1.

UVOD

Excel je dio Office paketa tvrtke Microsoft. Uz Word spada u najvaniji dio Office-a. Excel se isporuuje u sklopu programskog paketa Microsoft Office. Kada se instalira programski paket Microsoft Office, istovremeno se instalira i Excel. Aktiviranje Excel-a se moe obaviti na vie naina. Po svojoj funkciji, Excel je tablini kalkulator. Njegova funkcija je pohranjivanje i rukovanje podacima, u prvom redu brojanim. Uneseni podaci mogu se prikazivati na razne naine u obliku grafikona i tablica. Iako pun potencijal pokazuje koritenjem velike koliine podataka, i mali korisnici mogu pronai razne korisne primjene ovog programa. Upotreba tablinih kalkulatora se svodi na nekoliko elementarnih matematikih funkcija koje vrimo nad podacima. Ti podaci mogu biti vrlo razliiti: to mogu biti trokovi ivljenja nekog kuanstva, tlak ili temperatura u nekom kotlu, visina i teina neke osobe, itd. Vrijednosti tih podataka moete zbrajati, mnoiti, dodavati i na taj nain dobivati razliite informacije koje na kraju pretvorite u graf i na vizualni nain promatrati kretanja vrijednosti. Primjena je mnogo i jednom kada se ovlada osnovnim funkcijama ovog monog alata, uz malo dobre volje mogu se voditi razne evidencije bilo u privatnom ili poslovnom ivotu. Excel je na prvi pogled prepoznatljiv po mreastoj strukturi radnog prostora. Osnovna radna jedinica u ovom programu je elija. Svaki radni list sadri nekoliko tisua elija a svaka elija ima svoju adresu (adresa elije se izvodi na mjestu gdje se sijeku stupac i red npr. A24, H3, K25) Vrste podataka koji se mogu unijeti u tablicu su: tekst, brojevi, datum, vrijeme, formula i funkcije. Za tekst moete unijeti bilo koju kombinaciju slova i brojeva kao i praznih mjesta, tekst ce se automatski poravnati u lijevu stranu.

2.

GRAFIKONI

Grafikoni se koriste za prikaz niza numerikih podataka u grafikom formatu da bi se olakao pregled velikih koliina podataka i odnosa izmeu razliitih nizova podataka. Grafikoni se koriste za grafiki prikaz i usporedbu podataka obraenih u proraunskim tablicama kako bi oni bili uoljivi ili razumljivi. Pomou grafikona se lake uoavaju odnosi meu podacima, lake ih je usporediti ili uoiti trend kretanja. Grafikon se sastoji od vie dijelova koji se nalaze u podruju grafikona, a broj objekata ovisi o vrsti grafikona i podacima koji se njime pokazuju. Grafikon sadri jedan ili vie skupova podataka koji se nalaze u retku ili stupcu tablice, naslov, legendu, podruje crtanja (na njemu su prikazani skupovi podataka), osi i reetke. Grafikon je dizajniran za:

predstavljanje informacija u tablinom ili grafikom obliku i iscrtavanje odreenih informacija

3.

TERMINOLOGIJA

Prije nego to se pone pripremati dijagram treba se poznavati terminologija: Data Series (nizovi podataka) - to su trake, odsjeci, crte ili drugi dijelovi koji predstavljaju nacrtanu vrijednost u dijagramu. Na primjer, dijagram moe prikazivati skup slinih stupaca koji odgovaraju nizu podataka za istu stavku. Stupci u istim nizovima podataka imali bi isti uzorak. Ako se ima vie od jednog uzorka stupaca, svaki uzorak bi predstavljao drugi niz podataka. Na primjer, dijagram prodaje za Podruje A i za Podruje B trailo bi se dva niza podataka, po jedan za svako podruje. Nizovi podataka esto odgovaraju redovima podataka u radnom listu. Categories (kategorije) - odraavaju broj elemenata u nizu. Moe se imati dva niza podataka koja usporeuju prodaju dva razliita podruja i etiri kategorije koje usporeuju prodaju kroz etiri tromjeseja. Neki dijagrami imaju samo jednu kategoriju, a neki ih imaju nekoliko. Kategorije obino odgovaraju stupcima u radnom listu, a nazivi kategorija su u zaglavlju kategorije. Axis (os) to je jedna strana dijagrama. Dvodimenzionalni dijagram ima os x (vodoravnu) i os y (okomitu). Os x sadri niz podataka i kategorije u nizu. Ako se ima vie od jedne kategorije, os x esto sadri nazive koji odreuju to svaka kategorija predstavlja. Os y odraava vrijednosti u stupcima ili iscrtava toke. U trodimenzionalnom dijagramu os z predstavlja okomitu plohu, a os x (odmak) i os y (irina) predstavljaju dvije strane dna dijagrama. Legend (legenda) ona odreuje odvojene nizove dijagrama. Na primjer, legenda za kruni dijagram e pokazati to koji dio kruga predstavlja. Gridlines (mrea) - mrea se obino pojavljuje zajedno s osi y, iako se moe staviti i uz os x. Mrea pomae da se ukae na tonu vrijednost.

