I.

Maroevi, UVOD U MUZEOLOGIJU - muzeologija krenula kao muzeografija polazila je od praktinih pitanja kako sakupljati, uvati, prouavati i izlagati predmete - s vremenom je dolo do konceptualnih pitanja: pitanje znaenja i smisla, interpretacije i koncepcije, ne zanemarujui povijesnu i praktinu razinu - Z. Stransky 1970. predloio sustav muzeologije razloio je muzeologiju na povijesnu, strukturalnu i praktinu razinu - Peter van Mensch muzeologiju podijelio na: *opa muzeologija bavi se principima zatite, istraivanja i komuniciranja batine ovjeanstva i ovjekove okoline i institucionalnim okvirom takve djelatnosti; istrauje drutvene preduvjete tog posla i njihov utjecaj na spomenute zadatke *povijesna muzeologija osigurava opi povijesni vidik i ukotvljuje muzeologiju uz dostignua prolosti *teoretska muzeologija postavlja filozofski temelj i povezuje muzeologiju s epistemiolokim pogledima *specijalna muzeologija povezuje opu muzeologiju s pojedinim disciplinama usmjerenim k istraivanju materijalnih oitovanja batine ovjeanstva i njegove okoline (povijest umjetnosti, antropologija, prirodne znanosti i dr.) *primjenjena muzeologija bavi se praktinim implikacijama muzeolokih principa uz pomo velikog broja pomonih disciplina; podjela ove muzeologije temelji se na 3 primarne muzeoloke funkcije: zatita akvizicija, registriranje, dokumentacija, konzerviranje istraivanje komunikacija prezentiranje, odgoj - kod nas se naziva muzeografijom; glavna je spona izmeu teorije i prakse *metodologija muzeologije spona izmeu teoretske i primjenjene muzeologije; temelji se na 4 parametra: muzejskom predmetu (predmet batine) funkcijama za zatitu i uporabu batine institucijama u kojima se ostvaruju navedene funkcije drutvenom odnosu prema batini - metodologija muzeologije ima 4 temeljne polazne toke: podruje djelovanja (drutvo) oblik djelovanja (institucija)

uzorak djelovanja - obrazac (funkcija) predmet djelovanja (predmet)

Halkoteka ispod Partenona (kipovi) Stoa poikile ispod akropole (trijem ukraen Polignotovim

POVIJESNI

SLIJED E

MUZEOLOGIJ

- temeljna razina; bavi se izuavanjem nastanka muzeologije - muzeji anticipirali pojavu muzeologije; povijest muzeja i povijest muzeologije nije istoznana; muzeji i zbirke razvijali su se bez muzeologije - Peter van Mensch muzej je stalna ustanova koja uva zbirke predmeta-dokumenata i generira znanje o njima - in prikupljanja i uvanja predmeta nosi u sebi razliite poticaje: iracionalne najstariji, povezani s magijskim djelovanjem predmeta gospodarske vrijednost predmeta kulturne stimuliraju proces materijalizacije drutvenog pamenja; presudno za muzejsku djelatnost POVIJEST MUZEJA PROTOPOVIJEST MUZEJA I VRIJEME MUZA - prvi pisani podaci o nekoj umjetnikoj zbirci 1176. BC u Suzi se spominje da Elamiti pljakaju Babilon i osvojeno blago nose u hram boga Iniunaku u Suzu - 9. st. BC u zapadnoj kuli grada Asura pohranjena je zbirka umjetnikih predmeta (ratni plijen) - 6. st. BC babilonska Zbirka udesa ovjeanstva Nabukodonosora II sadri reljefe i kipove straije od 1500. BC (najzanimljivije) - 5. st. BC Perzepolis ahemenidske palae s riznicama koje su za sveanosti otvorene javnosti; sadravale kipove grke umjetnosti - u egipatskim faraonskim grobnicama i mikenskim grobnicama predmeti nemaju karakter umjetnike zbirke, ve govore o fenomenu prikupljanja dragocjenosti zbog iskazivanja moi i znaenja vladara - kolekcije i javne umjetnike zbirke u Grkoj su arhetip buduih galerija i muzeja Atenska akropola, 5. st.: Pinakoteka uz Propileje (slike na drvu i kipovi)

slikama s motivima bitke kod Maratona) sve je javno; privatizacija je nepoeljna (iznimka u atenskom drutvu je Alkibijad koji je kuu uresio umjetnikim djelima) - Atena, Korint, Olimpija, Delfi, Delos riznice uz hramove - za zbirke se brinu hieropoei (uvari i sveenici) radili popise, razvrstavali, nekad vodili posjetitelje, selektirali (manje vrijednosti zakopane kao rtveni darovi, a zlato i srebro se pretapalo u ipke) - helenizam pojava muzeja Mouseion u Aleksandriji, 290. BC (za vrijeme Ptolomeja I Sotera) nije sadravao umjetnike zbirke, ve je bio kulturni i znanstveni centar (biblioteka, laboratoriji, predavaonice i uionice) - posveen muzama (kerima Zeusa i Mnemozine) duhovne vrjednosti materijalizirane u umjetnikim djelima nisu bile pokrivene pojmom umjetnosti to su ga personificirale muze - sabire knjige, minerale i prirodne rijetkosti, ima botaniki i zooloki vrt, stimulira itanje i drutveni ivot, usmjeren je prema izuavanju knjievnosti, povijesti, astronomije, a ne poznaje umjetnike zbirke - Homerion hram posveen Homeru, podignut za Ptolomeja IV; povijesna zbirka posveena Homeru - izloen Homerov kip okruen personifikacijama gradova (koji su polagali pravo na mjesto njegovog roenja), te slike i reljefi koji su ilustrirali Ilijadu i Odiseju - spominju se i pjesnika natjecanja - gozbeni ator Ptolomeja II raskono opremljen slikama sikionskih slikara i tapiserijama, zlatnim posuem, tronocima i figurama; 100 mramornih kipva u portiku ispred stupova; pristupano javnosti - Eskulapov hram na otoku Kosu (kraj 3. st. BC) - opisuje ga Herondina pjesma; da se zakljuiti da su hramovi u to doba mjesta za umjetnike zbirke koje su bile dostupne publici

