AMBALAIRANJE I PAKOVANJE IZUZETNO VRIJEDNIH ROBA

SADRAJ

UVOD...............................................................................................................................................4 1. PODJELA AMBALAE............................................................................................................6 1.1.Podjela prema ambalanom materijalu.................................................................................6 1.2.Podjela prema osnovnoj namjeni prometu robe...................................................................6 1.3.Podjela prema trajnosti.........................................................................................................7 2. FUNKCIJE AMBALAE..........................................................................................................8 2.1. Zatitna funkcija ambalae..................................................................................................8 2.1.1 Zatita od mehanikih naprezanja..............................................................................8 2.1.2 Zatita od klimatskih utjecaj......................................................................................8 2.1.3 Utjecaj vode i elemenata iz zraka...............................................................................9 2.2.Skladino transportna funkcija ambalae.............................................................................9 2.3.Prodajna funkcija ambalae..................................................................................................9 2.4.Upotrebna funkcija ambalae.............................................................................................10 3. AMBALAZIRANJE I PAKOVANJE IZUZETNO VRIJEDNIH ROBA...............................11 3.1. Ambalaziranje slika i umjetnina........................................................................................11 3.2. Ambalaziranje zlata...........................................................................................................13 3.3. Ambalaziranje i pakovanje dragog kamenja.....................................................................14 ZAKLJUAK.................................................................................................................................15 LITERATURA...............................................................................................................................16

UVOD
2

Ambalaa predstavlja sve proizvode, bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izraeni, a upotrebljavaju se za dranje, uvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tokom transporta robe od proizvoaa do korisnika ili potroaa. Posude razliitog oblika i veliine, nainjene od razliitih materijala, u kojima se roba dri tijekom prometa, a isto tako i tanji fleksibilni materijali koji su samo izrezani na odgovarajue dimenzije i eventualno grafiki obraeni a slue za zamatanje roba, zovu se ambalaa. Posebnim dijelovima ambalae smatraju se dijelovi za zatvaranje ambalae (zatvarai, epovi, poklopci) i dijelovi za unutranju zatitu robe (jastuci, pregrade, predloci). Da bi se roba zatitila i na siguran nain transportirala, skladitila i dostavila krajnjem korisniku treba je staviti u odgovarajuu posudu, omot ili slino, odnosno u odgovarajuu ambalau. Ambalaa je sredstvo koje prihvaa robu i titi je do uporabe. Ambalaa titi robu od mehanikih, klimatolokih, hemijskih i mikrobiolokih utjecaja, ali isto tako titi okolinu od mogueg tetnog utjecaja robe. Ambalaa aktivno sudjeluje u prodaji robe. Ona svojim oblikom, teksturom, grafikim rjeenjem i identifikacijom komunicira s potroaem. Osim toga ona mora omoguiti jednostavnu i udobnu uporabu a istodobno biti atraktivna i suvremena. Ambalaa mora biti prilagoena kupovnoj moi potroaa, njihovoj potroakoj kulturi i navikama i mora biti usklaena sa standardima i propisima. Da bi se mogli realizirati svi navedeni zahtjevi koji se postavljaju na ambalaupotrebno je dobro poznavati funkcije ambalae. Pri kreiranju ambalae potrebno je takoodabrati elemente oblikovanja ambalae (ambalani materijal, prostorni oblik ambalae,elemente grafikog oblikovanja) i meusobno ih uskladiti kako bi ambalaa na optimalan nain ispunila svoje funkcije. Rad na kreiranju ambalae, odnosno realizaciji njenih funkcija vrlo je sloen i zahtijeva sudjelovanje strunjaka razliitih profila od tehnologa, ekonomista,psihologa trita, propagandista do likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti, strunjaka za transport i drugih. Budui da nema pisanih podataka o poetku upotrebe ambalae moe se pretpostaviti da je ovjek koristio predmete koje je pronalazio u prirodi (uplje plodove, koru drveta) za prenoenje dobara namijenjenih razmjeni. Razvojem ljudskog drutva, potrebom da se razmjenjuje roba na veim udaljenostima poinje i izrada ambalae od prirodnih materijala dostupnih u to vrijeme. To su bile koare od prua, drvene kutije i bave, keramike amfore, pletene vree i ivotinjske mjeine. Kako je ovjek otkrivao mogunosti prerade prirodnih sirovina za dobivanje novih materijala tako su se pojavljivali i novi oblici ambalae poput staklenih boca i posuda od bronze. Napredak u proizvodnji i potronji ambalae zapoinje industrijskom revolucijom u 19. stoljeu. eljezo i bijeli lim (elini lim zatien slojem kositra) upotrijebljeni su za izradu bavi i limenki a valoviti karton za izradu kutija. Industrijalizacija i urbanizacija utjeu na porast proizvodnje i trgovine te se pojavljuje potreba za velikim koliinama jeftine ambalae. Najvee promjene u proizvodnji ambalae dogodile su se u 20. stoljeu zahvaljujui primjeni novih materijala (aluminija i polimernih materijala) i zamjeni klasine tehnike posluivanja u trgovinama robe iroke potronje tehnikom samoposluivanja. Ova tehnika zahtijeva da roba u trgovinu dolazi zapakirana u male prodajne jedinice prilagoene potrebama kupaca, a sve informacije koje je kupac prije dobivao od trgovca sada mu mora pruiti ambalaa. Savremena dostignua na polju ambalae (novi ambalani materijali i oblici i nove tehnike pakiranja), promjene u nainu ivota stanovnitva (urbanizacija, razvoj prometa, nove higijenske i zdravstvene navike itd.) i poveana kupovna mo potroaa (potranja za kvalitetnijom robom u boljoj,atraktivnijoj i skupljoj ambalai) razlozi su za sve veom proizvodnjom i potronjom ambalae. Nasuprot tome, postoje i faktori koji usporavaju potronju 3

