VELEUILITE U RIJECI O DJEL SIGURNOSTI NA RADU SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI NA RADU

IZRADA POSLOVNOG PLANA SEMINARSKI RAD

Rijeka, 2011. VELEUILITE U RIJECI ODJEL SIGURNOSTI NA RADU SPECIJALISTIKI DIPLOMSKI STRUNI STUDIJ SIGURNOSTI NA RADU

IZRADA POSLOVNOG PLANA SEMINARSKI RAD

Rijeka, sijeanj 2011.

SADRAJ

stranica

UVOD.........................................................................................................................................2 1. POSLOVNO PLANIRANJE..................................................................................................3 1.1. Proces planiranja.............................................................................................................4 1.2. Vrste planova...................................................................................................................5 2. POSLOVNI PLAN.................................................................................................................7 2.1. Elementi poslovnog plana...............................................................................................8 2.2. Sadraj poslovnog plana..................................................................................................9 ZAKLJUAK...........................................................................................................................13 LITERATURA..........................................................................................................................15

UVOD Poslovni plan jedan je od kljunih dijelova planiranja i strategije u svakom suvremenom poduzeu. Bez njega nezamislivo je poslovanje u 21. stoljeu, pogotovo ukoliko poduzee ima ambicije biti konkurentno i poslovati dobro. Poslovni plan temelj je pomou kojeg menaderi planiraju strategije i ciljeve za kratko, srednje i dugo razdoblje. Upravo u poslovnom plau poduzee odreuje kojim putem eli ii, te na koji nain. Poslovni plan sadrava sve bitno o budunosti nekog poduzea, te je vrlo bitno izraditi kvalitetan poslovni plan kako bi se kasnije mogle viti daljnje akcije u ostvarivanju zadanih ciljeva i strategije. Ovaj rad se bavi upravo poslovnim planom, objanjava njegov znaaj za dananje poduzee, te kako i na koji nain se sastavlja. Ovaj rad sadran je od dvije kljune cjeline poslovno planiranje i poslovni plan. Prvi dio, poslovno planiranje, uvodi u temu te objanjava znaaj planiranja, od kojih faza i procesa se ono sastoji, te objanjava koje su vrste planova s obzirom na neke temeljne znaajke. Drugi dio rada ulazi u sr teme te analizira poslovni plan kao takav. Jasno se objanjava znaaj poslovnog plana za poduzetnika i menadera, te se analiziraju njegovi elementi i sadraj. Analiziraju se svi faktori koji se trebaju uzeti u razmatranje kod izrade poslovnog plana, te svi njegovi dijelovi, kako bi se stekao uvid kako poslovni plan nije jednostavno izraditi, no jasno je da upravo zbog toga on predstavlja klju u poslovanju nekog poduzea. Na kraju rada zakljuak objedinjuje sve najvanije stavke izreene u radu, te koncizno i turo zaokruuje ovaj rad stavljajui naglasak na ono najbitnije.

1. POSLOVNO PLANIRANJE Predmet planiranja poslovanja u poduzeu obuhvaa cjelokupnu djelatnost poduzea, poduze organizacijskih jedinica, grupa i pojedinaca u svrhu smiljenog reguliranja i usmjeravanja cjelokupnog poslovanja poduzea. Ova djelatnost obuhvaa i izradu programa razvoja poduzea koji obuhvaa program asortimana, koliine i vrijednosti proizvodnje, program investicija, program nabave, osiguranja potrebnih kadrova itd. Pod pojmom ''program'' podrazumijevamo odreenu smiljenu inicijativu. Ta inicijativa ima svrhu stvoriti konkretnu priblinu predodbu o ciljevima koje elimo postii, zadacima koje treba izvriti, kao i o sredstvima koja treba uloiti. Poetna faza poslovnog planiranja je izrada programa poslovanja poduzea. Poslovno planiranje obuhvaa predvianje zadataka u buduem poslovanju poduzea, naina izvrenja tih zadataka, potrebnih sredstava i ljudi za izvrenje tih zadataka i raspodjele tih zadataka. Pomou planova detaljno se razrauju potrebna sredstva, ljudi kao i zadaci koje treba izvriti. Izvrenjem planiranih zadataka ostvaruje se razvoj koji je prethodno bio odreen poslovnom politikom. Izmedu planiranja i poslovne politike postoji medusobni odnos. Tako ne moemo govoriti o uspjenom planiranju poslovanja poduzea kao djelatnosti bez postojanja poslovne politike i o uspjenom djelovanju poslovne politike bez postojanja poslovnog planiranja. Poslovno planiranje je aktivni faktor provoenja poslovne politike. Planiranjem se omoguuje realizacija ciljeva razvoja utvrenih poslovnom politikom. Osnovne karakteristike takvog planiranja su:1 vri se na osnovi potrebnih analiza; okrenuto je prema budunosti; nije pasivno, ve aktivno, jer predvia mjere i akcije za postizanje odreenih ciljeva; slui kao osnova za rukovoenje i upravljanje. Poslovno planiranje slui kao osnova rukovenju, jer se pomou njega utvruju zadaci, rokovi za njihovo izvrenje, sredstva i ljudi potrebni za izvrenje, mjere akcija i metoda pomou kojih ce se ti zadaci izvriti. Osim to slui kao osnova rukovoenja, planiranje slui i upravljanju, te predstavlja jednu od najvanijih funkcija upravljanja. Osim to se planiranjem odreuju mjere i akcije za ostvarivanje ciljeva poduzea kao cjeline, koristi se isto i za

