FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITE U ZAGREBU ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

EMOCIONALNA INTELIGENCIJA I NEKI POKAZATELJI PRILAGODBE KOD UENIKA RANE ADOLESCENTNE DOBI DIPLOMSKI RAD

Mentor:

doc.dr. Vesna Buko

Student: Ana Babi

Zagreb, lipanj 2004.

Sadraj
SAETAK................................................................................................................................................. 3 1. UVOD.................................................................................................................................................... 4 1.1. Emocionalna inteligencija u kontekstu teorija inteligencije.........................................................6 1.2. Modeli emocionalne inteligencije................................................................................................. 9 1.2.1.Model Mayera i Saloveya...................................................................................................... 9 1.2.2.Golemanov model emocionalne inteligencije......................................................................14 1.2.3.Bar-Onov model emocionalne inteligencije........................................................................ 15 1.2.4. Zakljuno o predstavljenim modelima emocionalne inteligencije..................................... 16 1.3. Naini mjerenja emocionalne inteligencije................................................................................. 17 1.3.1. Samoprocjene ispitanika.....................................................................................................17 1.3.2. Procjene drugih ljudi.......................................................................................................... 18 1.3.3. Neposredno procjenjivanje sposobnosti............................................................................. 18 1.4. Emocionalna inteligencija i razliiti pokazatelji prilagodbe djece i adolescenata...................... 21 1.5. Sociometrijski status....................................................................................................................23 1.6. kolski uspjeh i emocionalna inteligencija................................................................................. 25 2. CILJEVI, PROBLEMI I HIPOTEZE.................................................................................................. 26 3. METODOLOGIJA............................................................................................................................. 28 3.1. Ispitanici...................................................................................................................................... 28 3.2. Instrumenti...................................................................................................................................28 3.2.1. Test prepoznavanja emocija na licima osoba na fotografijama (FOTO)...........................29 3.2.2. Test upravljanja emocijama (TUE).................................................................................... 29 3.2.3. Procjene uenika (PRUPREP, PRUBRIN, PRURAZV, PRUIZRA, PRUZNAJ)............. 30 3.2.4. Sociometrija (SCM)............................................................................................................31 3.3. Pribor...........................................................................................................................................32 3.4. Postupak...................................................................................................................................... 32 4. REZULTATI........................................................................................................................................34 5.RASPRAVA......................................................................................................................................... 40 6. ZAKLJUAK...................................................................................................................................... 49 7. LITERATURA.....................................................................................................................................51

SAETAK

U okviru ovog istraivanja pokuali smo mjeriti neke od faceta sposobnosti emocionalne inteligencije u okviru modela Mayera i Saloveya, utvrditi meusobne povezanosti takvih mjera, te ispitati koliko one doprinose objanjenju kolskog uspjeha i sociometrijskog statusa kod uenika rane adolescentne dobi. U svrhu mjerenja sposobnosti emocionalne inteligencije konstruirali smo dvije mjere uinka, Test prepoznavanja emocija na fotografijama i Test upravljanja emocijama. Osim ovih mjera uinka upotrijebili smo i meusobne procjene uenika prema sposobnostima emocionalne inteligencije. U istraivanju je sudjelovalo 180 uenika 7. i 8. razreda osnovne kole u akovu. Analizom prikupljenih podataka dobiveni su ovi rezultati: a) Meusobne procjene uenika prema razliitim sposobnostima emocionalne inteligencije su statistiki znaajno meusobno povezane u rasponu od r=0.24 do r=0.79. Njihove pojedinane korelacije s mjerom prepoznavanja emocija na licu osobe nisu statistiki znaajne. Ta mjera takoer nije u korelaciji niti s mjerom upravljanja svojim i tuim emocijama (TUE). Mjera upravljanja svojim i tuim emocijama (TUE) je u niskoj statistiki znaajnoj korelaciji s vrnjakim procjenama sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i smirivanja svae u razredu. b) enski ispitanici postigli su statistiki znaajno bolji rezultat na veini mjera emocionalne inteligencije osim na Testu prepoznavanja emocija i na procjenama sposobnosti razveseljavanja drugih. c) Ovaj skup prediktora statistiki znaajno doprinosi objanjenju kolskog uspjeha i sociometrijskog statusa, a znaajnima su se u oba sluaja pokazala dva prediktora, procjene sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i procjena sposobnosti smirivanja svae u razredu, dok su se procjene sposobnosti razveseljavanja drugih pokazale kao znaajan prediktor sociometrijskog statusa uenika.

Kljune rijei: emocionalna inteligencija, kolski uspjeh, sociometrija

1. UVOD Emocionalna inteligencija (EI) je relativno novo podruje u psihologiji i novi predmet psihologijskih istraivanja. U posljednjih 12 godina uvelike privlai interes medija, postala je esta tema knjiga i asopisa, od kojih je najpoznatija ona Daniela Golemana, predavaa na amerikom sveuilitu Harvard i dopisnika New York Timesa, pod naslovom Emocionalna inteligencija. EI se prvi puta pojavila u znanstvenoj literaturi u ranim devedesetima, za to su zasluni autori koncepta, Peter Salovey sa sveuilita Yale i John D. Mayer sa sveuilita New Hempshire. Oni su odredili EI kao skup sposobnosti koje bi trebale pridonijeti tonijoj procjeni i izraavanju svojih emocija, kao i procjeni tuih emocija i uporabi osjeaja u motiviranju, planiranju i postignuu ciljeva u ivotu (Taki, 1998). Dakle, EI oznaava tip inteligencije koji ukljuuje sposobnost procesiranja emocionalnih informacija (Roberts, Zeidner i Matthews, 2003). Emocije su organizirani mentalni odgovor na dogaaj, a ukljuuju psiholoki, iskustveni i kognitivni aspekt. Osobito je vano to to se emocije obino javljaju u kontekstu odnosa. Kako se mijenja odnos neke osobe prema drugoj osobi ili objektu, mijenja se i njezina emocija prema toj osobi ili objektu. Bilo da su ti odnosi stvarni, pohranjeni u sjeanju ili zamiljeni, popraeni su osjetnim signalima koje nazivamo emocijama. EI se odnosi na sposobnost prepoznavanja znaenja emocija i njihovih veza, koritenja emocija kao temelja razumijevanja i rjeavanja problema. Nadalje, ukljuuje koritenje emocija za poboljanje kognitivnih aktivnosti (Mayer i dr.,1999, prema Mayer, Caruso, Salovey, i Sitarenios, 2001). Sa stajalita emocionalne inteligencije, onaj tko posjeduje takve sposobnosti smatra se dobro prilagoenim i emocionalno vjetim pojedincem, dok onaj tko ih ne posjeduje u dovoljnoj mjeri moe biti oteen u emocionalnom i socijalnom funkcioniranju (Mayer, DiPaolo i Salovey, 1990). Koncept EI je nastavak jedne od dviju tradicija naina gledanja na odnos izmeu emocija i logikog miljenja u psihologiji. Jedna tradicija zastupa stajalite da su emocije i logiko miljenje opreni jedno drugome, odnosno, da emocije ometaju, pogreno usmjeravaju i openito negativno utjeu na pokuaje racionalnog funkcioniranja ovjeka. Nasuprot ovoj, druga tradicija zastupa stajalite da su emocije dio logikog miljenja i da openito pridonose inteligenciji i uope kvaliteti

funkcioniranja u mnogim aspektima ivota. Autori koncepta istiu da je vrlo vano razumjeti da emocionalna inteligencija ne iskljuuje inteligenciju, da ona ne predstavlja pobjedu glave nad srcem to je jedinstveni spoj jednog i drugog. Emocionalna inteligencija kombinira afekt s kognicijom, emocije s inteligencijom (www.emotionaliq.com). Postojea istraivanja sugeriraju da e EI vjerojatno zauzeti mjesto uz druge vane psihologijske varijable kao prediktor razliitih faktora uspjenosti na poslu, u koli i kod kue. Npr. vii stupanj EI moe predviati smanjenu vjerojatnost potekoa s drogama ili nasiljem (Brackett, 2001; Formica, 1988; Mayer, Perkins, Caruso i Salovey, 2001; Rubin,1999; Salovey, Mayer, Caruso i Lopez, u tisku, prema Mayer, Salovey, Caruso i Sitarenios, 2001).

1.1. Emocionalna inteligencija u kontekstu teorija inteligencije Opa inteligencija odnosi se na ukupan kapacitet osobe za prilagodbu kroz uinkovito miljenje i procesiranje informacija (Roberts, Zeidner i Matthews, 2003). Postoje mnogobrojni pristupi i modeli koji pokuavaju opisati prirodu inteligencije i njezine funkcije. Neki od njih sadre konstrukte koji su konceptualno povezani s konstruktom EI. Jedan od takvih konstrukata je socijalna inteligencija, iz koje, prema mnogima, proizlazi EI (Roberts, Zeidner i Matthews, 2003). Jo 1920.godine Thorndike je podijelio inteligenciju na apstraktnu (verbalnu), mehaniku (vidno prostornu) i socijalnu. Socijalnu inteligenciju definirao je kao sposobnost razumijevanja mukaraca i ena, djeaka i djevojica mudrog djelovanja u meuljudskim odnosima (prema Papi, 2003). Na temelju Thorndikeove apstraktne definicije socijalne inteligencije konstruiran je i standardizirani instrument za mjerenje individualnih razlika u ovom konstruktu. No, unato znatnom interesu i brojnim pokuajima da se definira i izmjeri socijalna inteligencija u proteklih osam desetljea, ti su pokuaji bili neuspjeni. Iako se definiranje inilo dovoljno lakim, mjerenje se pokazalo kao gotovo nesavladiv zadatak. Osim toga, socijalna inteligencija je prouavana manje od drugih vrsta inteligencije, jer se ini da ju je najtee teorijski i empirijski odvojiti od drugih (Mayer i Geher, 1996, prema Roberts, Zeidner i Matthew, 2003). I u Sternbergovoj teoriji socijalna inteligencija zauzima svoje mjesto. Sternberg je, na temelju svojih istraivanja koja su pokazala da snalaenje u svakodnevnim situacijama zahtijeva drugaije sposobnosti od onih koje mjere klasini testovi inteligencije, uz analitiku i kreativnu inteligenciju u svoju teoriju uvrstio i praktinu. On smatra da su sadraj veine testova kojima se procjenjuje akademska inteligencija analitiki problemi koji su jasno definirani, sadre sve informacije potrebne da ih se moe rijeiti i imaju samo jedno rjeenje do kojeg se moe doi samo jednim putem. Za razliku od analitikih problema, praktini problemi zahtijevaju prepoznavanje i formuliranje problema koji su slabo definirani, ne sadre sve potrebne informacije, imaju vie prihvatljivih rjeenja, te zahtijevaju prethodno iskustvo, motivaciju i osobnu zainteresiranost.

