Mirjana Kovai Zvonko Greti** edomir Dundovi***

POMORSKI PROMET

ISSN 0469-6255 (118-124)

PLANIRANJE I IZBOR LOKACIJE ZA LUKU NAUTIKOGA TURIZMA U FUNKCIJI ODRIVOGA RAZVOJA

Planning and Selection of Location for the Nautical Tourism Port for Suistanable Development
UDK 797.1:338.48 Pregledni lanak Review

Saetak U radu su definirana osnovna naela odrivoga razvoja nautikog turizma i predloene su mjere za prevladavanje negativnog odnosa izmeu ekonomije i zatite morskoga i obalnog okolia. Determinirani su negativni uinci luka nautikog turizma na morski okoli i podmorje, koje, zbog svog zadiranja u prostor, mogu utjecati na ekoloki sustav. Polazei od tehniko-tehnoloke opremljenosti i postojeih mogunosti luka nautikog turizma, definirani su osnovni smjerovi razvoja u suglasju s planovima i projektima razvoja, te imbenici potrebni za njihovu provedbu. Naglasak je na uspostavi razvojne ravnotee u tehniko-tehnolokom, ekonomskom i ekolokom smislu. More i jadransko priobalje najvea su bogatstva Hrvatske u bilo kojem pogledu, pa se oni moraju tititi i uvati. Lociranje luka i industrijskih objekata na morskoj obali, neodgovarajua graevinska izgradnja, neposredni ispusti otpadnih voda, naruavanje kvalitete obalnoga podruja, prirodnih ljepota i gubljenje identiteta - glavni su uzronici i negativni imbenici pri ugroavanju mora i priobalja. Jedan od izvora oneienja je i turizam, pri emu posebno mjesto ima ubrzani razvoj nautikoga turizma. Autori istrauju zatitu i ouvanje morskoga i obalnog okolia koji je izloen gospodarskim aktivnostima, uz preporuku da razvojni planovi i projekti izgradnje i eksploatacije luka nautikoga turizma budu u skladu s prihvaenim ekolokim standardima. Posebno se utvruju kriteriji i pretpostavke razvoja luka nautikog turizma s aspekta zatite morskoga i obalnog okolia.

Kljune rijei: odrivi razvoj, luka nautikog turizma, planiranje, mjere zatite obalnog i morskog podruja, ekoloki standardi.

Abstract In this paper the basic principles of sustainable development of nautical tourism have been described, and the measures have been proposed to overcome the negative relationship between economy and sea and coastal environment protection. The negative effects have been determined, which nautical tourism ports have on sea environment and submarine area, and which, because of their incursion in the space, may affect the environmental system. Analysing the technical and technological equipment and the existing possibilities of nautical tourism ports, the basic development directions have been determined, and the factors for their implementation. The emphasis has been put to establishing the balanced development in relation to technical, technological and ecological sense. The sea and Adriatic coast is the greatest Croatian national wealth and therefore has to be protected and controlled. Building ports and industrial objects on the seaside, inappropriate constructions, direct waste waters discharge, devastating the quality of the coastal area and natural beauties and losing identity are the main causes and negative factors of jeopardising sea and coast. One of the polluting sources is tourism and the fast development of nautical tourism in particular. The authors have examined the protection and preservation of sea and coastal environment which is subject to economic activities, with the recommendation that development plans and projects of construction and exploitation of nautical tourism ports should be in compliance with accepted environment standards.

* mr. sc. Mirjana Kovai, Upravni odjel za pomorstvo, promet i veze, Rijeka ** dr. sc. Zvonko Greti, Hrvatski hidrografski institut, Split *** prof. dr. sc. edomir Dundovi, Pomorski fakultet u Rijeci

118

"Nae more" 53(3-4)/2006.

M. Kovai, Z. Greti, . Dundovi: Planiranje i izbor lokacije Criteria and assumptions of the development of nautical tourism ports in relation to the protection of the sea and coast have been determined. Key words: sustainable development, nautical tourism port, planning, measures for protection of coastal and sea area, ecological standards.

(117-124)

