Mir o Ore ovi i drugi670gra evins i proje t ojim je obra enoi mi rotuneliranje izradio je Ele tro-proje t d.d. Zagreb.

eb.Planirano trajanje izvo enja ra-dova mi rotuneliranja, u lju uju iuvla enje eli nih cjevovoda DN 500i DN 700 i PE cijevi DN 200, trajala je 120 dana.S obzirom n a jedinstvenost proje -tiranog zahvata, teite je usmjerenona samu izgradnju mi rot unela, od-nosno za sudioni e u Proje tu izgra-dnja je mi rotunela zna ila dovreta Proje ta.Ka o emo asnije opisati, pro-blemi su se pojavili zavret om izgradnje mi rotunela.Rad ovi na izgradnji mi rotunela zapo eli su ure enjem platoa za ulazno i izlaznoo no (radove izvodio STSI d.o.o. sa svojim podiz vo a ima, u s lopu Poslovne udrugenositelj izvedbe gra evins ih radova), a a o je ulaz u mi rotunel bio ispod razine po-dzemnih voda, trebalo je i izraditi vodonepropusno ulazno o no dimenzija 9,0 x 5,0 m(sli a 5.) .Paralelno s izvo enjem gra evins ih radova na ulaznom o nu, dopremljena je, napripremljen plato dimenzija 6 0 x 60 m, bua a garnitura, oja se sastoji od bua e glave,potisnog stroja na vodilicama, ure aja za pripremu bentonita, sustava pumpi za vodu ibentonit, agregata za struju, sustava e sibilnih i eli nih cijevi za transport bentonita iispla e, upravlja

 og ontejnera, ure aja za separaciju i ontejnera za rezervne dijelove.Izvreno je i dopremanje i s l aditenje armiranobetons ih cijevi promjera 1600 mm iduljine 3,0 m, oje su izra ene u njema oj tvornici, sve prema DIN EN 1916, DIN V1201 i DIN 1045 (sli a 6.).Na on montae bua e glave provjereni su svi vitalni dijelovi, a na rotacijs u runusu zavareni sje a i. Istodobno je montirano i postolje stroja za potis ivanje u ve priprem-ljenom o nu.Na on montae stroja za potis- ivanje, sputena je u o no bua aglava na pripremljeno leite te jeizvedeno spajanje svih instalacija naupravlja i ure aj.U bua oj glavi nalaze se ure ajiza navo enje, teodolit i laser, a navo enje se provodi iz upravlja og on-tejnera. Prili om potis ivanja, bua aglava rotira, a ispred nje se rasprujebentonit, oji se posebnim cjevovo-dom dov odi iz mijealice. Kroz onu-sne otvore na bua oj glavi ispla a se Sli a 5. Ulazno o noSli a 6. Armiranobetons e cijevi SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 671drugim cjevovodom odvodi na ure ajza separaciju, gdje se odvajaju ben-tonit, oji se s laditi u jednom on-tejner u, i ljuna , oji se amionomodvozi na deponij.Na on utis ivanja bua e gla-ve, potisni stroj se vra a u po etnipoloaj, a u leite se postavlja prvabetons a cijev (sli a 7.).Prije utis ivanja u sva u cijev semontiraju cijevi za bentonit i ispla u.Betons e cijevi, ao i ci jeviza bentonit i ispla u, me usobno sespa jaju posebnim spojnicama. Ta ose izvodi buenje u segmentima, svedo bua a glava ne iza

e u izlazno o no iz ojeg se vadi, a isto ta o i cijevi za bentoniti ispla u. De montaa tog dijela traje 57 dana. Kretanje bua e glave do izlaznog o navodi se laserom u njoj, a njezin se poloaj moe mijenjati p odeavanjem uta zgloba nabua oj glavi.Izgradnju mi rotunela tvrt a Pfeiffer je organizirala tije om 24 sata n a dan u dvijesmjene, 6 radnih dana u tjednu. Prema termins om planu izvo a a, izgradnja tunela je pla-nirana (samo mi rotuneliranje bez pripremnih radova i uvla enja cijevi) u ro u 94 dana.Planirana prosje na dnevna dinami a izgradnje mi rotunela je 13,0 m (bez nedjelja).Samo mi rotune liranje je izvedeno uz prosje nu dnevnu dinami u od 14,6 m, od-nosno Pfeiffer je dovrio mi rotuneliranje unutar 12 tjedana, to je pove anje planiranedinami e za 12 %.Izgradnja je mi rotunela obavljena u s ladu sa sv im propisanim uvjetima.Pote o e u izvedbi pojavile su se pri uvla enju snopova cijevnih segmenata u mi- rotunel.Kad je dovreno mi rotuneliranje, tr ebalo je u tunel uvu i cijevi u etiri segmenta, odtoga 3 x 250 m i 1 x 300 m.Zbog na nadnog uvla enja cije-vnih segmenata u tunel, nije napra-vljeno vodonepropusno izlazno o nov e je to o no izvedeno s rampom(sli a 8.).Ulaz u tunel bio je ispod razinepodzemnih voda, to je zahtijevalopoduzimanje mjera da se tunel nenapuni vodom prije uvla enja cijevi.Izvo a gra evins ih radova STSI iz-gradio je rampu za uvla enje cijevi, au njene bo ne strane pobio je murjeda bi smanjio doto podzemne vode iola alo se ispumpavanje . Sli a 7. Potisni strojSli a 8. Izlazno o no s rampom Mir o Ore ovi i drugi672Kod radova u tunelu i pripre-mama za uvla enje, s tunela je s idanavodonepropusna brtva i nepre idno jepumpama odravana raz

