KONCEPT ANALIZE UVODNI DIO EC8

GF Osijek Potresno inenjerstvo

Konstrukterski termini

Faktor ponaanja faktor koji se upotrebljava pri proraunu kako bi se smanjile sile dobivene linearnim proraunom i uzeo u obzir nelinearni odziv konstrukcije koji je u vezi s gradivom, konstrukcijskim sustavom i postupkom prorauna Metoda prorauna po kapacitetu nosivosti proraunska metoda u kojoj su elementi konstrukcijskog sustava odabrani, proraunani i konstrukcijski oblikovani tako da troe (raspruju, disipiraju) energiju potresa pri velikim deformacijama, dok svi ostali konstrukcijski elementi imaju dovoljnu nosivost, tako da se moe ostvariti odabrani nain troenja energije Duktilna konstrukcija konstrukcija koja ima sposobnost troenja potresa duktilnim histereznim ponaanjem. energije

Podruja troenja energije unaprijed odreeni dijelovi duktilne konstrukcije koji uglavnom imaju sposobnost troenja energije (takoer zvani kritina podruja) Dinamiki neovisna jedinica konstrukcija ili njezin dio koji je izravno izloen gibanju tla i iji odziv nije pod utjecajem odziva susjednih dijelova konstrukcije Faktor vanosti faktor kojim se izraava vanost zgrade ili inenjerske graevine Neduktilna konstrukcija konstrukcija ija je otpornost na potres proraunana ne uzimajui u obzir nelinearno ponaanje gradiva Nekonstrukcijski element arhitektonski, strojarski ili elektrini element, sustav ili njegov dio koji se zbog nedostatka nosivosti ili zbog naina na koji je povezan s konstrukcijom pri proraunu otpornosti na potres ne smatra nosivim elementom

Aseizmiki aksiom
zatititi ljudske ivote ograniiti tetu sauvati u uporabljiivom stanju vane za zatitu stanovnitva.

graevine

Temeljni zahtjevi seizmikog inenjerstva

U potresnim podrujima graevine moraju biti proraunane i izgraene tako da se postignu sljedei zahtjevi, svaki s primjerenim stupnjem pouzdanosti: Graevina se ne smije sruiti: Graevina mora biti proraunana i izgraena tako da pri proraunskomu potresnom djelovanju ne doe do opeg ruenja ili ruenja pojedinih dijelova te da zadri svoju konstrukcijsku cjelovitost i preostalu nosivost nakon potresa. Oteenje mora biti ogranieno: Graevina mora biti proraunana i izgraena tako da se odupre potresnome djelovanju ija je vjerojatnost pojave vea od proraunskoga potresnog djelovanja, bez pojave oteenja i njima pridruenih ogranienja u uporabi, takvih da bi troak bio nesrazmjerno velik u usporedbi s vrijednou same graevine.

Ciljanu pouzdanost za zahtjev ne smije doi do ruenja i za zahtjev oteenje mora biti ogranieno odreuje dravna vlast za razliite vrste zgrada ili inenjerskih graevina na temelju posljedica ruenja. Brojane vrijednosti ukljuene u odredbe o sigurnosti moraju biti u skladu s ciljanom pouzdanou. Razlikovanje po pouzdanosti ukljueno je razredbom graevina u razliite razrede vanosti. Svakom razredu vanosti dodjeljuje se faktor vanosti I. Gdje je to mogue, taj faktor treba odrediti tako da odgovara vioj ili nioj vrijednosti povratnoga perioda potresa odnosno proraunu odreenog razreda graevina. Razliite razine pouzdanosti dobivaju se usklaivanjem osnovnoga potresnog djelovanja ili ako se upotrijebi linearni proraun usklaivanjem odgovarajuih uinaka djelovanja s tim faktorom vanosti.

Kriteriji zadovoljavanja temeljnih zahtjeva

Mora se provjeriti otpornost i duktilnost sustava konstrukcije. Proraunska otpornost i duktilnost graevine ovise o mjeri u kojoj e se iskoristiti njezin nelinarni odziv. Takva ravnotea izmeu otpornosti i duktilnosti praktino se uzima u obzir faktorima ponaanja q. Kao granini sluaj, pri proraunu graevina svrstanih u skupinu neduktilnih, ne uzima se u obzir histerezno troenje energije, a faktor ponaanja jednak je 1,0. Za duktilne graevine faktor ponaanja vei je od 1,0 ime se uzima u obzir histerezno troenje energije koje nastaje u posebno proraunanim podrujima elemenata koja se nazivaju mjesta troenja energije ili kritina podruja.
.

