PORODINI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

PORODINI ZAKON FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE PRVI DIO I. OSNOVNE ODREDBE lan 1. Ovim Zakonom ureuju se: porodica, brak i pravni odnosi u braku, odnosi roditelja i djece, usvojenje, starateljstvo, pravni uinci vanbrane zajednice ene i mukarca, prava i dunosti lanova porodice u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), te postupci nadlenih organa u vezi sa branim i porodinim odnosima i starateljstvom. lan 2. (1) Porodica, u smislu ovog Zakona, jeste ivotna zajednica roditelja i djece i drugih krvnih srodnika, srodnika po tazbini, usvojilaca i usvojenika i osoba iz vanbrane zajednice ako ive u zajednikom domainstvu. (2) Ureenje odnosa u porodici zasniva se na: a) zatiti privatnosti porodinog ivota; b) ravnopravnosti, meusobnom pomaganju i potovanju lanova porodice; c) obavezi roditelja da osiguraju zatitu interesa i dobrobiti djeteta i njihovoj odgovornosti u podizanju, odgoju i obrazovanju djeteta; d) obavezi drave da osigura zatitu porodice i djeteta; e) pruanju starateljske zatite djeci bez roditeljskog staranja i odraslim osobama koje nisu sposobne same starati se o sebi, svojim pravima, interesima i imovini. lan 3. Vanbrana zajednica, u smislu ovog Zakona, jeste zajednica ivota ene i mukarca koji nisu u braku ili vanbranoj zajednici sa drugom osobom, koja traje najmanje tri godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete. lan 4. (1) U porodici je zabranjeno nasilniko ponaanje branog partnera i bilo kojeg drugog lana porodice. (2) Pod nasilnikim ponaanjem podrazumijeva se svako naruavanje fizikog ili psihikog integriteta u smislu lana 4. Zakona o ravnopravnosti spolova u Bosni i Hercegovini. lan 5. (1) Za pruanje strune pomoi i zatite prava i interesa djeteta i ostalih lanova porodice, za rjeavanje sporova izmeu lanova porodice, kao i u svim sluajevima poremeenih porodinih odnosa nadlean je centar za socijalni rad kao organ starateljstva, sud i osoba ovlaena za posredovanje. (2) U kantonima i opinama u kojima nije osnovan centar za socijalni rad poslove iz stava 1. ovog lana i druge poslove starateljstva odreene ovim Zakonom vri opinska sluba kojoj je povjereno vrenje tih poslova. (3) U sluaju da se osim povrede prava radi i o krenju ljudskih prava i osnovnih sloboda lanova porodice i posebno najboljih interesa djeteta, pravna i fizika lica iz stava 1. ovog lana prijavit e to Instituciji ombudsmena Federacije Bosne i Hercegovine i zatraiti njeno uee u postupku ukoliko se krenje uobiajenom procedurom ne moe rijeiti. (4) Pravna i fizika lica iz stava 1. ovog lana duna su meusobno saraivati.

DRUGI DIO

II. B R A K 1. Pojam braka lan 6. Brak je zakonom ureena zajednica ivota ene i mukarca. 2. Uvjeti za postojanje braka lan 7. (1) Brak sklapaju saglasnom izjavom ena i mukarac pred matiarom. (2) Matiar je dravni slubenik. (3) Brani partneri mogu nakon sklopljenog braka pred matiarom sklopiti brak i pred vjerskim slubenikom. lan 8. (1) Za postojanje braka potrebno je: a) da su budui brani partneri razliitog spola, b) da su budui brani partneri izjavili pristanak za sklapanje braka, c) da je pristanak izjavljen pred matiarom. (2) Ako pri sklapanju braka nije bio ispunjen neki od uvjeta iz stava 1. ovog lana, ne nastaju pravni uinci braka. lan 9. Pravo na tubu za utvrivanje da li brak postoji ili ne postoji pripada svakoj osobi koja za to ima pravni interes, kao i organu starateljstva. 3. Uvjeti za punovanost braka lan 10. Brak ne moe sklopiti osoba koja je ve u braku. lan 11. (1) Brak ne moe sklopiti osoba kojoj je oduzeta poslovna sposobnost ili koja je nesposobna za rasuivanje. (2) Izuzetno, sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je nesposobna za rasuivanje ako utvrdi da je ona sposobna shvatiti znaenje braka i obaveza koje iz njega proizlaze, te da je brak oito u njenom interesu. lan 12. (1) Brak se ne moe sklopiti izmeu krvnih srodnika u ravnoj i pobonoj liniji do etvrtog stepena ukljuivo. (2) Odredba iz stava 1. ovog lana primjenjuje se i na odnos nastao potpunim usvojenjem. lan 13. Brak ne mogu sklopiti usvojilac i njegov usvojenik u sluaju nepotpunog usvojenja. lan 14. (1) Brak se ne moe sklopiti izmeu: svekra i snahe, zeta i tate, ouha i pastorke i maehe i pastorka, bez obzira na to da li je prestao brak ijim je sklapanjem nastalo ovo srodstvo.

(2) Izuzetno, sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka srodnicima iz stava 1. ovog lana ako utvrdi da postoje opravdani razlozi. lan 15. (1) Brak ne moe sklopiti osoba koja nije navrila 18 godina ivota. (2) Izuzetno, sud moe u vanparninom postupku dozvoliti sklapanje braka osobi koja je navrila 16 godina ivota ako utvrdi da postoje opravdani razlozi da je ta osoba tjelesno i duevno sposobna za vrenje prava i dunosti koje proizlaze iz braka i da je brak u njenom interesu. lan 16. (1) Brak nije valjan ako je na njegovo sklapanje brani partner pristao u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom ili u zabludi o osobnosti drugog branog partnera ili o njegovoj bitnoj osobini. (2) Zabluda o osobnosti branog partnera postoji kad je brani partner mislio da sklapa brak sa jednom osobom, a sklopio ga je sa drugom osobom. (3) Zabluda o bitnoj osobini branog partnera postoji kad se radi o osobini, odnosno okolnosti koja bi drugog branog partnera odvratila od sklapanja braka da je za nju znao, a naroito u sluaju krajnje opasne ili teke bolesti, trajne i neizljeive spolne nemoi, trudnoe ene sa drugim mukarcem i ranije osude zbog krivinog djela uinjenog protiv dostojanstva osobe i morala. 4. Postupak sklapanja braka lan 17. (1) Osobe koje namjeravaju sklopiti brak osobno podnose prijavu matiaru u opini u kojoj ele sklopiti brak. (2) Uz prijavu iz stava 1. ovog lana prilau se izvodi iz matine knjige roenih, a kada je to potrebno i druge isprave. lan 18. (1) Matiar e, na osnovu izjava osoba koje ele stupiti u brak, a prema potrebi i na drugi nain, provjeriti jesu li ispunjeni uvjeti za postojanje i punovanost braka. (2) Ako utvrdi da nije ispunjen jedan od uvjeta iz stava 1. ovog lana, matiar e usmeno saopiti osobama koje ele sklopiti brak da ga ne mogu sklopiti i o tome sainiti slubenu zabiljeku. (3) Osobe koje ele sklopiti brak mogu u roku od osam dana od dana saopenja iz stava 2. ovog lana podnijeti zahtjev opinskoj slubi nadlenoj za poslove ope uprave, koja je duna zahtjev odmah razmotriti i donijeti rjeenje. lan 19. (1) Matiar u dogovoru sa buduim branim partnerima odreuje rok za sklapanje braka, koji ne moe biti krai od 30 dana od dana prijavljivanja. (2) Izuzetno, kada za to postoje opravdani razlozi, matiar moe odobriti sklapanje braka prije isteka roka iz stava 1. ovog lana. lan 20. (1) Matiar e preporuiti buduim branim partnerima da se, do dana sklapanja braka, uzajamno obavijeste o stanju zdravlja, da posjete porodino savjetovalite i upoznaju se sa strunim miljenjem i uvjetima za razvoj skladnih branih i porodinih odnosa, kao i da posjete ustanove u oblasti zdravstva radi upoznavanja sa mogunostima i prednostima planiranja porodice. (2) Matiar e budue brane partnere upoznati sa mogunou ureenja imovinskih odnosa iz lana 258. ovog Zakona.

(3) Matiar e budue brane partnere upoznati sa mogunou sporazumijevanja o prezimenu iz lana 31. ovog Zakona i uzet e njihove izjave o prezimenu. lan 21. Ako na dan odreen za sklapanje braka ne dou jedan ili oba budua brana partnera, a izostanak ne opravdaju, smatrat e se da je prijava namjere za sklapanje braka povuena. lan 22. (1) Sklapanje braka vri se na svean nain u posebno odreenoj opinskoj prostoriji. (2) Na zahtjev buduih branih partnera matiar moe odobriti da se brak sklopi na drugom mjestu, ukoliko za to postoje opravdani razlozi. (3) Sklapanje braka moe se odobriti izvan prostorije iz stava 1. ovog lana i ako ne postoje opravdani razlozi, u kom sluaju budui brani partneri duni su platiti naknadu, iju e visinu odrediti nadleni opinski organ uprave. lan 23. Brak sklapaju brani partneri u prisustvu matiara i dva svjedoka. lan 24. (1) U naroito opravdanim sluajevima, nadleni opinski organ uprave moe rjeenjem dozvoliti da se brak sklopi ako je prisutan samo jedan budui brani partner i punomonik drugog. (2) U punomoi, koja mora biti ovjerena od suda ili notara, moraju biti tano navedeni osobni podaci davaoca punomoi, punomonika i osobe sa kojom davalac punomoi eli sklopiti brak i datum izdavanja punomoi. (3) Punomo iz stava 2. ovog lana vai 60 dana od dana ovjeravanja. lan 25. Svjedok pri sklapanju braka moe biti svaka punoljetna osoba koja ima poslovnu sposobnost. lan 26. Sklapanje braka poinje izvjetajem matiara da su prisutni budui brani partneri i da je na osnovu njihovih izjava, izjava svjedoka i isprava utvreno da su ispunjeni uvjeti za postojanje i punovanost braka. lan 27. (1) Nakon to utvrdi da na njegov izvjetaj nema prigovora, matiar e upoznati budue brane partnere sa njihovim pravima i dunostima i znaajem braka. (2) Matiar e poslije toga upitati pojedinano svakog od buduih branih partnera da li pristaje da meusobno sklope brak. lan 28. (1) Brak je sklopljen kada budui brani partneri izjave svoj pristanak. (2) Nakon pristanka matiar objavljuje da je brak sklopljen. (3) Matiar upisuje u matinu knjigu vjenanih sklopljeni brak i izjave o prezimenu uzete u skladu sa stavom 3. lan 20. ovog Zakona. (4) Nakon to se brani partneri, svjedoci i matiar potpiu u matinu knjigu vjenanih, matiar branim partnerima odmah izdaje izvod iz matine knjige vjenanih. lan 29.

Brani partneri koji ele nakon sklopljenog braka pred matiarom sklopiti brak i pred vjerskim slubenikom, duni su mu predati izvod iz matine knjige vjenanih.

5. Osobna prava i dunosti branih partnera lan 30. (1) Brani partneri ravnopravni su u braku. (2) Brani partneri duni su jedan drugome biti vjerni, uzajamno se potovati i pomagati. (3) Brani partneri sporazumno odreuju mjesto stanovanja. (4) Brani partneri sporazumno i ravnopravno odluuju o raanju i podizanju djece, o ureenju meusobnih odnosa i obavljanju poslova u branoj, odnosno porodinoj zajednici. lan 31. Budui brani partneri mogu se sporazumjeti da e nakon sklapanja braka: a) svaki brani partner zadrati svoje prezime; b) kao zajedniko prezime uzeti prezime jednoga od njih; c) kao zajedniko uzeti prezimena oba brana partnera, o ijem e se redoslijedu sporazumjeti; d) svaki od njih ili samo jedan brani partner svom prezimenu dodati prezime drugog branog partnera; e) svaki od njih ili samo jedan brani partner prezimenu branog partnera dodati svoje prezime.

6. Prestanak braka lan 32. (1) Brak prestaje smru branog partnera, proglaenjem nestalog branog partnera umrlim, ponitenjem i razvodom braka. (2) Ako je nestali brani partner proglaen umrlim, brak prestaje danom koji je u pravomonoj odluci suda utvren kao dan njegove smrti. (3) Brak prestaje ponitenjem i razvodom kada presuda suda o ponitenju, odnosno razvodu braka postane pravomona. lan 33. (1) U sluaju ponitenja ili razvoda braka svaki od branih partnera moe zadrati prezime koje je imao u vrijeme prestanka braka. (2) Za zadravanje prezimena u sluaju ponitenja braka nuan je pristanak branog partnera koji nije odgovoran za ponitenje.

7. Ponitenje braka lan 34. Brak e se ponititi ako se utvrdi da prilikom njegovog sklapanja nije postojao jedan od uvjeta za punovanost braka predvienih u l. od 10. do 16. ovog Zakona. lan 35. Brak e se ponititi ako nije sklopljen u cilju voenja zajednice ivota.

lan 36. (1) Pravo na tubu za ponitenje braka iz razloga navedenih u l. 10. i 35. ovog Zakona pripada branim partnerima, svakoj osobi koja ima pravni interes da brak bude poniten i organu starateljstva. (2) Sud nee ponititi novi brak koji je sklopljen za vrijeme trajanja ranijeg braka jednog od branih partnera, ako je raniji brak prestao prije zakljuenja glavne rasprave. lan 37. (1) Pravo na tubu za ponitenje braka za vrijeme dok traje razlog iz lana 11. ovog Zakona pripada branim partnerima i organu starateljstva. (2) Nakon prestanka razloga iz lana 11. ovog Zakona pravo na tubu za ponitenje braka pripada samo branom partneru kojem je vraena poslovna sposobnost, odnosno koji je bio nesposoban za rasuivanje. (3) Tuba iz stava 2. ovog lana moe se podnijeti u roku od jedne godine od prestanka nesposobnosti za rasuivanje, odnosno u roku od jedne godine od pravomonosti odluke o vraanju poslovne sposobnosti. lan 38. Pravo na tubu za ponitenje braka u sluajevima iz l. 12. i 13. ovog Zakona pripada branim partnerima i organu starateljstva. lan 39. (1) Pravo na tubu za ponitenje braka koji je bez dozvole suda sklopila osoba koja nije navrila 18 godina ivota pripada organu starateljstva, maloljetnom branom partneru i njegovim roditeljima. (2) Sud moe odbiti zahtjev za ponitenje braka ako su u vrijeme sklapanja braka postojali ili su naknadno nastali opravdani razlozi zbog kojih je mogao dozvoliti sklapanje ovog braka prije punoljetnosti branog partnera. (3) Brak se ne moe ponititi nakon to je maloljetni brani partner navrio 18 godina ivota, ali brani partner koji je postao punoljetan moe podnijeti tubu za ponitenje braka u roku od jedne godine od punoljetnosti. lan 40. (1) Ponitenje braka sklopljenog u strahu izazvanom ozbiljnom prijetnjom moe traiti samo brani partner koji je pod uticajem prijetnje sklopio brak. Tuba se moe podnijeti u roku od jedne godine od dana kada je opasnost od izvrenja prijetnje prestala, a brani partneri su za to vrijeme ivjeli zajedno. (2) Ponitenje braka sklopljenog u zabludi moe traiti samo brani partner koji je u zabludi pristao na brak. Tuba se moe podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za zabludu, a brani partneri su za to vrijeme ivjeli zajedno. (3) Ponitenje braka zbog spoznaje o zaraznim bolestima moe traiti brani drug kome su zatajene injenice o zdravstvenom stanju drugog branog druga. (4) Ponitenje braka moe pokrenuti brani drug zbog tekih i neizljeivih psihikih poremeaja drugog branog druga. (5) Ponitenje braka moe pokrenuti brani drug protiv drugog branog druga koji je preutio vee obaveze steene prije braka iz lana 261. ovog Zakona. 8. Razvod braka lan 41. Brani partner moe traiti razvod braka ako su brani odnosi teko i trajno poremeeni.

lan 42. Razvod braka moe se zahtijevati tubom ili zahtjevom za sporazumni razvod braka. lan 43. Mu nema pravo na tubu za razvod braka za vrijeme trudnoe ene ili dok njihovo dijete ne navri tri godine ivota. lan 44. (1) Sud e razvesti brak po zahtjevu za sporazumni razvod braka: a) ako je od sklapanja braka proteklo najmanje est mjeseci, b) ako postoji sporazum branih partnera, sklopljen u postupku posredovanja, o: ostvarivanju roditeljskog staranja, izdravanju djeteta, uvjetima i nainu odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem koji ne ostvaruje roditeljsko staranje i izdravanju branog partnera. (2) Sud e odbiti zahtjev za sporazumni razvod braka ako sporazum koji se tie djeteta nije u djetetovom interesu.

9. Posredovanje lan 45. (1) Prije pokretanja postupka za razvod braka brani partner ili oba brana partnera koji imaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje duni su podnijeti zahtjev za posredovanje fizikom i pravnom licu ovlaenom za posredovanje. (2) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat e uvjete koje mora ispuniti osoba iz stava 1. ovog lana. Izbor fizikog i pravnog lica koje ispunjava uvjete izvrit e federalni ministar rada i socijalne politike na osnovu javnog poziva objavljenog u dnevnoj tampi. Popis izabranih lica dostavit e Federalnom ministarstvu pravde. (3) Zahtjev za posredovanje mogu podnijeti i brani partneri koji nemaju djecu nad kojom ostvaruju roditeljsko staranje. (4) Brani partner nije duan podnijeti zahtjev za posredovanje ako je boravite drugog branog partnera nepoznato najmanje est mjeseci i ako je branom partneru oduzeta poslovna sposobnost. lan 46. (1) Zahtjev za posredovanje podnosi se ovlaenoj osobi na ijem podruju podnosilac zahtjeva ima prebivalite, odnosno boravite, ili na ijem su podruju brani partneri imali posljednje zajedniko prebivalite. (2) Izuzetno, brani partneri mogu podnijeti zahtjev za posredovanje ovlaenoj osobi izvan mjesta svoga prebivalita, odnosno boravita. lan 47. (1) Osoba ovlaena za posredovanje duna je u roku od osam dana od podnoenja zahtjeva pokrenuti postupak posredovanja i pozvati oba brana partnera da osobno pristupe i uestvuju u ovom postupku. (2) Punomonici ne mogu zastupati brane partnere, niti mogu prisustvovati u postupku posredovanja. lan 48. (1) U postupku posredovanja ovlaena osoba nastojat e ukloniti uzroke koji su doveli do poremeaja branih odnosa i izmiriti brane partnere. Prema potrebi preporuit e im da se obrate savjetovalitima ili drugim ustanovama koje im mogu dati potreban savjet. (2) Ovlaena osoba upoznat e brane partnere sa posljedicama razvoda braka, a posebno sa onim koje se odnose na djecu.

lan 49. (1) Ako se oba brana partnera, uredno pozvana, ne odazovu na poziv da uestvuju u postupku posredovanja, a ne opravdaju svoj izostanak, postupak e se obustaviti. (2) Izuzetno, postupak se nee obustaviti u sluaju izostanka branog partnera koji se nasilniki ponaa prema drugom branom partneru. (3) Ako nakon obustave postupka iz stava 1. ovog lana bude podnesena tuba ili zahtjev za sporazumni razvod braka, sud e taj podnesak odbaciti. lan 50. (1) Ako se u postupku posredovanja brani partneri ne izmire, ovlaena osoba nastojat e da se oni sporazumiju o tome sa kim e ivjeti njihovo maloljetno dijete ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljsko staranje nakon punoljetstva, o njegovim osobnim odnosima sa roditeljem sa kojim nee ivjeti, o njegovom izdravanju i o ostalim sadrajima roditeljskog staranja. (2) Ako brani partneri ne postignu sporazum iz stava 1. ovog lana, ili postignuti sporazum ne odgovara interesima djeteta, organ starateljstva e na zahtjev ovlaene osobe ili po slubenoj dunosti odluiti o pitanjima iz stava 1. ovog lana. (3) Odluka iz stava 2. ovog lana vai do pravomonosti odluke o razvodu braka. (4) alba protiv odluke iz stava 2. ovog lana ne odlae njeno izvrenje. lan 51. (1) O postupku posredovanja ovlaena osoba sastavit e zapisnik. (2) Ovlaena osoba duna je u roku od dva mjeseca okonati postupak posredovanja. (3) U naroito opravdanim sluajevima rok iz stava 2. ovog lana moe se produljiti za jedan mjesec. (4) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat e osnovne elemente koje mora sadravati struno miljenje u postupku posredovanja. lan 52. Ako se tuba ili zahtjev za sporazumni razvod braka podnese prije okonanja postupka posredovanja, sud e taj podnesak odbaciti.

TREI DIO

III. O D N O S I R O D I T E LJ A I D J E C E

A. MATERINSTVO I OINSTVO

1. Pojam materinstva lan 53. Djetetova majka je ena koja ga je rodila. lan 54. (1) Ocem djeteta roenog u braku ili periodu do 300 dana od prestanka braka smatra se mu majke djeteta.

(2) Ako je dijete roeno u kasnijem braku majke, ali prije isteka 300 dana od prestanka njenog prethodnog braka, ocem e se smatrati mu majke iz kasnijeg braka. lan 55. Ako se materinstvo ili oinstvo djeteta ne moe utvrditi na nain normiran u lanu 53. i stavu 1. lan 54. ovog Zakona, utvruju se priznanjem roditelja ili sudskom odlukom.

2. Priznanje materinstva i oinstva lan 56. (1) Materinstvo i oinstvo moe se priznati pred matiarom, organom starateljstva, sudom ili notarom. (2) Primjerak zapisnika o priznanju bez odlaganja se dostavlja matiaru nadlenom za upis djeteta u matinu knjigu roenih. (3) Materinstvo i oinstvo moe se priznati i u testamentu. lan 57. Materinstvo i oinstvo djeteta moe priznati i maloljetna osoba koja je navrila 16 godina i osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost, ako su sposobne shvatiti znaenje izjave o priznanju. lan 58. Materinstvo i oinstvo moe se priznati poslije smrti djeteta samo ako je dijete ostavilo potomstvo. lan 59. Priznanje materinstva i oinstva je neopozivo. lan 60. (1) Za upis priznanja materinstva u matinu knjigu roenih potrebna je prethodna saglasnost organa starateljstva nadlenog prema mjestu roenja djeteta. (2) Ako je dijete navrilo 14 godina i sposobno je shvatiti znaenje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje materinstva. Izjavu o pristanku dijete daje pred organom starateljstva nadlenim prema mjestu svog prebivalita, odnosno boravita. (3) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju materinstva ili testament iz lana 56. ovog Zakona, matiar nadlean za upis djeteta u matinu knjigu roenih odmah e zatraiti od organa starateljstva da u roku od 30 dana dostavi saglasnost, odnosno pristanak iz st. 1. i 2. ovog lana. (4) Nakon to dobije saglasnost, odnosno pristanak iz st. 1. i 2. ovog lana, matiar e priznanje materinstva upisati u matinu knjigu roenih. lan 61. (1) Oinstvo se moe priznati i prije roenja djeteta. (2) Priznanje iz stava 1. ovog lana proizvodi pravno dejstvo ako se dijete rodi ivo. lan 62. (1) Za upis priznanja oinstva u matinu knjigu roenih potreban je pristanak majke djeteta.