- biblioteka u Pergamu kipovi pjesnika, povjesniara i filozofa, umanjena kopija Fidijine Atene Partenos (simbolizira vezu pergamske uenosti s gradom Atenom) - Eumenes II (2. st. BC) potie osnivanje suvremene zbirke slika i skulptura, prikaz evolucije grke umjetnosti (rade se kopije ako se ne moe doi do originala) prva retrospektivna zbirka u povijsti - djelo Kanon iz Pergamona (izgubljeno) katalog likovnih djela u zbirci; iznesena kronologija i ocjena grkih umjetnika - rimska kultura ne poznaje muzej, ak ni kao mouseion Museum oznaava mjesto pod zatitom muza u kojem se sastaju filozofi da bi vodili uene rasprave (helenistiki muzej isto sveden na razmjenu filozofskog razmiljanja; nije povezan uz materijalni svijet predmeta) - 275. BC rimska pobjeda nad Pirom plijen dolazi u Rim grka umjetnost se presauje u Rim, umjetnosti se izlau u posebno izgraenim trijemovima, kolekcionarstvo postaje izrazito obiljeje bogataa - vile Lukula i Krasa prave riznice umjetnina - Metel u 2. st. BC izgradio trijem za smjetaj umjetnikih zbirki (trijumf) proireno za Oktavijana, javna zbirka - Pompej prisvojio Mitridatovu kolekciju od 2000 umjetnikih djela - Cezar u hramu Venere Genetrix izlae slike i ostale umjetnine - Ver kolekcionar, vrsni poznavatelj umjetnosti, pljaka umjetnine po Maloj Aziji i Siciliji - Ciceron skroman kolekcionar, poznavatelj umjetnosti - za uvanje zbirki odgovoran uvar hrama aeditus - August prikuplja grke klasike, ima zbirku divovskih kostiju i oruja hram Concordia Augusta mjesto velianstvene zbirke, preteno darova carice Livije - Agripa protestirao kad je Tiberije uklonio Lizipovog Apoksiomena s javnog mjesta (ispred Agripinih terma) u palau na Palatinu umjetnine na javnim mjestima postale su dio prava rimskih graana - Neron u Domus Aurea imao veliku zbirku, ak i Laokontovu skupinu; iz Delfa je prenio 500 kipova u Rim i moda stavio u palau - Hadrijanova vila u Tivoliju najznaajniji kompleks, muzej na otvorenom na 65 hektara umanjene graevine: Aristotelov licej, Platonova akademija, Atenski hodnik sa stupovima i

slikama, kopije egipatskih kanala i hrama Aleksandrije uz mnogo replika skulptura - Vitruvije dao upute kako se trebaju graditi pinakoteke i biblioteke (orijentacija zgrada, poloaj otvora, izloenost suncu i vjetrovima) kako bi se izbjeglo oteenje vrijednih slika - prema pompejskim freskama znamo da su najvrednije slike bile zatiene drvenim kapcima - muzej u rimsko doba nije formalno postojao, iako su neke kolekcije imale sve znaajke dananjeg muzeja - G. Bazin: Rim nije imao muzej, ali je bio muzej SREDNJI VIJEK - G. Bazin rekao da je srednjovjekovni ovjek bio lien dimenzije prolosti - kranstvo je izbrisalo potrebu za stvaranjem kolektivne memorije, osim one usmjerene prema Bibliji i Kristu - inspiracija termin koji se u srednjem vijeku rabio samo za pojave religioznog iskustva, nikako ne za pjesnitvo koje se smatralo vjetinom, a jo manje za umjetnost koja je izjednaavana s obinim zanatima (I. Dekanovi) - muzej ni sada nije institucija, ve mjesto za uenje u samostanima - prikupljaju se predmeti vezani uz vjeru i crkvu, tapiserije, rukopisi riznice postoje uz svaku znaajniju crkvu, katedralu, samostansku crkvu... koje su posebno nadsvoene da bi bile sigurnije od poara i direktno su vezane uz sakralne objekte - rukopisi (iluminirani) i relikvijariji (monici) glavni nositelji materijalnog u kojem je sauvan duh tog vremena - karolinka i otonska renesansa (8-10. st.) razvija se i iri izrada bjelokosti - Karlo Veliki alje redovnike u Italiju prikupljati starine iz ranokranstva, 3 godine prije smrti dijeli svoju riznicu na 3 dijela ( ostavlja sebi, a dijeli na 21 grad svoga kraljevstva) - velika hodoaa oko 1000. bogate se hodoasniki punktovi i samostani - kriarski ratovi (1095-1213) unose novu kvalitetu u sadraj riznica po Europi (pljaka Carigrada, veze s Bliskim i Dalekim Istokom) 9/10 riznice sv. Marka u Veneciji donijeli kriari riznica Sainte-Chapelle u Parizu nastaje na taj nain

