...u modernom smislu, neistina i fikcija mogu postii jedan nivo mitologije kad se pone vjerovati u isprianu priu...

Proces globalizacije utjee na sve drave svijeta, pa tako i na Hrvatsku. Dok su u proteklim stoljeima drave esto bile izolirani otoci, danas je njihov politiki i ekonomski razvoj uvjetovan suradnjom i uzajamnim djelovanjem. Daljnji razvoj Hrvatske u velikoj mjeri ovisi o meunarodnom ugledu nae drave, kao i o uspjehu integriranja hrvatskog gospodarstva u europske i svjetske gospodarske tokove. U tom pogledu lanstvo u EU za Hrvatsku predstavlja vanu prednost, ako ne i nunost. U gospodarskome smislu Hrvatska ovisi o rastu turizma, priljevu stranoga kapitala i izvozu hrvatskih proizvoda u inozemstvo (ponajprije u drave lanice EU-a). Navedeni sektori nedvojbeno e se razvijati bre ue li Hrvatska u EU nego ako ostane izvan toga kluba. Nepristupanje Europskoj uniji dovelo bi, u odreenoj mjeri, do politike izolacije Hrvatske. Naime, kao mala zemlja, Hrvatska ne bi mogla utjecati na odluke koje se tiu budunosti Europe, a time posredno i vlastite budunosti. Ne treba zaboraviti da lanstvo u Europskoj uniji jami politiku stabilnost i sigurnost, to je za Hrvatsku iznimno vano s obzirom na nedavno ratno iskustvo. Valja napomenuti kako je sveukupni razvoj Hrvatske, koji je bio zaustavljen ratom u prvoj polovici 1990-ih, potaknut upravo procesom pristupanja Europskoj uniji. Naime, Europska unija razliitim je poticajima - politikim, tehnikim i financijskima - pomogla Hrvatskoj da provede sloene reforme kako bi to bre i uinkovitije dovrila proces demokratske tranzicije. Premda je cilj tih reformi dobrobit hrvatskih graana, a ne lanstvo u Europskoj uniji, injenica je kako je Europska unija imala i jo ima nezaobilaznu ulogu u pozitivnoj preobrazbi hrvatskog drutva. Protivnici ulaska Hrvatske u EU esto spominju Norveku, Island i vicarsku kao primjere zemalja koje imaju razvijeno gospodarstvo i visok ivotni standard, premda nisu u Europskoj uniji. Uzmimo primjerice Island, koji je uvidjevi kako se nedavna financijska kriza odrazila na njegovo gospodarstvo odluio pokrenuti postupak pristupanja Europskoj uniji, pa je ta drava odnedavna kandidat za lanstvo u EU te su u srpnju 2010. sa njome takoer zapoeli pristupni pregovori. Osim toga, valja istaknuti da se navedene drave zbog njihova drugaijega geopolitikoga poloaja i povijesnoga puta teko mogu usporeivati s Hrvatskom. tovie, Norveka, Island i vicarska vezane su uz Uniju mnogobrojnim ugovorima te aktivno sudjeluju u nekim politikama Europske unije. Vano je istaknuti i kako te drave uplauju znatna novana sredstva u proraun EU-a, ali istodobno nemaju utjecaj na donoenje odluka u Uniji, niti mogu koristiti sredstva iz prorauna EU-a.

Hrvatska ulaskom u Europsku uniju posve sigurno nee izgubiti nacionalni identitet. Zapravo moemo rei da e se dogoditi upravo suprotno - jednom kad uemo u Europsku uniju, identitet Hrvatske bit e dodatno osnaen. Sama Europska unija promie raznolikost nacionalnih identiteta drava lanica kao jednu od svojih najviih vrednota. O tome svjedoi i geslo Europske unije Ujedinjeni u razliitosti. Hrvatski e dravljani u Europskoj uniji stei identitet graana Europske unije, koji nee ponititi ni nadomjestiti njihov nacionalni identitet, ve e ga dopuniti i obogatiti. Hrvatski jezik postat e slubeni jezik EU-a. Valja spomenuti da drave lanice mogu iskoristiti pogodnosti lanstva u Europskoj uniji kako bi dodatno ojaale i promicale vlastite nacionalne identitete. Takvu mogunost imat e i Hrvatska. Naime, lanstvo u Europskoj uniji unaprijedit e gospodarstvo i meunarodni ugled Hrvatske te njezin identitet uiniti prepoznatljivim. Porast broja stranih ulagaa, turista i poslovnih partnera nuno e dovesti do daljnjeg rasta turistike ponude, u kojoj e vanu ulogu imati tradicionalni obiaji, izvorni hrvatski proizvodi, kulturne manifestacije i sl. Drugim rijeima, lanstvo u Europskoj uniji neizravno e pridonijeti ouvanju i promicanju hrvatskog identiteta i hrvatske tradicije. Nae more, otoci, prirodne ljepote, kulturne znamenitosti i zdrava hrana bit e naa konkurentna prednost, na brand, ono po emu e Hrvatska biti poznata i cijenjena u Europskoj uniji, ali i ire.

