Ljubica Uvodi Vrani prof. psihologije mobitel:091/520 2311 ; tel:01/3757 821 Dom zdravlja Zapad, Prilaz b.

Filipovia 11, e-mail:ljubica.uv@gmail.com www.petkomu5.hr

1. tema 15.10.2007. u Umagu

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA
Uvod: to se dosad smatralo inteligencijom Do 1983. psihologija je, ini se, u fokusu svoje pozornosti imala inteligenciju. I to racionalnu inteligenciju: sposobnost i brzinu snalaenja u novoj situaciji. Pokazalo se da se mnogi visoko-inteligentni ljudi ne snalaze u ivotu i ne postiu oekivane rezultate zato jer nemaju EMOCIONALNU inteligenciju: razumijevanje svojih i tuih emocija, suosjeanje i emocionalno investiranje. D. Goleman nam je to objasnio i doveo u fokus emocije i tako nam pomagao da bolje razumijemo ono to smo i prije njega slutili: emocije su najvaniji dio nae osobnosti. Objasnimo to malo ire: Imamo, dakle, dvije inteligencije: zvat emo jednu racionalna da bismo je razlikovali od nove, emocionalne. Dakle, racionalna inteligencija se moe definirati na vie naina. Spomenimo neke, nama se ini, vanije aspekte: 1. Brzo snalaenje u novoj situaciji. 2. Osjetljivost na probleme. 3. Radoznalost 4. Razlikovanje bitnog od nebitnog. 5.Vea sposobnost za opravdavanje pogrenih stavova, predrasuda, pogreaka. 6. Vea sposobnost da se, odabirui obrambeni mehanizam racionalizacije, pronae dobar razlog neuspjenog ponaanja. 7. Natprosjeno inteligentni ljudi esto ne zamjeuju niske, lukave udarce pa se slabije snalaze u lakim, a samo za njih, tekim situacijama. Dakle, ako pokuamo spojiti ove aspekte, moemo rei da je racionalna inteligencija ona sposobnost koja nam omoguuje da se izvuemo iz neke situacije, a ujedno nas obavjetava da smo u neprilici. Manje inteligentni ljudi vjerojatno vide manje potekoa, ali ih i slabije rjeavaju. Obino se manje inteligentni ljudi lake snalaze u jednostavnijim zadacima. A tih jednostavnih zadataka ima najvie u svakodnevnom ivotu, pa su na taj nain po svojim sposobnostima bolje prilagoeni obinim, svakodnevnim stvarima.

Inteligentniji ljudi su esto intrinzino motivirani, iz sebe. To je motivacija koja proizlazi iz zadovoljstva to obavljamo neki posao. Kad ovjek ima volje raditi, radi samog tog posla, kad u obavljanju nalazi zadovoljstvo -- to znai da je intrinzino motiviran. Za razliku od ekstrinzine, vanjske motivacije kada radimo neto da bismo dobili ili postigli neto drugo. Na primjer, radimo za novac kojim emo kupiti ono to nam prua zadovoljstvo. Inteligentniji ljudi su intelektualno radoznaliji i esto imaju vie interesa i motivacije za sloene zadatke pa im je svakodnevni ivot pun rutinskih obveza, esto stalni izvor nelagode. Inteligencija, mislili su mnogi psiholozi, je jedna jedinstvena sposobnost koja utjee na izvoenje svakog zadatka. Ali nije tako. Osim te ope inteligencije, koja stvarno utjee na izvoenje svakog zadatka, postoje i pojedini initelji inteligencije: verbalni, numeriki, mehaniki, prostorni tj. postoje specifine inteligencije koje su vezane uz odreene vrste zadataka. Zahvaljujui racionalnoj inteligenciji ovjeanstvo je dobilo brojne korisne stvari, ali je racionalna inteligencija omoguila i psihopatskim i sociopatskim linostima ostvarivanje nehumanih ciljeva. Inteligencija je u veoj mjeri genetski odreena, a tijekom ivota taj potencijal moemo iskoristiti ili ga pak smanjiti oteujui mozak alkoholom, drogama, mehanikom ozljedom. . Kako se definira emocionalna inteligencija? Kako je mogue da se ljudi s visokim kvocijentom inteligencije ponekad uzaludno koprcaju, dok oni s tek umjerenim sposobnostima uspijevaju? Za uspjeh je potrebna, osim racionalne inteligencije, i emocionalna inteligencija, koja se sastoji od samosvijesti, samodiscipline, predanosti, sposobnosti samo-motiviranja i empatije (suosjeanja). Moda je emocionalna inteligencija ono to smo prije zvali socijalna inteligencija -- razumijevanje sebe, odnosa i drugih. Za emocionalnu inteligenciju suosjeanje je bitna komponenta. To je sposobnost da osjetimo ono to osjea netko drugi. Poto smo osjetili neiju emociju, moemo postupiti samilosno, osjetiti saaljenje, pomoi, zatiti, potaknuti tu osobu da sama sebi pomogne. Zato je to vano, kada nam, s druge strane, racionalna inteligencija kae da se ne upleemo i ne gubimo svoje dragocjeno vrijeme na tue brige? Zato jer je emocionalna inteligencija nuna za stvaranje ljudskog odnosa, koji shvaamo kao proces, kao stalni, otvoreni zadatak, koji treba stalno njegovati i razvijati. Jer emocionalna inteligencija, za razliku od racionalne, nije genetski odreena nego se moe stjecati, vjebati i jaati cijeli ivot.