- vladarske riznice osnova koja e kasnije posluiti za pokrivanje vlastitih ili dravnih trokova (pretaljivanje zaltnih i srebrnih predmeta) ta praksa u Francuskoj postoji sve do Louisa XIV (ne zna se je li postojala selekcija) - kasni srednji vijek znaajne velikake kolekcije zbirka vojvode od Berrya brat Karla V, u svojim dvorima u Burgundiji uva relikvije, slike, tapiserije, minijature, muzike instrumente, perzijske rukopise, medalje, keramiku s Cipra, englesku ipku, nakit, namjetaj i prirodne rijetkosti, a u vrtovima dri menaerije poznat iz kronike brae Limbourg Bazin ga naziva prvim mecenom renesanse (iako njegova zbirka ini prijelaz iz srednjovjekovne riznice u moderni kabinet) - kraj 14. st. prirodne rijetkosti zauzimaju mjesto u riznicama; uz njih vezane prie udotvorno kamenje, fosilne kosti prapovijesnih ivotinja, dijelovi egzotinih ivotinja... - srednji vijek cezura, materijalni svijet i svijet umjetnosti nije potreban (u mjeri antike) - samostanske i crkvene riznice su spona za neprekinuti povijesni tok DOBA RENESANSE I MANIRIZMA - renesansa napravila rez kroz 10 stoljea da bi ekshumirala prolost negiranu kranstvom (G. Bazin) - 14. st. zbirka Olivera Forza iz Trevisa skuplja rukopise rimskih pisaca, medaljone, mramorne kipove i keramiku - lijenik Giovanni Dondi iz Padove 1375. odlazi u Rim izuavati i skupljati antike spomenike - interes se tada dijeli u 2 smjera: curiosa artificialia i curiosa naturalia - osnovu ine prinevske i uenjake zbirke - arheoloko blago Toskane i Lacija istrauju i skupljaju umjetnici Alberti, Mantegna, Donatello, Bruneleschi; Ghilberti ima zbirku antiknih mramora i bronci koji su utjecali na njegov rad odnosno stvaranje - mecenatstvo velikake obitelji Firence, Milana, Ferrere, Mantove, Siene, Padove, a u Rimu papa kvaliteta mecenatstva prikupljanje djela suvremenih umjetnika; svijest o vrijednostima koje nastaju u toku ivota jedne generacije (Koevi) - obitelj Medici u Firenzi:

Cosimo st. oprema palazzo u Via Larga kipovima i reljefima koje je restaurirao Donatello; inventari palae iz 1456. i 1463. (srebrne i zlatne medalje, kameje i bizantske ikone, flamanske tapiserije, glazbeni instrumenti) Lorenzo Velianstveni vie uivalac nego stvaralac; konzultira se s Michelangelom, a kustos mu je kipar Bertoldo; 1483. kupuje zbirku kardinala Gonzage i u Rimu nabavlja remek-djela antike umjetnosti njegova kolekcija zove se Museo dei codici e cimeli artistici prvi put kolekcija se naziva muzejem zbirka obitelji djelomice propada nakon pobune u Firenzi 1494., konfiscira se i djelomino rasprodaje - Rim vrijeme humanistikim papa Pio II Piccolomini iz Siene zabranio uporabu antikog kamena za suvremenu izgradnju Pavao II Barba prvi stvarni sabira Siksto IV izdao bulu o zabrani eksploatacije starina 1471. osnovao Museo Capitolino za smjetaj starina Julije II poetkom 16. st. u vrtu palae Belvedere osnovao izlobu antikih kipova na otvorenom (Laokontova skupina, Apolon Belvederski, Venera) Leon X organizira zatitu spomenika; imenuje Rafaela 1515. nadzornikom starina i iskopavanja, te zbirki Vatikanskog muzeja - u 16. st. pojavljuje se galerija (dvojnik muzeja) najprije hodnik ili trijem ukraen skulpturama, a zatim dugi veliki hal ili luksuzno opremljeni salon u kome su umjetnine istovremeno izloci i dio dekora (s umjetnosti se tada ivi, a ne odvaja se u izdvojene zbirke) - krajem 16. st. poprima znaenje izlobenih prostora za slike i kipove - prvu galeriju (hodnik koji spaja Belvedere i Vatikan) gradi Bramante za papu Inocenta VIII - zbirke u dvorcima i palaama smjetene su u kvadratinim sobama-kabinetima u koje se sprema najvei mogui broj predmeta, bez dekoratvinih pretenzija - Rarittenkammern, Wunderkammern maniristiki svjetonazor druge polovine 16. st. i 17. st. - tumaenje E. Hooper-Greenhill objanjava fenomen kabineta rijetkosti (komore udesa) kao produkt filozofije manirizma (organizirano kao kazalita pamenja)