B. N. Osmanagi, Operativno planiranje, kolska knjiga, Zagreb, 2002., str. 146. planiranje,

odreivanje mjera i akcija pojedinih organizacijskih jedinica. Planiranjem se ostvaruju sljedee aktivnosti:2 utvruju se ciljevi poduzea; utvruju se zadaci za ostvarivanje ciljeva poduzea; utvruju se potrebna financijska sredstva za postizanje ciljeva i zadataka planiraju se poslovni rezultati, a na osnovi predvidivog izvrenja zadataka poslovne politike; planira se raspodjela ostvarenih rezultata. Kvalitetan i struan nivo provodenja procesa planiranja u svim njegovim fazama omoguuje ispravnije postavljanje ciljeva i zadataka, kao i postizanje uspjeha u ostvarivanju tih ciljeva i zadataka. 1.1. Proces planiranja Proces planiranja u irem smislu rijei sadri sljedee faze: istraivanje, predvianje, programiranje i planiranje. Istraivanje je kontinuirani postupak koji nam omoguuje prikupljanje niza podataka i vanih saznanja. Prognoze su izjave o buduem gospodarstvenom razvoju i o buduim injenicama koje utvrujemo na osnovi analiziranog ispitanog sadanjeg razvoja i dobrog poznavanja injenica. Programiranje je odreivanje ciljeva do kojih poduzee nastoji doi, kao i poduzimanje mjera i akcija radi utjecaja na sve inioce na koje se moe utjecati. Programiranju prethodi predvianje i usko je povezano s programiranjem. Programiranje proizlazi iz vlastite akcije tako da je aktivno. Program poslovanja poduzea osnovni je temelj za izradu nacrta plana poslovanja poduze poduzea. On sadri sljedee:3 a) analizu izvrenja tekuih dugoronih i godinjih planova; b) analizu istraivanja prodaje gotovih proizvoda; c) analizu istraivanja nabave materijala; d) smjernice za izradu realizacije gotovih proizvoda i usluga poduzea, plana investicija, plana nabave, sredstava za proizvodnju, plana obrtnih sredstava, plana osobnih dohodaka, izobrazbe radnika i plana raspodjele dohotka;
2 3

Ibidem, str. 184. Ibidem, str. 186.

e) odredbe i propise iz drutvenog plana drave potrebne za planiranje u poduzeu; f) prijedlog budue organizacijske sheme poduzea.