10

(2) Ako je majka mlaa od 14 godina, ili nije iva, ili je proglaena umrlom, ili joj je oduzeta poslovna sposobnost, ili joj je boravite nepoznato najmanje tri mjeseca, saglasnost na priznanje oinstva daje organ starateljstva. (3) Izjavu o pristanku iz stava 1. ovog lana majka moe dati pred matiarom, organom starateljstva, sudom ili notarom. lan 63. (1) Ako je dijete navrilo 14 godina i sposobno je shvatiti znaenje priznanja, potreban je i njegov pristanak na priznanje oinstva. Izjavu o pristanku dijete daje pred organom starateljstva nadlenim prema mjestu svog prebivalita, odnosno boravita. (2) Ako je dijete mlae od 14 godina ili je starije od 14 godina, ali nije sposobno shvatiti znaenje priznanja, a majka iz razloga navedenih u lanu 62. stav 2. ovog Zakona ne moe dati pristanak, saglasnost na priznanje oinstva daje organ starateljstva. lan 64. (1) Kada primi izjavu ili zapisnik o priznanju oinstva ili testament uz koje nije priloena izjava majke o pristanku na priznanje oinstva, matiar nadlean za upis roenja djeteta odmah e pozvati majku da u roku od 15 dana da ovu izjavu. (2) Ako je za priznanje potreban pristanak djeteta, odnosno saglasnost organa starateljstva, matiar e od nadlenog organa starateljstva odmah zatraiti da u roku od 15 dana dostavi izjavu o pristanku djeteta, odnosno saglasnost organa starateljstva. lan 65. (1) Osobu koja je priznala materinstvo ili oinstvo matiar e obavijestiti je li dobiven pristanak, odnosno saglasnost iz l. 60., 62. i 63. ovog Zakona. (2) Ako pristanak, odnosno saglasnost iz stava 1. ovog lana nisu dati u predvienom roku, osoba koja je priznala materinstvo ili oinstvo moe pokrenuti sudski postupak za utvrivanje materinstva ili oinstva u roku odreenom u lanu 74., odnosno u stavu 2. lana 76. ovog Zakona. lan 66. (1) Ako je dijete upisano u matinu knjigu roenih bez podataka o ocu, matiar e pozvati majku djeteta, upoznati je sa pravom djeteta da zna ko mu je otac i upozoriti je na obavezu da, radi dobrobiti djeteta, oznai osobu koju smatra ocem djeteta. (2) O upisu djeteta bez podataka o ocu matiar e odmah obavijestiti organ starateljstva nadlean prema mjestu prebivalita, odnosno boravita majke. (3) Majka moe pred matiarom dati izjavu o tome koga smatra ocem djeteta. lan 67. (1) Ako je majka dala izjavu iz stava 3. lan 66. ovog Zakona, matiar e organu starateljstva odmah dostaviti primjerak zapisnika sa ovom izjavom. (2) Ako majka nije dala izjavu iz stava 3. lan 66. ovog Zakona, organ starateljstva e u roku od 30 dana od prijema obavjetenja iz stava 2. lan 66. ovog Zakona pozvati majku da izjavi koga smatra ocem djeteta. Organ starateljstva e upozoriti majku na obavezu da, radi dobrobiti djeteta, oznai osobu koju smatra ocem djeteta. lan 68. Izjava majke pred matiarom ili pred organom starateljstva o tome koga smatra ocem djeteta smatra se njenim pristankom na priznanje oinstva.

11

lan 69. (1) Kada primi zapisnik sa izjavom majke iz stava 3. lan 66. ovog Zakona, odnosno izjavu majke iz lana 68. ovog Zakona, organ starateljstva e u roku od 15 dana pozvati oznaenu osobu. (2) Ako se pozvana osoba odazove, organ starateljstva upoznat e je sa izjavom majke iz stava 1. ovog lana i sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva. lan 70. (1) Ako pozvana osoba prizna oinstvo, organ starateljstva primjerak zapisnika o izjavi majke o tome koga smatra ocem djeteta i primjerak zapisnika o priznanju oinstva odmah e dostaviti matiaru radi upisa oinstva u matinu knjigu roenih. (2) O izjavi o priznanju oinstva organ starateljstva obavijestit e majku djeteta. lan 71. Ako pozvana osoba u roku od 30 dana od dana dostavljanja poziva izjavi da nije otac djeteta ili ne da nikakvu izjavu, organ starateljstva e o tome odmah obavijestiti majku i upoznati je sa zakonskim odredbama o utvrivanju oinstva sudskom odlukom.

3. Utvrivanje materinstva i oinstva sudskom odlukom lan 72. (1) Dijete moe podii tubu radi utvrivanja materinstva i oinstva. (2) Ako je dijete maloljetno ili mu je oduzeta poslovna sposobnost, u njegovo ime tubu radi utvrivanja materinstva moe podnijeti staratelj, uz saglasnost organa starateljstva, a tubu radi utvrivanja oinstva moe podnijeti njegova majka ako ostvaruje roditeljsko staranje, odnosno njegov staratelj, uz saglasnost organa starateljstva. (3) Maloljetno dijete moe podnijeti tubu iz stava 1. ovog lana ako je steklo poslovnu sposobnost prije punoljetstva. lan 73. ena koja sebe smatra majkom djeteta moe podnijeti tubu radi utvrivanja materinstva u roku od jedne godine od prijema obavijesti o tome da nije pribavljena saglasnost organa starateljstva, odnosno pristanak djeteta iz lana 60. ovog Zakona, a najkasnije do navrene 18. godine ivota djeteta. lan 74. Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe podnijeti tubu radi utvrivanja materinstva u roku od est mjeseci od dana saznanja za roenje djeteta, a najkasnije do navrene 18. godine ivota djeteta. lan 75. (1) Organ starateljstva moe podnijeti tubu radi utvrivanja materinstva i oinstva. (2) Organ starateljstva moe podnijeti tubu radi utvrivanja oinstva ako majka ne pokree postupak za utvrivanje oinstva. (3) Tuba iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti do navrene 18. godine ivota djeteta. lan 76. (1) Majka djeteta moe podnijeti tubu radi utvrivanja oinstva do navrene 18. godine ivota djeteta.

12

(2) Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe podnijeti tubu radi utvrivanja oinstva u roku od jedne godine od prijema obavjetenja o tome da nije dobiven pristanak majke i djeteta, odnosno saglasnost organa starateljstva iz l. 62. i 63. ovog Zakona, a najkasnije do navrene 18. godine ivota djeteta. lan 77. (1) Poslije smrti osobe za koju se tvrdi da je majka odnosno otac djeteta, tuba radi utvrivanja materinstva ili oinstva podnosi se protiv njenih nasljednika. (2) Tuba iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti u roku od jedne godine od smrti osobe za koju se tvrdi da je majka, odnosno otac djeteta, odnosno est mjeseci od pravomonosti rjeenja o nasljeivanju. lan 78. Tuba radi utvrivanja materinstva ili oinstva moe se podnijeti i poslije smrti djeteta ako je ono ostavilo potomstvo.

4. Osporavanje materinstva i oinstva lan 79. (1) Dijete moe osporavati materinstvo ili oinstvo osobi koja je u matine knjige roenih upisana kao njegov roditelj. (2) Tubu iz stava 1. ovog lana dijete moe podnijeti do navrene 25. godine ivota. (3) U ime djeteta koje je maloljetno ili nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetstva, tubu iz stava 1. ovog lana podnosi poseban staratelj postavljen za tu parnicu. (4) U ime punoljetnog djeteta kojem je oduzeta poslovna sposobnost, tubu iz stava 1. ovog lana podnijet e njegov staratelj, uz prethodno odobrenje organa starateljstva. lan 80. (1) ena koja je u matine knjige roenih upisana kao majka djeteta moe osporavati svoje materinstvo. (2) Tubu iz stava 1. ovog lana ena moe podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja za injenicu koja iskljuuje njeno materinstvo, a najkasnije do navrene 10. godine ivota djeteta. (3) ena koja sebe smatra majkom djeteta moe osporavati materinstvo eni koja je u matine knjige roenih upisana kao majka ako istovremeno trai da se utvrdi njeno materinstvo. (4) Tubu iz stava 3. ovog lana ena moe podnijeti u roku od est mjeseci od saznanja da je ona majka djeteta, a najkasnije do navrene 10. godine ivota djeteta. (5) Ako je eni oduzeta poslovna sposobnost, tubu radi osporavanja materinstva iz st. 2. i 4. ovog lana moe podnijeti njezin staratelj, uz odobrenje organa starateljstva. lan 81. Pravomonom odlukom o osporavanju materinstva osporenim se smatra i oinstvo mua majke, odnosno mukarca ije je oinstvo utvreno priznanjem. lan 82. (1) Mu majke moe osporavati oinstvo djeteta roenog u braku ili u periodu do 300 dana od prestanka braka, ako smatra da mu nije otac.

13

(2) Ako je muu oduzeta poslovna sposobnost, tubu radi osporavanja oinstva iz stava 1. ovog lana moe podnijeti njegov staratelj, uz odobrenje organa starateljstva. (3) Tuba iz st. 1. i 2. ovog lana moe se podnijeti u roku od jedne godine od dana saznanja za injenicu koja dovodi u sumnju oinstvo. lan 83. (1) Majka moe osporavati oinstvo djeteta roenog u braku ili u periodu do 300 dana od prestanka braka. (2) Ako je majci oduzeta poslovna sposobnost, tubu radi osporavanja oinstva moe podnijeti njen staratelj, uz odobrenje organa starateljstva. (3) Tuba iz st. 1. i 2. ovog lana moe se podnijeti u roku od est mjeseci od roenja djeteta. lan 84. (1) Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta roenog u braku ili u periodu do 300 dana od prestanka braka, moe osporavati oinstvo muu majke djeteta ako je ivio u zajednici sa majkom djeteta u vrijeme zaea djeteta, ili je zajednicu ivota sa njom zasnovao prije roenja djeteta, pod uvjetom da istom tubom trai da se utvrdi njegovo oinstvo. (2) Tubu radi osporavanja oinstva iz stava 1. ovog lana moe podnijeti u roku od jedne godine od dana roenja djeteta.

lan 85. (1) Mukarac koji je priznao oinstvo, a kasnije saznao za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo, moe podnijeti tubu za osporavanje svog oinstva. (2) Tubu iz stava 1. ovog lana mukarac moe podnijeti u roku od est mjeseci od dana saznanja za injenicu koja iskljuuje njegovo oinstvo. lan 86. Ako osoba koja je podnijela tubu za osporavanje materinstva, odnosno oinstva umre, osobe koje imaju pravni interes mogu nastaviti postupak u roku od jedne godine od njene smrti, odnosno est mjeseci od pravomonosti rjeenja o nasljeivanju. lan 87. (1) Mukarac koji sebe smatra ocem djeteta moe tubom osporavati oinstvo mukarcu koji je to dijete priznao za svoje ako istovremeno trai da se utvrdi njegovo oinstvo. (2) Tuba iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti u roku od godinu dana od upisa priznanja oinstva u matinu knjigu roenih. lan 88. (1) Nije dozvoljeno osporavanje materinstva i oinstva utvrenog sudskom odlukom. (2) Nije dozvoljeno osporavanje materinstva i oinstva poslije smrti djeteta.

5. Materinstvo i oinstvo djeteta zaetog medicinski pomognutom oplodnjom lan 89. Nije dozvoljeno u sudskom postupku utvrivati ili osporavati materinstvo i oinstvo djeteta koje je zaeto u postupku medicinski pomognute oplodnje. lan 90.

14

(1) Izuzetno, ena koja je rodila dijete zaeto iz jajne elije druge ene moe osporavati svoje materinstvo ako je u postupku medicinski pomognute oplodnje dijete zaeto bez njene pisane saglasnosti. (2) Mu majke moe osporavati oinstvo djeteta roenog u braku ili u periodu do 300 dana od prestanka braka ako je u postupku medicinski pomognute oplodnje dijete zaeto sjemenom drugog mukarca, bez pisane saglasnosti mua. (3) Tuba radi osporavanja materinstva, odnosno oinstva, moe se podnijeti u roku od est mjeseci od dana saznanja za zaee djeteta na nain iz st. 1., 2. i 3. ovog lana, a najkasnije do navrene 10. godine ivota djeteta.

B. U S V O J E NJ E 1. Pojam usvojenja lan 91. (1) Usvojenje je poseban oblik porodino-pravne zatite djece bez roditelja ili bez odgovarajueg roditeljskog staranja, kojim se zasniva roditeljski, odnosno srodniki odnos. (2) Usvojenje se moe zasnovati kao nepotpuno i potpuno. lan 92. (1) Dijete ima pravo znati da je usvojeno. (2) Usvojioci su duni upoznati dijete da je usvojeno najkasnije do njegove sedme godine ivota, odnosno odmah nakon zasnivanja usvojenja ako je usvojeno starije dijete.

2. Uvjeti za zasnivanje usvojenja a) Zajednike odredbe lan 93. (1) Usvojenje se moe zasnovati samo ako je u interesu usvojenika. (2) Ne moe se usvojiti srodnik po krvi u pravoj liniji, ni brat, ni sestra. (3) Staratelj ne moe usvojiti svog tienika dok ga organ starateljstva ne razrijei dunosti staratelja. lan 94. (1) Ne moe se usvojiti dijete prije isteka tri mjeseca od njegovog roenja. (2) Ne moe se usvojiti dijete maloljetnih roditelja. Izuzetno, ovo se dijete moe usvojiti po isteku jedne godine od njegovog roenja ako nema izgleda da e se ono podizati u porodici roditelja, odnosno drugih bliih srodnika. (3) Dijete iji su roditelji nepoznati moe se usvojiti tek po isteku tri mjeseca od njegovog naputanja. lan 95. (1) Usvojilac moe biti dravljanin Bosne i Hercegovine. (2) Usvojilac moe biti i strani dravljanin, ako je usvojenje u najboljem interesu djeteta i ako dijete ne moe biti usvojeno u Bosni i Hercegovini. (3) Usvojenje iz stava 2. ovog lana ne moe se zasnovati bez prethodnog odobrenja federalnog organa nadlenog za poslove socijalne zatite.

15

lan 96. (1) Usvojilac moe biti samo osoba koja je u ivotnoj dobi od 25 do 45 godina i koja je starija od usvojenika najmanje 18 godina. (2) Usvojioci koji zajedniki usvajaju isto dijete mogu ga usvojiti i ako samo jedan od njih ispunjava uvjete iz stava 1. ovog lana. (3) Ako postoje osobno opravdani razlozi, usvojilac moe biti i osoba starija od 45 godina, ali dobna razlika izmeu usvojioca i usvojenika ne smije biti vea od 45 godina. (4) Ako usvojioci usvajaju sestre i brau ili sestre i brau po majci ili ocu, usvojiti mogu i ako jedan od njih ispunjava uvjete iz stava 1. ovog lana samo u odnosu na jedno dijete. lan 97. (1) Usvojiti ne moe osoba: a) kojoj je dok traje nesposobnost oduzeto roditeljsko staranje, b) kojoj je ograniena ili oduzeta poslovna sposobnost, c) koja ne prua dovoljno jamstva da e pravilno ostvarivati roditeljsko staranje. (2) Usvojiti ne moe ni osoba kod ijeg branog partnera postoji jedna od okolnosti iz stava 1. ovog lana. lan 98. (1) Za usvojenje je potreban pristanak oba roditelja ili jedinog roditelja djeteta, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Pristanak roditelja mora biti izriit u odnosu na vrstu usvojenja. lan 99. Za usvojenje nije potreban pristanak roditelja usvojenika: a) kome je oduzeto roditeljsko staranje; b) koji ne ivi sa djetetom, a tri mjeseca je u veoj mjeri zapustio staranje o djetetu; c) koji je maloljetan, a nije sposoban shvatiti znaenje usvojenja; d) kome je ograniena ili oduzeta poslovna sposobnost; e) kome je boravite nepoznato najmanje est mjeseci, a u tom periodu se ne brine za dijete. lan 100. (1) Za usvojenje djeteta pod starateljstvom potreban je pristanak staratelja, osim ako pristanak daje maloljetni roditelj. (2) Ako je staratelj osoba zaposlena u organu starateljstva, pristanak za usvojenje daje staratelj za poseban sluaj.

b) Posebni uvjeti za potpuno usvojenje lan 101. Potpuno se moe usvojiti dijete do 10. godine ivota.

lan 102. (1) Potpuno usvojiti dijete mogu brani partneri zajedniki, te maeha ili ouh djeteta koje se usvaja. (2) Vanbrani partneri koji ive najmanje pet godina u vanbranoj zajednici mogu potpuno usvojiti dijete.

16

c) Posebni uvjeti za nepotpuno usvojenje lan 103. (1) Nepotpuno se moe usvojiti dijete do navrene 18. godine ivota. (2) Za usvojenje djeteta starijeg od 10 godina i sposobnog da shvati znaenje usvojenja potreban je njegov pristanak. lan 104. (1) Nepotpuno mogu usvojiti dijete brani partneri zajedniki, jedan brani partner uz pristanak drugog i maeha ili ouh djeteta koje se usvaja. (2) Osoba koja nije u braku i vanbrani partneri koji ive u vanbranoj zajednici koja traje najmanje pet godina, mogu nepotpuno usvojiti dijete ako za to postoje naroito opravdani razlozi.

3. Postupak zasnivanja usvojenja lan 105. (1) Za voenje postupka zasnivanja usvojenja nadlean je organ starateljstva mjesta prebivalita, odnosno boravita djeteta, ako se njegovo prebivalite ne moe utvrditi. (2) Osoba koja eli usvojiti dijete podnosi zahtjev organu starateljstva. (3) U postupku zasnivanja usvojenja djeteta iskljuena je javnost. lan 106. (1) Organ starateljstva na osnovu priloenih, odnosno po slubenoj dunosti pribavljenih dokaza utvruje da li su ispunjeni uvjeti za zasnivanje usvojenja djeteta propisani ovim Zakonom. (2) Organ starateljstva po slubenoj dunosti pribavlja miljenje o podobnosti osobe koja eli usvojiti dijete od organa starateljstva njenog prebivalita, kao i od porodinog savjetovalita i drugih odgovarajuih organizacija i strunjaka (socijalni radnik, psiholog, ljekar, pedagog i dr.). (3) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat e metode utvrivanja podobnosti za usvojenje i nain izrade miljenja o podobnosti. lan 107. (1) U postupku zasnivanja usvojenja roditelj djeteta, brani partner osobe koja namjerava usvojiti dijete i dijete daju svoj pristanak za usvojenje pred organom starateljstva koji vodi postupak ili organom starateljstva svog prebivalita, odnosno boravita, ako se prebivalite ne moe utvrditi. (2) Ako je pristanak dat pred organom koji ne vodi postupak zasnivanja usvojenja, ovaj organ ovjereni zapisnik odmah e dostaviti organu koji vodi postupak. (3) Dijete svoj pristanak na usvojenje daje bez prisustva roditelja i osoba koje ga ele usvojiti. lan 108. (1) Roditelj svoj pristanak na usvojenje moe dati i prije pokretanja postupka zasnivanja usvojenja, ali tek kad dijete navri tri mjeseca ivota. (2) Organ starateljstva upoznat e roditelja sa pravnim posljedicama usvojenja prije nego on da pristanak na usvojenje. njegovog pristanka i

(3) Pristanak se daje na zapisnik, a ovjereni prijepis zapisnika uruuje se roditelju. (4) Roditelj moe odustati od pristanka na usvojenje u roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika iz stava 3. ovog lana.

17

(5) Roditelj iji pristanak na usvojenje djeteta nije potreban, kao i roditelj koji je pristao da dijete usvoje njemu nepoznati usvojioci, nije stranka u postupku. lan 109. (1) U postupku zasnivanja usvojenja organ starateljstva upozorit e usvojioce na obavezu iz stava 2. lan 92. ovog Zakona. (2) U postupku zasnivanja usvojenja organ starateljstva upoznat e roditelje djeteta, usvojioce i dijete starije od 10 godina sa pravnim posljedicama usvojenja. lan 110. (1) Prije donoenja rjeenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva e bez naknade smjestit dijete u porodicu buduih usvojilaca na period od est mjeseci. (2) Za vrijeme trajanja smjetaja iz stava 1. ovog lana dijete e biti pod osobnim nadzorom organa starateljstva kako bi se utvrdilo da li je usvojenje u njegovom najboljem interesu.

lan 111. (1) U izreci rjeenja o zasnivanju usvojenja organ starateljstva navodi: ime i prezime, datum i mjesto roenja i dravljanstvo usvojenika, ime i prezime jednog roditelja, matini broj i dravljanstvo usvojioca, vrstu usvojenja i novo ime i prezime usvojenika. (2) Protiv rjeenja o zasnivanju usvojenja stranka moe podnijeti albu u roku od osam dana od dana prijema rjeenja. (3) Usvojenje je zasnovano kad rjeenje o zasnivanju usvojenja postane pravomono. (4) Organ starateljstva duan je pravomono rjeenje o zasnivanju usvojenja odmah dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih. (5) Matiar e upisati u matinu knjigu roenih podatke iz stava 1. ovog lana. (6) Federalni ministar pravde u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat e nain upisa u matinu knjigu roenih. lan 112. (1) Organ starateljstva vodi spise predmeta i zapisnik o usvojenju, te evidenciju i dokumentaciju o usvojenoj djeci. (2) Podaci o usvojenju slubena su tajna. (3) Uvid u spise predmeta o usvojenju dopustit e se punoljetnom usvojeniku, usvojiocu i roditelju djeteta koji je dao pristanak za usvojenje u skladu sa lanom 98. ovog Zakona. (4) Organ starateljstva dopustit e uvid u spise predmeta maloljetnom usvojeniku ukoliko utvrdi da je to u njegovom interesu. (5) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisati e nain voenja zapisnika i spisa predmeta o usvojenju, te nain voenja evidencije i dokumentacije o usvojenoj djeci.

