1277

F AKULTET STROJARSTV A I BRODOGRADNJE SVEUILITE U ZAGREBU
Essert, Grilec, ili :
Zbirka zadataka iz Elektrotehnike
zadaci za auditorne vjebe i pripremu ispita
Zagreb, 2011
Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike
Stranica 2 od 147
Sadraj
1 Matlab: Elektrotehnika srednjokolske zike (EiM) 2 Analiza strujnih krugova
1.1 Osnove Elektrotehnike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.1 Istosmjerna analiza, metode vorita i petlji, KZ . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 2.2 Izmjenina analiza . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.1 Diferencijalne jednadbe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3.2 Prijelazne pojave . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.1 Varijable stanja, RL, RC, RLC . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4.2 Trofazni sustavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5.1 Filtri . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5
6
15
16 35
3 Diferencijalne jednadbe, prijelazne pojave
53
54 59 76 85
4 Varijable stanja, RL, RC, RLC, Trofazni sustavi
75
5 Filtri i frekvencijska analiza 6 Fizika poluvodia, diode
91
92
6.1 Fizika poluvodia . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 100 6.2 Krugovi s diodama . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106 7.1 Krugovi s tranzistorima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 114 7.2 Krugovi s raunskim pojaalima . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 126
99
7 Tranzistori, raunsko pojaalo
113
8 Elektromagnetizam, karakteristike motora
8.1 Elektromagnetizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 8.2 Motori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
135
SADRAJ
Stranica 4 od 147
Poglavlje 1
Matlab: Elektrotehnika srednjokolske zike (EiM)

1.1 Osnove Elektrotehnike
Osnove Elektrotehnike
Primjer 1.1.1.
Napiite programski kd za raunanje sile privlaenja dvaju tokastih naboja, te nacrtajte graf ovisnosti sile privlaenja o udaljenosti izmeu naboja. Zadano:
r = 1015 : 2 1016 : 1014 k = 8.99 109 [Nm2 /C2 ], [C], [m],
q1 = q2 = 1.6 1019 F = k q1 q2 r2 [N],
gdje je r deniranje udaljenosti izmeu dvaju naboja s korakom 2 1016 , k konstanta, q1 i q2 elektrini naboj a F sila privlaenja tokastih naboja.
Rjeenje primjera 1.1.1
Matlab kd
% Coulombov zakon r=1e-15:2e-16:1e-14; %vektor polja udaljenosti izmedju dvaju naboja [m] k=8.99e9 %konstanta za vakuum, tj.zrak [Nm^2/C^2] q1=1.6e-19 %elektricni naboj q1 [C] q2=q1 %elektricni naboj q2 [C] F=k*(q1*q2)./(r.^2) %sila privlacenja dvaju tockasta naboja [N] plot (r,F) %crtanje grafa udaljenost-sila
Zadatak:
Objasniti vektorsko polje r Prikaz brojeva eksponentskom notacijom Znaenje toke-zarez na kraju izraza Hadamard-ove operacije nad matricama (testirati s i bez toke) Crtanje grafa
Stranica 6 od 147
Primjer 1.1.2.
Napiite programski kd za raunanje napona i snage uz zadane vrijednosti otpora R i vektora struje I , te napravite matricu sol u kojoj su vrijednosti struje, napona i snage u zasebnim retcima. Vrijednost otpora neka se unosi nakon upita "Unesi vrijednost otpora: " Zadano:
R = 10 [], I = 0 : 2 : 10 [A], V = I R [V], P = I 2 R [W],
gdje su R vrijednost otpora, I vrijednosti struje, V vrijednosti napona a P vrijednosti snage.
Matlab kod
% Racunanje napona i snage R= input (Unesi vrijednost otpora: ) % npr. R=10, vrijednost otpora [Ohm] I= 0:2:10 % vrijednosti struje u rasponu od 0 do 10 s korakom 2 [A] V=I*R % racunanje napona P=(I.^2)*R % izracun snage kvadriranjem matrica element s elementom (Hadamard) sol=[I; V; P] % ispis vektora struje, vektora napona i snage jedan ispod drugoga
Stranica 7 od 147
Zadatak:
Testirati vraanje greke kod raunanja snage ako se ne koristi Hadamard (elementarno mnoenje) Ispii sol po stupcima (sol = [I V P ]), te ispii sol u jednom retku (sol = [IV P ])
Primjer 1.1.3.
Napiite programski kd za raunanje kompleksnog broja Zrec (u pravokutnim koordinatama) zadanog preko 5 kompleksnih brojeva Z1 , Z2 , Z3 , Z4 , Z5 . Izraunajte modul i argument od Zrec u polarnim koordinatama. Ispiite u command window-u tekst "Z u pravokutnim koordinatama je", a ispod njega vrijednost Zrec , te isto tako nakon toga ispiite tekst "Z u polarnim koordinatama, modul, kut u stupnjevima", a ispod njega vrijednosti traenih elemenata modula i argumenta. Zadano: Z1 Z2 Z3 Z1 = 3 + 4j, Z2 = 5 + 2j, Z3 = 2 ej60 , Z4 = 3 + 6j, Z5 = 1 + 2j, Zrec = .
Z4 + Z5
Matlab kod
Stranica 8 od 147
% Ova skripta racuna kompleksan broj Z i predstavlja ga u % pravokutnim i polarnim koordinatama clear a l l % brise sve varijable iz radne memorije matlaba % unos 5 kompleksnih brojeva Z1.. Z5 Z1 = 3+4*j; Z2 = 5+2*j; theta = (60/180)* pi ; % kut u radijanima Z3 = 2*exp(j*theta); % Z3=2*(cos(theta)+j*sin(theta)) Z4 = 3+6*j; Z5 = 1+2*j; % Z_rect je kompleksni broj izrazen u pravokutnim koordinatama disp (Z u pravokutnim koordinatama je); % prikaz teksta pod navodnicima Z_rect = Z1*Z2*Z3/(Z4+Z5); % izracun Z_rect Z_rect % ispis Z_rect Z_mag = abs (Z_rect); % modul kompleksnog broja Z_rect Z_angle = angle (Z_rect)*(180/ pi ); % Kut u stupnjevima disp (Z u polarnim koordinatama, modul, kut); % prikaz teksta pod navodnicima Z_polar = [Z_mag, Z_angle] % ispis modula i argumenta
Zadatak:
Objasniti dva prikaza kompleksnog broja (pravokutne koordinate i Eulerov prikaz) te njihov prikaz u programskom kdu Objasniti funkciju disp() i angle(), te pretvorbu radijane u stupnjeve (Zangle = angle(Zrect )*(180/pi);)
Stranica 9 od 147
Primjer 1.1.4.
Napiite programski kd u obliku funkcije kojoj e kao ulazni argument biti vektor r s vrijednostima otpora R1 , R2 , . . . , Rn , a izlazni argumenti e biti vektor od dva elementa, ekvivalentnog serijskog (ekv _ser) i ekvivalentnog paralelnog otpora (ekv _par). Napisanu funkciju spremiti pod nazivom ekv _otpor i ekstenzijom .m. Napiite kratku pomo (help) za tu funkciju, tako da se pri pozivanju pomoi (>> helpekv _otpor) ispie to to ste napisali. Zadano:
Rekv.ser = R1 + R2 + . . . + Rn Rekv.par = 1 . 1 1 1 + + ... + R1 R2 Rn
Matlab kod
function [ekv_ser, ekv_par] = ekv_otpor(r) % Ovo je funkcija za racunanje ekvivalentnog otpora % kod serijski i paralelno spojenih otpornika. ekv_ser = sum (r); % serijski zbroj svih otpornika Rp=1./r; % elementi paralelno spojenih otpornika ekv_par=1/sum(Rp); % ekv. otpor paralelno spojenih otpornika
Zadatak:
Objasniti deniranje funkcije (function) Spremanje funkcije pod kojim nazivom (ekv_otpor) Objasniti ulazni argument r (vektor) Komentari ispod deklaracije funkcije predstavljaju pomo funkcije (help) - pozovi help iz command prompta Pokazati da su izlazni argumenti nakon poziva funkcije ostali u memoriji za daljnji rad, a ako uklonimo toku-zarez s istih varijabli unutar kda funkcije vrijednosti e se samo ispisati ali nee ostati u memoriji (testirati to s naredbom who).
Stranica 10 od 147
Primjer 1.1.5.
Napiite programski kd za vremensku promjenu napona v(t) i struje i(t) u vremenu t od 0 do 20 [ms] , s vremenskim intervalom 1 [ms]. Na jednom grafu nacrtati ovisnost struje i napona o vremenu, te oznaiti graf naslovom, oznakama na x-osi i y-osi, a na mjesto uz svaku funkciju na grafu upisati pripadajui tekst "v(t)" i "i(t)". Krivulja napona neka bude u crvenoj boji s naznaenim zvjezdicama (*) na pojedinim tokama, a krivulja struje u crnoj boji crtkano sa kruiima (o) u pojedinim tokama. Zadano:
t = 0 : 103 : 20 103 v(t) = 10 cos(377 t) i(t) = 5 cos(377 t + 60 ).
Matlab kod
% RL strujni krug % struja i(t) i napon v(t) se prikazuju; t je vrijeme t = 0:1e-3:20e-3; % vrijeme v = 10* cos (377*t); % napon a_rad = (60* pi /180); % kut u radijanima i = 5* cos (377*t + a_rad); % struja plot (t,v,r-*,t,i,k--o) t i t l e (Napon i struja u RL strujnom krugu) xlabel (vrijeme [s]) ylabel (Napon [v] i struja [mA]) text (0.003, 1.5, v(t)); text (0.009,2, i(t))
Stranica 11 od 147
Zadatak:
Objasniti funkciju text() i promijeniti poloaj upisa teksta na (0.002,4) i (0.018,-2)
Stranica 12 od 147
Primjer 1.1.6.
Napiite programski kd za raunanje dvaju harmonijskih signala m(t) i c(t), te njihovog umnoka s(t). Vrijeme simulacije od 0 do 4 sekundi, s vremenskim korakom 0.05 sekundi. Nacrtajte na jednom grafu (gure) vie podgrafova, tj. 4x2 podgrafa (koristei funkciju subplot ()) na nain kako je prikazano na slici ispod i sa zadanim krivuljama na svakom podgrafu kako je zadano na slici. Zadano:
t = 0 : 0.05 : 4 120 240 t) + 2 cos( t) 360 360 10000 t) c(t) = 10 cos( 360 m(t) = 4 cos( s(t) = m(t) c(t)
Matlab kod
% dva harmonijska signala m(t) i c(t) % te signal njihovog umnoska s(t) ce biti prikazan na grafovima t=0:0.05:4* pi ; m=4* cos (120* pi *t/360)+2* cos (240* pi *t/360); c=10* cos (10000* pi *t/360); s=m.*c; % mnozenje dvaju signala element sa elementom subplot (4,2,[1 3]) % stvara polja 4x2 za 8 podgrafa, prvi i trei spojeni c plot (t,m) % crtanje grafa na aktivni (prvi + treci) podgraf subplot (4,2,[2 4]) plot (t,c) subplot (4,2,[5 6]) plot (t,s) subplot (4,2,7) plot (t,m) subplot (4,2,8) plot (t,c)
Zadatak:
Objasniti funkciju subplot()

Stranica 13 od 147
Stranica 14 od 147
Poglavlje 2
Analiza strujnih krugova
15

2.1
Istosmj. analiza
Istosmjerna analiza, metode vorita i petlji, KZ
Primjer 2.1.1.
Koju vrijednost mjeri voltmetar?
I 16 I2 16 + 16 + A Ia Ia A= 24 V Ia V2
5.0 Ia

24 = 1.5A 16 1.5 I = Ia + I2 = Ia + 5Ia = 6Ia Ia = = 0.25A, I2 = 5Ia = 1.25A 6 16I2 V2 = 0 V2 = 16 1.25 = 20V I=
Ono to mjeri voltmetar je Vvolt = V2 = 20V, jer je pozitivna stezaljka spojena na vii potencijal od negativne stezaljke.
Primjer 2.1.2.
Koja je vrijednost varijable A CCCS izvora, ako ampermetar mjeri struju od 2 A ?
16 + 24 V
2A

Ia A Ia + IAmp = 0 A = IAmp 2 +1= +1 Ia Ia 24 = 2 1.5 = 0.5A 16
24 + 16Ia 16IAmp = 0 Ia = IAmp
2 2 A +1= +1=5 Ia 0.5 A
Stranica 16 od 147
Istosmj. analiza
Primjer 2.1.3.
Ampermeter mjeri struju 2.57 A. Izraunajte:
a) Koliki je napon na otporniku od 8 serijski spojenom s ampermetrom? b) Kolika je struja zavisnog strujnog izvora? c) Koliku snagu ima naponski izvor? d) U sluaju da se zavisni strujni izvor odspoji, koliku bi struju pokazivao ampermetar? e) Kolika bi u sluaju d) bila snaga naponskog izvora?
8 8 + + Ia R1 = 8 24 V 5.0 Ia
2.57 A

R2 = 8 I = 2.57A + Ia 24 V 5.0 Ia
a) b)
VR2 = VB0 = IR2 = 2.57 8 = 20.56V ISI = 5Ia , Ia R1 + V = VB0 Ia = VB0 V 20.56 24 = 0.43 = R1 8
ISI = 5 0.43 = 2.15
Provjera 1.K.Z.
Ia + ISI + I = 0 0.43 2.15 + 2.57 0
c) d) e)
P = |V Ia | = 24 0.43 = 10.32 V R 24 = 1.5 16
I =
A W
Stranica 17 od 147
P = V I = 24 1.5 = 36
Istosmj. analiza
Primjer 2.1.4.
Na naponski izvor unutarnjeg otpora Ru = 3 spojen je djelitelj napona (potenciometar) otpora R = 100. Na djelitelj napona treba spojiti arulju s oznakama 12 V, 36 W tako da svijetli punim sjajem.
a) nacrtajte elektrinu shemu spoja, b) kolika struja tee kroz arulju, c) kako je podeen klizni kontakt djelitelja napona, ako izvor daje struju jakosti 3.3A, d) kolika je elektromotorna sila izvora, e) hoe li se struja iz izvora promijeniti ako arulju odspojimo i zato?
Rjeenje primjera 2.1.4 a)

I
Ru
a c
b
I2 I1
Rz
b) c)
P = Uz I1 I1 =
P 36 = 3A = Uz 12
I2 = I I1 = 3.3 3 = 0.3A Ucb = 12V Rcb = 12 Uc = = 40 I2 0.3
Rac = R Rcb = 100 40 = 60
d)
E = IRu + IRac + Ucb = 3.3 3 + 3.3 60 + 12 = 219.9V
e) Hoe, struja se smanjuje, jer se ukupni otpor poveava.

R > (Rac + Rz ||Rcb )
Stranica 18 od 147
Istosmj. analiza
Primjer 2.1.5.
Za zadani strujni krug na slici odredite:
9 Ia 7 + + 72 V 12 36 9.5 Ia +
a) Vrijednost struje Ia b) Napon kojeg pokazuje idealni voltmetar c) Kada bismo otpornik 7 kratko spojili, koliki bi napon pokazivao voltmetar? d) Naite izvore energije u strujnom krugu i opiite ih (strujni ili naponski, zavisan(o emu) ili
nezavisan).
e) Kolika struja prolazi kroz zavisni izvor?
a)
I1 =
72 =4 12 36 9+ 12 + 36
A
79 9 4 =1 36
2.K.Z. : 72 9 I1 36 Ia = 0 Ia =
b)
Vvoltmetra = 9.5 Ia = 9.5 1 = 9.5V
c)
Vvoltmetra = 9.5V.
Napon je isti kao u b),jer kroz idealni voltmetar ne tee struja.
d) Izvor '72V' je naponski nezavisni, a '9.5Ia ' je naponski izvor zavisan o struji (CCVS-current controlled voltage source)
e) Ne tee struja, jer voltmetar ima beskonaan otpor.

Stranica 19 od 147
Istosmj. analiza
Primjer 2.1.6.
Zadan je strujni krug prema slici:
4 Va
3
+
36 V +
12 4
+
Va
Odredite:
a) struju koju mjeri ampermetar, b) napon na otporu od 12, c) kojem elektronikom elementu odgovara zavisni izvor u prikazanom spoju, d) snagu na otporu od 4 .

36V = 9A 1 + 3 Va = I 1 = 9V
I=
Zavisni strujni izvor I = 4 Va = 4 (9) = 36A ili okrenuti smjer zavisnog strujnog izvora uz I = 36A
a)
12 x = 4 (36 x)
pa je struja koju mjeri ampermetar = 36 9 = 27A
slijedi
x = 9A
b)
V12 = 9 12 = 108V
c) to je strujni, naponom upravljanji izvor, koji odgovara tranzistoru d)

P = I 2 R = 2916W
Zadatak 2.1.1 Zadan je strujni krug prema shemi:

Stranica 20 od 147
Istosmj. analiza
16
14
12 V +
ia
A ia
A
-2 A
Odredite:
a) struju ia , b) pojaanje A zavisnog CCCS izvora, c) snagu koju daje nezavisan izvor, te zavisan izvor, d) snagu koja se troi na otporu od 14, e) koliku struju pokazuje ampermetar ako se zavisni izvor odspoji. Rjeenje 2.1.1
A a) ia = 1A, b) A = 3 A , c) Pnez = 12W, Pzav = 84W, d) P14 = 56W, e) I = 12 A. 30
Primjer 2.1.7.
Zadan je strujni krug prema slici: 2V
+
Ia
0.75 A
Odredite (uz pretpostavku da su izvori i instrumenti idealni):
a) struju Ia , b) napon na stezaljkama strujnog izvora, c) snagu na otporu od 6, d) koliku struju pokazuje ampermetar, ako se strujni izvor odspoji, e) koliku struju pokazuje ampermetar, ako se naponski izvor kratko spoji?
Stranica 21 od 147
Istosmj. analiza
a) Nadomjetanjem ampermetra kratkospojnikom kojim tee struja koju ampermetar pokazuje, te pisanjem jednadbi strujnih petlji dobije se:
2V
+
Ia
2 6 0.75 A 2V
+
Ia i1
2 6
i2
0.75 A
Odavde je oevidno: i2 = 0.75A i1 = Ia

2 + 6i2 + 2(i2 i1 ) = 0 2 + 6(0.75) + 2(0.75 (Ia )) = 0
Ia = 2A
b)
V2 = (i1 i2 ) 2 = (2 + 0.75) 2 = 2.5V
c)
P = I 2 R = 0.752 6 = 3.375W
d)
Iamp =
V Ruk
2 2+6
2 8
= 0.25A
e)
2 (Ia Iamp ) = Iamp 6
Iamp = 0.5
A
Stranica 22 od 147
Istosmj. analiza
Primjer 2.1.8.
Zadan je strujni krug na slici. Idealan voltmetar pokazuje 3.27 V. 8 2
Odredite:
a) snagu koju ima zavisni naponski izvor (CCVS), b) struju Ia , c) snagu na otporniku otpora 2, d) struju kroz voltmetar, e) struju nezavisnog naponskog izvora od 12V.
a)
12 + 8Ia + 3Ia = 0 Ia = 12 = 1.09 A 11 P = V I = (1.09 3.0) (1.09) = 3.567
b)
Ia = 1.09
c) 0 W jer je struja kroz otpornik jednaka 0 A d) e)

A
IV = 0
Iizvora = Ia = 1.09
A
Stranica 23 od 147
+ Ia
12 V
3 Ia
V
3.27 V
Istosmj. analiza
Primjer 2.1.9.
Zadan je krug na slici sa zavisnim strujnim izvorom:
8A 12 Ia
4 + Ia
a) Koliku struju mjeri ampermetar (obratite pozornost na predznake)? b) Kolika se snaga troi na otporniku R? c) Ako se otpornik R odspoji, koliku e struju tada mjeriti ampermetar? d) Koliki je napon na stezaljkama strujnog izvora od 8 A? e) Kolika je snaga strujnog izvora od 8 A?

