REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZNANOSTI, OBRAZOVANJA I PORTA

NACRT PRIJEDLOGA ZAKONA O SVEUILITU

Zagreb, travanj 2011.

I. USTAVNA OSNOVA ZA DONOENJE ZAKONA Ustavna osnova za donoenje ovoga Zakona sadrana je u lanku 2. stavak 4. podstavak 1. Ustava Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 56/90, 135/97, 8/98 - proieni tekst, 113/2000, 124/2000 - proieni tekst, 28/2001, 41/2001 - proieni tekst, 55/2001 ispravak, 76/2010 i 85/2010 - proieni tekst). II. OCJENA STANJA I OSNOVNA PITANJA KOJA SE UREUJU ZAKONOM, TE POSLJEDICE KOJE E PROISTEI DONOENJEM ZAKONA 1. Ocjena stanja Sustav sveuilita u Republici Hrvatskoj okosnica je hrvatskoga sustava visokoga obrazovanja. Prema evidencijama Dravnoga zavoda za statistiku, u njemu je zaposleno vie od 85% svih hrvatskih visokoobrazovnih nastavnika i suradnika u nastavi, te na njima studira vie od 75% svih hrvatskih studenata. Prema evidenciji studijskih programa, programe humanistikih ili prirodnih znanosti u Republici Hrvatskoj mogue je studirati iskljuivo na sveuilitima. Iz ovih kratkih statistika oito je da je pitanje kvalitete i razvoja sustava hrvatskih sveuilita kljuno za razvoj hrvatskog sustava visokog obrazovanja, kao i za strateki razvoj Republike Hrvatske u cjelini. Sustav visokoga obrazovanja, ukljuujui i sustav sveuilita, u Republici Hrvatskoj reguliran je Zakonom o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (u daljnjem tekstu: ZZDVO, Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 02/07, Odluka USRH, 46/07 i 45/09), koji je donesen 17. srpnja 2003. godine, a stupio je na snagu 15. kolovoza 2003. godine. U odnosu na prethodno vaei Zakon o visokim uilitima ZZDVO je u sustav visokoga obrazovanja trebao unijeti korijenske promjene, od kojih su najistaknutije odredbe kojima se sustav usklauje sa sustavom studija predvienim Bolonjskim procesom, te odredbe kojima se poveava razina autonomije sveuilita u Republici Hrvatskoj. Razina autonomije sveuilita poveala se ponajvie u podruju izvoenja studija, i to na nain da je odluivanje o nekim pitanjima preneseno s ministarstva na sveuilita, ili tako da zakon nije predvidio nain na koji neko pitanje mora biti ureeno. Znaajnija podruja koja su tako ureena jesu: odluivanje o uvjetima i postupku upisa studenata; utvrivanje visina kolarina; utvrivanje upisnih kvota; raspodjela sredstava iz dravnoga prorauna putem cjelovitog iznosa (tzv. lump sum financiranje); utvrivanje svih pitanja vezanih uz studiranje, ukljuujui i uvjete za napredovanje na studiju; voenje postupka izbora na radna mjesta, uvjeti horizontalne mobilnosti studenata, definiranje statusa studenta, odluivanje o etikim pitanjima i drugo. ZZDVO je na taj nain uveo paradigmatsku promjenu u visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj i pravo odluivanja o veini znaajnih segmenata sustava visokog obrazovanja stavio u nadlenost sveuilita. Meutim, ZZDVO nije na odgovarajui nain rijeio pitanje promjene organizacijske strukture sveuilita kao preduvjeta za preuzimanje novih, znaajnih funkcija vezanih uz autonomno odluivanje. ZZDVO je predviao poveanje integriranosti sveuilita s ciljem kvalitetnijega provoenja novih sveuilinih ovlasti, no propustio je propisati znaenje svih predvienih oblika integracije, niti je propisao nain na koji e sveuilita odluivati o tijeku 2

svoje integracije. Promjena strukture sveuilita definirana je u svega etiri zakonske odredbe, kojima su u sustav visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj po prvi puta uvedeni novi pojmovi poput funkcionalne i pravne integracije. Funkcionalna integracija je koncept koji je trebao pruiti odgovor na organizacijske izazove za upravljanje sveuilitima koji proizlaze iz injenice da je veina sveuilita sastavljena od sastavnica koje imaju pravnu osobnost. Funkcionalna integracija definirana je odredbom lanka 53. stavka 2. ZZDVO-a na sljedei nain: Sveuilite integrira funkcije svojih sastavnica, posebno fakulteta, akademija i odjela, te putem svojih tijela osigurava njihovo jedinstveno i usklaeno djelovanje u skladu sa stratekim i razvojnim odlukama o akademskim pitanjima i o profiliranju znanstvenih istraivanja te jedinstveno i usklaeno djelovanje u financijskom poslovanju i pravnom prometu, investicijama, razvojnim planovima te u nastupu prema vanjskim partnerima u znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju Iz izriaja citirane odredbe nedvojbeno proizlazi koja su to podruja koja bi trebala biti obuhvaena tzv. funkcionalnom integracijom. Rije je o financijskom poslovanju i pravnom prometu, investicijama, razvojnim planovima te nastupu prema vanjskim partnerima u znanstvenim djelatnostima i visokom obrazovanju. S obzirom da je funkcionalna integracija bila osmiljena kao svojevrsno prenoenje ovlasti sastavnica na sveuilite u gore navedenim podrujima, ve je na samom poetku primjene ovog instituta bilo jasno da e se on samo djelomino realizirati, odnosno u onolikoj mjeri koliko e to odgovarati interesima pojedinih sastavnica. Iako osmiljen vrlo demokratino i u duhu naela sveuiline autonomije, primjena ovog instituta imala je, zapravo, za posljedicu daljnje ograniavanje donoenja odluka na razini sveuilita, jer je ovakvom odredbom ZZDVO-a posredno ojaan poloaj sastavnica u odnosu na sveuilite. Pojam tzv. pravne integracije u Zakonu je postavljen jo neodreenije, s obzirom da se navedeni pojam spominje tek u jednoj odredbi lanka 114. stavka 4. koja glasi: Pravno integriranje sveuilita zapoinje danom stupanja na snagu ovoga Zakona, a zavrit e se najkasnije do 31. prosinca 2007.. Iako je uobiajeno da zakonske odredbe predviaju konkretne rokove iskljuivo u pogledu provedbe konkretnih radnji, na ovom je mjestu zakonodavac evidentno odstupio od navedenog pravila. Upravo je to i bio jedan od glavnih razloga zbog kojih je Ustavni sud, svojom Odlukom U-I / 1707 / 2006 od 20. prosinca 2006. godine, ukinuo spomenutu odredbu. S obzirom da je pitanje integracije sveuilita u Republici Hrvatskoj iskljueno iz pravnoga okvira, upravljanje hrvatskim sveuilitima zadrano je na veoma openitim odredbama o ovlastima i nainima odluivanja na razini sveuilita. Ovo predstavlja znaajan izazov za hrvatski sustav visokoga obrazovanja. Magna Charta Observatory je u svojem miljenju o hrvatskim sveuilitima 2001. godine, prije donoenja ZZDVO-a, istaknuo sljedee: osnovni princip sveuiline autonomije ne primjenjuje se samo na vanjske politike ili financijske utjecaje, nego takoer i na prijetnje koje su posljedica unutarnje fragmentacije. Fragmentacija sveuilita u brojne nezavisne jedinice koje odvojeno pregovaraju s vladom o svojem proraunu i aktivnostima ugroava integritet i sam pojam sveuilita. Miljenje Magna Charta Observatorya iz 2001. godine zahvaljujui odredbama ZZDVO-a danas je samo djelomino tono: sveuiline sastavnica sveuilita od 2008. godine o svojem proraunu pregovaraju iskljuivo s rektorima svojih sveuilita. No, usprkos naporima veine lanova akademske zajednice za 3