ambalae. To je omjer trokova pakiranja i prodajne cijene robe i sve vie razvijena svijest o potrebi zatite ovjekove okoline od nepotrebnog zagaenja. Odbaena ambalaa predstavlja veliki ekoloki problem. Zato se danas u razvijenim zemljama rjeavanju ovog problema posveuje sve vea panja i pronalaze novi naini zbrinjavanja odbaene ambalae.

1. PODJELA AMBALAE
4

Ambalaa se moe podijeliti u razliite skupine s obzirom na odabrano zajedniko svojstvo, a to moe biti ambalani materijal, osnovna namjena u prometu roba, trajnost, funkcija, vrijednost, fizika svojstva itd. 1.1. Podjela prema ambalanom materijalu Ambalani materijal je najvaniji element u kreiranju ambalae o kojem ovisi izbor tehnologije za proizvodnju ambalae, kvaliteta, izgled, oblik, namjena, nain upotrebe i cijena. Prema materijalu od kojeg je izraena ambalaa moe biti papirna i kartonska, metalna,staklena, drvena, tekstilna, ambalaa od polimernih materijala i vieslojnih materijala koji se jo nazivaju i laminati. Od papira i tanjeg kartona izrauju se savitljive vreice razliitih dimenzija i prostorno neoblikovana ambalaa za zamatanje roba. Zajedno s drugim materijalima u obliku folija upotrebljavaju se u izradi vieslojne ambalae. Karton i valovita lepenka slue za izradu kutija i aa. Metali koji se koriste za izradu ambalae su eljezo, aluminij, kositar, cink i olovo koje se upotrebljava samo za pakiranje radioaktivne robe. Metalna ambalaa izrauje se u razliitim oblicima od kontejnera, cisterni, bavi, kanti, limenki do poklopaca za staklenke, zatvaraa za boce itd. Staklo je jedan od najstarijih ambalanih materijala i danas je vrlo zastupljeno u ambalanoj industriji zbog mnogih dobrih svojstava. Od stakla se izrauju boce, staklene tegle ,ae i ampule. Drvo se upotrebljava za izradu sanduka, baava, koara od prua, transportnih paleta i kalema, ali se danas sve vie zamjenjuje drugim materijalima. Tekstilna ambalaa koja se nekad izraivala od prirodnih vlakana ( npr. vree od jute) danas se zamjenjuje tekstilnim vlaknima i trakama od polimernih materijala. Upotrebljava se za omatanje bala i izradu vrea i mrea. Polimerni materijali upotrebljavaju se za izradu ambalae posljednjih 50 godina a zbog svojih dobrih svojstava i niske cijene zamijenili su neke prirodne materijale, osobito metal, drvo i staklo.Mogu se proizvoditi u gotovo svim ambalanim oblicima. Zahvaljujui svojim specifinim svojstvima polimerni materijali omoguili su razvoj novih metoda pakiranja, npr. pakiranje u modificiranoj atmosferi u prodajnim jedinicama prilagoenima potrebama kupca i time produljenje svjeine prehrambenih proizvoda. Kombiniranjem i spajanjem vie vrsta razliitih materijala u obliku folija dobiju se ambalani materijali eljenih osobina i relativno niske cijene a nazivaju se vieslojni materijali ili laminati. Upotrebljavaju se za pakiranje roba kada klasini materijali ne zadovoljavaju bilo svojim svojstvom, cijenom ili nisu prilagoeni suvremenoj opremi za pakiranje. 1.2.Podjela prema osnovnoj namjeni u prometu robe Prema osnovnoj namjeni u prometu robe ambalaa se dijeli na : 1. prodajnu (primarnu) ambalau. 2. skupnu (sekundarnu) ambalau. 3. transportnu (tercijarnu) ambalau. 5