Planiranje shvaeno kao proces, mogli bismo definirati kao djelatnost u kojoj se donose odluke: to treba raditi, kada treba poeti raditi i zavriti rad, kako treba raditi, gdje treba raditi, ime treba raditi, koliko rada treba uloiti, uz koje trokove treba raditi, koliki e se rezultat postii te kako e se izvriti raspodjela rezultata. Poslovi u procesu planiranja poslovanja poduzea mogu se svrstati u tri glavne faze:4 a) izrada i donoenje programa poslovanja; b) izrada i donoenje planova poslovanja; c) provedba planova. Faza provedbe obuhvaa realizaciju prihvaenih planova pomou odreenih mjera i sredstava predvienih u planovima. U fazi provedbe esto nuno dolazi do ispitivanja pojedinih elemenata plana i do njihova prilagoavanja izmijenjenom situacijama. Ukoliko su nastupile znatne izmjene uvjeta i situacije, moramo prilagoditi cijeli plan poslovanja poduzea toj izmijenjenoj situaciji. 1.2. Vrste planova Planove u poduzeu moemo podijeliti po sadraju, znaaju i vremenu. Podjela planova po sadraju odnosi se na sadraj planiranja, tj. da li je planom obuhvaeno cjelokupno poslovanje poduzea ili samo neki dijelovi tog poslovanja. Razlikujemo ukupne planove i pojedinane planove. Ukupni planovi obuhvaaju cjelokupno poslovanje poduzea. Ukupnim planom poduzea nazivamo plan poslovanja poduzea. On se dijeli na pojedinane planove. Pojedinani planovi sastavni su dio ukupnog plana poduzea i organski su povezani s njim. Ovi planovi obrauju samo dio poslovanja pa se konkretiziraju u samo jednom dijelu poslovanja poduzea.

Plan poslovanja poduzea sastoji se od:5 poduze

4 5

F. Bahtijarevi iber, Management ljudskih potencijala, Golden Marketing, Zagreb, 1999., str. 86. potencijala, B. N. Osmanagi, op. cit. str. 112.

 plana realizacije gotovih proizvoda, usluga, vikova materijala i otpada; plana proizvodnje koji se sastoji od plana robne i ukupne proizvodnje; plana investicija; plana nabave sredstava za proizvodnju; plana radne snage i osobnih dohodaka; plana trokova poslovanja i dohotka po jedinici proizvoda; plana izobrazbe kadrova; plana troenja sredstava fonda; plana obrtnih sredstava; plana ukupnog prihoda i njegove raspodjele; plana raspodjele planiranog dohotka; plana devizne bilance; plana pokazatelja planirane uspjenosti poslovanja. Ukupni plan poduzea odnosno plan poslovanja poduzea sadri sve pojedinane planove (1-13) dok ukupni plan radne jedinice odnosno plan poslovanja radne jedinice sadri samo planove koje izrauje pojedina radna jedinica u zavisnosti od karaktera svoje djelatnosti. Planove po znaenju dijelimo na osnovne i pomone. Ova podjela odnosi se samo na pojedinane planove. Osnovni pojedinani planovi su plan realizacije, plan robne proizvodnje, plan ukupne proizvodnje i plan investicija. Pomoni pojedinani planovi su oni kojima se dopunjavaju osnovni planovi i bez kojih osnovni planovi ne bi bili potpuni. Oni slue za izraunavanje ekonomskih efekata osnovnih pojedinanih planova. S obzirom na vrijeme za koje su izraeni, planovi se dijele na dugorone i kratkorone. Pomou dugoronih planova precizira se poslovna politika poduzea za dulje vrijeme. Oni dugoro predstavljaju instrumente pomou kojih organi upravljanja nastoje usmjeriti razvoj poduzea. To se sastoji u razmatranju promjena na tritu i u uoavanju utjecaja tih promjena na realizaciju, u uoavanju promjena u proizvodnji i tehnologiji. Teite dugoronih planova uglavnom je na dugoronom planiranju proizvodnje i prilagodavanju proizvodnje potrebama trita. Kratkoroni planovi poslovanja godinji su i operativni planovi. Godinji planovi Kratkoro poslovanja poduzea i radnih jedinica izrauju se za svaku poslovnu godinu, a moraju biti izraeni prije nego nastupi poslovna godina za koju su ti planovi izraeni. Operativni planovi 6

poslovanja izrauju se za relativno kratke vremenske periode. Oni mogu s obzirom na period trajanja biti dnevni, tjedni, mjeseni, tromjeseni i polugodinji. Pomou operativnih planova poslovanja konkretiziraju se, detaljiziraju i terminiraju zadaci odreeni godinjim planom. Operativni planovi vrlo su detaljizirani , jer utvruju planirane zadatke od radnih jedinica do pojedinih radnih mjesta, a ujedno se utvruju i precizni rokovi poetka i zavretka izvrenja zadataka, kao i potrebni elementi proizvodnje pomou kojih se zadaci moraju izvriti.

