NAIZMJENINO NA MATERNJEM I NA VEDSKOM JEZIKU

Unapreenje jezika i znanja za viejezinu predkolsku i kolsku djecu

VXELVIS P MODERSML OCH SVENSKA

bosnisk version

Moj jezik raste

Dijete kojemu se obraate na njegovom maternjem jeziku uje mnogo rijei. Veinu tih rijei ono prepoznaje i zna njihovo znaenje. Ono shvaa da su baba i djed u stanu, iako ih ne vidi. Obraduje se, jer e dobiti sladoled. I naui se kako se formulira neki poziv, kako se izjavljuje tvrdnja i kako se postavlja pitanje na maternjem jeziku.

Ovo je nain na koji kao djeca uimo gramatika pravila. Dijete slua, ponavlja i ubrzo zna da konstruira vlastite reenice i da izrazi svoje misli i elje. To znanje dijete moe da prevede na uvjete vedskog jezika kada se naui dotine vedske rijei i kad mu bude potrebno da pravi odgovarajue gramatike konstrukcije na vedskom jeziku.

* Ali Hasan, ui, sad emo jesti. Hrana je gotova, a djed i baba su doli. Hoe li sladoled za dezert?
VXELVIS P MODERSML OCH SVENSKA Bestllningsnummer U06:158 isbn 978-91-85589-17-3 Liber Distribution, 162 89 Stockholm Telefon 08-690 95 76 Fax 08-690 95 50 Text: Mai Beijer Grafisk formgivning: Typisk Form designbyr versttning och grafisk produktion: Ord & Stil AB Illustrationer: Burhan Misirli Tryck: Intellecta Tryckindustri, Solna 2006 Myndigheten fr skolutveckling 2006 www.skolutveckling.se

Moemo nauiti mnogo jezika

U 21. stoljeu u vedskoj govorimo mnogo jezika. Sve vei broj djece odrasta u viejezinim porodicama. U predkolskim ustanovama i u kolama djeca i odrasli esto se susreu s vie jezika. Za identitet i usavravanje znanja kod predkolske i kolske djece od odluujueg znaaja je to kako predkolska ustanova i kola iskoritavaju njihovu viejezinost. Mi moemo nauiti novi jezik a da se to ne dogodi na utrb nekog drugog jezika. Znanja iz svojih maternjih jezika ne treba kod viejezinih uenika suprostavljati znanju iz jezika veine, vedskog. Naprotiv - jezik raa jezik! Pojmovi za koje imamo rije na jednom jeziku, moemo uzeti sa sobom u novi jezik im nauimo kako se isti zovu u tom novom jeziku. Ako samo trebamo prevesti neki poznati pojam, to je neosporno lake u poreenju s

tim da moramo pribaviti znanje kada se objanjenja koja dobivamo daju rijeima koje nam nisu poznate. Mi odrasli - roditelji, nastavnici, istraivai, stvaraoci javnog mnijenja i donosioci odluka - smo ti koji odluuju koje mogunosti se daju viejezinoj predkolskoj i kolskoj djeci da usavre svoje znanje uz pomo svojih razliitih jezika i naizmjenino na tim istima.

Svrha ove broure je da se pokae kadko predkolska ustanova i kola u vedskoj eli potpomoi viejezine uenike u vedskoj da usavre svoj jezik i steknu novo znanje. Informavije o tome gdje se moe nabaviti materijal koji se spominje u ovoj brouri nai ete na zadnjoj stranici pod naslovom Linkovi i literatura, Lnkar och litteratur.

}}}}}}}}}}}}}}}}}} } Putem jezika izraavamo svoje kulture i vrednovanja. Jezik nam daje } } } samosvijest. Jezik je nosilac znanja i osnova u susretu sa drugim potreban da bismo mogli razmiljati, sanjati, } } ljudima. Jezik nam ijerjeavati probleme. Vie jezike prua vie formulirati pitanja } } mogunosti. Vie jezika, vie mogunosti! } } }}}}}}}}}}}}}}}}}}
3

Bez komadia platna na oku

Teko je da se procijeni razdaljina ako morate utirati loptu sa komadiem tkanine na oku. Sa dva zdrava oka vidimo ne duplo, ve trodimenzijalno!