A da nita nije tako novo, pa ak ni ovaj najnoviji pogled na inteligenciju, svjedoi nam i ovaj motto s kojim se poinje objanjavat emocionalna inteligencija: Svatko se moe naljutiti - to je lako. Ali biti dovoljno ljutit na pravu osobu, u pravo vrijeme, s pravom svrhom, i na pravi nain - to nije lako. Ovo je napisao Aristotel o emocijama se dakle odavno razmilja. Ali moda je lake ui u ovu temu pomou nekoliko primjera emocionalno inteligentnog ponaanja. 1. primjer: prodava kruha rano ujutro ljubazno pozdravlja sve kupce i malko popria s njima. Toga dana svim kupcima kruha dan je zapoeo lijepo pa se i oni lijepo obraaju drugima s kojima komuniciraju i dobro se raspoloenje iri. 2. primjer: Auto s branim parom i njihovom invalidnom kerkom u kolicima upao je u rijeku. Brani par sa zadnjim snagama pogura svoju ker iznad vode do spasilaca, a zatim potonu. Emocionalno gledano -- inteligentno ponaanje, racionalno gledano - apsurdna glupost. 3. primjer: ena, koju je suprug ostavio i otiao ivjeti s mlaom enom, nakon par mjeseci pria s prijateljicom i kae joj: Ne razmiljam vie o njemu. Sma sam i samostalna. Dobro mi je. Ali dok to govori mirnim i uvjerljivim glasom, suze joj navru na oi. Njena emocionalna inteligencija tjera suze na njene oi, dok racionalna inteligencija daje mirno verbalno ponaanje. Postoji jedna popularna pjesma koja slino ukazuje na dvostrukost naeg ponaanja: Jedan dil od mene, oni je a bii od tebe, a drugi dil pravi je, a jubi tebe ne prestaje. Ambivalencija je esto sukob izmeu nae emocionalne i racionalne inteligencije. Na primjenu i razvijanje emocionalne inteligencije -- nagovara nas moralni imperativ. U drutvu u kojem se pokuava proizvoditi to veom brzinom, kad su sebinost, nasilje i oduzimanje smisla viim vrijednostima iroko rasprostranjeni, jo je vea vanost emocionalno inteligentnog ponaanja koje povezuje osjeaje, karakter i moral. Osnovno etiko stajalite proizlazi iz emocionalnih kapaciteta. Ako volimo prijatelje iz nae grupe, organiziramo na rad tako da oni imaju koristi. Ako volimo sebe, organiziramo rad tako da preteno mi imamo koristi. U prvom sluaju razvijamo dobru grupu, a u drugome grupa nam stagnira ili ak propada. Ako se rad u grupi pretvori u brigu oko nekih vanjskih stvari, a zanemarimo osnovni rad s lanovima i za lanove, onda emo poveati svoju mo, ali neemo ispuniti jednu od moda najvanijih svrha grupe - empatiku svrhu.