- 1527. i 1537. u Firenzi Cosimo I Medici pokuava obnoviti zbirke usmjerava se prema Etruanima, kopira 280 portreta iz Museum Iovianum u Comu stvara Museo Mediceo u hodniku izmeu Palazzo Pitti i Uffizi (graditelj Vasari) - 1564. nasljednici pregrupiraju zbirke, stavljaju ih u gornji kat palae Uffizi ravnopravno su rasporeeni predmeti umjetnosti, prirodne znanosti i povijesti predstavaljaju totalni teatar - zbirka prirodnih rijetkosti Conrada Gesnera iz Zricha jedna od najranijih takvih zbirki, oko 1550.; otac zoologije - bolonjski sakuplja Ulisse Aldrovandi napravio prirodopis s nekoliko tisua crtea bilja, ivotinja i minerala (u sakupljanju mu pomae Cosimo I Medici) - Ferrante Impero iz Napulja jedan od poznatijih sakupljaa koljki i drugih ivotinja - zbirke portreta Paola Giovija iz Coma 1520. poeo stvarati zbirku portreta, kopija po medaljama, freskama ili minijaturama (voen idejom da je povijest usmjerena prema ljudima, a ne prema narodima) - njegova zbirka portreta podijeljena u 4 kategorije: mrtvi pjesnici i uenjaci ivi pjesnici i uenjaci umjetnici politiari ispod svakog portreta nalazio se natpis na latinskom koji je predstavljajo portretiranu osobu (ikonografija slavljenih osoba vremena) - stvarao je i svojevrsni povijesni muzej Sanctissimo tempio dell' immortal virtu sede sacrata - kralj Franois I otac rijetkosti u Francuskoj (G. Bazin) - stvara zbirku umjetnina i ispunjava galerije dvorca Fontainbleau (Vasari ga naziva Rimom sjevera) slikama (Rafael, Perugino, Sebastian del Piombo stvara se eklektiki ukus) i kipovima talijanskih majstora, uz tapiserije i predmete od plemenitog metala; galerija nastala u Francuskoj od srednjovjekovne velike dvorane dvorca - dvorac Ambras kraj Innsbrucka karakterizira izrazita maniristika zbirka koju je sakupio Ferdinand II Tirolski - Bazin ovu zbirku naziva svetitem manirizma Europe - zbirka strukturirana po sobama s razliito svrstanim materijalom: Kunstkammer umjetnika zbirka

Schatzkammer riznica predmeta od plemenitog materijala Wunderkammer kabinet prirodnih i antropolokih rijetkosti Rustkammer garderoba s paradnim orujem i portretima (kopije iz Coma) - na istom mjestu se nalaze instrumenti, igre, kostimi, egzotini predmeti, nakaze ili udovita (metafiziki karakter), nenormalni fetusi (nastali zbog nonih mora u zaeu ili trudnoi), portreti patuljaka, nakaza ili ljudi pasa - Habsburgovci su bili skloni manirizmu krajem 16. st. Rudolf II stvara zbirku u Pragu na Hradanima (u 17. i 18. st. plakaju je Bavarci, Saksonci i vedi) - Filip II panjolski u maniristikom Escorialu uz samostan, kraljevu rezidenciju, bolnicu i sveuilite, organizira i muzej da bi totalni teatar bio potpun - ta zbirka je jezgra Prada (sakuplja i kosti muenika mistina veza s kasnim srednjim vijekom) - E. Hooper-Greenhill: renesansne su zbirke sadravale stvari koje se nama danas ine neobinim; visoki drutveni poloaj sakupljaa u renesansi ohrabrivao je suparnitvo i oponaanje - Bazin ovo je vrijeme kad je muzej razvio svoj ekstenzivni oblik koji nee prestati rasti DOBA BAROKA I PROSVJETITELJSTVA (17. i 18. st.) - G. Bazin: barokno razdoblje pokazuje da zbirke i muzeji u 17. st. preuzimaju ulogu u kulturi i pedagogiji, a u 18. st. pretvorili su se u javne institucije - irenje zbirki na sjever, trgovina umjetninama i zbirkama, ak se tiskaju katalozi s cijenama, puno falsifikata - Rubens i Velzquez rade za panjolsi dvor - Amsterdam postaje sredite meunarodne trgovine umjetninama, - dominiraju kraljevske kolekcije, itave zbirke se prodaju 1627. zbirku kardinala Gonzage iz Mantove preko posrednika kupuje engleski kralj Charles I Stuart 1771. ruska carica Katarina II kupuje zbirku Crozat u Parizu i 1779. kabinet Walpole u Londonu (britanski parlament odbio ga je kupiti za British Museum) - zbirke umjetnina potpuno odgovaraju duhu vremena: one su za uivanje i pokazivanje moi, a istovremeno i dobra investicija