Cantor i Kihlstrom (1985; prema Papi, 2003) predlau socijalnu inteligenciju kao jedinstven konstrukt za razumijevanje linosti. Prema njihovom miljenju rjeavanje socijalnih problema sredinji je proces koji podupire socijalno ponaanje. Mayer i Geher (1996) predlau da se, umjesto da se zbog problema u definiranju i operacionalizaciji odustane od konstrukta socijalne inteligencije, socijalna inteligencija podijeli na emocionalnu i motivacijsku inteligenciju. Motivacijska inteligencija ukljuivala bi razumijevanje razliitih oblika motivacije kao to su potreba za postignuem, pripadanjem i moi, kao i razumijevanje onoga to Sternberg i sur. (Taki, 1998) nazivaju znanje koje se podrazumijeva (tacit knowledge) i definiraju kao djelovanju usmjereno znanje naueno bez neposredne pomoi drugih, koje osobi omoguuje postizanje ciljeva od osobne vanosti. Emocionalna inteligencija ukljuivala bi prepoznavanje svojih i tuih emocija, rezoniranje o emocijama i informacijama povezanih s njima, te procesiranje emocionalnih informacija kao dio ope sposobnosti rjeavanja problema. Koncept EI snano se preklapa s Gardnerovom predodbom socijalne inteligencije, koju je on odredio kao tip osobne inteligencije. On je, naime, u svoj model viestrukih inteligencija meu sedam uvrstio i dva oblika osobnih inteligencija. Uz muziku, tjelesno kinestetiku, logiko matematiku, lingvistiku i spacijalnu, u kategoriju inteligencija svrstao je i interpersonalnu, te intrapersonalnu inteligenciju. Intrapersonalnu inteligenciju definirao je kao sposobnost pristupa u svoj emocionalni ivot, identificiranja, opisivanja i razlikovanja vlastitih osjeaja, te njihovog simbolikog predstavljanja. Interpersonalnu inteligenciju definirao je kao sposobnost prepoznavanja raspoloenja, namjera i elja drugih ljudi (Roberts, Zeidner, & Matthew, 2003). Inteligencija u razumijevanju ponaanja i njegovog znaenja pojavljuje se u Guilfordovom (1959) modelu inteligencije, koji se temelji na svim moguim kombinacijama tri glavna faktora: a) operacije (kognicija, memorija, divergentna produkcija, konvergentna produkcija i evaluacija); b) sadraji (figuralni, semantiki, simboliki i ponaajni) i c) produkti (jedinice, klase, relacije, sustavi, transformacije i implikacije). Dakle, svaka se intelektualna aktivnost sastoji od sadraja, operacija i produkata. Svaka od etiri vrste inteligencije (odnosno kategorije sadraja informacija) obuhvaa po 30 sposobnosti (6 produkata puta 5 operacija). Figuralni, semantiki i simboliki sadraj u velikoj mjeri se odnosi na apstraktni materijal

sadran u standardnim testovima inteligencije. Meutim, ponaajnu domenu zanemarili su konvencionalni testovi i ini se da je povezana sa socio emocionalnom inteligencijom. Posebice, EI se preklapa sa kognicijom bihevioralnog sadraja (sposobnost identifikacije unutarnjeg stanja pojedinca, interpretacija posljedica socijalnog ponaanja, itd.). estice testa formirane za mjerenje tih sposobnosti podsjeaju na bihevioralne mjere EI. Od 30 moguih faktora socijalne inteligencije istraivanja Guilforda i suradnika potvrdila su postojanje njih 12, koji se odnose na kogniciju i divergentnu produkciju (Petroska-Beka, 1987, prema Taki, 1998.). EI moemo smjestiti i u teoriju o fluidnoj i kristaliziranoj inteligenciji koju su predloili Cattell (1971), Horn (1988) i njihovi suradnici. Istraivai smatraju da EI ini dio kristalizirane inteligencije, a svoje miljenje temelje na pretpostavci da se procjena, ekspresija, regulacija i koritenje emocija razvijaju kroz iskustvo i socijalnu interakciju na isti nain kao i drugi psiholoki procesi koji ine kristaliziranu inteligenciju (Roberts, Zeidner, & Matthew, 2003).

1.2. Modeli emocionalne inteligencije Neke konceptualizacije emocionalne inteligencije su prilino iroke i ukljuuju raspon adaptivnih karakteristika povezanih sa emocijama, dok druge naglaavaju kognitivne elemente, kao to su olakavanje rasuivanja i pamenja. Nadalje, istraivai su konceptualizirali EI i kao sposobnost i kao crtu linosti (Schutte i sur., 2001). Mayer, Caruso i Salovey (1999,2000, prema Roberts, Zeidner i Matthew, 2003) su upozorili da je potrebna paljiva analiza da bi se utvrdilo to jest, a to nije dio EI. Mayer i sur. napravili su razliku izmeu razliitih modela EI koja se javljaju u strunoj literaturi tako to su ih podijelili u dvije skupine: a) modeli mentalnih sposobnosti fokusiraju se na sposobnost procesiranja afektivnih informacija b) mjeoviti modeli konceptualiziraju EI kao raznolik konstrukt koji ukljuuje aspekte linosti, kao i sposobnost zamjeivanja, obrade, razumijevanja i upravljanja emocijama, te motivacijske faktore i afektivne dispozicije.

1.2.1. Model Mayera i Saloveya Model koji se najee navodi u radovima posveenima temi emocionalne inteligencije, a emocionalnu inteligenciju tretira kao skup mentalnih sposobnosti je model Mayera i Saloveya. U svojoj prvoj verziji iz 1990. godine ukljuivao je tri razine sposobnosti, a to su: a) procjena i izraavanje emocija kod sebe i kod drugih b) regulacija emocija kod sebe i drugih c) uporaba emocija u adaptivne svrhe Opisani model imao je uglavnom heuristiku vrijednost, te predstavlja prvi pokuaj konceptualizacije ovog konstrukta. Pokuao je integrirati spoznaje iz razliitih podruja psihologije. Bitno je da sposobnosti koje sadri ukljuuju

konceptualno srodne procese obrade emocionalnih informacija, te da su neophodne za minimalnu razinu kompetentnosti i inteligentnog funkcioniranja (Taki, 1998). Prva definicija emocionalne inteligencije koju su predstavili autori ovog modela je bila da je to sposobnost praenja svojih i tuih osjeanja i emocija, i upotreba tih informacija u razmiljanju i ponaanju. (Salovey i Mayer, 1990). Nakon nekoliko godina istraivanja i teorijskog usavravanja prvobitnog modela emocionalne inteligencije, isti autori su objavili drugu verziju konstrukta u koju su unijeli neke promjene, te su i predloili revidiranu definiciju prema kojoj emocionalna inteligencija ukljuuje sposobnosti brzog zapaanja, procjene i izraavanja emocija; sposobnost uvianja i generiranja osjeanja koja olakavaju miljenje; sposobnosti razumijevanja emocija i znanje o emocijama; i sposobnost reguliranja emocija u svrhu promocije emocionalnog i intelektualnog razvoja (Mayer i Salovey, 1996). Druga verzija konstrukta proirena je za jednu razinu sposobnosti i prikazana u obliku dijagrama, tako da su etiri ogranka dijagrama poredana od jednostavnijih psiholokih procesa prema viim, psiholoki objedinjenim procesima. Svaki ogranak ima etiri reprezentativne sposobnosti. Sposobnosti koje se javljaju na razmjerno ranom stupnju razvoja nalaze se na lijevoj strani ogranka, a one koje se razvijaju kasnije, na desnoj. Od ljudi visoke emocionalne inteligencije oekuje se da bre napreduju kroz spomenute sposobnosti i da ih svladaju u veem broju (Salovey i Sluyter, 1997). Na slici 1. prikazan je taj model. U nastavku su opisane pojedine razine sposobnosti koje su predstavljene u modelu Mayera i Saloveya. A) Percepcija, procjena i izraavanje emocija Ova najnia razina predstavlja sposobnosti i vjetine osobe da tono uoi emocionalni obrazac. Tako djeca ve naue identificirati vlastita i tua emocionalna stanja, te ih razlikovati. Kako dijete raste, ono imaginativno pripisuje osjeaje i ivim i neivim pojavama. To imaginativno miljenje moe pomoi djetetu izvoditi ope zakljuke od sebe prema drugima.

10

Slika 1. Revidirani model emocionalne inteligencije Mayera i Saloveya, 1997. (Mayer i Salovey, 1997)

4. razina: REFLEKSIVNA REGULACIJA EMOCIJA U PROMOCIJI EMOCIONALNOG I INTELEKTUALNOG RAZVOJA

sposobnost otvorenosti za osjeaje za one ugodne kao i za one neugodne sposobnost refleksivnog uivljavanja ili odvajanja od emocija ovisno o procjeni informativnosti ili korisnosti sposobnost refleksivnog praenja emocija u odnosu na sebe i druge kao prepoznavanje toga koliko su tipine, jasne, utjecajne ili odmjerene sposobnost upravljanja svojim i tuim emocijama ublaavajui neugodne i pojaavajui ugodne emocije, bez umanjivanja ili prenaglaavanja informacija koje prenose

3. razina: RAZUMIJEVANJE I ANALIZA EMOCIJA: UPORABA EMOCIONALNIH ZNANJA

sposobnost imenovanja emocija i prepoznavanje odnosa izmeu rijei i samih emocija (npr. izmeu sviati i voljeti) sposobnost interpretiranja znaenja koje emocije prenose (npr. da je tuga povezana s gubitkom) sposobnost razumijevanja sloenih osjeanja (npr. istovremeni osjeaj ljubavi i mrnje) sposobnost prepoznavanja vjerojatnih prijelaza izmeu emocija kao prijelaz iz ljutnje u zadovoljstvo ili ljutnje u stid

2. razina: EMOCIONALNA FACILITACIJA MILJENJA

emocije odreuju miljenje tako da usmjeravaju panju na vane informacije emocije su dovoljno jasne i dostupne tako da pomau prosuivanju i pamenju dogaaja koji su u vezi sa razliitim emocijama promjene raspoloenja mijenjaju perspektivu pojedinca od optimistine do pesimistine, potiui razmatranja razliitih pogleda na istu situaciju emocionalna stanja olakavaju pristupe specifinim problemima: radost olakava induktivno miljenje i kreativnost

1. razina: PERCEPCIJA, PROCJENA I IZRAAVANJE EMOCIJA

sposobnost zapaanja emocija u neijem tjelesnom stanju, osjeajima i miljenju sposobnost zapaanja emocija kod drugih ljudi, u umjetnikim djelima, jeziku i ponaanju sposobnost tonog izraavanja emocija, kao i izraavanja potreba povezanih s tim emocijama sposobnost razlikovanja tonog od netonog, odnosno iskrenog od lanog izraavanja emocija

11

Zrela osoba zna briljivo pratiti unutarnje osjeaje. Primjereno razvijena i samostalna osoba u razvoju poinje ocjenjivati emocije gdje god se one mogu izraziti u drugih ljudi, u arhitekturi, umjetnikim djelima, itd. Ova razina sposobnosti ukljuuje i mogunost preciznog izraavanja osjeaja i potreba koje okruuju te osjeaje. A budui da emocionalno inteligentni pojedinci poznaju izraavanje i oitovanje emocija, oni su ujedno i osjetljivi i na manipulativne izraze (Salovey i Sluyter, 1997). Ukratko, ovaj aspekt EI utjee na svjesnost pojedinca o vlastitim emocijama i mislima koje se tiu emocija, na njihovo meusobno razlikovanje, te sposobnost adekvatnog izraavanja emocija (Roberts, Zeidner i Matthew, 2003). B) Emocionalna facilitacija miljenja Ova druga razina ukljuuje sposobnosti da se emocije koriste na naine koji olakavaju intelektualne procese. Emocije uvode prioritete u miljenje time to usmjeravaju pozornost na vane informacije. One su dovoljno ivopisne i dostupne, pa ih se moe prizvati po potrebi kao pomo u prosudbi i pamenju dogaaja. Ako se uspijemo uivjeti u neki dogaaj ili osjeanja osoba iju priu pratimo, moi emo se lake snai i odluiti (za povoljniji ishod) u slinim situacijama u kojima se kasnije naemo u ivotu (Taki, 1998). Promjene raspoloenja mijenjaju pojedinevu perspektivu od optimistine do pesimistine, te potiu da se uzimaju u obzir razliita stajalita. Razliite vrste raspoloenja olakavaju razliite vrste posla i razliite oblike zakljuivanja (Salovey i Sluyter, 1997). Ukratko, ova komponenta EI ukljuuje asimiliranje osnovnih emocionalnih iskustava u mentalni ivot (Mayer, Caruso i Salovey, 1999, 2000). Stavljanje emocija u funkciju cilja je neophodno za selektivnu panju, samomotrenje, samomotiviranje, itd. (Roberts, Zeidner i Matthew, 2003).

12

C) Razumijevanje i analiziranje emocija; koritenje emocionalnog znanja Trea razina ukljuuje sposobnosti razumijevanja emocija i upotrebe emocionalnog znanja. Tako dijete poinje primjeivati slinosti i razlike izmeu simpatije i ljubavi, netrpeljivosti i bijesa itd. Kasnije se javlja i sposobnost tumaenja znaenja koje emocije prenose s obzirom na odnose, npr. da tuga prati gubitak, te sposobnost razumijevanja sloenih osjeaja. Dijete uoava da se u nekim situacijama mogu istovremeno javiti i suprotne emocije (npr. ljubav i mrnja), te da se kombinacijom razliitih emocija dobivaju nove kvalitete (npr. nada je spoj vjere i optimizma). Kod zrelih pojedinaca se javlja sposobnost prepoznavanja vjerojatnih prijelaza izmeu emocija, kao to je prijelaz iz bijesa u zadovoljstvo ili iz bijesa u stid. Poznavanje tijeka razvoja osjeajnosti u meuljudskim odnosima bitan je element emocionalne inteligencije. Emocionalna znanja se poinju stjecati u djetinjstvu i usavravaju se cijelog ivota, a ljudi se obino slau u svojim miljenjima o tome to izaziva pojedine emocije (Salovey i Sluyter, 1997). Ukratko, ova komponenta se odnosi na zamjeivanje zakonitosti pojavljivanja specifinih emocija, a takoer i razumijevanje emocionalnih problema, kao to je znanje o tome koje su emocije sline i u kojim su relacijama (Roberts, Zeidner i Matthew, 2003). D) Refleksivna regulacija emocija u svrhu emocionalnog i intelektualnog razvitka Najsloenija razina emocionalne inteligencije je svjesna regulacija emocija koja vodi emocionalnom i intelektualnom napretku. Temeljna sposobnost na ovoj razini je otvorenost prema osjeajima, bili oni ugodni ili neugodni. Jedino ako je osoba svjesna svojih osjeaja i otvorena prema njima, moe o njima neto i nauiti. Kako dijete raste, ono se ui socijaliziranju emocija, odnosno selektivnom izraavanju emocija ovisno o informacijama i prosudbi o svrhovitosti, odnosno socijalnim normama. Dakle, razvija se sposobnost refleksivnog ukljuivanja u emocije ili iskljuivanja iz njih, ovisno o procjeni njihove informativnosti ili korisnosti. Osoba koja posjeduje ovu sposobnost je emocionalno zrela osoba koja u razliitim situacijama reagira adekvatnije i hladne glave.