Mora biti provjerena stabilnost graevine kao cjeline pri proraunskome potresnom djelovanju. Treba provjeriti stabilnost na prevrtanje i na klizanje. Mora se provjeriti mogu li elementi temelja i sustav temelj tlo preuzeti unutarnje sile koji nastaju pri odzivu konstrukcije bez bitnih trajnih deformacija. U proraunu se u obzir mora uzeti mogui utjecaj uinaka drugog reda na vrijednosti unutarnjih sila. Mora se provjeriti je li pri proraunskome potresnom djelovanju ponaanje nekonstrukcijskih elemenata rizino za osobe i ima li ono nepovoljan uinak na odziv konstrukcijskih elemenata.

Potresna podruja
Dravna vlast mora podijeliti dravni teritorij u potresna podruja ovisno o lokalnoj opasnosti. Prema definiciji, pretpostavlja se da je opasnost unutar svakoga podruja stalna. Opasnost se prikazuje s pomou jednoga jedinog parametra, tj. s vrijednou ag proraunskog ubrzanja tla na stijeni ili dobrome tlu, obino nazvanim proraunsko najvee ubrzanje tla. Naelo proraunskog ubrzanja tla uzeto je kako bi se nadomjestila opa neprikladnost pojedinane stvarne najvee vrijednosti ubrzanja, kojom bi se opisao potencijal oteenja prouzroen gibanjem tla, koje djeluje na graevinu ili kao najvee ubrzanje i/ili najvea brzina.

Ne postoji jedinstvena definicija i odgovarajui postupak za odreivanje ag iz znaajka gibanja tla. Postupci su ovisni o znaajkama gibanja tla. Openito, ag tei izjednaivanju sa stvarnom najveom vrijednou za potrese umjerene do visoke magnitude i za srednje do velike udaljenosti za koje je svojstven (na dobrome tlu) iroki spektar s jednoliko raspodijeljenim frekvencijama. Vrijednost ag bit e vie ili manje umanjena u odnosu na stvarnu najveu vrijednost za potrese koji su blizu i male su magnitude. Proraunsko ubrzanje tla koje odredi dravna vlast za svako potresno podruje odgovara referentnomu povratnom periodu od [475] godina. Za taj referentni povratni period ] dodijeljen je faktor vanosti I = 1,0. Potresna podruja s proraunskim ubrzanjem tla ag jednakim [0,05] g ili manjim podruja su male seizminosti za koja se ] moe primijeniti skraeni ili pojednostavnjeni postupak prorauna na potres za odreene vrste ili razreda graevina. U potresnim podrujima u kojima je proraunsko ubrzanje tla ag manje od [0,05] g nije potreban seizmiki proraun. ]

Tablica NAD.1 - Odnos intenziteta potresa i proraunskog ubrzanja tla ag

Intenzitet potresa u stupnjevima Ijestvice MKS-64 6 7 8 9
NAPOMENA

Proraunsko ubrzanje ag izraeno kao dio gravitacijskog ubrzanja g 0,05 0,10 0,20 0,30

Proracunsko ubrzanje ag izraeno u m/s2 0,5 1,0 2,0 3,0

Gravitacijsko ubrzanje uzima se zaokrueno na g - 10 m/s2

Zahtjevi koji se odnose na tlo

Openito
Radi razvrstavanja tla u razrede moraju se provesti prikladna ispitivanja. Gradilite i temeljno tlo ne smiju biti izloeni riziku sloma tla, nestabilnosti kosina i stalnomu slijeganju uzrokovanu likvefakcijom ili zbijanjem za sluaj potresa. Mogunost pojave tih fenomena mora se ispitati. Za graevine male vanosti (I [1,0]) u podrujima male ] seizminosti ispitivanje tla moe se izostaviti. U takvome sluaju i u nedostatku tonijih podataka potresno se djelovanje odreuje uz pretpostavku da zahtjevi koje se odnose na tlo odgovaraju razredu B.