2. POSLOVNI PLAN

Poslovni plan je temeljni dokument u kojem poduzetnik prikazuje svoje ambicije i ideje, te promilja mogunosti za postizanje poslovnog uspjeha u nekom razdoblju, najee u obraunskom razdoblju od godinu dana. 6 U poslovnom planu prikazuju se najvaniji podaci o poduzeu, njegovoj djelatnosti i razvojnim ciljevima, zatim podaci o lanovima menadmenta te aktivnosti koje se moraju ostvariti u sljedeoj obraunskoj godini. Te aktivnosti obuhvaaju sve poslovne funkcije, uporabu potrebnih resursa i odgovorne osobe za postizanje eljenih ciljeva. Takoer, poslovni plan pokazuje i oekivane rezultate planiranog poslovanja koji se prikazuju u planskoj bilanci, planskom raunu dobiti i gubitka, te u planiranim izvjeima o financijskim tijekovima i kretanju kapitala. Zato je poslovni plan slubena izjava glavnog financijskog menadera o oekivanoj prodaji, trokovima, i svim drugim financijskim transakcijama za sljedee plansko razdoblje. Poslovni planovi trebaju svim poduzetnicima koji se ele to bolje pripremiti za poslovanje u buduem razdoblju. Budunost donosi brojne izazove koji se nemogu tono predvidjeti, ali se ipak svaki poslovni ovjek moe pripremiti za te izazove. Svrha izrade poslovnog plana jest omoguiti realan prikaz poslovnog pothvata i oekivane rezultate iz tog pothvata, najprije samom poduzetniku, a zatim i svima drugima koji bi mogli biti ukljueni u planirane poslovne aktivnosti. 7 U poslovnom planu prikazuju se jo i dugotrajni uinci koji su vani: suvlasnicima, buduim dobavljaima, te bankama i osiguravateljima. Dobar plan treba naglasiti dugotrajne prdnosti i prepoznati slabosti pokrenutog posla. On se izrauje kad je poduzetnika ideja ve prihvaena, te kad treba promisliti i dokumentirati njezino provoenje.

2.1. Elementi poslovnog plana

6 7

M. Cingula, Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, RRiF Plus, Zagreb, 2001., str. 11. Ibidem, str. 12.

Postoji nekoliko imbenika o kojima treba voditi rauna pri izradi poslovnih planova. Oni moraju biti lako itljivi. Svaki poslovni ovjek danas je optereen brojnim infomacijama koje mora prihvatiti i koje troe vremena. Kada poinje itati poslovni plan on mora biti jasno prikazan slijed najvanijih podataka o poduzeu, lako razumljiv i logian. Pristup u izradi poslovnog plana mora biti orijentiran prema tritu, a ne prema proizvodnji. Bitno je napomenuti kome su ti proizvodi namijenjeni i mogu li oni usitinu nai put do kupca. U planu treba paljivo procijeniti utjecaj konkurencije. Svaki proizvod koji ulazi u poslovni program mora biti financijski isplativ, ali isto tako mora biti vidljiv utjecaj tog proizvoda na ukupnu prodaju i nain na koji e proizvod prevladati sline konkurencijske proizvode. Prodajni plan mora biti toliko precizan da se vide kanali distribucije i svi poslijeprodajni oblici brige o kupcu poput servisa i odravanja. Takoer, u planu treba opisati i istaknuti posebnosti organizacije, odnosno one elemente po emu se neka tvrtka razlikuje od ostalih. Posebno se moraju naglasiti neke izrazite prednosti, ako postoje. Naglasak na uspjenom menadmentu vrlo je bitan. Mnoge svjetske banke odluke o kreditima donose na temelju uvjerljivosti projekata, ali samo kada imaju potpuno povjerenje u menadment. Biografije vodeih ljudi u poduzeu, s prikazom njihovih poslovnih uspjeha, vaan su dio poslovnog plana. U planu se mora prikazati razvoj tvrtke. to vie uvjerljivih pokazatelja i to vie realnih prikaza razvojnih mogunosti ostavlja dobar dojam. Budunost se temelji na prognozama koje su uvijek ograniene s obzirom na dostupnost informacija u trenutku izrade plana. Takoer, svaki investitor eli znati kako e trvtka potroiti novac. Upravo je nain uporabe novoprikupljenih sredstava vrlo vaan za investitore. Zavretak poslovnog plana mora biti impresivan. Na kraju plana moraju se vidjeti rezultati uspjenog ulaganja, i koliko e se tvrtka proiriti, a time i poveati vrijednost sadanjih ulaganja.