Ia = 8/2 = 4A Iamp =
(dvije grane jednakog otpora)
12 Ia 48 = = 24A 2 2
b)
IR = Iamp
2 PR = IR R = (24)2 4 = 2304W
c)
Iamp = (12) 4 = 48A
d)
V =I R=8
44 = 8 2 = 16V 4+4
e)
P = V I = 8 16 = 128W
Stranica 24 od 147
Istosmj. analiza
Primjer 2.1.10.
Za strujni krug prikazan shemom odredite:
6 15 5V + 10
6 10 V + I1 20 + I2 4 Is I3 8
a) struju naponskog 10 V izvora IS (koja se koristi u naponskom zavisnom izvoru) b) snagu koja se troi na otporu od 8 c) struju izvora IS ako se naponski izvor od 5 V odspoji iz strujnog kruga d) struju izvora IS ako se naponski izvor od 5 V kratko spoji u strujnom krugu. Rjeenje primjera 2.1.10
Konano rjeenje za a) i b) je:
I = 0.7205 0.4367 0.2293 Snaga potrosena na 8 ohm otporniku je 0.42 [W] Struja koju daje 10V izvor je 0.72 [A]
Dakle IS = I1 = 0.72A.
P = 0.44W
Rjeenja za c) dobije se 5 V naponski izvor odspoji, pa ostaje samo jedna (prva) petlja iz koje se lako dobije:
IS = I1 = 10V/(6 + 20) = 10/26 = 5/13A
Rjeenje za d) dobije se, ako se u jednadbe ili (matricu) umjesto 5 V uvrsti 0 V (kratki spoj izvora). Potpuni izvod dan je ispod: Nadalje, za petlju 1 vrijedi:
10 + 6I1 + 20(I1 I2 ) = 0 26I1 20I2 = 10
za petlju 2:
15I2 5 + 6(I2 I3 ) + 4IS + 20(I2 I1 ) = 0
Stranica 25 od 147
Istosmj. analiza
to se uvrtenjem IS moe malo skratiti:

16I1 + 41I2 6I3 = 5
za petlju 3:
10I3 + 8I3 4IS + 6(I3 I2 ) = 0
i kraenjem
4I1 6I2 + 24I3 = 0
Konano, u matrinom obliku:

26 20 0 I1 10 16 41 6 I2 = 5 4 6 24 I3 0
Snaga potroena na 8 omskom otporu je

2 2 P = RI3 = 8I3
Matlab program za raunanje potroene snage i struje koju daje izvor je sljedei:
% ovaj program odredjuje snagu potrosenu na % 8 ohm otporniku i struju koju daje % 10V naponski izvor % % program racuna struje petlji, uz zadanu % impedancijsku matricu Z i vektor napona V % % Z je impedancijska matrica % V je vektor napona % inicijalizacija matrice Z i vektora V jednadzbe % ZI=V Z = [26 -20 0; -16 41 -6; -4 -6 24]; V = [10 5 0]; % treba rijesiti struje petlji I = inv (Z)*V % potrosnja snage na 8 ohm otporniku je P P = 8*I(3)^2; % ispis rezultata fprintf (Snaga potrosena na 8 ohm otporniku je %8.2f [W]\n,P) fprintf (Struja koju daje 10V izvor je %8.2f [A]\n,I(1))
Stranica 26 od 147
Istosmj. analiza
Primjer 2.1.11.
Treba nai napone vorita V1 , V2 , ..., V5 u strujnom krugu na slici:
10 Ia V2 + 10 8
V1
V4 5 4
Ia
V3
5 Vb
V5 + 24 V
5A

Oevidno je:
Vb = V1 V4
Koristei Ohm-ov zakon:

Ia = V4 V3 5
Nadalje, primjenom KZ1 na voritu 1, i nadvoritu 1-2 upravljivog izvora, dobije se:
V1 V1 V4 V2 V3 + 5Vb + =0 2 10 8
Uvrtenjem Vb gornja jednadba se pojednostavljuje:

0.1V1 0.2V3 + 0.55V4 0.25V5 = 0
Upotrebmo KZ2 za vorite 3, dobije se:

V3 V4 V3 V2 + 5=0 5 8
to pojednostavnjeno izgleda ovako:

0.125V2 + 0.325V3 0.2V4 = 5
Primjenom KZ2 za petlju 1, dobiva se

Stranica 27 od 147
Istosmj. analiza
10Ia + Vb + 5Ia + 8(Ia + 5) = 0
a sreivanjem gornjih jednadbi

10Ia + Vb + 5Ia + 8Ia + 40 = 0
3Ia + Vb = 40
Daljnjim pojednostavljenjem dobivamo:

3 V4 V3 + V1 V4 = 40 5
tj.
V1 0.6V3 0.4V4 = 40
Oevidno je:
V5 = 24
to u matrinom obliku sve zajedno izgleda ovako:

4.4 0.1 0 1 0 0.125 0.2 0.125 0 0 0.125 0 0.325 0.6 0 4.9 0.55 0.2 0.4 0 0 0.25 0 0 1 V1 V2 V3 V4 V5 = 0 0 5 40 24
i zadovoljava model [Y ] [V ] = [I]
Matlab program za rjeenje ovog sustava jednadbi je:

Stranica 28 od 147

% Program odredjuje napone cvorista % zadana je matrica admitancije Y i vektor struje I % Inicijalizacija matrice Y vektora struje I s % matricnom jednadzbom Y V = I Y = [-4.4 0.125 -0.125 4.9 0; -0.1 0 -0.2 0.55 -0.25; 0 -0.125 0.325 -0.2 0; 1 0 -0.6 -0.4 0; 0 0 0 0 1]; I = [0 0 5 -40 24]; % Rjesenje napona cvorista fprintf (naponi cvorista V(1), V(2), .. V(5) su \n) V = inv (Y)*I
Istosmj. analiza
Pozivom daje ove rezultate:
naponi cvorista V(1), V(2), .. V(5) su V = 117.4792 299.7708 193.9375 102.7917 24.0000
Primjer 2.1.12.
Koristei analizu petlji treba nai struju kroz otpornik RB . Nadalje, treba nai snagu koju daje 10-voltni naponski izvor.
10 10 V 30
RB = 5 I +
15
30

Koristei analizu petlje i oznaavajui struje petlji kao I1 , I2 i I3 , dobija se sljedea shema:
Stranica 29 od 147
Istosmj. analiza
I1
10 5 30
I2
15
10 V
Primjetite da je I = I3 I2 , te da je snaga izvora P = V I = 10I1 . Jednadbe petlji su sljedee: Petlja 1:

10(I1 I2 ) + 30(I1 I3 ) 10 = 0 40I1 10I2 30I3 = 10
Petlja 2:
10(I2 I1 ) + 15I2 + 5(I2 I3 ) = 0 10I1 + 30I2 5I3 = 0
Petlja 3: U matrinom obliku izgledaju ovako: ove jednadbe

10 I1 40 10 30 10 30 5 I2 = 0 0 I3 30 5 65 30(I3 I1 ) + 5(I3 I2 ) + 30I3 = 0 30I1 5I2 + 65I3 = 0
Matlab program za rjeavanje struja petlji I1 , I2 , I3 , struje izvora I i snage koju daje 10-voltni naponski izvor je:
% Ovaj program odredjuje struju koja tece kroz % otpornik RB i snagu koju daje izvor. % On racuna struje petlji uz zadanu matricu impedancije Z i vektor napona V. % Inicijalizacija matrice Z i vektora V Z = [40 -10 -30; -10 30 -5; -30 -5 65]; V = [10 0 0]; % rjesenja za struje petlji I = inv (Z)*V % struja kroz RB IRB = I(3) - I(2); fprintf (Struja kroz R_B je %8.3f Ampera \n,IRB) % izracunavanje snage koju daje izvor PS = I(1)*10; fprintf (Snaga koju daje 10V izvor je %8.4f Wata \n,PS)

Stranica 30 od 147
I3
30

>> pr1_3 I = 0.4753 0.1975 0.2346 Struja kroz R_B je 0.037 Ampera Snaga koju daje 10V izvor je 4.7531 Wata
Istosmj. analiza
Slino se analiziraju i krugovi sa zavisnim naponskim izvorima.
Primjer 2.1.13.
(Knjiga Elektrotehnika, primjer 2.4) Treba nai napone u voritima za krug prikazan shemom: 2
Ix V1 10 Ix V2 V3 +
15
V4

U matrinom obliku to izgleda ovako:
0.75 5 0.2 0 0.2 1 0.45 0 0 1 0.1667 0 0.5 5 0.06667 1
V1 5 V2 0 = V3 0 V4 10
Matlab program za rjeavanje napona vorita je:

Stranica 31 od 147
5A
20
10
10V

% program racuna napone cvorista % zadana je admitancijska matrica Y i vektor struja I % inicijalizacijska matrica Y i vektor I koriste oblik YV=I % Y je admitancijska matrica % I je vektor struje % Y = [0.75 -0.2 0 -0.5; -5 1 -1 5; -0.2 0.45 0.166666667 -0.0666666667; 0 0 0 1]; % vektor struje unosi se kao transponirani redcani vektor I = [5 0 0 10]; % rijesi za napone cvorista fprintf (naponi cvorista V1, V2, V3 i V4 su \n) V = inv (Y)*I
Istosmj. analiza
Stranica 32 od 147
Istosmj. analiza
Primjer 2.1.14.
Za elektrini krug zadan shemom, treba nai napone V1 , V2 i V3 . 20 10 40
V1
V2
V3
5A
50
2A

Koristei KZ1 i pretpostavljajui da su struje koje naputaju vorite pozitivne, vrijedi za vorite 1:
V1 V2 V1 V3 + 5=0 10 20 0.15V1 0.1V2 0.05V3 = 5
za vorite 2:
V2 V2 V3 V2 V1 + + =0 10 50 40 0.1V1 + 0.145V2 0.025V3 = 0
za vorite 3:
V3 V1 V3 V2 + 2=0 20 40 0.05V1 0.025V2 + 0.075V3 = 2
ili napisano u matrinom obliku:

0.15 0.1 0.05 0.1 0.145 0.025
V1 5 0.05 0.025 V2 = 0 0.075 V3 2
Stranica 33 od 147
Istosmj. analiza
Matlab program za rjeavanje gornje matrice izgleda ovako:

% program racuna napone cvorista % zadana je admitancijska matrica Y i vektor struja I % inicijalizacijska matrica Y i vektor I koriste oblik Y = [ 0.15 -0.1 -0.05; -0.1 0.145 -0.025; -0.05 -0.025 0.075]; I = [5; 0; 2]; % rijesi za napone cvorista fprintf (Naponi cvorista V1, V2 i V3 su \n) V = inv (Y)*I
YV=I

>> pr1_1 Naponi cvorista V1, V2 i V3 su V = 404.2857 350.0000 412.8571
Stranica 34 od 147

2.2 Izmjenina analiza
Izmjen. analiza
Primjer 2.2.1.
Kolika je snaga na otporniku R = 5?
5 + Vs V0 149.7 mF + 8 6 4 2 0 Vs (t) = 5.31 cos(3t + 183 ) V
Vs (t), V0 (t) Vs (t)
t [s]
2 4 6 8 V0 (t)
V0 (t) = 2.16 cos(3t + 117 ) V P =?W

5.31 Vs = 183 2 Zc =
V,
2.16 V0 = 117 2
V,
I=
=3
rad/s A
1 90 = 2.2267 90 , C 0.97 2
2
2.16 117 V0 0.97 2 = = 207 Zc 2.2267 90 2
P = I 2R =
5 = 2.35
Primjer 2.2.2.
Kolika je vrijednost amplitude A ?
83.3 mF + Vs V0 4H + 8 6 4 2 0 2 Vs (t) = 5.24 cos(3t + 67 ) V V0 (t) = A cos(3t + 67 ) V

Vs (t), V0 (t)
Vs (t) 1 2 3 4 5 t [s]
4 6 8 V0 (t)
Stranica 35 od 147
Izmjen. analiza
Zc = j
1 1 = 3.978j = j C 3 83.3 103
ZL = jL = j3 4 = 12j Z = Zc + ZL = 3.978j + 12j = 8.023j Vs = Z I I =

5.24 67 0.653 Vs 2 = 23 = Z 8.02390 2 0.653 7.8 V0 = I ZL = 23 12j = 67 V 2 2
Usporedimo sa izrazom na slici i vidimo da je amplituda A = 7.8 V
Zadatak 2.2.1 Kolika je vrijednost otpora R ?
R + Vs V0 3.76
8 6
Vs (t), V0 (t)
4 2 0 1 2 3 4 2 4 6 8
Vs (t) = 6.10 cos(1t + 183 ) V0 (t) = 3.67 cos(1t + 236 )
Rjeenje 2.2.1
R=5
Vs (t) 5 V0 (t) t [s]
V V
Stranica 36 od 147
Izmjen. analiza
Primjer 2.2.3.
Zadan je izmjenini strujni krug prema slici sa zadanim naponom izvora i naponom na zavojnici:
+ vs (t) = 7.28 cos(4t + 257 ) V 0.54 H v0 (t) = 4.254 cos(4t + 311 ) V
Izraunajte:
a) struju u strujnom krugu, b) srednju snagu naponskog izvora, c) srednju snagu na otporniku, d) radnu snagu na zavojnici, e) faktor snage izvora Rjeenje primjera 2.2.3
= 4 rad/s, ZL = jL = j4 0.54 = j2.16
s = VSM cos(t + s ) = 7.28 cos(4t + 257 )
V V
o = VOM cos(t + o ) = 4.254 cos(4t + 311 )
fazorski zapis:
VSM 7.28 Vs = s = 257 V 2 2 4.254 VOM V0 = o = 311 V 2 2
a)
I=
4.254 311 V0 1.969 2 221 = = ZL 2.1690 2
M A = i
i = 1.969 cos(4t + 221 )
A W
b)
Ps =
VSM IM 7.28 1.969 cos (s i ) = cos (257 221 ) = 5.8 2 2

36
c) ista, radna snaga izvora jednaka je snazi na radnom otporu,

Stranica 37 od 147
Izmjen. analiza
d)
P =0
W jer je kut izmedu napona i struje 90 na zavojnici
e)
cos = cos(36 ) = 0.809
Primjer 2.2.4.
Potrebno je nai struju i(t) i napon na otporniku VR (t) pomou fazora. Napon izvora je V (t) = 4.67 cos(3t + 105 ), a ostali podaci vidljivi su sa slike.
i(t) +
4H
VL (t) + 3 VR (t)
+
V (t)

Izmjenini napon izvora: V (t) = 4.67 cos(3t + 105 )V oita se = 3rad/s Napon izvora u kompleksnoj ravnini: V = 105 V Induktivni otpor: ZL = jL = 12j = 1290 Omski otpor: ZR = R = 3 = 30 2. Kirchoov zakon: V I ZL I R = 0
4.67 105 V 2 I= = = ZL + R 12j + 3 4.67 105 2 122 + 32 arctan 0.378 2 12 3 4.67 105 0.378 2 = = 29.04 A 12.3775.96 2 1.13 2 4.67 2
Napon na otporniku: VR = I R = 29.04 30 = 29.04 V

Stranica 38 od 147
Izmjen. analiza
Primjer 2.2.5.
Za izmjenini krug na slici:
63.4 mF
R1 = 8 + vs (t) = 6.80 cos(2t + 97 ) V va + + vu Z = a + jb = R1 1/jC R2 = 6
a) izrazite vs (t) = 6.80 cos(2t + 97 )V kao fazorsku veliinu b) izraunajte impedanciju Z paralelnog spoja kondenzatora i otpornika R1 c) izraunajte vrijednost struje kroz izvor vs d) izraunajte fazorsku veliinu napona Va (pripazite na pretpostavljeni polaritet ) e) izraunajte prividnu snagu impedancije Z
Rjeenje primjera 2.2.5 a) b)

6.8 Vs = 97 V 2 ZC = 1 1 = = 7.8890 jC j 2 0.0634
ZR = R1 = 8 Z= ZC ZR 8 1 j8C = = 3.94 3.99j = 5.616 45.41 ZC + ZR 1 + j8C 1 j8C
c)
Zuk = Z + R2 = 3.94 3.99j + 6 = 9.94 3.99j = 10.717 21.91 6.8 97 VS 0.634 2 I= = = 118.91 A Zuk 10.717 21.91 2
d) e)
0.634 3.566 3.566 Va = Z I = (5.616 45.41 ) ( 118.91 ) = 73.59 = 106.4 V 2 2 2 SZ = I Va = 0.634 2 3.566 2 = 1.13VA
Stranica 39 od 147
Izmjen. analiza
Primjer 2.2.6.
Zadan je izmjenini strujni krug na slici. Zadan je napon izvora vs (t) = cos(5t + 31 ). Ako je napon v0 (t) = 4.20 cos(5t + 2 ), odredite: L
R
vs (t) + va (t) + + 4
v0 (t)
a) fazor v0 (j), b) fazor va (j), c) vrijednost otpora R, d) vrijednost induktiviteta L, e) struju koju daje izvor. Rjeenje primjera 2.2.6
Pretvaranjem veliina napona i impedancije kruga u fazore dobije se:
j5L
R
+ Ze Vs () + Va () + + V0 () 8.5 Vs () = 31 V 2 Va () + + 4.2 V0 () = 2 V 2
A potom se od paralelne kombinacije otpora i zavojnice dobije ekvivalentna impedancija:
Stranica 40 od 147
Izmjen. analiza
Izraz za ekvivalentnu impedanciju: 2.K.Z.:
1 1 1 1 1 = + = j Ze () R j5L R 5L
Vs () I() Ze () V0 () = 0,
I() = V0 ()/4
Ze () =
4(Vs () V0 ()) V0 ()
Uvrtenjem fazora u gornju jednadbu dobije se:

4.2 8.5 4( 31 4.22 ) 2 2 Ze () = 4.2 2 2 4((7.29 + j4.38) (4.2 + j0.15)) 4.22 4(5.2554 ) 4(3.09 + j4.23) = 4.22 4.22 4(5.24) (54 2 ) = 4.9952 = 3.07 + j3.93 4.2
to uvrtenjem u poetni izraz za ekvivalentnu impedanciju daje:

1 1 1 1 j = = (0 52 ) = 0.20 52 = 0.123 j0.158 R 5L 4.9952 4.99
Odavde su:
1 = 0.123 R = 8.1, R 1 L = 1.27H 0.158
5L =
4.2 2 V0 () 1.05 2 I() = = = 2 4 4 2
struja izvora V fazor Va ()

Stranica 41 od 147
1.05 5.23 Va () = I() Ze () = 2 4.9952 = 54 2 2
Izmjen. analiza
Primjer 2.2.7.
Zadan je strujni krug na slici (maketa s laboratorijskih vjebi):
I1 I2 I
R1 = 3.9 k
L = 9.26 H RL = 3.9 k
R2 = 4.7 k
C = 0.33 F
IZVOR
a) Odredite struju I , ako je naponski izvor istosmjeran i iznosi Vs = 24 V. b) U sluaju da je naponski izvor izmjenian, kolika je efektivna vrijednost struje
efektivna vrijednost napona izvora Vs = 15 V, frekvencije 50 Hz?
I2 ako je
c) Nacrtati vektorski dijagram struje i napona, te trokut impendancije za granu kojom tee struja I2 . Naputak: pretpostaviti fazni kut napona izvora 0 , te koristiti potrebne vrijednosti iz a) i b). d) Kojim brojanim vrijednostima tee kapacitivni i induktivni otpor, ako frekvencija izvora
f Hz (f tei beskonanom), a kojima ako f 0 Hz (f tei nuli)?
e) Kolika se snaga troi na otporniku R2 ?
Rjeenje primjera 2.2.7 a) Struja tee samo kroz granu 1, jer je kapacitivni otpor beskonaan pa struja kroz granu 2 ne tee.
I = I1 = Vs Vs 24 = 3.077 = = Ruk R1 + RL (3.9 + 3.9) 103
mA
b)
Xc =
1 1 1 = = = 9.645 k C 2f C 2 50 0.33 106

2 2 R2 + Xc = 10.73 k
|Z2 | = |I2 | =
|Vs | 15 = = 1.398 |Z2 | 10.73 103 Xc R2 = arctan
mA
= 64
c)
= arctan I2 =
9.645 4.7
Vs 150 = = 1.39764 Z2 10.73 103 64
mA
Stranica 42 od 147
Izmjen. analiza
Trokut impendacija Im(Z2 )

R2
Vektorski dijagram
Re(Z2 )
V R2
I2
Vc
Xc Vs
Z2
d)
XL = L = 2f L,
limf (XL ) =
f ,
XC =
1 1 = , C 2f C
limf (XC ) = 0
XL = L = 2f L,
limf 0 (XL ) = 0,
f 0,
XC =
1 1 = , C 2f C
limf 0 (XC ) =
e) Na omskom troilu su napon i struja u fazi
2 PR2 = VR2 I2 = I2 R2 = (1.398 103 )2 4.7 103 = 9.19
mW
Stranica 43 od 147
Izmjen. analiza
Primjer 2.2.8.
Jednadbe koje ukljuuju integraciju mogu se u Matlabu rijeiti s pomou dviju funkcija koje izvode numeriku integraciju. To su quad i quad8 funkcije.
b
q=
a
f unct(x)dx
Opi oblik funkcija s kojima se moe nai q iz gornjeg izraza su:

quad ( f unct , a, b, tol, trace) quad8 ( f unct , a, b, tol, trace)
gdje su: funct ime m datoteke u kojoj je spremljena f unct(x) a poetna, donja granica integracije b zavrna, gornja granica integracije tol tolerancija. Iteracije se nastavljaju sve dok relativna pogreka nije manja od tol. Pretpostavljena vrijednost za tol je 1.0e-3 trace doputa crtanje grafa koji pokazuje kako se integracija odvija. Neka je v(t) = 10 cos(120t + 30 ) i i(t) = 6 cos(120t + 60 ) prema slici:
i(t)
+
v(t)
+ Z
Odredite srednju snagu, RMS vrijednost od v(t) i faktor snage, koristei: analitiko rjeenje numeriko rjeenje

Za program su potrebne tri m-datoteke s upisanim jednadbama: - za napon:
function vsq = voltage1(t) % voltage1 ova funckija se koristi % za definiranje napona vsq = (10* cos (120* pi *t + 60* pi /180)).^2;
Stranica 44 od 147
Izmjen. analiza
- za struju:
function isq = current1(t) % current1 - ova funkcija se koristi % za definiranje struje isq = (6* cos (120* pi *t + 30.0* pi /180)).^2;
- za snagu:
function pt = inst_pr(t) % inst_pr - ova funkcija se koristi za definiranje % trenutacne snage koja se dobiva kao umnozak % sinusonog napona i struje it = 6* cos (120* pi *t + 30.0* pi /180); vt = 10* cos (120* pi *t + 60* pi /180); pt = it.*vt;
Pozivom programa koji rauna srednju snagu, RMS napona i faktor snage:
Stranica 45 od 147
Izmjen. analiza
% Ovaj program izracunava srednju snagu, rms vrijednost % faktor snage koristeci quad funkciju. Usporedjuju se % analiticko i numericko rjesenje. % % numericki racun T = 2* pi /(120* pi ); % period sinusnog oblika a = 0; % donja granica integracije b = T; % gornja granica integracije x = 0:0.02:1; t = x.*b; v_int = quad(voltage1, a, b); v_rms = sqrt (v_int/b); % rms napona i_int = quad(current1,a, b); i_rms = sqrt (i_int/b); % rms struje p_int = quad(inst_pr, a, b); p_ave = p_int/b; % srednja snaga pf = p_ave/(i_rms*v_rms); % faktor snage % % analiticko rjesenje % p_ave_an = (60/2)* cos (30* pi /180); % srednja snaga v_rms_an = 10.0/ sqrt (2); pf_an = cos (30* pi /180); % rezultati se ispisuju fprintf (Srednja snaga, analiticki: %f \nSrednja snaga, numericki: %f \n, p_ave_an,p_ave) fprintf (\nRms napon, analiticki: %f \nRms napon, numericki: %f \n, v_rms_an, v_rms) fprintf (\nFaktor snage, analiticki: %f \nFaktor snage, numericki: %f \n, pf_an, pf)
dobije se:
>> pr3_1 Srednja snaga, analiticki: 25.980762 Srednja snaga, numericki: 25.980762 Rms napon, analiticki: 7.071068 Rms napon, numericki: 7.071068 Faktor snage, analiticki: 0.866025 Faktor snage, numericki: 0.866025
Vidi se da se s obje tehnike dobivaju isti rezultati.