ina podzem-ne vode ispod ulaza u tunel (voda sepumpala tije om 24 sata na a potrebe uvla enja snopacjevovoda u tunel Pfeiffer je izradioposebne nosa e (sli a 9.), montirao je vodilicu unutar cijelog tunela tepostavio stroj a enje u ulaznoo no mi rotunela.Unato upozorenjima nadzorneslube o manj avostima pretpostavlje-nih uvjeta uvla enja cijevi - nedostat-nom stati om prora unu nosivostinosa a snopa cijevi (nije uzeto u ob-zir dodatno optere enje nosa a zbogtla nog po usa vodom), jer se nijera unalo s izvijanjem vodilice izme upri vr enja, niti je uzet u obzir utjecajuzgona na on punjenja mi rotunelavodom, er je odlu io napravitipo usno uvla enje na vlastiti rizi .Po usno uvla enje je napravljeno 9. prosinca 2006. i po azalo je da izvedena vodili-ca ovoljno dobro pri vr ena za tunel (preveli razma pri vr enja) i da oslanjanjenosa a snopa cijevi na samo jednu vodilicu (sli a 10.) i ota oslonjen na betons e cijevitunela nije dovoljno te da nosa ote uje tunel na spojevima cijevi.Unato ponovnim upozorenjima, Pfeiffer je odlu

dan).Z

za uvl

Pfeiff

nije d

io bez dodatnih prora una po uatiot loniti uo ene nedostat e daljnjim improvizacijama, odnosno metodom po uaja ipromaaja.Na mjes tu prijenosa sile s ota a na tunel u vrstili su dodatno oja anje podloa , apostoje u vodilicu zamijenili su ta o er podlo om (sli a 11.). Sli a 9. Pro l tunela s nosa em snopa cijeviSli a 10. Ulaz u tunel s postavljenom jednom vodilicomSli a 11. U laz u tunel s postavljenimpodlocima SABOR HRVATSKIH GRADITELJA 2008 673Nesavrenost tunela (o e ivana)i idealno dimenzionirani nosa i dovelisu do jo jednog neuspjelog po uajauvla enja.Na on drugog neuspjenog po- uaja tvrt e Pfeiffer da uvu e snopcijevi u mi rotunel, vode i lan Po-slovne udruge Monter SM je na ini-cijativu investitora i nadzorne slubepre uzeo obvezu uvla enja cijevi.Izvo a je napravio novi prora un i dimenzioniranje nosa a snopacijevi i vodilica u tunelu uz pomo Fa ulteta strojarstva i brodogradnje,a proje tanti su potvrdili (ovjerili)proje t uvla enja. Na on svih izvrenih provjera i predradnji napravljena je nova vodilicai zap o eta je njena montaa u tunel (sli a 12.).Na on zavrenih pripremnih radova 26. sije nja 2007., pristupilo se uvla

enju cijevi.Uvla enje cijevnih segmenata dovreno je 7. velja e 2007. 3 Usporedba planiranih i ostvarenih vrijednosti Ka o smo ve opisali, samu izgradnju tunela, odnosno mi rotuneliranje, izvo a jeizveo uz pove anje planirane dnevne dinami e od 12%, ali je u upno trajanje mi rotune-liranja s montaom opreme i uvla enjem cijevnih segmenata dovreno sa za anjenjem od63 dana. Ka o je planirano dovren je mi rotuneliranja s pripremnim radovima 120 dana,a ostvareno je u ro u 183 dan a, to je zna ilo znatno smanjenje dinami e izvo enja radovami rotuneliranja, a time i produenje ro a dovret a Proje ta.U tablici 1 . pri azane su planirane i ostvarene vrijednosti mi rotuneliranja i Proje ta. Tablica 1. Planirane i ostvarene vrijednosti mi rotuneliranja i Proje ta Ka o je pri azano, utjecaj izvedbe specijalne to e na realizaciju samog Proje tazna ajan je u toli oj mjeri da nema dovret a Proje ta do nisu dovrene sve specijal-ne njegove to e, odnosno a tivnosti oje ine Proje t. Realizacija Proje ta i njegovihspecijalnih to a a moe se pri azati modelom vrsto e lanca ( lanac je ja oli o je ja anjegova najslabija ari a) , to bi prevedeno na na slu aj pra enja realizacije Proje tazna ilo da planirano trajanje Proje ta moe biti i ostvareno samo a o sve specijalne t o e,odnosno njihove a tivnosti budu pomno isplanirane u s ladu s Master planom Proje ta, aonda naravno i realizirane.U pri azanom slu aju je vidljivo da postupa uvla enja cijevi u mi rotunel nije biopomno planiran niti izveden, pa je to utjecalo na anjenje u realizaciji