13

Ova razina emocionalne inteligencije ukljuuje i sposobnost refleksivnog praenja emocija u odnosu na sebe i druge, kao to su prepoznavanje koliko su one jasne, tipine, utjecajne ili razborite, odnosno meta evaluaciju. Najsloenija sposobnost najvie razine emocionalne inteligencije, prema ovom modelu, je sposobnost upravljanja emocijama u sebi i drugima ublaavanjem negativnih emocija i pojaanjem ugodnih, a da se ne umanji ili prenapregne informacija koju one prenose. Ovaj aspekt poboljava socijalnu adaptaciju i rjeavanje problema, jer ukljuuje znanje o tome kako se smiriti nakon stresnih osjeaja ili kako ublaiti stresne emocije kod drugih ljudi (Roberts, Zeidner i Matthew, 2003). Pored ovog modela koji EI tretira prvenstveno kao skup mentalnih sposobnosti, bit e ukratko opisana i dva tzv. mjeovita modela koji osim sposobnosti ukljuuju i neka druga nekognitivna svojstva Golemanov iz 1995.g. i Bar-Onov iz 1997. g.

1.2.2. Golemanov model emocionalne inteligencije Daniel Goleman je izdvojio neke dijelove teorije Mayera i Saloveya i pretvorio ih u bestseler s naslovom Emocionalna inteligencija. On je proirio znaenje termina izvan njegovog originalnog znaenja i definirao emocionalnu inteligenciju kao: poznavanje vlastitih emocija upravljanje emocijama samomotiviranje prepoznavanje emocija u drugima snalaenje u vezama

Tako su u Golemanov model emocionalne inteligencije ukljueni konstrukti poput optimizma, motivacije, svjesnosti, socijalne kompetencije, te specifine socijalne i komunikacijske vjetine.

14

1.2.3. Bar-Onov model emocionalne inteligencije Prema Reuven Bar-Onu emocionalna inteligencija ukljuuje niz personalnih, emocionalnih i socijalnih kompetencija i vjetina koje utjeu na neiju sposobnost da uspije u suoavanju sa zahtjevima i pritiscima okoline.(Bar-On, 1997.) Njegov koncept emocionalne inteligencije ukljuuje:

intrapersonalne komponente
a) emocionalna samosvijest b) upornost c) samopotovanje d) samoaktualizacija e) nezavisnost interpersonalne komponente

a) empatija b) interpersonalni odnos c) socijalna odgovornost komponente prilagodljivosti

a) rjeavanje problema b) objektivnost u procjeni c) fleksibilnost komponente upravljanja stresom

a) tolerancija na stres b) kontrola poriva komponente opeg raspoloenja

a) srea b) optimizam

15

1.2.4. Zakljuno o predstavljenim modelima emocionalne inteligencije Za razliku od modela Mayera i Saloveya koji tretira EI kao skup mentalnih sposobnosti, modeli Golemana i Bar-Ona osim sposobnosti ukljuuju i razliite aspekte linosti, motivacijske faktore, vjetine snalaenja u interpersonalnim odnosima, razliite socijalne vjetine i sl. Neki autori smatraju da su takvi mjeoviti modeli emocionalne inteligencije preiroki, te da nije opravdano neintelektualne karakteristike nazivati inteligencijom. Zbog toga se upotreba modela Mayera i Saloveya u istraivanjima emocionalne inteligencije ini znanstveno opravdanijom. Bez obzira na odreene razliitosti u pristupu konceptu EI, opa ideja navedenih autora je zajednika: Procesiranje emocionalnih informacija je: a) drugaije prirode i relativno neovisno o sposobnostima koje se vezuju uz tradicionalno shvaanje intelektualnih potencijala, b) posebna klasa sposobnosti, a ne sustav preferiranih ponaanja i c) vana specifina determinanta uspjeha u mnogim podrujima ivota, koja moe biti vanija od IQ (Goleman, 1997.) (Kulenovi i sur, 2001).

16

1.3. Naini mjerenja emocionalne inteligencije Emocionalna inteligencija je esto, kao i mnogi drugi psihologijski konstrukti, u literaturi nejasno definirana, te tako izaziva znatnu zbrku meu istraivaima u podruju (Roberts, Zeidner i Matthew, 2003). Budui da predloeni modeli emocionalne inteligencije pretpostavljaju da su to viestruke sposobnosti, potrebno je bilo iznai nain i metodu procjene svake od njih. Najvie pokuaja mjerenja EI uinili su autori koncepta, Mayer i Salovey. Oni su takoer postavili i kriterije kako ju je mogue valjano mjeriti i procjenjivati. Istraivanja emocionalne inteligencije odvijaju se uglavnom na tri naina: 1. neposrednim procjenjivanjem sposobnosti 2. samoprocjenama ispitanika 3. procjenama drugih ljudi

1.3.1. Samoprocjene ispitanika Samoprocjene se konstruiraju da bismo pomou njih procijenili vjerovanja i percepcije pojedinca o kompetencijama u specifinim podrujima. Rane skale emocionalne inteligencije su ukljuivale upotrebu takvih mjera. No, one se nisu pokazale osobito korisnima. Pronaeno je da veina skala samoprocjene emocionalne inteligencije ima slabu pouzdanost. Istraivanje Daviesa i suradnika je pokazalo da se emocionalna inteligencija mjerena samoprocjenama ispitanika ne moe razlikovati od osobina linosti jer samoprocjene emocionalne inteligencije visoko koreliraju s faktorima linosti. Samoprocjene se oslanjaju na samorazumijevanje osobe. Ako su samoprocjene netone, ove mjere sadre informacije koje se odnose na samopercepciju osobe, a ne na stvarnu razinu EI. Jo neke od potekoa sa samoprocjenama su to one esto nisu dostupne svjesnoj interpretaciji, podlone su utjecaju cijele skale na pojedine odgovore, na njih utjee faktor socijalne poeljnosti odgovora, te su podlone upravljanju impresijama i varanju. Istraivanja su utvrdila prilino skromne povezanosti izmeu samoprocjena i stvarnih mjera sposobnosti. Metaanalizom 55 studija Mabe i West (1982.) su utvrdili
17

korelaciju od 0.34 izmeu samoprocjena inteligencije i objektivnih rezultata testova inteligencije.

1.3.2. Procjene drugih ljudi Procjene drugih ljudi su rijetko koritena mjera emocionalne inteligencije, vjerojatno zbog svojih brojnih nedostataka. Najvei je, naravno, taj to procjene tueg ponaanja jako ovise o percepciji opaaa. U kontekstu emocionalne inteligencije, ako procjenjiva posjeduje nisku razinu emocionalne inteligencije, tada njegovi odgovori nee biti valjani, jer on nee znati procijeniti emocionalnu inteligenciju druge osobe. Osim toga, procjenjiva posjeduje vrlo malu koliinu informacija koja iskljuuje stvarne misli i osjeaje druge osobe. Na njegove procjene mogu utjecati neke osobine procjenjivane osobe, koje nisu u vezi s emocionalnom inteligencijom, npr. simpatinost, ljepota, dob, komunikativnost i sl. Autori koncepta smatraju da procjene drugih ljudi nemaju svoje mjesto u pokuajima mjerenja sposobnosti emocionalne inteligencije i da nam one pruaju samo zanimljivu informaciju o tome kako nas drugi vide, odnosno kako doivljavaju nae vjetine (prema www.emotionaliq.com). No, mi smatramo da je vrijedno provjeriti moemo li procjenama drugih ljudi zahvatiti odreene facete emocionalne inteligencije i na temelju njih predviati neke aspekte prilagodbe uenika.

1.3.3. Neposredno procjenjivanje sposobnosti Neposredno procjenjivanje emocionalne inteligencije obavlja se pomou psihologijskih instrumenata koji izravno mjere sposobnost osobe za rjeavanje problema (npr. identificiranje emocija na licu, slici ili u nekoj prii), a odgovor ispitanika dostupan je za evaluaciju u odnosu na neki kriterij. Kako je emocionalna inteligencija definirana kao skup sposobnosti, ovakvo procjenjivanje je nuno primjenjivati, no testovi su malobrojni i nedovoljno provjereni. Prvi takav instrument konstruirali su autori koncepta emocionalne inteligencije, operacionalizirajui kroz
18

Multi-Factor Emotional Intelligence Scale (MEIS; Mayer, Caruso i Salovey, 1999) svoj, prethodno opisani, model EI. Nedavno su razvili i Mayer-Salovey-Caruso Emotional Intelligence Test (MSCEIT; Mayer, Caruso i Salovey, 2000.). U MSCEIT-u se od ispitanika trai da:

a) identificiraju emocije u izrazima lica i slikama

b) generiraju raspoloenje i rjeavaju odreene probleme u tom raspoloenju c) definiraju uzroke razliitih emocija i razumiju progresiju emocija d) odrede kako najbolje ukljuiti emocije u miljenje u situacijama koje se odnose na njih same ili na druge ljude. Postoje znatne tekoe u odreivanju tonih, odnosno netonih odgovora u ovakvim testovima. Za to se mogu koristiti tri naina bodovanja, odnosno tri vrste kriterija, a to su: 1. KONSENZUS - primjenom ovog kriterija toan odgovor je onaj koji je odabrala veina ispitanika. Npr., ako se grupa slae da lice (ili slika, glazbeni odlomak i sl.) izraava emociju sree ili tuge, tada taj odgovor postaje toan. Prikladnost koritenja ovog kriterija temelji se na evolucijskim i kulturolokim nalazima koji potvruju konzistentnost informacija koje signaliziraju emocije (Bar-On, 1997; Mayer, Caruso i Salovey, 1999). No na takav nain odreivanja tonog odgovora u testovima emocionalne inteligencije mogu utjecati iskrivljena kulturoloka vjerovanja, pa u najgorem sluaju takvo bodovanje jednostavno moe indicirati stupanj slaganja s kulturolokim ili spolnim stereotipima.

2. MILJENJE STRUNJAKA (expert thinking) sud o tonom odgovoru donose

strunjaci koji se bave emocijama (npr. psihijatri, psiholozi i sl.), a pri tome se koriste svojim profesionalnim iskustvom. Dakle, tonim odgovorom se smatra onaj kojeg je izabrao strunjak. Meutim, istraivai su se sloili da procjene strunjaka ne moraju biti pouzdaniji indikator tonog odgovora od konsenzusa grupe (Legree, 1995, prema Roberts, Zeidner i Matthew, 2003).

3. MILJENJE CILJNE OSOBE (target scoring)- toan odgovor odreuje osoba

koja je ukljuena u neku emocionalnu aktivnost (npr. pisanje pjesme, sviranje, slikanje), a procjenjiva procjenjuje to ta osoba osjea. Dri se da ta osoba ima vie informacija nego to je dostupno vanjskom promatrau (Bar-On, 1997; Mayer, Caruso i Salovey, 1999, 2000; Mayer i Geher, 1996, prema Roberts,

19

Zeidner i Matthew, 2003). Ovakav nain odreivanja tonog odgovora dobiva malo panje u istraivanjima, vjerojatno zato jer je prikladan samo za zadatke identificiranja emocija, a ne i za vie razine emocionalne inteligencije. Vjerojatnost da postoji vjerodostojan standard za evaluaciju odgovora ovisi o prirodi estice testa emocionalne inteligencije. Kao i kod kognitivnih sposobnosti, estice se mogu odnositi na razliite stupnjeve apstrakcije od sirovih podataka. Tako emocionalna inteligencija moe biti procijenjena kroz procese nieg reda, u koje svrstavamo osjete i percepciju, kao to je detekcija prisutnosti emocija na licu prezentiranom tahistoskopski ili odluivanje imaju li dvije rijei istu ili slinu valenciju. A u isto vrijeme se estice testa emocionalne inteligencije mogu odnositi na procese miljenja vieg reda, kao to je izbor kako se suoiti sa stresnom izjavom. ini se da je temeljne sposobnosti mogue najobjektivnije procijeniti. U tom sluaju se miljenje strunjaka ini prikladnim i nema mjesta za konsenzus. No bodovanje estica kojima ispitujemo sposobnost upravljanja emocijama je sloenije, jer se odreene emocionalne reakcije mogu procijeniti samo prema osobnim i drutvenim standardima. Mayer i njegovi suradnici su se sloili da se odreivanje tonog odgovora pomou miljenja strunjaka i pomou konsenzusa preklapaju do odreenog stupnja, te zato to se konsenzus pokazao kao pouzdanija mjera i iz njega proizlazi bolja faktorska struktura, trebalo bi ga koristiti (Mayer i sur., 2003).