4. Prava i dunosti iz potpunog usvojenja lan 113. (1) Potpunim usvojenjem se izmeu usvojioca i njegovih srodnika, sa jedne strane, i usvojenika i njegovih potomaka, sa druge strane, zasniva neraskidiv odnos srodstva jednak krvnom srodstvu.

18

(2) U matinu knjigu roenih usvojioci se upisuju kao roditelji usvojenika. lan 114. Potpunim usvojenjem prestaju meusobna prava i dunosti usvojenika i njegovih krvnih srodnika, osim ako dijete usvoji maeha ili ouh. lan 115. (1) Usvojioci sporazumno odreuju ime usvojeniku. (2) Usvojenik dobiva zajedniko prezime usvojioca. Ako usvojioci nemaju zajedniko prezime, sporazumno e odrediti prezime usvojenika. (3) Ako se ne postigne sporazum iz st. 1. i 2. ovog lana, o imenu i prezimenu usvojenika odluit e organ starateljstva. lan 116. Osporavanje i utvrivanje materinstva i oinstva nije dozvoljeno nakon zasnivanja potpunog usvojenja. 5. Prava i dunosti iz nepotpunog usvojenja lan 117. (1) Nepotpunim usvojenjem nastaju izmeu usvojioca, sa jedne strane, te usvojenika i njegovih potomaka, sa druge strane, prava i dunosti koja prema zakonu postoje izmeu roditelja i djece, osim ako zakonom nije drukije odreeno. (2) Nepotpuno usvojenje ne utie na prava i dunosti usvojenika prema njegovim roditeljima i drugim srodnicima. lan 118. (1) Usvojioci mogu odrediti ime usvojeniku. (2) Usvojenik dobiva prezime usvojioca, osim ako usvojilac odlui da usvojenik zadri svoje prezime ili da svom prezimenu doda prezime usvojioca. (3) Za promjenu imena i prezimena potreban je pristanak usvojenika starijeg od 10 godina. lan 119. Usvojilac moe usvojenika ograniiti ili iskljuiti iz prava nasljeivanja, pod uvjetima predvienim u posebnom zakonu.

6. Raskid nepotpunog usvojenja lan 120. Nepotpuno usvojenje moe raskinuti organ starateljstva po slubenoj dunosti ili na prijedlog usvojioca ako utvrdi da to zahtijevaju opravdani interesi maloljetnog usvojenika. lan 121. O raskidu nepotpunog usvojenja organ starateljstva moe odluiti i na pojedinaan ili zajedniki zahtjev usvojioca i punoljetnog usvojenika ako utvrdi da za to postoje opravdani razlozi. lan 122. (1) Ako maloljetni usvojenik nema krvne srodnike koji su ga prema zakonu duni izdravati ili oni nisu u stanju izdravati ga, organ starateljstva moe rjeenjem o raskidu usvojenja obavezati usvojioce da izdravaju usvojenika.

19

(2) Ako usvojilac nije sposoban za rad i nema dovoljno sredstava za ivot, organ starateljstva moe rjeenjem o raskidu usvojenja obavezati punoljetnog usvojenika da izdrava usvojioca, uzimajui u obzir i razloge koji su doveli do raskida usvojenja. (3) Rjeenjem iz st. 1. i 2. ovog lana izdravanje se moe odrediti najdulje do godinu dana. lan 123. (1) Usvojenje prestaje kada rjeenje o raskidu usvojenja postane pravomono. (2) U sluaju raskida usvojenja usvojenik moe zadrati prezime usvojioca. (3) Rjeenje o raskidu usvojenja organ starateljstva duan je u roku od osam dana od dana pravomonosti rjeenja dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih.

C. PRAVA I DUNOSTI RODITELJA I DJECE

1. Prava i dunosti djeteta lan 124. (1) Dijete ima pravo na staranje o ivotu, zdravlju i razvoju osobnosti. (2) Dijete ima pravo ivjeti sa roditeljima. Ako ne ivi sa oba ili sa jednim roditeljem, pravo je djeteta da redovno odrava osobne odnose i neposredne kontakte sa roditeljem sa kojim ne ivi. Dijete ima pravo odravati osobne odnose i neposredne kontakte i sa nenom i djedom. (3) Dijete ima pravo na zatitu od nezakonitog mijeanja u njegovu privatnost i porodicu. lan 125. (1) Dijete ima pravo na izraavanje i uvaavanje vlastitoga miljenja u skladu sa njegovim uzrastom i zrelosti. (2) Pravo je djeteta da trai zatitu svojih prava pred nadlenim organom. (3) Dijete ima pravo na posebnog staratelja u sluajevima odreenim ovim Zakonom. (4) Posebnog staratelja imenuje organ starateljstva. U sluajevima u kojima je za zatitu prava djeteta nadlean organ starateljstva, posebnog staratelja imenuje sud. lan 126. (1) Dijete ima pravo na obrazovanje, na izbor kole i zanimanja u skladu sa njegovim sposobnostima i sklonostima. (2) Dijete ima pravo na zaposlenje koje nije tetno za njegovo zdravlje i njegov razvoj. lan 127. Dijete u porodici ima pravo na zatitu od svih oblika nasilja, zloupotrebe, zlostavljanja i zanemarivanja. lan 128. (1) Dijete je duno potovati roditelje i ostale lanove porodice. (2) Dunost djeteta je da pomae roditeljima.

2. Roditeljsko staranje

20

lan 129. (1) Roditeljsko staranje je skup odgovornosti, dunosti i prava roditelja koje imaju za cilj zatitu osobnih i imovinskih prava i interesa. (2) Roditeljsko staranje ostvaruje se u najboljem interesu djeteta. lan 130. (1) Roditelji su zajedniki i prvenstveno odgovorni za razvoj i odgoj djeteta. (2) Roditelji treba da osiguraju zatitu djeteta koja je nuna za njegovu dobrobit. lan 131. (1) Ogranienje i oduzimanje roditeljskog staranja mogue je odlukom nadlenog organa iz razloga i na nain propisan ovim Zakonom. (2) Roditelj se ne moe odrei roditeljskog staranja. lan 132. Roditelji su obavezni i odgovorni upoznati dijete sa njegovim pravima i omoguiti mu njihovo ostvarenje. lan 133. (1) Roditelji sporazumno odreuju ime i prezime djeteta. (2) Ako ne postignu sporazum iz stava 1. ovog lana, o imenu i prezimenu djeteta odluit e organ starateljstva. lan 134. (1) Roditelji su duni starati se o ivotu i zdravlju djeteta. (2) Roditelji su duni uvati dijete, zadovoljavati njegove normalne potrebe i tititi ga od svih oblika poroka: droga, alkohol, skitnienje, razbojnitvo, kraa, prostitucija, prosjaenje, kao i svih oblika maloljetnike delikvencije, te nasilja, povreda, ekonomske eksploatacije, seksualne zloupotrebe i svih drugih asocijalnih pojava. (3) Radi zatite interesa djeteta roditelji su duni, u skladu sa uzrastom i zrelosti djeteta, kontrolirati njegovo ponaanje. lan 135. Roditelji imaju dunost i pravo odgajati dijete u duhu mira, dostojanstva, tolerancije, slobode, ravnopravnosti i solidarnosti, a u skladu sa uzrastom i zrelosti djeteta unapreivati njegovo pravo i odgovornost na slobodu miljenja, savjesti i vjeroispovijesti. lan 136. (1) Roditelji imaju dunost i pravo starati se o obrazovanju svoje djece. Obrazovanje treba da bude usmjereno na razvoj osobnosti djeteta i njegovih psihofizikih sposobnosti, na potovanje prava i osnovnih sloboda ovjeka, na pripremanje djeteta za odgovoran ivot u drutvu, te potovanje prirodnog okolia. (2) Roditelji su duni starati se o redovnom osnovnom i srednjem kolovanju djeteta. (3) Roditelji su duni, prema svojim mogunostima i prema sposobnostima djeteta, starati se i o njegovom visokom obrazovanju. lan 137. (1) Dunost i pravo roditelja je zastupanje djeteta, osim ako je ovim Zakonom drukije odreeno.

21

(2) Maloljetnik koji je navrio 14 godina moe sam sklapati pravne poslove kojima stie prava, ako zakon ne odredi drukije. Pravne poslove kojima raspolae imovinom ili preuzima obaveze maloljetnik moe sklapati samo uz saglasnost roditelja. (3) Maloljetnik koji radom ostvaruje prihode moe raspolagati ostvarenim osobnim dohotkom i zaradom. Pri tome je duan doprinositi za svoje izdravanje, odgoj i obrazovanje. (4) Ako maloljetnom djetetu treba neto uruiti ili saopiti, to se moe punovano uiniti jednom ili drugom roditelju, a ako roditelji ne ive zajedno, onom roditelju sa kojim dijete ivi. lan 138. (1) Roditelji imaju dunost i pravo izdravati dijete u skladu sa odredbama ovog Zakona. (2) Dunost roditelja je djetetu osigurati ivotne uvjete potrebne za njegov razvoj. lan 139. Dunost i pravo roditelja je da, u skladu sa odredbama ovog Zakona, upravljaju imovinom djeteta do njegovog punoljetstva. lan 140. (1) Roditelji imaju pravo ivjeti sa svojim djetetom, osim ako to nije u interesu djeteta. (2) Ako ne ive sa djetetom, oba roditelja duna su odravati osobne odnose i neposredne kontakte sa djetetom i potovati veze djeteta sa drugim roditeljem ukoliko sud ne odredi drukije. lan 141. (1) Roditelji zajedniki, sporazumno i ravnopravno staraju se o djetetu, osim ako je drukije ureeno ovim Zakonom. (2) O djetetu se stara samo jedan roditelj ako je drugi roditelj umro, proglaen umrlim, sprijeen da se stara, nepoznatog boravita, ako mu je oduzeto roditeljsko staranje, ili mu je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost. (3) U sluaju spora izmeu roditelja o ostvarivanju roditeljskog staranja, odluku donosi sud u vanparninom postupku na prijedlog roditelja, djeteta koje je sposobno shvatiti znaenje i pravne posljedice svojih radnji, ili organa starateljstva na ijem podruju dijete ima prebivalite. lan 142. (1) Ako roditelji ne ive u porodinoj zajednici, roditeljsko staranje ostvaruje roditelj sa kojim dijete ivi. U sluaju kada je drugi roditelj sprijeen da se stara o djetetu, ili je nepoznatog boravita, ili ne izvrava obavezu izdravanja, ili je nedostupan, roditelj sa kojim dijete ivi samostalno odluuje o zatiti osobnih, imovinskih i drugih interesa djeteta i nije potrebna saglasnost drugog roditelja. (2) Odluku o tome sa kojim roditeljem e dijete ivjeti donosi sud. (3) U odluci iz stava 2. ovog lana sud e odluiti, osim ako je to u suprotnosti sa interesom djeteta, da roditelj sa kojim dijete ne ivi obavlja pojedine dunosti, a naroito da se stara o zdravlju djeteta i o njegovom kolovanju, da ga zastupa u nekim poslovima ili da uestvuje u donoenju svih vanijih odluka o podizanju djeteta, te da upravlja njegovom imovinom. (4) Roditelj sa kojim dijete ne ivi i koji ne obavlja dunosti utvrene u stavu 3. ovog lana, ima pravo da bude informiran od drugog roditelja o vanim stvarima koje se tiu ivota djeteta. Ako se ne slae sa nekim postupkom ili mjerom drugog roditelja, moe se obratiti sudu koji e u vanparninom postupku odluiti o prigovoru. (5) Ako su oba roditelja nesposobna ili sprijeena starati se o djetetu, sud e odluiti o smjetaju djeteta kod druge osobe ili u ustanovu.

22

(6) U odluci iz stava 5. ovog lana sud odluuje o odgovornostima, pojedinim dunostima i pravima svakog roditelja prema djetetu. (7) U donoenju odluke iz stava 2. ovog lana sud e uvaiti sporazum roditelja ako je on u najboljem interesu djeteta. Ako roditelji nisu postigli ovaj sporazum, sud e ih uputiti osobi ovlaenoj za posredovanje. (8) Roditelj sa kojim dijete ivi mora prethodno i blagovremeno obavijestiti drugog roditelja o promjeni prebivalita, ili boravita koja utie na obavljanje dunosti drugog roditelja u skladu sa stavom 3. ovog lana. lan 143. Ako to zahtijevaju promijenjene okolnosti, sud e, po tubi roditelja, ili organa starateljstva, donijeti novu odluku o staranju o djetetu. lan 144. (1) U sluaju smrti roditelja sa kojim je dijete ivjelo, kao i smrti roditelja koji se sam starao o djetetu, ili je uvanje i odgoj djeteta povjerio drugoj osobi, sud e po tubi drugog roditelja ili organa starateljstva odluiti o daljnjem staranju o djetetu. (2) Ako se dijete bez pravnog osnova nalazi kod druge osobe koja spreava roditelja da ostvaruje roditeljsko staranje, sud e, po tubi roditelja, ili organa starateljstva, odluiti o daljnjem staranju o djetetu. (3) Postupak u sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana je hitan. lan 145. (1) U odluci o staranju o djetetu iz stava 2. lana 142. i l. 143. i 144. ovog Zakona, sud e odrediti nain odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem sa kojim ne ivi. (2) U donoenju odluke iz stava 1. ovog lana sud e uvaiti sporazum roditelja, ako je on u najboljem interesu djeteta. (3) Odravanje osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem moe se ograniiti ili zabraniti samo radi zatite interesa djeteta. (4) Sud e po tubi roditelja ili organa starateljstva, donijeti odluku o prestanku ogranienja ili zabrane odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem, ako je to u interesu djeteta. (5) Ako to zahtijeva interes djeteta, sud e u vanparninom postupku na prijedlog roditelja, djeteta ili organa starateljstva zabraniti roditelju koji ne ivi sa djetetom da se neovlaeno pribliava djetetu i uznemirava ga. Rjeenje o zabrani pribliavanja djetetu sud dostavlja organu starateljstva i nadlenoj policijskoj upravi koja je duna u sluaju potrebe intervenirati i pruiti asistenciju. lan 146. (1) Oba roditelja, ili roditelj koji se sam stara o djetetu mogu privremeno povjeriti uvanje i odgoj djeteta ustanovi ili osobi koja ispunjava uvjete za staratelja, uz prethodnu saglasnost organa starateljstva. (2) Ako osoba iz stava 1. ovog lana ne ispunjava uvjete za staratelja, o povjeravanju uvanja i odgoja djeteta odluit e organ starateljstva. lan 147. (1) Na zahtjev jednog ili oba roditelja, ili po slubenoj dunosti organ starateljstva moe odluiti o smjetaju djeteta i povjeravanju njegovog uvanja i odgoja drugoj osobi ili ustanovi, ako je to potrebno radi zatite najboljeg interesa djeteta.

23

(2) Odluku iz stava 1. ovog lana organ starateljstva donijet e bez pristanka roditelja ako su oni odsutni, sprijeeni ili nesposobni starati se o djetetu, a nisu povjerili uvanje i odgoj osobi koja ispunjava uvjete za staratelja. (3) Smjetaj, uvanje i odgoj djeteta, odreeni u skladu sa stavom 2. ovog lana, mogu trajati najdulje dva mjeseca. (4) alba na odluku iz stava 2. ovog lana ne odlae njeno izvrenje. (5) Ako okolnosti iz stava 2. ovog lana postoje i nakon isteka roka iz stava 3. ovog lana, organ starateljstva odmah e donijeti odluku o stavljanju djeteta pod starateljstvo. (6) Ako roditelji zatrae donoenje odluke o prestanku starateljstva i predaju djeteta, a organ starateljstva ocijeni da ovaj zahtjev nije u interesu djeteta, poduzet e mjere radi zatite prava i najboljeg interesa djeteta. (7) Ako organ starateljstva ne poduzme mjere iz stava 6. ovog lana u roku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva roditelja, roditelji mogu podnijeti tubu radi odluivanja o daljnjem staranju o djetetu. lan 148. (1) Na prijedlog nene i djeda ili djeteta sud e u vanparninom postupku odrediti nain odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa nenom i djedom, osim ako to nije u interesu djeteta. (2) Na prijedlog roditelja, djeteta, ili organa starateljstva, sud e u vanparninom postupku odluiti i o odravanju osobnih odnosa i neposrednih kontakata izmeu djece koja ne ive sa istim roditeljem. (3) Ako je to u interesu djeteta, sud moe odluiti o odravanju osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim osobama. (4) U donoenju odluke iz st. 1., 2. i 3. ovog lana sud e uzeti u obzir najbolji interes djeteta. (5) Odluke suda iz st. 1., 2. i 3. ovog lana su izvrne isprave. lan 149. (1) U svim postupcima u kojima se odluuje o roditeljskom staranju i povjeravanju uvanja i odgoja djeteta nadleni organ treba dati djetetu potreban savjet, upoznati ga sa okolnostima vanim za odluivanje i omoguiti mu da izrazi svoje miljenje o tim okolnostima. (2) Miljenje djeteta uzet e se u obzir u skladu sa njegovim uzrastom i zrelosti.

3. Zatita prava i interesa djeteta a) Zatita osobnih prava i interesa djeteta lan 150. (1) Organ starateljstva duan je po slubenoj dunosti poduzimati potrebne mjere radi zatite prava i najboljeg interesa djeteta, a na osnovu neposrednog saznanja ili obavjetenja. (2) Obavjetenje o povredi djetetovih prava, a naroito o nasilju, zlostavljanju, spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta, duni su, bez odlaganja, dostaviti organu starateljstva svi organi, organizacije i fizika lica. (3) Sud pred kojim je pokrenut prekrajni ili krivini postupak u vezi sa povredom prava djeteta, duan je o tome obavijestiti organ starateljstva i sud nadlean za izricanje mjera za zatitu prava i interesa djeteta, kao i dostaviti im pravomonu odluku donesenu u tom postupku.

24

(4) Pomo organu starateljstva u poduzimanju mjera iz stava 1. ovog lana po slubenoj dunosti pruaju organi mjesno nadlenih policijskih uprava. (5) Prije poduzimanja mjera iz stava 1. ovog lana organ starateljstva e o okolnostima vanim za odluivanje sasluati maloljetno dijete ako je ono u stanju shvatiti o emu se radi. Miljenje maloljetnog djeteta posebno e se uvaavati i cijeniti u sluaju poduzimanja mjera kojim se dijete odvaja od roditelja. b) Upozorenje na propuste i pruanje pomoi lan 151. (1) Organ starateljstva upozorit e roditelje na propuste u staranju o djetetu i pomoi im u njihovom otklanjanju. (2) Organ starateljstva pruit e pomo roditeljima u sreivanju njihovih socijalnih, materijalnih i osobnih prilika i odnosa, a ako interes djeteta to zahtijeva, uputit e roditelje u odgovarajue savjetovalite.

c) Nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja lan 152. (1) Ako su roditelji zanemarili staranje o zdravlju i odgoju djeteta, ili kada je roditeljima potrebna pomo u odgoju djeteta, organ starateljstva odredit e nadzor nad ostvarivanjem roditeljskog staranja koji e trajati dok to bude u interesu djeteta a najkrae tri mjeseca. (2) U odluci o nadzoru organ starateljstva utvrdit e program nadzora i odrediti osobu koja e pratiti razvoj djeteta, kontrolirati postupke roditelja, podnositi periodine izvjetaje organu starateljstva i poduzimati druge mjere u interesu djeteta. Ova osoba mora ispunjavati uvjete za staratelja. (3) Roditelji e se ovom odlukom obavezati na redovno posjeivanje organa starateljstva, odgojne ili zdravstvene ustanove, te na periodino obavjetavanje o mjerama koje poduzimaju prema djetetu. (4) Osoba iz stava 2. ovog lana ima pravo na naknadu opravdanih trokova i mjesenu naknadu na teret sredstava socijalnog staranja. (5) Pravo na naknadu iz stava 4. ovog lana nemaju osobe koje imaju zakonsku obavezu izdravanja djeteta. (6) Visinu i nain isplate naknade odreuje federalni ministar rada i socijalne politike.

d) Oduzimanje roditelju prava da ivi sa djetetom lan 153. (1) Sud e u vanparninom postupku roditelju oduzeti pravo da ivi sa djetetom, a uvanje i odgoj djeteta povjeriti drugoj osobi ili ustanovi ako roditelji, odnosno roditelj sa kojim dijete ivi ugroava interes djeteta i u veoj mjeri zanemaruje podizanje, odgoj i obrazovanje djeteta ili ne spreava drugog roditelja ili lana porodine zajednice da se na ovaj nain ponaa prema djetetu, ili ako je kod djeteta dolo do veeg poremeaja u odgoju. (2) Izricanjem mjere iz stava 1. ovog lana ne prestaju ostale dunosti, odgovornosti i prava prema djetetu. (3) Za vrijeme trajanja ove mjere sud moe, kada utvrdi da je to u interesu djeteta, izrei drugu mjeru za zatitu djeteta ili ponovo izrei istu mjeru. (4) Sud e roditelju vratiti pravo da ivi sa djetetom kada je to u interesu djeteta.