podruja. S druge strane, obalna se zona najee definira kao uski dio kopna na koji utjee blizina mora i dio mora na koji utjee blizina kopna. U toj se zoni obino nalaze najvrjedniji, ali i najosjetljiviji prirodni sustavi. Razvojni pritisci, obino negativni, na prirodne su sustave tu najizraeniji. Prirodna bogatstva ili resursi jesu tvari, organizmi ili svojstva fizikoga okolia za iskoritavanje kojih ljudi trebaju raspolagati znanjem i tehnikim mogunostima, a njihova vrijednost raste ako su smjeteni u obalnoj zoni. Odrivi je razvoj ispunjenje potreba sadanje generacije, ali bez smanjivanja mogunosti da se zadovolje potrebe buduih generacija. Tri su temeljne odrednice ovog pojma [11]: ekonomski razvoj radi poveanja kakvoe ivljenja, ekoloki odrivi razvoj (razvoj kojim se omoguuje zatita kljunih ekolokih procesa, sustava i bioloke raznolikosti), uravnoteeni razvoj kojim se omoguuje ravnomjerna raspodjela razvojnih pogodnosti za sadanje i budue generacije. Obalni ekosustavi osnovni su initelj obalnoga razvoja. Kako bi se postigla odrivost, stopa obalnog razvoja i koritenja resursima ne smije prijei kapacitet obalnih ekosustava za podravanje ljudskih aktivnosti. Poradi toga treba utvrditi nosivi kapacitet obalnoga i morskog podruja, to podrazumijeva utvrivanje maksimalnog broja korisnika koje neki prirodni resurs moe podnijeti da se pritom ne ugroava njegova prirodna kakvoa [10].

1. Uvod
Introduction
Nautiki turizam privlai sve veu pozornost u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, zbog gospodarskoga znaenja u ukupnoj ekonomiji, te posebno zbog izgradnje kapaciteta potrebnih za njegovu realizaciju na neiskoritenim morskim i obalnim resursima. Luke nautikog turizma postaju specifina mjesta realizacije tog segmenta turizma. Poradi toga nuno je njihovo pozicioniranje radi utvrivanja stvarnog utjecaja na okoli i definiranja ekolokih mjera. S obzirom na to da jadransko podruje u cjelini zasluuje posebnu skrb i zatitu, iskoritavanje mora i obalnoga podruja mora biti usmjereno na one namjene i sadraje koji e omoguiti kvalitetan razvoj uz usuglaavanje svih aktivnosti sa stvarnim mogunostima prirodnoga potencijala, sa stanjem razvijenosti tehnike i prometne infrastrukture i s demografskim mogunostima. Nautiki turizam, svojom specifinom aktivnou i potrebom za prostorom oko obalne linije, to jest u prostoru javnoga pomorskog dobra, potencira probleme zatite prirode a ureenje prostora time postaje sve vanije. Razvojem nautikog turizma intenzivirat e se izgradnja luka posebne namjene, luka nautikog turizma, pri emu e doi do velikih promjena u prostoru, ak i moguih negativnih, ako se nautiki turizam sustavno ne planira. Planiranje, uz potovanje osnovnih naela izgradnje luka unutar postojeih akvatorija grada ili naselja u neposrednoj blizini ve izgraenih zona javne luke, posebno je presudno za otono podruje Hrvatske.

3. Jadransko more ope karakteristike

The Adriatic Sea General Characteristics
Jadransko je more duboko u kopno usjeeni zaljev Sredozemnoga mora, u smjeru jugoistok-sjeveroistok i 2 duljini od 783 km, s ukupnom povrinom od 138.595 km . Hrvatska obala Jadranskoga mora dugaka je 5.835 km, od ega 4.058 km pripada otocima, kojih ima vie od 1.000. Povrina hrvatskih teritorijalnih voda iznosi 31.067 2 km [7]. U cjelini, najvei dio hrvatskoga obalnog mora jo uvijek nije oneien; zasad se oneienja povremeno pojavljuju jedino u nekim dijelovima priobalja, blizu velikih gradova s nerijeenim sustavom obrade i odvodnje otpadnih voda komunalnog i industrijskog porijekla. Konvencija Ujedinjenih naroda u Zakonu o moru, Jadransko more opisuje kao: bogatstvo ivota, istoa, prozirnost i krajolik kojima valja posveivati posebnu pozornost u smislu njihova iskoritavanja i ouvanja, a pritom se procjenjuje da postoji: opasnost od raznovrsnih oneienja zbog njegove veliine i spore izmjene vode.

2. Odrivi razvoj obalnoga prostora

Sustainable Development of Coastal Space
Integralno shvaanje hrvatskoga obalnog prostora (morskoga i kopnenog) podrazumijeva njegov uravnoteeni razvoj. On mora biti odriv na dugi rok, to naglaava vanost razumnog upravljanja prirodnim bogatstvima, pri emu je prostor jedan od najvanijih resursa [3]. Prostor se moe tretirati kao neobnovljivi prirodni izvor jer, jednom iskoriten za neku aktivnost, postaje zbog zakonskih, socijalnih i ekonomskih razloga teko dostupan za druge aktivnosti. To naglaava vanost kriterija za odreivanje prioriteta u koritenju prostorom, i to u ranoj fazi planiranja. Planiranjem se utvruju kriteriji koji se mogu definirati kao smjernice za praktinu realizaciju prihvaenih planskih ili razvojnih ciljeva, tako da izbor i sadraj kriterija ovise o postavljenim ciljevima. Obalno podruje zahvaa iri geografski prostor teritorijalne morske vode i na kopnenoj strani slijevna

Bioloke i ekoloke vrijednosti

Biological and ecological values Jadranska flora i fauna vrlo je raznolika (cca 6-7 tisua biljnih i ivotinjskih vrsta), pri emu neke skupine 119

"Nae more" 53(3-4)/2006.