TABLICA TIPOVA TLA EC-8 Tip Opis geotehnikog profila vs,30 (m/s) tla A Stijena ili druga geoloka formacija 800 ukljuujui najmanje 5 m slabijeg materijala na povrini. B Nanosi vrlo zbijenoga pijeska, ljunka ili vrlo 360 krute gline debljine najmanje nekoliko do desetaka metara, sa svojstvom postupnoga 800 poveanja mehanikih svojstava s dubinom. C Debeli nanosi srednje zbijenoga pijeska, 180 ljunka ili srednje krute gline debljine od do nekoliko desetaka do vie stotina metara 360 D Nanosi slabo do srednje koherentni (sa ili bez mekim koherentnim slojevima) ili s 180 predominantno mekim do srednje krutim koherentnim tlima. E Profili koji sadre povrinski sloj koji karakterizira brzina vs tza tipove tla C i D i debljine od 5m do 20m, a ispod njih je kruti materijal s brzinom veom od vs 800m/s S1 Nanosi koji sadre najmanje 10m debeli sloj mekane gline s visoko plastinim indeksom 100 (PI40) i visokim sadrajem vode S2 Nanosi likvefakcijski osjetljivog tla pijeska i gline ili bilo koji tip tla koji nije opisan od A do E i pod S1 NSPT
(n/30cm)

Cu
(kPa)

50

250

15-50

70 do 250 70

15

10-20

vs,30 - srednja vrijednost brzine (L) poprenih povrinskih valova NSPT - standardni penetracijski test (broj udaraca) Cu - posmina vrstoa tla

Prikaz temeljnoga potresnog djelovanja

Potresno djelovanje u nekoj toki na povrini openito se prikazuje elastinim spektrom odziva tla koji se naziva elastini spektar odziva. Horizontalno potresno djelovanje opisuje se dvama okomitim komponentama (sastavnicama) koje djeluju neovisno a prikazane su istim spektrom odziva. Sve dok posebne studije ne pokau drukije, vertikalna komponenta potresnoga djelovanja prikazuje se spektrom odziva definiranim za horizontalno potresno djelovanje, ali se ordinate umanjuju ovako: za periode T manje od 0,15 s ordinate se mnoe faktorom [0,70] ] za periode T vee od 0,50 s ordinate se mnoe faktorom [0,50] ] za periode T izmeu 0,15 s i 0,50 s primjenjuje se linearna interpolacija

U posebnim uvjetima moe biti potreban vie nego jedan spektar da bi se prikladno prikazala potresna opasnost u podruju. To moe biti potrebno ako potresi koji utjeu na podruje nastaju iz izvora koji se jako razlikuju po udaljenosti, arinome mehanizmu ili geolokoj strukturi na svome putu od arita do mjesta graevine, to je sluaj kod plitkih ili srednje dubokih potresa. U takvim okolnostima prirodno je da se zahtijevaju razliite vrijednosti za ag te razliiti oblici spektra odziva za svaki od potresa. Za vane graevine u podrujima jake seizminosti preporuuje se da se razmotri poveanje ubrzanja zbog topografskih uinaka. Mogu se primijeniti i drukiji prikazi potresa npr. spektar snage ili vremenski zapis. Za posebne vrste graevina mogu se zahtijevati varijacije u gibanju tla u prostoru ili vremenu.

ELASTINI SPEKTAR
Elastini spektar odziva Se(T) za referentni povratni period (475) definiran je sljedeim formulama: 0 T TB: TB T TC: TC T TD: TD T: Se(T) = ag S [1 + (T TB) ( 2,5 - 1)] ] Se(T) = ag S 2,5 Se(T) = ag S 2,5 ( TC T ) Se(T) = ag S 2,5 ( TC TD T
2

gdje su: Poznate fiksne vijednosti Se(T) ordinata elastinog spektra odziva T period vibracija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode ag proraunsko ubrzanje tla za tlo tipa A ( ag = I a g R) faktor popravka za priguenje, =1 za viskozno priguenje 5 %

10 /(5 + )

0,55

Promjenjive vrijednosti, ovisne o tlu i oekivanom potresu TB, TC vrijednost kojom je odreen poetak i zavretak stalne vrijednosti na spektru odziva TD vrijednost koja odreuje konstantno podruje spektra pomaka S parametar tla

Promjenjive vrijednosti, ovisne o tlu i oekivanom potresu TB, TC vrijednost kojom je odreen poetak i zavretak stalne vrijednosti na spektru odziva TD granice stalnog spektralnog ubrzanja S parametar tla
odabiru se u skladu s oekivanom MAGNITUDOM POVRINSKIH POPRENIH VALOVA MS.