- nastanak i razvitak Louvrea: nastaje u 17. st. od kraljevskih zbirki u Fontainebleau i palai Luxembourg koje Louis XIV prenosi u Louvre, a kojima su kasnije ostavtinom i kupnjom pridodane 2 kardinalske zbirke (Richelieu i Mazarin) i zbirka bankara Everharda Jabacha - irila se poklonima (preteno iz Italije), ostavtinama, kupnjom ili oporukama (kolekcija Isabelle d'Este i slike njemakih renesansnih majstora) - olienje kraljevske kolekcije; dio se nalazio u Louvreu (veliko skladite slika), dio na pokretnim kapcima, a dio u sobama i apartmanima Versaillesa - zbirka Filipa IV panjolskog vrhinska talijanska i flamanska djela, Velzquez - zbirka Leopolda Wilhelma (austrijski nadvojvoda) u dvorcu Coudenberg, zbirka Flamanaca i Talijana, uvar kolekcije bio je David Teniers ml. - saksonski vladar August II za dresdensku Gemldegalerie skuplja i kupuje prvorazredna djela - kustos Heinecken 1753. izdaje publikaciju na francuskom jeziku s biljekama koje prate svaku gravurom reproduciranu sliku - zbirka ruskog cara Petra Velikog klasian inventar riznica, prirodoslovni i etnoloki materijal i slike (prvenstveno Flamanci); otvoreno odabranoj javnosti (servira im se jelo i votka); kasnije se prebacuje u Ermitage kojeg je 1765. osnovala Katarina II (proiruje dogradnjama za zbirku koju skuplja po cijeloj Europi) - galerije u pravilu se sada grade dvokatne zgrade s donjim dijelom za antikvitete, a gornjim za slike, namjetaj i male predmete; dominira strah od praznog prostora (zidovi obojeni u crveno ili presvueni tekstilnim tapetama) - najstarija do danas sauvana je iz 1711. u dvorcu Pommersfelden (Njemaka) - Louis XIV gradi Apolonovu galeriju u Louvreu i Salle des Glaces u Versaillesu Katarina Medici gradi Veliku galeriju Louvrea Mazarinova galerija u Htel Tubeuf u Parizu Arundel House u Londonu Galeria Palatina u Firenzi Palazzo Colonna u Rimu - posebnu grupu zbirki tvorile su galerije i kabineti portreta nastali na tradiciji Museum Iovianum, a potiu na razvitak povijesnih studija u 17. st. - Paul Ardier pravnik i ministar obrane; postavlja u dvorcu Beauregard na Loirei galeriju od 363 portreta kraljeva i suradnika

- uenjak Roger de Gaignires za vladavine Louisa XIV javlja se novi koncept povijesti (pomak od osobe prema zbivanjima); skuplja na tisue dokumenata, gravura, crtea, portreta i slika - ekstenzivni muzej isusovca Athanasiusa Kirchera u rimskom kolegiju isusovaca zbirke starina i etnografskih predmeta iz isusovakih misija - raste interes za mjerne i astronomske instrumente prvi javni prirodoslovni muzej osniva se u Oxfordu 1683. Ashmolean Museum - nastaje od zbirke Johna Tradescanta st. i ml., 1656. mlai izdaje katalog zbirke Museum Tradescantium; nakon njihove smrti zbirku preuzima Elias Ashmole koji je daje Oxfordu uz zahtjev da se sagradi posebna muzejska zgrada, 1714. na latinskom tiskana pravila za muzej (ulaznica po vremenu provedenom unutra, uvijek uz kustosa) - 1748. osniva se Naturhistorisches Museum u Beu - barokno vrijeme je doba prvih muzeolokih pisanih rasprava (Quicchenberg) - C. F. Neickelius u Leipzigu 1727. izdao Museographia muzej smatra cjelinom kakva nam je poznata iz manirizma (odraz svijeta u funkciji totalnog kazalita), umjetnika djela nisu nuno prisutna u muzeju (kao ni u helenistikom) - muzej je sastavljen od curiosa naturalia, curiosa artificialia, numizmatike i portreta poznatih osoba - u Habdalievom (1670) i Belostenevom (1740) rjeniku muzej se objanjava kao hia navuka odnosno kola taj pojam produuje se sve do kraja 18. st. - 1781. u Palais Royal (Pariz) otvara se muzej Piltre de Rozier u kojem se organiziraju teajevi matematike, anatomije, kemije, modernih jezika i umjetnosti - pisani i ueni traktati esto se potpisuju sa ex museo(lo) nostro tako i hrvatski polihistor i pisac Pavao Ritter Vitezovi svoja pisma i djela u 17. st. potpisuje sa Ex Musaeo meo (suo) Graecomontii - u 18. st. muzej se potpuno otvara publici i s vremenom postaje javna institucija najstariji sveuilini muzeji: 1661. u Baselu (kabinet Amerbach) 1683. Oxford 1712. muzej u Bologni (grof Marsigli) najstariji javni muzej u Francuskoj je u Besanonu iz 1694., opat J. B Bloizot poklanja svoju zbirku gradu (radno vrijeme: srijedom i subotom 8-10, 14-16)

- 1743. Ana Maria Ludovica Medici sve zbirke obitelji Medici ostavlja narodu Toskane s uvjetom da zbirke zauvijek ostanu u Firenzi, te da budu dostupne narodu - Louis XV 1750. nareuje da se 110 slika iz Louvrea izloe za javnost u palai Luxembourg, a Louis XVI 1774. imenuje grofa d'Angivillera generalnim direktorom graevina i zbirki Louvrea - oko 1750. otvaraju se njemake kolekcije - Dsseldorf, Mnchen, Kassel, Dresden - 1734. papa Klement XII otvara Museo Capitolino, a 1749. papa Benedikt XIV pinakoteku u Palazzo dei Conservatori (ve su od prije u Rimu otvoreni Vatikanski muzeji) - Napulj novo muzejsko sredite u polovici 18. st. (otkrie Herculaneuma i Pompeja) - nova etika posjeta muzejima organizirana vodstva, na sat se putalo po 10 posjetilaca - K. Hudson: posjeta muzejima je privilegij, a ne pravo, pa stoga posjetilac mora izraziti divljenje, a ne kritiku - Francuska enciklopedija sistematizacija i interpretacija znanja; 35 svezaka objavljenih izmeu 1751. i 1780. - Diderot 1765. predlae pretvorbu Louvrea u neto slino Aleksandrijskom muzeju, a Louis Sbastien Mercier 1770. smatra da muzej treba predstavljati svemir u malom prvi tematski postav po umjetnicima i kolama napravio je Lambert Krhe u dsseldorfskoj galeriji 1756. - Habsburgovska kolekcija 1720. za vrijeme Karla VI preureuje se; 1776-1778 reinstalira se u dvorcu Belvedere (Be) - Christian von Mechel iz Basela restaurira umjetnine i postavlja ih prema kronolokom principu i umjetnikim kolama (pedagoki, a ne zabavni karakter); od 1781. izloba je otovorena 3x tjedno; 1784. izdan je katalog na francuskom jeziku (Chrtien de Mechel) - 1771. Luigi Lanzi u Gabinetto di antichi quadri u Galeriji Uffizi u Firenzi napravio (izloio) reetku vremena koja pokriva razvoj slikarstva; potvrdio knjigom iz 1789. - 1785. von Rittershausen zalae se za estetske, a ne pedagoke principe; predlae redistribuciju zbirke u 4 grupe: prema sadraju, boji, kompoziciji i duhovnom sadraju, a unutar svake grupe po temama - 1753. osnivanje British Museuma u Londonu, 1759. otvoren za javnost - engleski parlament izglasao je otkup zbirke i knjinice Hansa Sloanea (lijenik i predsjednik Kraljevskog drutva za unapreivanje prirodnih znanosti) s namjerom