ustrojavanjem snanih sveuilita, sveuilita u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu i danas se sastoje od brojnih nezavisnih jedinica iju integraciju u jedinstveno sveuilite ZZDVO nije uredio niti znaajno olakao. Sedam godina kasnije, 2008., OECD je u svojem izvjeu utvrdio da u hrvatskome sustavu upravljanja sveuilitima rektor sveuilita i sredinja uprava sveuilita nemaju ovlasti, mehanizme i resurse s kojima bi mogli voditi ili upravljati sveuilitem, a posebice nemaju naine kako provesti radikalne promjene koje postavljaju zahtjevi globalne ekonomije i EU strategija. Govorei o Sveuilitu u Zagrebu, OECD je zakljuio da je zakonski okvir o njegovom ustrojstvu doveo do toga da je sveuilite, striktno govorei, neupravljivo. U svojem izvjeu iz 2009. godine, Svjetska banka uoila je da je pitanje dezintegriranosti hrvatskih sveuilita jedan od glavnih problema u efikasnosti hrvatskoga visokog obrazovanja u pruanju usluga hrvatskim graanima. Europska unija u svojem je izvjeu o pristupanju Republike Hrvatske za 2010. godine navela da predstojei izazovi u razvoju hrvatskoga sustava visokoga obrazovanja jesu provedba strukturnih reformi sveuilita i njihovoga sustava financiranja. Kako je vidljivo, ZZDVO nije na odgovarajui nain rijeio pitanje strukturiranja sveuilita na nain da ona mogu odgovoriti na drutvene izazove i kvalitetno ostvariti svoje misije. Nastavno na gore navedeno, valja istaknuti da je ZZDVO uveo formalnu promjenu u sustavu financiranja sveuilita, no nije uspio povezati strateke ciljeve sveuilita sa sustavom financiranja, niti je uspio provesti integraciju financiranja na razini sveuilita. U ovoj je temi mogue izdvojiti dvije glavne cjeline: definiranje nacionalnoga prorauna za financiranje sveuilita, te definiranje prorauna pojedinih sveuilita putem cjelovitoga iznosa (lump sum). Prema ZZDVO-u, u procesu planiranja i raspodjele financijskih sredstava dravnog prorauna vanu ulogu imaju sljedei subjekti: Vlada, MZO, Nacionalno vijee za znanost (NVZZ) i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje (NVZVO), te Savjet za financiranje znanstvene djelatnosti i visokog obrazovanja (Savjet za financiranje). Sukladno propisima, NVZZ i NVZVO utvruju kriterije za raspodjelu proraunskih sredstava za znanstvenu djelatnost i visoko obrazovanje na temelju prijedloga Savjeta za financiranje. Meutim, valja istaknuti kako donoenje nacionalnih kriterija za financiranje visokog obrazovanja i znanosti u praksi nikada nije zaivjelo. Naime, nacionalna vijea u osam godina primjene ZZDVO-a nikada nisu donijela navedene kriterije, to je imalo za posljedicu da se nacionalni proraun za znanost i visoko obrazovanje utvrivao na temelju prikupljenih prijedloga prorauna sveuilita. S obzirom da nisu postojali nacionalni kriteriji, ministar je odluke o proraunskome financiranju donosio na temelju modela koji je ukljuivao jednostrane zahtjeve sveuilita, dogovore s rektorima i primjenu krutih financijskih propisa kojima se planiraju i izvravaju sredstva dravnog prorauna. Konaan prijedlog koji je ministar upuivao na Vladu Republike Hrvatske predstavljao je puki zbroj iznosa pretpostavljenih trokova pojedinih sveuilita, visokih uilita, znanstvenih instituta i drugih znanstvenih organizacija. Takoer, druga glavna promjena u sustavu financiranja na razini pojedinih sveuilita, koja se sastojala od uvoenja sustava financiranja putem cjelovitoga iznosa, nije dala eljene rezultate. Na sveuilitima na kojima ne postoje sastavnice kao samostalne pravne osobe (Dubrovnik, Pula i Zadar) ovaj je sustav znaajno poveao razinu financijske autonomije. No, 4

na onima na kojima su sastavnice sveuilita samostalne pravne osobe (Osijek, Rijeka, Split, Zagreb) od poetka provoenja ZZDVO-a nisu bila poznata pravila za planiranje i raspodjelu proraunskih sredstava izmeu sveuilita i sastavnica, s obzirom da ZZDVO nije ni na koji nain uredio navedene odnose. Ovo pitanje jest bilo stavljeno u podruje autonomnoga odluivanja unutar pojedinoga sveuilita, ali s praktine strane, budui da rektorati sveuilita nemaju ovlasti upravljati proraunima sastavnica, pravna samostalnost sastavnica i izostanak pravnoga okvira za snaniju ulogu rektorata u odluivanju o raspodjeli sredstava onemoguila je da se financiranje putem cjelovitoga iznosa iskoristi za strateko upravljanje sveuilitem. Zakljuno, sustav financiranja sveuilita predvien ZZDVO-om moe se ocijeniti kao uspjean u dijelu u kojem je sveuilitima i njihovim sastavnicama dana via financijska autonomija, ali istovremeno i kao neuspjean u stratekom upravljanju sveuilitima i u usklaivanju rada sveuilita s potrebama ire zajednice. 2. Europski trendovi promjena u upravljanju i financiranju sveuilita U prikazu europskih trendova u upravljanju i strukturiranju sveuilita najbolje je krenuti od komparativne analize koju je izradila Europska udruga sveuilita (European University Association - EUA), organizacija koja svoje studije izrauje na temelju informacija koje prikuplja od rektorskih konferencija, odnosno sveuilita, a ne vladinih struktura. Spomenuta studija govori o upravljanju sveuilitima u 34 zemlje te analizira odnos autonomije i upravljanja, kao i razliitih upravljakih modela koji postoje u Europi. Studija identificira dvije dominantne vrste upravljake strukture sveuilita u Europi: dualnu i unitarnu. U dualnoj strukturi odluivanje o radu sveuilita podijeljeno je izmeu senata i upravnih odbora, dok je u unitarnoj strukturi upravljanja odluivanje u nadlenosti senata. Neovisno o tomu radi li se o unitarnom ili dualnom sustavu, struktura senata u veini drava predstavlja tijelo akademske zajednice u kojem su u razliitim omjerima zastupljeni nastavnici, studenti i drugi zaposlenici sveuilita. Struktura i nain imenovanja upravnih odbora takoer su razliiti u razliitim dravama, no ovdje se najee radi o relativno malenome tijelu koje kao svoje lanove redovito ima osobe izvan samoga sveuilita. U oba sustava postoji i pozicija rektora, ija uloga je redovito liderska, ali ije konkretne zadae mogu biti razliito regulirane u obje vrste sustava. U dualnim sustavima, zadae senata i upravnoga odbora su najee odijeljene. Upravni odbor tako je najee odgovoran za: dugorone strateke odluke, donoenje statuta, strateke planove, izbor rektora i prorektora, te raspodjelu prorauna. Odgovornost senata ukljuuje akademska pitanja poput studijskih programa, kurikuluma i napredovanja nastavnika. U unitarnim sustavima sveuilita glavne odluke donose se na razini akademskoga predstavnikog tijela, koje se najee naziva senat. Rektori na takvim sveuilitima, s tako ureenom upravljakom strukturom, redovito se biraju od strane upravnog odbora, odnosno boarda u kojem su redovito zastupljeni vanjski lanovi. Time se, zapravo, uoava da Europa naputa koncept tradicionalnog akademskog rektora, koji je odluivao iskljuivo o akademskim pitanjima. Jednako tako, naputa se i tradicionalna unitarna struktura sveuilita, odnosno umjesto nje se uvodi dualna struktura, slinija korporativnom nainu upravljanja. Navedeni zakljuci studije prezentirani su u nekoliko kljunih toaka kako slijedi: Dizajniranje unutarnjih akademskih i administrativnih struktura u velikoj je mjeri u 5