20

1.4. Emocionalna inteligencija i razliiti pokazatelji prilagodbe djece i adolescenata Oni koji piu o emocionalnoj inteligenciji obino pretpostavljaju da je visoka razina emocionalne inteligencije povezana s uspjehom u vanim aspektima ivota, kao to su obrazovanje, posao i odnosi s ljudima. Goleman tako navodi da brojni dokazi potvruju da osobe koje imaju visoko razvijene emocionalne sposobnosti, koje dobro poznaju i upravljaju vlastitim osjeajima i koje iitavaju i uinkovito reagiraju na osjeaje drugih, imaju prednost u svim podrujima (Goleman, 1995). No, kako emocionalna inteligencija jo uvijek nije dovoljno istraena, ne zna se puno o tome to ona predvia. U nastavku su prikazani rezultati nekih istraivanja koja su ispitivala povezanost sposobnosti emocionalne inteligencije s razliitim kriterijima prilagodbe u djece i adolescenata. Poznati su rezultati nekoliko istraivanja koja su ispitivala povezanost percepcije emocija iz neverbalnog sadraja s razliitim kriterijima. U ispitivanjima vie od sedam tisua osoba u SAD-u i osamnaest drugih zemalja, meu prednostima sposobnosti iitavanja osjeaja iz neverbalnih znakova bila je i bolja emocionalna usklaenost, vea popularnost, vea otvorenost i vea senzibilnost. U ispitivanju tisuu jedanaestero djece, oni koji su pokazali sposobnost iitavanja osjeaja iz neverbalnih znakova bili su u svojoj koli meu najomiljenijim uenicima i meu emocionalno najstabilnijom djecom. Oni su takoer bili bolji uenici premda im, u prosjeku, kvocijent inteligencije nije bio vei od kvocijenta u djece koja su bila manje umjena u itanju neverbalnih poruka. tovie, ispitivanja djeje neverbalne osjetljivosti su pokazala da oni koji pogreno tumae emocionalne znakove u koli esto postiu rezultate koji su loiji u odnosu na potencijal iskazan u ispitivanjima kvocijenta inteligencije (Goleman, 1995). U jednom istraivanju se pokazalo da mladi koji imaju tekoa sa zakonom esto nisu stekli vjetine percepcije emocija (McCown, Johnson i Austin, 1986, prema Mayer, Di Paolo i Salovey,1990). Takoer se ispitivala povezanost nekih sposobnosti emocionalne inteligencije i agresivnog ponaanja u djece. U nekoliko istraivanja se pokazalo da djeca koja iskazuju vee koliine agresivnog ponaanja imaju vie tekoa u prepoznavanju i upravljanju svojim emocijama. Meu djecom kolske dobi, vii stupanj eksternalizirajuih simptoma je bio povezan sa smanjenom sposobnou pronalaenja primjera prolih emocionalnih iskustava i manje prikladnim primjerima osjeaja

21

(Cook, Greenberg i Kusche, 1994, prema Bohnert, Crnic i Lim, 2003). Neka istraivanja pokazuju da djeca koja iskazuju visok stupanj agresivnog ponaanja imaju tekoa u regulaciji svojih emocija (Shields i Cicchetti, 1998, prema Bohnert, Crnic i Lim, 2003). U istraivanju povezanosti izmeu emocionalne inteligencije i upotrebe cigareta i alkohola u ranoj adolescenciji, rezultati su pokazali da je emocionalna inteligencija u negativnoj korelaciji s upotrebom cigareta i alkohola (Trinidad i Johnson, 2000). Pretpostavka je da emocionalno kompetentna djeca upravljaju svojim postupcima, mislima i osjeajima na prilagoen i fleksibilan nain u raznim kontekstima, iskazuju samoefikasnost, samopouzdanje i osjeaj povezanosti s drugima (Salovey i Slyter, 1999), te moemo pretpostaviti da su i bolje prihvaena od strane vrnjaka, to emo provjeriti u ovom istraivanju.

22

1.5. Sociometrijski status Socijalni status pokazuje kako neka grupa prihvaa osobu i kako je osoba socijalno adaptirana grupi. Socijalna adaptiranost se, izmeu ostalog utvruje i razliitim sociometrijskim postupcima. U takve tehnike ubrajamo sociometrijski test kao sredstvo za prouavanje obiteljskih, radnih i kolskih grupa. Sociometrijski test omoguuje da se odredi prihvaenost pojedinca u grupi. Prednost ovog testa pred psihometrijskim testovima je u tome to umjetne situacije zamjenjuje prirodnim situacijama koje se javljaju u svakodnevnom ivotu. Sociometrijsku metodu je razvio J. L. Moreno 1934. godine. Prema njemu sociometrija ima nekoliko funkcija, a to su: 1. Sociometrija predstavlja istraivaku tehniku koja slui kako bi se prouila organizacija grupe ili grupa; 2. Sociometriju shvaa kao dijagnostiku proceduru kojom se treba odrediti poloaj pojedinca u grupi i poloaj grupe u iroj drutvenoj zajednici; 3. Sociometrija ukljuuje i psihoterapijsku tehniku koja pomae pojedincu ili grupi da se bolje prilagode. U najjednostavnijem obliku sociometrijski upitnik sadri pitanja upuena svakom lanu grupe da oznai meu ostalim lanovima grupe one s kojima bi elio sudjelovati u nekoj aktivnosti ili one s kojima ne bi. Aktivnosti za sudjelovanje u kojima se ispituje odnos prihvaanja ili odbijanja nazivamo sociometrijskim kriterijima. U sociometrijskom ispitivanju se moe koristiti jedan ili vie kriterija. Kriteriji moraju biti logini i moraju se odnositi na aktivnosti znaajne za pojedinca. Ispitivanje se provodi u malim grupama, a uvjet za primjenu je da se djeca meusobno poznaju i da su zajedno provela odreeno vrijeme. Poeljno je da ispitivanje bude anonimno. Sociometrijski poloaj pojedinca u grupi moe se odrediti pomou tri vrste informacija. To su pozitivna, negativna biranja i neutralni glasovi.

23

Postoje razliiti sociometrijski postupci kao to su, npr.: 1. Tehnika imenovanja od pojedinca se trai da imenuje odreeni broj lanova grupe koji mu se jako sviaju ili ne sviaju. Broj biranja moe biti ogranien (npr. 3 ili 5 moguih biranja) ili neogranien. 2. Tehnika rangiranja od pojedinca se trai da prema nekom kriteriju poreda sve lanove grupe. 3. Tehika usporedbe u parovima pojedincu se iznesu imena dvoje lanova iz grupe i on mora izabrati onoga tko mu se vie svia. Nakon procjene svih moguih parova dobije se rezultat koji pokazuje koliko se pojedincu svia svaki lan grupe. Podaci dobiveni sociometrijskim ispitivanjem mogu se prikazati kvantitativno (sociometrijskim matricama, te grupnim i individualnim indeksima) i grafiki (sociogramom). U sluaju veih grupa sociogram je nepregledan, te se ne koristi. Sociometrijski upitnik je vrlo prilagodljiv razliitim grupama i koristi se u razliitim podrujima ljudske djelatnosti: u industriji, kolama, domovima, vojnim jedinicama itd. Primjenjuje se svugdje gdje su neki kolektiv ili grupa nastali ili bi ih trebalo formirati unutar jednog ireg, ve nastalog, kolektiva. U ovom istraivanju sociometrijski upitnik je upotijebljen kao jedan od kriterija prilagodbe djece rane adolescentne dobi, odnosno kao mjera prihvaenosti u grupi vrnjaka. Ako pretpostavimo da su sposobnosti emocionalne inteligencije nune za razvijanje razliitih emocionalnih i socijalnih vjetina koje osiguravaju vei sociometrijski status u grupi vrnjaka, odnosno da pojedinci koji imaju razvijenije sposobnosti emocionalne inteligencije imaju i vei kapacitet za razvoj socijalnih vjetina, tada moemo oekivati da razina sposobnosti emocionalne inteligencije objanjava dio varijance sociometrijskog statusa uenika u razredu.

24

1.6. kolski uspjeh i emocionalna inteligencija Istraujui faktore koji odreuju kolsko postignue najvie se ispitivala inteligencija uenika, no utvreno je da ona objanjava samo dio varijance. U traenju drugih faktora koji bi mogli utjecati na uspjeh djece u koli, istraivali su se socijalni faktori, kao to je obiteljsko porijeklo i socio-ekonomski status, faktori linosti i motivacijski faktori. Cattel, Sealy i Sweny (1966) su se bavili ispitivanjem povezanosti kolskog uspjeha s faktorima linosti i motivacije, te su pronali da od ukupne varijance kolskog postignua testovi inteligencije objanjavaju izmeu 2123%, motivacijske osobine 23-27%, a crte linosti 27-36%. U novije vrijeme javila se ideja da bi se barem dio uspjenosti u podruju kolskog i profesionalnog uspjeha mogao objasniti emocionalnom inteligencijom. Jo je Kahneman (1973) tvrdio da to koliko je osoba u stanju drati pod kontrolom ostale, za osnovnu aktivnost irelevantne misli i dogaanja utjee na uspjeh u obavljanju osnovne aktivnosti (Taki, 1998). Goleman takoer opisuje vanost upravljanja emocijama za uspjeh u koli: Razmjeri do kojih emocionalna uzrujanost moe utjecati na mentalni ivot za uitelje nisu nita novo. Uenici koji su nervozni, ljutiti ili deprimirani ne ue; osobe koje su obuzete ovim stanjima ne primaju informacije na uinkovit nain ili s njima postupaju loije. Snane negativne emocije prebacuju pozornost na njihove vlastite preokupacije, ometajui pokuaje da se usredotoe na neto drugo. (Goleman, 1995, str ). U okviru modela Mayera i Saloveya, logika u osnovi pretpostavke da bi sposobnosti emocionalne inteligencije mogle imati pozitivne uinke na uspjeh u koli temeljila se uglavnom na dijelu modela koji razrauje nain na koji emocije facilitiraju miljenje (razina B). Taki je u svom istraivanju doao do zakljuka da varijable emocionalne inteligencije znaajno dodatno doprinose objanjenju kolskog uspjeha. Varijable emocionalne inteligencije su poveale za 13.5% postotak varijance kolskog uspjeha objanjene opom inteligencijom (Taki, 1998). Openito govorei, imbenik osobnosti objanjava samo mali dio ivotnih pria, pa bi se doprinos emocionalne inteligencije od 10% u razjanjavanju toga mogao smatrati vrlo velikim (Salovey i Sluyter, 1999).

25

2. CILJEVI, PROBLEMI I HIPOTEZE Unato naglom porastu broja istraivanja koja ispituju koncept emocionalne inteligencije, malobrojna su ona koja opravdavaju njegovo uvoenje u znanstvenu psihologiju. Cilj ovog istraivanja je dodatno razjasniti koncept emocionalne inteligencije i utvrditi pridonosi li on objanjenju prilagodbe kod uenika rane adolescentne dobi. Za kriterije prilagodbe izabrali smo kolski uspjeh i sociometrijski status uenika, kao mjeru prihvaenosti u grupi vrnjaka. Rana adolescentna dob je period intenzivnog razvoja pojedinca, pa tako i na emocionalnom planu, te se smatra periodom poveane emocionalne osjetljivosti. Zbog toga bi emocionalna inteligencija mogla imati vee znaenje za prilagodbu u toj dobi, no malobrojna su istraivanja koja to ispituju. U svrhu ispitivanja sposobnosti emocionalne inteligencije na ovoj dobnoj skupini, operacionalizirali smo neke od sposobnosti emocionalne inteligencije u okviru modela Mayera i Saloveya. Ispitivali smo sposobnost prepoznavanja emocija na licu osobe i upravljanje svojim i tuim emocijama. Kao dodatnu mjeru sposobnosti emocionalne inteligencije upotrijebili smo procjene uenika u razredu. Obzirom da je poznato da su ene vie usmjerene na emocije od mukaraca, vie ih pokazuju i razgovaraju o njima, te da u ovoj dobi djevojice prednjae u razvoju, takoer smo eljeli provjeriti razliku izmeu djevojica i djeaka u ovoj dobi prema sposobnostima emocionalne inteligencije. U skladu sa ciljevima istraivanja postavljeni su slijedei problemi: 1. Ispitati meusobnu povezanost razliitih pokazatelja sposobnosti

emocionalne inteligencije definiranih kao: prepoznavanje emocija na licu osobe na fotografiji, upravljanje svojim i tuim emocijama u situacijama naglaenih emocija i meusobne procjene uenika u razredu prema sposobnostima emocionalne inteligencije. 2. Ispitati postoji li razlika izmeu rezultata mukih i enskih sudionika na razliitim pokazateljima sposobnosti emocionalne inteligencije. 3. Ispitati mogunost predvianja kolskog uspjeha i sociometrijskog statusa na temelju pojedinanih pokazatelja sposobnosti emocionalne inteligencije.