Ovo lii na situaciju viejezinog djeteta. Koritenje oba svoja jezika nudi vie dimenzija i poveanih mogunosti za unapreenje znanja. Viejezinoj djeci nije, meutim, uvijek tako lako u vedskoj koli. Iako se mnoga od njih dobro snalaze, ima i onih koja ne dostiu ciljani nivo znanja. Postoji vie razloga koji zajedniki doprinose tome. Jedan od njih je da je u posljednjih 10-15 godina nastava iz maternjeg jezika i na maternjem jeziku smanjena u svim oblicima kolovanja. U mnogim opinama u potpunosti je ukinuta potpora za maternji jezik u predkolskim ustanovama. Ta smanjenja nisu bila utemeljena na pedagokim procjenama; u okviru predkolskih ustanova iz iskustva se znalo da su rana ulaganja u potporu u oblasti identiteta i jezika posebno vana u niim uzrastima.Trebalo je, meutim, da opine tede novac. Veina opina su u rasporedu sati za nastavu maternjeg jezika u koli odredile kasno posljepodne. To

doprinosi tome da sve manje broj uenika odabira da ui svoj maternji jezik. Poto se nastava maternjeg jezika odvija u vrijeme kada su drugi nastavnici i uenici zavrili nastavu za taj dan, kola ostaje prikraena za multikulturoloku kompetenciju koju nastavnici maternjeg jezika posjeduju. To za sobom povlai da se smanjuje upoznatost sa situacijom uenika sa multikulturalnim odgojem pa nastavnici koji govore vedski jezik imaju manje mogunosti da zadovolje potrebe tih uenika. Smanjenja radne snage u toku navedenog perioda meu osobljem zaduenim za zdravlje uenika socijalnim radnicima, kolskim medicinskim sestrama i psiholozima naroito je teko pogodilo one uenike koji su bili izloeni traumama ili koji ive u nesigurnosti koja proizlazi iz neizvjesnoti da li e ostati u vedskoj. U mnogim mjestima ti uenici nisu mogli dobiti potporu koja im je potrebna da bi mogli nastaviti unapreivati svoje znanje.

kola mora biti bolja

Vlada je donijela odluku da uloi dodatna sredstva kako bi pomogla opinama i kolama da mogu bolje zadovoljiti razliite potrebe viejezinih uenika. Svi uenici imaju pravo na istovrijedne uvjete za postizanje ciljanog nivo znanja i za nastavljanje kolovanja u srednjoj koli. Uprava za unapreenje kolstva, Myndigheten fr skolutveckling, je po nalogu Vlade izradila plan po kome se taj novac treba koristiti za razliite mjere potpore: R Upraviteljima kola i drugim donosiocima odluka bit e ponueno obrazovanje u vezi sa pitanjima koja se tiu viejezinosti, naina ponaanja na susretima vezanim za kulturu i suradnje izmeu kole i kue. R Nastavnici koji govore vedski, a koji viejezinim uenicima predaju razliite predmete, e se obrazovati da bi mogli bolje predavati uenicima kojima je vedski jezik drugi jezik. R Nastavnicima maternjeg jezika e se ponuditi obrazovanje kroz koje e se nauiti da daju bolje instrukcije iz razliitih predmeta te da mogu predavati razliite predmete na maternjem ili na vedskom jeziku. R Opine e dobiti materijalnu pomo za zapoljavanje dodatnog osoblja u kolama koje imaju velike potrebe za veim brojem osoblja.

R Opine e dobiti pomo za unapreenje metoda za bolje iskoritavanje iskustva roditelja i za poveanje njihovih mogunosti da svojoj djeci prue podrku u unapreenju identiteta i znanja. R Opine e dobiti pomo za unapreenje nastave u osnovnoj koli ili u toku srednjokolskih godina za uenike koji su u vedsku doli u toku posljednjih godina. R Viejezine uenike treba ohrabrivati da mogu i da ele nastaviti kolovanje nakon srednje kole. Vei dio novca koji je Vlada odvojila za ta ulaganja Uprava za unapreenje kolstva e raspodijeliti na onih 30 opina u kojima je jaz izmeu ciljeva kole i stvarnosti najvei. Kako e se taj novac koristiti, odluit e opine u dijalogu sa dotinom upravom. Obrazovanje nastavnika maternjeg jezika, mjere za pojaanje sudjelovanja roditelja, unapreenje nastave za kasno prispjele uenike i ulaganje u pojaanu zainteresiranost viejezinih uenika za studiranje na fakultetu obuhvaa sve opine. Na stranicama koje slijede predstaviemo podrobnije motive za navedena ulaganja.

