ODBOR ZA USTAV, POSLOVNIK I POLITIKI SUSTAV HRVATSKOGA SABORA

2422
Odbor za Ustav, Poslovnik i politiki sustav Hrvatskoga sabora na temelju svoje nadlenosti iz lanka 57. Poslovnika Hrvatskoga sabora, na sjednici 6. srpnja 2010. godine utvrdio je proieni tekst Ustava Republike Hrvatske. Proieni tekst Ustava Republike Hrvatske obuhvaa Ustav Republike Hrvatske (Narodne novine br. 56/90, 135/97, 8/98 proieni tekst, 113/2000, 124/2000 proieni tekst, 28/2001, 41/2001 proieni tekst, 55/2001 ispravak) te Promjenu Ustava Republike Hrvatske objavljenu u Narodnim novinama broj 76/2010 u kojima je naznaeno vrijeme njihova stupanja na snagu. Klasa: 012-02/10-01/01 Zagreb, 6. srpnja 2010. Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politiki sustav Hrvatskoga sabora Vladimir eks, v. r.

USTAV REPUBLIKE HRVATSKE (proieni tekst)

I. IZVORINE OSNOVE
Izraavajui tisuljetnu nacionalnu samobitnost i dravnu opstojnost hrvatskoga naroda, potvr enu slijedom ukupnoga povijesnoga zbivanja u razliitim dravnim oblicima te odranjem i razvitkom dravotvorne misli o povijesnom pravu hrvatskoga naroda na punu dravnu suverenost, to se oitovalo: u stvaranju hrvatskih kneevina u VII. stoljeu; u srednjovjekovnoj samostalnoj dravi Hrvatskoj utemeljenoj u IX. stoljeu; u Kraljevstvu Hrvata uspostavljenome u X. stoljeu; u odranju hrvatskoga dravnog subjektiviteta u hrvatsko-ugarskoj personalnoj uniji; u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora godine 1527. o izboru kralja iz Habsburke dinastije;

 u samostalnoj i suverenoj odluci Hrvatskoga sabora o pragmatinoj sankciji iz godine 1712.; u zakljucima Hrvatskoga sabora godine 1848. o obnovi cjelovitosti Trojedne Kraljevine Hrvatske pod banskom vlau, na temelju povijesnoga, dravnoga i prirodnoga prava hrvatskog naroda; u Hrvatsko-ugarskoj nagodbi 1868. godine o ure enju odnosa izme u Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske na temelju pravnih tradicija obiju drava i Pragmatike sankcije iz godine 1712.; u odluci Hrvatskoga sabora 29. listopada godine 1918. o raskidanju dravnopravnih odnosa Hrvatske s Austro-Ugarskom te o istodobnu pristupanju samostalne Hrvatske, s pozivom na povijesno i prirodno nacionalno pravo, Dravi Slovenaca, Hrvata i Srba, proglaenoj na dotadanjem teritoriju Habsburke Monarhije; u injenici da odluku Narodnoga vijea Drave SHS o ujedinjenju sa Srbijom i Crnom Gorom u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1. prosinca 1918. godine), poslije (3. listopada 1929. godine) proglaenoj Kraljevinom Jugoslavijom, Hrvatski sabor nikada nije sankcionirao; u osnutku Banovine Hrvatske godine 1939. kojom je obnovljena hrvatska dravna samobitnost u Kraljevini Jugoslaviji; u uspostavi temelja dravne suverenosti u razdoblju drugoga svjetskog rata, izraenoj nasuprot proglaenju Nezavisne Drave Hrvatske (1941.) u odlukama Zemaljskoga antifaistikog vijea narodnog oslobo enja Hrvatske (1943.), a potom u Ustavu Narodne Republike Hrvatske (1947.) i poslije u ustavima Socijalistike Republike Hrvatske (1963. 1990.), na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunistikog sustava i promjena me unarodnog poretka u Europi, hrvatski je narod na prvim demokratskim izborima (godine 1990.), slobodno izraenom voljom potvrdio svoju tisugodinju dravnu samobitnost. u novom Ustavu Republike Hrvatske (1990.) i pobjedi hrvatskog naroda i hrvatskih branitelja u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilakom Domovinskom ratu (1991. 1995.) kojima je hrvatski narod iskazao svoju odlunost i spremnost za uspostavu i ouvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske drave. Polazei od iznesenih povijesnih injenica, te opeprihvaenih naela u suvremenu svijetu i neotu ivosti i nedjeljivosti, neprenosivosti i nepotroivosti prava na samoodre enje i dravnu suverenost hrvatskog naroda, ukljuujui i neokrnjeno pravo na odcjepljenje i udruivanje, kao osnovnih preduvjeta za mir i stabilnost me unarodnog poretka, Republika Hrvatska ustanovljuje se kao nacionalna drava hrvatskoga naroda i drava pripadnika nacionalnih manjina: Srba, eha, Slovaka, Talijana, Ma ara, idova, Nijemaca, Austrijanaca, Ukrajinaca, Rusina, Bonjaka, Slovenaca, Crnogoraca, Makedonaca, Rusa, Bugara, Poljaka, Roma, Rumunja, Turaka, Vlaha, Albanaca i drugih, koji su njezini dravljani, kojima se jami ravnopravnost s gra anima hrvatske narodnosti i ostvarivanje nacionalnih prava u skladu s demokratskim normama OUN-a i zemalja slobodnoga svijeta. Potujui, na slobodnim izborima odluno izraenu volju hrvatskoga naroda i svih gra ana, Republika Hrvatska oblikuje se i razvija kao suverena i

demokratska drava u kojoj se jame i osiguravaju ravnopravnost, slobode i prava ovjeka i dravljanina, te promie njihov gospodarski i kulturni napredak i socijalno blagostanje.

II. TEMELJNE ODREDBE

lanak 1. Republika Hrvatska jedinstvena je i nedjeljiva demokratska i socijalna drava. U Republici Hrvatskoj vlast proizlazi iz naroda i pripada narodu kao zajednici slobodnih i ravnopravnih dravljana. Narod ostvaruje odluivanjem. vlast izborom svojih predstavnika i neposrednim

lanak 2. Suverenitet Republike Hrvatske neotu iv je, nedjeljiv i neprenosiv. Suverenitet Republike Hrvatske prostire se nad njezinim kopnenim podrujem, rijekama, jezerima, prokopima, unutranjim morskim vodama, teritorijalnim morem te zranim prostorom iznad tih podruja. Republika Hrvatska ostvaruje, u skladu s me unarodnim pravom, suverena prava i jurisdikciju u morskim podrujima i u podmorju Jadranskoga mora izvan dravnoga podruja do granica sa susjedima. Hrvatski sabor ili narod neposredno, samostalno, u skladu s Ustavom i zakonom, odluuje: o ure ivanju gospodarskih, pravnih i politikih odnosa u Republici Hrvatskoj; o ouvanju prirodnog i kulturnog bogatstva i koritenju njime; o udruivanju u saveze s drugim dravama. Saveze s drugim dravama Republika Hrvatska sklapa zadravajui suvereno pravo da sama odluuje o prenesenim ovlastima i pravo da slobodno iz njih istupa. lanak 3. Sloboda, jednakost, nacionalna ravnopravnost i ravnopravnost spolova, mirotvorstvo, socijalna pravda, potivanje prava ovjeka, nepovredivost vlasnitva, ouvanje prirode i ovjekova okolia, vladavina prava i demokratski viestranaki sustav najvie su vrednote ustavnog poretka Republike Hrvatske i temelj za tumaenje Ustava. lanak 4. U Republici Hrvatskoj dravna je vlast ustrojena na naelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvrnu i sudbenu a ograniena je Ustavom zajamenim pravom na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu.

Naelo diobe vlasti ukljuuje oblike me usobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. lanak 5. U Republici Hrvatskoj zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom. Svatko je duan drati se Ustava i prava i potivati pravni poredak Republike Hrvatske. lanak 6. Osnivanje politikih stranaka je slobodno. Unutarnje ustrojstvo politikih stranaka mora biti sukladno temeljnim ustavnim demokratskim naelima. Stranke moraju javno polagati raun o porijeklu svojih sredstava i imovine. Protuustavne su politike stranke koje svojim programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju slobodnoga demokratskog poretka ili ugroavaju opstojnost Republike Hrvatske. O protuustavnosti odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske. Zakonom se ure uje poloaj i financiranje politikih stranaka. lanak 7. Oruane snage Republike Hrvatske tite njezin suverenitet i neovisnost te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost. Republici Hrvatskoj pomo u zatiti suvereniteta i neovisnosti te obrani teritorijalne cjelovitosti mogu pruiti i drave saveznice, u skladu sa sklopljenim me unarodnim ugovorima. Oruane snage drava saveznica mogu Hrvatsku ili djelovati unutar njezinih me unarodnim ugovorima, na temelju predlae Vlada Republike Hrvatske uz Republike Hrvatske. prijei granicu i ui u Republiku granica u skladu sa sklopljenim odluke Hrvatskoga sabora, koju prethodnu suglasnost Predsjednika

Republika Hrvatska moe pruiti pomo dravama saveznicama u sluaju oruanog napada na jednu ili vie njih u skladu sa sklopljenim me unarodnim ugovorima, na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei njezine granice ili djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora, koju predlae Vlada Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Odluku iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika.