Ulaskom u Europsku uniju svaka drava lanica prenosi dio svojih ovlasti na Europsku uniju. To znai da u nekim podrujima drave lanice odluke donose zajedniki na razini Europske unije. Pritom svaka drava lanica aktivno sudjeluje u postupku donoenja odluka, to e biti sluaj i s Hrvatskom kada postane lanica Europske unije. Na taj nain svaka lanica Europske unije zastupa vlastite interese i ugrauje ih u zajednike odluke Unije. Hrvatska e, kao lanica EU-a aktivno sudjelovati u donoenju odluka na europskoj razini, pri emu e vlastite interese moi zastupati bolje nego to bi to bio sluaj kada bi ostala izvan Unije. U Vijeu EU-a, koje je uz Europski parlament zakonodavac Europske unije, pri raspodjeli glasova izmeu sadanjih 27 drava lanica vodilo se rauna da drave s veim brojem stanovnika imaju vei broj glasova, ali ne strogo proporcionalno, pa je raspodjela glasova vie prilagoena dravama s manjim brojem stanovnika. Tako, primjerice, Njemaka ima 29 glasova, dok Danska, Irska, Litva, Slovaka i Finska imaju po 7 glasova, koliko e imati i Hrvatska kada postane lanica Unije. Hrvatska e stoga, kao i druge manje zemlje biti na svojevrsnom dobitku u pogledu zastupljenosti u Vijeu EU-a. Hrvatska e takoer biti zastupljena u drugim tijelima EU-a, i to sa 12 zastupnika u Europskom parlamentu te, kao i druge lanice jednim povjerenikom u Europskoj komisiji, po jednim sucem u Sudu Europske unije i Revizorskom sudu, a guverner Hrvatske narodne banke predstavljat e Hrvatsku u skuptini Europske sredinje banke.

Princip regionalne suradnje koji je EU ugradila u Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju nastojanje je za uspostavom suradnje u cijeloj jugoistonoj Europi, a ne pokuaj oivljavanja zajednice koja se pokazala neodrivom. Sama EU poiva na temeljima suradnje drava koje su u prolosti ratovale. Hrvatska kao najstabilnija i institucionalno najrazvijenija drava jugoistone Europe postaje glavni sigurnosni oslonac na tom podruju. Nadalje, sporazumima o trgovini i drugim oblicima gospodarske suradnje sa susjednim dravama, Hrvatska svojim tvrtkama osigurava pristup regionalnim tritima, to svakako rezultira pozitivnom trgovinskom bilancom. Treba takoer napomenuti kako je regionalna suradnja nuna za borbu protiv organiziranog kriminala, trgovine ljudima, krijumarenja droge i drugih problema s kojima se drave u regiji ne mogu pojedinano nositi.