Na kom jeziku najbolje pomaem svom djetetu?

Ko je prevario ovu mamu da pria vedski sa svojim djetetom, uprkos tome to je njeno znanje u vedskom jeziku ogranieno na poneku rije? Ona eli najbolje - ali to to se deava je da razvoj jezika kod tog djeteta kasni. To ozbiljno oteava daljnje unapreenje znanja kod tog djeteta.

Roditelji koji se pitaju kojim jezikom treba da priaju sa svojim djetetom, ta treba da rade ako se u porodici slue razliitim jezicima, da li dijete treba da pohaa nastavu maternjeg jezika u koli te kako mogu da potpomau jeziki razvoj svog djeteta u vedskom jeziku, nai e odgovore na svoja pitanja u svesci Dva ili vie jezika? Savjeti viejezinim porodicama,

Tv sprk eller flera? Rd till flersprkiga familjer. Taj materijal postoji na vedskom i na 16 drugih jezika a temelji se na iskustvima velikog broja viejezinih porodica. Izraen je od strane Instituta za jezika istraivanja u Rinkeby-ju, Sprkforskningsinstitutet i Rinkeby, a izdat je u suradnji sa Upravom za unapreenje kolstva.

Predkolska ustanova i viejezina djeca

U Nastavnom planu za predkolske ustanove koji ini osnovu za djelatnost te ustanove stoji sljedee: Predkolska ustanova treba da tei da svako dijete koje ima neki drugi maternji jezik a ne vedski razvija svoj kulturni identitet i sposobnost da komunicira kako na vedskom tako i na svom maternjem jeziku. Unapreenje jezika i razvoj identiteta odvijaju se paralelno. Sva djeca imaju koristi od toga da se susreu sa razliitim jezicima i da dobiju uvid u razliite kulture.
Neke biblioteke imaju djeije knjige i magnetofonske snimke i na drugim jezicima osim vedskog koje se mogu posuditi i ponijeti kui. Uprava za unapreenje kolstva sada ispituje kakvi materijali su naroito podesni za viejezinu djelatnost u predkolskoj ustanovi i za glasno itanje u kuama. Informacije o tim materijalima moi ete u toku jeseni 2006. godine da naete na WEB-stranicama Uprave za unapreenje kolstva Tema Maternji jezik, Tema Modersml (www.modersmal.net)

Djevojica koja ima svoje korijene i u nekoj drugoj kulturi izvan vedske osjea ponos kada uje neku priu iz zemlje svoga porijekla, koju i druga djeca doivljavaju uzbudljivom. A nakon toga ona tu knjigu moe ponijeti sa sobom kui pa njena porodica moe sasluati tu priu koja je snimljena na njenom maternjem jeziku.

Vie jezika u predkolskoj ustanovi prua vie mogunosti

Doi do rijei. Viejezina djeca u predkolskoj ustanovi, Komma till tals. Flersprkiga barn i frskolan, je materijal sa komentarima izdat od strane Uprave za unapreenje kolstva. U njemu se iznose razmiljanja o tome kako predkolska ustanova treba da se odnosi prema viejezinoj djeci i da podrava njihove razliite jezike. Jezik uzdie, Sprket lyfter - procjena jezikog razvoja kod djece Koliko neko viejezino dijete zna vedski, moe biti vrlo teko da se odredi. Djeca lako naue izgovor, a to moe imati za posljedicu da roditelji i nastavnici precijene njegovo znanje jezika. Djeca govore bez akcenta, ali da li je jezik djeteta stvarno jednako razvijen kao kod njegovih vrnjaka kojima je vedski maternji jezik? 8

Neko drugo dijete pria veoma malo. Kod kue roditelji misle da je to zbog toga to djete ne zna svoj maternji jezik tako dobro, ali oni pretpostavljaju da ono dobro govori vedski. Osoblje u predkolskoj ustanovi misli obrnuto da dijete ne zna vedski, ali da umjesto toga dobro vlada svojim maternjim jezikom. Postoje metode pomou kojih se moe utvrditi do kog nivoa je neko viejezino dijete stiglo u procesu jezikog razvoja. Takve procjene se mogu praviti paralelno na vedskom i na maternjem jeziku uz pomo dijagnostikog materijala Jezik uzdie, Dijagnostiki materijal za vedski, vedski kao drugi jezik i maternji jezik za godine koje prethode 6-oj godini kolovanja, Sprket lyfter, Diagnosmaterial i svenska, svenska som andrasprk och modersml fr ren fre skolr 6.