M. Kovai, Z. Greti, . Dundovi: Planiranje i izbor lokacije organizama, osobito beskraljenjaka, nisu dostatno istraene, pa se pretpostavlja da je taj broj znatno vei. Posebnu vrijednost jadranske flore i faune ini velik broj endemskih vrsta (oko 12 % ).

(117-124)

mogue povezani negativni utjecaji koji imaju ili bi mogli imati neeljene posljedice na ekoloke sustave. - Nacionalna strategija zatite okolia izmeu ostalih definira sljedee zadatke: provoenje cjelovitog upravljanja obalnim podrujem, osnivanje posebno zatienih morskih podruja i organiziranje upravljanja radi ouvanja i prirodne obnove ivotnih zajednica, ribljih zaliha i biolokih raznolikosti, sustavno praenje stanja ekolokoga sustava mora i pravodobno onemoguivanje ugroavanja ekoloki i gospodarski najvrednijih ivotnih zajednica te provoenje potrebnih mjera za njihovu zatitu i odgovorno iskoritavanje, ispunjavanje obveza iz meunarodnih ugovora o smanjenju unosa otpadnih tvari u more (strogi nadzor). U dokumentu se navodi: Ono to je izuzetna vrijednost u europskim razmjerima i komparativna prednost Republike Hrvatske, te ima apsolutni potencijal temeljnoga resursa za daljnji razvoj, jest bogatstvo prirode, odnosno bioloke i krajobrazne raznolikosti. Budunost je u ouvanju postojeih prirodnih vrijednosti i njihovom koritenju kao resursa (primjerice odrivog, ekolokog turizma ili ekoloke poljoprivrede).

Antropogeni utjecaji na morski ekosustav

Human influence on marine ecosystem Jedan od najvrjednijih i najosjetljivijih dijelova prirodne batine - Jadransko more, otoci i obalno podruje izloeni su negativnim utjecajima brojnih ljudskih djelatnosti. Iako su po geografskim osobitostima i povijesnim okolnostima jo uvijek, u ekolokom pogledu, u znatno boljem stanju od najveeg dijela Sredozemnoga mora, takvo stanje ne moe biti zadovoljavajue. Pomorski je promet jedan od izvora oneiivanja zbog moguih nezgoda (osobito pri prijevozu nafte) i zbog nepropisnoga odlaganja balastne i kaljune vode i krutoga otpada. Degradacija obalnog pojasa, osobito izraena u veim urbanim sreditima, posljedica je nepostojanja odgovarajuih prostornih planova, spekulativne bespravne izgradnje, neodgovarajue institucionalne strukture i instrumenata za provedbu planova. Osim razliitih tipova oneienja ravnoteu ekolokog sustava Jadranskog mora i njegove obale ugroava neselektivni ulov morskih organizama (riba, spuava, koralja, koljkaa, rakova, glavonoaca), marikultura, invazije alohtonih vrsta i klimatske promjene.

4. Zatita biolokih i ekoloih vrijednosti Jadrana

Protection of Biological and Ecological Values of the Adriatic 4.1. Institucionalni aspekt
Institutional Aspect Pregled potencijalnih negativnih utjecaja luka nautikoga turizma na morski okoli i njegov ivi svijet, nalae da se u duhu naela odrivog razvoja uskladi razvoj nautikog turizma u Hrvatskoj s ostalim prioritetima. Jedan je od znaajnih prioriteta Hrvatske i zatita okolia. Kljuni zakonski i strateki dokumenti tretiraju problematiku zatite okolia i jasno istiu taj prioritet: Zakon o zatiti okolia (NN, 82/94.), Strategija i akcijski plan zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti RH (NN, 81/99.), Nacionalna strategija zatite okolia (NN, 46/02.), Nacionalni plan djelovanja za okoli (NEAP) (NN, 46/02.). - Nacionalnim planom djelovanja za okoli definira se: Obalno podruje spada meu najvrednija gospodarska i prirodna bogatstva Republike Hrvatske. To je podruje u kojemu se dogaaju dinamini i meuovisni prirodni procesi to ih pokree uzajamno djelovanje mora i kopna te podruje na koje djeluju razvojni pritisci i s time