26

Oekujemo pozitivnu meusobnu povezanost razliitih pokazatelja sposobnosti emocionalne inteligencije, to bi govorilo u prilog konceptu emocionalne inteligencije. Takoer oekujemo statistiki znaajnu razliku izmeu rezultata mukih i enskih ispitanika na razliitim pokazateljima sposobnosti emocionalne inteligencije. Oekujemo da se na temelju pokazatelja sposobnosti emocionalne inteligencije moe predvidjeti u odreenoj mjeri kolski uspjeh i sociometrijski status uenika rane adolescentne dobi.

27

3. METODOLOGIJA 3.1. Ispitanici Ispitanici su uenici svih sedmih i osmih razreda O Vladimir Nazor u akovu, ukupno etiri sedma i etiri osma razreda. Razredi variraju po broju uenika od 19 do 31. Od ukupno 180 ispitanika 97 je djeaka i 83 djevojice, odnosno 85 uenika sedmog razreda i 95 uenika osmog razreda. Od 85 uenika sedmog razreda 41 su djevojice, a 44 djeaci, a od 95 uenika osmog razreda, 42 su djevojice, a 53 djeaci. Dob ispitanika varira izmeu 12 i 15 godina, u prosjeku 13.58 godina. Tablica 1. Broj ispitanika po spolu i razredu 7. raz. M ukupno 44 41 85 8. raz. 53 42 95 ukupno 97 83

3.2. Instrumenti Instrument koriten u istraivanju konstruiran je u svrhu ovog istraivanja. Sastoji se od etiri dijela. Prva dva dijela su operacionalizacije nekih od sposobnosti emocionalne inteligencije u kontekstu modela Mayera i Saloveya, tonije sposobnosti prepoznavanja emocija na licu osobe i sposobnosti upravljanja svojim i tuim emocijama. Trei dio predstavlja dodatnu mjeru emocionalne inteligencije, meusobne procjene uenika u razredu prema nekim sposobnostima emocionalne inteligencije. etvrti dio je sociometrijski upitnik. U daljnjim poglavljima bit e detaljno opisani dijelovi upotrijebljenog instrumenta.

28

3.2.1. Test prepoznavanja emocija na licima osoba na fotografijama (FOTO) Da bismo ispitali sposobnost prepoznavanja emocija na licu osobe, ispitanicima smo grafoskopski prezentirali fotografije koje prikazuju lica osoba koje izraavaju neke od emocija. Od ukupno dvanaest fotografija est je prikazivalo ensku osobu (radi se o istoj osobi) koja izraava jednu od ovih emocija: srea, tuga, strah, ljutnja, gaenje i iznenaenje. Drugih est fotografija prikazivalo je muku osobu koja izraava te iste emocije. Prije ovih 12 fotografija ispitanicima je prezentirana probna fotografija koja je prikazivala osobu enskog spola koja izraava emociju sree. Za svaku fotografiju ispitanici su u svom protokolu imali tablicu u koju su unosili svoje procjene. Svaka tablica (ukupno njih 13) je u koloni s lijeve strane sadravala imena gore navedenih 6 emocija, a na desnoj stani uz svaku emociju skalu od 1 do 5 na kojima su ispitanici procjenjivali prisutnost svake pojedine emocije na licu osobe. Broj 1 na skali je oznaen kao nije izraena, a broj 5 kao u potpunosti je izraena. Zadatak ispitanika je bio procijeniti na skali od 1 do 5 u kojoj mjeri je svaka od ponuenih emocija (srea, tuga, strah, ljutnja, gaenje i iznenaenje) prisutna na licu osobe na fotografiji. Prezentacija svake fotografije je trajala dok svi ispitanici u razredu nisu izvrili svoju procjenu. Fotografije su prezentirane slijedeim redoslijedom: iznenaenje (), ljutnja (M), ljutnja (), gaenje (M), tuga (), iznenaenje (M), srea (), strah (M), gaenje (), tuga (M), strah () i srea (M). Ukupni rezultat u ovom testu je zbroj pojedinanih rezultata, a pojedinani rezultat predstavlja tonost procjene za svaku emociju na svakoj fotografiji. Ukupni broj estica u ovom testu je 72 (12 fotografija x 6 emocija). Kriterij tonosti odgovora je miljenje ciljne osobe, odnosno miljenje osobe koju fotografija prikazuje. Tonom odgovoru (u potpunosti je prisutna ili nije prisutna) pridrueno je dva boda, susjednoj procjeni (u veoj mjeri je prisutna ili prisutna je u manjoj mjeri) jedan bod, a ostalim procjenama nula bodova.

3.2.2. Test upravljanja emocijama (TUE) Da bismo ispitali sposobnost upravljanja emocija razvili smo instrument koji se sastoji se od opisa zamiljenih situacija u kojima se javljaju razliite emocije. Pri odabiru estica ovog testa trudili smo se pronai situacije karakteristine za ovu dob, a
29

isto tako i postii da se one odnose na razliite aspekte upravljanja emocijama. Tako se od ukupno est situacija tri odnose na upravljanje svojim emocijama, a tri na upravljanje tuim emocijama. Takoer se od est situacija etiri odnose na upravljanje negativnim emocijama, odnosno ublaavanje negativnih emocija, a dvije na upravljanje pozitivnim emocijama, odnosno na zadravanje pozitivnih emocija. Glavni likovi u tri situacije su osobe mukog spola, a u tri situacije osobe enskog spola. Ispod kratkog opisa situacije navedeno je etiri mogunosti na koji nain bi se mogla ponaati osoba u opisanoj situaciji. Mogunosti navedene ispod opisa situacije razlikuju se, prema sudu osoba koje su konstruirale instrument* po korisnosti za osobe u toj situaciji, a zadatak ispitanika je bio da za svaku od mogunosti procijene koliko je korisna za osobu ili osobe u toj situaciji na skali od 1 do 5 gdje je 1 oznaeno kao potpuno beskorisno, a 5 kao jako korisno. Ukupni rezultat u ovom testu predstavlja zbroj pojedinanih rezultata, odnosno tonosti procjene korisnosti svake navedene mogunosti. Ukupni broj estica u testu je 24 (6 situacija x 4 mogunosti). Kriterij tonosti odgovora je miljenje strunjaka. Tonoj procjeni pridrueno je dva boda, susjednoj procjeni jedan bod, a ostalim procjenama nula bodova.

3.2.3. Procjene uenika (PRUPREP, PRUBRIN, PRURAZV, PRUIZRA, PRUZNAJ) Ovaj dio obuhvaa meusobne procjene uenika u razredu po nekim aspektima emocionalne inteligencije, ukupno njih 5. Pri odabiru sposobnosti vano je bilo odabrati one koje su prikladne za procjenu uenika, odnosno djeci ove dobi razumljive i prepoznatljive. Sposobnosti po kojima su uenici procjenjivali jedni druge su: prepoznavanje kako se drugi osjeaju (PRUPREP), briga za osjeaje drugih (PRUBRIN), razveseljavanje drugih kad se loe osjeaju (PRURAZV), izraavanje osjeaja rijeima (PRUIZRA) i smirivanje situacije kad doe do svae u razredu (PRUZNAJ). * kao sud strunjaka pri ocjenjivanju uinka u ovom testu korien je sud osoba koje su konstruirale instrument, tj. autorice i mentorice ovog rada

30

Zadatak ispitanika je bio da za svaku navedenu sposobnost navede po tri uenika iz svog razreda koji se najvie istiu u tim sposobnostima, odnosno najbolji su u razredu u navedenoj sposobnosti i po tri uenika koji se najmanje istiu u toj sposobnosti, odnosno najloiji su u njoj. Za svaku sposobnost svaki ispitanik ima po jedan rezultat koji je formiran prema slijedeoj formuli:

broj pozitivnih biranja broj negativnih biranja 1+ --------------------------------------------------------ukupni broj biranja

Na taj nain izbjegnuto je dobivanje negativnih rezultata, a teorijski mogui rezultati su se kretali od 0 do 2, u sluaju da su svi procjenjivai osobu svrstali meu najsposobnije. Nain procjenjivanja sposobnosti emocionalne inteligencije, kao i formiranje ukupnog rezultata na temelju procjena napravljeni su po uzoru na istraivanje Papia iz 2003.g.

3.2.4. Sociometrija (SCM) U sociometrijskom upitniku koritena je tehnika imenovanja, te ogranien broj pozitivnih i negativnih biranja. Sadravao je tri kriterija, dva emocionalna i jedan funkcionalni. Zadatak uenika je bio da navedu imena po tri uenika iz razreda s kojima bi eljeli sjediti u klupi (emocionalni kriterij), sudjelovati u kolskom projektu (funkcionalni kriterij) i ii na izlet (emocionalni kriterij), i po tri uenika iz razreda s kojima ne bi eljeli sjediti u klupi, sudjelovati u kolskom projektu i ii na izlet. Za svakog ispitanika formiran je rezultat za svaki od kriterija, na isti nain kao i kod procjena po sposobnostima. Zbog visokih meusobnih korelacija izmeu rezultata na razliitim kriterijima sociometrije, formiran je jedan ukupni rezultat koji predstavlja zbroj rezultata na razliitim kriterijima.

31

3.3. Pribor Za svakog ispitanika koriten je protokol koji se sastoji od pet dijelova: 1. 2. 3. 4. 5. opa uputa i opi podaci o ispitaniku uputa za Test procjene emocija na licima osoba na fotografijama i tablice za procjene svake pojedinane fotografije uputa za Test upravljanja emocijama i opisi pojedinanih situacija i mogunosti kako bi se osoba mogla ponaati u tim situacijama uputa za meusobne procjene uenika i protokol za procjene Sociometrijski upitnik s uputom Za prezentaciju fotografija upotrebljavan je grafoskop i prozirnice sa fotografijama lica. Za formiranje rezultata meusobnih procjena uenika u razredu prema sposobnostima emocionalne inteligencije i sociometrijskog ispitivanja koritene su tablice.

3.4. Postupak Ispitivanje je provedeno u razdoblju od 1. do 12. oujka 2004. godine, grupno za svaki razred, tijekom jednog kolskog sata. Prije toga je provedeno probno ispitivanje u kojem su kao ispitanici sudjelovali uenici estog razreda (dva muka i dva enska) i pomonik koji je mjerio vrijeme potrebno za provedbu svakog dijela testiranja. Svrha probnog ispitivanja bila je provjeriti razumiju li ispitanici upute za pojedine testove, procijeniti motivaciju za sudjelovanje u ispitivanju, te procijeniti vrijeme potrebno za provedbu ispitivanja. Ispitivanja je provela autorica ovog rada koju su ispitanici poznavali kao zaposlenika kole. Na poetku testiranja zamolili smo ispitanike za pomo, te proitali opu uputu kojoj je svrha bila ukratko obrazloiti svrhu istraivanja i nain provedbe testiranja, te motivirati ispitanike za sudjelovanje u ispitivanju. Naglaeno je da e se prikupljeni podaci koristiti iskljuivo za znanstvene analize, te da e biti zatieni uz potivanje strogih pravila profesionalne etike.
32

Nakon toga su ispitanici u svoje protokole upisali ope podatke. Zatim je naglas proitana uputa za Test prepoznavanja emocija na licima na fotografijama, nakon koje je slijedila prezentacija pojedinanih fotografija. Pri stavljanju fotografije na grafoskop naglasili smo broj fotografije da bi ispitanici svoje procijene unijeli u ispravnu tablicu. Prezentacija svake fotografije je trajala dok i posljednji ispitanik nije u tablicu upisao svoje procjene za tu fotografiju. Prije svakog slijedeeg dijela ispitivanja proitana je naglas uputa za svaki dio i uenici su nakon proitane upute ispunjavali dio protokola na koji se odnosila proitana uputa. Naknadno su iz imenika prikupljeni podaci o prosjenim ocjenama uenika na polugoditu.

