Srednja glazbena kola Jakova Gotovca Novi Travnik

Likovna kultura

Referat
Urbanizam krajem 19. i poetkom 20. stoljea

Uenik :Abid Perenda Novi Travnik,08.12.2011.god.

Srednja glazbena kola Jakova Gotovca Novi Travnik

Likovna kultura

1. Uvod Umjetnost je zasigurno jedan od najdojmljivijih kreativnih iskaza ljudskog postojanja u kulturama naroda, barem toliko koliko vrsnoom nadilazi druge stvaralake vrste. Poslije prvog svjetskog rata, mogi evropski gradovi dobijaju novi modernistiki izgled, to je imalo za posljedicu pokreta urbanizma na polju umjetnosti. Urbanistiki pokret je djelovao krajem 19. i poetkom 20. stoljea i on je sa sobom donio nekoliko umjetnikih pravaca kao to su impresionizam, kubizam, ekspresionizam i ostali. Impresionizam, kao izrazito francuski umjetniki stil nastao u posljednjim desetljeima 19 st.; najprije se javio u slikarstvu a onda se proirio na poeziju i glazbu; naziv je dobio po slici Claudea Moneta Impresija na izlobi u Parizu 1974.; slikali su vedre prizore iz ivota, ljepote prirode, guve parikih predgrana i ulica, omiljena tema je voda; slikari: Renoir, Pissarro, Manet i Degas. Prva desetljea 20. stoljea prola su u otru suprotstavljanju umjetnosti zavrnice 19. stoljea, odbacivanju realizma, pa simbolizma, naturalizma, impresionizma. irina, raznolikost i raznorodnost umjetnikih smjerova oteava tradiciji imenovanje. Nema jedinstvena stila u tom razdoblju, ali jedinstveno je - odbacivanje tradicije. 20. st. je doba izrazitih individualnosti, meu kojima je Pablo Picasso najosebujniji, najnadareniji i najtemperamentniji, ujedno simbol umjetnika toga doba. Dakle, u 20. st. svaki pojedinac razvijao je svoj stil. 2. Urbanizam U likovnim umjetnostima urbanistiki pokret je bio odgovor umjetnika na tragine ivotne okolnosti, prije svega na I. svjetski rat. Odbijali su svaki realizam u umjetnosti, bili su anarhistiki i nihilistiki orijentirani prema vaeim vrijednostima. On je u biti bio negacija umjetnosti, "anti-umjetnost", ismijavanje njezine uloge u drutvu i izrugivanje umjetnika samome sebi. Nisu umjetnici izgubili razum, nego su besmislom i destrukcijom u svojim djelima htjeli pokazati kakav besmisao i suludo unitavanje vladaju u ivotnoj zbilji. elei ukazati na mane drutva izazvali su suprotan uinak, uglavnom su izazvali bijes i prijezir te bili proganjani. Kraj I. svjetskog rata utjecao je na nove gradnje u svim gradovima. Mnogi gradovi dobijaju novi izgled s novim graevinama. Ovaj urbanizam je uticao i na likovne umjetnike koji su u svojim radovima prikazivali ljepote gradova, dvoraca i parkova. Kraj 19. stoljea i poetak 20. st. je doba izrazitih individualnosti, meu kojima je Pablo Picasso najosebujniji, najnadareniji i najtemperamentniji, ujedno simbol umjetnika toga doba. Razvijeno je nekoliko pravaca: Kubizam, Fovizam, Ekspresionizam, Futurizam, Dadaizam.

Srednja glazbena kola Jakova Gotovca Novi Travnik

Likovna kultura

Slika 1: Camille Pissarro, Bulevar Montmartre, 1897., ulje na platnu, 173 92 cm, Muzej Ermita, Petrograd.

Pablo Pikaso, slikar, vajar, keramiar, pjesnik, borac za mir, stvorio je djela koja su preokrenula tok slikarstva i vajarstva u 20.vijeku. U umjetniku prestonicu Pariz stigao je prvih godina 20-og vijeka iz rodne Malage u paniji. Snagom neunitive ivotnosti i dara, okupljao je oko sebe izuzetne linosti, mahom pjesnike i pisce kao to su: Apoliner, Kokto, Matis, Brak i drugi. Najsmjeliji, i po posljedicama najdalekoseniji novi put u umjetnosti, koji je stvorio Pikaso, bio je kubizam. Najavila ga je slika "Gooice iz Avinjona". Pikasovo ime preraslo je u simbol moderne umjetnosti.

Slika 2: Gospoice iz Avignona Pablo Picasso, 1907. ulje na platnu

Najpoznatija slika "Gospoice iz Avinjona" prikazuje est enskih aktova koja su postavljena du dijagonale koja se kree od ake u gornjem lijevom uglu slike, a zavrava sa tijelom u ueem stavu u donjem desnom uglu platna. Raspored figura, a naroito nain na koji je umjetnik obradio glave, istiu podjelu slike na tri uspravna dijela. Prvi odgovara aktu na lijevoj strani platna, drugi dvijema enama lica oktenutih ka posmatrau, trei dvijema figurama na desnoj strani.