Ako Predsjednik Republike Hrvatske uskrati suglasnost iz stavka 3., 4. i 5. ovoga lanka, Hrvatski sabor odluku donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Oruane snage Republike Hrvatske mogu prijei granice Republike Hrvatske radi vjebi i obuke u okviru me unarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju me unarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. Oruane snage drava saveznica mogu prijei granice Republike Hrvatske radi vjebi i obuke u okviru me unarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju me unarodnih ugovora te radi pruanja humanitarne pomoi, na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike Hrvatske. U sluajevima predvi enim u lancima 17. i 101. Ustava, Oruane se snage mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomo policiji i drugim dravnim tijelima. Oruane snage Republike Hrvatske mogu se koristiti kao pomo i u protupoarnoj zatiti, spaavanju i u nadzoru i zatiti prava Republike Hrvatske na moru. Obrambeno ustrojstvo, zapovijedanje, upravljanje i demokratski nadzor nad Oruanim snagama Republike Hrvatske ure uju se Ustavom i zakonom. lanak 8. Granice se Republike Hrvatske mogu mijenjati samo odlukom Hrvatskoga sabora. lanak 9. Hrvatsko dravljanstvo, njegovo stjecanje i prestanak ure uje se zakonom. Dravljanin Republike Hrvatske ne moe biti prognan iz Republike Hrvatske niti mu se moe oduzeti dravljanstvo, a ne moe biti ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka o izruenju ili predaji donesena u skladu s me unarodnim ugovorom ili pravnom steevinom Europske unije. lanak 10. Republika Hrvatska titi prava i interese svojih dravljana koji ive ili borave u inozemstvu i promie njihove veze s domovinom. Dijelovima hrvatskog naroda u drugim dravama jami se osobita skrb i zatita Republike Hrvatske. lanak 11. Grb Republike Hrvatske povijesni je hrvatski grb ija je osnovica 25 naizmjeninih crvenih i bijelih (srebrenih) polja. Zastava Republike Hrvatske sastoji se od tri boje: crvene, bijele i plave, s povijesnim hrvatskim grbom u sredini.

Himna je Republike Hrvatske Lijepa naa domovino. Opis povijesnoga hrvatskog grba i zastave i tekst himne te uporaba i zatita tih i drugih dravnih znamenja ure uje se zakonom. lanak 12. U Republici Hrvatskoj u slubenoj je uporabi hrvatski jezik i latinino pismo. U pojedinim lokalnim jedinicama uz hrvatski jezik i latinino pismo u slubenu se uporabu moe uvesti i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo pod uvjetima propisanima zakonom. lanak 13. Glavni je grad Republike Hrvatske Zagreb. Zakonom se ure uje poloaj, djelokrug i ustroj glavnog grada Zagreba.

III. ZATITA LJUDSKIH PRAVA I TEMELJNIH SLOBODA

1. ZAJEDNIKE ODREDBE
lanak 14. Svatko u Republici Hrvatskoj ima prava i slobode, neovisno o njegovoj rasi, boji koe, spolu, jeziku, vjeri, politikom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, ro enju, naobrazbi, drutvenom poloaju ili drugim osobinama. Svi su pred zakonom jednaki. lanak 15. U Republici Hrvatskoj jami se ravnopravnost pripadnicima svih nacionalnih manjina. Ravnopravnost i zatita prava nacionalnih manjina ure uje se ustavnim zakonom koji se donosi po postupku za donoenje organskih zakona. Zakonom se moe, pored opega birakog prava, pripadnicima nacionalnih manjina osigurati posebno pravo da biraju svoje zastupnike u Hrvatski sabor. Pripadnicima svih nacionalnih manjina jami se sloboda izraavanja nacionalne pripadnosti, slobodno sluenje svojim jezikom i pismom i kulturna autonomija. lanak 16. Slobode i prava mogu se ograniiti samo zakonom da bi se zatitila sloboda i prava drugih ljudi te pravni poredak, javni moral i zdravlje. Svako ogranienje slobode ili prava mora biti razmjerno naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju. lanak 17.

U doba ratnog stanja ili neposredne ugroenosti neovisnosti i jedinstvenosti drave, te velikih prirodnih nepogoda pojedine slobode i prava zajamena Ustavom mogu se ograniiti. O tome odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika, a ako se Hrvatski sabor ne moe sastati, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, Predsjednik Republike. Opseg ogranienja mora biti primjeren naravi pogibelji, a za posljedicu ne moe imati nejednakost osoba s obzirom na rasu, boju koe, spol, jezik, vjeru, nacionalno ili socijalno podrijetlo. Niti u sluaju neposredne opasnosti za opstanak drave ne moe se ograniiti primjena odredbi Ustava o pravu na ivot, zabrani muenja, surovog ili poniavajueg postupanja ili kanjavanja, o pravnoj odre enosti kanjivih djela i kazni, te o slobodi misli, savjesti i vjeroispovijedi. lanak 18. Jami se pravo na albu protiv pojedinanih pravnih akata donesenih u postupku prvog stupnja pred sudom ili drugim ovlatenim tijelom. Pravo na albu moe biti iznimno iskljueno u sluajevima odre enima zakonom ako je osigurana druga pravna zatita. lanak 19. Pojedinani akti dravne uprave i tijela koja imaju javne ovlasti moraju biti utemeljeni na zakonu. Zajamuje se sudska kontrola zakonitosti pojedinanih akata upravnih vlasti i tijela koja imaju javne ovlasti. lanak 20. Tko se ogrijei o odredbe Ustava o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, osobno je odgovoran i ne moe se opravdati viim nalogom.

2. OSOBNE I POLITIKE SLOBODE I PRAVA

lanak 21. Svako ljudsko bie ima pravo na ivot. U Republici Hrvatskoj nema smrtne kazne. lanak 22. ovjekova je sloboda i osobnost nepovrediva. Nikomu se ne smije oduzeti ili ograniiti sloboda, osim kada je to odre eno zakonom, o emu odluuje sud. lanak 23. Nitko ne smije biti podvrgnut bilo kakvu obliku zlostavljanja ili, bez svoje privole, lijenikim ili znanstvenim pokusima.

Zabranjen je prisilni i obvezatni rad. lanak 24. Nitko ne moe biti uhien ili pritvoren bez pisanoga, sudbenog i na zakonu utemeljenog naloga. Takav nalog mora biti proitan i uruen uhieniku prilikom oduzimanja slobode. Bez sudbenoga naloga redarstvo moe uz obvezu da je odmah preda sudu uhititi osobu protiv koje postoji osnovana sumnja da je poinila teko kazneno djelo odre eno zakonom. Uhiena osoba mora odmah na nain njoj razumljiv biti obavijetena o razlozima uhienja, te o svojim pravima utvr enima zakonom. Svaka se osoba koja je uhiena ili pritvorena ima pravo aliti sudu, koji e bez odgode odluiti o zakonitosti lienja slobode. lanak 25. Sa svakim se uhienikom i osu enikom mora postupati ovjeno i potivati njegovo dostojanstvo. Tko je god pritvoren i optuen zbog kaznenog djela, ima pravo u najkraem roku, odre enom zakonom, biti izveden pred sud i u zakonskom roku oslobo en ili osu en. Pritvorenik se, uz zakonsko jamstvo, moe pustiti da se brani sa slobode. Svatko tko je bio nezakonito lien slobode ili osu en ima, u skladu sa zakonom, pravo na odtetu i javnu ispriku. lanak 26. Svi su dravljani Republike Hrvatske i stranci jednaki pred sudovima i drugim dravnim i inim tijelima koja imaju javne ovlasti. lanak 27. Odvjetnitvo kao samostalna i neovisna sluba osigurava svakome pravnu pomo, u skladu sa zakonom. lanak 28. Svatko je neduan i nitko ga ne moe smatrati krivim za kazneno djelo dok mu se pravomonom sudskom presudom ne utvrdi krivnja. lanak 29. Svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravino i u razumnom roku odlui o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optubi zbog kanjivog djela. U sluaju sumnje ili optube zbog kanjivog djela osumnjienik, okrivljenik ili optuenik ima pravo:

 da u najkraem roku bude obavijeten potanko i na jeziku koji razumije o naravi i razlozima optube koja se die protiv njega i o dokazima koji ga terete, da ima odgovarajue vrijeme i mogunost za pripremu obrane, na branitelja i nesmetano uspostavljanje veze s braniteljem, i s tim pravom mora biti upoznat, da se brani sam ili uz branitelja po vlastitom izboru, a ako nema dovoljno sredstava da plati branitelja, ima pravo na besplatnog branitelja pod uvjetom propisanim zakonom, da mu se sudi u njegovoj nazonosti, ukoliko je dostupan sudu, da ispituje ili dade ispitati svjedoke optube i da zahtijeva da se osigura nazonost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optube, na besplatnu pomo tumaa ako ne razumije ili ne govori jezik koji se upotrebljava na sudu. Osumnjienik, okrivljenik i optuenik ne smije se siliti da prizna krivnju. Dokazi pribavljeni na nezakonit nain ne mogu se uporabiti u sudskom postupku. Kazneni postupak moe se pokrenuti samo pred sudom na zahtjev ovlatenog tuitelja. lanak 30. Kaznena osuda za teka i osobito neasna kaznena djela moe, u skladu sa zakonom, imati za posljedicu gubitak steenih ili zabranu stjecanja na odre eno vrijeme nekih prava na obavljanje odre enih poslova, ako to zahtijeva zatita pravnog poretka. lanak 31. Nitko ne moe biti kanjen za djelo koje prije nego je poinjeno nije bilo utvr eno zakonom ili me unarodnim pravom kao kazneno djelo, niti mu se moe izrei kazna koja nije bila odre ena zakonom. Ako zakon nakon poinjenog djela odredi blau kaznu, odredit e se takva kazna. Nikome se ne moe ponovno suditi niti ga se moe kazniti u kaznenom postupku za kazneno djelo za koje je ve pravomono oslobo en ili osu en u skladu sa zakonom. Samo se zakonom, u skladu s Ustavom i me unarodnim ugovorom, mogu propisati sluajevi i razlozi za obnovu postupka iz stavka 2. ovoga lanka. Ne zastarijevaju kaznena djela ratnog profiterstva, kao ni kaznena djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, poinjena u vrijeme Domovinskog rata i mirne reintegracije, ratnog stanja i neposredne ugroenosti neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti drave, propisana zakonom, ili ona koja ne