 itavog Proje ta. Sli a 12. Nova vodilica i nosa snopa cijevi UDALJENOST PRESJEKA OD POETKA RADOVA ( U DANIMA)0120PRESJEK 1173PRESJEK 2180PRESJEK 3243PRESJEK 4PLANIRANA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) 0 100OSTVARENA GOTOVOST -MIKROTUNEL (%) 0 65,6 100PLANIRANA GOTOVOST -PROJEKT (%) 0 66,7 96,1 100OSTVARENA GOTOVOST -PROJEKT (%) 0 49,4 71,2 74,1 100 Mir o Ore ovi i drugi674 4 Proje tiranje i ugovaranje speci

nih gra evina u Hrvats oj Glavni gra evins i proje t izradio je Ele troproje t d.d. Zagreb u s lopu ojeg jeobra eno i mi rotuneliranje. S obzirom na jedinstvenost ta vog zahvata u Hrvats oj iu zimaju i u obzir da doma i izvo a i gra evins ih radova ne posjeduju tehnologiju nitiopremu za izvo enje prolaza ispod rije e Save u s ladu s propisanim uvjetima, proje tantisu bil i primorani proje tirati u suradnji sa stranim izvo a im tvrt ama, primjenjuju injihovu tehnologiju, odnosno njihovo znanje.Ia o su proje tirali bez prethodnog posebnog is ustva ta ve vrste i oriste i seposu enim znanjem, hrvats i su proje tanti, prema Za onu o gradnji, odgovarali da proje ti oje su izradili zadovoljavaju propisane uvjete, a naro ito da proje tiranagra evina ispunjava bitne zahtjeve i druge uvjete za gra evinu, te da je proje tirana us ladu s lo acijs im uvjetima odre enim posebnim Za onom. Ta av na in proje tiranja zna i da se neizravno name e tehnologija pojedinogizvo a a a samim time i izvo a a radova. Poslovna udruga hrvats ih tvrt i proje tnim jerjeenjem bila primorana angairati stranu tvrt u za izvo

enje radova. 5 Za lju a U slu ajevima ad je angairanje stranih tvrt i prije o potrebno, bilo zbog nedostat-nog znanja i/ili tehnologija hrvats ih tvrt i, treba imati na umu da osim samog dov ret apojedinog ta vog proje ta, hrvats e tvrt e, stje u i znanja preuzimanjem tehnologijaunapre uju svoju osposobljenost i snagu.Nadalje, za speci ne gra evine u oje se ubraja i izgradnja mi rotunela, trebalobi za ons i omogu iti da potpunu odgovornost za proje t i izvedbu snosi specijaliziraniizvo a (po na elu proje tiraj i izvedi uz potpunu odgovornost i odgovaraju a jamstva),a doma i proje tanti bili bi odgovorni samo za utvr ivanje us la enosti proje ta s hrva-ts im propisima i pravilima stru e, ali bez mogu nosti dopunjavanja i preuzimanja dijelaodgovornosti za proje t.Ta vim bi rjeenjem proje tant u idejnom i glavnom proje tu samo utvrdio metoduizgradnje ili postav io uvjete na osnovi ojih e se ponu ene metode morati primijeniti, aspecijalizirani bi izvo a izvedbenim proje tom morao po azati svoju tehnologiju pri-mijenjenu na on retno m primjeru.Ka o smo primjerom po azali, specijalizirane strane tvrt e nedvojbeno treba anga-irati na realizaciji odgovaraju ih specijaliziranih radova (npr. mi rotuneliranje), ali a osu ti radovi izvan nj ihove us e specijalnosti (npr. uvla enje snopa cijevi), treba osiguratida se provedu sve potrebne predradnje oje e omogu iti sigurno i uspjeno izvo

enjeradova.Pri realizaciji linijs oga ao i sva og drugog proje ta najvanija je f aza planiranje. Kad se planira ostvariti linijs i proje t, posebnu pozornost treba obratiti na s pe-cijalne to e, odnosno detaljnu razradu Master plana , uz realno planiranje potrebnihresursa.Pri tome je nuno uo iti razli u izme u pojmova planiranje i stvarno planiranje, jernaj e i je slu aj u sadanjoj pra si da izvo a i radova planove rade pro forma ao prilogugovoru. Ta av odnos prema planiranju realizacije proje ta dovodi do o zbiljnih anjenjai dodatnih tro ova za sve sudioni e u proje tu.