33

4. REZULTATI Prije rezultata koji se odnose na postavljene probleme, prikazane su prosjene vrijednosti, rasprenja i Cronbachov alfa koeficijenti pouzdanosti za sve varijable koriene u istraivanju (N=180). Provjerili smo i normalitete distribucija Kolmogorov-Smirnovljevim testom. Dobiveni rezultati se nalaze u Tablici 2. Moemo vidjeti da se samo distribucija rezultata varijable PRUZNAJ statistiki znaajno razlikuje od normalne distribucije na nivou znaajnosti od 1%. Tablica 2. Osnovni statistiki parametri za sve varijable u istraivanju (N=180) VARIJABLA M FOTO TUE PRUPREP PRUBRIN PRURAZV PRUIZRA PRUZNAJ OCJENA SCM 91.439 23.983 0.998 0.996 1.003 0.999 1.002 4.014 3.013 19.4503 5.0323 0.2098 0.2196 0.1999 0.1980 0.2354 0.7450 0.6169 Broj estica 72 24 1 1 1 1 1 1 1 0.9151 0.5103 z 0.794 1.061 1.361 1.397 1.089 1.258 1.623 1.260 1.106 p 0.554 0.210 0.049 0.040 0.187 0.084 0.010 0.084 0.173

Legenda: z Kolmogorov-Smirnovljeva z-vrijednost p razina znaajnosti (distribucije koje se znaajno razlikuju od normalne otisnute su masnim slovima)

1. PROBLEM Ispitati meusobnu povezanost razliitih pokazatelja sposobnosti emocionalne inteligencije definiranih kao: prepoznavanje emocija na licu osobe na fotografiji (FOTO), upravljanje svojim i tuim emocijama u situacijama naglaenih emocija (TUE) i meusobne procjene uenika u razredu prema sposobnostima emocionalne inteligencije (PRUPREP, PRUBRIN, PRURAZV, PRUIZRA i PRUZNAJ).

34

Da bismo odgovorili na ovaj problem izraunali smo korelacije izmeu varijabli koje predstavljaju razliite pokazatelje sposobnosti emocionalne inteligencije. Korelacije su prikazane u Tablici 3. Tablica 3. Korelacije izmeu razliitih pokazatelja sposobnosti emocionalne inteligencije

FOTO

T UE

PRU PRE P

PRUB RIN

PRU RAZ V

PRUI ZRA

PRU ZNA J

FOTO TUE PRUPREP PRUBRIN PRURAZV PRUIZRA PRUZNAJ

1 0.039 0.075 0.109 -0.012 0.002 -0.041 1 0.134 0.124 0.092 0.262** 0.173* 1 0.792** 0.308** 0.626** 0.557** 1 0.239** 0.537** 0.539** 1 0.434** 0.440** 1 0.496** 1

Legenda: * - korelacija je statistiki znaajna na razini od 5% ** - korelacija je statistiki znaajna na razini od 1%

Moemo vidjeti da varijabla FOTO koja predstavlja rezultat u Testu prepoznavanja emocija na licima osoba na fotografijama rezultat je neoekivan, a bit e komentiran u raspravi. Varijabla TUE koja predstavlja rezultat u Testu upravljanja emocijama statistiki znaajno korelira s dvije komponente uenikih procjena, PRUIZRA (procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima) i PRUZNAJ (procjena sposobnosti smirivanja situacije kad doe do svae u razredu). Korelacije su niske i upuuju na
35

ne korelira statistiki

znaajno niti s jednom drugom mjerom sposobnosti emocionalne inteligencije. Taj

blagu povezanost izmeu navedenih varijabli. Korelacije s ostalim mjerama sposobnosti emocionalne inteligencije nisu statistiki znaajne. Sve varijable koje se odnose na uenike procjene razliitih sposobnosti emocionalne inteligencije (PRUPREP, PRUBRIN, PRURAZV, PRUIZRA i PRUZNAJ) meusobno koreliraju na razini znaajnosti od 1%. Korelacije variraju u rasponu od 0.239 do 0.792, a najvee su izmeu procjene brige za osjeaje drugih (PRUBRIN) i procjene sposobnosti prepoznavanja kako se drugi osjeaju (PRUPREP), te procjene sposobnosti prepoznavanja kako se drugi osjeaju (PRUPREP) i procjene sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (PRUIZRA).

2. PROBLEM Ispitati postoji li razlika izmeu rezultata mukih i enskih ispitanika na razliitim pokazateljima sposobnosti emocionalne inteligencije. Da bismo odgovorili na ovaj problem testirali smo upotrebom t-testa znaajnost razlika izmeu rezultata mukih i enskih ispitanika na razliitim pokazateljima sposobnosti emocionalne inteligencije. Rezultati su prikazani u Tablici 4. Tablica 4. Razlike izmeu djeaka i djevojica na razliitim pokazateljima sposobnosti emocionalne inteligencije DJEACI M 90.196 22.763 0.934 0.903 0.999 0.924 0.968 19.6424 5.0079 0.1842 0.1648 0.2253 0.1663 0.2691 DJEVOJICE M 92.892 19.2398 25.410 4.7009 1.074 0.2136 1.105 0.2267 1.006 0.1670 1.087 0.1969 1.041 0.1825 t -0.927 -3.636 -4.724 -6.873 -0.233 -6.008 -2.092 df 178 178 178 178 177 178 178 p 0.355 0.000 0.000 0.000 0.816 0.000 0.038

FOTO TUE PRUPREP PRUBRIN PRURAZV PRUIZRA PRUZNAJ

Legenda: p razina znaajnosti (razlike koje su statistiki znaajne otisnute su masnim slovima) Vidimo da se rezultati djeaka i djevojica na veini mjera sposobnosti emocionalne inteligencije statistiki znaajno razlikuju i to u korist djevojica.

36

Razlike nema u rezultatima Testa prepoznavanja osjeaja na licima osoba na fotografijama i rezultatima dobivenih na temelju meusobnih uenikih procjena sposobnosti razveseljavanja drugih kad se loe osjeaju. Djevojice imaju bolje rezultate u Testu upravljanja emocijama (p<0.01), te vie rezultate na procjenama sposobnosti prepoznavanja kako se drugi osjeaju (p<0.01), brige za osjeaje drugih (p<0.01), sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (p<0.01) i sposobnosti smirivanja svae u razredu (p<0.05). 3. PROBLEM Ispitati mogunost predvianja kolskog uspjeha i sociometrijskog statusa na temelju pojedinanih pokazatelja sposobnosti emocionalne inteligencije. Na ovaj problem pokuali smo odgovoriti raunanjem korelacija nezavisnih varijabli s kriterijskim varijablama i regresijskom analizom za svaku kriterijsku varijablu. Pojedinano e biti prikazani rezultati za svaku kriterijsku varijablu. Tablica 6. Rezultati regresijske analize za kriterijsku varijablu kolskog uspjeha zajedno s korelacijama izmeu prediktorskih varijabli i kriterija PREDIKTORSKE r VARIJABLE -0.052 FOTO 0.119 TUE 0.433** PRUPREP 0.434** PRUBRIN 0.223** PRURAZV 0.577** PRUIZRA 0.426** PRUZNAJ R=0.619 R2=0.383 Legenda: r koeficijenti korelacije standardizirani koeficijenti p razina znaajnosti (masnim slovima otisnuti su statistiki znaajni prediktori R koeficijent multiple korelacije -0.060 0.035 -0.056 0.162 -0.080 -0.491 0.166 korigirani R2=0.358 p 0.329 0.578 0.604 0.110 0.254 0.000 0.041

37

Regresijskom jednadbom objanjeno je 35.8% varijance kolskog uspjeha ovim skupom prediktora. Koeficijent multiple korelacije iznosi 0.619. Jedina dva prediktora koji su se pokazali znaajnima za predvianje kolskog uspjeha su procjene sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (PRUIZRA, p<0.01) i procjene sposobnosti smirivanja situacije kad doe do svae u razredu (PRUZNAJ, p<0.05). Iz pojedinanih korelacija s kriterijem moemo vidjeti da te dvije varijable imaju visoke i statistike znaajne korelacije s kriterijem, kao i druge varijable koje predstavljaju rezultate meusobnih procjena uenika po nekim sposobnostima emocionalne inteligencije. Iz skupa tih varijabli najniu korelaciju sa kolskim ocjenama ima varijabla procjena sposobnosti razveseljanja drugih kad se loe osjeaju (PRURAZV). Varijable koje predstavljaju rezultate na Testu prepoznavanja emocija na licima osoba na fotografijama i Testu upravljanja emocijama imaju vrlo niske korelacije s varijablom kolskog uspjeha i ne doprinose znaajno objanjanu varijance kolskog uspjeha.

38

Tablica 7. Rezultati regresijske analize za kriterijsku varijablu sociometrijskog statusa zajedno sa korelacijama izmeu prediktorskih varijabli i kriterija PREDIKTORSKE VARIJABLE FOTO TUE PRUPREP PRUBRIN PRURAZV PRUIZRA PRUZNAJ R=0.761 r -0.064 0.090 0.521** 0.446** 0.602** 0.589** 0.607** R2=0.579 -0.055 -0.068 0.116 0.006 0.342 0.245 0.276 korigirani R2=0.561 p 0.275 0.192 0.195 0.944 0.000 0.001 0.000

Legenda: r koeficijenti korelacije standardizirani koeficijenti p razina znaajnosti (statistiki znaajni prediktori otisnuti su masnim slovima) R koeficijent multiple korelacije

Regresijskom jednadbom objanjeno je 57.9% varijance sociometrijskog statusa ovim skupom prediktora. Koeficijent multiple korelacije iznosi 0.761. Kao znaajni prediktori pokazale su se na razini znaajnosti od 1% varijable procjena sposobnosti razveseljavanja drugih, procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i procjena sposobnosti smirivanja svae. Sve tri su pozitvno povezane sa sociometrijskim statusom, a u tablici moemo vidjeti da su njihove pojedinane korelacije sa sociometrijskim statusom visoke. Koeficijenti korelacije r izmeu druge dvije varijable procjena i sociometrijskog statusa su takoer visoke i statistiki znaajne na razini od 1%. Varijable koje predstavljaju rezultate na Testu prepoznavanja emocija na licima osoba na fotografijama i Testu upravljanja emocijama ne pokazuju se kao znaajni prediktori sociometrijskog statusa. Njihove pojedinane r korelacije sa sociometrijskim statusom nisu statistiki znaajne.

39

5.RASPRAVA U ovom istraivanju pokuali smo konstruirati mjere kojima bismo na objektivan nain zahvatili dvije facete sposobnosti emocionalne inteligencije u okviru modela Mayera i Saloveya: prepoznavanje emocija i upravljanje svojim i tuim emocijama. Prepoznavanje emocija sposobnost je iz prve razine modela Mayera i Saloveya i jedna od temeljnih sposobnosti emocionalne inteligencije. Naa operacionalizacija ove sposobnosti ukljuuje prezentaciju fotografija razliitih izraza lica koji izraavaju odreene emocije i za svaku fotografiju procjene prisutnosti est razliitih emocija. Skala koju smo dobili (FOTO) ima koeficijent pouzdanosti 0.92. Buck (1984) je u pregledu slinih mjera ove sposobnosti primijetio da one dijele probleme s pouzdanosti i valjanosti to dovodi u pitanje njihovu korisnost (prema Mayer, Di Paolo i Salovey, 1990). Dio instrumenta MSCEIT, koji je spomenut i opisan u uvodu, ini skala prepoznavanja emocija na licima i njezina pouzdanost kad je bodovana metodom strunjaka, prema ispitivanju iz 2003.g., iznosi 0.82 (prema Mayer, Salovey, Caruso i Sitarenios, 2003). Vidimo da naa skala ima veu pouzdanost to je moda uvjetovano i veim brojem estica (n=72). Sposobnost upravljanja emocijama je sposobnost najvie razine modela Mayera i Saloveya, a nju smo pokuali odmjeriti procjenama korisnosti pojedinih oblika ponaanja u emocionalno nabijenim situacijama. Pri osmiljavanju estica za ovaj test bilo je vano pronai situacije karakteristine za ovu dob i ponuditi im mogunosti ponaanja u tim situacijama koje su bliske njihovim uobiajenim reakcijama. koeficijent pouzdanosti ove mjere iznosi 0.51. Pouzdanost je neto nia od oekivane. Dio skale MSCEIT koji na isti nain mjeri sposobnost upravljanja emocijama (Emotion management task) prema ispitivanju iz 2003.g. ima pouzdanost 0.64 (prema Mayer, Salovey, Caruso i Sitarenios, 2003). Osim ovih mjera upotrijebili smo i meusobne procjene uenika u razredu prema sposobnostima emocionalne inteligencije. Ovom metodom se koristio i Papi u svom istraivanju iz 2003. g., te smo po uzoru na njega osmislili proceduru. Uenici su jedni druge procjenjivali prema sposobnosti prepoznavanja osjeaja, brizi za osjeaje drugih, sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima, sposobnosti razveseljavanja drugih i sposobnosti smirivanja svae. Obzirom da smo za kriterijske varijable izabrali sociometrijski status uenika u razredu i kolski uspjeh, inilo se zanimljivim vidjeti

40

koliko su procjene uenika prema sposobnostima emocionalne inteligencije povezane s njihovim biranjima i odbijanjima u sociometrijskom upitniku i sa kolskim uspjehom svakog uenika.