Stranica 46 od 147
Izmjen. analiza
Primjer 2.2.9.
Usporedite poglavlje 3.6. iz knjige Elektrotehnika Neka su za gore nacrtani krug zadani elementi: R1 = 20 , R2 = 100 , R3 = 50 i L1 = 4 H, L2 = 8 H, te C1 = 250 F. Treba nai v3 (t) za = 10 rad/s.
a) vremenska domena
C1
R1
L1
L2 +
+ vs (t) = 8 cos (10t + 15 ) V R2 R3 v3 (t)
b) frekvencijska domena
1/ (j10C1 )
R1 V1 + Vs (t) = 815 V
j10L1
V2
j10L2 + R2 R3 V3
Ako su vrijednosti za R1 , R2 , R3 , L1 , L2 i C1 poznate, onda se napon V3 moe izraunati koristei analizu kruga. Ako se pretpostavi da je V3 jednak
V3 = Vm3 3 ,
onda je u vremenskoj domeni v3 (t) jednak:

v3 (t) = Vm3 cos (t + 3 )

Stranica 47 od 147
Izmjen. analiza
Koristei analizu vorita, dobiju se sljedee jednadbe: za vorite 1

V1 V2 V1 V3 V1 Vs + + =0 1 R1 j10L1 j10C1
za vorite 2
V2 V1 V2 V2 V3 + + =0 j10L1 R2 j10L2
za vorite 3
V3 V2 V3 V1 V3 =0 + + 1 R3 j10L2 j10C1
Uvrtavajui vrijednosti elemenata u gornje tri jednadbe i pojednostavljenje dobije se matrina jednadba:
0.05 j0.0225 j0.025 j0.0025 j0.025 j0.0025 V1 0.415 0 0.01 j0.0375 j0.0125 V2 = 0 j0.0125 0.02 j0.01 V3
Gornja matrica moe se napisati kao:

[Y ] [V ] = [I]
iz koje se rauna vektor [V ] koristei Matlab-ovu naredbu:

V = inv (Y ) I
gdje je inv (Y ) inverzna matrica od matrice [Y ]. Matlab skripta koja rjeava ovaj problem je:
% Ovaj program izracunava napon cvorista v3 % Y je admitancijska matrica % I je matrica struje % V je vektor napona Y = [0.05-0.0225*j 0.025*j -0.0025*j; 0.025*j 0.01-0.0375*j 0.0125*j; -0.0025*j 0.0125*j 0.02-0.01*j]; c1 = 0.4*exp( pi *15*j/180); I = [c1 0 0]; % vektor struje unesen kao stupcasti vektor V = inv (Y)*I; % rjesava cvorisne napone v3_abs = abs(V(3)); v3_ang = angle (V(3))*180/ pi ; fprintf (Napon V3, iznos: %f \nNapon V3, kut u stupnjevima:%f, v3_abs, v3_ang)
a njenim pozivom dobije se:
>> pr3_2 Napon V3, iznos: 1.850409 Napon V3, kut u stupnjevima:-72.453299
Stranica 48 od 147
Izmjen. analiza
To znai da je u vremenskoj domeni napon v3 (t) jednak:

v3 (t) = 1.85 cos (10t 72.45 )
Primjer 2.2.10.
Za strujni krug s dva izvora prikazan slikom treba nai struju i1 (t) i napon vc (t).
4 i (t) 400 F 8 mH 5 mH + 5 cos 103 t V + vC (t) 100 F 6 2 cos 103 t + 75 10

Strujni krug se transformira u frekvencijsku domenu. Rezultirajui krug prikazan je donjom slikom s impendancijom izraenoj u -ima.
4 j2.5 j8 10
I1 + 50 + VC
j5
I2 +
6 j10
275
Upotrebom analize petlji dobije se:

50 + (4 j2.5) I1 + (6 + j5 j10) (I1 I2 ) = 0 (10 + j8) I2 + 275 + (6 + j5 j10) (I2 I1 ) = 0
to nakon pojednostavljenja izgleda ovako:

(10 j7.5) I1 (6 j5) I2 = 50
Stranica 49 od 147

(6 j5) I1 + (16 + j3) I2 = 275
Izmjen. analiza
A u matrinom obliku, ovako:

10 j7.5 6 + j5 6 + j5 16 + j3 I1 I2 = 50 275
Gornja matrina jednadba moe se napisati kao:

[Z] [I] = [V ]
Da bi se dobio vektor struje [I] potrebno je koristiti Matlab-ovu naredbu:

I = inv (Z) V
gdje je inv (Z) inverz od matrice [Z]. Napon VC moe se dobiti kao:
VC = (j10) (I1 I2 )
Matlab program za raunanje I1 i VC je sljedei:

% Ovaj program racuna fazorsku struju I1 i fazorski napon Vc. % Z je matrica impedancije, V je vektor napona, I je vektor struje Z = [10-7.5*j -6+5*j; -6+5*j 16+3*j]; b = -2*exp(j* pi *75/180); V = [5 b]; % vektor napona u stupcastom obliku I = inv (Z)*V; % rjesenje strujne petlje i1 = I(1); i2 = I(2); Vc = -10*j*(i1 - i2); i1_abs = abs(I(1)); i1_ang = angle (I(1))*180/ pi ; Vc_abs = abs(Vc); Vc_ang = angle (Vc)*180/ pi ; % ispis rezultata fprintf (Fazor struje i1, iznosa: %f \nFazor struje i1, kut u stupnjevima: %f \n, i1_abs,i1_ang) fprintf (Fazor napona Vc, iznosa: %f \nFazor napona Vc, kut u stupnjevima: %f \n,Vc_abs,Vc_ang)
Pozivom programa dobiva se rjeenje:

>> pr3_3 Fazor struje Fazor struje Fazor napona Fazor napona i1, i1, Vc, Vc, iznosa: 0.387710 kut u stupnjevima: 15.019255 iznosa: 4.218263 kut u stupnjevima: -40.861691
To znai da je struja i1 (t) jednaka:

i1 (t) = 0.388 cos 103 t 15.02
A V
Stranica 50 od 147
a napon vC (t):
vC (t) = 4.21 cos 103 t 40.86
Izmjen. analiza
Stranica 51 od 147
Izmjen. analiza
Stranica 52 od 147
Poglavlje 3
Diferencijalne jednadbe, prijelazne pojave
53

3.1 Diferencijalne jednadbe
Difer. jednadbe
Primjer 3.1.1. a) Ako je prijelazni proces opisan jednadbom

vrijednost napona v0 (t)
v0 (t) = 12 6e0.35t V, kolika je stacionarna
b) Kolika je Laplaceova transformacija V0 (s) napona v0 (t) iz a). c) Koliki je v0 (t), ako je napon V0 (s) jednak:
V0 (s) =
10 s
10 9 s+ 16
12 s
2 s
10 9 s+ 16
Rjeenje primjera 3.1.1 a) b) c)

v0 (t)t = 12 6e = 12 0 = 12 V0 (s) = 6 12 s s + 0.35
9
v0 (t) = 2 + 10e 16 t
Primjer 3.1.2.
Potrebno je rijeiti nehomogenu diferencijalnu jednadbu drugog reda
d2 y dy +5 + 6y = 3 sin(t) + cos(t) s poetnim uvjetima y(0) = 4, y (0) = 1. dt2 dt

1. nain rjeavanja diferencijalne jednadbe: Egzaktno Ukupno rjeenje (partikularno + homogeno): y = yh + yp
Traenje homogenog rjeenja: yh + 5yh + 6yh = 0

yh = Ket , yh = Ket , yh = K2 et e ( + 5 + 6 = 0) 2 + 5 + 6 = 0 1 = 2, 2 = 3
t 2
homogeno rjeenje: yh = K1 e1 t + K2 e2 t , yh = K1 e2t + K2 e3t
Traenje partikularnog rjeenja: yp + 5yp + 6yp = 3 sin(t) + 7 cos(t)

yp = A sin(t) + B cos(t), yp = A cos(t) B sin(t), yp = A sin(t) B cos(t) (5A 5B) sin(t) + (5B + 5A) cos(t) = 3 sin(t) + 7 cos(t) 2 5A 5B = 3, 5B + 5A = 7 A = 1, B = 5
2 partikularno rjeenje: yp = sin(t) + 5 cos(t)
2 Traenje ukupnog rjeenja: y = K1 e2t + K2 e3t + sin(t) + 5 cos(t)
Stranica 54 od 147

2 y = 2K1 e2t 3K2 e3t + cos(t) 5 sin(t) y(t = 0) = 4, y(t = 0) = 1 K1 = 44 , K2 = 26 5 5
Difer. jednadbe
ukupno rjeenje: y =
44 2t 5 e
26 3t 5 e
2 5
cos(t) + sin(t)
Matlab kd: simboliko rjeenje

%Rjesavanje diferencijalne jednadzbe drugog reda clear % brisanje varijabli iz memorije %simbolicko rjesavanje diferencijalne jednadzbe po nezavisnoj varijabli t y=dsolve(D2y+5*Dy+6*y=3*sin(t)+7*cos(t),Dy(0)=-1,y(0)=4) t=0:0.01:30; % vektor vremenskih koraka z=inline(y) % stvara funkciju u obliku z(t) iz simbolicke jedn. y u=z(t); % izracunavanje funkcije z za vremenske korake t plot (t,u)
2. nain rjeavanja diferencijalne jednadbe: Prijenosna funkcija

Vremenska domena:
y + 5y + 6y = 3 sin(t) + 7 cos(t), y(0) = 4, y (0) = 1
Laplaceova transformacija (tablice), vremenska domena frekvencijska domena:

s2 Y (s) sy(0) y(0) + 5sY (s) 5y(0) + 6Y (s) = Y (s) = 7s 3 + s2 + 1 s2 + 1
(4s + 19)(s2 + 1) + 3 + 7s 4s3 + 19s2 + 11s + 22 = 4 (s2 + 5s + 6)(s2 + 1) s + 5s3 + 7s2 + 5s + 6
Budui da je nazivnik polinom 4. reda onda on ima 4 pola tj. nultoke. Da bismo dobili polove tog polinoma potrebno ga je izjednaiti s nulom i rijeiti jednadbu. Matlab tu moe pomoi jer ima ugradjenu funkciju residue() koja rastavlja razlomak na parcijalne razlomke. Polinom se u Matlab-u prikazuje kao vektorsko polje njegovih koecijenata , npr. polinom u brojniku 4s3 + 19s2 + 11s + 22 e biti num=[4 19 11 22] i naziva se numerator, a u nazivniku s4 + 5s3 + 7s2 + 5s + 6 e biti dem=[1 5 7 5 6] i naziva se denominator. Matlab kd:
>> den=[1 5 7 5 6]; >> num=[4 19 11 22]; >> [R,P,K]= residue (num,den) R = -5.2000 8.8000 0.2000 - 0.5000i 0.2000 + 0.5000i P = -3.0000 -2.0000 -0.0000 + 1.0000i -0.0000 - 1.0000i K = [ ]
Y (s) =
4s3 + 19s2 + 11s + 22 5.2 8.8 0.2 0.5i 0.2 + 0.5i = + + + s4 + 5s3 + 7s2 + 5s + 6 s+3 s+2 si s+i
Stranica 55 od 147
Difer. jednadbe
Laplace-ova transformacija (tablice), frekvencijska domena vremenska domena:
Prvi lan postaje (5.2)e3t , trei (0.2 + 0.5i)eit itd., pa se dobije

y= 44 2t 26 3t 2 e e + cos(t) + sin(t) 5 5 5
Naravno, sve je to moglo proi i jednostavnije koristei Matlab funkciju ilaplace(). Matlab kd: s-domena
syms s % postavljanje slova s kao simbolicke varijable % inverzna Laplaceova transformacija A=ilaplace((4*s^3+19*s^2+11*s+22)/(s^4+5*s^3+7*s^2+5*s+6)) v=inline(A) % od simbolickog izraza A stvara se funkcija v s parametrom vremena t t=0:0.01:30; % vremenski korak t v(t); % stvaranje vektora rjesenja dif.jed. za vremenske trenutke t plot (t,v(t)) % crtanje v(t)
Primjer 3.1.3.
Za serijski RLC strujni krug, sklopka je zatvorena u trenutku t = 0. Poetna energija u zavojnici i kondenzatoru je jednaka nuli. Pomou Matlaba potrebno je izraunati napon na kondenzatoru V0 (t) i struju i(t). 10
t=0 + VS = 8 V
1.25 H + 0.25 F
V0 (t)

Postavljanje diferencijalne jednadbe serijskog RLC strujnog kruga koristei 2. Kirchho-ov zakon:
Vs (t) = VR (t) + VL (t) + V0 (t) i(t) = C dV0 (t) di(t) , VR (t) = i(t)R, VL (t) = L dt dt Vs (t) = i(t)R + L di(t) + V0 (t) dt
diferencijalna jednadba:
d2 V0 (t) R dV0 (t) 1 VS (t) + + V0 (t) = dt2 L dt LC LC
1. nain rjeavanja diferencijalne jednadbe: Egzaktno Ukupno rjeenje (partikularno + homogeno): V0 (t) = V0h (t) + V0p (t)
Stranica 56 od 147
Difer. jednadbe
Traenje homogenog rjeenja:
d2 V0h (t) R dV0h (t) 1 + + V0h (t) = 0 dt2 L dt LC 1 = 4 + 1789i, 2 = 4 1789i
homogeno rjeenje: V0h (t) = K1 e1 t + K2 e2 t
Traenje partikularnog rjeenja:
1 VS (t) d2 V0p (t) R dV0p (t) + + V0p (t) = 2 dt L dt LC LC
partikularno rjeenje: V0p (t) = VS (t) = 8
Traenje ukupnog rjeenja: V0 (t) = K1 e1 t + K2 e2 t + 8

dV0 (t) = 1 K1 e1 t + 2 K2 e2 t dt dV0 (0) i(0) 0 dV0 (0) = 0, jer je = = =0 V0 (0) = 0, dt dt C C 2 VS (t) 1 1 VS (t) 1 K1 = i, K2 = i = 4 + = 4 2 1 112 2 1 112
ukupno rjeenje: V0 (t) = 4e(4+1789i)t +
1 (44789i)t 1 (44789i)t ie 4e(41789i)t ie +8 112 112 2 4t e sin(1789t) 112
tj. V0 (t) = 8 8e4e cos(1789t)
derivirnjem napona V0 (t) dobije se
dV0 (t) = 14311e4t sin(1789t), dt
te je struja i(t) = C
dV0 (t) , dt
tj.
i(t) = (0.25 106 ) 14311e4t sin(1789t)
Matlab kd: simboliko rjeenje

Uc=dsolve(D2Uc+10/1.25*DUc+(1/1.25/(0.25e-6))*Uc=8/1.25/0.25e6,DUc(0)=0,Uc(0)=0) vc=inline(Uc) %funkcija vc(t) der= d i f f (Uc) %derivacija napona Ic=inline(der); %funkcija Ic(t) t=0:0.0001:1; Vo=vc(t); I=0.25e-6*Ic(t); %napon na kondenzatoru i struja RLC kruga subplot (2,1,1); plot (t,Vo) %crtanje Vo(t) grid on; t i t l e (Napon na kondenzatoru) xlabel (Vrijeme [t]), ylabel (Napon Vc(t) [V]) subplot (2,1,2); plot (t,I) %crtanje I(t) grid on; t i t l e (Struja RLC kruga) xlabel (Vrijeme [t]), ylabel (Struja I(t) [A])
2. nain rjeavanja diferencijalne jednadbe: Prijenosna funkcija Vremenska domena:

d2 V0 (t) R dV0 (t) 1 VS (t) dV0 (0) + + V0 (t) = , V0 (0) = 0, =0 dt2 L dt LC LC dt
Stranica 57 od 147
Difer. jednadbe
Laplace-ova transformacija (tablice), vremenska domena frekvencijska domena:

s2 V0 (s) sV0 (0) V0 (0) + V0 (s) = R 1 VS (sV0 (s) V0 (0)) + V0 (s) = L LC sLC VS LCs3 + RCs2 + s
Deniranjem konstanti i koristei Matlab funkciju ilaplace() dobije se V0 (t) Matlab kd: s-domena
syms s %stvaranje simbolicke varijable s %R-otpor, L-induktivitet, C-kapacitet, Viz-napon izvora R=10; L=1.25; C=0.25e-6; Vs=8; A=ilaplace(Vs/(s^3*L*C+R*C*s^2+s)) %pretvorba iz s -> t domenu v=inline(A) %od simb.izraza rjes. A dif.jed. stvara se funk. s parmetrom t i= d i f f (A); %deriviranje napona na kondenzatoru ic=C*i; %racunanje struje RLC kruga I=inline(ic) %stvaranje funkcije I(t) t=0:0.0001:1; %vremenski korak t v(t); I(t); %stvaranje vektora rjesenja dif.jed. za vremenske trenutke t subplot (2,1,1); plot (t,v(t)) %crtanje v(t) grid on; t i t l e (Napon na kondenzatoru) xlabel (Vrijeme [t]), ylabel (Napon Vc(t) [V]) subplot (2,1,2); plot (t,I(t)) %crtanje I(t) grid on; t i t l e (Struja RLC kruga) xlabel (Vrijeme [t]), ylabel (Struja I(t) [A])
Stranica 58 od 147

3.2 Prijelazne pojave
Prijelazne pojave
Primjer 3.2.1.
Kolika je vrijednost kapaciteta kondenzatora C? C
8 6 Vs (t), V0 (t)
6
+ vo vs + 1 6
4 2 1 2 4 6 Vs (t) V0 (t) 2 3 4 5 t [s]
vs (t) = 8 15 u(t) V v0 (t) = 3.5 + 7.5e1.8t V, za t > 0

vs (t) = 8 15u(t) V v0 (t) = 3.50 + 7.50e1.8t V, t > 0
Za
t0 vs (t) = 8V, u(t) v0 (t) = 4V
predstavlja jedinini skok
Paralelni spoj: vc (t) = v0 (t) 1.K.Z. i(t) = ic (t) + i0 (t) = C 2.K.Z.

vs (t) v0 (t) vR (t) = 0 vs (t) v0 (t) i(t)R = 0 i(t) = vs (t) v0 (t) R R dvc (t) v0 (t) dv0 (t) v0 (t) + =C + dt R dt R
Izjednaavanjem struja dobivenih iz oba K.Z. dobiva se dif.jed. kruga:

C dv0 (t) v0 (t) vs (t) v0 (t) + = dt R R R dv0 (t) v0 (t) vs (t) +2 = dt CR CR
Stranica 59 od 147
Prijelazne pojave
Za
t>0 vs (t) = 8 15 = 7V v0 (t) = 3.5 + 7.5e1.8t V
Laplaceova transformacija dif.jed. strujnog kruga:

dv0 (t) v0 (t) vs (t) +2 = dt CR CR V0 (s) Vs (s) sV0 (s) v0 (0) + 2 = CR s CR V0 (s) =
1 CR Vs (s)
+ sv0 (0) = 2 s(s + CR )
1 CR (7)
+s4 2 s(s + CR )
Laplaceova transformacija napona na kondenzatoru:

v0 (t) = 3.5 + 7.5e1.8t V0 (s) = 3.5 7.5 3.5 1.8 + 4s + = s s + 1.8 s(s + 1.8)
Usporeivanjem dobivenih napona vidimo da treba vrijediti:

7 1 = 3.5 1.8 = 0.9 C = 185 mF CR C 6 1 2 = 1.8 = 0.9 C = 185 mF CR C 6
Primjer 3.2.2.
Naite vrijednost induktiviteta zavojnice (L) ako se nakon ukljuivanja sklopke jakost struje pone mijenjati u vremenu po funkciji navedenoj na slici. Koristite Laplace-ovu transformaciju.
i(t), A i(t)
t=0
16 12
13 A
33
i(t)
8 4
i(t) = 13 13e0.35t
A, za
t>0
8 10 12
t [s]

1. Kirchhoov zakon:
i1 (t) i2 (t) i(t) = 0
2. Kirchhoov zakon:
vR (t) = vL (t) vL (t) = L di(t) dt
Stranica 60 od 147

vR (t) = R i2 (t)
Prijelazne pojave
Diferencijalna jednadba kruga:
di(t) R R + i(t) = i1 (t) dt L L R R I1 (s) I(s) = L L s
Laplaceova transformacija: sI(s) i(0) +

I(s) = R I1 (s) R 13 = R L s(s + L ) L s(s + R ) L
Zadani signal i(t) = 13 13e0.35t u s-domeni:

I(s) = 13 13 13 = 0.35 s s + 0.35 s(s + 0.35)
Usporede se dobivene struje u s-domeni te se dobije induktivitet:

I(s) = R 13 13 = 0.35 L s(s + R ) s(s + 0.35) L
R = 0.35 L = 94.2 L
Primjer 3.2.3.
Svi kondenzatori u nacrtanom spoju imaju kapacitet 1F i prazni su u trenutku uklapanja sklopke t = 0.
t=0
C1 E = 200 V
R = 2 M
a) koliki je maksimalni iznos struje iz izvora i kad nastupa, b) u kojem trenutku je napon na otporniku polovica napona napajanja, c) koliki je iznos energije kondenzatora C1 nakon zavretka prijelazne pojave?