zastarijevaju prema me unarodnom pravu. Imovinska korist, ostvarena tim djelima ili povezana s njima, oduzet e se. lanak 32. Svatko tko se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ima pravo slobodno se kretati i birati boravite. Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo u bilo koje doba napustiti teritorij drave i naseliti se trajno ili privremeno u inozemstvu i bilo kada se vratiti u domovinu. Pravo kretanja na teritoriju Republike Hrvatske, pravo ulaska u nju i izlaska iz nje moe se iznimno ograniiti zakonom, ako je to nuno radi zatite pravnog poretka, ili zdravlja, prava i sloboda drugih. lanak 33. Strani dravljanin i osobe bez dravljanstva mogu dobiti utoite u Republici Hrvatskoj, osim ako su progonjeni za nepolitike zloine i djelatnosti oprene temeljnim naelima me unarodnog prava. Stranac koji se zakonito nalazi na teritoriju Republike Hrvatske ne moe biti protjeran ni izruen drugoj dravi, osim kad se mora izvriti odluka donesena u skladu s me unarodnim ugovorom i zakonom. lanak 34. Dom je nepovrediv. Samo sud moe obrazloenim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretrai. Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazoni pri pretrazi doma ili drugoga prostora. U skladu s uvjetima to ih predvi a zakon, redarstvene vlasti mogu i bez sudskog naloga ili privole dratelja stana ui u dom ili prostorije te izvriti pretragu bez nazonosti svjedoka, ako je to neophodno radi izvrenja naloga o uhienju ili radi hvatanja poinitelja kaznenog djela odnosno otklanjanja ozbiljne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovinu veeg opsega. Pretraga radi pronalaenja ili osiguranja dokaza za koje postoji osnovana vjerojatnost da se nalaze u domu poinitelja kaznenog djela, moe se poduzeti samo u nazonosti svjedoka. lanak 35. Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog ivota, dostojanstva, ugleda i asti. lanak 36. Sloboda i tajnost dopisivanja i svih drugih oblika openja zajamena je i nepovrediva.

Samo se zakonom mogu propisati ogranienja nuna za zatitu sigurnosti drave ili provedbu kaznenog postupka. lanak 37. Svakom se jami sigurnost i tajnost osobnih podataka. Bez privole ispitanika, osobni se podaci mogu prikupljati, obra ivati i koristiti samo uz uvjete odre ene zakonom. Zakonom se ure uje zatita podataka te nadzor nad djelovanjem informatikih sustava u dravi. Zabranjena je uporaba osobnih podataka suprotna utvr enoj svrsi njihovoga prikupljanja. lanak 38. Jami se sloboda miljenja i izraavanja misli. Sloboda izraavanja misli obuhvaa osobito slobodu tiska i drugih sredstava priopavanja, slobodu govora i javnog nastupa i slobodno osnivanje svih ustanova javnog priopavanja. Zabranjuje se cenzura. Novinari imaju pravo na slobodu izvjetavanja i pristupa informaciji. Jami se pravo na pristup informacijama koje posjeduju tijela javne vlasti. Ogranienja prava na pristup informacijama moraju biti razmjerna naravi potrebe za ogranienjem u svakom pojedinom sluaju te nuna u slobodnom i demokratskom drutvu, a propisuju se zakonom. Jami se pravo na ispravak svakomu komu je javnom vijeu povrije eno Ustavom i zakonom utvr eno pravo. lanak 39. Zabranjeno je i kanjivo svako pozivanje ili poticanje na rat ili uporabu nasilja, na nacionalnu, rasnu ili vjersku mrnju ili bilo koji oblik nesnoljivosti. lanak 40. Jami se sloboda savjesti i vjeroispovijedi i slobodno javno oitovanje vjere ili drugog uvjerenja. lanak 41. Sve vjerske zajednice jednake su pred zakonom i odvojene od drave. Vjerske zajednice slobodne su, u skladu sa zakonom, javno obavljati vjerske obrede, osnivati kole, uilita, druge zavode, socijalne i dobrotvorne ustanove te upravljati njima, a u svojoj djelatnosti uivaju zatitu i pomo drave. lanak 42. Svakom se priznaje pravo na javno okupljanje i mirni prosvjed u skladu sa zakonom.

lanak 43. Svakom se jami pravo na slobodno udruivanje radi zatite njihovih probitaka ili zauzimanja za socijalna, gospodarska, politika, nacionalna, kulturna ili druga uvjerenja i ciljeve. Radi toga svatko moe slobodno osnivati sindikate i druge udruge, ukljuivati se u njih ili iz njih istupati u skladu sa zakonom. Pravo slobodnog udruivanja ogranieno je zabranom nasilnog ugroavanja demokratskoga ustavnog poretka, te neovisnosti, jedinstvenosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. lanak 44. Svaki dravljanin Republike Hrvatske ima pravo, pod jednakim uvjetima, sudjelovati u obavljanju javnih poslova i biti primljen u javne slube. lanak 45. Hrvatski dravljani s navrenih 18 godina (birai) imaju ope i jednako birako pravo u izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu, u skladu sa zakonom. U izborima za Hrvatski sabor birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj imaju pravo izabrati tri zastupnika, u skladu sa zakonom. U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu birako se pravo ostvaruje na neposrednim izborima tajnim glasovanjem, pri emu birai koji nemaju prebivalite u Republici Hrvatskoj ostvaruju birako pravo na birakim mjestima u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj prebivaju. U izborima za Hrvatski sabor, Predsjednika Republike Hrvatske i Europski parlament te u postupku odluivanja na dravnom referendumu ostvarivanje birakog prava Republika Hrvatska osigurava i svojim dravljanima s prebivalitem u Republici Hrvatskoj koji se u doba izbora zateknu izvan njezinih granica tako da mogu glasovati u sjeditima diplomatsko-konzularnih predstavnitava Republike Hrvatske u stranoj dravi u kojoj se nalaze ili na koji drugi nain odre en zakonom. lanak 46. Svatko ima pravo slati predstavke i pritube, davati prijedloge dravnim i drugim javnim tijelima i dobiti na njih odgovor. lanak 47. Vojna obveza i obrana Republike Hrvatske dunost je svih za to sposobnih dravljana. Doputen je prigovor savjesti onima koji poradi svojih vjerskih ili moralnih nazora nisu pripravni sudjelovati u obavljanju vojnikih dunosti u oruanim snagama. Te su osobe obvezane ispunjavati druge dunosti odre ene zakonom.

3. GOSPODARSKA, SOCIJALNA I KULTURNA PRAVA

lanak 48. Jami se pravo vlasnitva. Vlasnitvo obvezuje. Nositelji vlasnikog prava i njihovi korisnici duni su pridonositi opem dobru. Strana osoba moe stjecati pravo vlasnitva uz uvjete odre ene zakonom. Jami se pravo naslje ivanja. lanak 49. Poduzetnika i trina sloboda temelj su gospodarskog ustroja Republike Hrvatske. Drava osigurava svim poduzetnicima jednak pravni poloaj na tritu. Zabranjena je zlouporaba monopolskog poloaja odre enog zakonom. Drava potie gospodarski napredak i socijalno blagostanje gra ana i brine se za gospodarski razvitak svih svojih krajeva. Prava steena ulaganjem kapitala ne mogu se umanjiti zakonom niti drugim pravnim aktom. Inozemnom ulagau jami se slobodno iznoenje dobiti i uloenog kapitala. lanak 50. Zakonom je mogue u interesu Republike Hrvatske ograniiti ili oduzeti vlasnitvo, uz naknadu trine vrijednosti. Poduzetnika se sloboda i vlasnika prava mogu iznimno ograniiti zakonom radi zatite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske, prirode, ljudskog okolia i zdravlja ljudi. lanak 51. Svatko je duan sudjelovati u podmirenju javnih trokova, u skladu sa svojim gospodarskim mogunostima. Porezni se sustav temelji na naelima jednakosti i pravednosti. lanak 52. More, morska obala i otoci, vode, zrani prostor, rudno blago i druga prirodna bogatstva, ali i zemljite, ume, biljni i ivotinjski svijet, drugi dijelovi prirode, nekretnine i stvari od osobitog kulturnoga, povijesnoga, gospodarskog i ekolokog znaenja, za koje je zakonom odre eno da su od interesa za Republiku Hrvatsku, imaju njezinu osobitu zatitu. Zakonom se odre uje nain na koji dobra od interesa za Republiku Hrvatsku mogu upotrebljavati i iskoritavati ovlatenici prava na njima i vlasnici, te naknada za ogranienja kojima su podvrgnuti.