Prodajna ili primarna ambalaa slui za pakiranje robe iroke potronje u koliini koja najbolje odgovara potrebama kupca. Roba upakirana u prodajnu ambalau predstavlja jedinino pakiranje ili prodajnu jedinicu robe. Ova ambalaa prezentira robu kupcu, mora sadravati sve potrebne informacije o sastavu i koliini robe, uslovima uvanja, roku trajanja i nainu uptrebe. Prodajna ambalaa mora zatititi robu i sva njena originalna svojstva do trenutka uporabe, odnosno mora jamiti kvalitetu i kvantitetu robe. Takoer svojim atraktivnim izgledom mora privui panju kupca i navesti ga da odabere ba taj proizvod. Budui da se roba troi upravo iz prodajne ambalae ona mora biti funkcionalna, omoguiti lako otvaranje i zatvaranje ambalae. Ambalana jedinica koja sadri vie proizvoda u primarnoj ambalai tako da je proizvod pristupaan kupcu u skupini, a moe se izdvojiti i uzeti pojedinano, naziva se skupna ili sekundarna ambalaa. Ona racionalizira pakovanje robe u transportnu ambalau i rukovanje robom u trgovini. Transportna ili tercijarna ambalaa omoguava prijevoz, pretovar i rukovanje odreenom koliinom proizvoda pakiranog u prodajnoj i/ili skupnoj ambalai. Transportna ambalaa zatiuje robu od svih oteenja do kojih moe doi tijekom transporta, skladitenja i manipulacije robom, osobito od onih koja nastaju zbog mehanikih optereenja i atmosferskih utjecaja. 1.3.Podjela prema trajnosti Ambalaa se prema trajnosti dijeli na povratnu i nepovratnu. Povratna ambalaa je ona ambalaa koja se, nakon to se isprazni, ponovo upotrebljava u istu svrhu. Budui da je trajnija mora biti izraena od kvalitetnijeg materijala stoga je i skuplja. Povratna ambalaa se prikuplja, vraa proizvoau koji je nakon ienja i pranja ponovo upotrebljava za pakiranje. Uz transportnu ambalaa koja je uglavnom povratna (bave, cisterne, sanduci...) i neke vrste prodajne ambalae spadaju u ovu kategoriju (npr. boce za komprimirane plinove, staklene boce). Nepovratna ambalaa upotrebljava se za pakiranje samo jednom. Najvei dio prodajne ambalae je nepovratan iz praktinih i ekonomskih razloga. Nakon to kupac upotrijebi sadraj ona predstavlja otpad. Velike koliine nepovratne prodajne ambalae postale su ekoloki problem. Stoga se danas razliitim mjerama potiu proizvoai da proizvode ambalau koju je mogue ponovo upotrijebiti i/ili reciklirati, odnosno da upotrebljavaju biorazgradljive ambalane materijale kako bi se nepovoljni utjecaj na okoli smanjio na najmanju moguu mjeru.