Za MS 5,5 koristiti Spektar tipa 1 TIP TLA A B C D E S 1,0 1,2 1,15 1,35 1,4 TB (s) 0,15 0,15 0,20 0,20 0,15 TC (s) 0,4 0,5 0,6 0,8 0,5 TD (s) 2,0 2,0 2,0 2,0 2,0

Za MS 5,5 koristiti Spektar tipa 2 TIP TLA A B C D E S 1,0 1,35 1,5 1,8 1,6 TB (s) 0,05 0,05 0,10 0,10 0,05 TC (s) 0,25 0,25 0,25 0,30 0,25 TD (s) 1,2 1,2 1,2 1,2 1,2

Elastini spektar VERTIKALNA KOMPONENTA

Vertikalna komponenta potresnog djelovanja se predstavlja kao elastini spektar, Sve(T), odreen koristei izraze.

T 0 T TB : Sve (T ) = avg 1 + ( 3, 0 1) TB

TB T TC : Sve (T ) = avg 3, 0
T TC T TD : Sve (T ) = avg 3, 0 C T

T T TD T 4s : Sve (T ) = avg 3, 0 C 2 D T

Spektar Tip 1 Tip 2

avg/ag 0,90 0,45

TB (s) 0,05 0,05

TC (s) 0,15 0,15

TD (s) 1,0 1,0

Preporuene vrijednosti parametara koji opisuju elastini spektar odgovora vertikalne komponente

Preporueni Tip 1 elastinog spektra odziva za tla A do E s 5 % priguenja

Preporueni Tip 2 elastinog spektra odziva za tla A do E s 5 % priguenja

SPEKTAR POMAKA U POTRESU

Odredi se direktno iz elastinog spektra ubrzanja izrazom:

S De (T) = Se (T) ( T / 2 ) 2

PRORAUNSKI POMAK U POTRESU

Odredi se izrazom:

dg = 0,025 ag S TC TD

Proraunski spektar za linearni proraun

Kapacitet konstrukcijskog sustava koji preuzima potresno djelovanje u nelinearnome podruju openito doputa proraun na djelovanje sila koje su manje od onih koje odgovaraju linearnomu elastinom odzivu. Da bi se u proraunu izbjegao nelinearni proraun, uzima se u obzir kapacitet troenja energije u konstrukciji putem uglavnom duktilnog ponaanja njezinih elemenata i/ili drugih mehanizama te se provodi linearni proraun utemeljen na spektru odziva umanjenomu u odnosu na elastini spektar. Taj se spektar naziva "proraunski spektar". To se umanjenje postie uvoenjem faktora ponaanja q.

Faktor ponaanja q priblino je omjer potresnih sila kojima bi graevina bila izloena kad bi njezin odziv bio u cijelosti elastian uz 5 %-tno viskozno priguenje i najmanjih potresnih sila koje se upotrebljavaju u proraunu uz primjenu uobiajenoga linearnog modela jo uvijek uz osiguranje zadovoljavajueg odziva graevine.

Vrijednosti faktora ponaanja q koje se odnose na viskozno priguenje razliito od 5 % za razliita gradiva i konstrukcijske sustave i za razliite razine duktilnosti odreuju se posebno.

PRORAUNSKI SPEKTRI
Izraunaju se iz ELASTINOG SPEKTRA redukcijom pomou

FAKTORA PONAANJA q
0 T TB:
Se(T) = ag S [1 + (T TB) ( 2,5 - 1)]

Sd(T) = ag S [(2/3) + (T TB) ( 2,5/q 2/3)] ] TB T TC:

Se(T) = ag S 2,5

Sd(T) = ag S 2,5 ( 1 / q ) TC T TD:

Se(T) = ag S 2,5 ( TC T )

ag S 2,5 ( TC T ) ( 1 / q ) Sd(T) = ag

TD T:

Se(T) = ag S 2,5 ( TC TD T 2 )

ag S 2,5 ( TC TD T 2 ) ( 1 / q ) Sd(T) =
gdje su:

ag

poznate fiksne vijednosti Sd(T) ordinata proraunskog spektra odziva T period vibracija linearnog sustava s jednim stupnjem slobode proraunsko ubrzanje tla za tlo tipa A ( ag = I a g R) ag faktor popravka za priguenje, =1 za viskozno priguenje 5 %