Oevi i majini roditelji mogu mogu imati aktivnu ulogu

Jezik je neto vie od rijei i gramatikih pravila. On obuhvaa razmiljanja, procjene, nain posmatranja svijeta i pribavljanje znanja koje se dobiva posredstvom jezika.

Nain na koji se djeca susreu sa novim saznanjima u svojim ranim godinama utie na njihovo uenje i ima veliki povratni uinak na njih kada pou u kolu.

Djedov unajmljeni vrt je njegov ponos. On je Minu nauio nazive svih alatki za vrt i kako se kopa, sadi i zalijeva da bi neto raslo. Djed je Minu takoe nauio da treba da proe vremena dok prvi novi listovi ne izbiju iz zemlje. Oni razgovaraju o tome da ovjek mora da ima strpljenja i da se ne predaje. Odrastanje uzima vremena!

Ispriaj mi jednu bajku! Ispriaj mi je jo jednom!

Djeca vole da sluaju prie. Mnoga djeca naroito vole da sluaju prie o sebi samima, o tome kad su bili posve mali. Druge vane prie odnose se na to kad su mama i tata bili djeca i ta su radili. Kako su se igrali i kakve su nestaluke pravili. Da na miru razgovaraju neko vrijeme i da sami pripovjedaju moe za djecu biti dobar nain da obrade to to im se desilo u toku tog dana. Djeca koja imaju priliku da od majinih i oevih roditelja sluaju pripovjetke i bajke su roena pod sretnom zvijezdom. Upoznavanje sa usmenom tradicijom u familiji je znaajno za razvijanje djeijeg identiteta.

Djeca takoe vole da im odrasli itaju. U vedskoj vlada velika nestaica knjiga na razliitim jezicima, iako neke biblioteke pokuavaju da nabave takvih knjiga. itanje na maternjem jeziku ponekad ipak funkcionira, tako to odrasla osoba na brzinu prevodi dotini tekst dok zajedno sa djetetom pregledava slike u nekoj knjizi na vedskom jeziku. Djeca, meutim, znaju biti veoma uporna u tome da ta bajka mora biti ista svaki put, dan za danom. Tada je vano da se zapamti ta se prije reklo!

Mamine pripovjetke su zanimljive i opasne. Ali, one se uvijek sretno zavravaju!

10

Dobro poznavanje vedskog kao drugog jezika

Mnogi viejezini uenici dobro znaju vedski jezik, neki od njih taj jezik znaju najbolje. Drugi dolaze u dodir sa vedskim jezikom tek u predkolskoj ustanovi ili u koli. Iskustva iz vedskih kola pokazuju da novopridolim uenicima obino treba 1-2 godine da dostignu takav nivo u vedskom jeziku da mogu komunicirati sa drugovima i da mogu donekle pratiti nastavu. Obino im je potrebno 5-6 godina da savladaju vedski jezik jednako dobro kao i uenici kojima je vedski jezik maternji jezik. Ima izuzetaka. Dobro motivirani uenici koji dobro znaju svoj maternji jezik a moda i druge jezike bre naue vedski jezik. Uenicima koji dolaze iz ratnih podruja ili koji su bili izloeni nekim drugim traumatinim doivljajima moe u periodima biti posebno teko da naue neto novo. Dobro poznavanje vedskog jezika je klju uspjeha u koli u vedskoj. Da bi mogao nastaviti kolovanje na nekom nacionalnom programu srednje kole, uenik treba

da u 9. razredu postigne najmanje ocjenu Dobar, Godknt, iz vedskog jezika ili iz vedskog kao drugog jezika. Dobar nain da se pobolja znanje iz vedskog jezika je itanje knjiga. Bibliotekari rado daju savjete u vezi sa knjigama koje odgovaraju interesima djece i uenika.
Nacionalni centar za vedski kao drugi jezik i za vedski za useljenike, sfi Nacionalni centar radi po nalogu Vlade. Podruje njegove odgovornosti obuhvaa djelatnost od predkolske ustanove do vedskog za odrasle useljenike, sfi. Neka od vanih podruja su: R irenje saznanja o procesu uenja koji uenje drugog jezika podrazumijeva. R Podravanje naina rada koji unapreuje jezik i znanje. Nacionalni centar organizira seminare i konferencije, izdaje knjige i odgovoran je za osobne kontakte. Daljne informacije nai ete na njihovoj WEB-stranici www.lhs.se/sfi