Hrvatsko gospodarstvo imat e velike koristi od lanstva nae zemlje u Europskoj uniji. Naime, slobodan pristup europskomu tritu omoguit e poduzetnicima konkurentnije uvjete poslovanja te sniziti izlaznu cijenu proizvoda. Ulaskom u EU otvorit e se i nova radna mjesta u konkurentnim poduzeima i s njima povezanim granama gospodarstva. Osim toga, lanstvo u EU pridonijet e boljemu meunarodnomu ugledu Hrvatske, to e utjecati na rast stranih ulaganja u naoj zemlji. Ukratko, sve te promjene ubrzat e gospodarski razvoj Hrvatske te pridonijeti viem ivotnom standardu i boljoj kupovnoj moi hrvatskih graana. Mnogi graani strahuju da e uvoenje eura dovesti do porasta cijena. Uvoenjem eura cijene u Hrvatskoj ne bi trebale automatski rasti. Naime, prije ulaska Hrvatske u eurozonu teaj kune e se zamrznuti, to znai da bi se uvoenjem eura cijene trebale jednostavno preraunavati iz kuna u eure. Istina je da pojedini trgovci u tom preraunavanju mogu vidjeti priliku za podizanje cijene proizvoda. Iskustva drava lanica pokazuju da se to uglavnom dogaalo s onim uslugama koje su najvidljivije potroaima, kao to su npr. cijene usluga u kafiima i restoranima. S druge strane, cijene skupljih proizvoda, poput automobila i kuanske opreme, nisu rasle. Valja napomenuti da e uvoenje eura dodatno pojaati konkurenciju meu trgovcima, to e ih vjerojatno s vremenom potaknuti da snize cijene. I sami graani, kroz udruge potroaa, mogu nadzirati trgovce te utjecati na korektnije odreivanje cijena. Euro se danas smatra jednim od velikih uspjeha Europske unije. Statistike pokazuju da je euro pridonio gospodarskoj stabilnosti drava lanica EU-a. Kao prvo, uvoenje eura znai ukidanje teajnog rizika i veu preglednost cijena. To podrazumijeva da svi mogu sigurnije tedjeti i ulagati, kupovati i prodavati. Osim toga, vea preglednost cijena omoguuje usporedbu cijena i poveava kupovnu mo graana. Uvoenjem eura ukidaju se i trokovi mijenjanja valute, to poveava uinkovitost poslovanja, jer se ta sredstva mogu iskoristiti u druge svrhe. Strunjaci napominju da je uvoenje eura za Hrvatsku vrlo korisno jer je u Hrvatskoj ve u prometu velika koliina eura. Naime, mnogi nai graani radije tede u valuti EU-a nego u domaoj valuti, pa moemo rei da je u Hrvatskoj ve sada prisutan visok stupanj eurizacije.

to je to trite EU-a? Jednostavno reeno, trite Europske unije trite je bez carina i drugih uvoznih ogranienja, a obuhvaa 500 milijuna stanovnika. Takvo trite omoguuje trgovcima iz svih drava lanica da se natjeu pod istim uvjetima. Kad je rije o hrvatskim poduzeima, pristup otvorenome tritu ide vie u prilog poduzeima u konkurentnijim podrujima gospodarstva, a manje poduzeima koja su dosad poslovala uz zatitu carina ili visokih potpora. Kako bi se mogla uspjeno natjecati s europskim takmacima, takva bi poduzea trebala vie ulagati u nove ideje ili tehnologiju, ili se preusmjeriti na konkurentnija podruja djelatnosti. Zvui teko, ali iskustva novih drava lanica EU-a pokazuju da nije i nemogue. Koliko e hrvatsko gospodarstvo biti konkurentno na tritu Europske unije, ovisi o poduzetnikom duhu, ulaganju u tehnologiju i obrazovanje, promicanju hrvatskih proizvoda u dravama EU-a itd. lanstvo u EU dobra je vijest za gospodarstvenike s dobrim idejama. Naime, ulaskom u EU Hrvatska e moi koristiti strukturne fondove EU-a, koji su dijelom namijenjeni razvoju maloga i srednjega poduzetnitva. U kojoj mjeri hrvatski proizvodi mogu konkurirati proizvodima drava lanica Europske unije? Budui da je Hrvatska mala zemlja s usitnjenom proizvodnjom, nai proizvoai ne mogu konkurirati koliinom i niskom cijenom, ali sigurno mogu kvalitetom. Mnogi hrvatski proizvodi prepoznati su i traeni na europskome tritu, primjerice vino, maslinovo ulje, paka ipka itd. Ti bi proizvodi u budunosti mogli jo snanije promovirati Hrvatsku te skrenuti pozornost i na druge kvalitetne proizvode i usluge koje Hrvatska moe ponuditi tritu Europske unije.