Srednja glazbena kola Jakova Gotovca Novi Travnik

Likovna kultura

Slika 3: Tuga, Pablo Picasso

Na specifian nain Pikaso je slikao ene. Ove slike su plod njegovog promiljanja o moguim nainima prikazivanja ljudskog lika. Ta djela poivaju na saznanjima do kojih su umjetnika dovela dva pravca istraivanja: kubistiko razlaganje oblika posmatranih iz vie uglova i djeiji crtei kojima je svojstvena velika sloboda. Na slici "Tuga" prikazano je jadom izoblieno lice ene koje kao da je nastalo od djelova lica koji su najprije rastavljeni, pa ponovo sklopljeni u cjelinu. U toku razvoja svoje umjetnike karijere Pikaso je zapamen i po takozvanom "plavom periodu". Pune tri godine, od 1901. do 1904. godine, na njegovim slikama preovlauju tonovi jedne boje, plave. U to doba umjetnik nalazi teme u promaenim ivotima ljudi sa dna drutva: siromaha, bolesnika i prosjaka. Pikaso nam ih doarava tonovima hladnoplave boje noi. Njihovo oajanje do te mjere je sveobuhvatno, da prerasta u metaforu sveopte beznadenosti ljudskog postojanja. Pablo Pikaso je stvaralac koji je iz temelja preokrenuo vaea shvatanja i mjerila u umjetnosti. Istovremeno, on je oduvjek sa velikom panjom prouavao djela starih majstora izvlaei iz njih pouke koje je unosio u sopstvena istraivanja i saznanja. U prvo vrijeme zanimanje za klasine velikane bilo je vezano za umjetniki postupak. I kada ih je bilo, tui uticaj doivljavali su na Pikasovim platnima udesne preobaraje.

Slika6: Harmony in red, Henri Matisse

Srednja glazbena kola Jakova Gotovca Novi Travnik

Likovna kultura

3. Urbanizam u Hrvatskoj krajem 19 i poetkom 20 stoljea Krajem 19. st. Hrvatski gradovi dobivaju znaajno urbanistiko uljepanje: Karlovac svoje renesansne bastione pretvara u perivoj koji uokviruje stari grad (slino Bekom ringu), a primorski gradovi (Trogir, Zadar, Pula, Pag i ibenik) rue svoje zidine i otvaraju se prema moru. No, svojom veliinom i vanou, istie se revolucionarno urbanistiko rjeenje regulacije zagrebakog Donjeg Grada (velikim dijelom djelo Milana Lenuzzija, 1860-1880). Izmeu najdulje zagrebake ulice Ilice i nove eljeznike pruge podignut je pravilan geometrijski grad s velikim zdanjima javnih i drutvenih namjena od kojih se ljepotom istiu neorenesansna zgrada Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti (F. Schmidt, 1884.), neobarokno Hrvatsko narodno kazalite (H. Helmer i F. Fellner, 1895.), te tada izrazito moderni Umjetniki paviljon (1898.) s montanom konstrukcijom od elika i stakla Hrvatska Kristalna palaa, i na kraju secesijsko remekdjelo Nacionalna i sveuilina knjinica (Lubinski, dovrena tek 1912.). Ovaj urbanistiki plan povezan je nizom perivoja i parkova, uljepanih brojnim fontanama i skulpturama, drvoredima i cvjetnim vrtovima (tzv. zagrebaka zelena potkova) inei Zagreb jedan od prvih gradova koji zadovoljavaju novu misao u Europskoj teoriji umjetnosti o gradu kao umjetnikom djelu.

Slika 7: Realizam u hrvatskoj likovnoj umjetnosti - Vjekoslav Karas: "Rimljanka s lutnjom"

Historicistiki spomenik koji je saeo sve tri likovne umjetnosti je zgrada biveg Ministarstva bogotovlja i nastave u Zagrebu (H. Bolle 1895.). Uz sobu u pompejanskom stilu i renesansni kabinet, u velikoj neobaroknoj zlatnoj dvorani svoje historicistike zidne kompozicije izveli su: Bela iko-Sesija (Pokrtenje Hrvata i Splitski Sabor), Oton Ivekovi (Susret Kolomana i hrvatskog plemstva), Celestin Medovi (Dolazak Hrvata), Vlaho Bukovac (Franjo Josip u Zagrebu) i reljefe Robert Frange Mihanovi. Zlatna dvorana je postala cjelovit spomenik svog doba, kakvih je malo u Europi.

Srednja glazbena kola Jakova Gotovca Novi Travnik

Likovna kultura

Realizamu su se pribliili slikari Ferdo Quiqerez, Nikola Mai i kipar Ivan Rendi. Osobit je realizam graanskih portreta Vjekoslava Karasa. Njegovi karakterni likovi izraavaju duh svog doba. Realistini pejzai su vezani za odreeno podneblje, tako su slavonske ume prepoznatljive u djelima osjeke kole, dubrovako podruje u djelima Celestina Medovia, a dalmatinske marine kod Mencija Klementa Crnia. U kiparstvu je tvrdi realizam Ivana Rendia, pred kraj stoljea Frange Mihanovi oslobodio svojim saetim i secesijski pokrenutim reljefima. Duh impresionizma iz Pariza donio je Vlaho Bukovac koji je snano utjecao na mlade slikare (ukljuujui autore iz Zlatne dvorane). Nakon to je naslikao sveanu zavjesu u HNK u Zagrebu s temom Hrvatskog Preporoda, i simboliku kompoziciju Hrvatska knjievnost s portretima hrvatskih knjievnika od renesanse do 19. st. u Sveuilinoj itaonici, osniva Drutvo hrvatskih umjetnika (1897.), tzv. zagrebaka arena kola. Osnutkom ovog udruenja zapoela je hrvatska moderna. Na Milenijskoj izlobi u Budimpeti oni su uspjeli zasjeniti sve druge likovne opcije u tadanjoj AustroUgarskoj dravi.