25

(5) O izricanju mjere iz stava 1. ovog lana sud e obavijestiti organ starateljstva koji e djetetu, radi zatite njegovih prava i interesa, za vrijeme trajanja ove mjere imenovati posebnog staratelja.

e) Oduzimanje roditeljskog staranja lan 154. (1) Roditelju koji zloupotrebom svojih prava, ili grubim zanemarivanjem svojih dunosti, ili naputanjem djeteta, ili nestaranjem o djetetu sa kojim ne ivi oito stavlja u opasnost sigurnost, zdravlje ili moral djeteta, ili koji ne zatiti dijete od ovakvog ponaanja drugog roditelja ili druge osobe, sud e u vanparninom postupku oduzeti roditeljsko staranje. (2) Zloupotreba prava postoji naroito u sluajevima tjelesnog i duevnog nasilja nad djetetom, spolnog iskoriavanja djeteta, navoenja djeteta na drutveno neprihvatljivo ponaanje, te grubog krenja djetetovih prava na drugi nain. (3) Grubo zanemarivanje dunosti postoji naroito u sluajevima ako roditelj ne izvrava obavezu izdravanja djeteta due od tri mjeseca, ne pridrava se ranije odreenih mjera radi zatite prava i interesa djeteta, ne spreava dijete u uivanju alkoholnih pia, droge ili drugih opojnih sredstava, kao i maloljetnu osobu mlau od 16 godina u kasnim nonim izlascima. (4) Roditeljsko staranje moe se oduzeti i roditelju kojem je oduzeto pravo da ivi sa djetetom, ako za vrijeme od jedne godine ne izvrava obaveze i prava koje mu nisu prestale izricanjem ove mjere i ne stvori uvjete za vraanje ovog prava. (5) Roditeljsko staranje moe se oduzeti i roditelju koji ne stvara uvjete za odravanje osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem ili onemoguava, odnosno spreava njihovo odravanje. (6) U postupku za oduzimanje roditeljskog staranja roditeljima ili jedinom roditelju djeteta organ starateljstva e imenovati djetetu posebnog staratelja. Ovaj staratelj vri dunost i nakon izricanja mjere iz stava 1. ovog lana, a za svo vrijeme njenog trajanja. (7) Izricanjem ove mjere prestaju sve obaveze i prava roditelja prema djetetu, osim obaveze izdravanja djeteta. (8) Roditeljsko staranje e se vratiti odlukom suda kada prestanu razlozi zbog kojih je ono oduzeto. (9) Pravomonu odluku o oduzimanju i vraanju roditeljskog staranja sud e dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama, odluka e se dostaviti zemljinoknjinom uredu nadlenog suda radi zabiljebe.

f) Zatita imovinskih prava i interesa djeteta lan 155. (1) Organ starateljstva moe u svako doba zahtijevati od roditelja polaganje rauna o upravljanju imovinom djeteta i o prihodima koji se ostvaruju za potrebe djeteta. (2) Organ starateljstva moe, radi zatite imovinskih interesa djeteta, odluiti da roditelji u pogledu upravljanja imovinom djeteta imaju poloaj staratelja. (3) Organ starateljstva moe, radi zatite imovinskih interesa djeteta, zahtijevati da sud u vanparninom postupku odredi mjere osiguranja na imovini roditelja.

4. Prestanak roditeljskog staranja

26

lan 156. (1) Roditeljsko staranje prestaje kada dijete stekne poslovnu sposobnost ili kad bude usvojeno. (2) Zasnivanjem usvojenja ne prestaje roditeljsko staranje roditelju iji je brani partner usvojio dijete.

5. Sticanje poslovne sposobnosti lan 157. (1) Poslovna sposobnost stie se punoljetstvom ili sklapanjem braka prije punoljetstva. (2) Punoljetnom postaje osoba koja je navrila 18 godina ivota. (3) Poslovnu sposobnost moe stei i maloljetna osoba starija od 16 godina koja je postala roditelj. (4) O sticanju poslovne sposobnosti na nain utvren u stavu 3. ovog lana odluuje sud u vanparninom postupku na prijedlog maloljetne osobe, uzimajui u obzir njenu duevnu zrelost. (5) Maloljetnik sa navrenih 14 godina stie ogranienu poslovnu sposobnost.

6. Roditeljsko staranje nakon punoljetstva djeteta lan 158. (1) Sud u vanparninom postupku moe odluiti da roditelji ostvaruju roditeljsko staranje i nakon punoljetstva djeteta kojem je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost, ukoliko su roditelji sposobni i pristanu na to. (2) Ako roditelji vie nisu u stanju starati se o djetetu, sud e u vanparninom postupku odluiti o prestanku roditeljskog staranja i o stavljanju djeteta pod starateljstvo. lan 159. (1) Na roditelje koji ostvaruju roditeljsko staranje nakon punoljetstva djeteta primjenjuju se odredbe ovog Zakona o odgovornostima, dunostima i pravima roditelja, odnosno o pravima i dunostima djeteta. (2) Pravomonu odluku o ostvarivanju i o prestanku roditeljskog staranja nakon punoljetstva sud e odmah dostaviti matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih i zemljinoknjinom uredu nadlenog suda na ijem podruju ta osoba ima nekretnine radi zabiljebe u zemljinim knjigama.

ETVRTI DIO IV. S T A R A T E LJ S T V O 1. Zajednike odredbe

27

lan 160. (1) Starateljstvo je oblik zatite maloljetnih osoba bez roditeljskog staranja i punoljetnih osoba koje nisu sposobne, ili koje nisu u mogunosti starati se o sebi, svojim pravima, interesima i obavezama. (2) tienici su osobe pod starateljstvom. lan 161. Svrha starateljstva je zamjena roditeljskog staranja, odnosno zatita osobnosti i interesa punoljetnih tienika, naroito njihovim lijeenjem i osposobljavanjem za samostalan ivot i rad. lan 162. Poslove starateljstva vri organ starateljstva odreen u st. 1. i 2. lana 5. ovog Zakona. lan 163. Organ starateljstva poslove starateljstva vri putem imenovanog staratelja ili neposredno preko strune osobe. lan 164. (1) Organ starateljstva poduzima potrebne mjere da se na najbolji nain ostvari svrha starateljstva. (2) Organ starateljstva u pripremanju, donoenju i provoenju svojih rjeenja, odnosno pojedinih mjera koristi sve oblike socijalne zatite, metode socijalnog i drugog strunog rada, kao i usluge socijalnih, zdravstvenih, obrazovno-odgojnih i drugih organizacija i ustanova. (3) Organ starateljstva moe osnovati struno tijelo sastavljeno od odgovarajuih strunjaka (ljekara, pedagoga, pravnika, psihologa, socijalnih radnika i drugih) sa zadatkom da razmatra struna pitanja i daje organu starateljstva prijedloge za poduzimanje pojedinih mjera starateljstva.

2. Staratelj lan 165. (1) tieniku organ starateljstva imenuje staratelja, ukoliko ne odlui dunost staratelja vriti neposredno. (2) Za staratelja se imenuje osoba koja ima osobna svojstva i sposobnost za vrenje dunosti staratelja, a koja prije toga pristane da bude staratelj. (3) Pri imenovanju staratelja organ starateljstva uzet e u obzir i miljenje tienika, ako je sposoban shvatiti o emu se radi, kao i miljenje bliskih srodnika tienika. (4) Organ starateljstva dunost staratelja vri neposredno ako to zahtijeva interes tienika i okolnosti sluaja. Za vrenje dunosti staratelja imenuje se osoba zaposlena u organu starateljstva. lan 166. Ista osoba moe se imenovati za staratelja za vie tienika, ako to nije u suprotnosti sa njihovim interesima. lan 167. tieniku koji je smjeten u obrazovno-odgojnu, zdravstvenu ili drugu ustanovu organ starateljstva imenuje staratelja za vrenje onih poslova starateljstva koje ta ustanova ne vri u okviru svojih redovnih djelatnosti. lan 168. (1) U rjeenju o imenovanju staratelja organ starateljstva odreuje njegove dunosti i prava. (2) Organ starateljstva moe rjeenjem ograniiti ovlaenja staratelja, ako je to u interesu tienika, i odluiti da pojedine poslove staratelja vri neposredno.

28

(3) Ako organ starateljstva vri dunost staratelja, u smislu stava 2. ovog lana, moe pojedine poslove povjeriti strunoj osobi da ih vri u njegovo ime i pod njegovim nadzorom. (4) Organ starateljstva prije donoenja rjeenja iz stava 1. upoznaje osobu koju namjerava imenovati za staratelja sa znaajem starateljstva, sa pravima i dunostima staratelja i sa drugim vanim podacima potrebnim za vrenje dunosti staratelja. lan 169. Staratelj ne moe biti osoba: a) kojoj je oduzeto roditeljsko staranje; b) kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost; c) iji su interesi u suprotnosti sa interesima tienika; d) od koje se, s obzirom na njeno ranije i sadanje vladanje, osobna svojstva i odnose sa tienikom i njegovim roditeljima, ne moe oekivati da e pravilno vriti dunosti staratelja; e) sa kojom je tienik sklopio ugovor o doivotnom izdravanju. lan 170. (1) O stavljanju pod starateljstvo i o prestanku starateljstva organ starateljstva obavjetava nadlenog matiara u roku od 15 dana od dana pravomonosti rjeenja. (2) Ako osoba stavljena pod starateljstvo ima nepokretnu imovinu, organ starateljstva obavjetava zemljinoknjini ured mjesno nadlenog suda radi upisa starateljstva u zemljinu knjigu. lan 171. Staratelj je duan savjesno se starati o osobnosti, pravima, obavezama i interesima tienika i upravljati njegovom imovinom, pri emu je duan cijeniti miljenje tienika koji je sposoban shvatiti o emu se radi. lan 172. (1) Ako tienik ima imovinu, organ starateljstva poduzima mjere da se ta imovina popie, procijeni i preda staratelju na upravljanje. (2) Popis imovine vri komisija koju osniva organ starateljstva, a prisustvuju mu staratelj, tienik, ako je u stanju shvatiti o emu se radi, te dratelj imovine tienika. lan 173. (1) Organ starateljstva, nakon to je pokrenut postupak za stavljanje neke osobe pod starateljstvo, duan je popisati i procijeniti njegovu imovinu i poduzeti druge mjere za osiguranje te imovine i prije donoenja rjeenja o stavljanju te osobe pod starateljstvo. (2) U sluaju neposredne opasnosti po interese tienika, u pogledu njegove nepokretne imovine, organ starateljstva duan je i prije popisa i procjene imovine zatraiti od suda zabiljebu u zemljinoj knjizi o pokretanju postupka za stavljanje te osobe pod starateljstvo. lan 174. (1) Staratelj je duan, uz pomo organa starateljstva, poduzimati sve potrebne mjere da se pribave sredstva neophodna za izdravanje i provoenje mjera koje je u interesu tienika odredio organ starateljstva. (2) Sredstva iz stava 1. ovog lana pribavljaju se iz: a) prihoda tienika; b) sredstava dobivenih od osoba koje su obavezne uzdravati tienika; c) imovine tienika; d) sredstava dobivenih za tienika po osnovu socijalne zatite i e) drugih izvora. lan 175. (1) Staratelj zastupa tienika.

29

(2) Organ starateljstva zastupa tienika ako dunost staratelja vri neposredno ili ako je ograniio ovlaenja staratelja i odluio tienika sam zastupati. lan 176. (1) Staratelj samostalno, u ime tienika i za njegov raun, vri poslove koji spadaju u redovno poslovanje i upravljanje imovinom. (2) Pri poduzimanju svakog vanijeg posla staratelj e, kada je to mogue, uzeti u obzir miljenje tienika, ako je ovaj sposoban shvatiti o emu se radi. lan 177. (1) Staratelj moe zakljuiti pravni posao sa tienikom samo ako organ starateljstva nae da to zahtijevaju interesi tienika i to prije toga odobri. (2) Staratelj ne moe obavezivati tienika kao iranta. lan 178. Staratelj ne moe, bez prethodnog odobrenja organa starateljstva, poduzimati poslove koji prelaze okvire redovnog poslovanja ili upravljanja tienikovom imovinom. lan 179. (1) Staratelj moe, samo uz prethodno odobrenje organa starateljstva, u pogledu raspolaganja i upravljanja imovinom i pravima tienika, poduzimati sljedee poslove: a) otuiti ili opteretiti nepokretnu imovinu tienika; b) otuiti iz imovine tienika pokretne stvari vee i posebne osobne vrijednosti, ili raspolagati imovinskim pravima vee vrijednosti; c) odrei se nasljedstva ili legata, ili odbiti poklon i d) poduzimati druge mjere odreene zakonom. (2) Organ starateljstva u postupku davanja odobrenja staratelju iz stava 1. ovog lana odreuje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu upotrebu. lan 180. (1) Staratelj je duan podnijeti organu starateljstva izvjetaj o svom radu i o stanju tienikove imovine u januaru svake godine za prethodnu godinu, kao i kad to zatrai organ starateljstva. U sluaju neposrednog vrenja starateljstva izvjetaj je duna podnijeti osoba iz stava 4. lana 165. ovog Zakona. (2) Iz izvjetaja se mora vidjeti kako se staratelj ili osoba iz stava 4. lan 165. ovog Zakona starala o osobnosti tienika i zatiti njegovih interesa, a naroito o njegovom zdravlju, odgoju i obrazovanju. (3) Izvjetaj mora sadravati i podatke o upravljanju i raspolaganju tienikovom imovinom i o svim tienikovim prihodima i rashodima u protekloj godini i konanom stanju tienikove imovine. (4) Organ starateljstva duan je savjesno razmotriti izvjetaj i, prema potrebi, poduzeti odgovarajue mjere za zatitu interesa tienika. (5) Pored kontrole rada staratelja prihvaanjem izvjetaja o njegovom radu, organ starateljstva duan je povremeno, osobnim uvidom, kontrolirati kako staratelj vri dunosti prema tieniku. lan 181. (1) Staratelj i osoba iz stava 4. lan 165. ovog Zakona imaju pravo na mjesenu naknadu, zavisno o radu i zalaganju u zatiti tienikovih prava i interesa. (2) Pravo na naknadu iz stava 1. ovog lana nema staratelj koji je, prema ovom Zakonu, obavezan uzdravati tienika.

30

(3) Organ starateljstva moe odrediti staratelju iz stava 1. ovog lana nagradu ako se posebno zalagao i istakao u vrenju dunosti. (4) Staratelj ima pravo na naknadu opravdanih trokova uinjenih u vrenju svoje dunosti. (5) Visinu naknade trokova staratelju utvruje organ starateljstva. (6) Nagradu i naknade odobrava organ starateljstva iz sredstava navedenih u odredbama stava 2. lan 174. ovog Zakona, izuzev sredstava dobivenih za tienika po osnovu socijalne zatite, ako se time ne ugroava podmirenje osnovnih ivotnih potreba tienika. (7) Federalni ministar rada i socijalne politike u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona propisat e visinu iznosa i nain isplate naknade iz stava 1. ovog lana. (8) Ako se sredstva za isplatu iz stava 1. ovog lana ne mogu osigurati iz sredstava navedenih u stavu 2. lan 174. ovog Zakona, njihova isplata e se izvriti iz izvora koje odredi federalni ministar rada i socijalne politike. lan 182. (1) Staratelj odgovara tieniku za tetu koju je skrivio u vrenju dunosti staratelja. (2) Organ starateljstva utvruje iznos tete i poziva staratelja da u odreenom roku tetu naknadi. Ukoliko staratelj ne naknadi utvrenu tetu u odreenom roku, organ starateljstva neposredno naknauje tetu tieniku. (3) Organ starateljstva moe podnijeti tubu nadlenom sudu protiv staratelja radi naknade isplaenog iznosa iz stava 2. ovog lana ako je tu tetu staratelj uinio namjerno ili iz krajnje nepanje. (4) Radi osiguranja prava tienika, koja su povrijeena nepravilnim radom staratelja, organ starateljstva duan je prema staratelju poduzeti i druge mjere predviene zakonom. lan 183. Ako staratelj umre ili samovoljno prestane vriti svoju dunost, ili ako nastanu okolnosti koje ga spreavaju u vrenju dunosti, organ starateljstva duan je, bez odlaganja, poduzeti mjere za zatitu interesa tienika do imenovanja novog staratelja. lan 184. (1) Organ starateljstva razrijeit e staratelja dunosti ako utvrdi da je u vrenju dunosti nemaran, da zloupotrebljava svoja ovlaenja, da ugroava interese tienika, ili ako ocijeni da bi za tienika bilo korisnije da mu se imenuje drugi staratelj. (2) Pri razrjeenju staratelja organ starateljstva cijenit e miljenje tienika koji je sposoban shvatiti o emu se radi. (3) Organ starateljstva razrijeit e staratelja dunosti ako on to zatrai, a najkasnije u roku od tri mjeseca od dana podnoenja zahtjeva. Organ starateljstva mora istovremeno poduzeti sve potrebne mjere za zatitu interesa tienika. (4) U sluaju razrjeenja staratelja organ starateljstva duan je, bez odlaganja, tieniku imenovati novog staratelja. (5) Staratelj kome je prestala dunost, duan je podnijeti izvjetaj i predati svu imovinu na upravljanje organu starateljstva. Predaja imovine vri se u prisutnosti predstavnika organa starateljstva i tienika, ako je on sposoban shvatiti o emu se radi. lan 185. (1) U sluaju prestanka starateljstva organ starateljstva poziva staratelja da u odreenom roku podnese izvjetaj o svom radu i o stanju tienikove imovine i preda svu imovinu na upravljanje tieniku, odnosno roditelju.

31

(2) Predaja imovine vri se u prisustvu staratelja, tienika, odnosno roditelja i predstavnika organa starateljstva o emu se sastavlja zapisnik.

3. Starateljstvo nad maloljetnim osobama lan 186. Pod starateljstvo stavit e se maloljetna osoba: a) iji su roditelji umrli, nestali, nepoznati ili su nepoznatog boravita due od tri mjeseca; b) ijim roditeljima je oduzeto roditeljsko staranje; c) iji roditelji nisu stekli poslovnu sposobnost, ili im je ona oduzeta ili ograniena i d) iji su roditelji odsutni, sprijeeni ili nesposobni redovno starati se o svom djetetu, a nisu povjerili njegovo uvanje i odgoj osobi za koju je organ starateljstva utvrdio da ispunjava uvjete za staratelja. lan 187. (1) uvanje i odgoj maloljetnog tienika organ starateljstva moe povjeriti staratelju, drugoj osobi ili ustanovi. (2) Staratelj maloljetnog tienika duan je kao roditelj starati se o njegovoj osobnosti, a naroito o zdravlju, obrazovanju i osposobljavanju za samostalan ivot i rad. (3) Osoba ili ustanova iz stava 1. ovog lana duna je starati se o osobnosti i pravima tienika i obavjetavati staratelja i organ starateljstva o svim vanijim promjenama u pogledu ivota, zdravlja, odgoja i obrazovanja tienika. (4) Osoba ili ustanova iz stava 1. ovog lana ne moe se osloboditi dunosti uvanja maloljetnog tienika bez prethodne saglasnosti staratelja, odnosno organa starateljstva. lan 188. (1) Staratelj je ovlaen u ime i za raun tienika zakljuivati pravne poslove. Za one pravne poslove koje staratelj, u smislu ovog Zakona, ne moe sam zakljuivati potrebno je odobrenje organa starateljstva. (2) Maloljetni tienik koji je navrio 14 godina moe sam sklapati pravne poslove kojim stie prava, ako zakon ne odredi drukije. Pravne poslove kojim raspolae imovinom ili preuzima obaveze moe sklapati samo uz odobrenje staratelja, ako zakon ne odredi drukije. (3) Maloljetni tienik koji radom ostvaruje prihode moe raspolagati ostvarenim osobnim dohotkom i zaradom. Pri tome je duan doprinositi za svoje izdravanje, odgoj i obrazovanje. lan 189. Staratelj moe samo sa odobrenjem organa starateljstva: a) odluiti o izboru ili promjeni kole i zanimanja maloljetnog tienika, o prekidu njegovog kolovanja ili o njegovom zaposlenju i b) poduzimati i druge mjere u pogledu osobnosti tienika odreene zakonom. lan 190. (1) Starateljstvo nad maloljetnim tienikom prestaje sticanjem poslovne sposobnosti, usvojenjem ili prestankom razloga iz lana 186. ovog Zakona. (2) Organ starateljstva produit e pruati odgovarajue oblike socijalne i druge zatite osobi nad kojom je prestalo starateljstvo zbog nastupanja punoljetstva ako se ona do tog vremena nije uspjela osposobiti za samostalan ivot i rad.

32

lan 191. Ako osoba nad kojom je po nastupanju punoljetstva prestalo starateljstvo, a koja zbog psihofizikih nedostataka nije sposobna starati se o svojoj osobnosti, pravima i interesima, staratelj, uz odobrenje organa starateljstva ili organ starateljstva neposredno, pokree kod nadlenog suda postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti ovoj osobi u cilju njenog ponovnog stavljanja pod starateljstvo.

4. Starateljstvo nad punoljetnim osobama lan 192. (1) Punoljetnoj osobi koja zbog duevne bolesti, zaostalog duevnog razvoja ili prekomjernog uivanja alkohola ili opojnih droga, senilnosti ili drugih uzroka nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima oduzima se poslovna sposobnost. (2) Punoljetnoj osobi koja zbog uzroka iz stava 1. ovog lana neposredno ugroava svoja prava i interese ili prava i interese drugih osoba ograniava se poslovna sposobnost. (3) Pravomonu odluku o oduzimanju, odnosno ogranienju poslovne sposobnosti sud je duan, bez odlaganja, dostaviti nadlenom organu starateljstva koji e u roku od 30 dana od dana prijema odluke osobu kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost staviti pod starateljstvo. lan 193. Staratelj osobe kojoj je oduzeta ili ograniena poslovna sposobnost duan je naroito starati se o njenoj osobnosti, vodei rauna o uzrocima zbog kojih joj je oduzeta, odnosno ograniena poslovna sposobnost i nastojati da se ti uzroci otklone i ta osoba osposobi za samostalan rad. lan 194. (1) Staratelj osobe kojoj je oduzeta poslovna sposobnost u dunostima i pravima izjednaen je sa starateljem maloljetne osobe koja nije navrila 14 godina ivota. (2) Staratelj osobe kojoj je ograniena poslovna sposobnost ima dunosti i prava staratelja maloljetne osobe koja je navrila 14 godina ivota, ali organ starateljstva moe, kad je to potrebno, odrediti poslove koje osoba sa ogranienom poslovnom sposobnou moe poduzimati samostalno. (3) tienik kojem je ograniena poslovna sposobnost moe sam sklapati pravne poslove kojim stie prava, ako zakonom nije drukije odreeno. Pravne poslove kojim raspolae imovinom ili preuzima obaveze moe sklapati samo uz saglasnost staratelja. (4) Osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost moe samostalno davati izjave koje se tiu osobnih stanja, osim ako ovim Zakonom ili odlukom organa starateljstva nije drukije odreeno. lan 195. (1) Sud kod koga je pokrenut postupak da se nekoj osobi oduzme ili ogranii poslovna sposobnost duan je o tome odmah obavijestiti organ starateljstva koji e, ako je potrebno, toj osobi imenovati privremenog staratelja. (2) U sluaju iz stava 1. ovog lana primjenjuju se odredbe o starateljstvu nad maloljetnicima koji su navrili 14 godina ivota, ali organ starateljstva moe, ako je potrebno, proiriti na njega odredbe o starateljstvu nad maloljetnicima koji nisu navrili 14 godina ivota. (3) Dunost privremenog staratelja prestaje kad se imenuje stalni staratelj ili kada odluka suda kojom se utvruje da nema mjesta oduzimanju, odnosno ogranienju poslovne sposobnosti postane pravomona. lan 196. (1) Starateljstvo nad osobama kojima je oduzeta, odnosno ograniena poslovna sposobnost prestaje kada im se odlukom suda donesenom u vanparninom postupku vrati poslovna sposobnost.

33

(2) Pravomonu odluku o vraanju poslovne sposobnosti sud odmah dostavlja organu starateljstva.