da se osnuje javni muzej iji korijeni nisu u kraljevskoj zbirci - svrha napredak znanja - imala 3 odjela: za tiskane knjige, karte, globuse i crtee za rukopise, medalje i novce za prirodoslovne predmete i umjetnike proizvode - 1807. pridodan im je i odjel za starine (Elginovi mramori s Partenona) - u 19. st. doivljava bitne transformacije - u izlaganju je vladao princip nagomilavanja npr. British Museum su zvali starom svatarnicom jer su predmeti bili izloeni bez suvisla reda - isto se dogaalo i u galerijama i umjetnikim zbirkama gdje su: principi klasifikacije kod slika veliina, tehnika ili simetrija kod kipova poza, odjea i sl. - 18. st. usmjerilo je muzeje novom racionalizmu koji e rezultirati novim muzeolokim programom FRANCUSKA REVOLUCIJA I 19. STOLJEE - E. Hooper-Greenhill: francuska revolucija osigurala je uvjete pojave novog programa za muzeje; zbirke kraljeva, aristokracije i crkve potpuno se reartikuliraju - u Francuskoj se muzej rodio iz artikulacije 3 elementa republikanizam, antiklerikalizam i uspjean agresivan rat - razvila se institucija s 2 suprotstavljene funkcije elitna: hram umjetnosti i korisna: instrument demokratske edukacije (izlae dekadenciju i tiraniju starih oblika drutvene kontrole i demokraciju i javnost nove Republike) - 1792. Louvre se pretvara u Muzej Republike, a za javnost se otvora 1793. novi tip muzeja narodni muzej; promjene u interpretaciji muzejske grae, pa muzej postaje sredstvno za manipulaciju i izraavanje slubene politike - iako su slike bile izloene po kolama, barokni princip mijeanja dominirao je aranmanima - esta reogarnizacija izlobi zbog dolaska Napoleonovog ratnog plijena s pohoda po Belgiji, Italiji, Njemakoj, Austriji, Poljskoj i panjolskoj - 1798. u trijumfalnoj povorci u Louvre se donose blaga iz Rima i Italije

-1803. Louvre se pretvara u Napoleonov muzej; upravitelj je D. Vivant-Denon (nadzor kustosa nad zbirkama institucionaliziran) - 1807. izloba Umjetniki trofeji osvojeni u ofenzivi 1806/07. - Napoleon provodi decentralizaciju unutar Francuske, te potie osnivanje javnih muzeja u osvojenim zemljama (Bonaparte potpisuje zakon o 15 gradova u ije muzeje se alju umjetnine: Bordeaux, Caen, Dijon, Lille, Lyon, Marseilles, Nancy, Nantes, Rennes, Rouen, Strasbourg, Toulouse, Bruxelles, Mainz i Genve) - 1809. otvorena Pinakoteka Brera u Milanu primjer revolucionarnog muzeja koji se stvara na temelju rekvizicija, konfiskacije i pljake - u Bologni i Antwerpenu spontano se otvaraju muzeji da bi se izbjegle rekvizicije - Napoleonovi roaci (kraljevi novih kraljevstva) otvaraju (osnivaju) muzeje po uzoru na Louvre: 1806. Louis osniva Koninklijk Museum u Amsterdamu (osnova kasnijeg Rijks Museuma) Joseph osniva Narodni muzej u Madridu (jezgra Prada) - E. Hooper-Greenhill: Zbirke, konfiskacije tirana i trofeji rata, akumulirane zajedno unutar jednog prostora, prethodno u vlasnitvu kralja, a sada otvorene svima, materijalno demonstriraju povijesnu promjenu snage - Be je uz Pariz postao veliko muzejsko sredite - nakon Napoleonovog poraza pojavljuju se zahtjevi za restitucijom umjetnina u zemlje porijekla Prusija, Austrija i njemake zemlje su najupornije - na Bekom kongresu 1815. spominje se popis za restituciju 5233 djela vraena djela se nisu vraala prvotnim vlasnicima nego su postajala jezgrama javnih ili nacionalnih muzeja - Bazin je 19. st. nazvao dobom muzeja jer je termin muzeja sad ve rezerviran samo za slubene institucije javnog znaenja - razvitak muzeja ide u 2 pravca jedan prema koncepciji Aleksandrijskog muzeja, a drugi prema specijalizaciji muzeja u odnosu na vrstu predmeta koje skuplja (naizgled suprotni pravci, ali meusobno se proimaju) - Muzejski otok u Berlinu na otoku rijeke Spree - zapoinje ga graditi kralj Friedrich William III izgradnjom Altes Museuma po projektu Karla F. Schinkela (1824-28)