4.

VRSTE GRAFIKONA

Pomou Excela mogue je stvoriti mnogo vrsta grafikona ili dijagrama. Vrsta dijagrama koju korisnik odabere ovisi o vrsti podataka koje eli prikazati i o nainu kako ih eli prikazati. Ovo su glavne vrste dijagrama i njihove namjene:

Pie (kruni dijagram) - ovaj dijagram se koristi za prikaz odnosa meu dijelovima u cjelini. Bar (trani dijagram) - ovaj dijagram se koristi za usporedbu vrijednosti u zadano vrijeme. Column (stupasti dijagram) - slian je tranom dijagramu, a koristi se naglaavanje razlika izmeu stavki. Line (linijski dijagram) koristi se za naglaavanje trendova i promjene vrijednosti kroz vrijeme. Scatter - slian je linijskom dijagramu, a ovaj dijagram se koristi za naglaavanje razlike izmeu dva skupa vrijednosti. Area (povrinski dijagram) - slian je linijskom dijagramu, a koristi se naglaavanje koliine promjena u vrijednostima kroz vrijeme. . za za

Veina ovih temeljnih vrsta dijagrama dolazi i u trodimenzionalnim oblicima. Osim profesionalnijeg izgleda u odnosu na ploni, trodimenzionalni dijagram pomae da se uoe razlike izmeu razliitih skupova podataka.

5. STVARANJE OSNOVNOG DIJAGRAMA

Na veini grafikona, poput stupastog i trakastog grafikona, mogu iscrtati podaci koji su na radnom listu (radni list: Osnovni dokument koji se koristi za spremanje i rad s podacima u Excelu. Naziva se i proraunska tablica. Radni list sadri elije koje su organizirane u stupce i retke; radni list uvijek je spremljen u radnoj knjizi.) organizirani u retke ili stupce. No neke vrste grafikona (primjerice tortni i mjehuriasti grafikoni) zahtijevaju specifini raspored podataka. Na radnom listu rasporeuju se podaci koji se ele iscrtati na grafikonu. Podatke je mogue rasporediti u retke ili stupce. Excel automatski odreuje najbolji nain za iscrtavanje podataka na grafikonu. Neke vrste grafikona (primjerice tortni i mjehuriasti grafikoni) zahtijevaju specifini raspored podataka. Potom je potrebno odabrati elije koje sadre podatke koji se ele koristiti za grafikon. Ako se odabere samo jedna elija, Excel automatski u grafikon iscrtava sve elije koje sadre podatke i susjedne su toj eliji. Ako elije koje se ele iscrtati u grafikon nisu u kontinuiranom rasponu, mogu se odabrati nesusjedne elije ili raspone dok god odabir formira etverokut. Retke ili stupce koji se ne ele iscrtati u grafikon mogu se sakriti. Na kartici Umetanje, u grupi Grafikoni moe se uiniti neto od sljedeeg:

pritisnuti na vrstu grafikona i zatim na podvrstu koja se eli koristiti; za pregled svih dostupnih vrsta grafikona, treba se klikniti na vrstu grafikona, a potom na Sve vrste grafikona da bi se prikazao dijaloki okvir Umetanje grafikona; zatim kliknuti na strelice da bi se pomaknuli kroz sve dostupne vrste i podvrste grafikona, a potom kliknuti na one koji se ele koristiti.

Zaslonski opis prikazuje naziv vrste grafikona kada se zadri pokaziva mia iznad neke vrste ili podvrste grafikona. Grafikon se prema zadanim postavkama na radni list postavlja kao ugraeni grafikon (uloeni grafikon: Grafikon koji je smjeten na radnom listu umjesto na odvojenom listu grafikona. Uloeni grafikoni pogodni su kad elite prikazati ili ispisati grafikon ili izvjee zaokretnog grafikona s izvorinim podacima ili drugim informacijama s radnog lista.).