Mi smo u ovim naim radionicama, tako ja mislim i takvo raspoloenje elim podravati, ljudi koji su odluili razvijati svoju emocionalnu inteligenciju, a ne koristiti svoju racionalnu inteligenciju da bi poveali svoju mo ili radili na svojoj reklami. Ako smo spremni ulagati u dobrobit drugoga, onda smo emocionalno inteligentni. To donosi korist drugima. Ali i nama. Ta korist se moda ne moe zbrojiti, ali se moe osjetiti. Onaj tko je izruen na milost i nemilost svom negativnom impulzivnom ponaanju, kome nedostaje samo-kontrola u pokazivanju negativnih emocija, ne moe esto ostvariti adekvatno moralno ponaanje. Sposobnost kontroliranja impulzivnog ponaanja u skladu s vlastitim moralom i karakterom ini nas strukturiranom osobom. Korijen altruizma lei u suosjeanju ili empatiji, u sposobnosti da se proitaju tue emocije, i u osjeaju za potrebe drugih i za njihovo potekoe. Samosvladavanje i suosjeanje su veoma vani za ljude i njihove odnose. Pritom se nikako ne smije potisnuti i vlastiti interes i skrb o sebi. Kako poveati emocionalnu inteligenciju? Moda je najvanija tema koja se povezuju s pojmom emocionalne inteligencije emocionalno obrazovanje. Spomenut emo primjer iz ivota: Jedna je ustanova pokazala primjerom kako treba integrirati osobe koje imaju slabije razvijenu inteligenciju: zaposlili su jednu takvu mladu osobu da kuha kave. Pouili su je kako se to radi. Poduka je due trajala, ali se sreom i isplatila. Osoba zadovoljava na poslu, sretna je i zadovoljna to radi u dravnoj ustanovi, togod to znailo. Rado dolazi na posao, ak i ranije, itd. Ali, to se propustilo napraviti? Zaboravljena je emocionalna strana koja je sastavni dio toga posla. Mi komuniciramo s ljudima ne samo tako da se verbalno, racionalno sporazumijevamo o tome koliko i kakvih kava hoemo, nego mi pritom itamo i izraz lica naeg sugovornika, izrazom lica nam netko kae da nas je uo, da e pouriti, da je

zadovoljan to nas je usluio, da nam eli prijatno itd. S njezina se lica nita ne ita. Nisu je izvjebali da pokazuje emocionalnu stranu u neverbalnom izrazu, pa je njezino uglavnom bezizraajno lice neto na to se korisnici njenih usluga moraju priviknuti. Naravno, rije je o ekstremnom sluaju. Ali nisu li mnoge namrgoene osobe zapravo emocionalno neinteligentni pojedinci? Ili emocionalno nepoueni? Sami se od sebe nisu sjetili da se nasmijee sugovorniku, a netko je propustio da ih to naui. Kakav izraz lica prati koja emocija treba uiti ne samo imitiranjem, nego skoro isto onako kako se moe nauiti npr. povijest. A moda e nam taj izraz lica, koji odraava i prenosi emocije, pomoi vie u stvaranju dobrih odnosa, ne samo obiteljskih nego i prijateljskih i profesionalnih, od raznih podataka koje marljivo uimo.