5. Starateljstvo za posebne sluajeve lan 197. (1) Organ starateljstva imenovat e posebnog staratelja za pojedine poslove ili odreenu vrstu poslova odsutnoj osobi ije je boravite nepoznato a koja nema zastupnika, nepoznatom vlasniku imovine kada je potrebno da se neko o toj imovini stara, kao i u drugim sluajevima kada je to potrebno radi zatite prava i interesa odreene osobe. (2) Osobama iz stava 1. ovog lana moe, pod uvjetima odreenim zakonom, imenovati staratelja i organ pred kojim se vodi postupak. Ovaj organ duan je o tome, bez odlaganja, obavijestiti nadlean organ starateljstva. (3) Organ starateljstva ima prema staratelju imenovanom u smislu stava 2. ovog lana sva ovlaenja kao i prema staratelju koga je sam imenovao. lan 198. (1) Poseban staratelj imenovat e se djetetu u: postupku osporavanja materinstva i oinstva, u postupku oduzimanja roditelju prava da ivi sa djetetom i oduzimanja roditeljskog staranja, za voenje spora i za zakljuenje pojedinih pravnih poslova izmeu njega i njegovih roditelja, kao i u drugim sluajevima kada su njihovi interesi u suprotnosti i kada je to normirano ovim Zakonom. (2) Poseban staratelj imenovat e se i djetetu nad kojim roditeljsko staranje ostvaruje samo jedan roditelj, ako su interesi djeteta i roditelja koji ne ostvaruje roditeljsko staranje u suprotnosti. (3) tieniku e se imenovati poseban staratelj za voenje spora i za zakljuenje pravnih poslova izmeu njega i staratelja, kao i u drugim sluajevima, kada su njihovi interesi u suprotnosti. (4) Kada meu maloljetnicima nad kojima ista osoba ostvaruje roditeljsko staranje, ili meu tienicima koji imaju istog staratelja treba voditi postupak, ili zakljuiti pravni posao u kome su interesi maloljetnika, odnosno tienika u suprotnosti, imenovat e se svakom od njih poseban staratelj za voenje postupka, odnosno zakljuenje posla. (5) Kada roditelji, staratelji ili pojedini organi odnosno organizacije u vrenju svojih poslova saznaju za sluajeve iz st. od 1. do 4. ovog lana, duni su o tome obavijestiti nadleni organ starateljstva. lan 199. Ako meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno, organ starateljstva u sluajevima predvienim ovim Zakonom poduzet e potrebne mjere za zatitu osobnosti, prava i interesa stranog dravljanina, dok organ drave iji je on dravljanin ne donese potrebnu odluku i ne poduzme odreene mjere. lan 200. (1) Na zahtjev osobe koja zbog bolesti, starosti ili iz drugih opravdanih razloga nije sposobna sama starati se o sebi, svojim pravima i interesima, organ starateljstva moe joj imenovati staratelja za pojedine poslove ili za odreenu vrstu poslova. (2) Na zahtjev osobe iz stava 1. ovog lana organ starateljstva e staratelja razrijeiti dunosti. lan 201. Pri imenovanju posebnog staratelja organ starateljstva odredit e obim dunosti i prava staratelja, imajui u vidu okolnosti svakog pojedinog sluaja.

6. Nadlenost i postupak

34

lan 202. (1) Mjesna nadlenost organa starateljstva odreuje se prema prebivalitu, a ako se ovo ne moe utvrditi, prema boravitu osobe koju treba staviti pod starateljstvo ili kojoj treba imenovati posebnog staratelja. (2) Prebivalite, odnosno boravite odreuje se prema vremenu kada su se stekli uvjeti za stavljanje odreene osobe pod starateljstvo. lan 203. Ako se promijeni prebivalite tienika, mijenja se i mjesna nadlenost organa starateljstva. lan 204. Ne mijenja se nadlenost organa starateljstva za vrijeme dok se tienik nalazi privremeno van podruja tog organa, zbog kolovanja, profesionalne rehabilitacije, socijalne ili zdravstvene zatite ili iz slinih razloga. lan 205. (1) Postupak za stavljanje pod starateljstvo, za imenovanje staratelja i prestanak starateljstva pokree se i vodi po slubenoj dunosti. (2) Postupak iz stava 1. ovog lana je hitan. (3) U pribavljanju podataka potrebnih za pokretanje i voenje postupka iz stava 1. ovog lana, organ starateljstva sarauje sa organima, ustanovama i osobama iz lana 206. ovog Zakona. lan 206. (1) Postupak za stavljanje neke osobe pod starateljstvo ili za primjenu nekog drugog oblika zatite pokree organ starateljstva na osnovu neposrednog saznanja ili povodom obavjetenja koje su mu duni dostaviti: a) matiar, sudski i drugi organi vlasti, organi lokalne samouprave, te zdravstvene, socijalne, odgojno-obrazovne i druge ustanove kada u vrenju svojih dunosti saznaju za takav sluaj; b) brani partner, srodnici, drugi lanovi domainstva i osobe koje imaju uvid u ivotne prilike takve osobe. (2) Organi, ustanove i osobe iz stava 1. ovog lana duni su pomagati organu starateljstva u pribavljanju podataka potrebnih za voenje postupaka iz stava 1. lan 205. ovog Zakona. lan 207. (1) Kad pokrene postupak iz lana 206. ovog Zakona organ starateljstva odmah poduzima potrebne mjere za zatitu osobnosti, prava i interesa te osobe. (2) Organ starateljstva u sluaju iz stava 1. ovog lana duan je, prema potrebi, odrediti odgovarajue privremene mjere koje smatra neophodnim. (3) Prilikom odluivanja o mjerama koje e se primjenjivati na tienika organ starateljstva rukovodit e se prvenstveno interesima tienika i materijalnim mogunostima koje mu stoje na raspolaganju, primjenjujui pri tome odgovarajue metode socijalnog i drugog strunog rada. (4) Kod odreivanja mjera, u smislu stava 3. ovog lana, organ starateljstva duan je pribaviti miljenje odgovarajuih organizacija, odnosno strunjaka i u cilju to potpunije zatite osobnosti, prava i interesa tienika i njegove porodice saraivati sa njima. lan 208. (1) Ako tienik ima nepokretnu imovinu na podruju drugog organa starateljstva, nadleni organ starateljstva moe tu imovinu povjeriti na staranje tom organu starateljstva i ovlastiti ga da imenuje posebnog staratelja za brigu o njoj. (2) Odobrenje za raspolaganje imovinom iz stava 1. ovog lana daje organ starateljstva nadlean za cjelokupno staranje o tieniku.

35

lan 209. (1) Organ starateljstva postupa prema odredbama zakona kojim je ureen upravni postupak kada odluuje o stavljanju neke osobe pod starateljstvo, kada imenuje ili razrjeava dunosti staratelja, kada odluuje o obimu ovlaenja staratelja i o pravima i interesima tienika. (2) Organ starateljstva moe mijenjati svoja ranije donesena rjeenja kada to zahtijevaju interesi tienika, ako se time ne vrijeaju prava treih osoba. lan 210. Organi, ustanove i osobe iz lana 206. ovog Zakona, tienik koji je u stanju to uiniti, njegov brani partner, njegovi srodnici, kao i svaki graanin mogu podnijeti prigovor na rad staratelja i organa starateljstva. lan 211. (1) Prigovor na rad staratelja podnosi se organu starateljstva, a prigovor starateljstva organu nadlenom u upravnim stvarima za drugostepeni postupak.

na rad organa

(2) Organ starateljstva ispituje prigovore koji su mu podneseni i, ako nae da su osnovani, poduzima zakonom predviene mjere. (3) Ako drugostepeni organ utvrdi da je prigovor osnovan, daje uputstva organu starateljstva kako e postupiti i odreuje rok u kojem je duan dostaviti obavjetenje o poduzetim radnjama. Organ starateljstva po primljenom uputstvu odluuje koje e mjere poduzeti i o tome obavjetava drugostepeni organ. lan 212. (1) Organ starateljstva duan je voditi evidenciju o osobama stavljenim pod starateljstvo, o poduzetim mjerama starateljstva i o imovini tienika. (2) Uputstvo o voenju evidencije i dokumentacije iz stava 1. ovog lana propisuje federalni ministar rada i socijalne politike.

PETI DIO V. I Z D R A V A NJ E 1. Zajednike odredbe lan 213. (1) Meusobno izdravanje branih i vanbranih partnera, roditelja i djece i drugih srodnika njihova je dunost i pravo kada je to predvieno ovim Zakonom. (2) U sluajevima u kojima se meusobno izdravanje osoba iz stava 1. ovog lana ne moe ostvariti u cijelosti ili djelimino, drutvena zajednica prua, pod uvjetima odreenim zakonom, neosiguranim lanovima porodice sredstva neophodna za izdravanje. (3) Odricanje od prava i dunosti izdravanja nema pravnog uinka. lan 214. Osobe iz stava 1. lana 213. ovog Zakona meusobnom izdravanju doprinose srazmjerno svojim mogunostima i potrebama izdravane osobe.

36

2. Izdravanje djece, roditelja i drugih srodnika lan 215. Roditelji su duni izdravati maloljetno dijete i u izvravanju te obaveze moraju iskoristiti sve svoje mogunosti i sposobnosti. lan 216. (1) Ako se dijete nalazi na redovnom kolovanju roditelji su duni, prema svojim mogunostima, osigurati mu izdravanje i nakon punoljetnosti a najdulje do navrene 26. godine ivota. (2) Ako je punoljetno dijete zbog bolesti, fizikih ili psihikih nedostataka nesposobno za rad, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine, roditelji su duni izdravati ga dok ta nesposobnost traje. lan 217. Maloljetno dijete koje ostvaruje prihode radom ili od svoje imovine duno je doprinositi za svoje izdravanje, kao i za izdravanje lanova porodice u kojoj ivi, pod uvjetima iz stava 1. lan 219. ovog Zakona. lan 218. Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsko staranje, ili kojem je ogranieno ili oduzeto roditeljsko staranje, ne oslobaa se dunosti izdravanja djeteta. lan 219. (1) Punoljetno dijete duno je izdravati svog roditelja koji je nesposoban za rad i ne moe se zaposliti, a nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine. (2) Dijete se moe osloboditi dunosti izdravanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloga nije izdravao u vrijeme kada je bio obavezan, u skladu sa odredbama ovog Zakona. lan 220. (1) Maeha ili ouh duni su izdravati svoje maloljetne pastorke ako oni ne mogu ostvariti izdravanje od roditelja. (2) Maeha ili ouh imaju obavezu iz stava 1. ovog lana i nakon smrti roditelja djeteta, ako je u asu njegove smrti postojala porodina zajednica izmeu ouha ili maehe i pastoraka. (3) Ako je brak izmeu roditelja i maehe ili ouha djeteta poniten ili razveden, maeha ili ouh nisu duni izdravati pastorke. lan 221. (1) Pastorak je duan, pod uvjetima iz l. 217. i 219. ovog Zakona, izdravati maehu ili ouha ako su ovi njega due vrijeme izdravali ili se brinuli o njemu. (2) Ako maeha ili ouh imaju i svoju djecu, dunost izdravanja je zajednika za djecu i pastorke. lan 222. (1) Nena i djed duni su izdravati maloljetnog unuka. Obaveza izdravanja punoljetnog unuka postoji pod uvjetima iz lana 216. ovog Zakona. (2) Unuk je duan izdravati nenu i djeda pod uvjetima iz l. 217. i 219. ovog Zakona. (3) Obaveza izdravanja postoji izmeu sestara i brae, kao i sestara i brae po majci ili ocu, u odnosu na maloljetne osobe. lan 223.

37

(1) Pravo na izdravanje ostvaruje se onim redom kojim su davaoci izdravanja pozvani na nasljeivanje. (2) Ako obaveza izdravanja pada na vie osoba zajedno, ona se dijeli meu njima prema njihovim mogunostima. 3. Izdravanje branog partnera lan 224. Brani partner koji nema dovoljno sredstava za ivot ili ih ne moe ostvariti iz svoje imovine, a nesposoban je za rad ili se ne moe zaposliti, ima pravo na izdravanje od svog branog partnera srazmjerno njegovim mogunostima. lan 225. (1) Zahtjev za izdravanje brani partner moe postaviti do zakljuenja glavne rasprave u postupku za razvod ili ponitenje braka. (2) Sud je duan upoznati branog partnera sa pravom iz stava 1. ovog lana. (3) Izuzetno, bivi brani partner moe tubom traiti izdravanje u roku od jedne godine od prestanka braka, ako su uvjeti za izdravanje, predvieni u lanu 224. ovog Zakona, postojali u vrijeme zakljuenja glavne rasprave u postupku za razvod ili ponitenje braka i bez prestanka trajali do zakljuenja glavne rasprave u postupku za izdravanje. lan 226. (1) Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje branog, odnosno razvedenog branog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog branog partnera grubo ili nedolino ponaao u branoj zajednici, ili ako bi obaveza izdravanja predstavljala oitu nepravdu za drugog branog partnera. (2) Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje branog partnera u postupku za ponitenje braka, odnosno branog partnera iz ponitenog braka, ako bi obaveza izdravanja predstavljala oitu nepravdu za drugog branog partnera. lan 227. Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje ako su brani partneri kroz due vrijeme odvojenog ivota potpuno samostalno osiguravali sredstva za vlastito izdravanje, ili ako se iz okolnosti sluaja utvrdi da brani partner koji zahtijeva izdravanje prestankom braka, koji je trajao krae vrijeme, nije doveden u tei materijalni poloaj od onog u kom se nalazio prilikom stupanja u brak. lan 228. (1) Sud moe odluiti da obaveza izdravanja branog partnera traje odreeno vrijeme, naroito u sluajevima kada je brak trajao krae vrijeme ili kada je trailac izdravanja u mogunosti u dogledno vrijeme na drugi nain osigurati sredstva za ivot. (2) U opravdanim sluajevima sud moe produiti obavezu izdravanja. (3) Tuba za produenje izdravanja moe se podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdravanje odreeno. lan 229. Pravo na izdravanje prestaje ako izdravani razvedeni brani partner, ili brani partner iz ponitenog braka sklopi novi brak, ili zasnuje vanbranu zajednicu, ili postane nedostojan tog prava, ili ako vie ne postoji neki od uvjeta iz lana 224. ovog Zakona.

4. Izdravanje vanbranog partnera lan 230.

38

(1) Vanbrani parnter koji ispunjava uvjete iz l. 3. i 224. ovog Zakona ima pravo na izdravanje od drugog vanbranog partnera nakon prestanka vanbrane zajednice. (2) Tuba za izdravanje iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti u roku od jedne godine od prestanka vanbrane zajednice. lan 231. Sud moe odbiti zahtjev za izdravanje vanbranog partnera ako se on bez ozbiljnog povoda od drugog vanbranog partnera grubo ili nedolino ponaao u vanbranoj zajednici, ili ako bi obaveza izdravanja predstavljala oitu nepravdu za drugog vanbranog partnera. lan 232. (1) Sud moe odluiti da obaveza izdravanja vanbranog partnera traje odreeno vrijeme, naroito u sluaju kada je trailac izdravanja u mogunosti u dogledno vrijeme na drugi nain osigurati sredstva za ivot. (2) U opravdanim sluajevima sud moe produiti obavezu izdravanja. (3) Tuba za produenje izdravanja moe se podnijeti samo do isteka vremena za koje je izdravanje odreeno. lan 233. Pravo na izdravanje prestaje kada izdravani vanbrani partner sklopi brak, ili zasnuje novu vanbranu zajednicu, ili postane nedostojan tog prava, ili ako vie ne postoji neki od razloga utvrenih u lanu 224. ovog Zakona.

5. Izdravanje majke vanbranog djeteta lan 234. Otac vanbranog djeteta duan je, srazmjerno svojim mogunostima, izdravati majku svog djeteta za vrijeme od tri mjeseca prije poroaja i jednu godinu nakon poroaja, ako se majka stara o djetetu, a nema dovoljno sredstava za ivot.

6. Odreivanje izdravanja lan 235. (1) U postupku za izdravanje sud e utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za izdravanje. (2) Prilikom utvrivanja potreba osobe koja zahtijeva izdravanje, sud e uzeti u obzir njeno imovno stanje, sposobnost za rad, mogunost zaposlenja, zdravstveno stanje i druge okolnosti od kojih zavisi ocjena njenih potreba. (3) Prilikom utvrivanja mogunosti osobe koja je duna davati izdravanje, sud e uzeti u obzir sva njena primanja i stvarne mogunosti da stie poveanu zaradu, kao i njene vlastite potrebe i zakonske obaveze izdravanja. (4) Federalni ministar rada i socijalne politike objavit e jednom godinje, najkasnije do 1. marta tekue godine, podatke o prosjenim potrebama osobe koja zahtijeva izdravanje, s obzirom na trokove ivota, koje e sud uzeti u obzir u postupku za izdravanje. lan 236. (1) Kad se izdravanje zahtijeva za dijete sud e, pored okolnosti iz lana 235. ovog Zakona, uzeti u obzir i uzrast djeteta, kao i potrebe za njegovo kolovanje.

39

(2) U postupku za izdravanje djeteta sud e posebno cijeniti kao doprinos za izdravanje djeteta rad i brigu koju u odgoj i podizanje djeteta ulae roditelj sa kojim dijete ivi. (3) Radno sposoban roditelj ne moe se osloboditi dunosti izdravanja maloljetnog djeteta. lan 237. Kad sud utvrdi da roditelji i druge osobe koje su obavezne davati izdravanje nisu u mogunosti podmirivati potrebe izdravanja djeteta, obavijestit e o tome organ starateljstva koji je duan osigurati sredstva za izdravanje djeteta iz budetskih sredstava Federacije.

lan 238. (1) Organ starateljstva, vodei rauna o dobrobiti djeteta, nastojat e da se roditelji sporazumiju o visini, odnosno o povienju doprinosa za izdravanje djeteta kada to zahtijevaju poveane potrebe djeteta ili to omoguavaju bolje materijalne prilike roditelja. (2) Sporazum iz stava 1. ovog lana roditelji mogu zakljuiti i pred notarom u formi notarski obraene isprave. Notar je duan ovu ispravu dostaviti organu starateljstva. (3) Sporazum iz st. 1. i 2. ovog lana ima snagu izvrne isprave. lan 239. (1) Organ starateljstva, u ime maloljetnog djeteta, pokrenut e i voditi postupak za dosuenje, odnosno za poveanje izdravanja, ako roditelj sa kojim dijete ivi bez opravdanih razloga ne koristi to pravo. (2) Ako roditelj ne trai izvrenje odluke o izdravanju, organ starateljstva e u ime maloljetnog djeteta podnijeti sudu prijedlog za izvrenje. lan 240. (1) Ako se u postupku odluuje o izdravanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stava 2. lan 216. ovog Zakona, organ starateljstva uestvuje u tom postupku radi zatite interesa djeteta. (2) Sud koji odluuje u parnici o izdravanju obavijestit e organ starateljstva o postupku i pozivati ga na sva roita i dostavljati mu sve odluke donesene u postupku. lan 241. Organ starateljstva duan je na zahtjev suda pribaviti sve podatke od znaaja za donoenje odluke o izdravanju. lan 242. (1) Organ starateljstva vodi evidenciju odluka i sporazuma iz lana 238. ovog Zakona o izdravanju djece i roditelja prema uputstvu koje propisuje federalni ministar rada i socijalne politike. (2) Organ starateljstva provjerava ispunjavanje obaveze izdravanja djeteta i, radi zatite interesa djeteta, poduzima mjere iz lana 239. ovog Zakona ako utvrdi da se ova obaveza ne ispunjava odnosno ne ispunjava u potpunosti. lan 243. Organ starateljstva e, u svojstvu punomonika starih i socijalno ugroenih osoba, ukoliko one same to ne mogu uiniti, pokrenuti i voditi postupak za ostvarivanje njihovog prava na izdravanje prema srodnicima koji su, prema odredbama ovog Zakona, duni da ih izdravaju. lan 244. Osobu koja je duna davati izdravanje sud e obavezati na plaanje buduih mjesenih iznosa izdravanja u odreenom novanom iznosu.

40

lan 245. (1) Izdravana osoba kao i obveznik izdravanja moe traiti da sud povisi, snizi ili ukine izdravanje dosueno ranijom pravomonom presudom, ili sporazumom postignutim pred organom starateljstva, ili u formi notarski obraene isprave, ako su se izmijenile okolnosti na osnovu kojih je donesena ranija presuda, odnosno sporazum. (2) Prava i obaveze utvrene izmijenjenom odlukom ne mogu djelovati prije podnoenja zahtjeva. lan 246. Fiziko ili pravno lice koje je imalo trokove zbog izdravanja neke osobe, moe tubom traiti naknadu tih trokova od osobe koja ju je, prema zakonu, duna izdravati, ako su uinjeni trokovi bili opravdani. lan 247. Obveznik izdravanja kojem je prestao radni odnos i koji je zasnovao novi radni odnos duan je podatke o postojanju izvrne isprave za izdravanje, te ime i adresu osobe kojoj se to potraivanje treba isplaivati, dostaviti poslodavcu kod kojeg je zasnovao radni odnos. lan 248. Poslodavac kod kojeg je obveznik izdravanja zasnovao novi radni odnos duan je odmah obavijestiti izdravanu osobu o zasnovanom radnom odnosu, odnosno dati joj potrebna obavjetenja o obvezniku izdravanja koji je kod njega zasnovao novi radni odnos. lan 249. (1) U postupku za izdravanje maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta nad kojim roditelji ostvaruju roditeljsko staranje, sud moe po slubenoj dunosti odrediti privremene mjere radi davanja izdravanja. (2) U ostalim parnicama za izdravanje sud e odrediti privremene mjere radi davanja izdravanja samo na prijedlog osobe koja trai izdravanje. (3) Privremene mjere sud e odrediti ako se uini vjerovatnim postojanje injenica od kojih zavisi pravo na izdravanje, a u postupcima za utvrivanje materinstva ili oinstva i ako se uini vjerovatnim da je tuena osoba roditelj djeteta.

ESTI DIO VI. I M O V I N S K I O D N O S I A. IMOVINSKI ODNOSI BRANIH PARTNERA 1. Brana steevina i posebna imovina

lan 250. Brani partneri mogu imati branu steevinu i posebnu imovinu.

a) Brana steevina lan 251. (1) Branu steevinu ini imovina koju su brani partneri stekli radom za vrijeme trajanja brane zajednice, kao i prihodi iz te imovine.