Ako se grafikon eli postaviti na zasebni list grafikona (list grafikona: List u radnoj knjizi koji sadri samo grafikon. List grafikona dobrodoao je kada elite vidjeti grafikon ili izvjee zaokretnog grafikona odvojeno od podataka radnog lista ili izvjea zaokretne tablice.), moe mu se promijeniti mjesto. Za brzo stvaranje grafikona koji se temelji na zadanoj vrsti grafikona odaberu se podaci koje se eli iscrtati na grafikonu i zatim se pritisnu tipke ALT+F1 ili F11. Nakon toga, prikazat e se uloeni grafikon; kad se pritisne F11, grafikon e se prikazati na zasebnom listu. Kada se stvori grafikon, Excel odreuje usmjerenje niza podataka na temelju broja redaka i stupaca na radnom listu koji su dio grafikona. Nakon to se grafikon izradio, nain na koji se reci i stupci radnog lista iscrtavaju na grafikonu mogu se promijeniti tako da se prebace retke u stupce i obrnuto. Takoer je mogue brzo promijeniti vrstu cijelog grafikona da bi se dobio drugaiji izgled. Mogue je odabrati i drugu vrstu grafikona za svaki pojedini niz podataka, ime e se grafikon pretvoriti u kombinirani grafikon. Ako grafikon vie nije potreban, moe ga se ukloniti. Potrebno je kliknuti na grafikon, a potom pritisniti tipku DELETE.

Slika 1. (1- podruje grafikona, 2- podruje iscrtavanja, 3- toke podataka nizova podataka, 4- vodoravne i okomite osi, 5- legenda, 6- naslov, 7- natpis nad podacima)

6. PROMJENA IZGLEDA ILI STILA

Nakon to se grafikon izradio, u trenutku je mogue promijeniti njegov izgled. Umjesto da se runo dodaju ili promijene elementi ili oblikovanje grafikona, na grafikon se moe brzo primijeniti unaprijed definirani izgled i stil. Excel prua brojne korisne unaprijed definirane izglede i stilove (ili brze izglede i brze stilove), od kojih se moe odabrati jedan. Prema potrebi mogue je i runo prilagoditi izgled ili stil tako da se promijeni izgled i oblik pojedinih elemenata grafikona.
6.1. Primjena unaprijed definiranog izgleda

Klikne se na grafikon koji se eli oblikovati pomou unaprijed definiranog izgleda grafikona. Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Dizajn u grupi Izgledi grafikona klikne se na izgled grafikona koji se eli koristiti. Kada se smanji veliina prozora programa Excel, izgledi grafikona bit e dostupni u galeriji Brzi izgled u grupi Izgledi grafikona. Ako se ele vidjeti sve dostupne izglede, pritisnite Jo.
6.2. Primjena unaprijed definiranog stila

Klikne se na grafikon koji se eli oblikovati pomou unaprijed definiranog stila grafikona. Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Dizajn u grupi Stilovi grafikona klikne se na stil grafikona koji se eli koristiti. Kada se smanji veliina prozora programa Excel, stilovi grafikona bit e dostupni u galeriji Brzi stilovi grafikona u grupi Stilovi grafikona. Ako se ele vidjeti sve unaprijed definirani stilovi grafikona, potrebno je klikniti na Jo . 6.3. Runa promjena izgleda elemenata grafikona Klikne se na grafikon ili element grafikona iji se izgled eli promijeniti ili uiniti sljedee da bi se odabrali elementi grafikona s popisa elemenata grafikona. Klikne se bilo gdje u grafikonu da bi se prikazali alati grafikona. Na kartici Oblikovanje, u grupi Trenutni odabir pritisne se na strelicu pokraj okvira Elementi grafikona i zatim pritisne element grafikona koji se eli odabrati.

Na kartici Izgled u grupi Oznake, Osi ili Pozadina klikne se na element grafikona koji se eli promijeniti, a potom eljenu mogunost izgleda. Mogunosti izgleda koja se odabere primjenjuju se na element grafikona koji se odabrao. Ako se, primjerice, odabere cijeli grafikon,natpisi nad podacima (natpis podataka: Natpis koji prua dodatne informacije o podatkovnoj oznaci koja predstavlja jednu toku podataka ili vrijednost koja potjee iz elije podatkovnog lista.) primijenit e se na sve nizove podataka (niz podataka: Povezane toke podataka nacrtane na grafikonu. Svaki niz podataka na grafikonu ima jedinstvenu boju ili uzorak i predstavljen je u legendi grafikona. Na grafikonu se mogu nacrtati jedan ili vie nizova podataka. Tortni grafikoni mogu imati samo jedan niz podataka.). Ako se odabere jedna toka podataka, natpisi nad podacima primijenit e se samo na odabrani niz podataka ili toku podataka. 6.4. Runa promjena oblika elemenata grafikona Klikne se na grafikon ili element grafikona iji se stil eli promijeniti ili uiniti sljedee da bi se odabrao element grafikona s popisa elemenata grafikona. Klikne se na grafikon da bi se prikazali alati grafikona. Na kartici Oblikovanje, u grupi Trenutni odabir potrebno je pritisnuti strelicu pokraj okvira Elementi grafikona i zatim pritisnuti element grafikona koji se eli odabrati. Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Oblikovanje potrebno je uiniti neto od sljedeeg:

Za oblikovanje bilo kojeg elementa grafikona u grupi Trenutno odabrano klikne se na Oblikuj odabrano i zatim se odabere eljena mogunosti oblikovanja. Za oblikovanje odabranog elementa grafikona u grupi Stilovi oblika pritisne se na eljeni stil ili pritisne na Ispuna stila, Kontura oblika ili Efekti oblika i zatim se odabere eljena mogunosti oblikovanja.

Za oblikovanje teksta u odabranom elementa grafikona koritenjem komponente WordArt u grupi WordArt stilovi pritisne se na eljeni stil ili na Ispuna teksta, Kontura teksta ili Efekti teksta i zatim se odabere eljena mogunost oblikovanja.

10

Da bi te koristilo obino oblikovanje teksta za oblikovanje teksta u elementima grafikona, klikne se desnom tipkom mia ili odabere tekst, a potom se klikne na eljene mogunosti oblikovanja na maloj alatnoj traci. Mogu se koristiti i gumbi za oblikovanje na vrpci (kartica Polazno, grupa Font).

Slika 2. Prikaz izgleda grafikona

Slika 3. Prikaz stilova grafikona

11

7.

DODAVANJE ILI UKLANJANJE NASLOVA ILI NATPISA

Da bi grafikon bilo lake razumjeti, mogu se dodati naslovi (naslovi u grafikonima: Opisni tekst koji se automatski poravnava s osi ili centrira na vrhu grafikona.), kao to su naslov grafikona i naslovi osi. Naslovi osi obino su dostupni za sve osi (os: Crta koja omeuje podruje crtanja grafikona i koristi se kao okvir reference jedinice mjera. Os y obino je okomita os koja sadri podatke. Os x obino je vodoravna os i sadri kategorije.) koje je mogue prikazati u grafikonu, ukljuujui i osi dubine (niza) u 3D grafikonima. Neke vrste grafikona (primjerice, polarni grafikoni) imaju osi, no oni ne mogu prikazati naslove osi. Vrste grafikona koje nemaju osi (primjerice tortni i prstenasti grafikoni) takoer ne mogu prikazati naslove osi. Mogu se takoer povezati naslovi grafikona i osi s odgovarajuim tekstom u elijama radnog lista (radni list: Osnovni dokument koji se koristi za spremanje i rad s podacima u Excelu. Naziva se i proraunska tablica. Radni list sadri elije koje su organizirane u stupce i retke; radni list uvijek je spremljen u radnoj knjizi.) tako da se stvori referenca na te elije. Povezani se naslovi automatski auriraju na grafikonu kada se promijeni odgovarajui tekst na radnom listu. Za brzu identifikaciju nizova podataka (niz podataka: Povezane toke podataka nacrtane na grafikonu. Svaki niz podataka na grafikonu ima jedinstvenu boju ili uzorak i predstavljen je u legendi grafikona. Na grafikonu se moe nacrtati jedan ili vie nizova podataka. Tortni grafikoni mogu imati samo jedan niz podataka.) na grafikonu tokama podataka (toke podataka: Pojedine vrijednosti iscrtane u grafikonu i predstavljene poloenim stupcima, stupcima, crtama, isjecima torti i prstena, tokama i mnogim drugim oblicima koji se nazivaju oznake podataka. Oznake podataka iste boje ine skup podataka.) na grafikonu se mogu dodati natpisi podataka (natpis nad podacima: Natpis koji daje dodatne informacije o oznaci podataka, a koja predstavlja jednu podatkovnu toku ili vrijednost koja proizlazi iz elije radnog lista.). Po zadanome, natpisi podataka su povezani s vrijednostima radnog lista i automatski se auriraju prilikom promjena tih vrijednosti.