rukama sveuilita, no struktura vlasti i vodstva na sveuilitima u veini su zemalja vrsto oblikovani nacionalnim zakonodavnim okvirima; Koritenje dualne strukture u upravljakim strukturama europskih sveuilita je iroko rasprostranjeno i dominantno u odnosu na tradicionalne unitarne sustave; Vanjski dionici su sve vie ukljueni u sveuiline upravljake strukture, posebice u zemljama u kojima sveuilita imaju dualnu upravljaku strukturu; Pomak prema rektoru kao tipu lidera (menadera) pojavljuje se u sve veem broju zapadnoeuropskih zemalja i ide ruku pod ruku s poveanjem razine autonomije u upravljanju i odluivanju o organizacijskoj strukturi sveuilita; Aktualni europski trendovi za financiranje sveuilita detaljno su istraeni 2010. u istraivakoj publikaciji koju je na temelju natjeaja Europske komisije izradio konzorcij predvoen Centrom za istraivanje politika visokoga obrazovanja (CHEPS) sa sveuilita Twente. U toj su studiji definirana etiri dominantna mehanizma financiranja sveuilita u Europi danas: Financiranje na temelju pregovora: financiranje se temelji na direktnim pregovorima izmeu ministarstva i pojedinanih sveuilita za svaku pojedinu godinu Historijsko (inkrementalno) financiranje: financiranje se temelji na iznosima koji su bili dodjeljivani u proteklim periodima Financiranje putem formula: financiranje se temelji na formuli koja prilagoava iznos financiranja sukladno aktivnostima i rezultatima sveuilita spram unaprijed definiranih kriterija Ugovorno financiranje: financiranje se temelji na rezultatima programskoga ugovora koji vrijedi vie godina i koji se unaprijed definira izmeu ministarstva i sveuilita. Na temelju rezultata istraivanja zakljuuje se da je dominantan model financiranja sveuilita u Europi danas onaj putem formula. Vie od 20 europskih drava koriste formule prilikom odreivanja razine dravnoga financiranja. Istovremeno, izmeu 1995. i 2008. godine dominantna promjena u sustavu financiranja sveuilita u Europi sastojala se u uvoenju programskih ugovora kao razvojnog mehanizma financiranja sveuilita. Veina se drava odmie od tzv. dogovornog financiranja, odnosno na temelju zbroja trokova koje proizvode sveuilita. Iz navedenog proizlazi da je veina zemalja napustila ili upravo naputa koncept tzv. historijskoga financiranja, koji je u Republici Hrvatskoj jo uvijek definiran postojeim zakonom. 3. Osnovna pitanja koja e se urediti zakonom U Programu gospodarskog oporavka Republike Hrvatske, precizirane su aktivnosti u sljedeem periodu u pogledu restrukturiranja upravljanja sveuilitem, te promjena u sustavu financiranja sveuilita. Navedenim Programom predvia se donoenje Zakona o sveuilitu, kao preduvjeta za definiranje jedinstvenih strategija razvoja sveuilita i financiranja prioritetnih podruja za razvoj visokog obrazovanja, s naglaskom na uvoenje sustava programskih ugovora koji e se zakljuivati izmeu svakog pojedinog sveuilita i Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta, na razdoblje od tri godine. 6

Nacrtom prijedloga Zakona o sveuilitu ureuju se sljedea pitanja: 1. Utvrdit e se mehanizmi temeljem kojih e se sveuilitima omoguiti provedba vie razine integracije; 2. Ojaat e se pozicija rektora i sveuilinih tijela te osigurati podloga za kvalitetno upravljanje sveuilitem; 3. Utvrditi e se vea autonomnost sveuilita u pogledu definiranja vlastite strategije i osiguravanja javnih sredstava za provedbu te strategije, uz istodobno podizanje razine odgovornosti sveuilita za raspolaganje financijskim sredstvima; 4. Utvrdit e se obveza ustrojavanja sredinjega financijskog informacijskog sustava; 5. Precizirat e se provedba financiranja putem cjelovitoga iznosa, uvoenjem instituta programskih ugovora i financiranja na temelju formule. 4. Posljedice koje e proistei donoenjem Zakona Nacrt prijedloga Zakona o sveuilitima uredit e dvije kljune cjeline hrvatskoga sveuilinog sustava: strukturu i upravljanje svim sveuilitima, te sustav financiranja javnih sveuilita, kako bi omoguio da hrvatska sveuilita postanu kompetitivnija u europskom kontekstu, posebice u razdoblju koje prethodi, odnosno posebice u odnosu na okruje u kojem e hrvatska sveuilita djelovati nakon ulaska Republike Hrvatske u EU. Pritom valja istaknuti da su programski ugovori, kao suvremen model financiranja rada sveuilita, efikasno sredstvo i najizravniji mehanizam za ostvarenje gore navedenih ciljeva. Nacrtom prijedloga Zakona o sveuilitima predvia se uvoenje trogodinjih programskih ugovora, iji se prijedlog utvruje u pregovarakom postupku izmeu svakog pojedinog javnog sveuilita i drave zastupljene putem ministarstva. Osnova za navedene pregovore je prijedlog kojeg izrauje sveuilite, tonije rektor, uz potvrdu sveuilinog vijea. Razlog potvrde od strane sveuilinog vijea je taj to se na samoj instituciji o tekstu nacrta imaju mogunost izraziti lanovi sveuilinog vijea, samim time i vanjski lanovi koji u ovom sluaju djeluju kao korektiv rektoru da, primjerice, prilikom definiranja stratekih ciljeva u programskom ugovoru ne odstupi od plana, odnosno strategije sveuilita. Drava programskim ugovorima na taj nain moe preuzeti financiranje onih obveza koje su usklaene sa stratekim ciljevima samoga sveuilita i koje su predviene zakonom. No, uvoenje programskih ugovora nije mogue ostvariti bez dubinskih zahvata u upravljake strukture i openito strukturu sveuilita ovo je, uostalom naglasio i OECD 2008. godine i Svjetska banka 2009. godine. Naime, za uspjeh sustava programskih ugovora najvanije je jamstvo njihove provedbe, a upravo je to nemogue jamiti bez jakih upravljakih tijela na razini sveuilita, odnosno bez jakog rektora koji ima mandat pregovarati o programskom ugovoru, potpisati ga i skrbiti za njegovu dosljednu provedbu. Iz toga razloga postoji potreba u zakonodavstvu o visokom obrazovanju urediti nain na koji e se smanjiti fragmentiranost velikih hrvatskih sveuilita, te ustrojiti efikasni mehanizmi provedbe financiranja putem cjelovitoga iznosa. Nacrt prijedloga Zakona o sveuilitima rjeava upravo ta pitanja i pritom slijedi naela sveuiline autonomije i sve odluke o nainu, 7

naravi i tijeku promjena u ustrojstvu i djelovanju sveuilita stavlja u podruje samostalnoga odluivanja lanova akademske zajednice. III. OCJENA POTREBNIH SREDSTAVA ZA PROVEDBU ZAKONA Za provedbu odredbi Zakona o sveuilitu financijska sredstva osiguravaju se u Dravnom proraunu Republike Hrvatske u okviru Programa 3705 visoko obrazovanje. Ukupno je, unutar Glave 05 - Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, Glave 06 Sveuilita i veleuilita u Republici Hrvatskoj i Glave 91 - Agencije i ostale javne ustanove u znanosti, obrazovanju i portu, u 2011. godini osigurano 2.683.156.516 kn za provoenje djelatnosti visokog obrazovanja. Za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna financijska sredstva u Dravnom proraunu za 2011. godinu. Financiranje visokog obrazovanja u 2011. godini, kao i planiranje potrebnih financijskih sredstava u buduim proraunskim razdobljima provodit e se sukladno smjernicama Dravnog prorauna. IV. TEKST PRIJEDLOGA ZAKONA S OBRAZLOENJEM Prilae se tekst Nacrta prijedloga Zakona o sveuilitu, s obrazloenjem.