41

(2) Pokloni treih osoba uinjeni za vrijeme trajanja brane zajednice (u novcu, stvarima, pruanju pomoi radom i sl.) ulaze u branu steevinu, bez obzira na to koji ih je brani partner primio, ukoliko drukije ne proizlazi iz namjene poklona ili se iz okolnosti u momentu davanja poklona moe zakljuiti da je poklonodavalac elio uiniti poklon samo jednom od branih partnera. (3) Dobitak od igara na sreu je brana steevina. (4) Prihodi od intelektualnog vlasnitva ostvareni za vrijeme trajanja brane zajednice su brana steevina. lan 252. (1) Brani partneri su u jednakim dijelovima suvlasnici u branoj steevini ako nisu drukije ugovorili. (2) Budui brani partneri, odnosno brani partneri mogu branim ugovorom drukije urediti svoje odnose vezane za branu steevinu. (3) Ukoliko je u zemljine knjige kao vlasnik steevine upisan jedan brani partner, drugi brani partner moe zahtijevati ispravku upisa, u skladu sa Zakonom o zemljinim knjigama Federacije Bosne i Hercegovine.

b) Upravljanje branom steevinom lan 253. Na branu steevinu primjenjuju se odredbe stvarnog i obaveznog prava, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.

c) Posebna imovina lan 254. (1) Imovina koju brani partner ima u asu sklapanja braka ostaje njegova posebna imovina. (2) Posebna je i imovina koju za vrijeme trajanja brane zajednice jedan brani partner stekne po pravnom osnovu drukijem od navedenog u lanu 251. ovog Zakona.

d) Podjela brane steevine lan 255. (1) Podjela brane steevine vri se ugovorom branih partnera. (2) Ako brani partneri ne zakljue ugovor iz stava 1. ovog lana, podjelu brane steevine izvrit e sud na zahtjev branih partnera ili povjerioca branog partnera, kako tokom tako i nakon prestanka braka. lan 256. (1) Brani partner kojem je povjereno uvanje i odgoj djeteta dobit e pri podjeli brane steevine pored njegovog dijela i stvari koje su namijenjene neposrednoj upotrebi djeteta. (2) Ako se odluka o povjeravanju uvanja i odgoja djeteta izmijeni, brani partner iz stava 1. ovog lana predat e stvari iz stava 1. ovog lana drugom roditelju, odnosno osobi kojoj se povjeri uvanje i odgoj djeteta. lan 257. Ako je sud odluio da se podjela izvri prodajom stvari zbog toga to je fizika dioba stvari nemogua ili je mogua uz znatno smanjenje vrijednosti stvari, brani partner ima pravo pree kupnje te stvari.

42

2. Brani ugovor lan 258. (1) Branim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi branih partnera prilikom sklapanja braka, kao i tokom trajanja brane zajednice. (2) Za punovanost ugovora nuno je da isprava bude notarski obraena. lan 259. Brani ugovor moe u ime branog partnera kojem je oduzeta poslovna sposobnost sklopiti njegov staratelj sa odobrenjem organa starateljstva.

lan 260. Brani partneri ne mogu ugovoriti primjenu prava druge drave na imovinskopravne odnose.

3. Odgovornost branih partnera za obaveze prema treim osobama a) Pojedinana odgovornost branog partnera lan 261. (1) Za obaveze koje je jedan brani partner imao prije stupanja u brak ne odgovara drugi brani partner. (2) Za obaveze iz stava 1. ovog lana brani partner odgovara svojom posebnom imovinom i svojim dijelom u branoj steevini.

b) Solidarna odgovornost branih partnera lan 262. Za obaveze koje je jedan brani partner preuzeo radi podmirenja tekuih potreba brane, odnosno porodine zajednice, kao i za obaveze za koje prema zakonu odgovaraju zajedniki oba brana partnera, odgovaraju brani partneri solidarno, kako branom steevinom tako i svojom posebnom imovinom.

B. IMOVINSKI ODNOSI VANBRANIH PARTNERA lan 263. (1) Imovina koju su vanbrani partneri stekli radom u vanbranoj zajednici koja ispunjava uvjete iz lana 3. ovog Zakona smatra se njihovom vanbranom steevinom. (2) Na imovinu iz stava 1. ovog lana primjenjuju se odredbe ovog Zakona o branoj steevini.

C. IMOVINSKI ODNOSI RODITELJA I DJECE 1. Upravljanje imovinom djeteta lan 264. Imovinom maloljetnog djeteta do njegove punoljetnosti, u njegovom interesu, upravljaju roditelji maloljetnika, osim onom koju je maloljetnik stekao radom.

43

2. Korienje prihoda sa imovine djeteta lan 265. (1) Prihode iz imovine maloljetnog djeteta roditelji prvenstveno mogu koristiti za njegovo izdravanje, lijeenje, odgoj i obrazovanje ili ako to zahtijeva drugi vaan interes djeteta. (2) Roditelji mogu prihode iz stava 1. ovog lana koristiti i za izdravanje lanova porodice, u skladu sa lanom 217. ovog Zakona.

3. Otuenje i optereenje imovine djeteta lan 266. (1) Roditelji mogu samo sa odobrenjem nadlenog organa starateljstva otuiti ili opteretiti vrjednije stvari i prava iz imovine maloljetnog djeteta radi njegovog izdravanja, lijeenja, odgoja i obrazovanja ili ako to zahtijeva drugi vaan interes djeteta. (2) Samo sa odobrenjem organa starateljstva roditelji mogu poduzimati pred sudom ili drugim organima procesne radnje koje se odnose na imovinu djeteta.

D. TROKOVI TRUDNOE I POROAJA VANBRANOG DJETETA lan 267. (1) Trokove izazvane trudnoom i poroajem vanbranog djeteta snose majka i otac u skladu sa svojim imovinskim mogunostima. (2) U sluaju spora sud e, na zahtjev jednog od roditelja, odrediti udio svakog od njih u snoenju trokova iz stava 1. ovog lana.

SEDMI DIO VII. POSTUPAK PRED SUDOM 1. Ope odredbe lan 268. (1) Odredbama ovog dijela zakona odreuju se pravila prema kojima postupaju sudovi kad u posebnim parninim postupcima, vanparninim postupcima i posebnim postupcima izvrenja i osiguranja, odluuju o predmetima u odnosima roditelja i djece, branim i drugim predmetima koji se ureuju ovim Zakonom. (2) U postupcima iz stava 1. ovoga lana primjenjivat e se odredbe Zakona o parninom postupku, Zakona o vanparninom postupku i Zakona o izvrnom postupku, ukoliko ovim Zakonom nije drukije odreeno. (3) U postupku iz stava 1. ovog lana, a naroito pri odreivanju rokova i roita, sud e uvijek obraati naroitu panju na potrebu hitnog rjeavanja spora radi zatite interesa djeteta. lan 269. (1) Sud mora po slubenoj dunosti tokom postupka naroito paziti da se zatite prava i interesi djece i drugih osoba koje nisu sposobne same brinuti se o sebi i o svojim pravima i interesima.

44

(2) Radi zatite prava i interesa djeteta organ starateljstva djetetu e imenovati posebnog staratelja u svim postupcima u kojima se odluuje o pravima djeteta. lan 270. (1) Ukoliko stranka nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima u postupku, a nije joj oduzeta poslovna sposobnost, sud e o tome obavijesti organ starateljstva i nadleni sud radi pokretanja odgovarajueg postupka. (2) Sud e prekinuti postupak dok se ne provede postupak oduzimanja poslovne sposobnosti, odnosno dok ga organ starateljstva ili nadleni sud ne obavijesti o obustavi. Za vrijeme prekida postupka mogu se poduzeti samo radnje za koje postoji opasnost od odgode, a naroito one kojima treba osigurati ili zatititi prava stranke koja nije sposobna sama brinuti se o svojim pravima i interesima. (3) U sluaju iz stava 1. ovog lana sud moe postaviti privremenog zastupnika svakoj stranci u postupku. O postavljanju ovog zastupnika sud e bez odgode obavijestiti organ starateljstva. lan 271. (1) Dijete koje je navrilo 14 godina i osoba kojoj je ograniena poslovna sposobnost, za koje sud utvrdi da su sposobni shvatiti znaenje i pravne posljedice svojih radnji, mogu kao stranka ili uesnik u postupku samostalno poduzimati parnine radnje. (2) Tokom postupka u kojem odluuje o tome sa kojim e roditeljem dijete ivjeti, o osobnim odnosima i neposrednim kontaktima djeteta sa roditeljem sa kojim ne ivi, te o roditeljskom staranju, sud mora na odgovarajui nain obavijestiti dijete koje je sposobno shvatiti znaenje i pravne posljedice odluke o voenju postupka i o njegovom pravu da izrazi svoje miljenje. Sudija obavlja neformalni razgovor sa djetetom na sudu, ili van suda, uz posredovanje organa starateljstva, o emu sastavlja zapisnik. (3) Zakonski zastupnik osoba iz stava 1. ovog lana moe poduzimati radnje u postupku dok one ne izjave da same preuzimaju parnicu. (4) Osobe iz stava 1. ovog lana za koje sud utvrdi da nisu sposobne shvatiti znaenje i pravne posljedice svojih radnji, kao i dijete koje nije navrilo 14 godina ivota, u postupku zastupa zakonski zastupnik. (5) Sud e djetetu imenovati posebnog zastupnika ako su interesi djeteta i njegovog zakonskog zastupnika u suprotnosti, kao i u drugim sluajevima u kojima, s obzirom na okolnosti sluaja, utvrdi da je to potrebno radi zatite djetetovih interesa.

2. Posebni parnini postupci a) Ope odredbe lan 272. (1) Brani spor je spor o utvrivanju postojanja ili nepostojanja braka, o ponitenju i razvodu braka. (2) Sporovi iz odnosa roditelja i djece su: sporovi o utvrivanju ili osporavanju materinstva ili oinstva, te sporovi o tome sa kojim e roditeljem dijete ivjeti, o nainu odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem i o roditeljskom staranju i sporovi o izdravanju djeteta, bez obzira na to da li se rjeavaju samostalno ili zajedno sa branim sporovima i sporovima o utvrivanju materinstva i oinstva. lan 273. (1) Radnje u postupcima iz lana 272. ovog Zakona poduzimaju se hitno.

45

(2) U postupcima iz lana 272. ovog Zakona roite za glavnu raspravu mora se odrati u roku od 15 dana od dana prijema tube ili zahtjeva u sudu. (3) Prvostepeni sud duan je donijeti presudu i izraditi pisani otpravak presude najkasnije u roku od 15 dana od dana zakljuenja glavne rasprave. (4) O albi protiv odluke donesene u prvostepenom postupku u predmetima iz lana 272. ovog Zakona, drugostepeni sud duan je odluiti u roku od 15 dana od dana prijema albe. lan 274. Na prijedlog stranke sud moe odloiti zapoeto roite ako na roitu nije mogue izvesti neki od dokaza ije je izvoenje odreeno, a koji je vaan radi zatite interesa djeteta. lan 275. (1) U posebnim parninim postupcima i postupcima izvrenja normiranim ovim Zakonom u prvom stepenu postupa sudija pojedinac specijaliziran za ovu vrstu sporova. (2) U drugostepenom postupku sudi vijee od trojice sudija od kojih je jedan specijalizovan za ovu vrstu sporova. lan 276. (1) U toku postupka u branim sporovima i sporovima za utvrivanje i osporavanje materinstva ili oinstva sud moe, po slubenoj dunosti, rjeenjem odrediti privremene mjere radi davanja izdravanja maloljetnoj djeci kao i njihovog smjetaja. (2) U branom sporu privremene mjere iz stava 1. ovog lana sud moe odrediti i u korist branog druga, po njegovom prijedlogu. (3) alba protiv rjeenja iz st. 1. i 2. ovog lana ne zadrava izvrenje rjeenja. lan 277. U postupku u branim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece javnost je iskljuena. lan 278. (1) U postupku u branim sporovima i sporovima iz odnosa roditelja i djece stranke se ne mogu odrei zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke, niti se nagoditi. (2) U postupku iz stava 1. ovog lana ne moe se donijeti presuda zbog proputanja, presuda na osnovu priznanja, ni presuda na osnovu odricanja. (3) U postupku iz stava 1. ovog lana odricanje od tubenog zahtjeva ima isto pravno dejstvo kao i povlaenje tube. (4) U postupku iz stava 1. ovog lana sud moe utvrivati i injenice koje stranke nisu iznijele, a moe dokazivati i injenice koje su stranke priznale u postupku, osim ako se zahtijeva sporazumni razvod braka. lan 279. U albi se ne mogu iznositi nove injenice i predlagati novi dokazi, osim ako alilac dokae da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti, odnosno predloiti do zakljuenja glavne rasprave kod prvostepenog suda i ako se njihovim iznoenjem, odnosno predlaganjem tite prava i interesi djeteta. lan 280. (1) O trokovima postupka u statusnim stvarima sud e odluiti slobodno, vodei rauna o okolnostima sluaja i o ishodu postupka. (2) Stranka je duna po nalogu suda unaprijed poloiti iznos potreban za podmirenje trokova izvoenja dokaza kojeg je ona predloila. Izuzetno, ako sud u postupku u sporu za utvrivanje i

46

osporavanje materinstva ili oinstva odredi izvoenje dokaza analizom DNK, a stranke ne poloe odreeni iznos, trokovi odreeni za njegovo izvoenje isplatit e se iz sredstava suda. (3) Predujmljene trokove iz stava 2. ovog lana snosit e konano stranka koja je izgubila parnicu. lan 281. (1) Kada se u postupku pred sudom odluuje o tome sa kojim e roditeljem dijete ivjeti i o osobnim odnosima i neposrednim kontaktima djeteta sa roditeljem sa kojim ne ivi, o izdravanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stava 2. lan 216. ovog Zakona, te o drugim sadrajima roditeljskog staranja, sud poziva organ starateljstva da uestvuje u tom postupku radi zatite interesa djeteta. (2) Organ starateljstva uestvuje u postupku izvrenja i osiguranja koji se provodi radi ostvarivanja odluke donesene u postupku iz stava 1. ovog lana. lan 282. (1) Organ starateljstva duan je odazvati se pozivu suda iz stava 1. lan 281. ovog Zakona i uestvovati u postupku. (2) Kada uestvuje u postupku iz stava 1. lan 281. ovog Zakona, organ starateljstva ovlaen je podnijeti svoj prijedlog i poduzimati druge radnje u postupku radi zatite prava i interesa djeteta, a naroito iznositi injenice koje stranke nisu navele, predlagati izvoenje dokaza i ulagati pravne lijekove. lan 283. (1) Sud pred kojim se provodi postupak iz stava 1. lan 281. ovog Zakona obavijestit e organ starateljstva o pokretanju postupka, pozivati ga na roita i dostavljati mu podneske stranaka i odluke, bez obzira na to uestvuje li organ starateljstva u postupku. (2) Sud e zatraiti od organa starateljstva da dijete, uzimajui u obzir njegov uzrast i zrelost, upozna sa mogunou uestvovanja u postupku iz stava 1. lan 281. ovog Zakona. (3) Odredbe iz stava 1. ovog lana primjenjivat e se na odgovarajui nain i u vanparninim postupcima u kojima, prema odredbama ovog Zakona, organ starateljstva moe biti stranka, ako u njima ne uestvuje. lan 284. (1) Organ starateljstva duan je na zahtjev suda prikupiti podatke o osobnim i porodinim prilikama djeteta i stranaka u postupku, kada sud smatra da je to potrebno za donoenje odluke. (2) U postupku u kojem odluuju o izdravanju maloljetnog djeteta i punoljetnog djeteta iz stava 2. lan 216. ovog Zakona, organ starateljstva duan je na zahtjev suda prikupiti i ispitati podatke o osobnim i porodinim prilikama djeteta i stranaka u postupku, te imovinske prilike stranaka, a naroito da li prikazani prihodi odgovaraju stvarnom stanju. lan 285. Kada uestvuje u postupku kao stranka, organ starateljstva ima pravo na naknadu trokova prema odredbama Zakona o parninom postupku. lan 286. Protiv presude donesene u drugom stepenu u sporovima iz lana 272. ovog Zakona revizija nije doputena.

b) Postupak u branim sporovima lan 287. (1) Postupak u branim sporovima pokree se tubom.

47

(2) Ako oba brana partnera zahtijevaju razvod braka, postupak se pokree zahtjevom za sporazumni razvod braka. (3) Ako jedan brani partner podnese tubu za razvod braka, a drugi najkasnije do zakljuenja glavne rasprave izriito izjavi da ne osporava osnovanost tubenog zahtjeva, smatrat e se da su brani partneri podnijeli zahtjev za sporazumni razvod braka. (4) Ako jedan brani partner odustane od zahtjeva za sporazumni razvod braka, a drugi ostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat e se tubom za razvod braka. lan 288. (1) Za suenje u branim sporovima nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem su podruju brani partneri imali posljednje zajedniko prebivalite. (2) Ako je u branim sporovima sud u Federaciji nadlean zato to su brani partneri imali posljednje zajedniko prebivalite u Federaciji, odnosno zato to tuilac ima prebivalite u Federaciji, mjesno je nadlean sud na ijem su podruju brani partneri imali posljednje zajedniko prebivalite, odnosno sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite. (3) Ako je u sporovima o imovinskim odnosima branih partnera sud u Federaciji nadlean zato to se imovina branih partnera nalazi u Federaciji ili zato to tuilac u vrijeme podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Federaciji, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite ili boravite u vrijeme podnoenja tube. lan 289. (1) Tueni brani partner moe protiv drugog branog partnera u branom sporu istom sudu podnijeti protutubu radi utvrivanja nepostojanja braka ili za ponitenje braka. (2) O tubi i protutubi sud e, po pravilu, odluiti istom presudom. (3) Protutuba se moe podnijeti i iz razloga iz kojih se tuba ne bi mogla podnijeti zbog isteka roka za njeno podnoenje. lan 290. (1) Pravo na tubu u branom sporu ne zastarijeva, niti je ogranieno drugim rokovima i uvjetima, ukoliko ovim Zakonom nije drukije odreeno. (2) Pravo na tubu za ponitenje ili razvod braka ne prelazi na nasljednike branih partnera, ali nasljednici branog partnera koji je podnio tubu mogu nastaviti ve zapoeti postupak radi utvrivanja da je postojao osnov za ponitenje ili razvod braka. (3) Zahtjev za nastavljanje postupka iz stava 2. ovog lana moe se istai u roku od est mjeseci od smrti branog partnera. Nakon isteka ovog roka, zahtjev se moe istaknuti samo u posebnoj parnici. (4) Odredbe iz st. 2. i 3. ovog lana primjenjivat e se i kada je podnesen zahtjev za sporazumni razvod braka. lan 291. (1) Ako tubu u postupku u branom sporu podnosi punomonik stranke, u punomoi se mora navesti koju e tubu punomonik podnijeti. (2) U punomoi koja se izdaje za podnoenje tube za ponitenje braka mora se izriito navesti razlog na osnovu kojeg se tuba moe podnijeti. lan 292. (1) U parnicama za razvod braka tuilac moe tubu povui do zakljuenja glavne rasprave bez pristanka tuenog, a sa pristankom tuenog dok se postupak pravomono ne zavri.

48

(2) Zahtjev za sporazumni razvod braka mogu brani partneri povui dok se postupak pravomono ne zavri. (3) U sluajevima iz st. 1. i 2. ovog lana, ako je povlaenje tube i zahtjeva za sporazumni razvod braka uslijedilo nakon donoenja prvostepene presude, prvostepeni sud e rjeenjem utvrditi da je presuda bez pravnog dejstva i da se postupak obustavlja. Ovako e sud postupiti i kada je od zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samo jedan od branih partnera. (4) Na nain iz stava 3. ovog lana sud e postupiti i u sluaju smrti branog partnera, ime se ne dira u pravo nasljednika da nastave postupak u smislu stava 2. lan 290. ovog Zakona. lan 293. Presuda kojom se brak razvodi na osnovu zahtjeva za sporazumni razvod braka moe se pobijati samo zbog bitnih povreda odredaba parninog postupka, zbog toga to je pristanak na razvod braka dat u zabludi ili pod uticajem sile ili prevare, kao i u sluaju da nisu bili ispunjeni uvjeti iz lana 47. ovog Zakona. lan 294. Pravomona presuda kojom je utvreno da brak ne postoji, ili kojom je brak poniten ili razveden, ne moe se, povodom prijedloga za ponavljanje postupka ili prijedloga za povraaj u preanje stanje, izmijeniti u dijelu o prestanku braka, bez obzira na to da li je neka od stranaka zakljuila novi brak.

c) Postupak radi utvrivanja ili osporavanja materinstva ili oinstva lan 295. (1) Postupak u sporovima radi utvrivanja ili osporavanja materinstva ili oinstva pokree se tubom. (2) Tubu iz stava 1. ovog lana dijete moe podii bilo pred sudom ope mjesne nadlenosti, bilo pred sudom na ijem podruju ima prebivalite, odnosno boravite. (3) Ako je u sporovima radi utvrivanja ili osporavanja materinstva ili oinstva sud u Federaciji nadlean zato to tuilac ima prebivalite u Federaciji, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite. lan 296. (1) Stranke u postupku radi utvrivanja materinstva su: dijete, ena koja sebe smatra majkom djeteta iz l. 73. i 80. stav 3., mukarac koji sebe smatra ocem djeteta, organ starateljstva, nasljednici iz lana 77. ovog Zakona i ena ije se materinstvo utvruje. (2) Stranke u postupku radi utvrivanja oinstva su: dijete, majka djeteta, mukarac koji sebe smatra ocem djeteta iz stava 2. lan 76. i lan 84. ovog Zakona, organ starateljstva, nasljednici iz lana 77. ovog Zakona i mukarac ije se oinstvo utvruje. lan 297. (1) Stranke u postupku radi osporavanja materinstva su: dijete, ena koja je upisana kao majka djeteta, ena koja sebe smatra majkom iz stava 3. lana 80. ovog Zakona i djetetov otac. (2) Stranke u postupku radi osporavanja oinstva su: dijete, majka djeteta, mu majke djeteta, mukarac koji sebe smatra ocem djeteta iz l. 84. i 87. ovog Zakona, kao i mukarac koji je priznao oinstvo. lan 298. (1) Ako tubom radi utvrivanja i osporavanja materinstva i oinstva nisu obuhvaene sve osobe koje prema odredbama l. 296. i 297. ovog Zakona moraju biti stranke u postupku, sud e tuiocu vratiti tubu radi dopune, navodei da kao stranku mora oznaiti i osobu koja tubom nije obuhvaena.