Imax = E 200 = = 100 A, t = 0 R 2 106
s
Stranica 61 od 147
Prijelazne pojave
b)
Cukupno =
3 3 3 C = 106 = F 8 8 8 3 t vc (t) = E 1 e , = R Cukupno = 4
s
t
E = vc (t) + vR (t) vR (t) = E E 1 e t = ln vR (t) E
= Ee 1 2
, za vR (t) =
E 3 t = ln 2 4
= 0.52
c)
Q Cukupno E E = 50 = = 3 3 4 C C 2 2 EP 50 E1 = = = 25 V 2 2 EP = W =
2 C1 E1 106 252 = = 0.3125 2 2
mJ
Primjer 3.2.4.
Na slici je prikazan strujni RC krug u kojem je kondenzator poetno nabijen na vrijednost napona VM i prazni se preko otpornika R. Zadano: R = 2, C = 5F, VM = 15 V + R C
v0 (t)
a) Naite vrijeme koje je potrebno da napon na kondenzatoru v0 (t) padne na 0.1Vm b) Naite vrijednost struje za onu vrijednost napona v0 (t) u trenutku traenom u a). c) Skicirajte dijagram napona na kondenzatoru o vremenu, od t = 0 do vremenskog trenutka
dobivenog u a).
d) Napiite diferencijalnu jednadbu strujnog RC kruga prikazanog na slici u a).

Stranica 62 od 147
v0 (t) = VM e
t
t = RC ln
v0 (t) VM
= RC ln
0.1 VM VM
= RC ln(0.1) = 23s
i(ta ) =
vR (ta ) v0 (ta ) 1.5 = = = 0.75 R R 2

V0 (t) VM V0 (t) = VM e
t
Prijelazne pojave
0.1VM ta t [s]
d) 2.K.Z.
v0 (t) vR (t) = 0,
i(t) = C
dv0 , dt
Ohmov zakon: vR (t) = i(t) R
i(t) R + v0 (t) = 0
dv0 v0 + =0 dt RC
, diferencijalna jednadba RC strujnog kruga
Primjer 3.2.5.
Kondenzator C = 1F nabija se preko otpornika R = 10k s izvora konstantnog napona V = 100V . U poetnom trenutku napon na kondenzatoru je 0 V .
a) kolika je vremenska konstanta spoja b) koliki e napon na kondenzatoru biti stotinku sekunde od poetka nabijanja c) izrazite struju nabijanja kao funkciju vremena d) kolika se energija akumulirala u kondenzatoru do zavretka nabijanja e) kolika se energija utroila na otporu tijekom nabijanja Rjeenje primjera 3.2.5 a) b) c) d) e)
= RC = 104 106 = 102
t
s V
= V t 100 t e = 4 e 0,01 R 10
vc (t) = V 1 e
= 100 1 e1 = 63.2
i(t) =
V vc (t) 1 vR (t) t = = V V +Ve R R R
W =
CV 2 106 104 = = 0, 5 102 2 2
J = 5mJ
dWR = i(t)2 Rdt WR =

0
i(t)2 Rdt = R
V 2 2t e dt 0 R2
V 2 2t e R 2
t=
=
t=0
V2 V 2 RC V 2C = = =5 2R 2R 2
mJ
Stranica 63 od 147
Prijelazne pojave
Primjer 3.2.6. a) Naite diferencijalnu jednadbu strujnog kruga nakon otvaranja sklopke izraenu preko v(t). b) Izrazite v(t) u frekvencijskoj domeni kao V (s) koristei Laplaceovu transformaciju. c) Koristei rastav na parcijalne razlomke, te inverznu Laplaceovu transformaciju naite v(t),
a usporedbom s v(t) = 3 + 16e0.3t V, za t = 0 naite vrijednost kapaciteta kondenz. C. 24
+ v(t)
v(t) = 3 + 16e0.3t
V, za
t=0
t>0
v(t), V 20 16 12 8 4 2 2 4 6 v(t) 8 10 12 t [s]

U trenutku nakon otvaranja skolopke kondenzator je nabijen na v(0) = 19 V, a promatra se samo RC krug s naponskim izvorom VS = 3 V.
a)
t>0
, sklopka iskljuena
2.K.Z. v(t) i(t)R + VS = 0

i(t) = C v(t) + C dv(t) dt dv(t) R VS (t) = 0 dt
dv(t) 1 VS (t) + v(t) = dt CR CR
, v(0) = 19 V, VS (t) = VS u(t) = 3 u(t) , u(t) -jedinini skok
b) Laplaceova transformacija:
Stranica 64 od 147
3V
19 V

sV (s) v(0) + 1 Vs V (s) = CR s CR
Prijelazne pojave
V (s) =
Vs CR 1 s s+ CR
v(0) 1 s+ CR
c)
V (s) =
VS CR s s+ 1 CR
v(0) 1 s+ CR
H(s)
H(s) =
VS CR 1 s s+ CR
A + s
B s+ 1 CR
VS A = lim (s H(s)) = lim CR = VS 1 s0 s0 s+ CR B= lim 1 s CR Vs CR 1 s s+ CR VS s VS 1 s+ CR s+ 1 CR H(s) = lim 1 s CR VS s CR = VS
H(s) =
A + s
B 1 s+ CR
VS s
VS s+ 1 CR
V (s) =
v(0) VS 3 v(0) VS 3 v(0) VS 16 = = + = + + 1 1 1 1 s s s s+ s+ s+ s+ CR CR CR CR
Inverzna Laplaceova transformacija:

v(t) = 3 + 16e CR t
1
Usporedimo s v(t) = 3 + 16e0.3t

1 1 = = 0.1389 0.3R 0.3 24
1 = 0.3 CR
C=
F
Stranica 65 od 147
Prijelazne pojave
Primjer 3.2.7.
Za strujni krug prema slici:
a) Naite vrijednost struje i(t) i napona v(t) u vremenu t 0 . b) Naite diferencijalnu jednadbu strujnog kruga nakon otvaranja sklopke. c) Izrazite i(t) u frekvencijskoj domeni kao I(s) koristei Laplaceovu transformaciju. d) Koristei inverznu Laplaceovu transformaciju naite i(t) . e) Naite v(t) .
t=0 v(t),V 5 4 3 2 1 1 2 4 6 8 t [s] 10
R1 = 30
R2 = 75
+
Vs (t) = 24 V + R3 = 15 v(t)
L = 185 H

t 0,
sklopka ukljuena
VS (t) 75I 15I = 0 I =
24 90
2.K.Z.
= 0.2667A
v(t 0) = I R3 = 0.2667 15 = 4
b)
t > 0,
sklopka iskljuena
VS (t) i(t) (R1 + R2 + R3 ) vL (t) = 0 di(t) dt
2.K.Z.
vL (t) = L
VS (t) i(t) (R1 + R2 + R3 ) L di(t) = 0 dt di(t) (R1 + R2 + R3 ) VS (t) + i(t) = , i(0) = 0.2667A, VS (t) = VS u(t) = 24u(t), u(t) dt L L
jedinini skok
Stranica 66 od 147
Prijelazne pojave
c) Laplaceova transformacija:
sI(s) i(0) + (R1 + R2 + R3 ) VS (t) I(s) = L sL i(0) 0.1297 0.2667 = + R1 + R2 + R3 s(s + 0.6487) s + 0.6487 s+ L
VS L I(s) = (R1 + R2 + R3 ) s s+ L
d) Inverzna Laplaceova transformacija:

i(t) = 0.1297 1 (1 e0.6487t ) + 0.2667e0.6487t 0.6487
i(t) = 0.2 + 0.066e0.6487t
A V
e)
v(t) = i(t) R3 = (0.2 + 0.066e0.6487t ) 15 = 3 + 1 e0.6487t
Primjer 3.2.8.
Za strujni krug prema slici:
t=0
17 A
20
i(t)
a) Naite diferencijalnu jednadbu strujnog kruga nakon zatvaranja sklopke. b) Izrazite i(t) u frekvencijskoj domeni kao I(s) koristei Laplaceovu transformaciju. Za t = 0,
i(t) = 0 A.
c) Koristei rastav na parcijalne razlomke, te inverznu Laplaceovu transformaciju naite i(t). d) Usporedbom izraza dobivenog iz c) i izraza i(t) = 17 17e0.8t A, za t > 0 naite vrijednost
induktiviteta zavojnice L.
e) Koliki je iznos vremenske konstante RL kruga? Rjeenje primjera 3.2.8 a)

t > 0,
sklopka ukljuena
is (t) i(t) iR (t) = 0 di(t) dt
1.K.Z.
vR (t) = R iR (t), vL (t) = L
Stranica 67 od 147
Prijelazne pojave
2.K.Z.
vR (t) = vL iR (t) = L di(t) =0 R dt
L di(t) R dt
is (t) i(t)
R di(t) R + i(t) = is (t) dt L L
, iS (t) = iS u(t) = 17 u(t),
u(t)
- jedinini skok
b) Laplaceova transformacija:
sI(s) i(0) + R R IS I(s) = L L s
R IS L I(s) = R s s+ L R IS L I(s) = R s s+ L A + s B s+ R L
c)
R I L S A = lim (s I(s)) = lim = IS R s0 s0 s+ L B = lim

s R L
(s +
R ) I(s) L
R IS = lim L = IS s s R L
R IS L I(s) = R s s+ L I(s) = 17 s 17 R s+ L
A + s
B R s+ L
IS s
IS s+ R L
Inverzna Laplaceova transformacija:

i(t) = 17 17e L t
R
A
Rt L
d) Usporedimo dobiveni izraz i(t) = 17 17e
R L
, s izrazom i(t) = 17 17e0.8t
= 0.8 L =
20 0.8
= 25
e)
L 25 = = 1.25 R 20
s
Stranica 68 od 147
Prijelazne pojave
Primjer 3.2.9. a) Ako je prijelazni proces opisan jednadbom

vrijednost napona v0 (t).
v0 (t) = 12 6e0.35t , kolika je stacionarna
b) Kolika je Laplaceova transformacija V0 (s) napona v0 (t) iz a). c) Ako je napon V0 (s) jednak:
V0 (s) = 2 + s 10 s+ 9 16
, koliki je v0 (t).

v0 (t)t = 12 6 = 12 0 = 12V V0 (s) = 12 6 s s + 0.35
9
v0 (t) = 2 + 10e 16 t
Primjer 3.2.10. a) Naite diferencijalnu jedn. strujnog kruga nakon ukljuivanja sklopke, izraenu preko v(t). b) Izrazite v(t) u frekvencijskoj domeni kao V (s) koristei Laplaceovu transformaciju.
Poetni uvjet napona v(t) oitajte s dijagrama. funkcijskog oblika v(t) = A + Beat .
c) Koristei rastav na parcijalne razlomke, te inverznu Laplaceovu transformaciju, naite v(t)

v(t),V 20 16
t=0
v(t) = A + Beat
32
40 H +
12 8

Stranica 69 od 147
20 V
40
10
v(t)
v(t) = A + Be
at
4 2 2 4 6 8 10 t [s]
, za t > 0
Prijelazne pojave
a)
vR2 (t) + v(t) + vL (t) = 0 dv(t) 20 + v(t) + 4 =0 dt dv(t) 1 + v(t) = 5 dt 4 vR2 (t) = Vs (t) = 20 diL (t) vL (t) = L dt v(t) v(t) iL (t) = = R3 10 d v(t) vL (t) = L dt 10 dv(t) vL (t) = 4 dt
b)
v(0) = 4V - oitano s dijagrama dv(t) 1 + v(t) = 5) - Laplaceova transformacija dt 4 1 5 s V (s) v(0) + V (s) = 4 s 1 4 5 5 + s V (s) 4 + V (s) = V (s) = 1 1 4 s s+ s s+ 4 4 1 A B = + s(s + 0.25) s s + 0.25 A, B =? 1 1 A = lim [s G(s)] = lim = =4 s0 s0 s + 0.25 0.25 1 1 = = 4 B = lim [(s + 0.25) G(s)] = lim s0.25 s0.25 s 0.25 1 1 4 4 1 V (s) = 5 +4 =5 +4 1 1 1 s s + 0.25 s+ s+ s s+ 4 4 4 20 4 20 16 20 + = V (s) = s s + 0.25 s + 0.25 s s + 0.25 1 {V (s)} = v(t), - tablice,inverzna Laplaceova transformacija G(s) = v(t) = 20 16e0.25t V
c) Rastavi na parcijalne razlomke:
Primjer 3.2.11. a) Odredite vrijednosti konstanti a i b, ako je:

vrijednost napona v0 (t).
j6 = 4 j3 a + jb
b) Ako je prijelazni proces opisan jednadbom v0 (t) = 12 6e0.35t V, kolika je stacionarna c) Kolika je Laplaceova transformacija V0 (s) napona v0 (t) iz b) d) Ako je napon V0 (s) jednak:
V0 (s) = 10 + s 10 9 s+ 16 + 12 2 = + s s 10 s+ 9 16
, koliki je v0 (t).
e) Kojim parametrima etveropola se najbolje moe opisati bipolarni tranzistor, a kojima

FET?
Stranica 70 od 147
Prijelazne pojave
a)
a + jb =
j6 6ej90 = j143 = 1.2ej53 = 0.722 + j0.958 4 j3 5e
b)
v0 (t)t = 12 6 = 12 0 = 12V
c)
v0 (t) =
12 6 s s + 0.35
d)
v0 (t) = 2 + 10e 16
e) Y - parametri, X - parametri
Primjer 3.2.12.
(Knjiga Elektrotehnika, primjer 4.1) Za strujni krug na slici struja u poetku kroz zavojnicu jednaka je nuli. Neka se u t = 0 sklopka prebaci iz pozicije a u poziciju b i neka u njoj ostane 1 sekundu. Nakon 1 sekunde kanjenja, sklopka se prebacuje iz pozicije b u poziciju c, gdje trajno ostaje. Zadaa je, nacrtati tijek struje kroz zavojnicu u ovisnosti o vremenu. 50 b a c 50 200 H

Stranica 71 od 147
40 V
150

%Rjeenje za primjer 4.1. %tau1 je vremenska konstanta kad je sklopka u poziciji b %tau2 je vremenska konstanta kad je sklopka u poziciji c % tau1=200/100; for k=1:20 t(k)=k/20; i(k)=0.4*(1-exp(-t(k)/tau1)); imax=i(20) tau2=200/200; for k=21:120 t(k)=k/20; i(k)=imax*exp(-t(k-20)/tau2);
Prijelazne pojave
end
end
%crta se struja plot (t,i,ob) axis ([0 6 0 0.18]) t i t l e (Struja za RL krug) xlabel (Vrijeme, s) ylabel (Struja, A)
Primjer 3.2.13.
(Knjiga Elektrotehnika, primjer 4.2) Pretpostavimo da je C = 10F. Treba Matlab programom simulirati napon na kondenzatoru, ako je R jednak: a) 1.0k b) 10k c) 0.1. Napon izvora Vs = 10 V.

%Nabijanje RC kruga % c=10e-6; r1=1e3; tau1=c*r1; t=0:0.002:0.5; v1=10*(1-exp(-t/tau1)); r2=10e3; tau2=c*r2; v2=10*(1-exp(-t/tau2)); r3=.1e3; tau3=c*r3; v3=10*(1-exp(-t/tau3)); plot (t,v1,+,t,v2,o,t,v3,*) axis ([0 0.06 0 12]) t i t l e (Nabijanje kondenzatora s 3 vremenske konstante) xlabel (Vrijeme, [s]) ylabel (Napon na kondenzatoru, [V]) text (0.03,5.0,+ za R = 1 Kilohms) text (0.03,6.0,o za R = 10 Kilohms) text (0.03,7.0,* za R = 0.1 Kilohms)
Stranica 72 od 147
Prijelazne pojave
Primjer 3.2.14.
(Knjiga Elektrotehnika, primjer 4.2) Neka je prikljueni napon pravokutni puls s amplitudom od 5 V i irinom 0.5 s. Ako je C = 10F, treba nacrtati izlazni napon v0 (t), za otpore R jednake a) 1000 i b) 10.000. Crte neka pone u nula sekundi i zavri u 1 sekundi.

function [v, t] = rceval(r, c) %rceval je funkcija za izraunavanje c %izlaznog napona zadanog vrijednostima %otpora i kapaciteta. %poziv [v, t]=rceval(r,c) %r je vrijednost otpora(ohms) %c je vrijednost kapaciteta(Farad) %v je izlazni napon %t je vrijeme koje odgovara naponu v tau = r*c; for i=1:50 t(i)=i/100; v(i)=5*(1-exp(-t(i)/tau));
end
end
vmax=v(50); for i=51:100 t(i)=i/100; v(i)=vmax*exp(-t(i-50)/tau);
to nakon poziva:
%Problem se rijesava pozivom funkcije %rceval %Izlaz se racuna za razlicite otpore c=10.0e-6; r1=2500; [v1,t1]=rceval(r1,c); r2=10000; [v2,t2]=rceval(r2,c); %iscrtavanje napona plot (t1,v1,*r,t2,v2,+b) axis ([0 1 0 6]) t i t l e (odziv RC kruga na ulazni puls) xlabel (Vrijeme, [s]) ylabel (Napon, [V]) text (0.55,5.5,* je za 2500 Ohms) text (0.55,5.0,+ je za 10000 Ohms)
Stranica 73 od 147
Prijelazne pojave
Stranica 74 od 147
Poglavlje 4
Varijable stanja, RL, RC, RLC, Trofazni sustavi
75

4.1 Varijable stanja, RL, RC, RLC
Varijable stanja
Primjer 4.1.1.
Potrebno je prikazati nehomogenu diferencijalnu jednadbu drugog reda
dy d2 y + 5 + 6y = 3 sin (t) + 7 cos (t) s poetnim uvjetima y(0) = 4, y(0) = 1 u prostoru stanja. dt2 dt