12

7.1. Dodavanje naslova grafikona Klikne se na grafikon kojem se eli dodati naslov. Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Izgled u grupi Natpisi klikne se na Naslov grafikona, a potom na Centrirani prekrivajui naslov ili Iznad grafikona. U tekstni okvir Naslov grafikona, koji e se pojaviti na grafikonu, upie se eljeni tekst. Da bi se umetnuo prijelom retka, klikne se da biste postavili pokaziva na mjesto na kojem se eli prelomiti redak, a potom se pritisnie tipka ENTER. Za oblikovanje teksta odabere se, a zatim se klikne na eljene mogunosti oblikovanja na maloj alatnoj traci. Takoer se mogu koristiti gumbe za oblikovanje na vrpci (kartica Polazno, grupa Font). Da bi se oblikovao cijeli naslov, klikne se desnom tipkom mia, zatim na Oblikovanje naslova grafikona, a potom se odabere eljena mogunosta oblikovanja. 7.2. Dodavanje naslova osi Klikne se na grafikon na kojem se eli dodati naslov osi. Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Izgled u grupi Natpisi klikne se na Naslovi osi. Potrebno je uiniti neto od sljedeeg:

Da bi se dodao naslov primarnoj vodoravnoj osi (osi kategorije), klikne se na Naslov primarne vodoravne osi, a zatim na eljenu mogunost. Ako grafikon ima sekundarnu vodoravnu os, moe se kliknuti i na Naslov sekundarne vodoravne osi.

Da bi se dodao naziv primarnoj okomitoj osi (osi vrijednosti), klikne se na Naziv primarne okomite osi, a zatim na eljenu mogunost. Ako grafikon ima sekundarnu okomitu os, moe se kliknuti i na Naslov sekundarne okomite osi.

Da bi se dodao naslov osi dubine (osi nizova), klikne se na Naslov osi dubine, a zatim na eljenu mogunost. Ova mogunost je dostupna samo ako je odabrani grafikon pravi 3D grafikon, poput 3D stupastog grafikona.

U tekstni okvir Naslov osi, koji e se pojaviti na grafikonu, upie se eljeni tekst. Da bi se umetnuo prijelom retka, klikne se da bi postavili pokaziva na mjesto na kojem se eli
13

prelomiti redak, a potom se pritisne tipka ENTER. Dabi se oblikovao tekst, odabere ga se, a zatim se klikne na eljene mogunosti oblikovanja na maloj alatnoj traci. Takoer se mogu koristiti gumbe za oblikovanje na vrpci (kartica Polazno, grupa Font). Da bi se oblikovao cijeli naslov, klikne se desnom tipkom mia, zatim se klikne na Oblikovanje naslova osi, a potom se odaberu eljene mogunosti oblikovanja. Promijenili se grafikon u vrstu koja ne podrava naslove grafikona (poput tortnog grafikona), naslovi osi se vie nee prikazivati. Naslovi e se ponovno pojaviti vratite li se na vrstu grafikona koja podrava naslove osi. Naslovi osi koji su prikazani za sekundarne osi nestat e promijeni li se grafikon u vrstu koja ne prikazuje sekundarne osi. 7.3. Povezivanje naslova s elijom radnog lista Na grafikonu se klikne na naslov grafikona ili osi koji se ele povezati s elijom radnog lista. Na radnom listu klikne se na traku formule (traka formule: Traka na vrhu Excelovog prozora koja se koristi da bi se unijele ili ureivale vrijednosti ili formule u elijama ili grafikonima. Prikazuje stalnu vrijednost formule pohranjene u aktivnoj eliji.) i zatim se upie znak jednakosti (=). Odabere se elija radnog lista koja sadri podatke ili tekst koji se eli prikazati na grafikonu. U traku formule takoer se mogu upisati reference na eliju radnog lista. Ukljui se znak jednakosti i naziv lista, nakon ega slijedi usklinik, na primjer: =List1!F2 te se nakon toga pritisne tipka ENTER. 7.4. Dodavanje natpisa nad podacima Na grafikonu je potrebno uiniti neto od sljedeeg:

Da bi se dodali natpisi podataka svim tokama podataka svih nizova podataka, klikne se na podruje grafikona (podruje grafikona: Cijeli grafikon i svi njegovi elementi.). Da bi se dodali natpisi nad podacima svim tokama podataka u nizu podataka, klikne se na bilo koje mjesto u nizu podataka koji se ele oznaiti. Da bi se dodao natpis nad podacima pojedinoj toki podataka u nizu podataka, klikne se na niz podataka koji sadri toku podataka koja se eli oznaiti, a potom se klikne na toku podataka koja se eli oznaiti.

14

Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Izgled u grupi Oznake klikne se na Natpisi podataka, a zatim na eljenu mogunost prikaza. Ovisno o vrsti koritenog grafikona, dostupne su razliite mogunosti natpisa nad podacima.
7.5. Uklanjanje naslova ili natpisa nad podacima

Klikne se na grafikon. Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Izgled u grupi Oznake potrebno je uiniti neto od sljedeeg:

Da bi se uklonio naslov grafikona klikne se na Naslov grafikona, a zatim na Nijedno. Da bi se uklonio naslov osi, klikne se na Naslov osi, pa na vrstu naslova osi koja se eli ukloniti, a potom na Nijedno. Da bi se uklonili natpisi nad podacima (natpis podataka: Natpis koji prua dodatne informacije o podatkovnoj oznaci koja predstavlja jednu toku podataka ili vrijednost koja potjee iz elije podatkovnog lista.), klikne se na Natpisi nad podacima, a zatim na Nijedno.