2. FUNKCIJE AMBALAE 6

Budui da se roba nalazi u ambalai tijekom cijelog transportnog puta od proizvoaa do potroaa zahtjevi koji se postavljaju na uspjeno realiziranu ambalau su viestruki. Funkcije ambalae mogu se promatrati s razliitih gledita. Ovisno o vrsti robe i skladino transportnim uslovima odreene e funkcije biti naglaenije. Osnovne funkcije koje ambalaa mora zadovoljiti, bez obzira na vrstu robe, su sljedee: zatitna skladino-transportna prodajna upotrebna ekoloka funkcija.

2.1.Zatitna funkcija ambalae Ambalaa mora zatititi robu od trenutka pakiranja, tijekom transporta, skladitenja, prodaje i tijekom uporabe. Na cijelom tom putu ambalaa i roba izloeni su mehanikim naprezanjima, djelovanju klimatskih elemenata, mikroorganizama, insekata i glodavaca. Ambalaa s dobro realiziranom zatitnom funkcijom mora zatititi robu od bilo kojeg vanjskog utjecaja koji bi mogao uzrokovati fizike, kemijske ili mikrobioloke promjene robe. 2.1.1. Zatita od mehanikih naprezanja Ambalaa mora biti dizajnirana tako da svojim mehanikim svojstvima kompenzira mehanika naprezanja bez oteenja robe i ambalae. Mehanika naprezanja rezultat su djelovanja mehanikih sila kojima su roba i ambalaa izloene tokom transporta,skladitenja i manipulacije. Mehanike sile koje djeluju na robu i ambalau mogu biti dinamike i statike. Do naprezanja uslijed dinamikih sila dolazi promjenom brzine i smjera kretanja vozila tokom prevoza robe ili padom prilikom manipulacije robe. Vertikalnim statikom silama optereena je roba sloena u skladitu ili vozilu. Donji redovi optereeni su teinom robe koja je na njih sloena. Horizontalnim statikim silama roba je izloena pri hvatanju i dranju robe nekim manipulativnim ureajem tijekom utovara ili istovara. 2.1.2. Zatita od klimatskih utjecaja Klima kao meteoroloki pojam je skup meteorolokih faktora i pojava koje u odreenom vremenskom periodu ine prosjeno stanje atmosfere nad nekim dijelom Zemljine povrine. Elementi klime koji se uzimaju u obzir pri odreivanju klime su insolacija, temperatura, tlak i vlanost zraka, smjer i brzina vjetra, padaline, naoblaka i snjeni pokriva, a mijenjaju se pod utjecajem klimatskih faktora (zemljopisna irina, reljef, raspodjela kopna i mora, morske struje, nadmorska visina, rotacija, revolucija, atmosfera, udaljenost od mora, jezera, tlo i biljni pokrov te utjecaj ovjeka). Da bi se roba mogla zatititi od klimatskih utjecaja potrebno je poznavati pravac i vrijeme transporta, kao i klimatske prilike karakteristine za to podruje. Glavni uzrok oteenja robe je brzina promjene klimatskih faktora tijekom prijevoza robe. Na skladitenu robu utjeu promjene lokalne klime. Osim vanjske klime na robu utjee i klima zatvorenog prostora (skladita ili tovarnog prostora vozila) koja ovisi o vanjskoj klimi ali uvijek s odreenim 7