ZAKON O SVEUILITU
I. OPE ODREDBE Predmet normiranja lanak 1. (1) Zakonom o sveuilitu (u daljnjem tekstu: Zakon) ureuje se pravni okvir djelovanja i ustroj sveuilita u Republici Hrvatskoj. (2) Sveuilite samostalno odluuje o svom ustroju i djelovanju u skladu s odredbama ovog Zakona (3) Izrazi koji se u Zakonu koriste u mukom rodu odnose se na oba spola.

Podruje primjene lanak 2. (1) Ovaj Zakon primjenjuje se na sljedea javna sveuilita kojima je osniva Republika Hrvatska: Sveuilite u Zagrebu Sveuilite u Splitu Sveuilite u Osijeku Josip Juraj Strossmayer Sveuilite u Rijeci Sveuilite u Zadru Sveuilite u Dubrovniku Sveuilite u Puli Juraj Dobrila.

(2) Odredbe ovoga Zakona odgovarajue se primjenjuju i na privatna sveuilita, ako ovim Zakonom nije drugaije propisano. Podredna primjena lanak 3. Na sveuilite se primjenjuju odredbe propisa kojima se ureuju ustanove, visoko obrazovanje, znanstvena djelatnost i propisa kojim se ureuje osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju ako ovim Zakonom nije drugaije propisano. Autonomija sveuilita lanak 4. (1) Akademsku zajednicu ine svi nastavnici, suradnici, studenti i drugi sudionici u procesu visokog obrazovanja. (2) Visoko obrazovanje u Republici Hrvatskoj temelji se na akademskim slobodama i autonomiji sveuilita, u skladu s Ustavom Republike Hrvatske, meunarodnim ugovorima i 9

ovim Zakonom. (3) Akademske slobode pripadaju lanovima akademske zajednice, a obuhvaaju slobodu i javnost znanstvenog istraivanja, umjetnikog stvaralatva, pouavanja, meusobne suradnje i udruivanja, potujui etika naela te odgovornost u sustavu znanosti i visokog obrazovanja sukladno Ustavu Republike Hrvatske, ovom Zakonu i drugim propisima. (4) Autonomija sveuilita u Republici Hrvatskoj obuhvaa pravo sveuilita da statutom, u skladu s odredbama ovoga Zakona, ureuje sljedea pitanja: unutarnji ustroj; izbor nastavnika, suradnika i elnika; obrazovne, znanstvene, umjetnike i strune programe; pravila studiranja i upisa studenata; odluivanje o meunarodnoj suradnji i projektima; upravljanje financijskim i drugim resursima.

(5) Akademske slobode i autonomija sveuilita ukljuuju odgovornost akademske zajednice prema drutvenoj zajednici u kojoj djeluje. (6) Prilikom izrade zakona i podzakonskih akata kojima se zadire u pitanja iz stavka 4. ovoga lanka obavezno se razmatraju miljenja sveuilita. Nepovredivost prostora sveuilita lanak 5. (1) Prostor sveuilita je nepovrediv. (2) Nadlena dravna tijela na prostoru sveuilita mogu uredovati samo uz suglasnost rektora, odnosno osobe koju on ovlasti ili na temelju odluke nadlenog suda. (3) Pretragu prostora sveuilita moe iznimno odrediti samo nadleni sud ako su ispunjeni uvjeti propisani posebnim zakonom. Misija sveuilita lanak 6. (1) Misija sveuilita je sustavno razvijanje visokog obrazovanja zasnovanog na znanstvenom istraivanju i umjetnikom stvaralatvu, unapreenje spoznaje, ostvarivanje dobrobiti drutva te potivanje i afirmacija ljudskih prava. (2) Sveuilita svoju misiju obavljaju u interakciji s drutvom, promiui socijalni utjecaj vlastite obrazovne, znanstvene i umjetnike djelatnosti. (3) Sveuilite ostvaruje svoju misiju sukladno odredbama ovoga Zakona, naelima sustavnog osiguravanja i unapreivanja kvalitete, etikim standardima i dobroj meunarodnoj praksi.

10

Osiguravanje i unapreivanje kvalitete lanak 7. (1) Sveuilite uspostavlja vlastiti sustav osiguravanja i unapreivanja kvalitete. (2) Sveuilite vrednuje svoju djelatnost sukladno meunarodno priznatim standardima, ocjenjujui uinkovitost i kvalitetu vlastitih obrazovnih, znanstvenoistraivakih i umjetnikih aktivnosti. (3) Sveuilite obvezno sudjeluje i u vanjskom vrednovanju svoje djelatnosti sukladno posebnom zakonu. II. USTROJ SVEUILITA Ustroj sveuilita i njegove sastavnice lanak 8. (1) Sveuilite je pravna osoba koja autonomno ustrojava fakultete, umjetnike akademije, odjele i druge sastavnice (u daljnjem tekstu: sastavnice sveuilita). (2) Unutarnji ustroj sveuilita i njegovih sastavnica ureuje se statutom sveuilita sukladno ovom Zakonu. (3) Sveuilite ima najmanje tri sastavnice koje se, sukladno propisu kojim se ureuju ustanove, ustrojavaju kao njegove ustrojbene jedinice ili podrunice i koje izvode formalno visoko obrazovanje u najmanje dva znanstvena i/ili umjetnika podruja. (4) Sastavnice sveuilita mogu imati iro raun, a statutom sveuilita moe se odrediti da, u opravdanim sluajevima, pojedini fakulteti i umjetnike akademije imaju pravnu osobnost. (5) Sveuilite moe osnivati ustanove i druge pravne osobe ijom se osnovnom djelatnou ostvaruje misija sveuilita. III. UPRAVLJANJE SVEUILITEM Tijela sveuilita lanak 9. (1) Tijela sveuilita su: Rektor; Senat; Sveuilino vijee. (2) Sveuilite moe imati i druga upravna, struna i savjetodavna tijela. Sastav, nain osnivanja, djelokrug poslova i ovlasti tih tijela utvruju se statutom sveuilita. (3) Ista osoba moe biti lanom samo jednog od tijela navedenih u stavku 1. ovoga lanka, ako ovim Zakonom nije drugaije propisano. 11