Da bi se brzo uklonili naslovi ili natpisi nad podacima, kliknite na, a potom na DELETE.

Slika 4. Prikaz mogunosti izgleda natpisa

15

8. PRIKAZIVANJE ILI SKRIVANJE LEGENDE

Kada stvori grafikon, pojavljuje se legenda (legenda: Okvir koji u grafikonu prepoznaje uzorke ili boje pridruene skupovima podataka ili kategorijama.), no mogue ju je sakriti ili joj promijeniti mjesto nakon to se stvori grafikon. Klikne se na grafikon na kojemu se eli prikazati ili sakriti legenda. Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Izgled u grupi Natpisi klikne se na Legenda. Nakon toga potrebno je uiniti neto od sljedeeg:

Da bi se sakrila legenda, klikne se na Nema. Da bi se iz grafikona brzo uklonila legenda ili unos iz legende, odaberu se, a zatim se pritisne tipka DELETE. Moe se i desnom tipkom mia kliknuti na legendu ili unos iz legende, a zatim kliknuti na Izbrii.

Za prikaz legende klikne se na eljenu mogunost prikaza. Kada se klikne na jednu od mogunosti prikaza, legenda se premjeta, a podruje iscrtavanja (podruje crtanja: U 2D grafikonu to je podruje ogranieno osima, ukljuujui sve nizove podataka. U 3D grafikonu to je podruje ogranieno osima, ukljuujui nizove podataka, nazive kategorija, natpise uz crtice vrijednosti i naslove osi.) automatski se prilagoava da bi bilo mjesta za legendu. Ako se premjesti legenda i promijeni joj se veliina pomou mia, podruje iscrtavanja ne prilagoava se automatski.

Dodatne mogunosti mogue je potraiti tako da se klikne na Vie mogunosti legende, a zatim se odabere eljena mogunost prikaza.

Po zadanim se postavkama legenda ne preklapa s grafikonom. Ako nema dovoljno prostora, mogue je pokuati smanjiti grafikon tako da poniti potvrdni okvir Prikai legendu bez preklapanja grafikona. Kada je legenda grafikona prikazana, mogu se izmijeniti pojedini unosi u legendu.

16

9.

PRIKAZ ILI SKRIVANJE OSI ILI REETKI

Kada se stvori grafikon, primarne su osi (os: Crta koja omeuje podruje crtanja grafikona i koristi se kao okvir reference jedinice mjera. Os y obino je okomita os koja sadri podatke. Os x obino je vodoravna os i sadri kategorije.) prikazane za veinu vrsta grafikona. Mogu se ukljuiti ili iskljuiti prema potrebi. Kada se dodaju osi, moe se odredite razina detalja koje se ele prikazati na osi. Os dubine prikazuje se kada se stvori 3D grafikon. Kada se vrijednosti na grafikonu jako razlikuju meu pojedinim nizovima podataka (niz podataka: Povezane toke podataka nacrtane na grafikonu. Svaki niz podataka na grafikonu ima jedinstvenu boju ili uzorak i predstavljen je u legendi grafikona. Na grafikonu se mogu nacrtati jedan ili vie nizova podataka. Tortni grafikoni mogu imati samo jedan niz podataka.) ili kada se rukuje mjeovitim vrstama podataka (primjerice, opseg i cijena), mogu se iscrtati jedan ili vie nizova podataka na sekundarnu okomitu os (os vrijednosti). Opseg sekundarne okomite osi odraava vrijednosti pridruenog niza podataka. Nakon to se grafikonu doda sekundarna okomita os, moe se dodati i sekundarna vodoravna os (os kategorije), to moe biti korisno na bilo kojem xy (rasprenom) grafikonu ili mjehuriastom grafikonu. Da bi se olakalo itanje grafikona, moe se prikazati ili sakriti vodoravne i okomite osi podruja iscrtavanja (podruje crtanja: U 2D grafikonu to je podruje ogranieno osima, ukljuujui sve nizove podataka. U 3D grafikonu to je podruje ogranieno osima, ukljuujui nizove podataka, nazive kategorija, natpise uz crtice vrijednosti i naslove osi.) grafikona. 9.1. Prikazivanje ili skrivanje primarnih osi Klikne se na grafikon na kojem se ele prikazati ili sakriti osi. Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Izgled u grupi Osi kliknite Osi, a zatim uinite neto od sljedeeg:

Da bi se prikazala os, klikne se na Primarna vodoravna os, primarna okomita os ili Dubina (na 3D grafikonu), a zatim na eljenu mogunost prikaza osi.