4.2. Preporuke za odabir kriterija ekoloki vrijednih i osjetljivih podruja

Recommendations for Selection of Ecological Values Criteria and Sensitive Areas Pri odabiru kriterija ekoloki vrijednih i osjetljivih podruja treba kategorizirati akvatorij s obzirom na njegove ekoloke znaajke [4]: Ekoloka vrijednost Bioloka raznolikost (procjena u odnosu prema referentnom podruju) Raznolikost stanita (broj stanita po jedinici prostora) Prirodna ouvanost Podruja vana za kljune ivotne aktivnosti organizama Osjetljivost na ljudske aktivnosti. razliitih tipova

Osim navedenih podruja i organizama koji ive u njima postoji jo mnotvo bioloki vrijednih stanita i zajednica koje imaju iznimno veliki znaenje za funkcioniranje morskoga ekosustava, a koje jo nisu obuhvaene zakonskom zatitom.

5. Nautiki turizam na Jadranu

Nautical Tourism on the Adriatic
U ukupnoj turistikoj ponudi, nautiki je turizam u novije vrijeme sve atraktivniji oblik aktivnosti. On pritom ne mora imati negativne utjecaje na okoli, ali u Hrvatskoj ih redovito ima. Za izgradnju marina birane su lokacije na

120

"Nae more" 53(3-4)/2006.

M. Kovai, Z. Greti, . Dundovi: Planiranje i izbor lokacije najljepim i najosjetljivijim dijelovima hrvatske obale, pri emu nisu izuzeti ni nacionalni parkovi. Poradi toga je, pri odreivanju prostora i planiranju izgradnje novih objekata, poeljno razmotriti lokacije u devastiranim zaljevima, pri emu bi izgradnja marina i turistikih kapaciteta u sklopu opih programa sanacije - mogla imati i dodatne pozitivne uinke, primjerice osigurati radna mjesta lokalnom stanovnitvu. Prednost marina u usporedbi s drugim oblicima sidrenja je prihvaanje veeg broja plovila na istom prostoru, te poveana razina upravljanja okoliem koja se moe ugraditi u rad marina. Pri razvoju nautikoga turizma zatita okolia mora imati prioritet jer je ouvani prirodni okoli preduvjet za budui turistiki razvoj, posebno nautikoga turizma. U tom se smislu u Nacionalnoj strategiji zatite okolia (NN, 46/02.) u kontekstu razvoja turizma navode ovi prioriteti: uravnoteeni i osmiljeni razvoj uz zatitu svih resursa, te njihova to potpunija valorizacija, primjena ekolokih standarda uz orijentaciju na ouvanje prirodnih resursa, jaanje i razvoj razliitih vrsta novih oblika selektivnoga turizma (primjerice ekoloki turizam umjesto masovnoga), smanjenje sezonskog poslovanja uz primjenu prihvaenih standarda kvalitete turistikih i nautikih usluga.

(117-124)

pojavljuju na individualnim organizmima, mogu imati negativne posljedice i na itave zajednice. 3. Organske tvari u komunalnim i industrijskim otpadnim vodama, te obogaivanje duikovim i fosfornim solima, moe rezultirati smanjenjem bioloke raznolikosti. 4. Slaba cirkulacija vode unutar luka nautikoga turizma djeluje na smanjenje kvalitete morske vode.

5.2. Kriteriji za odabir nautikoga turizma

lokacija

za

luke

Criteria for Selection of the Nautical Tourism Port Na naelima odrivog razvoja moraju se utvrditi osnovni kriteriji za uravnoteeno iskoritavanje i razvoj morskoga i obalnog prostora, uz zatitu prirodnih karakteristika okolia. U tom se smislu zauzimanje odreenih prostora za luke nautikog turizma moe smatrati prikladnim pod uvjetom da (se): 1. negativni utjecaji na morske izbjegnu ili ublae do prihvatljive razine, ekosustave

2. negativni utjecaji na obalne procese (strujanje vode, procesi sedimentacije) u blizini luke nautikog turizma, du obale, te od obale prema otvorenomu moru izbjegnu ili ublae do prihvatljive razine, 3. izmjena vode bude takva da osigurava dobru prozraenost bazena i da se prethodna kvaliteta morske vode unutar marine i u susjednim podrujima zadri ili pobolja,

5.1. Potencijalni utjecaji marina na okoli

Potential Influences Environment of Marinas on the

4. aktivnost luke nautikoga turizma bude u skladu s drugim aktivnostima u neposrednoj okolini, 5. aktivnost luke nautikog turizma bude usklaena sa socijalnim, ekonomskim, kulturnim i rekreativnim vrijednostima podruja. Pojedinani i kumulativni negativni utjecaji luka nautikog turizma na okoli ovise o njihovoj lokaciji, veliini i opremi; pritom su bitni initelji: veliina luke nautikog turizma, konstrukcijska rjeenja lukobrana i vezova (fiksni, plutajui), karakteristike bazena u kojemu je smjetena luka nautikoga turizma (dubina, nagib, dinamika izmjene vode), prirodna kvaliteta morske vode, blizina uzgajalita ili podruja ribolova podruju luke nautikog turizma, druge rekreativne aktivnosti u blizini luke nautikoga turizma, prisutnost osjetljivih, ugroenih, vrijednih ili zatienih stanita, zajednica i/ili vrsta u blizini luke nautikog turizma. Preporuke za izbor lokacije nautikoga turizma luke s obzirom na fizike karakteristike prostora pretpostavljaju:

Utjecaji na okoli ukljuuju trenutane izravne i neizravne uinke (gubitak stanita, promjene u kvaliteti mora i sedimentaciji), te trajne uinke (gubitak prirodnih ljepota, trajno smanjenje kvalitete mora, poveanje razine buke, porast lokalnih pritisaka npr. prometnih). Potpuni nestanak stanita mogu je zbog betoniranja obale, promjene obalne linije, promjene supstrata itd. Zahvati u obalnom podruju dijele vea kompaktna stanita na manje dijelove, to remeti ivotne aktivnosti brojnih vrsta, smanjuje njihov ukupni areal i veliinu raspoloivog stanita, izaziva promjene u putovima migracija, poveava rubni efekt i u konanici dovodi do poremeaja u strukturi i funkcijama zajednica te smanjuje bioloku raznolikost. Kao jedan od najvanijih potencijalnih negativnih utjecaja marina na okoli navodi se oneienje. Rezultati istraivanja tipova oneienja koji se dovode u vezu s marinama mogu se saeti kako slijedi [5]: 1. Nautiki turizam i luke nautikog turizma, kad se usporede s nekim drugim kategorijama izvora oneienja (urbana naselja i agrikultura), ne mogu se okarakterizirati kao glavni izvori oneienja. Ipak, marine i nautiki turizam mogu uzrokovati lokalno smanjenje kvalitete morske vode i negativni utjecaj na morske organizme i ekosustave. 2. U nekim su studijama utvrene toksine razine tekih kovina koje uzrokuju iroki raspon negativnih efekata na morske organizme. Svi ti efekti to se

"Nae more" 53(3-4)/2006.

121

M. Kovai, Z. Greti, . Dundovi: Planiranje i izbor lokacije Dobru izmjenu vode u bazenu osigurana prozraenost bazena, onemoguena pojava ustajale vode, povean prijemni kapacitet bazena. Konfiguraciju bazena

(117-124)

nautikog turizma prepoznate kao neuskladive s programima zatite podruja - zatita ima apsolutni prioritet. Ograniavanje izgradnje/razvoja luke nautikog turizma Zatita vrijednih podruja ima prioritet, ali doputa ogranieni razvoj nautikog turizma uz sve mjere opreza. Razvoj postojeih luka nautikog turizma Radi unapreenja nautikog turizma razvojem, proirenjem, redizajnom i ureenjem postojeih marina, privezita i sidrita - kapaciteti se koncentriraju na podruja u kojima je ta aktivnost ve zastupljena, ime se dio negativnih efekata izbjegava (npr. nestanak prirodnih stanita). Izgradnja novih luka nautikog turizma Pod uvjetom da podruje zadovoljava ekoloke kriterije, te po naelu istih luka nautikog turizma, doputa se propisno prikupljanje, skladitenje i odlaganje svih vrsta produkata koji dolaze s brodova i objekata u luci nautikog turizma.

o Vea dubina Vei volumen vode smanjuje mogunost negativnih efekata (ustajala voda) i poveava prijemni kapacitet. Izbjegavaju se lokalna podruja koja su dublja od susjednih kanala. o Nagib Poeljan je kontinuirani nagib od podruja vezova prema veim dubinama, ime se osigurava bolja izmjena vode, odnoenje oneiivala i estica. o
zaljevi. Izbjegavaju se slijepi duboko uvueni kanali i