1. PROBLEM povezanost razliitih mjera sposobnosti emocionalne

inteligencije U okviru ovog problema eljeli smo ispitati meusobne korelacije mjera sposobnosti emocionalne inteligencije. Da bi rezultati istraivanja ili u prilog konceptu emocionalne inteligencije, trebala bi postojati umjerena pozitivna korelacija izmeu mjera uinka dviju sposobnosti emocionalne inteligencije (FOTO i TUE). To bi znailo da te dvije mjere zaista mjere razliite sposobnosti koje su istodobno meusobno povezane, odnosno dio istog konstrukta, emocionalne inteligencije. Pretpostavka je da je za vjeto upravljanje emocijama u emocionalno nabijenim situacijama potrebna vjetina prepoznavanja vlastitih i tuih emocija. Ako ne postoji korelacija izmeu rezultata na ove dvije mjere, to bi znailo da te dvije sposobnosti nisu meusobno povezane, odnosno nisu dio istog koncepta, to ne ide u prilog konceptu emocionalne inteligencije. Korelacija izmeu mjera uinka sposobnosti emocionalne inteligencije (FOTO i TUE) u naem ispitivanju nije se pokazala statistiki znaajnom. U ispitivanju MSCEIT-a iz 2003.g. dobiven je koeficijent korelacije 0.232 izmeu skale prepoznavanja emocija na licima i skale upravljanja emocijama (prema Mayer, Salovey, Caruso i Sitarenios, 2003). Na rezultat nije u skladu s naim oekivanjima, a za to je mogue nekoliko razloga. To nam moe govoriti da te dvije sposobnosti nisu dio istog konstrukta, emocionalne inteligencije. No, takoer je mogue da nismo na prikladan nain izvrili operacionalizacije sposobnosti ili da su neki uvjeti u kojima je provedeno testiranje utjecali na rezultate. to se tie fotografija u testu prepoznavanja emocija na licima osoba na fotografijama, one prikazuju glumce koji glume odreene emocije, a ne stvarne osobe koje proivljavaju odreene emocije u stvarnim okolnostima. To je moglo utjecati na to da kriteriji za tone odgovore nisu u potpunosti toni, to utjee, naravno, na rezultate. Moda bi bodovanje metodom konsenzusa dalo drugaije rezultate. Osim

41

toga, kako je u svim razredima redoslijed prezentacija fotografija bio isti, nismo kontrolirali mogui utjecaj redoslijeda fotografija na rezultate. Korelacije Testa prepoznavanja emocija s uenikim procjenama sposobnosti emocionalne inteligencije nisu statistiki znaajne. I taj je rezultat u suprotnosti s naim oekivanjima, jer smo oekivali da e uenici koji imaju vee rezultate uenikih procjena imati i vei rezultat na Testu prepoznavanja emocija. Rezultati na Testu upravljanja emocijama imaju pozitivne i statistiki znaajne korelacije s procjenama sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i procjenama sposobnosti smirivanja svae u razredu. Te su korelacije niske i na granici znaajnosti. Korelacija izmeu rezultata na Testu upravljanja emocijama i procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima ukazuje na tendenciju da osobe koje znaju rijeima izraziti svoje emocije, bolje njima i upravljaju, a poznato je da je verbalizacija osjeaja osnovni mehanizam upravljanja osjeajima. Korelacija izmeu rezultata na Testu upravljanja emocijama i procjena sposobnosti smirivanja svae u razredu je niska, obzirom da se radi o razliitim mjerama iste sposobnosti. S drugim procjenama korelacije nisu statistiki znaajne Mogu je utjecaj kriterija ocjenjivanja na ove rezultate (miljenje strunjaka), iako su autori testa MSCEIT u svom radu iz 2003.g. nali da su strunjaci pouzdaniji suci u sluajevima gdje su uspostavljeni jasni kriteriji za odgovore (prema Mayer, Salovey, Caruso i Sitarenios, 2003). Sve korelacije izmeu procjena razliitih sposobnosti emocionalne inteligencije su statistiki znaajne na razini od 1%, a variraju u rasponu od r=0.239 do r=0.792. Pokazano je da postoje znaajne korelacije izmeu mjera nekih nepovezanih konstrukata koji su mjereni istom metodom. Dio povezanosti izmeu procjena ovih razliitih sposobnosti vjerojatno je uvjetovan i tom pojavom. Najvea povezanost je dobivena izmeu procjena sposobnosti prepoznavanja emocija i brige za osjeaje drugih. Mogue je da su djeca sposobnost prepoznavanja tuih osjeaja procjenjivala na temelju izraene brige za osjeaje drugih. Procjene sposobnosti prepoznavanja osjeaja drugih visoko su povezane i s procjenama sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i procjenama sposobnosti smirivanja svae u razredu, a korelacija sa sposobnosti razveseljavanja drugih neto je nia. Dakle, djeca koja imaju vii rezultat na procjenama sposobnosti razveseljavanja drugih, rjee se istiu u sposobnosti prepoznavanja osjeaja drugih od djece koja imaju vie rezultate na procjenama ostale tri sposobnosti. Procjene brige za osjeaje drugih
42

podjednako koreliraju sa sposobnostima izraavanja osjeaja rijeima i smirivanja svae u razredu. Opet je neto nia korelacija procjena brige za osjeaje drugih s procjenama sposobnosti razveseljavanja drugih. Procjene sposobnosti razveseljavanja drugih neto vie koreliraju s procjenama sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i procjenama sposobnosti smirivanja svae u razredu nego s procjenama brige i prepoznavanja osjeaja drugih. Procjene sposobnosti smirivanja svae u razredu podjednako koreliraju s drugim procjenama. Openito moemo vidjeti da su najnie korelacije procjena sposobnosti razveseljavanja drugih s procjenama drugih sposobnosti. Vjerojatno su djeca vie u toj sposobnosti birala one koji su najglasniji u razredu i najvie nasmijavaju uenike, a to su esto uenici koji se ne istiu u sposobnostima prepoznavanja i izraavanja osjeaja ili brige za osjeaje drugih.

2. PROBLEM razlike izmeu rezultata djevojica i djeaka U okviru drugog problema smo eljeli provjeriti razlikuju li se rezultati djevojica i djeaka na razliitim mjerama sposobnosti emocionalne inteligencije. Oekivali smo razlike u korist djevojica, obzirom da one u ovoj dobi prednjae u razvoju pred djeacima, odnosno ranije ulaze u pubertet. Uz to sam ve napomenula da je poznato da su ene vie usmjerene na osjeaje, to je i drutveno prihvaeno, dok djeaci o osjeajima ne razgovaraju i nisu toliko na njih usmjereni. U ispitivanju emocionalne inteligencije u ranoj adolescentnoj dobi dobivena je razlika izmeu djeaka i djevojica u rezultatima na skali samoprocjena sposobnosti percepcije emocija i upravljanja emocijama drugih ljudi, no, nije dobivena razlika u samoprocjenama regulacije vlasitih osjeaja (Ciarrochi, Chan i Bajgar, 2000). Nai rezutati su veim dijelom potvrdili oekivanja. Djevojice imaju statistiki znaajno bolje rezultate na Testu upravljanja emocijama (t=-3.419, p0.01). Osim toga, bolje su procijenjene prema sposobnostima prepoznavanja osjeaja, brige za druge, razveseljavanja drugih i smirivanja svae u razredu. Statistiki znaajna razlika nije dobivena na Testu prepoznavanja emocija i procjenama sposobnosti razveseljavanja drugih. Moemo rei da djevojice bolje prepoznaju svoje i tue emocionalne potrebe od djeaka i bolje reagiraju na njih. Takoer, prema procjenama svojih vrnjaka u razredu, one bolje prepoznaju kako se drugi osjeaju, vie brinu za osjeaje drugih,
43

lake izraavaju osjeaje rijeima i smiruju situacije svae u razredu. Jedina sposobnost u kojoj se one, prema procjenama vrnjaka, ne razlikuju od djeaka je sposobnost razveseljavanja drugih. Mogue je da su djeca o sposobnosti razveseljavanja drugih zakljuivala na temelju izraavanja humora, a to nije podruje u kojem se djevojice i djeaci inae razlikuju. Razlika se takoer nije pokazala u rezultatima Testa prepoznavanja emocija. Prepoznavanje emocija je jedna od temeljnih sposobnosti emocionalne inteligencije i ona se razvija najranije u ivotu. Zbog toga je mogue da u ovoj dobi ne postoji razlika izmeu djeaka i djevojica u toj sposobnosti.

3. PROBLEM predvianje kolskog uspjeha i sociometrijskog statusa na temelju mjera sposobnosti emocionalne inteligencije U okviru treeg problema smo eljeli ispitati mogunost predvianja sociometrijskog statusa uenika i kolskog uspjeha na temelju pojedinanih mjera sposobnosti emocionalne inteligencije. Sposobnosti ope inteligencije nezaobilazan su faktor koji utjee na kolski uspjeh, no optimizam u pogledu mogunosti prognoziranja kolskog uspjeha veinom se bazira na pretpostavci da klasini testovi inteligencije objanjavaju oko 25% varijance uspjeha u kolskom obrazovanju, tako da ostaje dovoljno neobjanjene varijance koju bi mogle objasniti sposobnosti i vjetine iz domene emocionalne inteligencije. Emocionalna inteligencija bi se trebala manifestirati u svakodnevnom kolskom sustavu, jer bi osobi, osim pozitivnog utjecaja emocija na miljenje i uenje, omoguavala i lake snalaenje u interpersonalnim odnosima (s drugim uenicima i nastavnicima), kao i podnoenje frustracija koje proizlaze iz nesavrenog kolskog sustava (Taki, 1998). Iz korelacija pojedinanih mjera sposobnosti emocionalne inteligencije s prosjenim uenikim ocjenama na polugoditu moemo vidjeti da niti jedna od mjera uinka nije statistiki znaajno povezana sa kolskim ocjenama. No, sposobnosti koje smo mi mjerili mjerama uinka nisu dio 2. razine modela Mayera i Saloveya (emocionalna facilitacija miljenja) koja se najee povezuje sa kolskim uspjehom, nego su dio 1. (percepcija, procjena i izraavanje emocija) i 4. (refleksivna regulacija emocija u promociji emocionalnog i intelektualnog razvoja).

44

Sve varijable uenikih procjena su u pozitivnim statistiki znaajnim korelacijama sa kolskim uspjehom. Openito moemo zakljuiti da su uenici boljeg kolskog uspjeha ee birani kao oni koji se istiu u pojednim sposobnostima emocionalne inteligencije. To bi moglo znaiti da su sposobnosti emocionalne inteligencije zaista vaan faktor u objanjenju kolskog uspjeha. Najveu korelaciju sa kolskim uspjehom ima varijabla procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima, neto nie korelacije imaju varijable procjena sposobnosti prepoznavanja osjeaja drugih, procjena brige za osjeaje drugih i procjena sposobnosti smirivanja svae u razredu, a najniu ima varijabla procjena sposobnosti razveseljavanja drugih. To znai da su pojedinci koji su bolje procijenjeni prema sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima ujedno i boljeg kolskog uspjeha. Mogli bismo pretpostaviti da u kolskom sustavu bolje prolaze pojedinci koji se bolje openito verbalno izraavaju, a da su i te pojedince uenici vie birali kao one koji su dobri u izraavanju osjeaja rijeima. Niu korelaciju sa kolskim uspjehom ima varijabla procjena sposobnosti razveseljavanja drugih. Ve sam napomenula da su vjerojatno uenici kao istaknute u ovoj sposobnosti birali duhovite uenike koji se esto ale, a ti uenici mogu biti razliiti po uspjehu u koli. Regresijskom analizom se pokazalo da ovaj skup prediktora objanjava 35.8% varijance kolskog uspjeha, to je zadovoljavajue. Dakle, skupom mjera emocionalne inteligencije mogli bismo u odreenoj mjeri prognozirati uspjeh u koli. No, kao pojedinani prediktori su se statistiki znaajnim pokazale samo varijable procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (=0.491, p<0.01) i procjena sposobnosti smirivanja svae u razredu (=0.166, p<0.05). To bi moglo znaiti da sposobnost izraavanja osjeaja rijeima i smirivanja svae u razredu znaajno doprinosi objanjenju kolskog uspjeha, odnosno da uenici koji imaju razvijene te sposobnosti imaju i bolji uspjeh u koli. Papi je u svom istraivanju povezanosti emocionalne inteligencije sa kolskim uspjehom dobio statistiki znaajne koeficijente korelacije izmeu rezultata na mjeri emocionalne inteligencije UEK-45 i kolskog uspjeha (r=0.15). Rezultati hijerarhijske regresijske analize na kompletnom uzorku u tom istraivanju su pokazali da nakon parcijalizacije efekta mjere klasine inteligencije dvije mjere emocionalne inteligencije relativno malo, ali statistiki znaajno doprinose predikciji kolskog uspjeha, svaka po 2%.