49

(2) Ako tuilac u roku koji je sud odredio, a koji ne moe biti dui od osam dana, ne izvri dopunu, sud e odbaciti tubu. lan 299. Sve osobe koje su u poloaju tuioca ili tuenika su jedinstveni suparniari. lan 300. Kada tubu podnese jedan od tuioca u zakonskom roku, tubi moe pristupiti i osoba kojoj je istekao rok za podnoenje tube. lan 301. (1) Ako dijete i roditelj koji prema zakonu zastupa dijete zajedno podnesu tubu radi utvrivanja ili osporavanja materinstva ili oinstva, ako su tueni istom tubom, taj e roditelj zastupati dijete i u parnici, ali e organ starateljstva djetetu postaviti posebnog staratelja ako izmeu djeteta i roditelja u toj parnici postoje protivni interesi. (2) Ako se tubi djeteta radi osporavanja i utvrivanja materinstva ili oinstva pridruio roditelj koji prema zakonu zastupa dijete, a kojem je istekao rok za tubu, organ starateljstva djetetu e imenovati posebnog staratelja. (3) Ako su dijete i roditelj koji prema zakonu zastupa dijete u parnici u protivnim stranakim ulogama, organ starateljstva imenovat e djetetu posebnog staratelja. lan 302. (1) injenice od kojih zavisi odluivanje o predmetu spora sud moe utvrivati i izvoenjem dokaza medicinskim vjetaenjem. (2) U rjeenju o izvoenju dokaza medicinskim vjetaenjem sud e odrediti rok do kojeg dokaz treba da se izvede, uzimajui pri tome u obzir sve okolnosti sluaja, a naroito hitnost postupka. (3) Poziv za izvoenje medicinskog vjetaenja, uz koji se dostavlja rjeenje iz stava 2. ovog lana, sud dostavlja osobno strankama. U pozivu mora biti navedena ustanova u kojoj e se vjetaenje izvriti i vrijeme njegovog izvrenja. (4) Stranke su obavezne odazvati se na poziv iz stava 3. ovog lana i podvrgnuti se medicinskom vjetaenju. (5) Ako se stranka, uredno pozvana da pristupi vjetaenju analizom DNK, nije odazvala pozivu ili se nije podvrgla ovom vjetaenju, sud e izdati nalog sudskoj policiji za njeno privoenje na vjetaenje. Trokove ovog privoenja snosi privedena stranka. (6) Ako vjetaenje primjenom drugih medicinskih metoda nije izvedeno zbog neodazivanja stranke ili zbog uskraivanja njegovog izvoenja, sud e cijeniti od kakvog je to znaaja. lan 303. (1) U postupku iz stava 3. lan 80. i stava 1. lan 87. ovog Zakona sud e na troak tuiteljice, odnosno tuioca odrediti izvoenje dokaza medicinskim vjetaenjem radi utvrivanja materinstva, odnosno oinstva. (2) Ako se medicinskim vjetaenjem utvrdi da tuiteljica, odnosno tuilac nije roditelj djeteta, sud e odbiti tubeni zahtjev u cijelosti. (3) Ako se medicinskim vjetaenjem utvrdi da je tuiteljica, odnosno tuilac roditelj djeteta, sud e nastaviti raspravljati i o zahtjevu za osporavanje materinstva, odnosno oinstva i u jednoj presudi odluiti o oba zahtjeva. d) Postupak odluivanja o pitanjima sa kojim e roditeljem dijete ivjeti, o nainu odravanja odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem i o roditeljskom staranju

50

lan 304. (1) Odlukom kojom se utvruje da brak ne postoji, ili se ponitava, ili razvodi, kojom se utvruje materinstvo ili oinstvo, kao i odlukom donesenom u drugim sluajevima odvojenog ivota roditelja, sud e odluiti o tome sa kojim roditeljem e ivjeti maloljetno dijete, ili dijete nad kojim se ostvaruje roditeljsko staranje, nakon punoljetstva, o nainu odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem, kao i roditeljskom staranju drugog roditelja u smislu stava 3. lan 142. ovog Zakona. (2) Odlukom iz stava 1. ovog lana sud moe odluiti o smjetaju djeteta i povjeravanju njegovog uvanja i odgoja drugoj osobi ili ustanovi, ako je to potrebno radi zatite najboljeg interesa djeteta. (3) Kada utvrdi postojanje razloga iz lana 154. ovog Zakona, sud e odlukom iz stava 1. ovog lana izrei mjeru oduzimanja roditeljskog staranja. lan 305. (1) Prije donoenja odluke iz stava 1. lan 304. ovog Zakona sud e zatraiti miljenje i prijedlog organa starateljstva. U sluaju razvoda braka roditelja, organ starateljstva duan je uzeti u obzir miljenje osobe ovlaene za posredovanje. (2) Miljenje i prijedlog iz stava 1. ovog lana organ starateljstva duan je hitno dostaviti sudu. (3) U postupku donoenja odluke iz stava 1. ovog lana sud nije vezan zahtjevima stranaka. lan 306. (1) U odluci o tome sa kojim e roditeljem dijete ivjeti sud e, ako je to potrebno, naloiti osobi kod koje se dijete nalazi da ga preda roditelju. (2) Odluka iz stava 1. ovog lana obavezuje stranke, organ starateljstva i osobu kod koje se dijete nalazi. (3) U odluci iz stava 1. ovog lana, sud e odrediti rok za predaju djeteta ili naloiti da se dijete preda odmah. lan 307. Sud moe prihvatiti sporazum roditelja o tome sa kojim e roditeljem dijete ivjeti, o nainu odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa drugim roditeljem i o roditeljskom staranju, ukoliko ocijeni da je sporazum u najboljem interesu djeteta.

e) Postupak u sporovima o izdravanju lan 308. (1) O izdravanju maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta pod uvjetima odreenim u st. 1. i 2. lana 216. ovog Zakona sud e odluiti odlukom kojom utvruje da brak ne postoji, ili se ponitava, ili razvodi i odlukom kojom utvruje materinstvo, ili oinstvo. (2) Odluku o izdravanju djeteta iz stava 1. ovog lana sud e donijeti i u drugim sluajevima odvojenog ivota roditelja. (3) Sud e odluku o izdravanju iz st. 1. i 2. ovog lana dostaviti nadlenom organu starateljstva. lan 309. Postupak u sporovima o izdravanju pokree se na zahtjev osobe kojoj je odredbama ovog Zakona priznato pravo na izdravanje kao i organa starateljstva, u skladu sa stavom 1. lan 239.ovog Zakona. lan 310.

51

U postupku u sporovima o izdravanju nee se primjenjivati odredbe Zakona o parninom postupku koje se odnose na postupak u sporovima male vrijednosti. lan 311. (1) Za suenje u sporovima za zakonsko izdravanje, ako je tuilac osoba koja trai izdravanje, nadlean je pored suda ope mjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite, odnosno boravite. (2) Ako je u sporovima za zakonsko izdravanje sa meunarodnim elementima sud u Federaciji nadlean zato to tuilac ima prebivalite u Federaciji, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuilac ima prebivalite. (3) Ako nadlenost suda u Federaciji u sporovima o zakonskom izdravanju postoji zato to tuenik u Federaciji ima imovinu iz koje se moe naplatiti izdravanje, mjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi ta imovina.

VIII. VANPARNINI POSTUPAK 1. Ope odredbe lan 312. Vanparnini postupak provodi se prema odredbama Zakona o vanparninom postupku, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. lan 313. (1) U vanparninom postupku u prvom stepenu odluuje sudija pojedinac. (2) Izjave uesnika u postupku, date van roita, moe na zapisnik uzeti i struni saradnik. lan 314. (1) Uesnici u postupku su osobe koje su postupak pokrenule, osoba o ijim se pravima ili pravnim interesima odluuje u postupku, kao i organ koji uestvuje u postupku na osnovu zakonskih ovlaenja za pokretanje postupka, bez obzira na to da li su postupak pokrenuli ili su kasnije stupili u postupak. (2) Predlaga, u smislu ovog zakona, jeste fiziko ili pravno lice, odnosno organ po ijem prijedlogu je postupak pokrenut, a protivnik predlagaa je osoba prema kojoj se ostvaruje pravo ili pravni interes predlagaa. lan 315. (1) Sud moe donijeti odluku i bez odravanja usmene rasprave, ako smatra da rasprava nije potrebna. (2) Sud donosi odluku na roitu samo u sluajevima kada je to ovim Zakonom odreeno ili kada ocijeni da je odravanje roita potrebno radi razjanjenja ili utvrivanja odlunih injenica ili kada smatra da je zbog drugih razloga odravanje roita prikladno. (3) Izostanak pojedinog uesnika sa roita ne spreava sud da dalje postupa. lan 316. (1) Kada se rjeenjem suda mijenja osobno ili porodino stanje uesnika ili njihova prava i dunosti, pravne posljedice rjeenja nastaju kada ono postane pravomono. (2) Izuzetno, sud moe odrediti da pravne posljedice rjeenja nastupaju prije pravomonosti, ako je to potrebno radi zatite maloljetnika ili drugih osoba koje nisu sposobne same brinuti se o sebi i o svojim pravima i interesima.

52

(3) Pravomono rjeenje iz stava 1. ovog lana bez odlaganja se dostavlja organu uprave nadlenom za voenje matinih knjiga. lan 317. U vanparninom postupku ne nastupa mirovanje postupka. lan 318. (1) Ako sud utvrdi da bi postupak trebalo provesti prema pravilima parninog postupka, obustavit e vanparnini postupak. Postupak e se po pravomonosti rjeenja nastaviti prema pravilima parninog postupka pred nadlenim sudom. (2) Radnje koje je proveo vanparnini sud (uviaj, vjetaenje, sasluanje svjedoka i drugo), nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u vanparninom postupku. Te radnje ponovit e se samo ako je vanparnini sud uinio neku od bitnih povreda odredaba parninog postupka. (3) Kad je odluka suda donesena u vanparninom postupku, a postupak je trebalo da se provede prema pravilima parninog postupka, ta odluka moe se pobijati pravnim lijekovima, ako je vanparnini sud uinio neku od bitnih povreda odredaba parninog postupka. lan 319. (1) U vanparninom postupku odluke se donose u obliku rjeenja. (2) Rjeenje protiv kog je dozvoljena posebna alba, kao i rjeenje drugostepenog suda mora biti obrazloeno. lan 320. Protiv rjeenja donesenog u prvom stepenu moe se izjaviti alba u roku od osam dana od dana dostavljanja rjeenja. lan 321. (1) alba protiv rjeenja iz lana 320. ovog Zakona zadrava izvrenje rjeenja ako zakonom ili odlukom suda nije drukije odreeno. (2) Sud moe odluiti da alba ne zadrava izvrenje rjeenja kojim su izreene mjere za zatitu prava i najboljeg interesa djeteta i drugih osoba koje nisu sposobne same brinuti se o sebi i o svojim pravima i interesima. lan 322. (1) Povodom blagovremeno izjavljene albe prvostepeni sud moe rjeenjem preinaiti ili ukinuti svoje rjeenje, ako se time ne vrijeaju prava drugih osoba koja se zasnivaju na tom rjeenju. (2) Ako ne preinai, odnosno ne ukine svoje rjeenje, prvostepeni sud e albu, zajedno sa spisima, dostaviti drugostepenom sudu na odluivanje bez obzira na to da li je alba podnesena u zakonom odreenom roku. (3) Drugostepeni sud moe odluiti i o neblagovremeno podnesenoj albi ako se time ne vrijeaju prava drugih osoba, koja se zasnivaju na tom rjeenju. lan 323. U vanparninom postupku u kom se odluuje o osobnim i porodinim stanjima uesnika mjesno nadlean je sud na ijem podruju osoba u ijem interesu se postupak vodi ima prebivalite, a ako nema prebivalite, sud na ijem podruju ta osoba ima boravite. lan 324. (1) Ako se u toku postupka izmijene okolnosti na kojima je zasnovana mjesna nadlenost suda, sud koji vodi postupak moe predmet ustupiti sudu koji je prema izmijenjenim okolnostima mjesno nadlean, ako je oigledno da e se pred tim sudom postupak lake provesti, ili ako je to u interesu osoba o kojima sud vodi naroitu brigu.

53

(2) Kada se predmet ustupa drugom sudu u interesu osoba o kojima sud vodi naroitu brigu, sud e prije ustupanja predmeta pozvati organ starateljstva da u odreenom roku da svoje miljenje o cjelishodnosti ustupanja. Ako organ starateljstva u ostavljenom roku ne dostavi miljenje, sud e postupiti prema okolnostima sluaja, vodei rauna o interesima ovih osoba.

2. Postupak za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti lan 325. (1) U postupku za oduzimanje i vraanje poslovne sposobnosti sud utvruje da li postoje razlozi iz stava 1. lan 192. ovog Zakona. (2) Postupak iz stava 1. ovog lana mora se zavriti to prije, a najkasnije u roku od 30 dana od dana prijema prijedloga. lan 326. (1) Postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti moe pokrenuti sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog organa starateljstva, branog partnera osobe kojoj se oduzima poslovna sposobnost, njenih krvnih srodnika u ravnoj liniji, a u pobonoj do drugog stepena. (2) Postupak za vraanje poslovne sposobnosti moe pokrenuti sud po slubenoj dunosti ili na prijedlog osoba iz stava 1. ovog lana ili staratelja, uz odobrenje organa starateljstva, te osobe kojoj se vraa poslovna sposobnost. (3) U prijedlogu za pokretanje postupka iz st. 1. i 2. ovog lana navest e se injenice na kojima se zasniva prijedlog i predloiti dokazi kojima se utvruju te injenice. lan 327. Za voenje postupka nadlean je sud na ijem podruju osoba kojoj se oduzima ili vraa poslovna sposobnost ima prebivalite, odnosno boravite. lan 328. Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost vlasnik nekretnina, sud e bez odlaganja, radi zabiljebe voenja postupka, obavijestiti zemljinoknjini ured nadlenog suda. lan 329. O pokretanju postupka obavjetava se opinska sluba nadlena za poslove voenja matinih knjiga u kojima je upisana osoba kojoj se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost, radi evidentiranja voenja postupka. lan 330. (1) Na sva roita za raspravljanje o prijedlogu pozivaju se predlaga, staratelj osobe kojoj se oduzima ili vraa poslovna sposobnost, odnosno njen privremeni zastupnik i organ starateljstva. (2) Osoba kojoj se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost poziva se i sasluava na roitu, osim ako prema ocjeni suda sasluanje ove osobe nije mogue zbog njenog zdravstvenog stanja ili bi za njega moglo biti tetno. (3) Osobe iz st. 1. i 2. ovog lana i organ starateljstva mogu u toku postupka uestvovati pri izvoenju dokaza i raspravi o rezultatima cjelokupnog postupka. 4) O oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti sud odluuje na osnovu injenica utvrenih na roitu. (5) Ako je osoba kojoj se oduzima, odnosno vraa poslovna sposobnost smjetena u zdravstvenu ustanovu ili ustanovu socijalne zatite, sud e je po pravilu, sasluati u toj ustanovi. U zdravstvenoj ustanovi sud moe odrati i roite na kojem e sasluati protivnika predlagaa.

54

lan 331. (1) Po nalogu suda osobu o kojoj se postupak vodi mora pregledati vjetak ljekar odgovarajue specijalnosti, koji e dati pisani nalaz i miljenje o njenom psihikom stanju. (2) Ukoliko je osoba o kojoj se vodi postupak odlukom suda smjetena u zdravstvenu ustanovu i ako iz izvjetaja te ustanove proizlazi da je potrebno oduzeti joj poslovnu sposobnost, sud ne mora odrediti pregled iz stava 1. ovog lana. (3) Vjetaenje se vri u prisustvu sudije. lan 332. (1) Sud moe odrediti da se osoba o kojoj se vodi postupak privremeno, ali najdulje na tri mjeseca, smjesti u zdravstvenu ustanovu, ukoliko vjetak ljekar ocijeni da je to potrebno radi utvrivanja njenog psihikog stanja i sposobnosti za rasuivanje i da nije tetno za njeno zdravlje. (2) Ako se zdravstvena ustanova iz stava 1. ovog lana nalazi van podruja suda koji provodi postupak, ovaj sud e potrebne radnje izvesti putem nadlenog suda. (3) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana dozvoljena je alba. lan 333. Kada utvrdi da postoje razlozi za oduzimanje poslovne sposobnosti, sud e osobi o kojoj se vodi postupak oduzeti ili ograniiti poslovnu sposobnost. lan 334. (1) Sud moe odloiti donoenje rjeenja o ogranienju poslovne sposobnosti zbog zloupotrebe alkohola ili drugih sredstava zavisnosti, ako se ta osoba podvrgne lijeenju u zdravstvenoj ustanovi. (2) Donoenje rjeenja iz stava 1. ovog lana odlae se na vrijeme od est do dvanaest mjeseci. (3) Na mogunost iz stava 1. ovog lana sud e upozoriti osobu kojoj treba ograniiti poslovnu sposobnost. (4) Rjeenje o odlaganju opozvat e se ako osoba kojoj se ograniava poslovna sposobnost napusti zdravstvenu ustanovu ili izbjegava lijeenje u vrijeme odlaganja donoenja rjeenja. lan 335. (1) Rjeenje o oduzimanju ili ogranienju poslovne sposobnosti dostavlja se osobi koja je podnijela prijedlog za pokretanje postupka, osobi kojoj se oduzima poslovna sposobnost, njenom staratelju i organu starateljstva. (2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana se ne mora dostaviti osobi kojoj se oduzima poslovna sposobnost ako ona ne moe da shvati znaenje i pravne posljedice odluke ili ako bi to bilo tetno za njeno zdravlje. (3) O pravomonosti rjeenja iz stava 1. ovog lana, sud e po slubenoj dunosti obavijestiti organ starateljstva. lan 336. (1) Ako prestanu razlozi iz st. 1. i 2. lana 192. ovog Zakona, sud e po slubenoj dunosti ili na prijedlog osoba ovlaenih u stavu 2. lan 326. ovog Zakona donijeti rjeenje o potpunom ili djelominom vraanju poslovne sposobnosti osobi kojoj je ona oduzeta, odnosno ograniena. (2) Ako sud utvrdi sa velikom vjerovatnoom da se ne moe oekivati izljeenje ili znatno poboljanje psihikog stanja ili prestanak drugih okolnosti zbog kojih je osobi oduzeta poslovna sposobnost, moe odbiti prijedlog za potpuno ili djelomino vraanje poslovne sposobnosti i odrediti rok,

55

koji ne moe biti dui od godinu dana, prije ijeg isteka se ne moe ponovno traiti vraanje poslovne sposobnosti. (3) Prijedlog za vraanje poslovne sposobnosti koji je podnesen prije isteka roka iz stava 2. ovog lana sud e odbaciti. (4) U postupku za potpuno ili djelomino vraanje poslovne sposobnosti primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe ovog Zakona o postupku za oduzimanje poslovne sposobnosti. lan 337. (1) Protiv rjeenja o oduzimanju ili vraanju poslovne sposobnosti albu mogu izjaviti osobe koje su uestvovale u postupku u roku od tri dana od dana prijema rjeenja. (2) Osoba kojoj se oduzima poslovna sposobnost moe izjaviti albu bez obzira na svoje zdravstveno stanje. (3) alba ne zadrava izvrenje rjeenja, osim ako sud, iz opravdanih razloga, drukije odlui. (4) Prvostepeni sud e albu sa spisima bez odlaganja dostaviti drugostepenom sudu, koji je duan donijeti odluku u roku od 15 dana od dana prijema albe. lan 338. Pravomono rjeenje o oduzimanju, odnosno vraanju poslovne sposobnosti sud e dostaviti opinskoj slubi nadlenoj za poslove voenja matinih knjiga radi upisa u matine knjige roenih i zemljinoknjinom uredu nadlenog suda. lan 339. Trokove postupka oduzimanja i vraanja poslovne sposobnosti snosi predlagala.

3. Postupak za davanje dozvole za sklapanje braka lan 340. U postupku davanja dozvole za sklapanje braka sud odluuje o davanju dozvole u sluajevima iz stava 2. l. 11. i l. 14. i 15. ovog Zakona. lan 341. (1) Postupak za davanje dozvole za sklapanje braka maloljetniku pokree se na prijedlog maloljetne osobe. (2) Prijedlog za pokretanje postupka sadri osobne podatke o osobama koje ele sklopiti brak, osobne podatke o roditeljima predlagaa, injenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim injenicama. lan 342. (1) Sud e na odgovarajui nain ispitati da li postoje uvjeti utvreni u stavu 2. lan 15. ovog Zakona. (2) Prije donoenja rjeenja sud e pribaviti nalaz i miljenje zdravstvene ustanove i miljenje organa starateljstva, sasluat e predlagaa i osobu sa kojom on eli sklopiti brak, roditelja ili staratelja predlagaa, a prema potrebi moe izvesti i druge dokaze. Sud nee sasluati roditelja kome je oduzeto roditeljsko pravo, a ocijenit e da li e sasluati roditelja koji bez opravdanih razloga ne vri roditeljsko pravo. (3) Sud e, po pravilu, sasluati predlagaa bez prisustva ostalih uesnika u postupku. (4) Sud je duan utvrditi i osobna svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na osobu sa kojom predlaga eli sklopiti brak.