Rektor lanak 10. (1) Rektor sveuilita predstavlja i zastupa sveuilite, organizira i vodi njegov rad i poslovanje, usklauje rad tijela sveuilita, te upravlja njegovom imovinom. U svom radu rektor ima prava i obveze ravnatelja ustanove, te obavlja poslove u skladu sa zakonom i statutom sveuilita, a osobito: saziva i predsjeda sjednicama senata; predlae senatu statut, pravilnik o financiranju sveuilita i druge normativne akte; sukladno pravilniku o financiranju priprema prijedlog programskog ugovora i dostavlja ga na potvrdu sveuilinom vijeu; upravlja sveuilinim proraunom sukladno ovom Zakonu, statutu i odredbama programskog ugovora; predlae senatu imenovanje i razrjeenje elnika sastavnica; ukida ili obustavlja od izvrenja odluke koje su donijela tijela sveuilinih sastavnica ukoliko su takve odluke u suprotnosti sa zakonom i/ili statutom; podnosi godinje izvjee sveuilinom vijeu o provedbi strategije sveuilita i programskog ugovora te podnosi druga financijska izvjea; obavlja druge poslove utvrene zakonom i statutom sveuilita. (2) Rektora sveuilita bira senat, a potvruje ga sveuilino vijee. Mandat rektora traje etiri godine. (3) Ako u postupku izbora rektor ne bude izabran, izbori e se ponoviti. Do izbora rektora na temelju ponovljenog postupka sveuilino vijee imenovat e vritelja dunosti rektora iz reda redovitih profesora sveuilita, sukladno odredbama propisa kojim se ureuju ustanove. (4) Uvjeti i postupak izbora i razrjeenja rektora propisuju se statutom sveuilita. (5) Sveuilino vijee razrijeit e rektora prije isteka mandata u sljedeim sluajevima: ako rektor sam zatrai razrjeenje; na temelju prijedloga senata, usvojenog dvotreinskom veinom; ako rektor bude pravomono osuen za kazneno djelo; ako izgubi sposobnost obnaanja dunosti; ako rektor ne postupa sukladno zakonu ili statutu sveuilita, ili neosnovano ne izvrava odluke tijela sveuilita, ili postupa protivno njima; ako rektor svojim nesavjesnim ili nepravilnim radom prouzroi sveuilitu veu tetu, ili zanemaruje i nesavjesno obavlja svoje dunosti tako da su nastale, ili mogu nastati, vee smetnje u obavljanju misije i zadaa sveuilita propisanih ovim Zakonom i statutom. (6) Odluka o razrjeenju rektora iz stavka 5. ovoga lanka donosi se dvotreinskom veinom glasova svih lanova sveuilinog vijea.

12

Senat lanak 11. (1) Senat je predstavniko tijelo sveuilita koje ine akademski nastavnici, studenti te predstavnici ostalih zaposlenika, a koje sukladno statutu, odluuje o organizaciji znanstvene, strune i nastavne djelatnosti sveuilita, te izboru nastavnika, kao i o drugim pitanjima predvienim zakonom i statutom sveuilita, a posebice: bira rektora; donosi statut uz suglasnost sveuilinog vijea; donosi pravilnik o financiranju i druge ope akte sveuilita kad je to predvieno statutom; na prijedlog rektora imenuje i razrjeuje elnike sastavnica sveuilita, u postupku propisanom statutom sveuilita; obavlja druge poslove predviene zakonom i statutom sveuilita. (2) Senat ima najvie 30 lanova. Pritom akademski nastavnici ine najmanje 50 % lanova u senatu, a studenti najmanje 20% od ukupnog broja lanova senata. U radu senata sudjeluje i predstavnik sindikata bez prava odluivanja. (3) Broj lanova senata, uvjeti i postupak kandidiranja i izbora lanova senata i njihovog razrjeenja, trajanje mandata, nain zamjene lanova kojima je lanstvo u senatu prestalo prije isteka mandata, te nain donoenja odluka utvruju se statutom sveuilita. (4) elnici sastavnica sveuilita ne mogu biti lanovi senata. (5) Rektor saziva i predsjedava sjednicama senata te sudjeluje u odluivanju u sluaju da je senat podijeljen u broju glasova. (6) Statutom sveuilita utvruju se pitanja od posebnog interesa za studente, za koja studentski predstavnici pri odluivanju u senatu imaju pravo suspenzivnog veta. Sveuilino vijee lanak 12. (1) Sveuilino vijee nadzire zakonitost rada sveuilita, racionalnu upotrebu materijalnih i kadrovskih resursa te posebice obavlja sljedee poslove: potvruje izbor rektora; daje suglasnost na statut i pravilnik o financiranju sveuilita; potvruje strategiju, organizacijski elaborat i prijedlog programskog ugovora; ukida ili obustavlja od izvrenja odluke koje su donijela tijela sveuilita ukoliko su takve odluke u suprotnosti sa zakonom i/ili statutom, u postupku utvrenom opim aktom sveuilita; odobrava godinja izvjea o provedbi strategije sveuilita i programskog ugovora te financijska izvjea; nadzire troenje sredstava Dravnog prorauna Republike Hrvatske, te upravljanje financijskim sredstvima sukladno zakonu i statutu sveuilita; 13

 odobrava osnivanje ustanova i drugih pravnih osoba iz lanka 8. stavak 5. ovoga Zakona; obavlja i druge poslove utvrene ovim Zakonom i statutom sveuilita. (2) Sveuilino vijee ima devet lanova od kojih: etiri imenuje senat; etiri imenuje Vlada Republike Hrvatske, uz prethodno pribavljeno pozitivno miljenje Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog Sabora; jednog lana imenuju zajednikim dogovorom lanovi sveuilinog vijea iz podstavaka 1. i 2. ovoga stavka. (3) U sluaju da se lanovi sveuilinog vijea ne mogu dogovoriti o imenovanju lana iz podstavka 3. stavak 2. ovoga lanka, u roku od mjesec dana od dana njihovog imenovanja, ministar nadlean za poslove visokog obrazovanja i znanosti (u daljnjem tekstu: Ministar) moe utvrditi dodatni razuman rok u kojem e se zajedniki lan imenovati. Ukoliko ni u ostavljenom roku ne doe do imenovanja lana iz podstavka 3. stavak 2. ovoga lanka, zajednikog lana e imenovati Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti. (4) lanovi sveuilinog vijea moraju imati odgovarajue iskustvo i obrazovanje nuno za osiguranje provedbe utvrene misije i zadaa sveuilita. Ista osoba moe biti lanom samo jednog sveuilinog vijea. (5) lanovima sveuilinog vijea ne mogu biti: dravni dunosnici, dunosnici politikih stranaka, elnici tijela lokalne i regionalne (podrune) samouprave, lanovi senata, prorektori, elnici sveuilinih sastavnica, lanovi Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje i Nacionalnog vijea za znanost, zaposlenici ili vanjski suradnici na predmetnom sveuilitu, niti slubenici ministarstva nadlenog za poslove visokog obrazovanja i znanosti. (6) Mandat lanova sveuilinog vijea traje etiri godine i moe se ponavljati. U sluaju da kojem od lanova prestane dunost prije isteka mandata, ovlateno tijelo imenovat e njegovu zamjenu na nain i u postupku predvienom ovim Zakonom, s mandatom do isteka mandata osobe koju zamjenjuje. (7) lanovi sveuilinog vijea izabiru izmeu sebe predsjednika veinom glasova svih lanova. (8) Nain rada i odluivanja sveuilinog vijea podrobnije se ureuje poslovnikom o radu sveuilinog vijea, sukladno ovom Zakonu i statutu sveuilita. (9) lanstvo u sveuilinom vijeu prestaje: istekom mandata, ostavkom ili razrjeenjem. IV. OSNIVANJE I STATUSNE PROMJENE SVEUILITA Osnivanje sveuilita lanak 13. (1) Ovaj Zakon zamjenjuje osnivake akte javnih sveuilita navedenih u lanku 2. stavak 1. ovoga Zakona, u smislu primjene odredaba propisa kojim se ureuju ustanove. (2) Prava osnivaa, u smislu ovoga Zakona i propisa kojim se ureuju ustanove u pogledu 14