11

Planska nastava maternjeg jezika

vedski parlament, Riksdag, je donio odluku da i uenici koji imaju neki drugi maternji jezik a ne vedski treba da mogu uiti svoj maternji jezik u osnovnoj i srednjoj koli.. Slijedi Konvencija UN-a o pravima djeteta: Zemlje potpisnice ove konvencije su suglasne o tome da obrazovanje djeteta treba da ima za cilj razvijanje respekta za roditelje djeteta, za vlastiti kulturni identitet djeteta, vlastiti jezik i vlastite vrijednosti... (lanak 29). Ovaj predmet je dobrovoljan a uenici treba da imaju osnovno znanje u tom jeziku. Opine su dune da ponude nastavu maternjeg jezika u skladu sa uvjetima koji su regulirani u Uredbi o osnovnoj i srednjoj koli. Postoje nacionalni nastavni programi a ocjene iz maternjeg jezika imaju istu vrijednost dodatne kompetencije kad se dotini uenik eli upisati u srednju kolu i na fakultet kao i ocjene iz drugih predmeta. Zato se maternji jezik treba da ui u koli? R Poznavanje maternjih jezika i iskonskih kultura stvara preduvjete za razvoj pozitivnog multikulturolokog identiteta koji podrazumijeva sudjelovanje i u multikulturolokom drutvu u kome dotini uenik ivi i u kulturi njegovog porijekla. R Jeziko znanje je klju za komuniciranje. Maternji

jezik omoguava bliske kontakte u krugu porodice i sa rodbinom koja ivi u drugim zemljama. U svijetu koji je sve vie internacionaliziran je znanje iz vie jezika resurs i za dotinog pojedinca i za vedsku. Ova nastava ima za cilj da pomogne ueniku da dostigne nivo znanja u maternjem jeziku koji mu omoguava da isti koristi i kao odrasla osoba pri daljnjem kolovanju i u svojoj struci u vedskoj ili u drugim zemljama. R Jezik je sredstvo za unapreenje znanja. Ako uenik u svojoj koli moe da koristi svoje razliite jezike, on dobija vee mogunosti da stekne nova znanja iz razliitih predmeta.

Meunarodna biblioteka Meunarodna biblioteka u Stockholmu posjeduje otprilike 200.000 knjiga na preko 100 jezika. Ova biblioteka ima i DVD-ove i videofilmove iz razliitih zemalja te CD-ove sa muzikom iz cijelog svijeta. Posjetite njihove WEB-stranice na arapskom, engleskom, kineskom, perzijskom, ruskom, panjolskom i vedskom jeziku. Ako imate lansku kartu Gradske biblioteke u Stockholmu, moete sami pozajmljivati knjige u Meunarodnoj biblioteci koja je smjetena blizu Odenplana. Ako stanujete u nekom drugom mjestu, moete naruiti knjige iz te biblioteke preko biblioteke u mjestu svog boravka. www.internationellabiblioteket.se

12

Tema Maternji jezik, Tema Modersml, www.modersmal.se

Internet znai radikalno poboljane preduvjeta za unapreenje jezikog znanja. Na WEB-stranicama Uprave za unapreenje kolstva Tema Modersml radi blizu 100 nastavnika iz 30-tak jezika na tome da

pronau linkove sa tekstovima, slikama i zvucima kojima se djeca i uenici mogu da koriste za razvoj svog jezika. Za vei broj tih jezika postoje i interaktivne mogunosti za kontakte izmeu nastavnika, uenika i roditelja.

13

Novopridoli uenici ele da ue engleski jezik

Engleski jezik je tzv. bitni predmet, krnmne, u vedskoj koli. To znai da ako neki uenik eli da nastavi kolovanje u nekom nacionalnom programu srednje kole, isti mora da ima najmanje ocjenu Dobar, Godknt, iz engleskog jezika u 9. kolskoj godini/razredu. Uenici poinju da ue engleski jezik u 1. ili 2. godini kolovanja. U menarodnoj usporedbi, kada se radi o poznavanju engleskog jezika meu uenicima kojima engleski nije maternji jezik, vedski uenici su na vrhu tabele. Moe se desiti da uenici koji u kolu u vedskoj dospiju kasnije mogu da dou sa znanjem iz engleskog jezika. Nekima je to maternji jezik, drugi su taj jezik uili u koli ili su neformalnim putem stekli odreeno znanje, dok neki opet uope nisu dolazili u kontakt sa engleskim jezikom. Najvei broj novopridolih uenika je motiviran da naui engleski jezik. To se naroito odnosi na omladinu koja je nesigurna u to da li e moi ostati u vedskoj. Engleski jezik je obavezni predmet koji i uenici koji nisu bili prisutni od poetka imaju pravo da ue. Veina uenika posjeduje kapacitet da pone uiti vedski i engleski jezik paralelno. Ponekad ak moe biti takav sluaj da ta dva jezika podupiru jedan drugog, npr. da uenik prepoznaje gramatike strukture vedskog iz engleskog jezika, ili da su rijei na vedskom sline rijeima na engleskom jeziku.