2.2. Sadraj poslovnog plana

Poslovni plan oblikuje se razliito u pojedinim poduzeima, pa su zato mogue i velike razlike u njegovu sadraju. Potreban je prepoznatljiv sadraj u praktinom radu i susretu s domaim i stranim partnerima. Rije je o potrebnom minimumu razvidnih podataka koji su sadrajno usmjereni prema dokumentiranoj provjeri oekivanih uinaka, neovisno o izradi, provjeravanju ili donoenju odluke na temelju takvog dokumenta. 8Svaki poslovni plan trebao bi obuhvatiti sljedee: najvanije podatke o poduzeu, analizu razvojnih mogunosti, operativne pokazatelje glavne djelatnosti, te financijske pokazatelje uspjenosti poslovanja. Optimalna veliina poslovnog plana je dvadesetak stranica. Potrebno je sadraj rasporediti tako da se usklade svi dijelovi, a da se ipak naglase svi vaniji imbenici za poslovni uspjeh. Jedan od praktinih primjera sadraja poslovnog plana izgleda ovako: 9 Uvodni podaci o poduzeu, Razlozi za investiranje, Kljuni imbenici moguih rizika, Opis djelatnosti, Organizacija i menadment, Trini pregled, Konkurencija na tritu, Poslovna strategija i Financijski podaci. Ovaj sadraj podjednako odgovara strukturi poslovnog plana i investicijskog elaborata, te se moe primijeniti u izradi i jednog i drugog dokumenta. Najvaniji podaci o poduzeu daju se kao uvodni odjlejak poslovni plan. U ovom odjeljku itatelj mora dobiti to vie informacija o poduzeu, ali one moraju biti kratke i razvrstane pregledno kako nebi djelovale prenatrpano i dosadno. Ovaj dio poslovnog plana dijeli se na dva dijela. U prvom dijelu daju se openiti statistiki podaci o formalnom poloaju tvrtke i menadmentu koji sadre injenice: registracija poduzea, razvrstavanje poduzea po djelatnostima, banka poduzea i broj iro rauna, ustroj poduzea, te menadment. U drugom dijelu se vrlo kratko skiciraju njegove razvojne ambicije. Razvojni podaci o poduzeu sadre misiju poduzea, opis glavnih djelatnosti, trinu strategiju, te konkurenciju.
8 9

V. ani, Poslovni plan poduzetnika: magistarski rad, Masmedia, Zagreb, 1999., str. 18. M. Cingula, op. cit. str. 39.

10

Kada je plan namijenjen prvenstveno investitorima, odjeljak razlozi za investiranje obavezno je dio njega. Ako je plan izraen iskljuivo za menadment tvrtke, tada nije potrebno pojanjavati razloge za investiranje, jer postojei vlasnici ve jesu uloili novac u poslovni pohvat, a novi se ulagatelji ne trae. Kljune imbenike mogueg rizika obavezan je dio poslovnog plana ako se uvodi obrazloenje potrebe za investiranjem. Ako nema odjeljka o investiranju, ovaj dio moe ostati u planu, i tada slui sadanjim vlasnicima i menadmentu kao upozorenje na potekoe koje se mogu javiti u budunosti. Procjena izika ne moe se sastaviti samo na temelju internih podataka, ve je nuno iskoristiti vanjske informacije do kojih se moe doi posebnim istraivanjima, suradnjom s vanjskim savjetnicima, koritenjem usluga specijaliziranih agencija, ili primanjem pomoi od ustanova koje rade na potpori poduzetnitvu. Analiza razvojnih mogunosti obuhvaa analizu razvoja gospodarske grane i procjenu trendova. Tim se imbenicima mora posvetiti puna pozornost, jer se uspjeh tvrtke ne moe promatrani izolirano od uspjeha gospodarske grane u kojima se odvija glavna djelatnost. Svako poduzee posluje pod veim ili manjim utjecajem okruja, ali niti jedno ne moe taj utjecaj ignorirati. Zato su analize okruja bitne za poslovni plan poduzea. Takve analize obuhvaaju opis gospodarske grane u kojoj se obavlja glavna djelatnost, procjenu trendova u gospodarskoj grani, i pregled oekivanih prigoda i prijetnji koje se javljaju u okruju. Ve u sklopu analize razvojnih mogunosti utvreni su brojni imbenici vezani uz trite na kojemu e se ponuditi proizvodi i usluge. Meutim, trina analiza uvijek se moe prikazati odvojeno u posebnom odjeljku, jer e svakom itatelju poslovnog plana biti lake uoiti vanost trinih prigoda za uspjeh pothvata. Za poslovni uspjeh vrlo je vano dobro poznavanje kupaca, tko su oni, kakve su njihove potrebe i elje, te kakve su im navike. Svrha ove analize je pokazati da se razumiju potrebe kupaca, a u marketinkom planu ili u planu prodaje utvrdit e se kako zadovoljiti te potrebe. U trinoj analizi najvanije je utvrditi ciljno trite za proizvode i usluge. Analiza ciljnog trita obuhvaa nekoliko vanih elemenata: demografske osobine, zemljopisne osobine, ivotni stil, te veliinu trita. 10