= 10 /(5 + ) 0,55
faktor donje granice za proraunski spektar preporuena vrijednost 0,2 (odreen Nacionalnim dodatkom)

Drugi naini prikaza potresnoga djelovanja Prikaz vremenskim zapisom

Openito
Potresno se djelovanje moe prikazati u obliku vremenskog zapisa ubrzanja i njemu ovisnih veliina (brzine i pomaka). Ako se zahtijeva prostorni model, potresno se djelovanje sastoji od tri akcelerograma koji djeluju istodobno. Isti se akcelerogram ne moe upotrijebiti istodobno u oba horizontalna smjera. Ovisno o prirodi primjene i raspoloivim podacima, za prikaz potresnoga djelovanja mogu se uzeti i umjetni akcelerogrami ili zapisani ili simulirani akcelerogrami.

Umjetni akcelerogrami Umjetni se akcelerogrami stvaraju tako da se poklapaju s elastinim spektrom odziva. Trajanje akcelerograma mora biti u skladu s magnitudom i drugim mjerodavnim svojstvima potresa kao i s ag. Ako nema posebnih podataka, najmanje trajanje Ts stacionarnoga dijela akcelerograma za epicentralno podruje mora odgovarati vrijednosti I = I ag / g, kako je navedeno u tablici. Tablica Trajanje Ts stacionarnoga dijela generiranog akcelerograma kao funkcija I za epicentralno podruje

I
Ts

0,10 [10] s ]

0,20 [15] s ]

0,30 [20] s ]

0,40 [25]s ]

Broj akcelerograma koji e se upotrijebiti mora biti takav da se dobije stabilna statistika mjera (srednja vrijednost i koeficijent varijacije) vanih veliina odziva. Amplituda i frekvencijski sadraj akcelerograma mora se odabrati tako da se dobiveni rezultati na opoj razini pouzdanosti slau s onima koji bi se dobili primjenom elastinog spektra odziva.

Pri tome treba u obzir uzeti sljedea pravila: a) b) Upotrijebit e se najmanje [5] akcelerograma. Srednja vrijednost spektralne akceleracije za period nula (izraunana iz pojedinanih vremenskih zapisa) nije manja od vrijednosti ag S za gradilite koje se promatra. U podruju perioda od TB do TC elastinog spektra odziva promatranoga gradilita, prosjena vrijednost srednjeg spektra svih vremenskih zapisa (raunana s prikladnim brojem kontrolnih perioda) nije manja od vrijednosti ag S 0 elastinog spektra odziva. Nijedna vrijednost srednjeg spektra izraunana iz svih vremenskih zapisa nije manja od 90 % odgovarajue vrijednosti elastinog spektra odziva.

c)

d)

Kombinacija potresnoga i drugih djelovanja Proraunska vrijednost Ed unutarnjih sila za potresnu proraunsku situaciju odreuje se kao kombinacija vrijednosti mjerodavnih djelovanja.

Gkj "+" I AEd "+" Pk "+" 2i Qki

gdje: "+" podrazumijeva "kombinira se s" podrazumijeva "zbroj uinaka od ..." Gkj karakteristina vrijednost stalnoga djelovanja "j" I faktor vanosti, vidi toku 2.1 (3) AEd proraunska vrijednost potresnog djelovanja za referentni povratni period (npr. proraunski spektar prema toki 4.2.4) Pk karakteristina vrijednost prednapinjanja nakon svih gubitaka 2i koeficijent kombinacija za nazovistalnu vrijednost promjenljivoga djelovanja "i" Qki karakteristina vrijednost promjenljivoga djelovanja "i" Uinci potresnoga djelovanja izraunavaju tako da se u obzir uzmu sva stalna i promjenljiva optereenja koja su dana sljedeom kombinacijom djelovanja: Gkj "+" Ei Qki gdje je: Ei koeficijent kombinacija za promjenljivo djelovanje "i". Koeficijenti kombinacija Ei uzimaju u obzir vjerojatnost da promjenljiva optereenja 2i Qki nisu prisutna na cijeloj graevini u asu pojave potresa. Tim se koeficijentima moe takoer uzeti u obzir umanjeno sudjelovanje masa pri gibanju graevine zbog popustljivih veza

meu njima.