o Bazeni koji ne zahtijevaju jaruanje Jaruanje rezultira resuspenzijom otrovnih tvari, kao to su teke kovine, ugljikovodici i sintetike kemikalije. Sedimentacija, koja se manifestira kroz kiu estica tla to tonu kroz vodeni stupac, zatrpava organizme na dnu, smanjuje prodor svjetla, smanjuje efikasnost hranjenja organizama koji hranu pronalaze vidom i onih to posjeduju njene strukture za filtraciju morske vode, oteava disanje riba i drugih organizama zbog blokiranja krnih lamela, eliminira vegetaciju. o Stabilna obala Ne zahtijeva strukture za kontrolu erozije.
Preporuke za dizajn i odravanje luke nautikog turizma [1]: izabire se otvoreni dizajn lukobrana i vezova (fiksnih ili plutajuih) koji osigurava dobru cirkulaciju i izmjenu vode, koristi se za okoli neutralnim materijalima (izbjegavaju se materijali koji isputaju otrovne tvari i one teko razgradive u moru), omoguuje se to vei prolazak svjetla, maksimalno se smanjuje potreba jaruanja (produuju se lukobrani i gatovi u prirodno duboku vodu). Gdje je jaruanje neizbjeno, posljedice je potrebno svesti na minimum. Treba izbjegavati: podruja koja imaju iznimnu vanost za ribolov, podruja koja imaju iznimnu vanost za mrijest, odrastanje, hranjenje, skrivanje i migraciju morskih organizama, pogotovo gospodarsko vanih vrsta (u tom su smislu iznimno vrijedne zajednice morskih cvjetnica i fotofilnih alga, ua i estuariji rijeka), iznimno vana podruja zbog njihove visoke bioloke raznolikosti, podruja koja su pod odreenom razinom zatite (nacionalni parkovi, parkovi prirode, strogi rezervati itd.). Kriteriji za donoenje odluka o razvoju luka nautikog turizma: Zabrana izgradnje/razvoja marina Kada je podruje prepoznato kao iznimno vrijedno i treba ga zatititi od negativnih utjecaja ili su aktivnosti luke 122

5.3. Prednosti razvoja nautikog turizma pri proirenju i ureenju postojeih luka nautikog turizma
Advantages of Nautical Tourism Development by Extanding and Improving the Existing Nautical Tourism Ports Marine su jedan od najkoncentriranijih oblika u razvoju nautikoga turizma u priobalju, pa imaju tendenciju znatne modifikacije okolia, to se dogaa u brojnim aktivnostima (zahvati na obali, jaruanje, isputanje otpadnih voda itd.). Poradi toga se koncentracijom vezova i sidrita na manjem prostoru pridonosi boljoj racionalizaciji obalnog prostora. Plutajuim vezovima, tamo gdje je to mogue, osigurava se prihvat veeg broja plovila po jedinici povrine. Postojea infrastruktura i organizacija unutar marine omoguuje veu sigurnost i bolja rjeenja za zatitu okolia. Na taj se nain negativni utjecaji na okoli koncentriraju na manji broj lokacija, to znai manji stupanj devastacije prirodnih stanita, te ukupno manji negativni utjecaj na kvalitetu mora i bioloku raznolikost. Izgradnju novih marina potrebno je dopustiti samo iznimno, pri emu treba iskljuiti netaknute a prirodnim ljepotama bogate otoke i akvatorije. Umjesto takvih lokacija poeljno je razmotriti one lokacije u devastiranim zaljevima, pri emu bi izgradnja marina i turistikih kapaciteta u sklopu opeg programa sanacije mogla imati i dodatne pozitivne uinke, primjerice osigurati radna mjesta lokalnom stanovnitvu.

6. Strateki razvojni ciljevi nautikoga turizma kao sustava

Strategic Developing Tourism as a System Aims of Nautical

Prostorno-ambijentalni razvojni ciljevi temeljni su imbenik stratekih razvojnih ciljeva nautikog turizma i luka nautikoga turizma.

"Nae more" 53(3-4)/2006.

M. Kovai, Z. Greti, . Dundovi: Planiranje i izbor lokacije U usporedbi s razvijenijim europskim i sredozemnim okruenjem, hrvatsko obalno podruje Jadrana ima veliku raznolikost i visoko ouvane prirodne vrijednosti. Vrjednovanje i zatita prirodnih resursa jedan je od osnovnih stratekih ciljeva u razvoju Hrvatske, a poglavito u djelatnostima turizma i nautikoga turizma.

(117-124)

6.1. Ouvanje i unaprjeenje morskoga i obalnog prostora

Protection and Development of Sea and Coastal Areas U uspostavljanju sustava nautikog turizma u Hrvatskoj, osnovni strateki cilj je ouvati i unaprijediti stanje svih prirodno vrijednih lokaliteta kako bi oni zadrali svoju privlanost. Odabrani sastavnice: osnovni strateki cilj sadrava ove