45

Dobiveni rezultati opravdavaju naa oekivanja o doprinosu mjera emocionalne inteligencije predikciji kolskog uspjeha i poklapaju se s oekivanjima autora konstrukta emocionalne inteligencije Mayera i Saloveya. Mjere uinka sposobnosti emocionalne inteligencije nisu statistiki znaajno povezane niti s drugom kriterijskom varijablom, sociometrijskim statusom. Naa oekivanja su bila drugaija. Istraivanja pokazuju da su djeca koja su osobito vjeta u itanju tuih emocija ujedno ona koja uivaju vii drutveni status meu vrnjacima (Hubbard i Coie, 1994). Cassidy i sur. su u jednom svom istraivanju pronali da su djeca koja su dobra u prepoznavanju i razumijevanju emocija prihvaenija od strane svojih vrnjaka. U slinom istraivanju Custrina i Feldmana se pokazalo da je u djevojica (9-12g.) sposobnost prepoznavanja izraza lica druge osobe povazana sa stupnjem socijalne kompetencije (Ciarrochi, Chan i Bajgar, 2000). Neke studije, u kojima su se vjetine upravljanja emocijama procjenjivale pomou procjena roditelja i nastavnika, pokazale su povezanost tih vjetina sa socijalnom kompetencijom uenika (Eisenberg i dr.,1995; prema Ciarrochi, Chan i Bajgar, 2000). Dio uzroka naih neoekivanih rezultata vjerojatno je u nedostacima ovog istraivanja koja su ve prije opisana. Meusobne procjene uenika prema sposobnostima emocionalne inteligencije, s druge strane, statistiki znaajno koreliraju sa socimetrijskim statusom uenika. Korelacije su umjerene i variraju u rasponu od r=0.446 do r=0.607. Ove korelacije bi mogle govoriti o vanosti ovih sposobnosti za prihvaenost od strane vrnjaka u ovoj ivotnoj dobi. Regresijskom analizom smo utvrdili da ovaj skup prediktora objanjava 56.1 % varijance sociometrijskog statusa uenika i dobiveni rezultat je u skladu s naim oekivanjima. Koeficijent multiple korelacije iznosi 0.761. Kao znaajni prediktori sociometrijskog statusa pokazale su se varijable procjena sposobnosti razveseljavanja drugih (=0.342, p<0.01), procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (=0.245, p<0.01)i procjena sposobnosti smirivanja svae u razredu (=0.276, p<0.01). Dakle, na temelju procjena drugih uenika u razredu prema navedenim sposobnostima moemo u odreenoj mjeri predviati sociometrijski status djeteta.

46

Na kraju rasprave elimo napomenuti da su ispitanici, unato uvjetima koji nisu bili idealni, bili motivirani za sudjelovanje u istraivanju to se vidjelo iz njihovih povremenih komentara na prezentirane fotografije ili opisane situacije (rjee). Nedostaci u provedbi ispitivanja svakako su uionice u kojima nije mogue ispitanicima osigurati percepciju fotografija s iste udaljenosti i pod istim kutem. Neki razredi su bili i brojano vei, a taj broj uenika u razredu mogao je utjecati na usmjeravanje panje. Iz detaljno opisanih rezultata u raspravi moemo vidjeti da Test sposobnosti prepoznavanja emocija na licima osoba ima visoku pouzdanost, ali nema pozitivnu korelaciju niti s jednom drugom varijablom koritenom u istraivanju. Ne korelira s drugim mjerama emocionalne inteligencije, niti s kriterijskim varijablama, kolskim uspjehom i sociometrijskim statusom. Osim toga, nije se pokazala niti razlika izmeu mukih i enskih ispitanika u toj sposobnosti. Obzirom da je sposobnost prepoznavanja emocija, odnosno iitavanja emocija iz neverbalnih podraaja, jedna od temeljnih sposobnosti emocionalne inteligencije prema modelu Mayera i Saloveya, oekuje se da pojedinci koji su uspjeniji u toj sposobnosti imaju vei kapacitet za razvoj drugih sposobnosti emocionalne inteligencije (npr. upravljanje svojim i tuim emocijama) i socijalnih vjetina za koje se pretpostavlja da utjeu na sociometrijski status pojedinca u grupi vrnjaka. Test upravljanja svojim i tuim emocijama ima pouzdanost niu od oekivane, no dobivene su pozitivne korelacije s procjenama nekih sposobnosti emocionalne inteligencije (sposobnost izraavanja osjeaja rijeima i sposobnost smirivanja svae u razredu). Osim toga, pokazalo se da se rezultati djeaka i djevojica u tom testu statistiki znaajno razlikuju. No, nije utvrena povezanost te mjere s kriterijskim varijablama. Meusobnim procjenama uenika po sposobnostima emocionalne inteligencije dobiveni su neki zanimljivi rezultati. Tako su sve procjene po razliitim sposobnostima meusobno u statistiki znaajnim korelacijama, one takoer statistiki znaajno koreliraju s kriterijskim varijablama, kolskim uspjehom i sociometrijskim statusom uenika, a dobivene su i razlike izmeu djevojica i djeaka na procjenama svih sposobnosti, osim sposobnosti razveseljavanja drugih. Varijable procjena sposobnosti razveseljavanja drugih, procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i sposobnosti smirivanja svae u razredu su se pokazale i kao
47

statistiki znaajni prediktori sociometrijskog statusa, a varijable procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i sposobnosti smirivanja svae u razredu kao znaajni prediktori kolskog uspjeha. Vano je napomenuti da se ovaj skup prediktorskih varijabli pokazao kao znaajan u objanjenju kolskog uspjeha i sociometrijskog statusa uenika rane adolescentne dobi. Naime, njime je objanjena prilino znaajna koliina varijance kriterijskih varijabli, 35.8% varijance kolskog uspjeha i 56.1% varijance sociometrijskog statusa uenika. Dakle, na temelju meusobnih uenikih procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima i sposobnosti smirivanja svae u razredu moemo predviati kolski uspjeh uenika, a na temelju tih istih procjena uz procjene sposobnosti razveseljavanja drugih moemo predviati sociometrijski status uenika.

48

6. ZAKLJUAK

1. Meusobne procjene uenika prema razliitim sposobnostima emocionalne

inteligencije (PRUPREP, PRUBRIN, PRURAZV, PRUIZRA i PRUZNAJ) su statistiki znaajno meusobno povezane u rasponu od r=0.24 do r=0.79. Njihove pojedinane korelacije s mjerom prepoznavanja emocija na licu osobe (FOTO) nisu statistiki znaajne. Ta mjera takoer nije u korelaciji niti s mjerom upravljanja svojim i tuim emocijama (TUE). Mjera upravljanja svojim i tuim emocijama (TUE) je statistiki znaajno povezana s vrnjakim procjenama sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (PRUIZRA, r=0.257, p0.01) i smirivanja svae u razredu (PRUZNAJ, r=0.154, p0.05).

2. Utvrena je razlika izmeu rezultata mukih i enskih sudionika u Testu

upravljanja svojim i tuim emocijama (t=-3.419, p0.01), te procjenama sposobnosti prepoznavanja osjeaja drugih (t=-4.724, p0.0001), brige za osjeaje drugih (t=-6.873, p0.0001), sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (t=-6.008, p0.0001) i sposobnosti smirivanja svae u razredu (t=2.092, p0.05). Rezultati enskih ispitanika na ovim mjerama su statistiki znaajno bolji od rezultata mukih ispitanika. Djeaci i djevojice se ne razlikuju meusobno po rezultatima na Testu prepoznavanja emocija i po procjenama sposobnosti razveseljavanja drugih. 3. Provedenim regresijskim analizama utvrene su znaajne povezanosti s obje kriterijske mjere. Viestrukom regresijskom analizom utvren je znaajni doprinos skupa mjera emocionalne inteligencije u predvianju kolskog uspjeha. Njima je objanjeno 35.8% varijance kolskog uspjeha. Za predvianje kolskog uspjeha znaajnima su se pokazala dva prediktora, procjene sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (PRUIZRA, =0.491, p<0.01) i procjene sposobnosti smirivanja situacije kad doe do svae u razredu (PRUZNAJ, =0.166, p<0.05). Te varijable imaju statistiki znaajne pojedinane korelacije sa kolskim uspjehom, kao i druge varijable procjena (PRUPREP, PRUBRIN i PRURAZV).
49

Viestrukom regresijskom analizom utvren je znaajni doprinos skupa mjera emocionalne inteligencije u predvianju sociometrijskog statusa uenika. Objanjeno je 56.1% varijance sociometrijskog statusa ovim skupom prediktora. Kao znaajni prediktori pokazale su se varijable procjene sposobnosti razveseljavanja drugih (PRURAZV, =342, p<0.01), procjena sposobnosti izraavanja osjeaja rijeima (PRUIZRA, =0.245, p<0.01) i procjena sposobnosti smirivanja svae u razredu (PRUZNAJ, =0.276, p<0.01). Sve tri su pozitivno povezane sa sociometrijskim statusom, a njihove pojedinane korelacije sa sociometrijskim statusom su visoke. Koeficijenti korelacije r izmeu druge dvije varijable procjena (PRUPREP i PRUBRIN) i sociometrijskog statusa su takoer visoke i statistiki znaajne na razini od 1%.

50

7. LITERATURA

1. Bohnert, A..M., Crnic, K. A., Lim, K. G. (2003). Emotional competence and

aggressive behavior in school-age children (1). Journal of Abnormal Child Psychology.

2. Ciarrochi, J., Chan, A. Y. C., Bajgar, J. (2001). Measuring emotional intelligence

in adolescents. Personality and Individual Differences, 31 (7), 1105-1119.

3. Goleman, D.(1997). Emocionalna inteligencija zato je vanija od kvocijenta

inteligencije?. Mozaik knjiga, Zagreb.

4. Kulenovi, A., Balenovi, T., Buko, V. (2000). Test analize emocija: jedan
pokuaj objektivnog mjerenja sposobnosti emocionalne inteligencije. Suvremena psihologija. 3(1-2), 27-48. 5. Mayer, D., Salovey, P., Caruso, D. R., Sitarenios, G. (2001). Emotional Intelligence as a Standard Intelligence. Emotion, 1(3), 232-242. 6. Mayer, D., Salovey, P., Caruso, D. R., Sitarenios, G. (2003). Measuring Emotional Intelligence With the MSCEIT V2.0. Emotion, 3(1), 97-105. 7. Papi, M.(2003). Emocionalna inteligencija u kolskom kontekstu. Magistarski rad. Filozofski fakultet, Zagreb.

8. Roberts, R. D., Zeidner, M., Matthews, G. (2001). Does Emotional Intelligence

Meet Traditional Standards for an Intelligence? Some New Data and Conclusions. Emotion, 1(3), 196-231. 9. Salovey, P. i Sluyter, D. J.(1999). Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija: pedagoke implikacije. Educa, Zagreb. 10. Schutte, N. S., Malouff, J. M. , Coston, T. D., Greeson, C., Jedlicka, C., Rhodes, E., Wendorf, G. (2001). Emotional Intelligence and Interpersonal Relations. The Journal of Social Psychology, 141(4), 523-536. 11. Taki, V.(1998). Validacija konstrukta emocionalne inteligencije. Doktorska dizertacija. Filozofski fakultet, Zagreb.

12. Trinidad, D. R., Johnson, C. A.(2000). The association between emotional

intelligence and early adolescent tobacco and alcohol use. Personality and Individual Differences 32(2002), 95-105.

51