lanak 53. Hrvatska narodna banka je sredinja banka Republike Hrvatske. Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna i o svom radu izvjeuje Hrvatski sabor. Hrvatskom narodnom bankom upravlja i njezinim poslovanjem rukovodi guverner Hrvatske narodne banke. Ustrojstvo, cilj, zadaci i nadlenost Hrvatske narodne banke ure uju se zakonom. lanak 54. Dravni ured za reviziju je najvia revizijska institucija Republike Hrvatske, koja je samostalna i neovisna u svom radu. Dravnim uredom za reviziju upravlja glavni dravni revizor koji o njegovu radu izvjeuje Hrvatski sabor. Osnivanje, ustrojstvo, nadlenost i nain rada Dravnog ureda za reviziju ure uju se zakonom. lanak 55. Svatko ima pravo na rad i slobodu rada. Svatko slobodno bira poziv i zaposlenje i svakomu je pod jednakim uvjetima dostupno svako radno mjesto i dunost. lanak 56. Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom moe osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan ivot. Najdue radno vrijeme odre uje se zakonom. Svaki zaposleni ima pravo na tjedni odmor i plaeni godinji odmor i ovih se prava ne moe odrei. Zaposleni mogu imati, u skladu sa zakonom, udjela pri odluivanju u poduzeu. lanak 57. Pravo zaposlenih i lanova njihovih obitelji na socijalnu sigurnost i socijalno osiguranje ure uje se zakonom i kolektivnim ugovorom. Prava u svezi s poro ajem, materinstvom i njegom djece ure uju se zakonom. lanak 58. Slabim, nemonima i drugim, zbog nezaposlenosti ili nesposobnosti za rad, nezbrinutim osobama drava osigurava pravo na pomo za podmirenje osnovnih ivotnih potreba.

Posebnu skrb drava posveuje zatiti osoba s invaliditetom i njihovu ukljuivanju u drutveni ivot. Posebnu skrb drava posveuje zatiti hrvatskih branitelja, hrvatskih ratnih vojnih invalida, udovica, roditelja i djece poginulih hrvatskih branitelja. Ne moe se zabraniti primanje humanitarne pomoi iz inozemstva. lanak 59. Svakom se jami pravo na zdravstvenu zatitu u skladu sa zakonom. lanak 60. Radi zatite svojih gospodarskih i socijalnih interesa, svi zaposleni imaju pravo osnivati sindikate i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. Sindikati mogu osnivati svoje saveze i udruivati se u me unarodne sindikalne organizacije. U oruanim snagama i redarstvu zakonom se moe ograniiti sindikalno organiziranje. Poslodavci imaju pravo osnivati udruge i slobodno u njih stupati i iz njih istupati. lanak 61. Jami se pravo na trajk. U oruanim snagama, redarstvu, dravnoj upravi i javnim slubama odre enima zakonom moe se ograniiti pravo na trajk. lanak 62. Obitelj je pod osobitom zatitom drave. Brak i pravni odnosi u braku, izvanbranoj zajednici i obitelji ure uju se zakonom. lanak 63. Drava titi materinstvo, djecu i mlade te stvara socijalne, kulturne, odgojne, materijalne i druge uvjete kojima se promie ostvarivanje prava na dostojan ivot. lanak 64. Roditelji su duni odgajati, uzdravati i kolovati djecu te imaju pravo i slobodu da samostalno odluuju o odgoju djece. Roditelji su odgovorni osigurati pravo djetetu na potpun i skladan razvoj njegove osobnosti. Tjelesno i duevno oteeno i socijalno zaputeno dijete ima pravo na osobitu njegu, obrazovanje i skrb.

Djeca su duna brinuti se za stare i nemone roditelje. Drava osobitu skrb posveuje maloljetnicima bez roditelja i onima za koje se ne brinu roditelji. lanak 65. Dunost je svih da tite djecu i nemone osobe. Djeca ne mogu biti primljena na rad prije zakonom odre ene dobi niti smiju biti prisiljavana na rad koji tetno utjee na njihovo zdravlje ili udore e, niti im se takav rad smije dopustiti. Mlade, majke i osobe s invaliditetom imaju pravo na osobitu zatitu na radu. lanak 66. Obrazovanje je u Republici Hrvatskoj svakomu dostupno, pod jednakim uvjetima, u skladu s njegovim sposobnostima. Obvezno obrazovanje je besplatno u skladu sa zakonom. lanak 67. Uz uvjete propisane zakonom mogu se osnivati privatne kole i uilita. lanak 68. Jami se autonomija sveuilita. Sveuilite samostalno odluuje o svom ustrojstvu i djelovanju, u skladu sa zakonom. lanak 69. Jami se sloboda znanstvenoga, kulturnog i umjetnikog stvaralatva. Drava potie i pomae razvitak znanosti, kulture i umjetnosti. Drava titi znanstvena, kulturna i umjetnika dobra kao duhovne narodne vrednote. Jami se zatita moralnih i materijalnih prava koja proistjeu iz znanstvenoga, kulturnog, umjetnikog, intelektualnog i drugog stvaralatva. Drava potie i pomae skrb o tjelesnoj kulturi i portu. lanak 70. Svatko ima pravo na zdrav ivot. Drava osigurava uvjete za zdrav okoli. Svatko je duan, u sklopu svojih ovlasti i djelatnosti, osobitu skrb posveivati zatiti zdravlja ljudi, prirode i ljudskog okolia.

IV. USTROJSTVO DRAVNE VLASTI

1. HRVATSKI SABOR
lanak 71. Hrvatski sabor je predstavniko tijelo gra ana i nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj. lanak 72. Hrvatski sabor ima najmanje 100, a najvie 160 zastupnika koji se, na temelju opeg i jednakoga birakog prava, biraju neposredno tajnim glasovanjem. lanak 73. Zastupnici se u Hrvatski sabor biraju na vrijeme od etiri godine. Zakonom se odre uje broj, uvjeti i postupak izbora zastupnika u Hrvatski sabor. lanak 74. Izbori se za zastupnike u Hrvatski sabor odravaju najkasnije 60 dana nakon isteka mandata ili rasputanja Hrvatskoga sabora. Prvo zasjedanje Hrvatskoga sabora odrava se najkasnije 20 dana nakon provedenih izbora. Hrvatski sabor konstituira se izborom predsjednika na prvoj sjednici na kojoj je nazona veina zastupnika. lanak 75. Zastupnici u Hrvatskom saboru nemaju obvezujui mandat. Zastupnici u Hrvatskom saboru primaju stalnu novanu naknadu i imaju druga prava odre ena zakonom. lanak 76. Zastupnici u Hrvatskom saboru imaju imunitet. Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru. Zastupnik ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Hrvatskoga sabora. Zastupnik moe biti pritvoren bez odobrenja Hrvatskoga sabora samo ako je zateen da vri kanjivo djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. O takvom se sluaju izvjeuje predsjednika Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije na okupu, odobrenje da se zastupnik lii slobode ili da se protiv njega nastavi kazneni postupak daje i o njegovu pravu na imunitet odluuje mandatno-imunitetno povjerenstvo, s time to njegovu odluku mora naknadno potvrditi Hrvatski sabor.

lanak 77. Trajanje mandata zastupnicima u Hrvatskom saboru moe se zakonom produiti samo u sluaju rata ili u sluajevima iz lanka 17. i 101. Ustava. lanak 78. Hrvatski sabor moe se raspustiti radi raspisivanja prijevremenih izbora, ako to odlui veina svih zastupnika. Predsjednik Republike moe sukladno odredbama lanka 104. Ustava, raspustiti Hrvatski sabor. lanak 79. Hrvatski sabor redovito zasjeda dva puta godinje: prvi put, izme u 15. sijenja i 15. srpnja i drugi put, izme u 15. rujna i 15. prosinca. Hrvatski sabor zasjeda izvanredno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade ili veine zastupnika. Predsjednik Hrvatskoga sabora moe uz prethodno pribavljeno miljenje klubova zastupnika parlamentarnih stranaka sazvati Hrvatski sabor na izvanredno zasjedanje. lanak 80. Hrvatski sabor ima predsjednika i jednog ili vie podpredsjednika. Unutarnje ustrojstvo i nain rada Hrvatskoga sabora ure uje se poslovnikom. Poslovnik se donosi veinom glasova svih zastupnika. lanak 81. Hrvatski sabor: odluuje o donoenju i promjeni Ustava, donosi zakone, donosi dravni proraun, odluuje o ratu i miru, donosi akte kojima izraava politiku Hrvatskoga sabora, donosi Strategiju nacionalne sigurnosti i Strategiju obrane Republike Hrvatske, ostvaruje gra anski nadzor nad oruanim snagama i slubama sigurnosti Republike Hrvatske, odluuje o promjeni granica Republike Hrvatske, raspisuje referendum,