javnih sveuilita obavlja Vlada Republike Hrvatske. (3) Privatno sveuilite osniva se odlukom osnivaa sukladno odredbama propisa kojim se ureuje osiguravanje i unapreivanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju. (4) Odredbe ovoga Zakona odgovarajue se primjenjuju na ustroj privatnih sveuilita. Preustroj sveuilita lanak 14. (1) Pod preustrojem sveuilita podrazumijeva se, u smislu ovoga Zakona, restrukturiranje i reorganizacija sveuilita i njegovih sastavnica, sukladno odredbama ovoga Zakona, te njihove statusne promjene predviene propisom kojim se ureuju ustanove. (2) Postupak preustroja pokree se odlukom senata sveuilita. Odluka kojom se pokree postupak preustroja donosi se dvotreinskom veinom glasova lanova senata i obvezno sadri organizacijski elaborat kao preduvjet za izradu novog statuta kojim se utvruje novi ustroj. (3) Preustroj sveuilita utvren organizacijskim elaboratom provodi se putem programskog ugovora zakljuenog izmeu sveuilita i Vlade Republike Hrvatske. Zajednica sveuilita lanak 15. (1) Zajednica sveuilita je ustanova koju osnivaju dva ili vie sveuilita, sukladno ovom Zakonu i propisu kojim se ureuju ustanove. (2) Zajednica sveuilita je organizacija koja povezuje sveuilita i u pravilu ih predstavlja i zastupa u meunarodnim organizacijama, obnaanju protokolarnih obveza te u drugim poslovima koji su joj aktom o osnivanju i statutom zajednice stavljeni u nadlenost. (3) Na elu zajednice sveuilita smjenjuju se rektori sveuilita koji je ine, na nain i u rokovima predvienim statutom zajednice. V. FINANCIRANJE SVEUILITA Izvori sredstava lanak 16. (1) Djelatnost javnih sveuilita financira se iz sredstava Dravnog prorauna Republike Hrvatske. (2) Djelatnost sveuilita moe se financirati i iz ostalih izvora koji se smatraju vlastitim prihodima sveuilita, a osobito: prorauna jedinica lokalne i regionalne (podrune) jedinice; Hrvatske zaklade za znanost; prihoda ostvarenih od istraivakih, umjetnikih i strunih projekata, elaborata, ekspertiza, nakladnike i drugih djelatnosti; 15

 sveuilinih i ostalih zaklada, ostvarene dobiti trgovakih drutava i drugih pravnih osoba iz lanka 8. stavak 5. ovoga Zakona; donacija te ostalih izvora. (3) Vlastiti prihodi mogu se ostvarivati samo djelatnostima koje ne tete ostvarenju osnovne misije sveuilita i ne naruavaju njihov ugled i zajamenu autonomiju. (4) Djelatnost privatnih sveuilita financira se iz sredstava osnivaa privatnih sveuilita i izvora navedenih u stavku 2. ovoga lanka. Proraun javnih sveuilita lanak 17. (1) Proraun javnih sveuilita sastoji se od ukupnog javnog prorauna i prorauna vlastitih prihoda. (2) Ukupni javni proraun javnih sveuilita sastoji se od osnovne komponente, razvojne komponente i izvedbene komponente. Ukupni javni proraun doznauje se javnim sveuilitima iz sredstava Dravnog prorauna Republike Hrvatske putem programskih ugovora. (3) Osnovna i razvojna komponenta utvruju se u pregovarakom postupku koji prethodi zakljuenju programskog ugovora. Izvedbena komponenta utvruje se na temelju unaprijed utvrenih pokazatelja provedbe programskog ugovora, te kvalitativnih i kvantitativnih indikatora rada svakog pojedinog sveuilita i iznosi najvie 20% ukupnog prorauna. (4) Javna sveuilita raspolau ukupnim javnim proraunom sveuilita, tijekom ugovornog (trogodinjeg) razdoblja, sukladno pravilniku o financiranju sveuilita. Osnovna proraunska komponenta lanak 18. (1) Osnovna proraunska komponenta ukupnog javnog prorauna javnih sveuilita obuhvaa sredstva kojima se financiraju osnovni zahtjevi i potrebe sveuilita koje proizlaze iz njegove misije utvrene ovim Zakonom, a osobito: a) b) c) d) e) f) g) plae i materijalna prava zaposlenih; trokovi poslovanja; izdaci za kapitalna ulaganja; izdaci za studentski standard; izdaci za znanstvene projekte i istraivanja; izdaci za znanstvenu opremu; ostali trokovi.

(2) Osnovna proraunska komponenta obuhvaa i uveana sredstva kojima se u trogodinjem razdoblju financira uveanje zahtjeva i potreba iz stavka 1. ovoga lanka, koja proizlaze iz razvoja osnovne djelatnosti sveuilita (osnivanje novih studijskih programa, nova zapoljavanja, poveanje broja studenata i sl.). 16

Razvojna proraunska komponenta lanak 19. (1) Razvojna proraunska komponenta ukupnog javnog prorauna javnih sveuilita obuhvaa sredstva kojima se financira ostvarenje stratekih i razvojnih ciljeva sveuilita, utvrenih razvojnim strategijama sveuilita, a koji se posebice odnose na: a) b) c) d) e) f) preustroj sveuilita; razvoj servisa za potporu studentima; promicanje mobilnosti; razvoj meunarodne suradnje sveuilita; meusveuilinu suradnju; ostvarenje drugih kratkoronih i dugoronih ciljeva.

(2) Sveuilita su duna utvrditi dugorone ciljeve, kao i ciljeve koji se ostvaruju u razdoblju primjene programskog ugovora. Navedeni ciljevi utvruju se strategijom sveuilita i organizacijskim elaboratom iz lanka 14. stavak 2. ovoga Zakona. Izvedbena proraunska komponenta lanak 20. (1) Izvedbena proraunska komponenta obuhvaa do 20% ukupnog javnog prorauna, a temelji se na proraunskoj formuli kojom se u obzir uzimaju pokazatelji provedbe programskog ugovora, odnosno kvalitativni i kvantitativni indikatori rada svakog pojedinog sveuilita. (2) Proraunsku formulu i indikatore te kriterije za utvrivanje visine udjela izvedbene proraunske komponente u ukupnom javnom proraunu, propisuje uredbom Vlada Republike Hrvatske po prethodno pribavljenom miljenju Nacionalnog vijea za visoko obrazovanje (u daljnjem tekstu: Nacionalno vijee). Proraun vlastitih prihoda lanak 21. (1) Sveuilita samostalno utvruju proraun vlastitih sredstava ostvarenih iz izvora navedenih u lanku 16. stavak 2. ovoga Zakona. (2) Sveuilita samostalno raspolau sredstvima iz stavka 1. ovoga lanka, sukladno kriterijima utvrenim pravilnikom o financiranju. (3) Sveuilita su duna ministarstvu nadlenom za poslove visokog obrazovanja i znanosti (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) podnositi izvjea o koliini i utroku vlastitih prihoda. (4) Ministar e, uz prethodnu suglasnost ministra nadlenog za financije, pravilnikom propisati oblik i sadraj izvjea iz stavka 3. ovoga lanka, kao i periodiku njegove dostave.