10

Ibidem, str. 52.

11

Teko se moe napraviti dobra analiza trita bez analize konkurencije. Ovaj dio poslovnog plana ne mora biti samostalan. Analiza konkurencije pokazat e itateljima poslovnog plana da se prate trini trendovi, i da se projekcije vlastitog uspjeha ne grade kao kule u zraku, nego kao realna pretpostavka koja uzima u obzir sve vane utjecaje. Za uspjeh poslovanja vana je procjena jaine i mogueg ponaanja konkurenta. Potrebno je saznati tko su nai konkurenti, koliko su im kupci odani, te njihove prednosti i mane. Vrlo vano pitanje u analizi konkurencije jest odnos prema konkurenciji, odnosno mogunost ulaska na postojee trite. Na temelju ocjene o poloaju, snazi i jaanju konkurencije, te na temelju prosudbe o internim prednostima u poslovnom planu se moe predloiti poslovna strategija z aulazak na novo trite, ili za nastavak djelovanja na postojeem tritu. Stalne promjene u suvremenom svijetu pokazuju da vie nitko nema trajno osiguran trini poloaj, bez obzira koliko uspjeno posluju. Ono to je danas jedan rezultat, ve sutra se moe bitno promijeniti ako uvjeti poslovanja u novom obraunskom razdoblju budu drugaiji. Zato menadment mora voditi brigu o postojeim uvjetima poslovanja, ali i o svim promjenama koje se mogu oekivati. Ocjena strategijskog poloaja pokazuje ime se tvrtka zapravo bavi i to je njezina glavna djelatnost. Definiranju strategijskog poloaja postoje razliiti pristupi kojima se tvrtka moe pribliiti svojim kupcima: uvaavanje miljenja kupaca, trina segmentacija, trini udio, proizvodno tehnoloka prednost, prodajni kanali, prednost prvog poteza, te stvaranje vlastite robne marke. 11 Vrlo bitan dio poslovnog plana je prodajna strategija i marketinki plan. Ovdje je najvaniji interes kupaca. U marketinkom planu treba predvidjeti kako e kupci saznati za na proizvod ili uslugu, kakvu emo poruku poslati kupcima o koristi koju mogu imati od naeg proizvoda ili usluge, kako emo pojaati dojam i uvjerljivost naih poruka, te kako provesti stalnu prodaju. Glavna djelatnost opisuje se u poslovnom planu kao odvijanje niza aktivnosti koje proizlaze iz plana prodaje. Ako je glavna djelatnost proizvodnja, tada se planiraju proizvesti oni proizvodi koji su predvieni planom prodaje, tono po asortimanu i po koliinama. Ako je glavna djelatnost pruanje nekih usluga , tada se takoer iz plana prodaje vidi koliko e se odreenih vrsta ulsuga realizirati u planskom razdoblju. Plan proizvodnje ili plan pruanja usluga potrebni su menadmentu da pravodobno organizira nesmetano odvijanje glavne djelatnosti, i da nadzire uspjenost ostvarivanja planskih ciljeva i zadataka. Planom glavne
11

Ibidem, str. 58.