Kako proces globalizacije odmie, drave suvremenoga svijeta suoavaju se s izazovima u mnogobrojnim podrujima, pa tako i u podruju rada i zapoljavanja. Da bi osigurale visoku stopu zaposlenosti, drave moraju uskladiti trita rada s promjenama u strukturi svjetskoga gospodarstva te raznim globalnim trendovima. Ako se uspjeno prilagode tim izazovima, drave mogu znaajno poboljati konkurentnost vlastitoga gospodarstva i osigurati bolji ivot za svoje graane. Hrvatsko trite rada takoer je doivjelo mnogobrojne promjene u proteklim godinama. Sudei prema iskustvima novih drava lanica, Hrvatska ulaskom u EU moe oekivati porast zaposlenosti, kako kroz vei priljev stranih ulaganja, tako i kroz daljnje jaanje konkurentnih sektora hrvatskoga gospodarstva. Ulaskom Hrvatske u EU nai e graani moi ravnopravno konkurirati za radna mjesta u svim dravama lanicama EU-a. Naime, po pristupanju Uniji, a nakon isteka prijelaznih razdoblja, hrvatski e radnici imati pravo na rad bez radne dozvole u dravama lanicama EU-a te e pri zapoljavanju ostvarivati ista prava kao radnici tih drava. Prema modelu iz prethodnog vala proirenja Europska unija zatraila je prijelazno razdoblje tj. mogunost da svaka drava lanica, ulaskom Hrvatske u EU, donese odluku o postupnom uvoenju slobodnog kretanja hrvatskih radnika na trite rada. O svakoj dravi lanici EU-a ovisi hoe li iskoristiti mogue prijelazno razdoblje za postupno otvaranje svog trita rada graanima Republike Hrvatske i u kojim rokovima. Ukoliko se neka drava lanica odlui za ovu mogunost, ona je ograniena te se provodi u okviru ograniene vremenske sheme (najvie 2+3+2 godine, odnosno samo uz reviziju i dovoljno opravdan razlog nakon prve 2, kao i nakon druge 3 godine). Ako neka drava lanica odlui ne primjenjivati navedenu mogunost, graani Republike Hrvatske e nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju moi slobodno raditi u toj dravi. U protivnom e i dalje trebati radne dozvole za rad, za odreena zanimanja. Ulaskom Hrvatske u EU, ako neka drava lanica EU-a uvede prijelazno razdoblje za hrvatske radnike, prema naelu reciprociteta, Hrvatska e imati pravo na uvoenje istih prijelaznih razdoblja za radnike iz te drave lanice.

Potpisivanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruivanju, Hrvatska se obvezala postupno otvoriti svoje trite nekretnina za dravljane EU-a, u trajanju od etiri godine od stupanja na snagu Sporazuma (odnosno od 1. veljae 2009. godine). To znai da su do 2009. godine dravljani EU-a mogli kupovati nekretnine u naoj zemlji prema naelu reciprociteta ili obavljanja odreene vrste djelatnosti, a od 1. veljae 2009. godine uivaju isti tretman kod kupovine nekretnina kao i dravljani RH osim kada je rije o poljoprivrednom zemljitu i podrujima zatienima sukladno Zakonu o zatiti prirode. Kako dravljani Unije ve sada mogu slobodno kupovati nekretnine u Hrvatskoj, ne oekuje se da e nakon ulaska u EU doi do naglog porasta potranje. Kad je rije o privatnom vlasnitvu, vlasnici sami odluuju kome e i kada prodati nekretnine. to se tie poljoprivrednog zemljita, Hrvatska je u pregovorima dogovorila prijelazno razdoblje u trajanju od 7 godina od dana pristupanja Europskoj uniji, tijekom kojega strani dravljani nee moi kupiti poljoprivredno zemljite u Hrvatskoj, a to e se razdoblje, bude li opravdane potrebe, moi produiti jo 3 godine.

Ulaskom u EU Hrvatska se nee morati odrei svojih tradicionalnih proizvoda kao to su slavonski kulen i ljivovica, cetinski sir, drniki i istarski prut, paki bakotin i sir, torkul i vino dinga te drugi tradicionalni proizvodi. Neki od gore navedenih tradicionalnih proizvoda registrirani su samo na nacionalnoj razini (sukladno starom Pravilniku o oznakama izvornosti i oznakama zemljopisnog podrijetla hrane, to znai da oznaka izvornosti ili zemljopisnog podrijetla vrijedi samo na podruju Hrvatske). Kada navedeni proizvodi budu zatieni na nacionalnoj razini sukladno novom Zakonu o oznakama izvornosti, oznakama zemljopisnog podrijetla i oznakama tradicionalnog ugleda poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, kao primjerice istarski prut, a nakon toga i na razini EU-a, to e omoguiti osiguravanje nadzora nad njihovom jedinstvenom kvalitetom te prepoznatljivou na tritu.