Da bi se prikazala os, kliknite Primarna vodoravna os, Primarna okomita os ili Dubina (na 3D grafikonu), a zatim na Nijedno.

17

9.2. Prikaz ili skrivanje sekundarnih osi Na grafikonu se pritisne na niz podataka koji se ele iscrtati na sekundarnoj okomitoj osi ili je potrebno uiniti sljedee kako bi se oznaili nizovi podataka s popisa elemenata grafikona: Klikne se na grafikon. Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Oblikovanje, u grupi Trenutno odabrano pritisne se na strelicu pokraj okvira Elementi grafikona i zatim na nizove podataka koji se ele iscrtati na sekundarnoj okomitoj osi. Na kartici Oblik u grupi Trenutni odabir klikne se na Oblikuj odabir, a potom na Mogunosti nizova ako ta mogunost ve nije odabrana, a potom u odjeljku Iscrtaj niz na klikne se na Sekundarna os, a zatim na Zatvori. Na kartici Izgled, u grupi Os pritisne se na Os. Potrebo ne uiniti neto od sljedeeg:

Da bi se prikazala sekundarna okomita os, klikne se na Sekundarna okomita os, a zatim na eljenu mogunost prikaza. Da bi se lake razlikovala sekundarna okomita os, moe se promijeniti vrsta grafikona samo za jedan niz podataka.

Da bi se prikazala sekundarna vodoravna os, klikne se na Sekundarna vodoravna os, a zatim na eljenu mogunost prikaza. Ta je mogunost dostupna tek nakon to se prikae sekundarna okomita os.

Da bi se sakrila sekundarna os, klikne se na Sekundarna okomita os ili Sekundarna vodoravna os, a zatim na Nijedno. Takoer se moe kliknuti i nasekundarnu os koja se eli izbrisati, a potom se pritisne DELETE.

9.3. Prikaz ili skrivanje crta reetke

Klikne se na grafikon kojem se eli dodati crte reetke. Prikazat e se Alati grafikona s karticama Dizajn, Izgled i Oblikovanje. Na kartici Oblikovanje u grupi Osi kliknite Crte reetke.

18

Potrebno je uinite sljedee:

Za dodavanje vodoravnih crta reetke grafikonu klikne se na Primarne vodoravne crte reetke i zatim na eljenu mogunost. Sadri li grafikon sekundarnu vodoravnu os, moe se pritisnuti i na Sekundarne vodoravne crte reetke.

Za dodavanje okomitih crta reetke grafikonu klikne se na Primarne okomite crte reetke i zatim na eljenu mogunost. Sadri li grafikon sekundarnu okomitu os, moe se pritisnuti i na Sekundarne okomite crte reetke.

Za dodavanje crta reetke dubine 3D grafikonu klikne se na Crte reetke dubine i zatim na eljenu mogunost. Ova mogunost je dostupna samo ako je odabrani grafikon pravi 3D grafikon, poput 3D stupastog grafikona.

Za skrivanje crta reetke grafikona klikne se na Primarne vodoravne crte reetke, Primarne okomite crte reetke, ili Crte reetke dubine (na 3D grafikonu), i zatim na Nita. Sadri li grafikon sekundarne osi, moe se takoer pritisnuti i na Sekundarne vodoravne crte reetke ili Sekundarne okomite crte reetke i zatim pritisnuti Nita.

Da bi se brzo uklonile crte reetke grafikona, odaberu se i zatim se pritisne DELETE.

Slika 5. Ikona prikaza ili skrivanja osi

Slika 6. Ikona trenutnog odabira

19

10. PREMJETANJE ILI PROMJENA VELIINE

Grafikon se moe premjestiti na bilo koje mjesto na radnom listu (radni list: Osnovni dokument koji koristite za spremanje i rad s podacima u Excelu. Naziva se i proraunska tablica. Radni list sadri elije koje su organizirane u stupce i retke; radni list uvijek je spremljen u radnoj knjizi.) ili na novi ili postojei radni list. Moe se promijeniti i veliina grafikona da bi bolje odgovarao. Da bi se premjestio grafikon, treba ga povui ga na eljeno mjesto. Da bi se promijenila veliina grafikona, potrebno je uiniti neto od sljedeeg:

Kliknuti na grafikon, a zatim povlaiti drae za promjenu veliine na eljenu veliinu. Na kartici Oblikovanje u grupi Veliina upisat veliinu u okvire Visina oblika i irina oblika.