Egzaktno rjeenje: y =
44 2t 26 3t 2 e e + cos (t) + sin (t) 5 5 5
Prostor stanja: zapis diferencijalne jednadbe drugog reda kao dvije prvog reda Odabir varijabli stanja: x1 (t) = y(t), x2 (t) = y(t) Derivacije varijabli stanja:
x1 (t) = x2 (t) x2 (t) = 5x2 (t) 6x1 (t) + 3 sin(t) + 7 cos(t)
Matrini zapis prostora stanja:
x1 (t) x2 (t)
0 6
1 5
x1 (t) x2 (t)
0 1
(3 sin(t) + 7 cos(t))
Matlab kd: rjeenje varijablama prostora stanja Funkcija differ_ode.m prikazana je sljedeim kdom:
function ddx=differ_ode(t,x) %D2y+5*Dy+6*y=3*sin(t)+7*cos(t) ddx=[x(2);-5*x(2)-6*x(1)+3* sin (t)+7* cos (t)];
Skripta differ_script.m koja poziva funkciju differ_ode.m prikazana je sljedeim kdom:

tspan=[0 30]; % vektor koji sadrzi pocetnu i krajnju vrijednost iteriranja y0=[4 -1]; % vektor pocetnih uvjeta varijable i njene derivacije % numericko rjesavanje dif. jed. koja se nalazi u differ_ode.m [t,y]=ode23(differ_ode,tspan,y0); plot (t,y(:,1));
Stranica 76 od 147
Varijable stanja
Primjer 4.1.2.
Za serijski RLC strujni krug, sklopka je zatvorena u trenutku t = 0. Poetna energija u zavojnici i u kondenzatoru je jednaka nuli. Potrebno je izraziti napon na kondenzatoru v0 (t) i struju i(t) kao varijable prostora stanja. 10
t=0 + VS = 8 V
1.25 H + 0.25 F
V0 (t)

Postavljanje diferencijalne jednadbe serijskog RLC kruga 2. Kirchofov zakon: vs (t) = vR (t) + vL (t) + v0 (t)
i(t) = C dv0 (t) di(t) , vR (t) = i(t)R, vL (t) = L dt dt di(t) + v0 (t) dt d2 v0 (t) R dv0 (t) 1 vs (t) + v0 (t) = + dt2 L dt LC LC
vs (t) = i(t)R + L
Diferencijalna jednadba: Prostor stanja:
2. Kirchofov zakon: vs (t) = i(t)R + L
di(t) di(t) vs (t) R v0 (t) + v0 (t) = i(t) dt dt L L L dv0 (t) dv0 (t) i(t) = dt dt C
Diferencijalna jednadba kondenzatora: i(t) = C
Odabir varijabli stanja: x1 (t) = i(t), x2 (t) = v0 (t)

vs (t) R x2 (t) x1 (t) L L L x1 (t) x2 (t) = C x1 (t) =
Matrini zapis prostora stanja:
x1 (t) x2 (t)
R L
1 C
1 L 0
x1 (t) x2 (t)
1 L
vs (t)
Matlab kd: rjeenje varijablama prostora stanja Funkcija RLC_var.m prikazana je sljedeim kdom:
Stranica 77 od 147

function xdot=RLC_var(t,x) R=10;L=1.25;C=0.25e-6;Vs=8; A=[-R/L -1/L;1/C 0]; B=[Vs/L;0]; xdot=A*x+B;
Varijable stanja
Skripta RLC_script.m koja poziva funkciju RLC_var.m prikazana je sljedeim kdom:

clear
tspan=[0 1]; % pocetno i krajnje vrijeme integriranja x0=[0 0]; % pocetni uvjeti za napon i struju [t,x]=ode45(RLC_var,tspan,x0); % numericko rjesavanje difer. jednadzbe subplot (2,1,1); plot (t,x(:,2)); grid on; t i t l e (Struja RLC kruga) xlabel (Vrijeme [t]), ylabel (Struja I(t) [A]) subplot (2,1,2); plot (t,x(:,1)); grid on; t i t l e (Napon na kondenzatoru) xlabel (Vrijeme [t]), ylabel (Napon Vc(t) [V])
Primjer 4.1.3.
Za strujni krug prikazan shemom:
+ vL (t) + i(t) vC (t)
L C R
+ vR (t)
a) Potrebno je napisati diferencijalne jednadbe, izraene preko vc (t) i iL (t), koje opisuju strujni
krug prikazan na slici. Koristite prvi i drugi Kircho-ov zakon.
b) Zapisati dobivene diferencijalne jednadbe u matrinom obliku prostora stanja, pri emu
kao varijable stanja odaberite napon na kondenzatoru vc (t) i struju kroz zavojnicu iL (t), a kao ulaz u sustav stuju i(t).
Rjeenje primjera 4.1.3 a) 1. Kircho-ov zakon:

c (t) ic (t) = C dvdt = i(t) iL (t)
dvC (t) dt
1 C iL (t)
1 C i(t)
2. Kircho-ov zakon: vL (t) = L diL (t) = vC (t) RiL (t) dt
diL (t) dt
1 L vC (t)
R L iL (t)
b) Prostor stanja:
dvc (t) dt diL (t) dt x(t)
0
1 L
1 C R L A
1 vc (t) + C iL (t) 0 x(t) B
i(t)
u(t)
Stranica 78 od 147
Varijable stanja
Primjer 4.1.4.
Za strujni krug prikazan shemom:
+ vL (t) + i(t) vR (t)
L R C
+ vC (t)
a) Potrebno je napisati diferencijalne jednadbe, izraene preko vc (t) i iL (t), koje opisuju strujni
krug prikazan na slici. Koristite prvi i drugi Kircho-ov zakon.
b) Zapisati dobivene diferencijalne jednadbe u matrinom obliku prostora stanja, pri emu
kao varijable stanja odaberite napon na kondenzatoru vc (t) i struju kroz zavojnicu iL (t), a kao ulaz u sustav stuju i(t).
Rjeenje primjera 4.1.4 a) 1. Kircho-ov zakon:

i(t) = iL (t) + iR (t)
2. Kircho-ov zakon: vL (t) vC (t) + vR (t) = 0 Struja koja prolazi kroz zavojnicu i kondenzator: iL (t) = C Napon na zavojnici: vL (t) = L Jednadba 1: Jednadba 2:
diL (t) 1 diL (t) 1 1 = vL (t) = (vR (t) vC (t)) = (RiR (t) vC (t)) dt L dt L L diL (t) 1 = (Ri(t) RiL (t) vC (t)) dt L diL (t) R 1 R = iL (t) vC (t) + i(t) dt L L L dvC (t) 1 = iL (t) dt C diL (t) dt dvC (t) dt
b) Prostor stanja:
dvc (t) dt diL (t) dt x(t)
0
1 L A
1 C R L
vc (t) 0 + R iL (t) L
x(t) B
i(t)
u(t)
Stranica 79 od 147
Varijable stanja
Primjer 4.1.5.
Na slici je prikazan strujni LC krug. Uzimajui napon na kondenzatoru vC (t) kao prvu varijablu stanja, te struju i(t) kao drugu varijablu stanja izrazite:
vC (t) C2
L i(t)
vL (t) C1 vS (t)
a) ekvivalentni kapacitet kondenzatora C preko C1 i C2 b) model strujnog kruga matrino zapisan u prostoru stanja.
a)
C = C1 + C2
b) 2.K.Z. vS (t) vC (t) vL (t) = 0 = vL (t) = vS (t) vC (t)

i(t) = C dvC (t) dvC (t) i(t) = = dt dt C di(t) di(t) vL (t) vS (t) vC (t) = = = dt dt L L
vL (t) = L
Odabir varijabli stanja: x1 (t) = vC (t), x2 (t) = i(t)

x1 (t) = dvC (t) i(t) x2 (t) = x1 (t) = = dt C C di(t) vS (t) vC (t) vS (t) x1 (t) = x2 (t) = = dt C L x1 (t) 0 = 1 x2 (t) L 1 0 C x1 (t) + 1 vS (t) x2 (t) 0 L
x2 (t) =
Stranica 80 od 147
Varijable stanja
Primjer 4.1.6.
Za strujni krug prema slici: R
vR (t) vS (t) L1 vL1 (t) L2 i(t) vL2 (t)
a) Naite diferencijalnu jednadbu strujnog kruga (izraenu preko i(t)). b) Koristei dobiveni izraz iz a) zapiite sustav u prostor stanja. Za varijablu prostora stanja c) Naite A, B, C, D matrice sustava, koristei dobiveni izraz iz b). Rjeenje primjera 4.1.6 a) 2.K.Z.:
vS (t) vR (t) vL1 (t) vL2 = 0 di(t) , dt vL2 (t) = L2 di(t) , dt vR (t) = R i(t) x(t) uzmite struju i(t), za promatrani izlaz sustava y(t) uzmite napon na zavojnici vL1 , a za ulaz u sustav u(t) uzmite napon izvora vS (t)
vL1 (t) = L1
vS (t) R i(t) L1
di(t) di(t) L2 =0 dt dt
R di(t) vS (t) + i(t) = dt L1 + L2 L1 + L2
b)
x(t) = i(t),
x(t) =
di(t) vS (t) R = x(t) dt L1 + L2 L1 + L2 vS (t) R x(t) L1 + L2 L1 + L2
y(t) = vL1 (t) = L1 x(t) = y(t) =
di(t) = L1 x(t) = L1 dt
R 1 x(t) + vS (t) L1 + L2 L1 + L2 R L1 L1 x(t) + vS (t) L1 + L2 L1 + L2
c) opi zapis sustava u prostoru stanja:

x(t) = Ax(t) + Bu(t) y(t) = Cx(t) + Du(t) A= R 1 R L1 L1 ,B = ,C = ,D = L1 + L2 L1 + L2 L1 + L2 L1 + L2
Stranica 81 od 147
Varijable stanja
Primjer 4.1.7.
(Knjiga Elektrotehnika, primjer 5.1) Neka je za shemu na slici vS (t) = 5u(t) gdje je u(t) jedinina korana (step) funkcija, a elementi su R1 = R2 = R3 = 10, C1 = C2 = 5F i L=10 H. Treba nai i nacrtati napon v0 (t) = y(t) na otporniku R2 u intervalu od 0 do 5 s.
R1 + vS (t) + v1 + v0 (t) R2 C1 v2 + C2 L i1 (t) R3

function vdot = diff3(t,v) % % Rjesenje skupa diff. jednadzbi prvog reda % Funkcija diff3(t,v) se stvara da bi se % izracunala diferencijalna jednadzba % njezino ime u m-file jediff3.m % vdot(1) = -40*v(1) + 20*v(2) + 20*5; vdot(2) = 20*v(1) - 20*v(2) - v(3); vdot(3) = 0.1*v(2) -1000*v(3); vdot=vdot;
Da bi se dobio izlazni napon u intervalu 0 t 5 s, treba uoiti da je izlazni napon: v0 (t) = v1 (t) v2 (t) Isto tako za t < 0, korani (step) signal jednak je nuli, pa je: v0 (0) = v2 (0) = i1 (0) = 0. Poziv programa:
% Analiza prijelaznog procesa RLC kruga upotrebom % pristupa preko varijabli stanja t0 = 0; tf = 2; x0 = [0 0 0]; % pocetni uvjeti [t,x] = ode23(diff3, [t0 tf], x0); tt = length (t); for i = 1:tt vo(i) = x(i,1) - x(i,2);
end plot (t, vo), t i t l e (Analiza prijelaznog procesa RLC) xlabel (Vrijeme, s), ylabel (Izlazni napon)
Stranica 82 od 147
Varijable stanja
Primjer 4.1.8.
(Knjiga Elektrotehnika, primjer 5.2) Za ve analiziranu shemu na slici uz zadane vrijednosti R = 10 , L = 1/32 H, C = 50 F treba koristiti numeriko rjeenje diferencijalne jednadbe za rjeavanje v(t). Treba usporediti numeriko rjeenje s analitikim.
t=0 + IS (t)
v(t)

Mogu se pisati jednadbe stanja:
x1 (t) = 1 x2 (t) L IS 1 1 x1 (t) x2 (t) C C RC
x2 (t) =
Neka se naini diff2.m datoteka s gornjim diferencijalnim jednadbama:

function xdot = diff2(t,x) % Rjeenje diferencijalne jednadbe drugog reda % Funkcija diff2(x,y) stvara se da bi se dif. jednadzba rijesila % Ime m-file je diff2.m % Function se definira kao: % is = 2; c = 50e-6; L = 1/32; r = 10; k1 = 1/c ; % 1/C k2 = 1/L ; % 1/L k3 = 1/(r*c); % 1/RC xdot(1) = k2*x(2); xdot(2) = k1*is - k1*x(1) - k3*x(2); xdot=xdot;
Nakon toga treba pokrenuti program koji e gornju datoteku pozvati:

Stranica 83 od 147
Varijable stanja
% Rjeenje diferencijalne jednadzbe drugog reda % Funkcija diff2(x,y) je stvorena da se rijese differencijalne jednadzbe % Ime m-file s jednadzbom je diff2.m % % Analiza prijelaznog stanja RLC kruga upotrebom ODE funkcije % Numericko rjesenje t0 = 0; tf = 30e-3; x0 = [0 20]; % pocetni uvjeti [t,x] = ode23(diff2,[t0 tf],x0); % Drugi stupac matrice x predstavlja napon na kondenzatoru subplot (211), plot (t,x(:,2)) xlabel (Vrijeme, s), ylabel (napon na kondenzatoru, V) text (0.01, 7, Pristup s varijablama stanja) % Analiza prijelaznog procesa RLC kruga iz primjera 2.5 t2 =0:1e-3:30e-3; vt = -6.667*exp(-1600*t2) + 26.667*exp(-400*t2); subplot (212), plot (t2,vt) xlabel (Time, s), ylabel (Napon na kondenzatoru, V)
Stranica 84 od 147

4.2 Trofazni sustavi
Trofazni sustavi
Primjer 4.2.1.
Troilo spojeno u zvijezdu s nulvodiem ima po fazama impedancije razliitih iznosa i kuteva:
1. Z1 = 50 f aza 2. Z2 = 100 3. Z3 = 100 1 = 0 2 = 30 3 = 30
induktivno kapacitivno
Ako je sustav prikljuenog napona simetrian 220/380 V, 50 Hz:
a) b) c) d) e)
prikaite elektrinu shemu troila kolike struje teku prikljunim vodovima i kroz nulvodi? nacrtajte vektorski prikaz napona i pripadnih struja kolika je ukupna radna snaga troila koliki potroak pokae trofazno brojilo radne energije za 1 sat?
a)
R S T 0
I0 I3 Z3 Z2 I1 Z1 I2
b)
I1 = I2 = I3 = V1 0 2200 = = 4, 40 A Z1 0 500 V2 240 220240 = = 2.2210 A Z2 30 10030 220120 V3 120 = = 2.2150 A Z3 30 100 30
Stranica 85 od 147

I0 = I1 + I2 + I3 = 4.40 + 2.2210 + 2.2150 = = 4.4 + (1.9 1.1i) + (1.9 + 1.1i) = 4.4 2 1.9 = 0.60 A I0 = I1 I2 cos(30 ) I3 cos(30 ) = 4.4 2 2.2 cos(30 ) = 0.6A
Trofazni sustavi
u smjeru V1
c)
V3 I3 3 I1 2 I2 V1
V2
d)
P = V1 I1 cos(1 ) + V2 I2 cos(2 ) + V3 I3 cos(3 ) = = 220 4.4 cos(0 ) + 220 2.2 cos(30 ) + 220 2.2 cos(30 ) = 1.8kW
e)
W = P t = 1.8 103 1 = 1.8
kWh
Stranica 86 od 147
Trofazni sustavi
Primjer 4.2.2.
Jalova snaga simetrinog trofaznog troila iznosi 200 kVAR uz induktivni cos = 0.8.
a) kolika je radna snaga b) kolika struja tee vodovima trofaznog prikljuka ako je napon mree 380/220 V, 50 Hz c) kolike kapacitete i u kakvom spoju treba prikljuiti uz troilo da faktor snage postane
jednak 1
d) kolika je tada struja u napojnim vodovima e) prikaite odnose snaga trokutom snaga, a odnose struja i napona vektorskim dijagramom za b)

a)
tan =
PQ 200 200 PQ P = = = = 266.6kW P tan tan(arccos(0.8)) 0.75
b)
P =
3 I V cos I =
P 266.6 103 = = 506.45A 3 V cos 3 380 0.8
c)
U spoju troila u zvijezdu:
V =
3 Vf
Vf2 Vf2 Vf2 PQ = 3 =3 1 =3 1 XC C 2f C C= PQ 200 103 = = 4.38mF 3 Vf2 2f 3 2202 2 50
U spoju troila u trokut:
PQ = 3
Vf2 Xc PQ 200 103 C = = = 1.46mF 3 Vf2 2 f 3 3802 2 50

Stranica 87 od 147

d)
Trofazni sustavi
P ; cos = 1 3 V cos 266.6 103 I= = 405A 3 380 1 I=

e)
V3 I3 PS PQ P I2 V2 I1 V1
Primjer 4.2.3.
(Knjiga Elektrotehnika, primjer 3.2) Za uravnoteeni Y-Y trofazni sustav prikazan shemom treba nai fazne napone VAN , VBN , i VCN .
1100 V
1+1j
I1
5+12j
110120 V
1-2j
I2
3+4j
110120 V
1-0.5j
I3
5-12j

Matlab program kojim se odreuju fazni naponi za ovaj krug je sljedei:
Stranica 88 od 147

% Ovaj program izracunava fazorski napon % neuravnotezenog trofaznog sustava % Z je impedancijska matrica % V je vektor napona % I je vektor struje Z = [6+14*j 0 0; 0 4+2*j 0; 0 0 6-12.5*j]; c2 = 110*exp(j* pi *(-120/180)); c3 = 110*exp(j* pi *(120/180)); V = [110; c2; c3]; % vektor napona I = inv (Z)*V; % rijesiti metodom petlji % izracunati fazne napone % Van = (5+12*j)*I(1); Vbn = (3+4*j)*I(2); Vcn = (5-12*j)*I(3); Van_abs = abs(Van); Van_ang = angle (Van)*180/ pi ; Vbn_abs = abs(Vbn); Vbn_ang = angle (Vbn)*180/ pi ; Vcn_abs = abs(Vcn); Vcn_ang = angle (Vcn)*180/ pi ; % ispis rezultata fprintf (Fazorski napon Van,iznos: %f \nFazorski napon Van, kut u stupnjevima: %f \n, Van_abs, Van_ang) fprintf (Fazorski napon Vbn,iznos: %f \nFazorski napon Vbn, kut u stupnjevima: %f \n, Vbn_abs, Vbn_ang) fprintf (Fazorski napon Vcn,iznos:%f\nFazorski napon Vcn,kut u stupnjevima: %f\n,Vcn_abs,Vcn_ang)
Trofazni sustavi
Stranica 89 od 147
Trofazni sustavi
Stranica 90 od 147
Poglavlje 5
Filtri i frekvencijska analiza
91

5.1 Filtri
Filtri
Primjer 5.1.1. a) Koristeci Laplaceovu transformaciju zapiite napon izvora, te impedancije u s-domeni (vrijednosti su zadane na slici)
b) Nadite prijenosnu funkciju strujnog kruga c) Prepoznajui oblik ulaznog signala (izvora) nadite prijenosnu funkciju, a iz nje izracunajte
pojaanje i fazni pomak ulaznog signala za zadanu kutnu brzinu. Zakljuite to se dogaa s frekvencijom na izlazu iz strujnog kruga (tj. ltra signala)
d) Koji je to tip ltra, te shematski prikaite Bodeov dijagram (amplitudni i fazni). e) Koristei prijenosnu funkciju iz b) i napon izvora iz a) izrazite izlaznu veliinu
funkciju vremena.
t=0 R = 103 + VS = 3 cos(t) + C = 10
3
V0 (t) kao
v0
Rjeenje primjera 5.1.1 a) b)

VS (s) = 3s , s2 + 1 ZR = R, ZC =
1 sC
Z = ZR + ZC VS (s) = I(s) Z I(s) =
V0 (s) V0 (s) VS (s) = ZC
ZC Z
ZC ZR +ZC
V0 (s) ZC H(s) = = = VS (s) ZR + ZC
1 1 sC = 1 1 + RC s R+ sC
c)
Vs (t) = 3 cos(t) izmjenini s = j
sinusoidalni signal, = 1[rad/sec]
Kada ukljuimo sklopku (na slici) sinusoidalni izvor (ulaz) i promatrani napon na kondenzatoru (izlaz) bit e povezani prijenosnom funkcijom. Da bismo mogli koristiti zamjenu s = j moramo priekati da ieznu prijelazne pojava strujnom krugu, te da ulaz i izlaz budu samo isto izmjenicne veliine. Nakon zamjene s = j prijenosne funkcije strujnog kruga u frekvencijskoj domeni, moemo pratiti kako izmjenini ulazni signal na izlazu mijenja amplitudu i fazni pomak pri odreenoj frekvenciji.
H(s)sj = H(j) = 1 1 + RC j
uvrtavanje vrijednosti R i C:
Stranica 92 od 147

H(j) = 1 1 + j H(j)1 = 1 1+j
Filtri
za = 1 rad/s,
openiti prikaz prijenosne funkcije preko pojacanog i faznog pomaka:

H(j) = ej
- pojaanje ulaznog signala - fazni pomak ulaznog signala

1 1 1 = = = 0.7071 2 + 12 1+j 2 1
= |H(j)1 | =
[dB] = 20 log() = 20 log(0.7071) = 3 1 1+j = arctan(0.5 0.5j) = 0.785rad = 45
= arctan(H(j))1 = arctan
Kruna frekvencija na ulazu i izlazu iz sustava ostaje ista, samo se mijenjaju amplituda i fazni pomak! Odnos ulaza i izlaza za = 1 rad/s:
U laz H(j)1 Izlaz Izlaz
Vs (t) = 3 cos(t)
3 cos(t + ) = 2.12 cos(t 45 )
d) Nisko-propusni RC ltar
Matlab kd:
---------------------------->> G=tf([1],[1 1]) Transfer function: 1 --------s + 1 >> omega=1; >> [mag,phase] = bode(G,omega) mag = 0.7071 phase = -45 >> bode(G) \%prikazuje dijagram >> grid -----------------------------
Stranica 93 od 147

Bode Diagram 0 10 20 30 40 0
Filtri
Phase (deg)
Magnitude (dB)
45
90 2 10
10
10
10
10
Frequency (rad/sec)
H(s) =
V0 (s) 1 1 = = Vs (s) 1 + RC s 1+s 1 1 3s 3s Vs (s) = = 1+s 1 + s s2 + 1 (1 + s)(s2 + 1)
e)
V0 (s) =
traenje nul-toki nazivnika:

s + 1 = 0 s = 1 s2 + 1 = 0 s1,2 = 1 = i
rastav na parcijalne razlomke:

V0 (s) = 3s 3s A B C = = + + (1 + s)(s2 + 1) (s + 1)(s + i)(s i) s+1 s+i si
traimo A,B,C:
A = lim (V0 (s) (s + 1)) = lim
s1 s1
3s 3 3 = = (s + i)(s i) (1 + i)(1 i) 2
B = lim (V0 (s) (s + i)) = lim

si
si
3s 3i 3i = = (s + 1)(s i) (i + 1)(i i) 2 + 2i
C = lim (V0 (s) (s i)) = lim

si
si
3s 3i 3i = = (s + 1)(s + i) (i + 1)(i + i) 2 + 2i C= 3i 2 + 2i
A = 1.5
B=
3i 2 + 2i
prikaz izlazne velicine:
V0 (s) =
A B C 1.5 B C 1.5 s(B + C) + i(C B) + + = + + = + = s+1 s+i si s+1 s+i si s+1 (s + i)(s i) 1.5 s(B + C) + i(C B) + s+1 s2 + 1
Stranica 94 od 147

B+C = C B = V0 (s) = 3i 3i + = 1.5 2 + 2i 2 + 2i 3i 2 + 2i
3i 2+2i
Filtri
= 1.5i
1.5s 1.5 1.5 + s2 + 1 s2 + 1 s + 1
inverzna Laplaceova transformacija (iz s-domene u t-domenu)

V0 (t) = 1.5 cos(t) + 1.5 sin(t) 1.5et
Matlab kd:
---------------------------->> syms s >> Vo=ilaplace(3*s/((1+s)*(s^2+1))) Vo = -3/2*exp(-t)+3/2*cos(t)+3/2*sin(t) -----------------------------
Da bismo usporedili rezultate iz c) i e) trebamo ih zapisati u istom obliku: iz c):

V0 (t) = 2.12 cos(t 45 ) = 2.12{cos(t) cos(45 ) + sin(t) sin(45 )} = = 2.12{0.7071 cos(t) 0.7071 sin(t)} = = 1.5 cos(t) + 1.5 sin(t)
iz d):
V0 (t) = 1.5 cos(t) + 1.5 sin(t) 1.5et
signali iz c) i d) se razlikuju u prijelaznoj pojavi 1.5et koja iezava s vremenom.
Primjer 5.1.2. a) Ako je izvor napona izmjenina veliina s mogucnou promjene frekvencije, naite prijenosnu funkciju strujnog kruga prikazanog na slici.
b) Koji je to tip ltra? c) Shematski prikaite Bodeov dijagram za ovaj ltar.

C
+ Vi
L R
+
V0
Stranica 95 od 147
Filtri
Vi = (Z1 + Z2 )I Z1 + Z2 V0 V = V0 i I= Z2 Z2 RC j V0 Z2 R = H(j) = = = 1 Vi Z1 + Z2 LC (j)2 + RC j + 1 + jL) + R ( jC
b) Pojasno propusni ltar c) Shematski prikaz e izgledati slino sljedeem. Ovdje ce se koristiti vrijednosti za tono crtanje Bodeovog dijagrama.
iroko pojasno-propusni ltar (R = 1000): Matlab kd:
---------------------------->> R=1e3,C=10e-6,L=5e-3 R = 1000 C = 1.0000e-005 L = 0.0050 >> G=tf([R*C 0],[L*C R*C 1]) Transfer function: 0.01 s ----------------------5e-008 s^2 + 0.01 s + 1 >> bode(G) ----------------------------Bode Diagram 0 10 Magnitude (dB) Phase (deg) 20 30 40 50 90 45 0 45 90 0 10
10
10
10
10
10
10
10
Frequency (rad/sec)
Usko pojasno-propusni ltar (R = 10): Matlab kd:

Stranica 96 od 147

---------------------------->> R=10,C=10e-6,L=5e-3 R = 10 C = 1.0000e-005 L = 0.0050 >> G=tf([R*C 0],[L*C R*C 1]) Transfer function: 0.0001 s ------------------------5e-008 s^2 + 0.0001 s + 1 >> bode(G) ----------------------------Bode Diagram 0 10 Magnitude (dB) 20 30 40 50 90 45 0 45 90 2 10
Filtri
Phase (deg)
10
10 Frequency (rad/sec)
10
Stranica 97 od 147
Filtri
Stranica 98 od 147
Poglavlje 6
Fizika poluvodia, diode
99

6.1 Fizika poluvodia
Fizika poluvodia
Primjer 6.1.1.
S jedne se strane granice u silicijskoj diodi dopiraju akceptori u gustoi NA = 5 104 cm3 , a s druge donori s gustoom ND = 1017 cm3 .
a) koja strana sadri n-tip, a koja p-tip poluvodia; u koju e stranu (p ili n) osiromaeno
podruje zadirati dublje i zato,
10 cm
10 3
b) koliki je na prijelazu iznos kontaktnog potencijala ako intrinsina gustoa iznosi ni

, a termiki se napon procjenjuje na VT = 26mV,
= 1.5
c) ako pri propusnoj polarizaciji od 0,5 V kroz diodu tee 1 mA, kolika je struja zasienja ove
diode uz pretpostavku da za emisijski koecijent vrijedi n =1?
Rjeenje primjera 6.1.1 a) strana s donorima je n-tip, a strana s akceptorima je p-tip; zbog nn ND i pp NA , vrijedi pp = = i osiromaeno podruje dublje ulazi u p podruje. b)
VC = VT ln NA ND n2 i
VD nVT
nn
= 0.026 ln
5 1014 1017 (1.5 1010 )2

VD nVT
= 0.68
0.5
c) Iz ID = IS e
izlazi IS = ID e
= 103 e( 0.026 ) = 4.45 1012 A.
Primjer 6.1.2.
Izraunajte vodljivost i otpornost intrinsinog silicija uz ni = 1 1010 cm3 , ako su pokretljivosti
n = 1400 cm2 cm2 , p = 450 . Vs Vs

i = q (ni n + pi p ) = 1.6 1019 1010 1400 + 1010 450 = 2.96 106 Scm1 1 = = 0.338 106 cm
Primjer 6.1.3.
Silicij je dopiran s gustoama 1013 cm3 donora i 9 1012 cm3 akceptora. Ako je intrinsina gustoa ni = 1.52 1010 cm3 , izraunajte gustou elektrona i upljina na 300 K.

Kako donori prevladavaju nad akceptorima, materijal e biti n-tip s gustoom elektrona n = ND NA = 1013 9 1012 = 1012 cm3 . Iz pn = n2 dobiva se: i
p= n2 (1.52 1010 )2 i = = 2.31 108 cm3 n 1012
Stranica 100 od 147
Fizika poluvodia
Primjer 6.1.4.
Silicijski pn prijelaz sadri u p-podruju 2 1016 cm3 akceptora, dok je u n-podruju 1016 cm3 akceptora i 1017 cm3 donora. Neka je na temperaturi 300 K intrinsina gustoa ni = 11010 cm3 .
a) Izraunajte ravnotenu gustou elektrona i upljina u p-podruju, te u n-podruju. b) Izraunajte kontaktni potencijal na spoju. Rjeenje primjera 6.1.4 a) Ravnotene gustoe
u p-podruju pp = NA = 2 1016 cm3
np = n2 1020 i = 5 103 cm3 = pp 2 1016
u n-podruju nn = ND NA = 9 1016 cm3

pn = n2 1020 i = 1.11 103 cm3 = nn 9 1016 kT pp nn 1.38 1023 300 2 1016 9 1016 ln 2 = ln = 0.783V q ni 1.6 1019 (1010 )2
b) Kontaktni potencijal jednak je

VC =
Primjer 6.1.5.
Prijelaz pn u siliciju (ni = 1010 cm3 ) sastoji se od p-podruja s 1016 cm3 akceptora i n-podruja s 5 106 cm3 donora.
a) Izraunajte kontaktni potencijal VC ovog pn spoja, b) izraunajte ukupnu irinu osiromaenog podruja ako prikljueni napon VS poprima vrijedF nosti 0, 0.5 i -2.5 V, a za silicij vrijedi r = 11.8, o = 8.85 1012 m , s = o r
c) izraunajte maksimalni iznos elektrinog polja u osiromaenom podruju pri istim naponima, d) izraunajte potencijal uzdu osiromaenog podruja u n-tipu poluvodia pri istim naponima. Rjeenje primjera 6.1.5 a) Kontaktni potencijal se rauna iz:
VC = kT NA ND ln = 0.7621V q n2 i 2o r q 1 1 + NA ND (VC VS )
b) irina osiromaenog podruja w iznosi w =

w(VS = 0V) = 0.3455 m w(VS = 0.5V) = 0.2026 m w(VS = 2.5V) = 0.7148 m
Stranica 101 od 147
Fizika poluvodia
c) Elektrino polje E ima maksimalni iznos E =

V E(VS = 0V ) = 4.4144 m V E(VS = 0.5V ) = 2.5871 m V E(VS = 2.5V ) = 9.1268 m
2(VC VS ) w
d) potencijal uzdu osiromaenog podruja u n-tipu poluvodia iznosi Vn = xn (VS = 0V) = 0.0576 m Vn (VS = 0V) = 0, 127V xn (VS = 0.5V) = 0.0338 m Vn (VS = 0, 5V) = 0, 0437V xn (VS = 2.5V) = 0.1191 m Vn (VS = 2, 5V) = 0, 5437V Primjer 6.1.6.
qND x2 n 2s
gdje je xn = w
NA . NA + ND
U silicijskom pn spoju p -podruje sadri 2 1016 cm3 akceptora, a n-podruje sadri 1016 cm3 akceptora i 1017 cm3 donora. Intrinsina gustoa pri 300 K neka iznosi ni =1,521010 cm3 .
a) Izraunajte ravnotene gustoe elektrona i upljina u p -podruju i u n -podruju. b) Izraunajte kontaktni potencijal na spoju. c) U kojem smjeru djeluje elektrino polje na pn spoju? d) U koji e tip poluvodia osiromaeno podruje zadirati dublje? e) U kojem e smjeru tei struja ako se pn spoj vanjskim naponom propusno polarizira? Rjeenje primjera 6.1.6 a) za p-podruje:
NA pp = 2 1016 cm3 = 2 1.52 1010 n2 i np = = = 1.1552 104 cm3 pp 2 1016
za n-podruje:
ND NA nn = 1017 1016 = 9 1016 cm3 = 2 1.52 1010 n2 i pn = = = 2.567 103 cm3 nn 0.9 1017
b)
Vc =
kT pp nn 1.38 1023 300 2 1016 0.9 1017 ln 2 = ln = 258.75 104 29.684 = 0.768 q ni 1.6 1019 1.522 1020
c) u smjeru np d) slabije dopirano, dakle u p-podruje e) smjeru pn

Stranica 102 od 147
Fizika poluvodia
Primjer 6.1.7.
Kod reverznog napona 10 V i pri temperaturi 25 C struja diode iznosi 1 A. Kolika je pri istom naponu struja na 100 C? Empirika konstanta n iznosi 1.

e e 1 IS (t2 ) = IS (t1 ) eks (t2 t1 ) gdje
25 C: Is25 =
i25
V nVT
106
10 125.7103
106 A IS25 | i25 |
1 je kS = 0.072 K
Is100 = Is25 e0.072(10025) = 106 221.4 = 221.4

V 10
i100 = IS100 e nVT 1 = 221.4 106 e 132.17103 1 221.4 106 A VT (100) = kT 1.38 1023 (100 + 273) = = 32.17 103 q 1.6 1019
Primjer 6.1.8.
Neka je u silicijskom pn -spoju gustoa akceptora 3 1018 cm3 u p -tipu, a gustoa donora 1016 cm3 u n -tipu. Intrinsina gustoa neka iznosi 1.5 1010 cm3 . Treba izraunati:
a) kontaktni potencijal na 300 K, b) gustoe manjinskih nosilaca u p -tipu i n -tipu, c) koji tip poluvodia zadire osiromaeno podruje jae i koji je tome razlog?

kT NA ND 1.38 1023 300 3 1018 1016 ln = ln 2 19 2 q ni 1.6 10 1.5 1010 1.5 1010 n2 i =| pp NA |= = pp 3 1018
2
Va =
= 0.842
b)
pp np = n2 np = i
= 0.75 102 cm3
pn nn = n2 pn = i
1.5 1010 n2 i =| nn ND |= = nn 1016
= 2.25 104 cm3
c) jae zadire u slabije dopirano podruje, ovdje je to n-tip. Razlog je nabojska ravnotea iona s obje strane granice.
Stranica 103 od 147
Fizika poluvodia
Primjer 6.1.9.
Za strujni krug prema shemi (VCC =5 V, R=1 k) treba nai struju kroz diodu. Poznata su dva para vrijednosti struje i napona diode: za ID =0.2 mA napon VD iznosi 0.67 V, dok za ID =10 mA napon iznosi 0.772 V.
R ID + VCC VD
Rjeenje primjera 6.1.9 Iz modela za propusno podruje I = Is e (1), uz VT =26 mV moe se nai n=1.0028 i IS = 1.38 1015 A. V U shemi prema 2.K.Z. vrijedi ID = V R (2), iz ega se ne moe analitiki jednostavno izraziti struja, jer je VD transcedentna funkcija od ID . Dobar je postupak iteracija. Pretpostavi li se i prvom koraku VD =0.6 V, struja prema (2) iznosi 4.4 mA. Uvrtenje te struje u izraz (1) daje napon VD =0.7506 V. Uvrtenje tog napona u (2) daje struju ID = 50.7506 = 4.2 mA s kojom se u (1) dobiva VD =0.749 V. Sljedei iteracijski 1k korak praktino je nepotreban, jer ne daje promjene. Alternativa ovom postupku je grako rjeavanje, koje daje dobar uvid, ali skromnu tonost, uglavnom zbog nedostatnog poznavanja karakteristike diode.
VD nVT CC D
ID
Pitanja i odgovori
1. Kolika je maksimalna vrijednost prikljuenog napona VS u propusnoj polarizaciji diode? Kad napon VS nadmai vrijednost kontaktnog napona VC , struja naglo raste na velike iznose. Moe se uzeti da na pn spoju ostaje kontaktni napon VC , a razlika do VS su padovi napona na ostalim dijelovima kristala. Dioda se zagrijava, a kod prevelike struje pregara. 2. to je diodni temperaturni koecijent? vD TC = |i =const. Omjer promjena propusnog napona diode vD i pripadne promjene temperature T D T. Vrijedi pri unaprijed odreenoj struji iD . Za Si diode iznosi oko -2 mV K 3. Zato se u zaporno polariziranoj diodi praktino sav prikljueni napon nalazi na osiro-
maenom podruju?
Ostali dijelovi kristala su visoko vodljivi i mala zaporna struja na njima ne stvara padove napona. 4. Zato se osiromaeno podruje proiruje kad se diodi poveava zaporni napon? Povisuje se potencijalna barijera, poveava elektrino polje, poveava se prostorni naboj, to se moe postii samo zahvaanjem vee dubine u kristal.
Stranica 104 od 147
Dioda D
Otpornik R
V VD VCC
Fizika poluvodia
5. Kako se raspodjeljuje struja na struju upljina i struju elektrona uzdu pn spoja? U podrujima daleko od pn prijelaza prevladava struja veinskih nosilaca, elektrona u n-podruju i upljina u p- podruju. Pri prijelazu mijenjaju se gustoe nosilaca, pa i karakter struje (vidi sliku) Gustoa strujeA/cm2 2.5E-0.6 J p 2.0E-0.6 1.5E-0.6 1.0E-0.6 5.0E-0.7 0.0E-0.0 -20 -10
Jn
Pozicijam 0 10 20
6. to je kapacitivna dioda (varikap)? Dioda namijenjena ulozi promjenjivog kapaciteta u zapornoj polarizaciji. Pri promjeni napona mijenja se iznos nepominog prostornog naboja i dioda posjeduje kapacitet (kapacitet osiromaenog podruja). S povienjem prikljuenog zapornog napona kapacitet opada. Varikap se koristi najvie u visokofrekvencijskoj tehnici.
Stranica 105 od 147

6.2 Krugovi s diodama
Diode
Primjer 6.2.1.
Omski otpor od 100 i dioda serijsku su spojeni i prikljueni na harmoniki napon efektivne vrijednosti 380 V.
a) skicirajte spoj, b) koliki je srednji iznos napona na troilu, c) koliku srednju struju mora podnijeti dioda, d) za koliku vrnu struju treba biti graena dioda, e) koliki napon u reverznom smjeru mora podnijeti dioda? Rjeenje primjera 6.2.1 a)
VS = 380V R = 100
b) c) d) e)
vRsr
VM 380 2 = = = 171 V
VRsr 171 = = 1.71 A R 100 VM 380 2 IDmax = = = 5.37 A R 100 Vreverz = VM = 380 2 = 537.4 V Isr =
Stranica 106 od 147
Diode
Primjer 6.2.2.
Na spoj prema slici prikljui se napon v(t) = 100 2 sin(100t) V. Dioda je idealna.
v(t)
a) Kolika je srednja vrijednost napona na troilu pri ukljuenoj sklopki, b) kolika je ta vrijednost pri iskljuenoj sklopki, c) kolika je efektivna vrijednost napona na troilu kad je sklopka ukljuena, d) kolika je ta vrijednost kad je sklopka iskljuena, e) skicirajte ovisnost napona anode prema katodi diode o vremenu za sluaj d). Rjeenje primjera 6.2.2 a) b) c) d) e)
VAK vRsr = 0 V VM 100 2 vRsr = = = 45 V 100 2 VRef = = 100 V 2 VM 100 2 VRef = = = 70.7 V 2 2
Stranica 107 od 147
Diode
Primjer 6.2.3.
U strujni krug moe se sklopkom S ukljuiti dioda iju idealiziranu karakteristiku prikazuje slika.
a) Kolika struja tee krugom ako je sklopka iskljuena, a VS = 24 V , b) kolike su struje kroz R1 ,R2 i diodu ako se sklopka ukljui (napon napajanja isti), c) isto kao pod b) ali uz suprotni polaritet napona napajanja, d) koja je tjemena vrijednost struje kroz R1 ako se sklopka ukljui, a napon napajanja
VS = 12 sin(100t) V? R1 = 100 R2 = 20 I
S
VS V [V]

VS = 24 V I= VS 24 = = 0.2 A R1 + R2 120
VD = 1 V VR2 = 1 V VR1 = VS VR2 = 23 V
b)
IR1 = IR2
VR1 23 = = 0.23 A R1 100 VR2 1 = = 0.05 A = R2 20
ID = IR1 IR2 = 0.18 A
c)
IR1 = IR2 = ID = 0 A
VS = 0.2 A R1 + R2
VS = 12 sin(100 t)
d)
(IR1 )M =
(VR1 )M (VS )M VD 12 1 = = = 0.11 A R1 R1 100
Stranica 108 od 147
Diode
Primjer 6.2.4.
Kroz omsko troilo prikljueno na jednofazni poluvalni ispravlja prema shemi tee struja efektivnog iznosa 10 A. Dioda je idealna.
380 V
a) Izraunajte otpor troila R, b) koju vrnu, srednju i efektivnu struju mora podnijeti dioda, c) koji zaporni napon mora podnijeti dioda, d) koliku energiju mora dati izvor za 1 sat?
a)
IRef = 10 A VSef = 380 V R= VRM VSef 2 380 2 = 26.87 = = IRM 2 IRef 2 10
b)
IM = 2 IRef = 2 10 = 20 A Ief = Isr IM 20 = = 10 A 2 2 IM 20 = = = 6.36 A
c)
Vzapor = VM =
2 VSef =
2 380 = 537.4 V
d) t = 1 h
2 W = IRef R t = 102 26.67 1 = 2.687
kWh
Stranica 109 od 147
Diode
Primjer 6.2.5.
Za svaki od spojeva (s idealnom diodom) skicirajte statiku karakteristiku I = f (V )
I V I V
a) b)
R + V0
V
c)
I R = ctg V
I V
I V
V0
V0
Stranica 110 od 147
Diode
Primjer 6.2.6.
Neka je na strujni krug s idealnom diodom prema shemi prikljuen napon Vs (t) = 220 2 sin(100t) V A B
Vs
a) skicirajte prostoruno u mjerilu napon vBC = f (t), b) skicirajte napon vBA = f (t), c) za koji iznos vremena t napon vBA postie prvi put pozitivnu tjemenu vrijenost, d) kolika je sredanja vrijednost struje kruga, e) koliki je najvei napon mora u ovom spoju podnositi dioda? Rjeenje primjera 6.2.6 a)
vBC [V] 220 2
10
20
30
40
b)
vBA [V] 220 2
10
20
30
40
c) d) e)
IM VM 220 2 Isr = = = = 0.99 A R 100 VM = 220 2 = 311.1 V
t = 15 ms
+ t [ms] t [ms]
100
Stranica 111 od 147
Diode
Stranica 112 od 147
Poglavlje 7
Tranzistori, raunsko pojaalo
113