- svakih daljnjih 20 godina izgraen je po jedan novi muzej: Neues Museum (1843-55), Narodna galerija (1876), Kaiser Friedrich Museum (1897-1903) i zgrada U-tlocrta u neoklasinom stilu (1930) s Pergamskim oltarom, Muzejem Bliskog Istoka i Njemakim muzejem osnovni sadraj Muzejskog otoka arheologija, umjetnike zbirke, etnografija i nacionalne starine - muzejska zgrada poinju se graditi nove zgrade, a ne adaptacija ( 1. Altes Museum) - na poetku je preuzela vanjski lik antikog hrama, a u unutranjosti razvija palatinski plan barokne palae s reprezentativnim stubitima i zajednikim prostorima, te s povezanim dvoranama kroz koje se prolazi - u tom duhu Sir Robert Smirke gradi novu zgradu British Museuma (1823-30) Leo von Klenze Gliptoteka u Mnchenu (1830) - temeljni barokni koncept s varijacijama: neorenesansa Umjetnika galerija u Dresdenu (Gottfried Semper) neogotika Rijksmuseum u Amsterdamu kombinacija neoromanike s neogotikom Bavarski nacionalni muzej u Mnchenu - muzej 19. st. ispunjava edukativnu i zatitnu funkciju - 1821. J. W. Goethe prvi se zalagao za bipartitni model muzeja prikaz znanja u izlaganju i nova znanja u studijskim zbirkama - G. Bazin: muzej se hrani na smrti kulture - to dovodi do krize muzeja u 20. st. koja potie nova traganja za interpretacijom predmeta i punim otvaranjem muzeja javnosti - 19. st. prestaje se zadovoljavati podjelom na umjetnike i prirodoslovne zbirke prerastaju u specijalizirane muzeje za pojedine vrste muzejskih predmeta 1. arheoloki muzeji - u prvoj polovini 19. st. dominiraju arheoloke zbirke koje e kasnije tijekom stoljea prerasti u muzeje - partenonski mramori putuju u British Museum; 1821. Venera s Melosa dolazi u Louvre, a Schliemann obogauje berlinske muzeje (Troja, Mikena)

1823. u Louvreu se osniva Egipatski odjel pol. 19. st. osniva se Muzej asirske umjetnosti u Parizu asirski odjel British Museuma - Hrvatska: 1802. na inicijativu marala Marmonta u Augustovu hramu (Pula) ureuje se lapidarij 1820. na poticaj Franje I, osniva se Arheoloki muzej u Splitu 1830. na naredbu austrijskog namjesnika von Lilienberga u Zadru se osniva arheoloka zbirka 2. umjetniki muzeji i galerije - nastavljaju tradiciju povijesne podjele na umjetnike i prirodoslovne zbirke - u mnogim zemljama nastavljaju ivjeti kao galerije, pinakoteke i ili gliptoteke jer termin muzej i dalje tijekom 19. st. zadrava temeljno znanstveni i edukacijski karakter (umjetnost je predmet uivanja, a tek naknadno izuavanja) - ovakav pristup nije pravilo u svim zemljama, posebno u Francuskoj i Americi, pa se odreenje umjetnikog muzeja zadralo u svim povijesnim pregledima razvitka muzeja - 1824. osniva se National Gallery u Londonu osniva je Britanski institut na poticaj Kraljevske akademije (ali ne iz kraljevske zbirke) 1838. za nju se gradi nova zgrada na Trafalgar Squareu - skuplja renesansno slikarstvo Italije, kasnije flamanske i nizozemske majstore - u Petrogradu se razvija Ermitage, a polovicom 19. st. Leo von Klenze gradi Novi Ermitage rasko i protokol posjeta (prikladna odjea i najava) ukazuje na hram umjetnosti - Wadsworth Atheneum 1842. prvi pravi umjetniki muzej u Americi (Hartford, Connecticut) - skuplja amerike slikare, a kazalite je uvrteno meu redovite djelatnosti - 1870. osnivaju se 2 najznaajnija amerika klasina umjetnika muzeja: Metropolitan Museum of Art, New York utemeljuje tipinu organizaciju rada koju slijede drugi muzeji Museum of Fine Arts, Boston slijedi europsku formulu: enciklopedijski muzej koji ima prostor za izlaganje i studij umjetnina