12

djelanosti precizno se definiraju operativni zadaci za pojedine organizacijske jedinice, njihove dijelove i za pojedinca. Planira li poduzee proirenje poslovanja, ili poboljanje postojee opreme, u poslovnom se planu posebno prikazuje i ulaganje u tehnologiju. U poslovnom se planu prikazuje oekivana vrijednost ulaganja i planirani iznos sredstava za ta ulaganja. Uvoenje nove tehnologije izaziva razliite posljedice na poslovanje. Najee se oekuje poveanje proizvodnje i poboljanje kvalitete proizvoda. Te injenice utjeu na planove prodaje i proizvodnje, a slijedom toga i na planove nabave i trokova. Osim toga, nova tehnologija utjee na broj zaposlenih ljudi, te na njihovo novo zapoljavanje i dodatnu izobrazbu. Financijsko poslovanje prikazuje se u posebnom odjeljku, obino na kraju poslovnog plana. Detaljniji financijski pokazatelji daju se u obliku prorauna za svaku poslovnu aktivnost, ali se posebno prikazuje planirana bilanca, planirani raun dobiti i gubitka, planirano izvjee o novanim tijekovima i planirano izvjee o promjenama kapitala. U poslovnom planu moraju se istaknuti sve vane injenice o raunovodstvenim politikama koje se inae prikazuju u biljekama uz financijska izvjea.

ZAKLJUAK Ovaj rad objasnio je vanost poslovnog plana za dananjeg poduzetnika i menadera. Jednostavno reeno, bez kvalitetnog poslovnog plana nije zamislivo niti kvalitetno poslovanje, jer se na njemu temelji kompletna strategija i realizacija zadanih ciljeva. Poslovni plan usko je povezan sa poslovnom politikom poduzea, te jedno bez drugoga ne ide. 13

Poslovno planiranje slui kao osnova rukovoenju, jer se pomou njega utvruju zadaci, ali takoer slui i upravljanju te tako predstavlja jednu od najvanijih funkcija upravljanja. Proces planiranja sastoji se od etiri dijela, a to su istraivanje, predvianje, programiranje i planiranje. Ta injenica upuuje na sloenost izrade poslovnog plana, jer menaderi moraju dobro razmotriti sve ove stavke kako bi mogli sastaviti kvalitetan poslovni plan. Poslovni plan takoer pokazuje i oekivane rezultate planiranog poslovanja koji se prikazuju u planskoj bilanci, planskom raunu dobiti i gubitka, te u planiranim izvjeima o financijskim tijekovima i kretanju kapitala. Upravo zbog toga je poslovni plan slubena izjava glavnog financijskog menadera o oekivanoj prodaji, trokovima, i svim drugim financijskim transakcijama za sljedee plansko razdoblje. Poslovni plan takoer sadri i analizu konkurencije, kao i brojne druge stavke koje su detaljnije objanjene u drugom dijelu ovog seminarskog rada. Zakljuiti se stoga moe samo sljedee, bez poslovnog plana danas je nezamislivo poslovanje, a konkurentska prednost i razlike meu poduzeima na tritu stvaraju se upravo izradom to kvalitetnijeg poslovnog plana. Ukoliko je poslovni plan kvalitetan, to je odlina osnova za napredak i svaki cilj postaje ostvariv. Upravo zbog toga svaki menader ili poduzetnik mora shvatiti poslovni plan jako ozbiljno, te mu pristupati sa punim zanimanjem i sa puno interesa.

14

LITERATURA Bahtijarevi, . F. (1999). Management ljudskih potencijala. Zagreb: Golden marketing. Cingula, M. (2001). Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat. Zagreb: RRiF Plus. Keser, J. (2005). Poslovni plan kao podloga za upravljanje malih i srednjih poduzea. Zagreb: J. Keser. Osmanagi, B. N. (2002). Operativno planiranje. Zagreb: kolska knjiga. kari, M. (2003). Poslovni plan - smjernice i isplativost poslovanja u malom i srednjem poduzetnitvu : magistarski rad. Zagreb: M.kari. ani, V. (1999). Poslovni plan poduzetnika: magistarski rad. Zagreb: Masmedia.

15