7.1 Krugovi s tranzistorima
Tranzistori
Uputa za rjeavanje strujnih krugova s BJT 1. primijeniti 2.K.Z. na strujni krug koji ukljuuje prikljuke baze i emitera (2.K.Z.-BE) 2. primijeniti 2.K.Z. na strujni krug koji ukljuuje prikljuke kolektora i emitera (2.K.Z.-CE) 3. pretpostaviti da je BJT u zapiranju (cut-o) i struja ib = 0, jer je to najjednostavnija varijanta, te izraunati primjenom 2.K.Z.- BE napon vBE (a) ako raun daje vBE < 0.7 V (za silicij), pretpostavka zapiranja BJT je potvrena, ib = 0, a napon vBE jednak je upravo izraunatom. Treba staviti ic = ib = 0 i primjenom 2.K.Z.-CE izraunati vCE . (b) ako je vBE > 0.7 V (za silicij), pretpostavka zapiranja BJT nije potvrena, treba staviti vBE = 0.7 V i izraunati struju ib prema 2.K.Z.-BE. 4. pretpostaviti da je BJT u unaprijednom-aktivnom, dakle linearnom podruju, i staviti iE iC = iB . = Prema 2.K.Z.-CE izraunati vCE . (a) ako je vCE > 0.7 V (za silicij), pretpostavka unaprijedno-aktivnog podruja je potvrena. (b) ako je vCE < 0.7 V, BJT nije u unaprijedno-aktivnom podruju, ve u zasienju. Treba staviti vCE = vCEsat i pomou 2.K.Z.-CE izraunati iC . Ne vrijedi vie iC = iB .
Stranica 114 od 147
Tranzistori
Primjer 7.1.1.
Treba izraunati parametre u strujnom krugu s BJT prema shemi. Neka je =100.
12 V 1 k iC + 40 k iB vCE + vBE iE
1.
2.K.Z.-BE:
4 = 40 103 iB + vBE
2.
2.K.Z.-CE:
12 = 103 iC + vCE
3. (a) Pretpostavka zapiranja, iB = 0 A, u 2.K.Z.-BE daje vBE = 4 V , to je vee od 0.7 V i pretpostavka se odbacuje. (b) Za BJT u aktivnom podruju uvrtava se vBE = 0.7 V u 2.K.Z.-BE radi nalaenja iB .
4 0.7 = 82.5 A. 40 103
Dalje vrijedi: Te iz 2.K.Z.-CE:
iC = iB = 100 82.5 106 = 8, 25 mA vCE = 12 103 8.25 103 = 3.75 V
Kako je vCE > 0.7 V, pretpostavka unaprijedno-aktivnog podruja je potvrena.

Stranica 115 od 147
4V
iB =
Tranzistori
Primjer 7.1.2.
S vrijednostima iz prethodnog zadatka prikaite odnose u izlaznom krugu graki. Uputa : Izlazne karakteristike tranzistora su graki prikaz iC = f (vCE ) uz parametre iB . Za izlazni krug vrijedi 2.K.Z.-CE
vCC = vCE + iC RC
gdje je vCC napon napajanja u izlaznom krugu, a RC kolektorski serijski otpor. Jednadba je linearna (pravac), a moe se izraziti u segmentnom obliku:
vCE iC + vCC = 1 vCC RC
gdje su u nazivnicima odsjeci na osima iC i vCE . Par vrijednosti (iC , vCE ) na sjecitu pravca i vrijedee izlazne karakteristike (odreene strujom baze) ostvaruje radnu toku.

iC [mA] 12 VCC = 8.25 R 5
iB = 82.5[A]
3.75
12
vCE [V]
Zadatak 7.1.1 Neka je u krugu prema shemi = 100 . Treba nai sve parametre kruga.
12 V 1 k iC + 40 k iB vCE + 0.7 V 1 k iE
4V
Rjeenje 7.1.1
vBE = 0.7 V
Stranica 116 od 147

iB = 24 A iC = iB = 2.4 mA iE iC = 2.4 mA = vCE = 7.2 V vC = 9.6 V, vRC = 2.4 V,
Tranzistori
vE = 2.4 V,
vB = 3.1 V
Primjer 7.1.3.
Silicijski tranzistor ima strujno pojaanje = 100.
a) Skicirajte izlazne karakteristike u pribliznom mjerilu (ordinata: struja kolektora do 50 mA,

apscisa: napon kolektora-emiter do 30 V).
b) Ako je napon napajanja VBB = 20 V, ucrtajte pravac radnog otpornika od 800 . c) Je li struja baze IB = 0.5 mA dovoljna da tranzistor za radni otpornik djeluje kao ukljuena
sklopka.
d) Kolika je minimalno potrebna struja baze da se ostvari zahtjev iz c) ? e) Koliki je napon izmeu baze i emitera kad tranzistor vodi?
Rjeenje primjera 7.1.3 a)+b)

iC [mA] 50 40 30 VBB = 25 R 20 10 iB = 0.5 [mA] iB = 0.4 [mA] iB = 0.3 [mA] iB = 0.25 [mA] iB = 0.2 [mA] iB = 0.1 [mA]
10
20
30
40
vCE [V]
c) Zasienje, dovoljna je. d) e)

iB vBE 0.25 mA 0.7 V
Stranica 117 od 147
Tranzistori
Primjer 7.1.4.
Toka mirovanja tranzistorskog pojaala na slici je odreena s VCE = 6 V.
+12 V
RB iB (t)
1 k
B = 100
Vizl
a) Izraunajte vrijednost otpora RB . b) Prostoruno u mjerilu skicirajte izlaznu karakteristiku tranzistora, te ucrtajte pravac otpora
i oznaite radnu toku.
c) Odredite vremensku ovisnost izlaznog napona
Viz (t), ako se promjene struje baze u toki mirovanja odvijaju po zakonu iB (t) = IBm sin(t), (IBm = 30 A), kolika je najvea vrijednost IBm (pod c)) da ne bi dolo do rezanja izlaznog signala?
a)
12 RC iC vCE = 0 12 103 iC 6 = 0 iC = 6 mA 6 103 iC = = 60 A B 100
iB =
12 iB RB vBE = 0 12 60 106 RB 0.7 = 0
RB = 188 k
b) Izlazna karakteristika tranzistora:

Stranica 118 od 147

iC [mA] iB = 120 [A] iB = 90 [A] iB = 60 [A] iB = 30 [A] 3 6 9 12 vCE [V]
Tranzistori
12 1 9 2 6 3 3
2 3
c)
iB = iBs + iBp = 60 106 + 30 106 sin(t) = 60 + 30 sin(t) A iC = iB B = 6 + 3 sin(t) mA vCE = 12 RC iC = 12 103 (6 103 + 3 103 sin(t)) = 12 6 3 sin(t) = 6 3 sin(t) V Viz = 3 sin(t) V , iBzas
jer kondenzator ne proputa istosmjernu komponentu napona.
VCC 12 = 120 A, iB = iBs + iBm iBzas = 2 B RC 10 103
iBm iBzas iBs = 120 106 60 106 = 60 A, iBm sin(t) = 60 sin(t) A
Primjer 7.1.5.
Tranzistor u ulozi sklopke napaja se s 12 V preko kolektorskog tereta od 100 .
a) Nacrtajte spoj, b) koliki je priblini iznos struje tereta u stanju iskljuene sklopke, c) kolika je ta struja u stanju ukljuene sklopke, d) kolika je minimalno potrebna struja baze ako je faktor statikog strujnog pojaanja = 200, e) koliki je napon izmeu baze i emitera kad tranzistor vodi?

Stranica 119 od 147
Tranzistori
RC = 100 IC 12 V + IB
b)
Ic 0 A
c)
vCE 0 V
12 iC RC vCE = 0 iC =
12 12 = 0.12 A = RC 100
d)
iB =
iC 0.12 = = 0.6 mA 200
e)
vBE 0.7 V
Stranica 120 od 147
Tranzistori
Primjer 7.1.6.
Za sklop sa silicijskim tranzistorom prema slici odredite: +12
RC 150 k RB 1 k
B = 100
a) napon na troilu RC , b) napone VCE , VBC , c) struju emitera i snagu koju troi tranzistor, d) iznos otpora RB da bi tranzistor radio u zasienju. Rjeenje primjera 7.1.6 a)
12 RB iB VBE = 0 12 150 103 iB 0.7 = 0 iB = 75.3 A iC = i B = 75.3 106 100 = 7.53 mA vC = iC RC = 7.53 103 103 = 7.53 V
b) c)
vCE = 12 vC = 12 7.53 = 4.47 V vBC = vBE vCE = 0.7 4.47 = 3.77 V iE = iC + iB = 7.53 103 + 75.3 106 = 7.6053 mA PT = iB vBE + iC vCE = 75.3 106 0.7 + 7.53 103 4.47 = 34 mW
d)
vCE 0 V iB
ICzas =
12 = 12 mA 103
12 103 ICzas = = 120 A B 100
12 iB RBzas vBE = 0 RBzas iB = 12 vBE RBzas 120 106 12 vBE RBzas 12 0.7 = 94.2 k 120 106
Stranica 121 od 147
Tranzistori
Primjer 7.1.7.
U spoju sa silicijskim tranzistorom kroz svjetleu diodu tee struja 5 mA, a na njoj postoji napon 1.6 V. +6 R B C
F = 200
a) Koliki je iznos otpora R, b) koliki su naponi VBO , VCE , VCB i VBC c) kolika je snaga zagrijavanja tranzistora.
Napomena: prema emiterskoj struji moe se zanemariti struja baze.
a)
iE = iC = 5 mA, iB =
iC vR 5 mA 3.7 = 25 A, R = = 148 k = = F 200 iB 25 A
vR = vCC vBE vE = 6 0.7 1.6 = 3.7 V
b)
vBO = vBE + vEO = 0.7 + 1.6 = 2.3 V vCE = vCC vE = 6 1.6 = 4.4 V vCB = vCC vBO = 6 2.3 = 3.7 V vBC = vCB = 3.7 V
c)
P = iC vCE + iB vBE = 5 103 4, 4 + 25 106 0, 7 22 mW =

Zanemari se
Stranica 122 od 147
Tranzistori
Primjer 7.1.8.
U spoju sa silicijskim tranzistorom struja potrebna za privlaenje releja iznosi 30 mA.
+ VCC
300
R F = 200 + 10 V
a) Kolika je najmanja vrijednost napona napajanja VCC pri kojem je mogue privlaenje releja? b) Kolika je pritom minimalna potrebna struja baze? c) U kojim se granicama smije pri tome nalaziti vrijednost otpora R, ako struja baze ne smije
biti vea od 1 mA?
d) Ako otpor
R ima polovicu najvee vrijednosti iz c), a napon napajanja VCC iznosi 24 V, koliki su kolektorska struja IC i napon izmeu kolektora i emitera VCE u radnoj toki?
e) Skicirajte u mjerilu (prostoruno) izlazne karakteristike tranzistora, ucrtajte radni pravac

za a), te radni pravac za d) i oznaite radnu toku iz a), te radnu toku iz d).
Rjeenje primjera 7.1.8 a) To je onaj VCC koji omoguuje kroz RRC struju Ipr . Tranzistorska sklopka mora biti ukljuena: VCE 0.
VCC = Ipr RRC + VCE VCC = 30 mA 0.3 k = 9 V
b) c)
IBmin =
IC 30 mA = = 0.15 mA F 200
VS VBE VS = IB R + VBE = |VBE 0.7 V | R = , IBmin = 0.15 mA, IBmax = 1 mA = IB VS VBE 10 0.7 10 0.7 Rmax = = = 62 k, Rmin = = 9.3 k 9.3 k R 62 k IBmin 0.15 mA 1 mA Rmax 62 = = 31 k, VCC = 24 V 2 2 VS VBE 10 0.7 IB = = = 0.3mA, IC = F IB = 200 0.3 = 60 mA R 31 k R= VCE = VCC IC RRC = 24 60 0.3 = 6 V
d)
Stranica 123 od 147
Tranzistori
e)
IC [mA]
80 60 40 20
d) a)
iB = 0.3 mA
iB = 0.15 mA
12
18
24
VCE [V]
Primjer 7.1.9.
Zadan je strujni krug s tranzistorom kao na slici dolje desno. Izlazne karakteristike tranzistora graki su prikazane na lijevoj slici. Uz zadane RD = 100 , VGG = 2.4 V, VDD = 10 V odredite:
iD [mA] 100 80 60 40 20 vGS vGS vGS vGS vGS 2 4 6 8 10 = 2.8 = 2.6 = 2.4 = 2.2 = 2.0
V V V V V
D G + vGS VGG + vDS S iD
RD
VDD
vDS [V]
a) tip tranzistora b) parametre radnog pravca te skicirajte pravac u mjerilu na grafu izlaznih karakteristika tranzistora (na sliku gore lijevo)
c) graki radnu toku i ucrtajte je na isti graf kao iz b) d) snagu tranzistora za radnu toku iz c) e) podruje djelovanja tranzistora (npr. zapiranje ili ...) za radnu toku iz c).
Rjeenje primjera 7.1.9 a) n-kanalni obogaeni MOSFET b)

Stranica 124 od 147

iD [mA] 100 80 60 40 20 2 4 6
Tranzistori
V vGS = 2.6 V vGS = 2.4 V vGS = 2.2 V vGS = 2.0 V

vGS = 2.8 8 10 vDS [V] vDS = 2
c) Pogledaj pod b). Radna toka je: d) e) zasienje.
V i id = 40 mA
Ptr = iD vDS = 40 mA 2 V = 80
mW
Stranica 125 od 147

7.2 Krugovi s raunskim pojaalima
Ra. pojaala
Primjer 7.2.1.
U spoju prema shemi OP se napaja s 20V. Vrijednosti otpora su Ri = 20 k, Rf = 40 k, RL = 10 k, VS = 5 V.
Ri Rf
VS
+ V0
+ RL
a) kako se naziva spoj, b) koliki je iznos izlaznog napona V0 c) koliko je naponsko pojaanje, d) u kojim se granicama moe mijenjati napon VS da pojaalo ostane izvan zasienja, e) uz VS = 5 V u kojim se granicama moe mijenjati Rf da pojaalo ne ue u zasienje?
Uputa:
V zas R f V0 = V Ri S V zas Rf VS < Vzas Ri R kada Vzas < f VS < Vzas Ri Rf kada VS > Vzas Ri
Rjeenje primjera 7.2.1 a) Invertirajue pojaalo b) c) d)

V0 Rf Rf 40 = V0 = VS = 5 = 10 VS Ri Ri 20 10 V0 = = 2 VS 5 |Vzas | < V0 < |Vzas | |Vzas | < |Vzas | Ri Ri > VS > |Vzas | Rf Rf Rf VS < |Vzas | Ri
kada
Stranica 126 od 147

20 20 20 > VS > 20 10 > VS > 10 V 40 40
Ra. pojaala
e)
VS = 5 V |Vzas | < |Vzas | |Vzas | Rf VS < |Vzas | Ri > Rf > Ri Rc VS VS
20 20 20 > Rf > 20 5 5
80 > Rf > 80 k, 80 > Rf 0 k
pri emu realizacija preko otpornika treba zadovoljavati Rf 0 slijedi
Primjer 7.2.2.
Neka su u spoju prema shemi R1 = 20 k, R2 = 50 k, R3 = 100 k, Vin1 = 1 V , Vin2 = 0.5 sin(t) V.
R3 R1 Vin1
R2 Vin2
V0
+
a) kako se naziva spoj, b) izrazite izlazni napon V0 , c) skicirajte ga u mjerilu, d) do koje se vrijednosti moe poveavati amplituda napona
operacijskog pojaala 20 V ?
Vin2 , ako je napon napajanja
Rjeenje primjera 7.2.2 a) Zbrajalo (sumator) b)

i1 + i2 = i3 V0 = R3 V0 = Vin1 Vin2 V0 + = R1 R2 R3
Vin1 Vin2 + R1 R2
100 100 (1) (0.5 sin(t)) = 5 2 0.5 sin(t) = 5 sin(t) 20 50
c)
Stranica 127 od 147

V0 [V]
Ra. pojaala
7 6 5 4 3 2 1 0 -1
V0 (t) = 5 sin(t)
t Vin2 (t) = 0.5 sin(t) Vin1 = 1
d)
V0 = 20 V 5 2VM 1 = 20 VM 1 =
15 2
|VM 1 | < |VM 2 |
5 2VM 2 = 20
VM 2 =
25 2
VM 1 =
15 2
VM 2 VM 1
V0 (t) = 5 2 (
15 ) sin(t) [V] 2
V0 (t) = 5 2 (
25 ) sin(t) [V] 2
20 10 5 0 -10 -20
30
rezanje signala
20 10 5 0 -10 -20
Stranica 128 od 147
Ra. pojaala
Primjer 7.2.3.
Neka se u spoju prema shemi OP napaja s 20 V.
Ri Rf
+ V0
+ RL
a) koji je naziv spoja, b) ako je Ri = 20 k, Rf c) za Ri = 15 k, i Rf

= 40 k, koliki je iznos VS ako je V0 = 12 V = 45 k u kojim se granicama iznosa VS ne dogaa zasienje, < Ri ?
d) koji se najvei iznos pojaanja moe postii pri Rf
Rjeenje primjera 7.2.3 a) Neinvertirajue pojaalo b) c)

V0 = VS 1+ Rf Ri VS = V0 12 =4V = 40 Rf 1+ 1+ 20 Ri
|Vzas | < V0 < |Vzas | Rf Ri
|Vzas | <
1+ 45 15
VS < |Vzas |
20 <
1+
VS < 20
20 < 4VS < 20 5 < VS < 5 V
d)
1+
Rf 1 + ( 1) 2 Ri
VS
Stranica 129 od 147
Ra. pojaala
Primjer 7.2.4.
Dokaite da za spoj naponskog pojaala na shemi vrijedi za naponsko pojaanje g
g= V0 Rm RL = Av VS Rs + Rm Rout + RL RS + VS Rin Vin + + AV Vin
Rout + + V0 RL
a) Strujni krug 1
Vin VS i1 Rs Vm = 0 Vin Rs Vin = 0 , VS = Vin Vin VS Rin = i1 Rin i1 = Rin Rs +1 Rin
Vin 1 Rin = (1) = Rs VS Rs + Rin +1 Rin
b) Strujni krug 2
Av Vin i2 Rout V0 = 0 V0 RL Rout +1 RL (2) Rout +1 RL
i2 =
Av Vin = V0
(1) (2) Av VS
Rin = V0 Rs + Rin
V0 Rin RL = Av Vs Rs + Rin Rout + RL
Stranica 130 od 147
Ra. pojaala
Primjer 7.2.5.
U spoju s idealnim operacijskim pojaalom treba odrediti izlazni napon v0 i strujno pojaanje
+ +
i0 . is
v0
is
Rs
vp + vn
RF = (K 1)R1 R1
RL i0