zakanjenjem. Temperatura zatvorenog prostora moe biti vie ili nia od vanjske a vlanost je obino via. Na klimu zatvorenog prostora utjee i roba sa svojom temperaturom i vlanou. 2.1.3. Utjecaj vode i elemenata iz zraka Voda moe prodrijeti u ambalau u tekuem ili plinovitom agregatnom stanju bilo na mjestu spajanja elemenata ambalae ili kroz stijenku higroskopnog materijala. Kada su u neposrednom dodiru sa zrakom roba i ambalaa su izloene djelovanju vlage iz zraka. Vlanost zraka se najee izraava relativnom vlanou. To je broj koji pokazuje omjer koliine vodene pare koja stvarno postoji u zraku u nekom trenutku i maksimalne koliine vodene pare koju bi zrak pri toj temperaturi mogao primiti da bi bio zasien. Neki materijali, poput metala, stakla, minerala, ovlait e se samo povrinski. Ako se izloe djelovanju zraka niske relativne vlanosti potpuno e se osuiti. Materijali koji su higroskopni (papir, karton, drvo, prakasti materijali kao to su cement, itarice, brano itd.) zadrat e odreenu koliinu vlage koja se naziva ravnotena vlanost, a koja ovisi o relativnoj vlanosti i temperaturi zraka. Ako se temperatura atmosferskog zraka, odnosno zraka koji se nalazi unutar zatvorene ambalae, snizi ispod temperature rosita dolazi do kondenzacije vode (pojava rose) na ambalai i/ili robi. Osim vode koja nastaje kondenzacijom vodene pare iz zraka voda se unutar ambalae moe pojaviti kao rezultat "znojenja" robe. To se najee dogaa sa svjeim namirnicama poput voa i povra koje procesom disanja 2.2.Skladino-transportna funkcija ambalae Skladitenje i transport sirovina, pomonih materijala, poluproizvoda i gotove robe vremenski i prostorno povezuje nabavu sirovine i pomonih materijala s procesom proizvodnje, te pojedinih faza proizvodnje i proizvodnju s prodajom i potronjom roba. Neke sirovine, pomoni materijali, poluproizvodi i gotovo sva gotova roba skladite se i transportiraju u odgovarajuoj ambalai. Ambalaa s dobro rijeenim skladino-transportnim funkcijama omoguava racionalno koritenje skladinog i transportnog prostora. Realizacija ovih funkcija ovisi o obliku i dimenzijama ambalae i njenoj usklanenosti s dimenzijama zapakirane robe. Ambalaa kvadratnog oblika bolje iskoritava prostor transportne ambalae, vozila ili skladita, u odnosu na ambalau u obliku valjaka ili nekog nepravilnog oblika gdje moe ostati i vie od 20 % neiskoritenog prostora. Roba se u transportu vrlo esto slae na palete . Paleta je drvena podloga izraena od dasaka odrenenih normiranih dimenzija. To je vrsta pomone opreme koja omoguava formiranje kompaktnog i vrstog paketa, sloenog iz raznih vrsta komadne robe. Da bi se to bolje iskoristio skladini i transportni prostor dimenzije ambalae trebaju biti usklanene s dimenzijama palete, stoga je Europska federacija za pakiranje (European Packing Federation, EPF) izradila tzv. modul-sustav dimenzija ambalae i slaganja na palete. Preporuka je da bruto masa robe ne prelazi 1 t, a da visina sloene robe na paleti bude oko 1 m. 2.3.Prodajna funkcija ambalae Prodajne funkcije ambalae usklauju se sa suvremenim razvojem trgovine robom iroke potronje, odnosno samoposlunom tehnikom prodaje. Prodajna ambalaa racionalizira prodaju. To znai da se pakira ona koliina robe koja odgovara potrebama kupca. Kolika e biti koliina robe zapakirana u prodajnu jedinicu ambalae ovisi o vrsti robe, nainu njezine uporabe, 8