pojaanu zatitu i vrijednih lokaliteta,

odravanje

prirodno

samo propisivanje kvalitete. Standardizacija pridonosi racionalizaciji i veoj produktivnosti, a olakava i omoguuje tehniko sporazumijevanje i razmjenu informacija. Opi cilj standardizaciji je zatita ljudskoga zdravlja i opa sigurnost ljudi i dobara. Naelo odrivosti dio je sustava standardizacije ili normizacije; ono se utvruje uskladbom svih zainteresiranih, a odobrava ga meunarodno ili dravno tijelo. Meunarodne norme za Europu donosi Meunarodna organizacija za normizaciju, poznatija kao ISO, a na svjetskoj razini IFAN. Hrvatska je punopravna lanica ISO-a od 1993. godine. Standardizacija se provodi s pomou tono definiranih standarda pa se uz oznaku ISO nalazi broj koji definira vrstu standarda. Na temelju ISO standarda razvijaju se precizniji standardi kojima se detaljnije definira problematika, pa tako Meunarodno udruenje za istraivanje trita za Europu, ESOMAR, propisuje posebne standarde istraivanja trita poznate kao EMRQS. Standardi koji se tiu turizma i nautikog turizma jesu ISO 9000, ali s obzirom na to da nautiki turizam ima posebno izraenu pomorsku komponentu, na njega se odnose i neki drugi standardi [6].

rast kvalitete ivota lokalne zajednice, svrhovito koritenje svim pogodnostima u prostoru, kako prirodnim tako i onim koje je stvorio ovjek, organizirani sustav hrvatskih luka nautikog turizma, produenje vremena iskoritenja kapacitet i njihov vei gospodarski uinak.

6.3. Mjere zatite i ouvanja mora i priobalja poticaj razvoju nautikog turizma
Measures for Protection of Sea and Coastal Areas an Encouragement of Nautical Tourism Hrvatski jadranski prostor jedna je od najpoznatijih prirodnih i gospodarskih vrijednosti, koju treba tititi i uvati za budue narataje. S obzirom na privlanost, obalni je prostor neposredno uz more napadnut vieslojnim interesnim ulaganjima, to je i prijetnja da u konanici bude izgubljen i prenapuen raznovrsnim djelatnostima od kojih dio moe biti smjeten u zaleu obale. Vii stupanj urbanizacije mora osigurati i vii stupanj ouvanja, zatite i unaprjeenja toga podruja. Posebna pozornost institucija zaduenih za gospodarenje prostorom, a osobito lokalne uprave i komunalnih poduzea, mora biti usmjerena na rjeavanje problema oneienja mora krutim i tekuim otpadom. Postavljanje svih instalacija podmorske infrastrukture mora biti utemeljeno na procjeni podobnosti smjetaja tih objekata, uz izbjegavanje morskih uvala, prolaza i prirodno visokovrijednih podruja. Radi cjelovite zatite mora i priobalja, nuno je provoditi potrebne mjere i aktivnosti, a to su: Izradba strunih podloga o ureenju i zatiti obalnog pojasa U postupku izradbe studija posebnu pozornost treba usmjeriti na preispitivanje razvoja nautikog turizma - od razmjetaja u prostoru do ukupne optereenosti akvatorija, obalne linije i kopna. Pri izgradnji nautikih centara ne bi se smjela dopustiti vea promjena obalne linije nasipavanjem ili otkopavanjem obale, pri emu je novu izgradnju kapaciteta poeljno usmjeriti na izgradnju kvalitetnih dopuna postojee turistike ponude.

Ostvarivanje odabranih osnovnih stratekih ciljeva temelji se na prihvaanju sljedeih polazita: vrijedne prirodne ambijente treba osposobiti za prihvat plovila, ali ne za njihov trajni privez, za gradnju luka nautikog turizma valja se koristiti prirodno manje vrijednim prostorima,
utvrivanje optimalnoga kapaciteta postojeih

luka nautikog turizma, modernizacija opreme i obogaivanje ponude postojeih luka nautikog turizma te ostalih luka i luica, proirenjem i viom kvalitetom ponude, znatnije ukljuivanje kopnene povrine za smjetaj manjih plovila, a morske povrine treba prepustiti za vez veih plovila, usklaenje europskih norma s posebnostima hrvatske obale.

6.2. Standardi kvalitete

Quality Standards Segment ekolokoga pokreta novoga doba jest i razvoj nacionalnih, grupacijskih i meunarodnih standarda kvalitete. injenica je da je nastupilo doba intenzivne standardizacije koja propisuje uvjete, pravila, odrednice ili odlike to ih mora zadovoljiti sirovina, materijal, proizvod ili usluga, a obuhvaa sve ljudske aktivnosti i ima ire i kompleksnije ciljeve nego to je

Donoenje odgovarajuih propisa za podruja od posebnog interesa Inspekcijski nadzor nad pomorskim dobrom nije, naime, u potpunosti uspostavljen, jednako kao ni nadzor

"Nae more" 53(3-4)/2006.

123

M. Kovai, Z. Greti, . Dundovi: Planiranje i izbor lokacije nad usmjeravanjem i troenjem sredstava prikupljenih od naknada za izdane koncesije na pomorskom dobru.