Propisi EU-a ne zabranjuju obiaj kolinja jer se tako dobiveno meso obino upotrebljava za osobne potrebe i ne dolazi na trite. Nakon ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, i dalje e se moi prakticirati obiaj kolinja i proizvoditi sve to iz njega proizlazi (domae kobasice, kulen, unka, pek, prut, varci). Meutim, meso namijenjeno tritu (trnicama, mesnicama, prodavaonicama) morat e dolaziti iz klaonica i objekata za preradu mesa koji e raditi u skladu s vaeim propisima EU-a u pogledu higijene i dobrobiti ivotinja. Propisi EU-a koji se tiu klanja ivotinja vrlo su precizni i ne doputaju nepotrebno muenje ivotinja. ivotinje se moraju potedjeti svakog nepotrebnog muenja i mora ih se obvezno omamiti prije klanja. Zakljuak: EU ne zabranjuje kolinje ako su proizvodi dobiveni kolinjem namijenjeni za osobnu upotrebu. Propisi Republike Hrvatske takoer trae da se sve ivotinje ije je meso namijenjeno prehrani, moraju testirati na zarazne bolesti (trihinelozu), te se moraju potivati propisi o zabrani nepotrebnog muenja ivotinja.

Zbog pojave vikova u sektoru vinarstva na tritu EU-a, Unija je odredila zabranu podizanja novih nasada vinove loze u dravama lanicama do 31. prosinca 2015. godine. Po zavretku navedenog razdoblja to e ogranienje biti ukinuto kako za sadanje lanice EU-a, tako i za buduu lanicu Hrvatsku, te e ponovno biti mogua sadnja novih nasada vinove loze. Bitno je naglasiti kako e i u meuvremenu biti mogua sadnja nasada, ali samo ukoliko se time ne poveava ukupna povrina pod vinogradima. Konkretno, uvijek je mogue stare nasade zamijeniti novima. Takoer, treba napomenuti kako se trenutano na Hrvatsku, kao dravu kandidatkinju, ne odnosi zabrana podizanja novih nasada vinove loze te je stoga za Hrvatsku bitno da u razdoblju do ulaska u EU povea povrine pod vinovom lozom. to se tie maslinarstva, vano je naglasiti kako u EU ne postoji proizvodna kvota za maslinarstvo i ne postoji nikakva opasnost od uvoenja takve kvote Hrvatskoj, pa shodno tome moemo maksimalno koristiti svoje proizvodne kapacitete. EU ne zabranjuje niti ne ograniava nove nasade maslina u Hrvatskoj, stoga e sadnja novih nasada biti mogua i nakon pristupanja EU. Osim toga, unutar mjera ruralnog razvitka sektoru maslinarstva na raspolaganju su znaajna financijska sredstva i niz mjera kojima se mogu osjetno poboljati konkurentnost i prepoznatljivost maslinovog ulja hrvatskog podrijetla. Ukupno gledano, iako se hrvatski vinari i maslinari posljednjih godina mogu pohvaliti kvalitetom i prepoznatljivou vina i maslinovih ulja podrijetlom iz Hrvatske, potrebno je ulagati daljnje napore u proizvodnju kvalitetnih i prepoznatljivih domaih proizvoda, to trite EU-a najvie cijeni.

Obiaj peenja domae rakije za osobnu upotrebu nee biti zabranjen ulaskom u EU, meutim prodaja alkoholnih proizvoda, prema propisima RH kao i EU-a, podrazumijeva potivanje kakvoe i deklaraciju. Tim propisima e se morati prilagoditi mnogobrojni neregistrirani prodavai rakije na trnicama i uz hrvatske prometnice. Propisi doneseni na razini Unije odnose se prvenstveno na potroae, odnosno spreavaju mogunost da proizvoai u druge drave lanice plasiraju proizvode koji su nie kvalitete od onih koje proizvode za domae trite, te na taj nain Unija potroaima omoguuje jednaku zatitu.

Nema mjesta strahovima da e doi kraj proizvodnji autentinih hrvatskih domaih proizvoda kao to su sir i vrhnje. Kada govorimo o proizvodnji sira i vrhnja, ona nee prestati, ali provodit e se testiranja ivotinja na zarazne bolesti, a sami proizvoai morat e potivati minimalne higijenske uvjete proizvodnje. Iako su postojei uvjeti zadovoljavajui u veini objekata u kojima se hrana proizvodi i prodaje, morat e se nastaviti ulaganja u opremu i prostorije koji e omoguiti sigurno uvanje tih osjetljivih i lako kvarljivih namirnica, sukladno Zakonu o hrani i Pravilniku o higijeni hrane. Meutim, ako je rije o proizvodnji za osobne potrebe, nikakva ogranienja nisu predviena.

Republika Hrvatska, Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, Trg N. . Zrinskog 7-8, 10000 Zagreb T: + 385 1 4569 964, F: + 385 1 4551 795, 4920 149, www.mvpei.hr, mvpei@mvpei.hr Besplatni info telefon Halo EU: 0800 622 622 Zagreb, 2011.