 obavlja izbore, imenovanja i razrjeenja, u skladu s Ustavom i zakonom, nadzire rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dunosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom, daje amnestiju za kaznena djela, obavlja druge poslove utvr ene Ustavom. lanak 82. Ako Ustavom nije drugaije odre eno, Hrvatski sabor donosi odluke veinom glasova ukoliko je na sjednici nazona veina zastupnika. Zastupnici glasuju osobno. lanak 83. Zakone (organski zakoni) kojima se ure uju prava nacionalnih manjina Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Zakone (organski zakoni) kojima se razra uju Ustavom utvr ena ljudska prava i temeljne slobode, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela te ustrojstvo i djelokrug lokalne i podrune (regionalne) samouprave Hrvatski sabor donosi veinom glasova svih zastupnika. Odluku iz lanka 8. Ustava Hrvatski sabor donosi dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. lanak 84. Sjednice su Hrvatskoga sabora javne. lanak 85. Pravo predlagati zakone ima svaki zastupnik, klubovi zastupnika i radna tijela Hrvatskoga sabora te Vlada Republike Hrvatske. lanak 86. Zastupnici Hrvatskoga sabora imaju pravo postavljati Vladi Republike Hrvatske i pojedinim ministrima zastupnika pitanja. Najmanje jedna desetina zastupnika Hrvatskoga sabora moe podnijeti interpelaciju o radu Vlade Republike Hrvatske ili pojedinog njezinog lana. Postavljanje zastupnikih pitanja i podnoenje interpelacije poblie se ure uju poslovnikom. lanak 87. Hrvatski sabor moe raspisati referendum o prijedlogu za promjenu Ustava, o prijedlogu zakona ili o drugom pitanju iz svog djelokruga. Predsjednik Republike moe na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade raspisati referendum o prijedlogu promjene Ustava ili o drugom pitanju

za koje dri da je vano za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske. O pitanjima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Hrvatski sabor e raspisati referendum u skladu sa zakonom ako to zatrai deset posto od ukupnog broja biraa u Republici Hrvatskoj. Na referendumu se odluuje veinom biraa koji su pristupili referendumu. Odluka donosena na referendumu obvezatna je. O referendumu se donosi zakon. Zakonom se mogu propisati i uvjeti za odravanje savjetodavnog referenduma. lanak 88. Hrvatski sabor moe, najvie na vrijeme od godinu dana, ovlastiti Vladu Republike Hrvatske da uredbama ure uje pojedina pitanja iz njegova djelokruga, osim onih koja se odnose na razradu Ustavom utvr enih ljudskih prava i temeljnih sloboda, nacionalna prava, izborni sustav, ustrojstvo, djelokrug i nain rada dravnih tijela i lokalne samouprave. Uredbe na temelju zakonske ovlasti ne mogu djelovati unatrag. Uredbe donesene na temelju zakonske ovlasti prestaju vrijediti istekom roka od godinu dana od dana dobivene ovlasti, ako Hrvatski sabor ne odlui drukije. lanak 89. Predsjednik Republike proglasit e zakone u roku od osam dana od kada su izglasani u Hrvatskom saboru. Ako Predsjednik Republike smatra da proglaeni zakon nije u skladu s Ustavom, moe pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti zakona pred Ustavnim sudom Republike Hrvatske. lanak 90. Prije nego to stupe na snagu zakoni i drugi propisi dravnih tijela objavljuju se u Narodnim novinama, slubenom listu Republike Hrvatske. Propisi tijela koja imaju javne ovlasti prije stupanja na snagu moraju biti objavljeni na dostupan nain u skladu sa zakonom. Zakon stupa na snagu najranije osmi dan od dana njegove objave, osim ako nije zbog osobito opravdanih razloga zakonom drukije odre eno. Zakoni i drugi propisi dravnih tijela i tijela koja imaju javne ovlasti ne mogu imati povratno djelovanje. Iz posebno opravdanih razloga samo pojedine odredbe zakona mogu imati povratno djelovanje. lanak 91. Dravni se prihodi i rashodi utvr uju u dravnom proraunu.

Hrvatski sabor donosi dravni proraun veinom glasova svih zastupnika. U zakonu ija primjena trai financijska sredstva, moraju se predvidjeti njihovi izvori. lanak 92. Hrvatski sabor moe osnivati istrana povjerenstva za svako pitanje od javnog interesa. Istrana povjerenstva imaju sastav, djelokrug i ovlasti u skladu sa zakonom. Predsjednika istranog povjerenstva bira veina zastupnika iz reda oporbenih zastupnika. lanak 93. Puki je pravobranitelj opunomoenik Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i sloboda utvr enih Ustavom, zakonima i me unarodnim pravnim aktima o ljudskim pravima i slobodama koje je prihvatila Republika Hrvatska. Svatko moe podnijeti pritubu pukom pravobranitelju ako smatra da su, uslijed nezakonitog ili nepravilnog rada dravnih tijela, tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave i tijela s javnim ovlastima, ugroena ili povrije ena njegova ustavna ili zakonska prava. Pukog pravobranitelja bira Hrvatski sabor na vrijeme od osam godina. Puki pravobranitelj samostalan je i neovisan u svom radu. Uvjeti za izbor i razrjeenje pukog pravobranitelja i njegovih zamjenika, djelokrug i nain rada ure uju se zakonom. Zakonom se, radi zatite temeljnih ustavnih prava, pukom pravobranitelju mogu povjeriti i odre ene ovlasti u odnosu na pravne i fizike osobe. Puki pravobranitelj i ostali opunomoenici Hrvatskoga sabora za promicanje i zatitu ljudskih prava i temeljnih sloboda imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru.

2. PREDSJEDNIK REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 94. Predsjednik Republike Hrvatske predstavlja i zastupa Republiku Hrvatsku u zemlji i inozemstvu. Predsjednik Republike brine se za redovito i uskla eno djelovanje te za stabilnost dravne vlasti. Predsjednik Republike odgovara za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske. lanak 95. Predsjednik Republike bira se na temelju opeg i jednakoga birakog prava na neposrednim izborima tajnim glasovanjem na vrijeme od pet godina.

Nitko ne moe biti biran vie od dva puta za Predsjednika Republike. Predsjednik Republike bira se veinom svih biraa koji su glasovali. Ako ni jedan od kandidata ne dobije takvu veinu, izbor se ponavlja nakon 14 dana. Na ponovljenom izboru pravo da budu birani imaju dva kandidata koja su u prvom glasovanju dobili najvie glasova. Ako koji od tih kandidata odustane, pravo da bude ponovno biran stjee kandidat koji je sljedei po broju dobivenih glasova. Izbor Predsjednika Republike obavlja se najmanje 30, a najvie 60 dana prije isteka mandata. Prije preuzimanja dunosti, Predsjednik Republike pred predsjednikom Ustavnog suda Republike Hrvatske polae sveanu prisegu kojom se obvezuje na vjernost Ustavu. Izbor Predsjednika Republike, prisega i njeno polaganje ure uje se zakonom. lanak 96. Predsjednik Republike ne moe obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. Nakon izbora Predsjednik Republike podnosi ostavku na lanstvo u politikoj stranci, o emu obavjetava Hrvatski sabor. lanak 97. U sluaju krae sprijeenosti uslijed odsutnosti, bolesti ili koritenja godinjeg odmora, Predsjednik Republike moe povjeriti predsjedniku Hrvatskoga sabora da ga zamjenjuje. O povratku na dunost odluuje Predsjednik Republike. U sluaju due sprijeenosti uslijed bolesti ili nesposobnosti, a posebno ako Predsjednik Republike nije u stanju odluiti o povjeravanju dunosti privremenom zamjeniku, predsjednik Hrvatskoga sabora preuzima dunost privremenog predsjednika Republike na temelju odluke Ustavnog suda. Ustavni sud o tome odluuje na prijedlog Vlade. U sluaju smrti, ostavke koja se podnosi predsjedniku Ustavnog suda Republike Hrvatske i o kojoj se obavjetava predsjednik Hrvatskoga sabora, ili kada Ustavni sud utvrdi razloge za prestanak mandata Predsjednika Republike, dunost privremenog predsjednika Republike po sili Ustava preuzima predsjednik Hrvatskoga sabora. Kada predsjednik Hrvatskoga sabora kao privremeni predsjednik Republike donosi akt o proglaenju zakona, akt supotpisuje predsjednik Vlade Republike Hrvatske. Izbori za novog Predsjednika Republike moraju se odrati u roku od 60 dana od dana preuzimanja dunosti privremenog predsjednika Republike sukladno stavku 3. ovoga lanka. lanak 98.

Predsjednik Republike: raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, raspisuje referendum u skladu s Ustavom, povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupnikih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uiva povjerenje veine svih zastupnika, daje pomilovanja, dodjeljuje odlikovanja i priznanja odre ena zakonom, obavlja druge dunosti odre ene Ustavom. lanak 99. Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske sura uju u oblikovanju i provo enju vanjske politike. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, odluuje o osnivanju diplomatskih misija i konzularnih ureda Republike Hrvatske u inozemstvu. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, donosi odluku o postavljanju i opozivu efova diplomatskih misija Republike Hrvatske u inozemstvu, uz prethodni supotpis predsjednika Vlade Republike Hrvatske. Predsjednik Republike prima vjerodajnice i opozivna pisma inozemnih efova diplomatskih misija. lanak 100. Predsjednik Republike vrhovni je zapovjednik oruanih snaga Republike Hrvatske. Predsjednik Republike imenuje i razrjeuje vojne zapovjednike, u skladu sa zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike objavljuje rat i zakljuuje mir. U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave Predsjednik Republike moe, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu oruanih snaga iako nije proglaeno ratno stanje. lanak 101. Za vrijeme trajanja ratnog stanja Predsjednik Republike moe donositi uredbe sa zakonskom snagom na temelju i u okviru ovlasti koje je dobio od Hrvatskoga sabora. Ako Hrvatski sabor nije u zasjedanju, Predsjednik Republike ima ovlast da uredbama sa zakonskom snagom ure uje sva pitanja koja zahtijeva ratno stanje.