trajnosti, kupovnoj moi potroaa itd. Ambalaa koja ima dobro realiziranu prodajnu funkciju poveava opseg prodaje. Ona mora privui panju kupca, izazvati njegovu zainteresiranost u vrlo kratkom vremenu, prenijeti mu poruku te ga potaknuti na kupnju, pridobiti kupevo povjerenje i stvoriti povoljan opti dojam,tako da je kupac spreman platiti vie za izgled, uvjerljivost i pouzdanost boljeg pakiranja. Budui da je upravo prodajna ambalaa zamijenila ulogu trgovca u savremenim maloprodajnim trgovinama ona mora sadravati sve informacije koje je ranije kupac dobivao od prodavaa. Na ambalai se moraju nalaziti sve potrebne informacije o nazivu proizvoda, proizvonau, porijeklu, sastavu, roku i nainu uporabe, datumu proizvodnje i nainu uvanja. Prodajna ambalaa takoner mora jamiti kvalitetu i koliinu zapakirane robe, odnosno mora jamiti kupcu da nitko prije njega nije ambalau otvarao ili otetio i da se unutra nalazi upravo ona koliina robe koja je na ambalai istaknuta. 2.4.Upotrebna funkcija ambalae Ambalaa s dobro realiziranom upotrebnom funkcijom treba omoguiti lako otvaranje, pripremu robe za upotrebu, uzimanje potrebne koliine robe bez rasipanja i ponovno zatvaranje ukoliko se roba ne troi odjednom. Ambalani materijal i oblik ambalae odreuju nain na koji e se ambalaa otvarati. Ambalaa od papira, kartona, polimernih i metalnih folija uglavnom se lako otvara kidanjem,deformacijom poklopca ili bez deformacije. Metalna i staklena ambalaa tee se otvara i ponekad otvaranje zahtjeva uporabu specijalnih pomagala koja se u tom sluaju prilau ambalai ili takav predmet kupac mora imati. Nakon to je roba iz nje izvaena, ambalaa bi trebala na neki drugi nain korisno posluiti npr. kao povratna ambalaa, ukras ili za uvanje nekih drugih predmeta.

3. AMBALAZIRANJE I PAKOVANJE IZUZETNO VRIJEDNIH ROBA

9

Pod izuzetno vrijednim robama podrazumijeva se zlato,novac,slike,umjetnine.Njihova vrijednost odreuje jedan od naina ambalairanja,pored toga njihovo ambalaziranje utiu njihova fizika svojstva kao i podlonost razliitim uticajima. Poto se radi robi izuzetne vrednosti sam proces pakovanja obavlja se runo kako nebi dolo do oteenja robe prilokom pakiranja to mu daje dodatnu vrijednost. 3.1.Ambalaziranje slika i umjetnina Svako premjetanje slika je svojevrsni rizik. Rizik da slike premjetanjem budu otecene je velik. Ovo ce omoguciti odredivanje najbolje metode pakiranja i izbor materijala u koji ce slike biti upakirane.Slike u loem treba dodatno zaiti kako nebi dolo do jo veih oteenja. Ako se posumnjau loe stanje slike, ne treba ambalazirati dok strucnjak (restaurator) ne procjeni u kakvom je stanju i prema potrebi odredi mjere cija ce primjena omoguciti sigurniji transport slike. Uz svaku sliku pri pakiranju dobro je staviti osnovne podatke o njoj (osobna karta slike) a dobro je oznaciti bar dio podataka na vanjskom vidljivom djelu zapakirane slike. Slike se obino transportuju u sanducima posebno izraenima za transport slika i umjetnina. Da bi sanduci bili dobri za transport slika, moraju zadovoljiti sljedece uslove: Da se u njima mogu ucvrstiti slike, okviri i ono u to su upakirane. Da tite sadraj od udaraca i uboda. Da omogucuju odravanje povoljne mikroklime. Da tite od kie, snijega i sunca. Da budu spretni za podizanje i premjetanje.