17

Financijsko upravljanje lanak 22. (1) Sveuilite donosi proraun iz lanka 17. stavak 1. ovoga Zakona, sukladno svojim potrebama, a u granicama odredaba ovoga Zakona, statuta sveuilita, pravilnika o financiranju sveuilita i odredaba programskog ugovora. (2) Rektor upravlja proraunom sveuilita sukladno naelima efikasnosti, svrsishodnosti, racionalnosti i transparentnosti. (3) Sveuilite ustrojava jedinstveni informatiki sustav za upravljanje svojim financijama, sukladno svojem statutu i opim aktima. (4) Nadzor nad financijskim upravljanjem sveuilitima obavlja Ministarstvo. VI. PROGRAMSKI UGOVOR Sadraj programskog ugovora lanak 23. (1) Programskim ugovorom utvruje se ukupni javni proraun javnih sveuilita za vrijeme od tri godine. (2) Programski ugovor sadri obvezno sadri odredbe o: a) pokazateljima provedbe ciljeva iz programskoga ugovora; b) podjeli ukupnog javnog prorauna po godinama, u razdoblju primjene programskog ugovora; c) mjerama koje se poduzimaju u sluaju neispunjenja ciljeva utvrenih programskim ugovorom; d) obvezama sveuilita koje proizlaze iz njihove misije; e) ciljevima sveuilita koji proizlaze iz njihovih razvojnih strategija i organizacijskog elaborata; f) obvezama izvjeivanja i praenja izvrenja pokazatelja provedbe programskog ugovora. (3) Pored odredaba iz stavka 2. ovoga lanka, programski ugovor sadri i odredbe kojima se utvruje osnovna proraunska komponenta iz lanka 18. ovoga Zakona, na temelju podataka relevantnih za ispunjenje obveza sveuilita iz stavka 2. toka d) ovoga lanka, a koji se posebice odnose na: a) izvoenje studijskih programa, odnosno podatke o broju akademskih nastavnika i suradnika, te o potrebama za zapoljavanjem u razdoblju primjene programskog ugovora; podatke o broju studenata; podatke o kapitalnim ulaganjima; planove za razvoj postojeih i osnivanje novih studijskih programa; b) provedbu znanstvenih istraivanja sukladno propisu kojim se ureuje znanstvena djelatnost. 18

(4) Programski ugovor u pravilu sadri i odredbe kojima se utvruje i razvojna proraunska komponenta iz lanka 19. ovoga Zakona, na temelju podataka relevantnih za ispunjenje obveza sveuilita koje proizlaze iz stavka 2. toka e) ovoga lanka. (5) Pored odredaba navedenih u stavcima 2., 3. i 4. ovoga lanka programski ugovori sadre i odredbe o nainu i dinamici praenja pokazatelja provedbe programskog ugovora, te odredbe o uvjetima za ostvarenje prava na odgovarajui dio ili cjelokupni iznos izvedbene komponente ukupnog javnog prorauna, razmjerno razini ispunjenosti pokazatelja provedbe, te proraunskoj formuli i indikatorima iz lanka 20. stavak 2. ovoga Zakona. Sklapanje programskog ugovora lanak 24. (1) Programski ugovori sklapaju se izmeu sveuilita i Vlade Republike Hrvatske, za razdoblje od tri godine, s time da se sredstva utvrena programskim ugovorom doznauju sveuilitima na godinjoj razini, u podjednakim mjesenim obrocima. (2) Sveuilita su duna dostaviti Ministarstvu prijedloge programskih ugovora do 31. oujka posljednje godine primjene vaeeg programskog ugovora. Ministarstvo je duno oitovati se na dostavljene prijedloge najkasnije do 31. svibnja. (3) Pregovori o konanim verzijama programskih ugovora moraju se dovriti do 15. rujna iste godine. (4) Ako programski ugovor ne bude zakljuen do roka iz stavka 3. ovoga lanka, Ministar i senat sveuilita imenovat e svaki po jednog arbitra, koji e bez odgaanja, meusobnim dogovorom, imenovati treeg arbitra. Ukoliko arbitri imenovani od strane Ministra i senata, ne postignu dogovor oko treeg arbitra u roku od 15 dana od dana njihovog imenovanja, treeg arbitra imenovat e predsjednik Nacionalnog vijea. (5) Arbitri iz stavka 4. ovoga lanka utvrdit e sadraj programskog ugovora najkasnije u roku od 30 dana od dana imenovanja treeg arbitra uvaavajui pregovaraka stajalita ugovornih strana. (6) Ministar e, najkasnije do 15. studenog posljednje godine primjene programskog ugovora, u dogovoru s ministrom nadlenim za financije, osigurati sredstva za financiranje sveuilita u sljedeem trogodinjem razdoblju primjene novog programskog ugovora. lanak 25. (1) Ukoliko dogovor oko sadraja programskog ugovora ne bude postignut do poetka rasprave o prijedlogu dravnoga prorauna za sljedeu godinu u Hrvatskom saboru, sveuilitu e se za narednu godinu doznaiti 98% osnovne proraunske komponente iz prve godine prethodnog trogodinjeg razdoblja. (2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka pregovori o programskom ugovoru nastavit e se u godini privremenog financiranja, sukladno rokovima navedenim u lanku 24. ovoga Zakona.

19

Izvjeivanje o provedbi programskog ugovora lanak 26. (1) Sveuilita su duna dostaviti Ministarstvu izvjea o provedbi programskog ugovora do 28. veljae tekue godine za prethodnu godinu. (2) Rektor je duan sveuilinom vijeu dostaviti izvjee o provedbi programskog ugovora na odobrenje, najkasnije petnaest dana prije isteka roka iz stavka 1. ovoga lanka. (3) U sluaju da sveuilino vijee iz bilo kojeg razloga ne odobri izvjee do roka utvrenog stavkom 1. ovoga lanka, proslijedit e ga Ministru uz naznaku da izvjee nije odobreno od strane sveuilinog vijea. (4) U sluaju iz stavka 3. ovoga lanka Ministar moe pokrenuti postupak nadzora nad namjenskim troenjem sredstava doznaenih putem programskog ugovora. (5) U sluaju da se temeljem izvjea iz stavka 1. ovoga lanka utvrdi da ciljevi iz programskog ugovora nisu ostvareni, ukupni javni proraun javnih sveuilita moe se umanjiti najvie do 3% godinje. (6) Sadraj i oblik izvjea o provedbi programskog ugovora propisat e Ministar, s time da pokazatelji provedbe programskog ugovora, navedeni u programskom ugovoru ine obvezni dio propisanih izvjea. VII. NADZOR NAD RADOM SVEUILITA Nadzorne ovlasti lanak 27. (1) Nadzor nad zakonitou rada sveuilita i njegovih opih akata te nad namjenskim troenjem proraunskih sredstava obavlja Ministarstvo, ako zakonom nije odreeno da nadzor obavlja drugo tijelo dravne uprave. (2) Na nadzor nad opim i pojedinanim aktima te drugim poslovima koji se na sveuilitu obavljaju na temelju javne ovlasti primjenjuju se propisi kojima se ureuje sustav dravne uprave. (3) Nadzor nad primjenom propisa kojima se ureuju radni odnosi na sveuilitu obavlja tijelo dravne uprave nadleno za poslove inspekcije rada. Ovlasti Ministra u provedbi nadzora lanak 28. (1) Ministar moe, u provedbi nadzora, obustaviti od primjene akte donesene od strane sveuilinih tijela, ukoliko smatra da su u suprotnosti sa zakonom. Obustava moe trajati za vrijeme provoenja postupka nadzora, a najdulje 30 dana od dana donoenja odluke o pokretanju nadzornog postupka. (2) Ukoliko se tijekom provedbe nadzora utvrdi da je obustavljeni akt iz stavka 1. ovoga lanka u suprotnosti sa zakonom Ministar ga moe ponititi ili ukinuti rjeenjem. 20

