9 Prostorna stabilizacija

UVOD Kod projektiranja i izvoenja drvenih konstrukcija posebnu panju uz kontrolu napona i deformacija treba posvetiti prostornoj stabilizaciji konstrukcija. Kod prostornih konstrukcija prostorna kinematiki stabilnim prostornim sustavom. stabilizacija se osigurava

Kod ravninskih konstrukcija potrebno je osigurati stabilnost u ravnini i van ravnine sustava. Sustav ravninskih nosaa moe preuzeti optereenja samo u svojoj ravnini i stabilan je u toj ravnini. Za preuzimanje optereenja okomito na ravninu nosaa i osiguranje stabilnosti okomito na tu ravninu izvode se posebne konstrukcije spregovi (esto susreemo nazive vjetrovni spregovi, vezovi i vjetrovni vezovi). Kod ravninskih konstrukcija nosai moraju biti na krajevima tako pridrani na leajevima da nije mogua rotacija leajnih presjeka. Takvo viliasto pridranje osigurava nosa od prevrtanja.

RAVNINSKI REETKASTI NOSAI Kod dokaza stabilnosti potrebno je analizirati: - stabilnost tlanih tapova u ravnini sustava - stabilnost tlanih tapova a posebno tlanog pojasa van ravnine sustava Ravnina sustava

Stabilnost tlanih tapova u ravnini sustava provjerava se raunskom duinom izvijanja Li = L pri emu je L duina tapa (razmak sistemnih toaka reetkastog nosaa). Prema HRN u nekim sluajevima moe se raunati sa 0,8 L za tapove ispune.

Van ravnine sustava (okomito na ravninu nosaa)

Stabilnost tlanih tapova van ravnine sustava provjerava se sa raunskim duinama izvijanja: - Li = L za tapove ispune (razmaci sistemnih toaka) - Za tapove tlanog pojasa duine izvijanja odreene su razmacima pridranih toaka. Ako je tlani pojas nepridran duina izvijanja tog pojasa jednaka je njegovoj stvarnoj duini (od leaja do leaja).

Kontrola vlanog pojasa Kod laganih konstrukcija i laganih pokrova potrebno je provesti detaljnu analizu optereenja vodei rauna o kombinacijama kod kojih je dominantno optereenje vjetrom. Naime kod takvih konstrukcija, u kombinacijama sa podtlanim djelovanjem vjetra, postoji mogunost da se u donjem pojasu nosaa (koji je u pravilu vlaan) pojave tlane sile, a time i problemi stabilnosti. U tom sluaju potrebno je osigurati stabilnost tog pojasa po istim principima kao i kod tlanog pojasa.

MONOLITNI I LLN PRAVOKUTNOG POPRENOG PRESJEKA h >> b Kod grednih, okvirnih i lunih nosaa ovakvih presjeka, optereenih momentom savijanja sa ili bez uzdune sile, moe doi do gubitka stabilnosti i prije prekoraenja doputenog napona ( m < md ). Gubitak stabilnosti manifestira se kao izboavanje tlane zone nosaa pri emu se u toj zoni nosa izvija oko vertikalne osi. Najvee deformacije odnosno najvee izboavanje je u podruju rubnih tlanih vlakanaca. Pri tome podruje rubnih vlanih vlakanaca ostaje nedeformirano. Izboavanje, bono izvijanje, prevrtanje (njemaki Kippen).

h >> b I x-x >> I y-y

DOKAZ STABILNOSTI NA IZBOAVANJE Ovisno o nainu bonog pridranja nosaa razlikujemo dva tipa konstrukcija: 1. Konstrukcije kod kojih su nosai viliasto pridrani na leajevima, tako da je onemoguena rotacija leajnih poprenih presjeka, ali nisu predviena nikakva pridranja koja ne doputaju izboavanje tlanog pojasa po rasponu. Kod tih nosaa neosigurana duina nosaa na bono izvijanje je razmak izmeu leajeva, a kod konzola njena duina. Konstrukcije kod kojih su nosai pridrani i po rasponu, i to tako da je na leajevima i u tokama pridranja sprijeen boni pomak i rotacija poprenog presjeka. Kod tih nosaa neosigurana duina nosaa na bono izvijanje je razmak izmeu pridranih toaka.

2.

Nosai pridrani samo na leajevima

Kod nosaa pridranih samo na leajevima dokaz stabilnosti na izboavanje provodi se preko reduciranog doputenog napona na savijanje 'md. Reducirani doputeni napon na savijanje zavisi od faktora bone stabilnosti cs i ck koji se proraunavaju prema slijedeim izrazima :

cs =

L h b
e 2

cs faktor izboavanja zavisan o geometrijskim karakteristikama nosaa Le efektivna duina nosaa h visina nosaa b irina nosaa Vrijednosti efektivnih duina Le : Nosa Le Greda optereena silom u L/2 1,61 L Greda optereena jednoliko rasporeenim optereenjem 1,92 L Greda optereena momentima na leajevima 1,84 L Konzola optereena silom na kraju konzole* 1,69 L Konzola optereena jednoliko rasporeenim optereenjem* 1,06 L L raspon nosaa odnosno duina nepridranog dijela nosaa * krajevi konzola su slobodni

= k

3 E 5

md

ck faktor izboavanja zavisan o kvaliteti materijala Em modul elastinosti na savijanje (1300 kN/cm) md doputeni napon na savijanje prema HRN uz sve korekcijske faktore Reducirani doputeni napon na savijanje - sluaj cs 10

'md rauna se prema slijedeem:

' md

= md

- sluaj 10 < cs < ck

' md

1 c = md 1 s 3 ck
= 0,4 Em c s2

- sluaj ck < cs < 50

' md

Kod savijanja sa uzdunom silom reducirani doputeni napon na savijanje 'md uzima se sa 0,75 gornje vrijednosti.