Dimenzije sanduka prilagoene su velicinama slika. Treba imati na umu da sanduci vii od 280-300 cm teko moci biti transportirani kamionom. Takoder, spretnije je imati vie kovcega metar irine ili manje od jednoga irokog dva metra. Sanduci su sacinjeni od panel-ploca, perploca (dakle drva), aluminija ili plastike. Oni od panelploca imaju stanovite prednosti: relativno su jeftini, dobro tite od udaraca i uboda, mogu se lako saciniti u muzejskoj radionici ili kod bilo kojeg stolara.Jedina im je mana to je ljepilo u panelplocama kiselo, no ne toliko da bi to u krace vrijeme nanijelo vece tete. Komercijalno dostupni kovcezi od aluminija i plastike obicno dobro funkcioniraju ako su manjih dimenzija. Dakle, za manje slike i njih preporucujemo. Kod izradenih od plastike treba voditi rauna o tome da li luce kiselinu (ne bi smjeli biti od polivinil-hlorida PVC-a ili drugih kiselih plasticnih masa) i kakva im je otpornost na poar. Materijal od kojega je sacinjen kovceg treba biti hemijski stabilan i ne smije luciti kiselinu. Takav je metal, polietilen, polikarbonat, polistiren, poliester. Materijali koji mogu uzrokovati probleme (hemijski aktivni) mogu biti: drvo [meka su bolja, (jela, bor) od tvrdih (hrast ili kesten)]; nitroceluloza; polivinilklorid; polivinil-acetat; poliuretan. Mnoge boje su takoder kemijski aktivne tako da s obojenim sanducima treba biti oprezan. Kod nas se na tritu nalazi velika kolicina plasticnih kovcega i cesti su upiti jesu li oni dobri i preporucljivi. Odgovor je da treba biti oprezan. Naime, nismo uspjeli pribaviti 10

specifikacije materijala od kojeg su sacinjeni, nisu obavljeni testovi, niti su nam poznati podaci o otpornosti na visoke temperature (poar). Bez obzira koliko kvalitetni kovcezi bili u njima, slike treba drati to je moguce manje. Samo za vrijeme transporta. Oni nikako ne mogu biti solucija za trajno cuvanje u cuvaonicama. Konstrukcija sanduka za transport od panel-ploca. Panel-ploca neka bude debela barem 12 mm. Samo doista mali sanduci mogu se konstruirati od 10 mm panelke. Za velike sanduke panel-ploca treba biti i deblja. Plohe neka budu ojacane letvama. Kod drvenih sanduka vano je kako se spa jaju rubovi. i za njih je dobro ako su ojacani letvama.

Slika 1.Sanduci za ambalaziranje umjetnikih slika 11

3.2.Ambalaziranje zlata Zlato samo po sebi je jako vrijedna roba , pa stoga njemu vie treba obratiti panju da je ono bezbijedno od ljudi nego od drugih uticaja.Zlato ima razliitu namjenu od platenog sredstva do nakita.Zavisno od obila i svrhe u koje se koristi zavisi i njegovo ambalaziranje.Kada se radi o istom zlatu ono se obino nalazi u obliku zlatnih poluga koje su mali dimenzija i lake za manipulaciju.Ove zlatne poluge su otporne na sve vrste fizikih oteenja pa ih lako moemo transportovati u raznim vrstama sanduka i paleta. to predstavlja njihovu ambalazu,koja se koristi prilikom transporta i uvanja prilikom skladitenja.

Slika 2.Paleta za zlatne poluge Zlatne poluge treba da bude na dobro konstruisanoj paleti od vrste drveta koja moe da nosi jednu tonu tereta. Palete mogu biti razliitih dimenzija i nije bitno kojih su dimenzija.Danas se najvie koriste palete standardnih dimenzija 1200x800 mm .Pored paleta za ambalaziranje i transport koriste se sanduci koji su razliitih dimenzija.