U sluaju neposredne ugroenosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti drave, ili kad su tijela dravne vlasti onemoguena da redovito obavljaju svoje ustavne dunosti, Predsjednik Republike moe, na prijedlog predsjednika Vlade i uz njegov supotpis, donositi uredbe sa zakonskom snagom. Predsjednik Republike podnijet e uredbe sa zakonskom snagom na potvrdu Hrvatskom saboru im se bude mogao sastati. Ako Predsjednik Republike ne podnese uredbu Hrvatskom saboru na potvrdu u skladu sa stavkom 3. ovoga lanka ili Hrvatski sabor istu ne potvrdi, uredba sa zakonskom snagom prestaje vaiti. U sluaju iz stavka 1. i 2. ovoga lanka Predsjednik Republike ima pravo sazvati sjednicu Vlade i predsjedavati tako sazvanoj sjednici Vlade. lanak 102. Predsjednik Republike moe predloiti Vladi da odri sjednicu i razmotri odre ena pitanja. Predsjednik Republike moe biti nazoan sjednici Vlade i sudjelovati u raspravi. lanak 103. Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske, u skladu s Ustavom i zakonom, sura uju u usmjeravanju rada sigurnosnih slubi. Imenovanje elnika sigurnosnih slubi, uz prethodno pribavljeno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, supotpisuje Predsjednik Republike i predsjednik Vlade Republike Hrvatske. lanak 104. Predsjednik Republike, na prijedlog Vlade i uz supotpis predsjednika Vlade, a nakon savjetovanja s predstavnicima klubova zastupnika parlamentarnih stranaka moe raspustiti Hrvatski sabor ako na zahtjev Vlade da se izglasa povjerenje, Hrvatski sabor Vladi izglasa nepovjerenje ili u roku od 120 dana od dana predlaganja ne donese dravni proraun. Predsjednik Republike ne moe na prijedlog Vlade raspustiti Hrvatski sabor dok traje postupak za utvr ivanje njegove odgovornosti za povredu Ustava. lanak 105. Predsjednik Republike odgovoran je za povredu Ustava koju poini u obavljanju svojih dunosti. Postupak za utvr ivanje posebne odgovornosti Predsjednika Republike moe pokrenuti Hrvatski sabor dvotreinskom veinom svih zastupnika. O odgovornosti Predsjednika Republike odluuje Ustavni sud Republike Hrvatske dvotreinskom veinom svih sudaca.

Ustavni sud mora donijeti odluku o odgovornosti Predsjednika Republike Hrvatske za povredu Ustava u roku od 30 dana od dana zaprimanja prijedloga kojim se pokree odgovornost Predsjednika Republike za povredu Ustava. Ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi njegovu odgovornost, Predsjedniku Republike prestaje dunost po sili Ustava. lanak 106. Predsjednik Republike ima imunitet nepovredivosti. Predsjednik Republike ne moe biti pritvoren niti se protiv njega moe pokrenuti kazneni postupak bez prethodnog odobrenja Ustavnog suda. Predsjednik Republike moe biti pritvoren bez odobrenja Ustavnog suda samo ako je zateen da ini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora u trajanju duem od pet godina. U takvom sluaju dravno tijelo koje je Predsjednika Republike pritvorilo, duno je o tome odmah obavijestiti predsjednika Ustavnog suda. lanak 107. Predsjedniku Republike u obavljanju njegovih dunosti pomau savjetodavna tijela. lanove tih tijela imenuje i razrjeuje Predsjednik Republike. Nisu doputena imenovanja koja su u suprotnosti s naelom diobe vlasti. Savjetodavni, struni i drugi poslovi obavljaju se u Uredu Predsjednika Republike. Ustrojstvo i djelokrug Ureda ure uje Predsjednik Republike svojom odlukom. Ured Predsjednika Republike i strune slube Vlade Republike Hrvatske sura uju u obavljanju poslova od zajednikog interesa. Sredstva za rad Ureda Predsjednika Republike osiguravaju se u okviru dravnog prorauna Republike Hrvatske.

3. VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 108. Vlada Republike Hrvatske obavlja izvrnu vlast u skladu s Ustavom i zakonom. lanak 109. Vladu Republike Hrvatske ine predsjednik, jedan ili vie podpredsjednika i ministri. Bez odobrenja Vlade predsjednik i lanovi Vlade ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dunost. lanak 110. lanove Vlade predlae osoba kojoj je Predsjednik Republike povjerio mandat za sastav Vlade. Odmah po sastavljanju Vlade, a najkasnije u roku od 30 dana od prihvaanja mandata, mandatar je duan program Vlade i Vladu predstaviti Hrvatskom saboru i zatraiti glasovanje o povjerenju.

Vlada stupa na dunost kad joj povjerenje iskae veina svih zastupnika u Hrvatskom saboru. Predsjednik i lanovi Vlade polau sveanu prisegu pred Hrvatskim saborom. Tekst prisege utvr uje se zakonom. Na temelju odluke Hrvatskoga sabora o iskazivanju povjerenja Vladi Republike Hrvatske, rjeenje o imenovanju predsjednika Vlade donosi Predsjednik Republike uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora, a rjeenje o imenovanju lanova Vlade donosi predsjednik Vlade uz supotpis predsjednika Hrvatskoga sabora. lanak 111. Ako mandatar ne sastavi Vladu u roku od 30 dana od dana prihvaanja mandata, Predsjednik Republike mu moe produiti mandat za najvie jo 30 dana. Ako ni u tom roku mandatar ne uspije sastaviti Vladu ili ako predloena Vlada ne dobije povjerenje Hrvatskoga sabora, Predsjednik Republike povjerit e mandat za sastav Vlade drugoj osobi. lanak 112. Ako Vlada ne bude sastavljena u skladu s lankom 110. i 111. Ustava, Predsjednik Republike e imenovati privremenu nestranaku Vladu i istodobno raspisati prijevremene izbore za Hrvatski sabor. lanak 113. Vlada Republike Hrvatske: predlae zakone i druge akte Hrvatskom saboru, predlae dravni proraun i zavrni raun, provodi zakone i druge odluke Hrvatskoga sabora, donosi uredbe za izvrenje zakona, vodi vanjsku i unutarnju politiku, usmjerava i nadzire rad dravne uprave, brine o gospodarskom razvitku zemlje, usmjerava djelovanje i razvitak javnih slubi, obavlja druge poslove odre ene Ustavom i zakonom. lanak 114. Ustrojstvo, nain rada, odluivanje i vrste akata koje Vlada donosi propisuju se zakonom i poslovnikom. lanak 115.

Vlada je odgovorna Hrvatskom saboru. Predsjednik i lanovi Vlade zajedniki su odgovorni za odluke koje donosi Vlada, a osobno su odgovorni za svoje podruje rada. lanak 116. Na prijedlog najmanje jedne petine zastupnika u Hrvatskom saboru moe se pokrenuti pitanje povjerenja predsjedniku Vlade, pojedinomu njezinom lanu ili Vladi u cjelini. Glasovanje o povjerenju Vladi moe zahtijevati i njezin predsjednik. Ne moe se raspravljati i glasovati o povjerenju prije nego protekne sedam dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Rasprava i glasovanje o povjerenju mora se provesti najkasnije u roku od 30 dana od dana dostave prijedloga Hrvatskom saboru. Odluka o nepovjerenju je donijeta ako je za nju glasovala veina od ukupnog broja zastupnika u Hrvatskom saboru. Ako Hrvatski sabor odbije prijedlog za izglasavanje nepovjerenja, zastupnici koji su ga postavili ne mogu ponovno podnijeti isti prijedlog prije isteka roka od est mjeseci. Ako se izglasa nepovjerenje predsjedniku Vlade ili Vladi u cjelini, predsjednik Vlade i Vlada podnose ostavku. Ako se u roku od 30 dana ne izglasa povjerenje novom mandataru i lanovima koje predlae za sastav Vlade, predsjednik Hrvatskoga sabora obavijestit e o tome Predsjednika Republike Hrvatske. Nakon primljene obavijesti predsjednika Hrvatskoga sabora Predsjednik Republike e odmah donijeti odluku o rasputanju Hrvatskoga sabora i istovremeno raspisati izbore za Hrvatski sabor. Ako se izglasa nepovjerenje pojedinom lanu Vlade, predsjednik Vlade moe umjesto njega predloiti drugoga lana Hrvatskom saboru da mu izglasa povjerenje ili predsjednik Vlade i Vlada mogu podnijeti ostavku. U svim sluajevima kada predsjednik Vlade ili Vlada podnesu ostavku postupit e se u skladu sa stavkom 7. ovoga lanka. lanak 117. Ustrojstvo i poslovi dravne uprave i nain njihovog obavljanja ure uju se zakonom. Odre eni poslovi dravne uprave mogu se zakonom povjeriti tijelima jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave i pravnim osobama koje imaju javne ovlasti. Zakonom i drugim propisima ure uje se status dravnih slubenika te radnopravni status namjetenika.

4. SUDBENA VLAST
lanak 118.

Sudbenu vlast obavljaju sudovi. Sudbena vlast je samostalna i neovisna. Sudovi sude na temelju Ustava, zakona, me unarodnih ugovora i drugih vaeih izvora prava. lanak 119. Vrhovni sud Republike Hrvatske, kao najvii sud, osigurava jedinstvenu primjenu prava i ravnopravnost svih u njegovoj primjeni. Predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje Ope sjednice Vrhovnog suda Republike Hrvatske i nadlenog odbora Hrvatskoga sabora, na prijedlog Predsjednika Republike bira i razrjeuje Hrvatski sabor. Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske bira se na etiri godine. Ustanovljavanje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova te postupak pred sudovima ure uje se zakonom. lanak 120. Sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime Republike Hrvatske. Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i obrane Republike Hrvatske, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde. lanak 121. Sudaka dunost povjerava se osobno sucima. U su enju sudjeluju suci porotnici i sudski savjetnici, u skladu sa zakonom. lanak 122. Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom. Suci i suci porotnici koji sudjeluju u su enju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je kazneno djelo. Sudac ne moe u postupku pokrenutom zbog kaznenog djela uinjenog u obavljanju sudake dunosti biti pritvoren niti mu moe biti odre en istrani zatvor bez odobrenja Dravnoga sudbenog vijea. lanak 123. Sudaka dunost je stalna.