(117-124)

o Kontinuirana edukacija stanovnitva Za intenzivniji i kvalitetniji razvitak vana je sociokulturna i edukativna razina stanovnitva. Radi toga treba sustavno provoditi edukaciju u svim slojevima stanovnitva, koja e biti usmjerena prema spoznaji i ouvanju temeljnih kulturnih i prirodnih vrijednosti.
Valorizacija pomorskoga dobra temeljem dodjele koncesijskih odobrenja i koncesija, nije u potpunosti rijeena zbog promjena zakonskih propisa i nepostojanja cjelovitog katastra pomorskoga dobra. Moe se zakljuiti da koncesije treba izdavati samo za postojee turistike lokalitete, a za nedirnuta neizgraena podruja one se mogu dodijeliti samo iznimno. Razlog je takvu stavu u visokoj vrijednosti prostora kao stratekoga resursa hrvatskog turizma.

mjere aktivnog odnosa prema resursima poevi od poduzetnika i nautiara do upravljakih struktura marina prijeko su potreban prilog strategiji postizanja odrivog razvoja u njihovu irem okruju.

Literatura
Literature
[1] Adie, Donald W., Marinas A working guide to their development and design, III Edition, The Architectural company, New York, 1984 [2] Branwell, W., Sustainable Tourism-An elvolving global approach, Journal of Sustainable Tourism, No 1, 1993 [3] CiCin Sain, B., et all., Integrated coastal and ocean menagement (Concept and Practice), Center for the Study of Marine Policy University of Delaware, Washington DC, 1998 [4] CiCin Sain, B., I. Pavlin, S. Belfiore, Sustainable Coastal Management: A Transatlantic and EuroMediterranean Perspective, Kluwer Academic Publishers, Dordrecht, 2002 [5] Favro, S., M. Kovai, Physical Plans in Managing th International Sea and Coastal Area. // 25 Conference on Organizational science development. Change management 25 (2006); Portoro, 10491058. [6] Lukovi, T., Yachting on the European part of the Mediteranean, Croatian Paneuropean Union, Branch in Split, Redak d.o.o., Split, 2002. [7] Peljar - Vodi za nautiare, Hrvatski Jadran sjeverni dio, Fabra d.o.o., Zagreb, 2000. [8] Prostorni plan i smjernice razvoja Istarske upanije, Slubene novine Istarske upanije, 2, 2002. [9] Prostorni plan Primorsko-goranske Slubene novine, 14, 2000. upanije,

Zakljuak
Conclusion
Nautiki se turizam, kao selektivni oblik turizma, ubraja meu propulzivnije turistike djelatnosti koje imaju obiljeja rekreacije. Predstavlja novu socio-ekonomsku pojavu u drutvu, kojoj budunost tek dolazi. Svojim viestrukim uincima pridonosi novim, sadrajnijim uvjetima ivljenja, urbanizaciji i ureenju povrina, te nizu drugih uinaka to su posredno ili neposredno povezani s cjelovitom turistikom ponudom. Zakonska infrastruktura pojedine zemlje na podruju nautikog turizma znaajan je initelj poticanja ili ogranienja u razvoju. Struktura normativnih odredba u suvremenim zemljama vrlo je sloena jer mnotvo zakonskih rjeenja, izravno ili neizravno, utjee na razvoj neke djelatnosti. Razvoj nautikog turizma zahtijeva kompleksno zakonsko reguliranje zbog toga to se tu na razliitim razinama isprepleu javni i privatni interesi, meunarodne konvencije i nacionalna zakonodavstva, te brojni elementi sigurnosti plovidbe. Nautiki turizam, kao jedna od najmlaih gospodarskih djelatnosti, specifian je zbog svojega neravnomjernog prostornog razvoja. Na odreenim podrujima, zbog njihove turistike privlanosti, izgraen je vei broj marina i turistikih luka, a na drugim prostorima luke nautikog turizma nisu ni planirane. Uinkovito poslovanje luka nautikog turizma podrazumijeva ekonomsku i tehniko-tehnoloku uinkovitost, pri emu posebnu pozornost treba posvetiti ouvanju ambijentalnih osobina Jadrana i prirodnoga ekosustava. Primjena naela odrivog razvoja, uvoenje ekoloke politike u poslovanje luka nautikog turizma i

[10] Smjernice za procjenu prihvatnog kapaciteta sredozemnih obalnih podruja za turizam, Program prioritetnih akcija, Centar regionalnih aktivnosti, Split, 1997. [11] tokovi, I. M. Kovai, The influence of tourism on Natural, Physical and Ambiental Values of a tourist Destination Landscape. // Book of abstracts of the th International Scientific Conference on 24 Organizational Science Development. Synergy of Methodologies, 24 (2005); Portoro, 1170-1176. [12] Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama, Narodne novine, 2003., 158. Rukopis primljen: 6.7.2006.

124

"Nae more" 53(3-4)/2006.