Evo jo jednog svakodnevnog primjera: Nae uobiajeno pitanje koje upuujemo jedni drugima: Kako si? ili Kako ste? Zapravo znai: Kako se subjektivno osjea? Ili osjeate? Mi ne pitamo onog drugog da nam podnese racionalni izvjetaj o svom zdravstvenom, financijskom ili imovinskom stanju. Ali dobivamo i esto dajemo odgovor koji je na razini fraze, ispranjen od svakog sadraja: Hvala. Dobro. A ti? Samo se poneki naale odgovarajui pa i to esto na stereotipan nain. Dakle, prva vjeba bi mogla biti: kad nas netko tko nam je blizak upita kako smo, odgovorimo bogatije i preciznije. Koje rijei uope moemo upotrijebiti za izraavanje naih osjeaja? Znamo li nabrojiti nae osjeaje. Znamo li koje su to osnovne, a koje sloene emocije? Jesmo li emocionalno nepismeni? Jesmo li pogrijeili kad smo uili nepravilne glagole umjesto novih rijei kojima moemo, barem priblino, opisati nae osjeaje? Nije li moda glavna zamka u tome da je znati rije za neku emociju zapravo racionalna inteligencija, a da je emocionalna inteligencija esto neverbalno ponaanje. Za fina, suptilna emocionalna stanja moda jezik, koji se sastoji od rijei, nema dovoljan raspon. Moda glazba ili boja moe pomoi. U zadnje vrijeme esto razmiljam kako nemam rijei da opiem kako se tirkizna boja njeno razlijeva po svili i spaja s njezinim prirodnim sjajem. Svila ima svoj zvuk, ona uti, ona ima svoj poseban sjaj. Ona je lagana, prozirna i dobiva bore od svakog ne-njenog dodira Imamo li prave rijei za to kako tirkizna boja podrhtava na svili? Ali da kaemo jednostavnije i racionalnije: Umjetniki predmet kao da bi bio vie djelo emocionalne inteligencije, dok bi uporabni predmet bio vie djelo racionalne inteligencije. Umjetniko i uporabno se mogu nadopunjavati i kombinirati. U Americi su organizirani cijeli razredi za emocionalno opismenjavanje. Ti razredi nude predmete pod razliitim nazivima: razvijanje drutvenosti, umijee ivota, uenje o emocionalnosti i o drutvenosti, osobna inteligencija. Umjesto da se pouava koristei emocije, pouavaju se sme emocije. Polaznici ovih razreda ukljueni su u preventivne programe koji svaki ima odreeni cilj: da sprijei, npr., puenje duhana kod teenagera, uzimanje droga ili zlouporabu medicinskih preparata; da pomogne u spreavanju neeljene trudnoe, da sprijei prerano naputanje kole, nasilno ponaanje itd Svi su ti programi mnogo djelotvorniji kad obuhvaaju sr emocija, kao to je kontroliranje negativnog impulzivnog ponaanja, izlaenje na kraj s vlastitom ljutnjom te pronalaenje kreativnih rjeenja za drutvene potekoe.

U tim se razredima konkretno pokazuje kako se bre dolazi do rezultata kad se surauje. Znamo da i suradnja i natjecanje poboljavaju rezultate. Bitna razlika izmeu suradnje i natjecanja je u tome to suradnja jo i unapreuje odnose. Primjena emocionalne inteligencije Emocionalna inteligencija omoguuje: biti u stanju da sam sebe motivira da ustraje, unato frustriranosti, kontrolirati impulzivnost i odgoditi gratifikaciju, regulirati raspoloenje i odmaknuti uznemirenje od procesa razmiljanja, suosjeati i nadati se. Sto godina se prouava I. Q. (kvocijent inteligencije tj. mjera racionalne inteligencije), a emocionalna inteligencija je novi pojam, pa e vjerojatno i ova definicija doivjeti nadopune. Emocionalno inteligentna je ona osoba koja dobro podnosi vlastite osjeaje, dobro ita tue i zna se nositi s njima. Takvi su ljudi u prednosti u bilo kojoj sferi ivljenja, bilo da je rije o romantinim odnosima, intimnim odnosima, ili o tome da se shvati, snimi i primijeni neizgovoreno pravilo koje dovodi do uspjeha na nekom stupnju organizacije. Nekad se isplati uzeti kredit, nekad se isplati kupiti dionice, nekad se isplati prodati dionice, a netko dobije potrebne informacije druei se i prijateljujui s pravim ljudima koji to znaju, pa onda uzme ili ne uzme kredit, ne po svojoj pameti, nego po savjetu dobrog prijatelja. Ako i ne napravi dobar posao, zadovoljan je prijateljujui, njegujui tako i svoje i prijateljevo zdravlje. Ljudi koji ne mogu uspostaviti kontrolu nad ratovima u emocionalnoj sferi (ili iscrpljujuim bitkama) sabotiraju svoje sposobnosti, nemaju dovoljno vremena i energije da se fokusiraju na rad i na jasno razmiljanje. Znati svoj sociometrijski poloaj u grupi, znati sociometrijske poloaje drugih lanova, velika je vrijednost. Znati koga i s kim poslati na kakav zadatak, biti sposoban percipirati drutvenu atmosferu grupe, moda je vanije za jednoga efa, nego da racionalno razumije proces proizvodnje. Razlika izmeu uspjenog i neuspjenog ovjeka je esto u tome to je uspjean ovjek u svoj uspjeh uloio i svoj bogati, razumljeni i kontrolirani aspekt emocionalne inteligencije.