Ako kola uprkos svemu procijeni da bi za uenika bilo najbolje da saeka sa engleskim jezikom, o tome se treba donijeti odluka u dogovoru sa uenikovim roditeljima. Uenik i roditelji moraju u tom sluaju da imaju jasnu predstavu o tome kako e taj izbor da se odustane od engleskog uticati na mogunosti tog uenika da nastavi kolovanje u srednjoj koli. Nove mogunosti 2006. - 2007. god. R Uprava za unapreenje kolstva dodjeljuje u toku 2006. - 2007. god. materijalnu potporu/poticaj kolama koje daju predmetnu nastavu na maternjem jeziku dok se njihovim nastavnicima istovremeno prua mogunost da kompletiraju svoje obrazovanje da bi na maternjem jeziku mogli predavati razliite predmete. R Veina viejezinih uenika e i ubudue imati vei dio nastave iz razliitih predmeta na vedskom jeziku. Zato ova uprava takoe ulae u to da stimulira opine da svojim predmetnim nastavnicima koji govore vedski jezik ponude struno usavravanje. Cilj je da isti unaprijede svoju nastavu tako da ona bolje odgovara preduvjetima uenika kojima je vedski jezik drugi jezik.
* Zar ja koja sam vedska hiljadunoga imam samo 100 nogu na engleskom?

14

Graditi dalje na tome to uenik zna iz matematike

Jedan drugi bitni predmet je matematika. Mnogi novopridoli uenici dobro znaju matematiku, ali naroito onima koji u vedsku kolu dou u kasnijem dijelu osnovne i u srednju kolu e proi vie godina dok ne steknu takvo znanje u vedskom jeziku da mogu razumjeti tekstove u udbenicima iz matematike i objasniti na vedskom jeziku kako rjeavaju svoje zadatke iz matematike. Najvei dio novopridolih uenika danas mora da eka sa matematikom sve dok pohaa nastavu u pripremnim razredima ili na introdukcijskim teajevima za uenike useljenike, introduktionskurser fr invandrarelever (IVIK) u srednjoj koli. Oni ponekad dobivaju jednostavne (djetinjaste) zadatke sa ciframa koji ne

zahtijevaju poznavanje vedskog jezika. Drugi uenici prisustvuju asovima matematike na vedskom jeziku a da nisu u stanju sudjelovati u nastavi. Nije neobino da se ti uenici osjeaju pogreno shvaenima a u najgorem sluaju isti izgube interes i za uenje vedskog jezika. Ti uenici su nedvosmisleno u prednosti, ako mogu nastaviti da usavravaju svoje znanje iz matematike na svom maternjem jeziku ili na jeziku na kome su prethodno pratili nastavu, uporedo sa uenjem vedskog jezika. Ne postoje nikakve formalne prepreke za nastavu na nekom drugom jeziku osim na vedskom a ocjene iz takve nastave imaju istu vanost kao i ocjene iz nastave na vedskom jeziku.

15

Kako se moje dijete snalazi? Moemo li se meusobno pomagati? Kako se to svrilo?