Da bi se pristupilo dodatnim mogunostima za promjenu veliine, na kartici Oblik u grupi Veliina klikne se na Pokreta dijalokog okvira . U dijalokom okviru Veliina i svojstva na kartici Veliina moe se odabrati mogunosti da bi se promijenila veliina grafikona, rotiranje ili skaliranje. Na kartici Svojstva mogu se odabrati naini kako se eli premjestiti grafikon ili mogunost promijene veliine u skladu s elijama na radnom listu.

Slika 7. Prikaz ikone visine i irine oblika

20

11. SPREMANJE GRAFIKONA

Ako se eli stvoriti drugi grafikon poput onog koji se napravio, prvi grafikon moe se spremiti kao predloak koji se moe koristiti kao osnova za sline grafikone. Klikne se na grafikon koji se eli spremiti kao predloak. Na kartici Dizajn u grupi Vrsta klikne se na Spremi kao predloak. U okviru Naziv datoteke utipka se naziv predloka. Osim ako se ne navede druga mapu, datoteka predloka (.crtx) bit e spremljena u mapu Grafikoni, a predloak postaje dostupan u dijelu Predloci u dijalokom okviru Umetanje grafikona (kartica Umetanje, grupa Grafikoni, pokreta dijalokog okvira ) i dijalokom okviru Promjena vrste grafikona (kartica Dizajn, grupa Vrsta, Promjena vrste grafikona). Predloak grafikona sadri oblikovanje grafikona i pohranjuje boje koje su se koristile kada se grafikon spremao kao predloak. Kada se koristi predloak grafikona da bi se napravio grafikon u drugoj radnoj knjizi, novi grafikon koristit e boje predloka grafikona, a ne boje teme dokumenta koja je trenutano primijenjena u radnoj knjizi. Da bi se umjesto boja predloka grafikona koristile boje teme dokumenta, desnom tipkom mia klikne se na podruje grafikona (podruje grafikona: Cijeli grafikon i svi njegovi elementi.), a zatim na izborniku preaca klikne se na Ponovo postavi kako bi odgovaralo stilu.

Slika 8. Prikaz ikone za mogunosti spremanja, odnosno vrste spremanja

21

12. ZAKLJUAK
Kao to se i vidilo kroz ovaj rad, Excel prua neogranieno mnogo mogunosti po korisnika te omoguava korisniku da uini pa skoro sve to eli s garfikonima i dijagramima. Omogueno je lake prikazivanje podataka putem grafikona, kako bi promatrau ili korisniku tih podataka ti isti podaci bili pregledniji, jasniji i lake shvatljivi. Grafikoni se koriste za prikaz niza numerikih podataka u grafikom formatu da bi se olakao pregled velikih koliina podataka i odnosa izmeu razliitih nizova podataka. Da bi se stvorili grafikoni u programu Excel, numerike podatke za grafikon unose se na radni list koji predstavlja osnovni dokument koji korisnik koristi za spremanje i rad s podacima u Excelu. Naziva se i proraunska tablica. Radni list sadri elije koje su organizirane u stupce i retke; radni list uvijek je spremljen u radnoj knjizi. Zatim se ti podaci iscrtaju u grafikon. Excel podrava mnoge vrste grafikona da bi korisniku omoguio prikaz podataka na naine koji su smisleni publici, odnosno promatraima i korisnicima tih podataka. Kada se stvori grafikon ili se promijeni postojei grafikon, moe se odabrati jedna od mnogih vrsta grafikona (primjerice stupasti ili tortni grafikon) ili njihove podvrste (primjerice sloeni stupasti grafikon ili tortni grafikon u 3D prikazu). Mogu se stvoriti i kombinirani grafikon koritenjem vie od jedne vrste grafikona u jednom grafikonu. Grafikon se sastoji od mnogo elemenata. Neki su od tih elemenata prikazani prema zadanim postavkama, a druge je mogue dodati po potrebi. Moe se promijeniti prikaz elemenata grafikona tako da ih se premjesti na druga mjesta na grafikonu, promijeniti im veliinu ili oblik. Takoer se mogu ukloniti elementi grafikona koji se ne ele prikazati.

22

LITERATURA
Izvori s interneta (web izvori)
http://www.scribd.com/doc/32102356/INFORMATIKA-SEMINARSKI (11.05.2011.) http://www.scribd.com/doc/47885097/Excel-grafikoni (11.05.2011.) http://www.scribd.com/doc/11534629/24-stvaranje-dijagrama (11.05.2011.)

http://office.microsoft.com/hr-hr/excel-help/stvaranje-grafikona-HP001233728 (13.05.2011.)

23