Sudac e biti razrijeen sudake dunosti: ako to sam zatrai, ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dunost, ako bude osu en za kazneno djelo koje ga ini nedostojnim obavljanja sudake dunosti, ako u skladu sa zakonom, zbog poinjenoga tekog stegovnog djela, tako odlui Dravno sudbeno vijee, kad navri sedamdeset godina. Protiv odluke o razrjeenju sudake dunosti sudac ima pravo u roku od 15 dana od dana dostave odluke, podnijeti Ustavnom sudu Republike Hrvatske albu o kojoj Ustavni sud odluuje na nain i u sastavu odre enom Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Protiv odluke Dravnoga sudbenog vijea o stegovnoj odgovornosti sudac ima, u roku od 15 dana od dana dostave odluke, pravo albe Ustavnom sudu Republike Hrvatske. O albi odluuje Ustavni sud na nain i po postupku kako je to odre eno Ustavnim zakonom o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. U sluajevima iz stavka 3. i 4. ovoga lanka Ustavni sud duan je odluiti u roku od 30 dana od primitka albe. Odluka Ustavnog suda iskljuuje pravo na ustavnu tubu. Sudac ne moe biti premjeten protivno njegovoj volji osim u sluaju ukidanja suda ili preustroja suda u skladu sa zakonom. Sudac ne moe obavljati slubu ili posao koje je zakon odredio kao nespojive sa sudakom dunou. lanak 124. Dravno sudbeno vijee je samostalno i neovisno tijelo koje osigurava samostalnost i neovisnost sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj. Dravno sudbeno vijee, u skladu s Ustavom i zakonom, samostalno odluuje o imenovanju, napredovanju, premjetaju, razrjeenju i stegovnoj odgovornosti sudaca i predsjednika sudova, osim predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Odluke iz stavka 2. ovoga lanka Dravno sudbeno vijee donosi na nepristran nain, a na temelju kriterija propisanih zakonom. Dravno sudbeno vijee sudjeluje u osposobljavanju i usavravanju sudaca i drugog pravosudnog osoblja. Dravno sudbeno vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam sudaca, dva sveuilina profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe. lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju predsjednika izme u sebe.

Predsjednici sudova ne mogu biti birani za lanove Dravnoga sudbenog vijea. lanovi Dravnoga sudbenog vijea biraju se na razdoblje od etiri godine, s tim da lanom Dravnoga sudbenog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta. Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoga sudbenog vijea ure uju se zakonom.

5. DRAVNO ODVJETNITVO
lanak 125. Dravno odvjetnitvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlateno i duno postupati protiv poinitelja kaznenih i drugih kanjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zatite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zatitu Ustava i prava. Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske imenuje na vrijeme od etiri godine Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske, uz prethodno miljenje nadlenog odbora Hrvatskoga sabora. Zamjenike dravnih odvjetnika, u skladu s Ustavom i zakonom, imenuje, razrjeuje i o njihovoj stegovnoj odgovornosti odluuje Dravnoodvjetniko vijee. Odluke iz stavka 3. ovoga lanka Dravnoodvjetniko vijee donosi na nepristran nain, a na temelju kriterija propisanih zakonom. Zamjenici dravnog odvjetnika dravnoodvjetniku dunost obavljaju stalno. Dravnoodvjetniko vijee ima jedanaest lanova, a ine ga sedam zamjenika dravnog odvjetnika, dva sveuilina profesora pravnih znanosti i dva saborska zastupnika, od kojih jedan iz redova oporbe. lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju se na vrijeme od etiri godine, s tim da lanom Dravnoodvjetnikog vijea nitko ne moe biti vie od dva puta. lanovi Dravnoodvjetnikog vijea biraju predsjednika izme u sebe. elnici dravnih odvjetnitava Dravnoodvjetnikog vijea. ne mogu biti birani za lanove

Djelokrug, ustrojstvo, nain izbora lanova i nain rada Dravnoodvjetnikog vijea ure uju se zakonom. Ustanovljavanje, ustrojstvo, djelokrug i nadlenost dravnog odvjetnitva ure uju se zakonom.

V. USTAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

lanak 126. Ustavni sud Republike Hrvatske ini trinaest sudaca koje bira Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova ukupnog broja zastupnika iz reda istaknutih

pravnika, osobito sudaca, dravnih odvjetnika, odvjetnika i sveuilinih profesora pravnih znanosti, na nain i u postupku propisanim ustavnim zakonom. Mandat suca Ustavnog suda traje osam godina, a produuje se do stupanja na dunost novog suca u sluaju da do njegova isteka novi sudac nije izabran ili nije stupio na dunost, a iznimno najdulje do est mjeseci. Postupak kandidiranja sudaca Ustavnog suda i predlaganja za izbor Hrvatskom saboru provodi odbor Hrvatskoga sabora, nadlean za Ustav. Ustavni sud Republike Hrvatske bira predsjednika suda na vrijeme od etiri godine. lanak 127. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske ne mogu obavljati nijednu drugu javnu ni profesionalnu dunost. Suci Ustavnog suda Republike Hrvatske imaju imunitet kao i zastupnici u Hrvatskom saboru. lanak 128. Sudac Ustavnog suda Republike Hrvatske moe biti razrijeen dunosti prije isteka vremena na koje je izabran ako zatrai da bude razrijeen, ako bude osu en na zatvorsku kaznu, ili ako trajno, to utvr uje sam Sud, izgubi sposobnost da obavlja svoju dunost. lanak 129. Ustavni sud Republike Hrvatske: odluuje o suglasnosti zakona s Ustavom, odluuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom, moe ocjenjivati ustavnost zakona te ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali vaiti ako od tog prestanka do podnoenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prolo vie od godine dana, odluuje povodom ustavnih tubi protiv pojedinanih odluka dravnih tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kad su tim odlukama povrije ena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu zajameni Ustavom Republike Hrvatske, prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uoenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvjeuje Hrvatski sabor, rjeava sukob nadlenosti izme u tijela zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti, odluuje, u skladu s Ustavom, o odgovornosti Predsjednika Republike, nadzire ustavnost programa i djelovanja politikih stranaka i moe, u skladu s Ustavom, zabraniti njihov rad,

 nadzire ustavnost i zakonitost izbora i dravnog referenduma i rjeava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova, obavlja druge poslove odre ene Ustavom. lanak 130. Ako Ustavni sud utvrdi da nadleno tijelo nije donijelo propis za izvrenje odredaba Ustava, zakona i drugih propisa, a bilo je duno takav propis donijeti, o tome obavjetava Vladu, a o propisima koje je bila duna donijeti Vlada, obavjetava Hrvatski sabor. lanak 131. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e zakon ako utvrdi da je neustavan. Ustavni sud Republike Hrvatske ukinut e ili ponititi drugi propis ako utvrdi da je neustavan ili nezakonit. U sluajevima iz lanka 129. stavka 1. podstavka 3. Ustava, ako Ustavni sud Republike Hrvatske utvrdi da zakon nije bio u skladu s Ustavom ili da drugi propis nije bio u skladu s Ustavom i zakonom, donijet e odluku o utvr enju neustavnosti ili nezakonitosti. lanak 132. Postupak i uvjeti za izbor sudaca Ustavnog suda Republike Hrvatske i prestanak njihove dunosti, uvjeti i rokovi za pokretanje postupka ocjene ustavnosti i zakonitosti, postupak i pravno djelovanje njegovih odluka, zatita ljudskih prava i temeljnih sloboda zajamenih Ustavom i druga pitanja vana za izvravanje dunosti i rad Ustavnog suda Republike Hrvatske ure uju se ustavnim zakonom. Ustavni zakon donosi se po postupku odre enom za promjenu Ustava. Unutarnje ustrojstvo Ustavnog suda Republike Hrvatske ure uje se njegovim poslovnikom.