(3) U ponovljenom odluivanju o pitanju u pogledu kojeg je odluka ponitena ili ukinuta sukladno odredbama stavka 2. ovoga lanka, nadlena tijela sveuilita duna su po istom pitanju odluku donijeti dvotreinskom veinom. (4) Protiv Ministrovih odluka donesenih sukladno ovome lanku, sveuilite moe pokrenuti upravni spor pred Upravnim sudom. VIII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Implementacijske mjere lanak 29. (1) Rektori i prorektori zateeni u mandatu sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07Odluka USRH, 46/07 i 45/09) ostaju na funkciji do isteka mandata. (2) Stupanjem na snagu ovoga Zakona ustrojava se konstituirajui senat na sveuilitima iz lanka 2. ovoga Zakona kojeg ine svi elnici sastavnica sveuilita zateeni u mandatu i izabrani temeljem odredbi Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07 i 45/09). (3) Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaju mandati sveuilinih senata sveuilita iz lanka 2. ovoga Zakona, ustrojeni sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07 i 45/09). (4) Konstituirajui senat iz stavka 2. ovoga lanka donijet e u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, na prijedlog rektora, privremeni statut sveuilita. (5) Privremeni statut iz stavka 4. ovoga lanka sadri osobito odredbe o broju lanova senata, uvjete i izborna pravila za lanstvo u tijelima sveuilita sukladno odredbama ovoga Zakona, te druge odredbe kojima se ureuje djelovanje sveuilita u prijelaznom razdoblju. (6) Danom stupanja na snagu privremenih statuta prestaju vaiti statuti sveuilita iz lanka 2. ovoga Zakona doneseni na temelju Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (Narodne novine, broj 123/03, 105/04, 174/04, 2/07-Odluka USRH, 46/07 i 45/09), dok postojei statuti sastavnica sveuilita iz lanka 2. stavak 1. podstavak 1., 2., 3. i 4. ovoga Zakona ostaju na snazi do stupanja na snagu statuta usklaenog s odredbama ovoga Zakona. (7) Sveuilita iz lanka 2. ovoga Zakona duna su, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu privremenog statuta, provesti izbore za senat sukladno odredbama ovoga Zakona. (8) Danom odravanja prve sjednice senata izabranog sukladno stavku 7. ovoga lanka, te ustrojenog sukladno odredbama ovoga Zakona, prestaje mandat lanovima konstituirajueg senata. (9) Senati sveuilita ustrojeni sukladno odredbama ovoga Zakona i Vlada Republike Hrvatske duni su u roku od tri mjeseca od dana odravanja prve sjednice senata iz stavka 8. ovoga lanka imenovati lanove sveuilinog vijea sukladno odredbama ovoga Zakona. 21

(10) Imenovani lanovi sveuilinog vijea iz stavka 9. ovoga lanka imenovat e zajednikog lana sveuilinog vijea na nain i u roku sukladno lanku 12. ovoga Zakona. (11) Sveuilita iz lanka 2. ovoga Zakona donijet e statute sukladno odredbama ovoga Zakona u roku od est mjeseci od dana donoenja organizacijskog elaborata, sukladno lanku 14. ovoga Zakona. Donoenje podzakonskih propisa i drugih akata lanak 30. (1) Vlada Republike Hrvatske, Ministar i Nacionalno vijee za visoko obrazovanje e, u sluajevima predvienim ovim Zakonom, donijeti podzakonske propise i druge akte predviene ovim Zakonom i to najkasnije u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. (2) Vlada Republike Hrvatske e, najkasnije do 31. oujka 2012. godine, na temelju prijedloga Ministarstva, te uz prethodno miljenje ministarstva nadlenog za poslove financija, usvojiti strateki okvir za pregovore sa sveuilitima o programskim ugovorima. (3) Sveuilita e najkasnije do datuma iz stavka 2. ovoga lanka donijeti dugorone razvojne strateke dokumente, kojima e definirati polazita za pregovore o programskim ugovorima. (4) Dokumenti iz stavaka 2. i 3. ovoga lanka predstavljaju strateki okvir za voenje pregovora o sadraju programskih ugovora. Primjena odredaba o financiranju lanak 31. (1) Sveuilita iz lanka 2. ovoga Zakona duna su izraditi svoje prijedloge programskih ugovora najkasnije do 31. oujka 2013. godine. (2) Do sklapanja prvih programskih ugovora financiranje e se obavljati prema propisima koji su vrijedili do stupanja na snagu ovoga Zakona. (3) Sveuilita iz lanka 2. ovoga Zakona, duna su prije izrade prvog prijedloga programskog ugovora donijeti organizacijski elaborat sukladno lanku 14. ovoga Zakona te uskladiti statute s odredbama ovoga Zakona. (4) Prijedlog prvog programskog ugovora izraen suprotno stavku 3. ovoga lanka nije obvezujui i ne predstavlja temelj za pokretanje pregovarakog postupka i sklapanje programskog ugovora. (5) Ukoliko sveuilite ne zakljui programski ugovor do najkasnije 15. listopada 2013. godine, na njegovo e se financiranje odgovarajue primijeniti lanak 25. stavak 1. ovoga Zakona, s time da e se prvom godinom prethodnog trogodinjeg razdoblja smatrati 2013. godina. (6) Financiranje iz stavka 5. primjenjivat e se sve do ispunjenja pretpostavki za programsko financiranje utvrenih ovim Zakonom. 22

Prestanak vaenja dosadanjih propisa lanak 32. Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje vaiti Zakon o osnivanju sveuilita u Dubrovniku (Narodne novine, br. 163/03), Zakon o osnivanju sveuilita u Zadru (Narodne novine, br. 83/02) i Zakon o osnivanju sveuilita u Puli (Narodne novine, br.111/06). Stupanje Zakona na snagu lanak 33. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Narodnim novinama.

23

OBRAZLOENJE lanci 1. 7. propisuju predmet normiranja, podruje primjene Zakona, podrednu primjenu odredaba propisa kojima se ureuju ustanove, visoko obrazovanje, znanstvena djelatnost i propisa kojim se ureuje osiguravanje kvalitete u znanosti i visokom obrazovanju, pojmove akademska zajednica, akademske slobode i autonomija sveuilita, nepovredivost prostora sveuilita, misiju sveuilita te osiguravanje i unapreivanje kvalitete djelatnosti sveuilita. lanak 8. propisuje ustroj sveuilita i njegovih sastavnica. lanci 9. - 12. propisuju tijela sveuilita: rektor, senat i sveuilino vijee. lanci 13. 14. propisuju osnivanje javnih i privatnih sveuilita te preustroj sveuilita. lanci 15. propisuje osnivanje i ustroj zajednice sveuilita. lanci 16. 22. propisuju izvore sredstava financiranja sveuilita, proraun javnih sveuilita, osnovnu, razvojnu i izvedbenu proraunsku komponentu od kojih se sastoji ukupni javni proraun javnih sveuilita, proraun vlastitih prihoda te financijsko upravljanje unutar sveuilita. lanci 23. 26. propisuju sadraj programskog ugovora, sklapanje programskog ugovora, nezakljuenje programskog ugovora, izvjeivanje o provedbi programskog ugovora. lanci 27. 28. propisuju provedbu nadzora nad radom sveuilita i ovlasti Ministra u provedbi nadzora. lanci 29. 32. propisuju prijelazne i zavrne odredbe. lanak 33. propisuje stupanje na snagu ovoga Zakona.

24