Razgovori s roditeljima u predkolskoj ustanovi Predkolska ustanova poziva roditelje na razgovore o djeijem napredovanju, o tome kako se dijete uklapa sa drugovima te dokle je stiglo u unapreenju svog jezika i svog znanja. Roditelji imaju pravo da dobiju informacije o tome kako predkolska ustanova radi na tome da potpomogne dvostruki razvoj identiteta i jezika kod dotinog viejezinog djeteta. Osoblje predkolske ustanove moe opisati nain na koji dotina porodica moe potpomagati unapreenje jezika u kui. Razgovori o razvoju u osnovnoj koli kola treba u svakom polugoditu da pozove uenike i roditelje na razgovor o razvoju. Svrha tih razgovora je: R da uenik i njegovi roditelji dobiju informacije o tome da li se uenik ui to to treba da zna, ta je lako a ta teko. U tim razgovorima treba takoe da se iznese situacija tog uenika u vezi sa ostalim pitanjima vezanim za kolu te kako taj uenik funkcionira zajedno sa drugovima i sa odraslima i u razliitim grupama. R da kola treba da bude upoznata sa iskustvima i mogunostima roditelja da doprinesu unapreenju znanja svoje djece i da iste iskoristi. Aktivno sudjelovanje od strane roditelja istim omoguava da zahtijevaju neophodna ulaganje od strane kole. R da se nastavnik, uenik i roditelji dogovore o tome ta uenik treba da naui i da vjeba do sljedee prilike i koje su mjere neophodne od strane kole. Mogu se takoe dogovoriti o tome na koji nain uenik u svom radu moe dobiti pomo kod kue.
Pravo na tumaa Ako uenik ne moe biti shvaen na vedskom jeziku, kola se mora pobrinuti da tim razgovorima prisustvuje tuma. Uenik se nikada ne smije koristiti kao tuma prilikom kontakata izmeu kole i kua.

IIndividualni planovi razvoja, Individuella utvecklingsplaner (IUP) U vezi sa razgovorima o razvoju nastavnik treba, zajedno sa uenikom i njegovim roditeljima, napisati individualni plan razvoja, IUP, R Individualni plan razvoja treba da sadri ogranien broj ciljeva za uenje koje uenik treba da postigne do sljedeeg razgovora o razvoju, na kome e se dogovoriti o novom Individualnom planu razvoja. R Individualni plan razvoja za mlau djecu se prvenstveno usmjerava na osnovne vjetine kao to su itanje, pisanje i raunanje. Kako djeca odrastaju, panja se usmjerava na unapreenje znanja u razliitim predmetima. Kroz navedene planove razvoja kola i kue stalno prate unapreenje znanja kod svakog uenika. Svrha mjera o kojima se postie dogovor je da vei broj uenika dostigne ciljani nivo znanja u koli. Daljne informacije moete nai u publikaciji Opi savjeti i komentari - Individualni plan razvoja, Allmnna rd och kommentarer Den individuella utvecklingsplanen.

16

Ocjene i pismeno miljenje

U nastavnim planovima za osnovnu i srednju kolu postoje smjernice o tome kako nastavnik treba da ocjenjuje. Postoje kriteriji izraeni na nacionalnom nivou po kojima se odreuje koji nivo znanja prema programskim planovima uenik treba da dostigne za odreenu ocjenu. Za ocjene u osnovnoj koli treba da se koriste sljedee oznake:

R Dobar, Godknd (G) R Vrlo dobar, Vl godknd (VG) R Odlian, Mycket vl godknd (MVG) U srednjoj koli se koristi i ocjena R Nedovoljan, Icke godknd (IG)

17

Linkovi i literatura

Linkovi WEB-stranice Uprave za unapreenje kolstva www.skolutveckling.se MNGFALD OCH LIKVRDIGHET (RAZNOLIKOST I JEDNAKOST) Pod tim naslovom nalaze se izmeu ostalih sljedee WEB-stranice: Nyanlnda (Novopridoli) Resurs za kole i za druge koji rade sa novopridolom predkolskom i kolskom djecom. Idskola fr mngfald (Idejna kola za raznolikost) Mrea predkolskih ustanova i kola koje ele razvijati ideje o tome kako se moe uspjeno baviti pitanjima raznolikosti. Regeringsuppdrag (Zadatak vlade) Link za, izmeu, ostalog Plan za raznolikost Uprave za unapreenje kolstva za 2006. 2007. god. Bolji rezultat i smanjene razlike - planiranje rada na raznolikosti. Utvecklingsdialoger (Dijalozi o razvoju) Sadri npr. popis 30-ak opina koje dobivaju dio usmjerene podrke u obliku dijaloga u 2006. 2007. god. Tema Modersml (Tema maternji jezik) Resurs za sviju koji rade u okviru drutvene brige o djeci i u koli. Obuhvaa jeziki prostor za oko 30 jezika, osnovne podatke o nastavi, novosti, debatu, linkove za