VI. MJESNA, LOKALNA I PODRUNA (REGIONALNA) SAMOUPRAVA

lanak 133. Gra anima se jami pravo na lokalnu i podrunu (regionalnu) samoupravu. Pravo na samoupravu ostvaruje se preko lokalnih, odnosno podrunih (regionalnih) predstavnikih tijela koja su sastavljena od lanova izabranih na slobodnim i tajnim izborima na temelju neposrednog, jednakog i opega birakog prava. Gra ani mogu neposredno sudjelovati u upravljanju lokalnim poslovima, putem zborova, referenduma i drugih oblika neposrednog odluivanja u skladu sa zakonom i statutom. Prava iz ovoga lanka u Republici Hrvatskoj ostvaruju i gra ani Europske unije, u skladu sa zakonom i pravnom steevinom Europske unije.

lanak 134. Jedinice lokalne samouprave su opine i gradovi i njihovo podruje odre uje se na nain propisan zakonom. Zakonom se mogu ustanoviti i druge jedinice lokalne samouprave. Jedinice podrune (regionalne) samouprave su upanije. Podruje upanije odre uje se na nain propisan zakonom. Zakonom se moe glavnom gradu Zagrebu utvrditi poloaj upanije. Veim gradovima u Republici Hrvatskoj zakonom se mogu dati ovlasti upanije. U naselju ili dijelu naselja mogu se, u skladu sa zakonom, osnivati oblici mjesne samouprave. lanak 135. Jedinice lokalne samouprave obavljaju poslove iz lokalnog djelokruga kojima se neposredno ostvaruju potrebe gra ana, a osobito poslove koji se odnose na ure enje naselja i stanovanja, prostorno i urbanistiko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zatitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i sport, tehniku kulturu, zatitu potroaa, zatitu i unapre enje prirodnog okolia, protupoarnu i civilnu zatitu. Jedinice podrune (regionalne) samouprave obavljaju poslove od podrunog (regionalnog) znaenja, a osobito poslove koji se odnose na kolstvo, zdravstvo, prostorno i urbanistiko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu te planiranje i razvoj mree obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Poslovi lokalnog i podrunog (regionalnog) djelokruga ure uju se zakonom. Prilikom dodjeljivanja tih poslova prednost e imati ona tijela koja su najblia gra anima. Prilikom odre ivanja djelokruga jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave mora se voditi rauna o irini i prirodi poslova i o zahtjevima uinkovitosti i ekonominosti. lanak 136. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo u okviru zakona, svojim statutima samostalno urediti unutarnje ustrojstvo i djelokrug svojih tijela te ih prilagoditi lokalnim potrebama i mogunostima. lanak 137. U obavljanju poslova iz svojeg djelokruga tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave samostalna su i podlijeu samo nadzoru ustavnosti i zakonitosti ovlatenih dravnih tijela. lanak 138. Jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju pravo na vlastite prihode kojima slobodno raspolau u obavljanju poslova iz svojeg djelokruga.

Prihodi jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave moraju biti razmjerni njihovim ovlastima predvi enim Ustavom i zakonom. Drava je duna pomagati financijski slabije jedinice lokalne samouprave u skladu sa zakonom.

VII. ME UNARODNI ODNOSI

1. ME UNARODNI UGOVORI
lanak 139. U skladu s Ustavom, zakonom i pravilima me unarodnog prava, sklapanje me unarodnih ugovora u nadlenosti je, ovisno o naravi i sadraju me unarodnog ugovora, Hrvatskoga sabora, Predsjednika Republike i Vlade Republike Hrvatske. lanak 140. Hrvatski sabor potvr uje me unarodne ugovore koji trae donoenje ili izmjenu zakona, me unarodne ugovore vojne i politike naravi i me unarodne ugovore koji financijski obvezuju Republiku Hrvatsku. Me unarodne ugovore kojima se me unarodnoj organizaciji ili savezu daju ovlasti izvedene iz Ustava Republike Hrvatske Hrvatski sabor potvr uje dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Predsjednik Republike potpisuje isprave o ratifikaciji, pristupu, odobrenju ili prihvatu me unarodnih ugovora koje je Hrvatski sabor potvrdio na temelju stavka 1. i 2. ovoga lanka. Me unarodne ugovore koji ne podlijeu potvr ivanju Hrvatskoga sabora sklapa Predsjednik Republike na prijedlog Vlade ili Vlada Republike Hrvatske. lanak 141. Me unarodni ugovori koji su sklopljeni i potvr eni u skladu s Ustavom i objavljeni, a koji su na snazi, ine dio unutarnjega pravnog poretka Republike Hrvatske, a po pravnoj su snazi iznad zakona. Njihove se odredbe mogu mijenjati ili ukidati samo uz uvjete i na nain koji su u njima utvr eni, ili suglasno opim pravilima me unarodnog prava.

2. UDRUIVANJE I RAZDRUIVANJE
lanak 142. Pravo da pokrenu postupak udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama ima najmanje jedna treina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. Zabranjuje se pokretanje postupka udruivanja Republike Hrvatske u saveze s drugim dravama u kojem bi udruivanje dovelo, ili moglo dovesti do obnavljanja jugoslavenskoga dravnog zajednitva, odnosno neke balkanske dravne sveze u bilo kojem obliku.

O udruivanju Republike Hrvatske prethodno odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. Odluka o udruivanju Republike Hrvatske donosi se na referendumu veinom glasova biraa koji su pristupili referendumu. Referendum se mora odrati u roku od 30 dana od dana donoenja odluke Hrvatskoga sabora. Odredbe ovoga lanka o udruivanju odnose se i na uvjete i postupak razdruivanja Republike Hrvatske.

VIII. EUROPSKA UNIJA

1. PRAVNA OSNOVA LANSTVA I PRIJENOS USTAVNIH OVLASTI
lanak 143. Republika Hrvatska, na temelju lanka 142. Ustava, kao drava lanica Europske unije, sudjeluje u stvaranju europskog zajednitva, kako bi zajedno s drugim europskim dravama osigurala trajni mir, slobodu, sigurnost i blagostanje te ostvarila druge zajednike ciljeve, u skladu s temeljnim naelima i vrijednostima na kojima se Europska unija zasniva. Republika Hrvatska, na temelju lanka 140. i 141. Ustava, institucijama Europske unije povjerava ovlasti koje su potrebne za ostvarivanje prava i ispunjavanje obveza preuzetih na temelju lanstva.

2. SUDJELOVANJE U INSTITUCIJAMA EUROPSKE UNIJE

lanak 144. Gra ani Republike Hrvatske neposredno su zastupljeni u Europskom parlamentu gdje putem svojih izabranih predstavnika odluuju o stvarima iz njegove nadlenosti. Hrvatski sabor sudjeluje u europskom zakonodavnom postupku u skladu s ugovorima na kojima se temelji Europska unija. Vlada Republike Hrvatske izvjeuje Hrvatski sabor o prijedlozima pravnih propisa i odluka u ijem donoenju sudjeluje u institucijama Europske unije. Hrvatski sabor moe o tim prijedlozima donositi zakljuke na osnovi kojih Vlada djeluje u institucijama Europske unije. Nadzor Hrvatskoga sabora nad djelovanjem Vlade Republike Hrvatske u institucijama Europske unije ure uje se zakonom. Republiku Hrvatsku u Vijeu i Europskom vijeu zastupaju, sukladno njihovim ustavnim ovlastima, Vlada i Predsjednik Republike Hrvatske.

3. PRAVO EUROPSKE UNIJE

lanak 145.

Ostvarivanje prava koja proizlaze iz pravne steevine Europske unije, izjednaeno je s ostvarivanjem prava koja su zajamena hrvatskim pravnim poretkom. Pravni akti i odluke koje je Republika Hrvatska prihvatila u institucijama Europske unije primjenjuju se u Republici Hrvatskoj u skladu s pravnom steevinom Europske unije. Hrvatski sudovi tite subjektivna prava utemeljena na pravnoj steevini Europske unije. Dravna tijela, tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima izravno primjenjuju pravo Europske unije.

4. PRAVO GRA ANA EUROPSKE UNIJE

lanak 146. Dravljani Republike Hrvatske su gra ani Europske unije i uivaju prava koja im jami pravna steevina Europske unije, a osobito: slobodu kretanja i nastanjivanja na podruju svih drava lanica, aktivno i pasivno birako pravo na izborima za Europski parlament i na lokalnim izborima u drugoj dravi lanici, sukladno propisima te drave lanice, pravo na diplomatsku i konzularnu zatitu bilo koje drave lanice, jednaku zatiti vlastitih dravljana kada se nalaze u treoj dravi u kojoj Republika Hrvatska nema diplomatsko-konzularno predstavnitvo, pravo podnoenja peticija Europskom parlamentu, predstavki Europskom ombudsmanu te pravo obraanja institucijama i savjetodavnim tijelima Europske unije na hrvatskom jeziku, kao i na svim slubenim jezicima Europske unije, te pravo dobiti odgovor na istom jeziku. Sva prava ostvaruju se u skladu s uvjetima i ogranienjima propisanima ugovorima na kojima se temelji Europska unija te mjerama prihvaenima na temelju tih ugovora. U Republici Hrvatskoj sva prava zajamena pravnom steevinom Europske unije uivaju svi gra ani Europske unije.

IX. PROMJENA USTAVA

lanak 147. Pravo da predloi promjenu Ustava Republike Hrvatske ima najmanje jedna petina zastupnika u Hrvatskom saboru, Predsjednik Republike i Vlada Republike Hrvatske. lanak 148. Hrvatski sabor odluuje da li e pristupiti promjeni Ustava veinom glasova svih zastupnika.

Nacrt promjene Ustava Hrvatski sabor utvr uje veinom glasova svih zastupnika. lanak 149. O promjeni Ustava odluuje Hrvatski sabor dvotreinskom veinom glasova svih zastupnika. lanak 150. Promjenu Ustava proglaava Hrvatski sabor.

X. ZAVRNE ODREDBE
lanak 151. Hrvatski sabor donijet e Ustavni zakon za provedbu Ustava Republike Hrvatske u roku od 6 mjeseci od 16. lipnja 2010., dana proglaenja Promjene Ustava Republike Hrvatske. lanak 152. Promjena Ustava stupa na snagu danom proglaenja, 16. lipnja 2010. godine, osim lanka 9. stavka 2. u dijelu koji se odnosi na izvrenje odluka o predaji donesenih sukladno pravnoj steevini Europske unije, lanka 133. stavka 4. i lanaka 144., 145. i 146. Ustava Republike Hrvatske koji stupaju na snagu danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.