56

(5) U postupku sud e na odgovarajui nain ispitati opravdanost prijedloga vodei rauna o ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti porodice, kao i shvaanjima sredine u kojoj ive osobe koje ele sklopiti brak. lan 343. (1) Rjeenje o davanju dozvole za sklapanje braka dostavlja se predlagau i osobi sa kojom on eli sklopiti brak, roditeljima ili staratelju predlagaa i nadlenom organu starateljstva. (2) Rjeenje kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole za sklapanje braka dostavlja se predlagau. (3) Protiv rjeenja iz stava 1. ovog lana albu mogu podnijeti roditelj ili staratelj predlagaa i organ starateljstva, a protiv rjeenja iz stava 2. ovog lana predlaga i osoba sa kojom on namjerava sklopiti brak. lan 344. (1) Postupak za davanje dozvole za sklapanje braka osobi nesposobnoj za rasuivanje pokree se na prijedlog osobe koja je nesposobna za rasuivanje. (2) Prijedlog za pokretanje postupka sadri osobne podatke o osobama koje ele sklopiti brak, injenice na kojima se zasniva prijedlog i dokaze o iznesenim injenicama. lan 345. (1) Sud e na odgovarajui nain ispitati da li postoje uvjeti iz stava 2. lan 11. ovog Zakona, te utvrditi osobna svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na osobu sa kojom predlaga namjerava sklopiti brak. (2) Prije donoenja rjeenja sud e pribaviti miljenje zdravstvene ustanove i organa starateljstva, sasluat e predlagaa i osobu sa kojom on eli sklopiti brak, staratelja ili roditelja koji se stara o predlagau, a prema potrebi moe izvesti i druge dokaze. (3) Sud e, po pravilu, sasluati predlagaa bez prisustva ostalih uesnika u postupku. (4) Sud je duan utvrditi i osobna svojstva, imovinsko stanje i druge bitne okolnosti koje se odnose na osobu sa kojom predlaga eli sklopiti brak. (5) U postupku sud e na odgovarajui nain ispitati opravdanost prijedloga vodei rauna o ostvarivanju ciljeva braka i o zatiti porodice, kao i shvaanjima sredine u kojoj ive osobe koje ele sklopiti brak. lan 346. (1) Rjeenje o davanju dozvole za sklapanje braka dostavlja se predlagau i osobi sa kojom predlaga eli sklopiti brak, roditeljima, odnosno staratelju predlagaa i organu starateljstva. (2) Rjeenje kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole za sklapanje braka dostavlja se predlagau. lan 347. Protiv rjeenja kojim se dozvoljava sklapanje braka osobi nesposobnoj za rasuivanje albu mogu podnijeti sve osobe navedene u odredbi stava 1. lan 343. ovog Zakona, a protiv rjeenja kojim se odbija prijedlog za davanje dozvole albu mogu izjaviti predlaga i osoba sa kojom on namjerava sklopiti brak. lan 348. Osobe kojima je dozvoljeno sklapanje braka ne mogu brak sklopiti prije pravomonosti rjeenja o davanju dozvole za sklapanje braka.

57

lan 349. Prijedlog za davanje dozvole za sklapanje braka moe se povui do pravomonosti rjeenja o davanju dozvole za sklapanje braka.

4. Postupak za oduzimanje prava roditelju da ivi sa djetetom i postupak za oduzimanje i vraanje roditeljskog staranja lan 350. (1) U postupku za oduzimanje prava roditelju da ivi sa djetetom sud odluuje u sluajevima utvrenim u stavu 1. lan 153. ovog Zakona. (2) Prijedlog za pokretanje postupka iz stava 1. ovog lana moe podnijeti drugi roditelj, dijete ili organ starateljstva, a postupak moe pokrenuti i sud po slubenoj dunosti. (3) Postupak iz stava 1. ovog lana mora se zavriti to prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. (4) Mjera oduzimanja prava roditelju da ivi sa djetetom izrie se u trajanju do jedne godine. (5) Sud e roditelju vratiti pravo da ivi sa djetetom kada je to u interesu djeteta, a na prijedlog roditelja kome je ono oduzeto, ili po slubenoj dunosti. (6) alba protiv odluka iz st. 1. i 5. ovog lana ne odlae njihovo izvrenje. (7) Pravomonou odluku o izreenoj mjeri iz stava 1. ovog lana sud e dostaviti organu starateljstva. Organ starateljstva e za vrijeme trajanja ove mjere pomoi u otklanjanju uzroka zbog kojih je ona izreena i u ponovnom uspostavljanju porodine zajednice. lan 351. (1) U postupku za oduzimanje i vraanje roditeljskog staranja sud odluuje u sluajevima utvrenim u st. 1., 4. i 5. lana 154. ovog Zakona. (2) Postupak iz stava 1. ovog lana pokree se na prijedlog roditelja koji ostvaruje roditeljsko staranje, djeteta ili organa starateljstva, a postupak za vraanje roditeljskog staranja pokree se na prijedlog roditelja kojem je bilo oduzeto roditeljsko staranje, djeteta ili organa starateljstva. (3) Postupak iz stava 1. ovog lana moe pokrenuti i sud po slubenoj dunosti. (4) Postupak iz stava 1. ovog lana mora se zavriti to prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema prijedloga. (5) U postupku za oduzimanje roditeljskog staranja roditeljima ili jednom roditelju djeteta organ starateljstva e djetetu imenovati posebnog staratelja. (6) Sud e vratiti roditeljsko staranje kada prestanu razlozi zbog kojih je ono oduzeto, a na prijedlog roditelja kome je oduzeta, djeteta ili organa starateljstva. (7) Pravomonu odluku o oduzimanju i vraanju roditeljskog staranja sud e dostaviti nadlenom matiaru radi upisa u matinu knjigu roenih, a ako dijete ima neko pravo na nekretninama, odluka e se dostaviti zemljinoknjinom uredu nadlenog suda radi zabiljebe. lan 352. Ako postupak nije pokrenut na prijedlog organa starateljstva, sud e bez odlaganja obavijestiti taj organ o pokretanju postupka i pozvati ga da uestvuje u postupku. lan 353. (1) Sud e, po slubenoj dunosti, utvrditi sve injenice koje su bitne za donoenje rjeenja.

58

(2) Radi utvrivanja bitnih injenica sud e odrati roite na koje e pozvati predlagaa, organ starateljstva i oba roditelja. U postupku za oduzimanje i vraanje roditeljskog staranja sud e pozvati i staratelja djeteta ijem se roditelju oduzima, odnosno vraa roditeljsko staranje. (3) Sud je obavezan sasluati roditelje, a maloljetnik se sasluava samo kad je to neophodno i nije tetno za njegovo duevno zdravlje. (4) Pri donoenju rjeenja o oduzimanju i vraanju roditeljskog staranja sud e uzeti u obzir i elje maloljetnika ako je maloljetnik sposoban da ih izrazi. lan 354. U postupku oduzimanja i vraanja roditeljskog staranja shodno se primjenjuju odredbe ovog Zakona o oduzimanju i vraanju poslovne sposobnosti.

5. Postupak za sticanje poslovne sposobnosti maloljetnika koji je postao roditelj lan 355. (1) Postupak za sticanje poslovne sposobnosti maloljetnika koji je postao roditelj pokree se na prijedlog maloljetnika. (2) Prijedlog iz stava 1. ovog lana moe se podnijeti nakon to je na zakonom predvieni nain utvreno materinstvo, odnosno oinstvo djeteta maloljetnika. (3) Sud e sasluati maloljetnika, njegove roditelje i pribaviti miljenje organa starateljstva o svim okolnostima koje su od znaaja za utvrivanje je li maloljetnik duevno zrela osoba. lan 356. (1) Protiv rjeenja kojim se odobrava sticanje poslovne sposobnosti albu mogu podnijeti roditelji maloljetne osobe i organ starateljstva. (2) Protiv rjeenja suda kojim se odbija zahtjev za sticanje poslovne sposobnosti albu mogu podnijeti maloljetna osoba i organ starateljstva.

IX. POSTUPCI IZVRENJA I OSIGURANJA 1. Ope odredbe lan 357. Izvrni postupak provodi se prema odredbama Zakona o izvrnom postupku, a postupak osiguranja prema odredbama Zakona o parninom postupku, ako ovim Zakonom nije drukije odreeno. lan 358. Sud moe po slubenoj dunosti donijeti odluku o izvrenju i provesti izvrenje u onim predmetima u kojim je ovlaen po slubenoj dunosti pokrenuti postupak u kojem je donesena izvrna isprava. lan 359. alba protiv rjeenja o izvrenju ne zadrava provoenje izvrenja niti poduzimanje izvrnih radnji kojima se ostvaruje potraivanje zbog koje je odreeno izvrenje. lan 360. Sud moe odrediti izvrenje samo ako se time bitno ne ugroavaju osobni i drugi vani interesi djece i drugih osoba i koje same nisu sposobne starati se o sebi i svojim pravima i interesima.

59

2. Izvrenje radi predaje djeteta roditelju sa kojim e dijete ivjeti lan 361. (1) Za odluivanje o prijedlogu za izvrenje radi predaje djeteta roditelju sa kojim e ivjeti mjesno je nadlean, osim suda koji je ope mjesno nadlean za stranku protiv koje se provodi izvrenje, i sud koji je ope mjesno nadlean za stranku koja zahtijeva izvrenje, te sud na ijem se podruju dijete zatekne. (2) Sud na ijem se podruju dijete zatekne po slubenoj dunosti e, ili na zahtjev stranke, poduzet provoenje izvrenja oduzimanjem djeteta. (3) Sud iz stava 1. ovog lana moe odluiti da se poduzimanje odreenih radnji radi predaje djeteta roditelju sa kojim e ivjeti povjeri sudu koji nije nadlean za provoenje izvrenja. lan 362. (1) Na osnovu odluke suda o tome sa kojim e roditeljem dijete ivjeti moe se odrediti i provesti izvrenje radi predaje djeteta, bez obzira na to je li tom odlukom naloena predaja djeteta. (2) Ako u odluci suda stranci protiv koje se provodi izvrni postupak nije naloena predaja djeteta, ovu naredbu izrei e sud u odluci o izvrenju. U tom sluaju sud e naloiti da se dijete preda u roku od 24 sata. lan 363. (1) Odlukom o izvrenju moe se naloiti predaja djeteta osobi na koju se odnosi izvrna isprava, osobi o ijoj volji zavisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u asu donoenja te odluke. (2) U odluci iz stava 1. ovog lana izrei e se da je dijete duna predati i svaka druga osoba kod koje se dijete zatekne u asu provoenja izvrenja. lan 364. (1) Prijedlog za izvrenje moe podnijeti roditelj sa kojim e dijete ivjeti. (2) Organ starateljstva moe podnijeti prijedlog za izvrenje ako se roditelj sa kojim e dijete ivjeti ne protivi pokretanju izvrnog postupka. lan 365. U toku izvrnog postupka sud je obavezan tititi dijete u najveoj moguoj mjeri. lan 366. (1) Sud e, nakon to ocijeni sve okolnosti sluaja, odrediti izvrenje oduzimanjem djeteta ili izricanjem i provoenjem novanih ili zatvorskih kazni protiv osobe koja protivno nalogu suda odbija predati dijete ili poduzima radnje sa ciljem njegova skrivanja ili onemoguavanja provoenja odluke. (2) Sredstva izvrenja iz stava 1. ovog lana mogu se odrediti i provesti protiv osobe kod koje se dijete nalazi i protiv osobe od ije volje zavisi predaja djeteta. (3) Ako se svrha izvrenja nije mogla postii jednim od sredstava izvrenja iz stava 1. ovog lana, sud moe odrediti drugo sredstvo izvrenja iz istog stava. lan 367. U prijedlogu za izvrenje radi predaje djeteta roditelju sa kojim e ivjeti ne mora biti naznaeno sredstvo izvrenja, a ako je naznaeno, sud nije vezan prijedlogom stranke. lan 368. (1) Kada je odlukom suda naloeno da se dijete preda u roku od 24 sata, odluka o izvrenju mora se stranci od koje treba oduzeti dijete predati prilikom poduzimanja prve izvrne radnje. Ako ta stranka ne bude prisutna pri oduzimanju djeteta, odluka e joj se dostaviti naknadno.

60

(2) Odsutnost osobe kojoj treba oduzeti dijete ne spreava provoenje izvrnih radnji. (3) Ako se izvrenje provodi protiv osobe na koju se ne odnosi odluka o izvrenju, toj osobi e se predati odluka o izvrenju i zapisnik o oduzimanju djeteta. (4) Ako se izvrenje provodi protiv osobe iz stava 3. ovog lana ili protiv osobe koja nije prisutna izvrnim radnjama, te e se radnje provesti u prisutnosti dviju punoljetnih osoba. (5) O vremenu i mjestu poduzimanja izvrnih radnji radi oduzimanja djeteta sud e, prema pravilima o osobnoj dostavi, obavijestiti roditelja kojem treba predati dijete, a moe pozvati i organ starateljstva da bude prisutan provoenju izvrenja. 3. Izvrenje radi odravanja osobnih odnosa i neposrednih kontakata djeteta sa roditeljem lan 369. U izvrnom postupku radi odravanja osobnih odnosa djeteta i neposrednih kontakata sa roditeljem sa kojim dijete ne ivi primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe l. od 364. do 368. ovog Zakona.

4. Izvrenje radi izdravanja lan 370. Za odreivanje izvrenja i provoenje izvrenja radi ostvarivanja izdravanja iz plae ili drugih stalnih novanih primanja dunika mjesno je nadlean, osim suda koji je ope mjesno nadlean za izvrioca, i sud koji je ope mjesno nadlean za poslodavca koji isplauje plau, odnosno za isplatioca drugih stalnih novanih primanja, te sud koji je sudio u prvom stepenu u postupku u kojem je donesena izvrna isprava. lan 371. (1) Dunik izdravanja moe pred sudom, notarom, organom starateljstva ili poslodavcem, odnosno drugim isplatiocem dati pristanak da se iznosi odreeni za izdravanje isplauju iz plae ili drugih stalnih novanih primanja izravno osobi koja je u odluci suda oznaena kao primalac izdravanja, bez provoenja izvrnog postupka. (2) Ako dunik daje pristanak iz stava 1. ovog lana pred sudom, notarom ili organom starateljstva, oni e poslodavcu, odnosno drugom isplatiocu stalnih novanih primanja odmah dostaviti izjavu izvrenika i odluku o izdravanju. (3) Ako je dunik dao pristanak iz stava 1. ovog lana pred poslodavcem ili drugim isplatiocem stalnih novanih primanja, duan mu je istodobno donijeti odluku o izdravanju. (4) Na osnovu pristanka dunika poslodavac, odnosno drugi isplatilac stalnih novanih primanja duan je kod svake isplate postupiti po odluci o izdravanju. lan 372. Ako roditelj koji je na osnovu pravomone sudske odluke ili nagodbe sklopljene pred organom starateljstva duan pridonositi za izdravanje djeteta ne izvrava svoje obaveze due od tri mjeseca, organ starateljstva duan je na prijedlog drugog roditelja ili po slubenoj dunosti, ako ocijeni da bi zbog toga bilo ugroeno izdravanje djeteta, poduzeti mjere osiguranja sredstva za privremeno izdravanje sve dok roditelj, obveznik izdravanja ne pone ponovo izvravati svoje obaveze.

5. Mjere osiguranja radi izdravanja lan 373. (1) Mjere osiguranja prema odredbama ovog Zakona su privremena mjera radi izdravanja i prethodna mjera radi izdravanja.

61

(2) Privremenu mjeru radi izdravanja sud moe odrediti prije i u toku postupka u sporovima o izdravanju. (3) Prethodnu mjeru radi izdravanja sud moe odrediti nakon pravomonosti odluke kojom se duniku nalae davanje izdravanja, koja jo nije izvrna. (4) Privremenu mjeru radi izdravanja maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stava 2. lan 216. ovog Zakona, sud moe odrediti u svakom postupku u kojem se, prema odredbama ovog Zakona, odluuje o pravima i interesima djeteta.

lan 374. (1) Za odreivanje i provoenje privremene mjere radi izdravanja mjesno je nadlean sud koji je nadlean za odluivanje o tubenom zahtjevu za izdravanje u prvom stepenu. (2) Za odreivanje i provoenje prethodne mjere radi izdravanja mjesno je nadlean sud koji je sudio u prvom stepenu u postupku u kojem je donesena odluka o izdravanju, koja jo nije izvrna. lan 375. (1) Privremena mjera radi izdravanja moe se odrediti ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim postojanje obaveze izdravanja, te da bez donoenja te mjere postoji opasnost za njegove osobne ili druge vane interese, ili opasnost da e bez te mjere osiguranja protivnik osiguranja sprijeiti ili znatno oteati ostvarivanje izdravanja. (2) Prethodna mjera radi izdravanja moe se odrediti ako predlaga osiguranja uini vjerovatnim da bi do nastupanja izvrnosti odluke kojom je naloeno davanje izdravanja bili dovedeni u opasnost njegovi osobni ili drugi vani interesi, ili bi bez te mjere osiguranja bilo sprijeeno ili znatno oteano ostvarivanje izdravanja. (3) Smatra se da postoji opasnost za osobne ili druge vane interese predlagaa osiguranja ako se mjere osiguranja izdravanja odreuju u korist maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stava 2. lan 216. ovog Zakona, osim ako se potraivanje odnosi na dio izdravanja u poveanom iznosu u skladu sa poveanim mogunostima pojedinog roditelja. (4) Kad se privremena mjera radi izdravanja odreuje u postupku radi utvrivanja materinstva ili oinstva, predlaga osiguranja treba uiniti vjerovatnim da je osoba protiv koje se mjera odreuje roditelj djeteta. lan 376. (1) Privremene mjere osiguranja radi izdravanja maloljetnog djeteta ili punoljetnog djeteta iz stava 2. lan 216. ovog Zakona sud e, ako za to postoji potreba, odrediti i provesti po slubenoj dunosti. (2) U drugim sluajevima prijedlog povjerioca izdravanja. mjere osiguranja radi izdravanja sud moe odrediti samo na

(3) Organ starateljstva moe podnijeti prijedlog za odreivanje mjere osiguranja kada je prema odredbama ovog Zakona ovlaen podnijeti prijedlog za izvrenje. lan 377. (1) Privremenom mjerom radi izdravanja moe se protivniku osiguranja naloiti davanje izdravanja u visini koja je neophodna za zadovoljavanje osnovnih ivotnih potreba predlagaa osiguranja, a moe se odrediti i svaka druga mjera iz lana 271. Zakona o parninom postupku. (2) Prethodnom mjerom radi izdravanja moe se protivniku osiguranja naloiti davanje izdravanja u visini koja je odreena odlukom o izdravanju ili u manjem iznosu.

62

lan 378. (1) U odluci kojom se odreuje mjera osiguranja sud e odrediti vrijeme trajanja te mjere. (2) Kada je odluka o privremenoj mjeri radi izdravanja donesena prije pokretanja postupka o izdravanju, sud e tu odluku dostaviti osobi koja je ovlaena pokrenuti postupak i odredit e rok u kojem treba podnijeti tubu radi izdravanja. lan 379. U postupcima radi odreivanja i provoenja mjera osiguranja primjenjivat e se na odgovarajui nain odredbe Zakona o parninom postupku.

OSMI DIO X. POSEBNI POSTUPCI Postupak zatite od nasilnikog ponaanja u porodici lan 380. (1) Pravo na zatitu od nasilnikog ponaanja u porodici imaju brani partneri, vanbrani partneri i svi lanovi porodice. (2) Zatitu od nasilnikog ponaanja duni su pruiti policija, organ starateljstva i sud za prekraje. (3) Sva fizika i pravna lica duna su odmah po saznanju za nasilniko ponaanje o tome dostaviti obavjetenje nadlenoj policijskoj upravi. lan 381. Policijska uprava duna je odmah po prijemu obavijestenja odstraniti i smjestiti u odgovarajuu ustanovu osobu koja se nasilniki ponaa ili od koje prijeti opasnost od nasilnikog ponaanja. lan 382. Postupak zatite od nasilnikog ponaanja u porodici je hitan i uredit e se posebnim zakonom Federacije.

DEVETI DIO XI. KAZNENE ODREDBE lan 383. (1) Novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 KM do 20.000,00 KM kaznit e se za prekraj pravno lice, odnosno ustanova ako: a) primjerak zapisnika o priznanju oinstva bez odlaganja ne dostavi nadlenom matiaru (lan 56.); b) odmah ne obavijesti organ starateljstva o upisu djeteta bez podataka o ocu (lan 66.); c) ne pozove majku da izjavi koga smatra ocem djeteta (lan 67.); d) ne pozove osobu koju je majka oznaila ocem djeteta (lan 69.); e) primjerak zapisnika o priznanju oinstva ne dostavi nadlenom matiaru (lan 70.); f) ne dostavi zapisnik o zasnivanju usvojenja (lan 107.); g) ne dostavi pravomono rjeenje o zasnivanju usvojenja nadlenom matiaru (lan 111.); h) ne dostavi rjeenje o raskidu usvojenja nadlenom matiaru (lan 123.);

63

i) ne obavijesti organ starateljstva o povredi prava djeteta, a naroito o nasilju, zlostavljanju, spolnim zloupotrebama i zanemarivanju djeteta (lan 154.); j) roditelju oduzme pravo da ivi sa djetetom (lan 154.); k) ne obavijesti nadlenog matiara o stavljanju pod starateljstvo i o prestanku starateljstva, ili ne obavijesti zemljinoknjini ured nadlenog suda radi upisa starateljstva u zemljinu knjigu (lan 170.); l) ne poduzme mjere za zatitu interesa tienika do imenovanja novog staratelja (lan 184.); lj) ne obavijesti traioca izdravanja o zasnivanju novog radnog odnosa obveznika izdravanja (lan 248.); m) ne postupi po odluci o izdravanju kod svake isplate stalnih novanih primanja (lan 371.); n) ne odstrani osobu koja se nasilniki ponaa ili od koje prijeti opasnost od nasilnikog ponaanja (lan 381.). (2) Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se za prekraj iz stava 1. ovog lana i odgovorno lice u pravnom licu, odnosno ustanovi. (3) Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM do 2.000,00 KM kaznit e se za prekraj slubenik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak prije sklopljenog braka pred matiarom.

XII. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 384. (1) Postupak u predmetima u kojima do dana stupanja na snagu ovog Zakona ne bude donesena prvostepena odluka suda ili organa starateljstva zavrit e se prema odredbama ovog Zakona. (2) Postupak po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima u predmetima u kojima nije odlueno do dana stupanja na snagu ovog Zakona zavrit e se prema odredbama ranijeg zakona. (3) Ukoliko po redovnim i vanrednim pravnim lijekovima prvostepena presuda bude ukinuta, postupak e se voditi prema odredbama ovog Zakona. (4) Presuda i rjeenje koji su postali pravomoni prije stupanja na snagu ovog Zakona izvrit e se prema ovom Zakonu. lan 385. Organ starateljstva osloboen je plaanja sudske takse i trokova vjetaenja u svim sluajevima pokretanja postupaka po slubenoj dunosti. lan 386. Nepotpuno usvojenje zasnovano prema odredbama Porodinog zakona (Slubeni list SR BiH, br. 21/79 i 44/89, kao i Slubeni list R BiH, br. 6/94 i 13/94) moe se na zahtjev usvojioca uskladiti sa odredbama ovog Zakona ako su uvjeti za zasnivanje potpunog usvojenja postojali u momentu zasnivanja nepotpunog usvojenja i ako postoje u momentu podnoenja zahtjeva. lan 387. Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje primjena Porodinog zakona (Slubeni list SR BiH, br. 21/79 i 44/89, kao i Slubeni list R BiH, br. 6/94 i 13/94). lan 388. Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH, a poet e se primjenjivati istekom roka od est mjeseci od dana stupanja na snagu.

64

PREDSJEDAVAJUI DOMA NARODA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH Slavko Mati

PREDSJEDAVAJUI PREDSTAVNIOG DOMA PARLAMENTA FEDERACIJE BIH Muhamed Ibrahimovi

65