Sva struja izvora prolazi kroz otpor Rs , pa su na neinvertirajuem i invertirajuem ulazu naponi
vp = Rs is vn = R1 v0 v0 = R1 + Rf K
Zbog virtualnog kratkog spoja ulaza operacijskog pojaala ovi su naponi jednaki, te izlazi v0 = KRs is Kako je po Ohmovom zakonu i0 =
v0 , RL
dobiva se pojaanje Ai =
i0 KRs = is RL
Stranica 131 od 147
Ra. pojaala
Primjer 7.2.6.
Navedite naziv spoja i izrazite ovisnost izlaznog napona o ulaznom za sljedee spojeve s idealnim operacijskim pojaalom:
a)
vin 20 k 50 k
vout
b)
vin 20 k 1 F
vout
c)
vin 1 F 20 k
vout
Rjeenje primjera 7.2.6 a) invertirajue pojaalo,

vout = 50 103 Rf vin = = 2.5 vin Rin 20 103
b) integrator
vout = 1 Rin C vin dt = 1 20 103 106 vin dt = 50 vin dt
c) derivator
vout = Rf Cin dvin dvin dvin = 20 103 106 = 0.02 dt dt dt
Stranica 132 od 147
Ra. pojaala
Primjer 7.2.7.
Na jedan ulaz zbrajala prikljui se harmoniki napon v1 , a na drugi ulaz konstantni istosmjerni napon v2 . Ako graf prikazuje v0 (t),
v1 (t) R1 = 2 k v2 (t) R2 = 1 k RF = 6 k
vo (t)
vo (t) [V]
0 -2 -3 -4 -6
10
15
t [ms]
a) izrazite v1 (t), b) koliki je napon v2 , c) kolika je frekvencija f1 , d) koliki efektivnu vrijednost ima v1 , e) kolika je maksimalna trenutna snaga na otporu R = 100 na koji se prikljui v0 (t)? Rjeenje primjera 7.2.7
v0 = RF 2 6 6 RF t 3 = v1 v2 = 3v1 6v2 v1 v2 = 3 sin R1 R2 0.01 2 1 2 t 0.01 v2 = f= v1 = 1 sin 3 = 0.5V 6 2 tV 0.01
a) b) c) d) e)
3v1 = 3 sin 6v2 = 3 T = 0.01s
1 = 100Hz T
vM 1 vf = = = 0.707V 2 2 v0max = 6V P = v2 (6)2 = = 0.36W R 100
Stranica 133 od 147
Ra. pojaala
Primjer 7.2.8.
U strujnom krugu prema shemi operacijsko pojaalo je idealno. Naite ovisnost V0 = f (R).
R R + R
R
+
V0 (t)

V0 = A(V+ V )V+ = V V V0 V R = V = V + I R = V + R R+R 2 2R + R =A V RV0 RV = 2 2R + R 2RV RV 2RV0 + 2RV RV A RV0 A =A = 2(2R + R) 2(2R + R) 2R + R
V0 = A
V V0 V V R 2 2R + R
V0 + V0
RV A RA V0 = 2R + R 2(2R + R)
RV A 2R + R + RA = 2R + R 2(2R + R) RV A = 2(2R + R + RA) R V 2R RV 2R R + +R A A
V0 =
za | A = | V0 = Provjera:
V0 = A (V+ V ) V+ V =
V0 V R V 2R V0 V V R = 2 2R + R 2(2R + R)
ako je A onda
V+ V 0 R V 2R V0 =0 2 (2R + R) V0 = R V 2R
R V 2R V0 = 0
Stranica 134 od 147
Poglavlje 8
Elektromagnetizam, karakteristike motora
135

8.1 Elektromagnetizam
Elektromagnetizam
Primjer 8.1.1.
U zatvorenoj feromagnetskoj jezgri srednje duljine 0.3 m na koju je namotano 500 namota postie se maksimalna indukcija 1.5 T kad se na zavojnicu prikljui napon 220 V/50 Hz. Ako se svi gubici zanemaruju,
B [T]
1.5 1 0.5 1000 2000

H [A/m]
a) koliki je presjek jezgre, b) koliki je tjemeni iznos struje kroz zavojnicu, c) koliki je relativni premeabilitet materijala jezgre s B = f (H) prema grafu? Rjeenje primjera 8.1.1 a)
EM = N M EM 220 2 = 13 cm2 = N BM A = A = = N BM 500 2 50 1.5
b) Iz c)
I M N = HM l
slijedi IM =
HM l 1000 0.3 = = 0.6 N 500
r =
B 1.5 = = 1194 0 H 0.4 106 103
Primjer 8.1.2.
Bakrenim vodiem ( = 0.0175 mm ), radijusa 2 mm tee struja I m Na polovici radijusa jakost magnetskog polja iznosi 1000 A/m.
2
a) kolika je jakost magnetskog polja na udaljenosti 50 cm od osi vodia? b) kolika je jakost elektrinog polja u vodiu? Rjeenje primjera 8.1.2 a)
H1 (r1 = 1 mm) = 1000 R0 = 2 mm A m
Stranica 136 od 147

H1 = I r1 2 , r 1 R0 2R0 R0 I )= = I = H1 4R0 2 4R0 I , r2 R0 2r2
Elektromagnetizam
H1 (r1 =
b)
H2 (r2 = 50 cm) = H2 =
H1 4R0 A =8 2r2 m
c)
E= E= E=
V l , V = I R, R = l A V I R I l I H1 4R0 = = = = 2 l l l A A R0 1000 4 2 103 0.0175 V = 0.035 22 m
Primjer 8.1.3.
Zatvoreni se magnetski krug sastoji od dva dijela razliitih materijala. Dio 1 je srednje duine magn. silnica 20 cm, presjeka 4 cm2 , rel. permeabilnosti 2000, a dio 2 srednje duine 5 cm, presjeka 4 cm2 i relativne permeabilnosti 200.
a) Kolika struja treba tei kroz 600 namota uzbudne zavojnice tog magnetskog kruga, ako u
dijelu 2 treba postojati indukcija 0.3 T?
b) Koliki je magnetski otpor tog kruga? Rjeenje primjera 8.1.3 a)

l1 = 20cm, A1 = 4cm2 , r1 = 2000 l2 = 5cm, A1 = 4 N = 600 B2 = 0.3T = MMS NI = 1 l1 1 l2 Rm + 1 A1 2 A2
Rm1 Rm2
cm2 , r2 = 200
= B2 A2 = B2 A2 = Rm1 =
NI B2 A2 = I = (Rm1 + Rm2 ) Rm1 + Rm2 N
l1 l1 20 102 A = = = 1.99 105 7 2000 4 104 1 A1 0 r1 A1 Vs 4 10
Stranica 137 od 147

Rm2 = I= l2 A l2 5 102 = 4.973 105 = = 7 200 4 104 2 A2 0 r2 A2 VS 4 10
Elektromagnetizam
0.3 4 104 (1.99 + 4.973) 105 = 0.139 A 600 A Vs
b)
Rm = Rm1 + Rm2 = 6.972 105
Primjer 8.1.4.
Zrana zavojnica s L = 10 mH i R = 10 sadri magnetsku energiju od 0.1 J.
a) kolika istosmjerna konstantna struja tee zavojnicom, b) nakon kojeg vremena iza kratkog spajanja zavojnice struja pada na stoti dio iznosa iz a), c) koliku magnetsku energiju jo tada sadri zavojnica? Rjeenje primjera 8.1.4 a) b)
W = I1 = L I2 = I = 2 I = 44.7 mA 100 2W = L 2 0.1 = 4.47A 10 103
I0 = I = 4.47 A i(t) = I0 e = t = ln t (I1 ) = L ln R I1 I0 =

t
i (t) I0
L ln R
i (t) I0
102 ln (0.01) = 4.6 ms 10

2
c)
W =
2 102 44.72 103 L I1 = 2 2
= 105
Primjer 8.1.5.
Kroz 800 namota namotanih na nemagnetino tijelo oblika torusa srednje duine 0.25 m i presjeka 50 cm2 tee struja I = 10 A.
a) Koliki je iznos jakosti magnetskog polja u zavojnici, b) koliki je induktivitet zavojnice, c) koliku magnetsku energiju sadri zavojnica, d) ako je otpor zavojnice 10 , koliko vremena treba da nakon kratkog spajanja zavojnice
struja kroz nju padne na polovicu.

Stranica 138 od 147
Elektromagnetizam
a)
N = 800, l = 0.25m, A = 50cm2 , I = 10A H= N I 800 10 A = = 32 l 0.25 mm

2
b) c) d)
4 107 8002 50 102 N2 A L= = l 0.25 W = L I2 16.1 103 102 = = 0.81J 2 2
= 16.1mH
t i (t) = I e ,
I 2
L = R I L L 2 16.1 103 = ln = ln (0.5) = ln (0.5) = 1.1ms R I R 10
Primjer 8.1.6.
Maksimalna indukcija 1.2 T doputa se u toroidnoj jezgri srednje duljine 0.3 m na koju je namotano 500 namota. Zavojnica se prikljui na 220 V/50 Hz. Pri zanemarivim gubicima:
a) koliki je presjek jezgre, b) ako je pri maksimalnoj indukciji u jezgri iznos magnetskog polja 1000
struja tee zavojnicom,
A , kolika maksimalna m
c) koliki je relativni permeabilitet jezgre? Rjeenje primjera 8.1.6 a)

Bm = 1.2 e = N
T, l = 0.3 m, N = 500, Vs = 220 V, fs = 50 Hz
d d , = m cos(t), = m sin(t) dt dt
EM sin(t) = N (m sin(t)) EM = N m A= m EM 200 2 = = = 16.5 Bm N Bm 500 2 50 1.2 A m
cm2
b)
Hm = 1000 Hm =
N im Hm l 1000 0.3 im = = = 0.6 l N 500
c)
Bm = 0 r Hm r = Bm 1.2 = = 955 0 Hm 4 107 1000
Stranica 139 od 147
Elektromagnetizam
Primjer 8.1.7.
Kroz bakreni prsten promjera 10 cm i presjeka 1 mm2 prolazi magnetsko polje s promjenjivom indukcijom B = 1 et . Kolika je struja u prstenu u trenutku t=2.5 s?

B = 1 et D = 10 cm
T
mm2 m
Ap = 1 mm2 , = 0.0175 i= e d 1 = R dt R
D Ap dB 4 dt DAp t e i= 4 0.1 1 2.5 e = 0.1173 i(t = 2.5s) = 4 0.0175 i=
D2 A dB dB = = 4 D dt R dt Ap D Ap d = (1 et ) 4 dt
Primjer 8.1.8.
Izraunajte kutnu brzinu i broj okretaja u minuti svitka u kojemu se inducira harmoniki napon frekvencije 50 Hz kad rotira u homogenom magnetskom polju.

rad = 2f = 2 50 = 314 s s n = 50 s1 60 = 3000 min1 min
Primjer 8.1.9.
Prikaite dijagramom kako se vremenski mijenja napon induciran u svitku od 60 namota povrine 0.2 m2 koji se u magnetskom polju indukcije 0.8 T okree 1000 puta u minuti.

e = N d d d = N (B A cos()) = N BA (cos()) dt dt dt d e = N BA sin() = N BA sin() dt
e = N BA sin(t)
V
Stranica 140 od 147

1000 100 rad = 60 3 s 100 100 sin t e = 60 0.8 0.2 3 3 = 2f = 2 e = 1005 sin(104.7 t) T = e [V] 1005 0 1005 t [s] 2 = 0.06
Elektromagnetizam
0.03
0.06
Primjer 8.1.10.
Na feromagnetsku jezgru magnetskog kruga konstantnog presjeka i srednje duljine magnetskih silnica l namotane su zavojnice s N1 i N2 namota. Iz izvora konstantne struje kroz zavojnicu s N1 namota pusti se struja I1 i postigne indukcija B1 .
a) Nacrtajte pripadnu shemu, b) izrazite relativni permeabilitet magnetskog kruga pomou zadanih veliina, c) ako se dodatno kroz zavojnicu N2 pusti struja I2 , kolika e biti nova indukcija? Rjeenje primjera 8.1.10 a)
I1
N1
N2
b)
I1 N1 = H1 l H1 = B1 0 r B1 l B1 l r = 0 r 0 I1 N1
I1 N1 =
Stranica 141 od 147
Elektromagnetizam
c)
H l = I1 N1 I2 N2 , B = H = 0 r H H = Bl = I1 N1 I2 N2 0 r B= I1 N1 I2 N2 0 r = B1 B2 l
B 0 r
Primjer 8.1.11.
Na toroidnu jezgru od feromagnetskog materijala prema slici namotana je zavojnica. Krivulja magnetiziranja zadana je grafom. Treba nai:
B [T] l = 0.5 m R 20 V N = 1000 A = 100 cm
2
1.5 1.0 0.5 1000 2000

H A m
a) koliki je iznos magnetske indukcije B i toka u jezgri ako je R = 80 , b) koliki bi trebao biti R da tok u jezgri bude 15 mWb, c) koliki treba biti R da bi se odrao magnetski tok od 15 mWb ako se u jezgri naini raspor
irine =1 mm. Pretpostavlja se da je indukcija u zranom rasporu ista kao u jezgri.

Ra = 80, I = V 20 = 0.25 = Ra 80
A, H =
I N 0.25 1000 A = = 500 l 0.5 m
Iz grafa: Ba = 0.5 T a = Ba A = 0.5 102 = 5
mWb
Bb = b 15 103 = = 1.5 A 102 Ib =
b) za b = 15 mWb
Iz grafa: Hb = 2000
T A
A m V 20 Rb = = = 20 Ib 1
l Hb 0.5 2000 = =1 N 1000
c)
c = b = 15 Ic N =
i
mWb, Bc = Bb = 1.5 T, = 1 mm
Bc Bc Bc lz + = Hb lz + z 0 0 2000 0.5 + = 1.5 103 0.4 106 = 2.19 1000
Hi li = Bc 0
Hb lz + Ic = N
A
Stranica 142 od 147

Rc = V 20 = = 9.13 Ic 2.19
Elektromagnetizam
Stranica 143 od 147

8.2 Motori
Motori
Primjer 8.2.1.
Kad se nezavisno uzbueni istosmjerni motor prikljui na istosmjerni izvor 200 V i mehaniki optereti, armaturom tee struja 10 A, a broj okretaja iznosi 50 rad/sek. Otpor armature iznosi 0.4 . Mehaniki gubici, gubici u etkicama i eljezu, te utjecaj reakcije armature zanemaruju se.
a) Koliki moment razvija motor? b) Koliki bi broj okretaja imao ovaj motor bez optereenja (vrijedi KE = KM )? c) Koliki je potezni moment ovog motora kad se prikljui na 200 V? d) to bi se dogaalo s motorom kad bi se uzbudna struja poela smanjivati? e) Koliki bi bio napon na stezaljkama motora ako bi se pri nepromijenjenom broju okretaja i
pri istoj armaturnoj struji koristio kao generator?

Pel = Pg + Prot Pg = I 2 RA = 102 0.4 = 40
W W W
Pel = V IA = 200 10 = 2000
Prot = Pel Pg = 2000 40 = 1960 M= 1960 Prot = = 39.2 50 E , KE
Nm jer je IA = 0
b)
0 =
E = V = 200V,
M = KM IA KM = 0 = 200 rad = 51.02 3.92 s IK =
Nm M 39.2 = 39.2 = KE = IA 10 A
c)
Mp = KM IK ,
V 200 = 500 = RA 0.4
MP = 3.92 500 = 1960
Nm
d) Prema E = KE porasti e da se odri isti E e) motor: E = V I RA = 200 10 0.4 = 196 V generator: V = E I RA = 196 10 0.4 = 192 V
Stranica 144 od 147
Motori
Primjer 8.2.2.
Trofazni asinkroni motor s vanjskom karakteristikom prema slici prikljuuje se na trofaznu mreu 380 V, 50 Hz. M [Nm]
50 40 30 20 10 n 500 1000 1500 [min1 ]
a) koliko pari polova i koliko polova ima taj motor, b) koliki su iznosi poteznog i prekretnog momenta i na kojim iznosima klizanja, c) ako se moment optereenja moe izraziti s Mt = 0.01n, a linearni dio karakteristike motora d) kolika je tada snaga motora, e) ako se zanemare svi gubici i pretpostavi
mree?
cos = 0.75, koliku struju uzima tada motor iz
s M = 0.3n + 450,(M u Nm, n u min1 ), kolika je brzina vrtnje i koliko iznosi klizanje u stacionarnom pogonu (tada je Mt = M ),
Rjeenje primjera 8.2.2 a) Iz grafa:

ns = 1500 min1 ,
iz p =
60f ns
izlazi p = 2, a broj polova iznosi 4.
b) Iz grafa: MP = 20 N m, a Mpr = 50 N m. Pripadne brzine su np = 0 min1 i npr = 1125 min1 , te su 1500 1125 n n pripadna klizanja sp = 1 i spr = = 0.25. prema s = s
ns 1500
c)
Mt = M
0.01n = 0.3n + 450 2n , M = 0.01n 60
n = 1451.6 min1 ,
a pripadno klizanje s = 0.032.
d) Iz P e) Iz P
= M , =
proizlazi P = 2206.6 W.
3 V I cos
proizlazi I = 4.47 A.
Stranica 145 od 147
Motori
Primjer 8.2.3.
M Mc B Mc 2 A D C
ns 2
E ns
a) Kojoj vrsti motora pripada nacrtana karakteristika, koje su dvije osnovne izvedbe tog motora
i treba li taj motor prikljuiti na istosmjerni ili izmjenini izvor,
b) denirajte pojam klizanje i napiite matematiki model, c) kojoj toki karakteristike pripada potezni moment, a kojoj prekretni moment, d) kako se naziva stanje motora kada radi u toki E, e) koje su toke granine za podruje zaleta, f) u kojem podruju karakteristike ovaj motor normalno radi, g) to se dogaa kad se u stacionarnom radu motora povea moment tereta, h) kolikim momentom ubrzanja kree ovaj motor iz mirovanja, ako je optereen konstantnim
momentom tereta
Mc , 2
i) zato ovaj motor ima u pokretanju najveu struju, j) u emu bi se razlikovao motor kojem pripada izvuena karakteristika od motora kojem
pripada crtkana karakteristika ako su iste vrste i grae?
Rjeenje primjera 8.2.3 a) asinkroni sustav, kavezni i kolutni, izmjenini b) omjer razlike sinkrone brzine i brzine rotora prema sinkronoj brzini s = c) potezni M(A), prekretni M(C), d) sinkronizam, e) A-C, f) podruju C-E, g) radna toka pomakne se prema C, to znai da se brzina smanji (neznatno)
Stranica 146 od 147
ns n . ns
Motori
h)
Mu = M (A)
Mc , 2 d , dt
i) inducirani je napon rotora najvei zbog najveeg najvea,
struja sekundara je najvea pa je i primarna
j) crtkanu karakteristiku dao bi motor s veim otporom rotorskog namota (ili kaveza).
Stranica 147 od 147

1277

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

1277

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

F AKULTET STROJARSTV A I BRODOGRADNJE SVEUILITE U ZAGREBU

Essert, Grilec, ili :

Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

zadaci za auditorne vjebe i pripremu ispita

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

3 Diferencijalne jednadbe, prijelazne pojave

4 Varijable stanja, RL, RC, RLC, Trofazni sustavi

5 Filtri i frekvencijska analiza 6 Fizika poluvodia, diode

7 Tranzistori, raunsko pojaalo

8 Elektromagnetizam, karakteristike motora

8.1 Elektromagnetizam . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 136 8.2 Motori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Matlab: Elektrotehnika srednjokolske zike (EiM)

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

q1 = q2 = 1.6 1019 F = k q1 q2 r2 [N],

Rjeenje primjera 1.1.1

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

gdje su R vrijednost otpora, I vrijednosti struje, V vrijednosti napona a P vrijednosti snage.

Rjeenje primjera 1.1.2

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Rjeenje primjera 1.1.3

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Rjeenje primjera 1.1.4

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Rjeenje primjera 1.1.5

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Objasniti funkciju text() i promijeniti poloaj upisa teksta na (0.002,4) i (0.018,-2)

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Rjeenje primjera 1.1.6

Objasniti funkciju subplot()

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Analiza strujnih krugova

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Istosmjerna analiza, metode vorita i petlji, KZ

Rjeenje primjera 2.1.1

Rjeenje primjera 2.1.2

24 + 16Ia 16IAmp = 0 Ia = IAmp

2 2 A +1= +1=5 Ia 0.5 A

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Rjeenje primjera 2.1.3

ISI = 5 0.43 = 2.15

P = |V Ia | = 24 0.43 = 10.32 V R 24 = 1.5 16

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Rjeenje primjera 2.1.4 a)

I2 = I I1 = 3.3 3 = 0.3A Ucb = 12V Rcb = 12 Uc = = 40 I2 0.3

Rac = R Rcb = 100 40 = 60

E = IRu + IRac + Ucb = 3.3 3 + 3.3 60 + 12 = 219.9V

e) Hoe, struja se smanjuje, jer se ukupni otpor poveava.

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

e) Kolika struja prolazi kroz zavisni izvor?

Rjeenje primjera 2.1.5

Vvoltmetra = 9.5 Ia = 9.5 1 = 9.5V

Napon je isti kao u b),jer kroz idealni voltmetar ne tee struja.

e) Ne tee struja, jer voltmetar ima beskonaan otpor.

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Rjeenje primjera 2.1.6

pa je struja koju mjeri ampermetar = 36 9 = 27A

c) to je strujni, naponom upravljanji izvor, koji odgovara tranzistoru d)

Zadatak 2.1.1 Zadan je strujni krug prema shemi:

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Odredite (uz pretpostavku da su izvori i instrumenti idealni):

Essert, Grilec, ili : Zbirka zadataka iz Elektrotehnike

Rjeenje primjera 2.1.7

Matlab: Elektrotehnika srednjokolske zike (EiM)