istraivake izvjetaje, pozive za teajeve i konferencije i dr. Takoer linkove za: Lexin leksikon online (albanski, arapski, bosanski, engleski, finski, grki, hrvatski, srpski, panjolski, turski te vedske rijei, Svenska ord, sa snimljenim izgovorom). Lexin Slika sadri oko 1.700 imenica (sa slikama, tekstovima i zvucima na vedskom jeziku, prijevod na vie jezika je u toku). Lexin Film sadri 370 glagola (kratka filmska sekvenca sa vedskim zvukom). KUNSKAP OCH BEDMNING (ZNANJE I MILJENJE) Pod ovim naslovom nalaze se izmeu ostalih sljedee WEB-stranice: Bedmning och betyg (Miljenje i ocjena) Individuella utvecklingsplaner (Individualni planovi razvoja) Ls och skriv (itaj i pii) Matematik, naturvetenskap och teknik (Matematika, prirodne nauke i tehnika) Skolbibliotek (kolska biblioteka) Sprk (Jezik)

18

KNJIGE I BROURE Ovi izvjetaji i broure mogu se itati, skinuti ili kupiti preko www.skolutveckling.se/publikationer Tv sprk eller flera? Rd till flersprkiga familjer (Dva ili vie jezika? Savjeti viejezinim porodicama) (28 stranica). Postoji na vedskom + albanskom, arapskom, bosanskom, engleskom, finskom, sjeverno kurdskom, romskom arlijskom i romskom lovarskom, perzijskom, poljskom, ruskom, somalijskom, panjolskom, tigrinskom, tajlandskom i turskom jeziku. Ovdje roditelji mogu dobiti odgovore na pitanja kako treba da se odnose prema jezicima u vlastitoj porodici te kako mogu da potpomau unapreenje jezika i znanje kod svoje djece. Komma till tals Flersprkiga barn i frskolan, (Doi do rijei. Viejezina djeca u predkolskoj ustanovi) 2004. god. (Mali format, 60 stranica). Svrha oviog materijala je da se doprinese veoj upoznatosti sa tim kako se viejezinost moe potpomagati i stimulirati kod male djece. Vid sidan av eller mitt i? (Po strani ili tano u sredini?) 2005. (70 stranica). Materijal za opine i kole koje utvruju faktore za uspjean rad sa kasno pridolim uenicima i istiu pitanja za daljnje razmiljanje u okviru vlastite djelatnosti.

MATERIJAL IZ ZAVODA ZA KOLSTVO Ovi materijali se mogu itati, skinuti ili kupiti preko stranica www.skolverket.se NASTAVNI PLANOVI I KRITERIJI ZA OCJENJIVANJE U OSNOVNOJ I SREDNJOJ KOLI Flera sprk fler mjligheter (Vie jezika vie mogunosti), 2002 (304 str.). Po Vladinom nalogu Zavod za kolstvo je iscrpno prikazao potporu maternjem jeziku u predkolskoj ustanovi i nastavu maternjeg jezika. Taj izvjetaj je obuhvatio i priloge: Stavovi prema nastavi maternjeg jezika i prema integraciji, Pregled vedskog istraivanja na polju nastave maternjeg jezika, Maternji jezik kroz tri decenije o potpori maternjem jeziku u predkolskoj ustanovi u periodu od 1970. do 2000. god. Flera sprk fler mjligheter (Vie jezika vie mogunosti), 2003 (16 str.). Kratka verzija gore navedenog izvjetaja. Postoji i na engleskom jeziku. Sprket lyfter lrarhandledning (Jezik uzdie - Instrukcije za nastavnike), 2002 (27 str.). Dijagnostiki materijal o vedskom, vedskom kao drugom jeziku i o maternjem jeziku prije 6. godine kolovanja. Sprket lyfter observationsschema (Jezik uzdie prikaz jezikog razvoja ), 2002 (3 str.). Moe se koristiti neovisno o jeziku. Allmnna rd och kommentarer Den Individuella utvecklingsplanen (Opi savjeti i komentari. Individualni plan razvoja), 2005. Savjeti i komentari Zavoda za kolstvo u vez sai izradom individualnih planova razvoja za sve uenike.

vedskoj je potrebno vie viejezinih osoba

R s t a p

Vie jezika prua vie mogunosti! Putem jezika izraavamo svoje kulture i vrednovanja. Jezik nam daje samosvijest. Jezik je nosilac znanja i osnova u susretu sa drugim ljudima. Jezik nam je potreban da bismo mogli razmiljati, sanjati, formulirati pitanja i rjeavati probleme.