Slika 3.Amabalaza za zlatni nakit Kada se radi o zlatnom nakitu ono se najee pakuje i ambalazira u male kutije razliitog oblika koje su i lijepog dizajna kako bi nakit koji se nalazi u njima ostavio to bolji dojam prilikom prodaje.Ambalaza za zlatni nakit treba da uva i titi zlato od prljanja i drugih oteenja pa prema tome mora da ispunjava svoju zatitnu ulogu kao i prodajnu ulogu jer sam dizajn ambalaze treba da naglaava vrijednost robe koja se u njemu nalazi.Pakovanje ovihroba se obino vri runo jer se radi o veoma vrijednoj robi pa joj se mora pridodati posebna panja. 12

3.3.Ambalaziranje i pakovanje dragog kamenja Ambalaziranje i pakovanje dragog kamenja se vri uz pomo razliitih materijala i posuda.Najea vrsta ambalaze za drago kamenje su razne vrste kutija malih dimenzija koje sluze kao ambalaza.Ova ambalaza sluzi kao zatitna ambalaza koja titi drago kamenje od prljanja,ali i kao prodajna ambalaza u kojo se prodaju.Ova ambalaza se izrauje od platna,plastike,drveta,plastike i drugih materijala.

Slika 4.Primer ambalaze za dijamante Pakovanje dragog kamenja u ovu ambalazu se vri runo kako nebi dolo do pogreke u koliini i nainu upakivanja robe,jer se radi o jedinstvenoj vrsti robe koja zahtijeva dodatnu panju prilikom pakovanja.U ambalazu se esto pored dragog kamenja stavlja certifikat o porijeklu dragog kamenja. Ambalaza je vie promotivnog karaktera nego zatitnog. Ova ambalaza mora biti jedinstvenog dizajna jer ima prodajnu funkciju,ime svojim dizajnom navodi kupca da kupi ili pogleda robu koja je u njoj amabalaziran. Veina prodavaa dijamanata ima svoju ambalazu koja je jedinstvenog oblika,boje,dimenzija ime sama ambalaza je marketinkog tipa jer predstavlja i upuuje na odreeni brend a samim tim obavjetava kupca da se radi o kvalitetnoj robi.

13

ZAKLJUAK Ambalaa predstavlja sve proizvode, bez obzira na prirodu materijala od kojeg su izraeni, a upotrebljavaju se za dranje, uvanje, rukovanje, isporuku i predstavljanje robe (od sirovina do gotovih proizvoda) tokom transporta robe od proizvoaa do korisnika ili potroaa. Ambalaziranje i pakovanje roba izuzetne vrijednosti pored osnovne funkcije zatite i skladitenja ima funkciju i prodaje jer se esto deava da se roba u toj ambalazi prodaje.Takva ambalaza je esto hedinstvenog dizajna ime je ona reklamna. Amabalaza takoe treba da sauva robu onakvom kakva je namijenjena prodaji tojest da zatiti robu od oteenja koja mogu nastati prilikom sladitenja,transporta.Ambalaza se izrauje od razliitih materijala kao to su drvo,plastika,guma,platno,staklo . Koji e se materijal koristiti za ambalazu zavisi od vrste robe koja se ambalazira kao i naina pakovanja. Pakovanje izuzetno vrednih roba se vri runo bez pomoi maina jer se radi o robi od izuzetne vrijednosti koja treba paljivost i urednost prilikom pakovanja.

14

LITERATURA

1. I. Vukovi, K. Gali i M. Vere: Ambalaa, Tectus, Zagreb, 2007. 2. N. Strievi: Suvremena ambalaa I, kolska knjiga, Zagreb, 1982. 3. N. Strievi: Suvremena ambalaa II, kolska knjiga, Zagreb, 1983.

15