Nosai pridrani po rasponu Bona ukruenja izmeu leajeva ostvaruju se spregovima koji se ugrauju u horizontalne odnosno krovne ravnine i to to blie rubu tlanog pojasa nosaa. Radi se o reetkastim nosaima koji se najee izvode kao drveni ili kombinirano drveno elini nosai (drvene vertikale, eline dijagonale).

Kod nosaa koji su pridrani na leajevima i po rasponu, dokaz stabilnosti provodi se kontrolom razmaka " a " pridranih toaka.

Po klasinoj teoriji izboavanja, po Timoshenku, kritini moment kojeg moe preuzeti presjek, obzirom na torzionu krutost raunamo po izrazu:

krit

E I y G IT I 1 y Ix

Za sluaj pravokutnog poprenog presjeka (b/h) u ovom izrazu je:

hb 3 I y = 12 ; bh 3 I x = 12

- momenti inercije za y-y i x-x osi - modul elastinosti. - torzijska krutost presjeka

E GI

= b 3 h
5 1 b b = 1 0,63 + 0,052 . 3 h h

- duina na kojoj moe doi do izboavanja

Doputeni moment savijanja dobije se preko koeficijenta sigurnosti i kritinog momenta savijanja. Prema odredbama HRN koeficijent sigurnosti uzima se = 2.50, pa je:

kr

= 2,50 M = 2,50 m

bh 2 . 6

Uvrtenjem ovih vrijednosti u izraz za Mkr dobiva se maksimalni doputeni razmak a izmeu bonih ukruenja nosaa
= 6b dop E G 12 b 1 . b h m 2,50 1 h
2

(Ovo je toan izraz, u HRN je tiskarska greka.)

Za sluaj da je nosa optereen momentom savijanja (M) i uzdunom tlanom silom (N), koristi se gornji izraz ali sa vrijednou M N m = m + c . U ovom izrazu je: M - stvarni napon od momenta savijanja m

N c

= y

N A

- tlani napon od utjecaja sile N

N uzduna tlana sila, A povrina poprenog presjeka,

y koeficijent izvijanja za slabiju os presjeka y-y i

duinu izvijanja jednaku razmaku ukruenih toaka, odnosno li = a .

SPREGOVI Spregovi su posebne konstrukcijske cjeline koje se formiraju u ravninama krovnih ploha a preuzimaju horizontalna optereenja okomita na ravninu glavnih nosaa (najee optereenja vjetrom, pa se najee i nazivaju vjetrovnim spregovima). Osim prijenosa horizontalnih sila spregovi stabiliziraju glavne nosae: - smanjuju duine izvijanja tlanih pojaseva reetkastih nosaa - osiguravaju tlane pojaseve LLN od izboavanja Cjelina sprega konstruira se iz dva glavna nosaa (pojasevi), dijela sekundarnih nosaa podronica (vertikale) i dodatnih dijagonala, ime se formira reetkasti nosa u krovnoj ravnini.

Jednim spregom doputeno je stabilizirati najvie 6 nosaa. Preporua se izvedba najmanje 2 sprega i to u prvim poljima, uz zabatne zidove. Nosai koji nisu direktno vezani elementima sprega stabiliziraju se posredno preko "glavnih sekundarnih" nosaa. Ovi nosai kao osnovni nosioci globalne stabilnosti konstrukcije tretiraju se kao glavni nosivi elementi konstrukcije. Svi spojevi elemenata, koji osiguravaju prostornu stabilnost glavnih nosaa moraju biti dimenzionirani kao tlano vlani spojevi.

Optereenja spregova Proraunska optereenja spregova za prostornu stabilizaciju prema HRN dana su kao jednoliko rasporeena optereenja koja djeluju u ravnini sprega i to u oba smjera (). Za spregove kojima se osiguravaju tlani pojasevi reetkastih nosaa optereenje se odreuje po izrazu:

= mN

30L

(kN/m)

m broj nosaa osiguranih jednim spregom N prosjena uzduna sila u tlanom pojasu (kN) L duina sprega (m)

Za spregove kojima se osiguravaju gredni nosai pravokutnog poprenog presjeka ( 4 < h/b < 10 ) optereenje se odreuje po izrazu:

mM 350Lb
max

(kN/m)

m broj nosaa osiguranih jednim spregom M max maksimalni moment savijanja (kNm) L raspon sprega (m) b irina nosaa (m) Doputeni progibi spregova pod djelovanjem optereenja od izboavanja nosaa iznose : L / 800 L / 1000 L / 1200 za nosae raspona do 25 m za nosae raspona 25 do 40 m za nosae raspona veeg od 40 m

Vjetrovni spregovi Spregovi za preuzimanje optereenja vjetrom, u pravilu se izvode kao zajedniki spregovi sa spregovima za osiguranje prostorne stabilnosti nosaa. Optereenje vjetrom, kao i gornje qs optereenje, moe djelovati u oba smjera, pa ukupno optereenje za proraun spregova iznosi prema HRN: Q s = ( q s + w ) (kN/m') Nakon analize optereenja i definiranja optereenja sprega Qs, spregovi se proraunavaju po principima prorauna reetkastih nosaa. Jednoliko rasporeeno optereenje zamjenjuje se silama u vorovima sprega, dimenzioniraju se vertikale i dijagonale (u pravilu sve na najveu silu) i provjeravaju pojasevi (g.n.) na dodatne sile sprega. Spregovi izvedeni sa prekrienim dijagonalama od okruglih elinih profila (takozvane "mekane" dijagonale):