oba muzeja otkupljuju predmete, umjetnine i kolekcije iz itavog svijeta, ne razlikujui arheologiju, primjenjenu i istu umjetnost - John Constable engleski slikar, smatrao galeriju opasnom za suvremene slikare time ve polovinom 19. st. jasno naznaen problem skupljanja suvremene umjetnosti - najznaajnije institucije koje se bave suvremenom umjetnou: - Njemaka na Muzejskom otoku u Berlinu skuplja modernu njemaku umjetnost u Nacionalnoj galeriji 1876. - u Engleskoj se osniva Tate Gallery 1897. - Francuska kroz instituciju Salona prati suvremene tokove umjetnosti - Hrvatska: 1868. biskupovom darovnicom se osniva Strossmayerova galerija starih majstora u okviru JAZU, - 1880. nakon dovrenja zgrade prenesena je iz akova u Zagreb, a 1884. je otvorena (skupljanje po kriteriju meunarodno priznatih vrijednosti) 3. sveuilini muzeji - u okvirima amerikog drutva javlja se koncept sveuilinog muzeja koji se oblikuje poetkom 19. st. i kasnije se sustavno razvija: 1832. meu prvima je otvorena zgrada na Yaleu s darovima patriotskog slikara J. Trumbulla 1891. osnovan je Fogg Art Museum na Harvardu najznaajniji sveuilini muzej, ima jednu od najboljih zbirki crtea u Americi 4. muzeji za umjetnost i obrt - javljaju se u drugoj polovini 19. st. kao spona izmeu zbirki curiosa artificialia, umjetnikih i tehnikih muzeja - korijeni muzeja ove vrste u Njemakoj arhitekti Beuth i Schinkel osnivaju 1827. u Berlinu Deutsches Geuverbemuseum - 1879. primenuje se u Kunstgeuverbe Museum i smjeta na Muzejski otok - njegov prototip je Muzej znanosti i umjetnosti u South Kensingtonu u Londonu (1857) koji se kasnije zove Victoria & Albert Museum (razvio se iz Muzeja manufakture nastalog od sabranih predmeta iz kole za dizajn i onih kupljenih na svjetskoj izlobi u Londonu 1851. za tu izlobu izgraena protomoderna Kristalna palaa J. Paxtona u Hyde Parku) - 1870-ih ovakav muzej gradi se u Beu

- u muzejima ovakvog tipa ne odrava se razina hrama umjetnosti, predmeti nisu toliko nedodirljivi, a napetost izmeu prolosti i sadanjosti nije tako evidentna; tehnika komponenta prisutna je toliko koliko je potrebno da se razumije tehnologija i zadaa dizajna - Hrvatska: 1880. Muzej za umjetnost i obrt u Zagrebu 5. tehniki muzeji - postali su dio povijesne realnosti u 19. st.; prije toga su izumi, strojevi i instrumenti sastavni dio komora rijetkosti, curiosa artificialia - 1794. u Parizu se osniva Conservatoire National des Arts et Mtiers javno spremite strojeva, izuma i modela; zbirke rastu nakon svjetskih izlobi, a dijele se na fiziku, elektriku, geometriju, teinu i mjere, mehaniku i strojeve, transport, kemiju, rudarstvo i metalurgiju, tisak, tekstil, umjenost graenja i poljoprivredu - 1857. Muzej znanosti i umjetnosti u South Kensingtonu sabiru strojeve, instrumente i modele zajedno s umjetniki oblikovanim proizvodima poetkom 20. st. odvajaju se primjenjene umjetnosti u Victoria & Albert Museum, a Muzej znanosti se osamostalio - 1903. osniva se najsavreniji Deutsches Museum von Meisterwerken der Naturwissenschaft und Technik u Mnchenu otvoren tek 1925. u novoizgraenoj zgradi na otoku rijeke Isar tradicionalna kronologija u prezentiraju, nudio uzbuujue povremene izlobe suvremene tehnologije - 1876. poticaj za osnivanje tehnikih muzeja u Americi daje velika izloba u Philadelphiji nakon koje mnogo materijala ostaje muzejima tehnologije u okviru Smithsonian Institution u Washingtonu 1881. dovrava se zgrada sa 17 dvorana i u njima izlae konglomerat predmeta - na predmetima u tehnikim muzejima mogao se demonstrirati odreeni tehnoloki proces koji je obogaivao muzejsku edukacijsku ponudu i skidao s muzejskih predmeta auru nedodirljivosti hramskog blaga 6. povijesni muzeji - zametak im je u zbirkama portreta (presudna vanost osoba u povijesnim zbivanjima) - razvija se u 19. st. u irokom dijapazonu oblika - poetkom 19. st. W. Peale u Peale Museumu u Philadelphiji izlae portrete iznad fosila izloenih u vitrinama

- 1812. danski kralj Kristijan IV stvorit e danski panteon s portretima u kraljevskom dvorcu Frederiksborg - 1795. stvaranje Muse des Monuments Franais skuplja fragmente arhitekture i skulpture iz razorenih crkava i samostana (lapidariji est oblik skupljanja fragmenata sa sruenih graevina tek se uvjetno smatraju arheolokim) - povijesni muzeji esto mjesta interpretacije povijesti, a ne samo skupljanja predmeta, ime se veu uz politiku vremena - u Versaillesu (1837) se izlagala lekcija iz francuskog patriotizma glavno mjesto imala je galerija bitaka s 33 velike slike, dopunjena serijom platna o osvajanju Alira, ratovima na Krimu i u Italiji - 1852. Napoleon III stvara Muzej suverena skuplja i izlae artefakte vezane uz sve francuske dinastije od Karolinga do Napoleonida (zatvara se 1872.) - 1848. otvara se Heeresmuseum s 56 kipova znaajnih Austrijanaca, orujem, zastavama, povijesnim slikama i uniformama (u arsenalu) - od 1830. u dvorani dvorca Windsor izlau se portreti dravnika i generala koji su sudjelovali u pobjedi kod Waterlooa (banket za godinjice) u okvirima nacionalnih muzeja ureuju se kulturnopovijesni aranmani koji e pokazivati nain ivota u pojedinim povijesnim razdobljima 1856. u Germanisches National Museumu u Nrnbergu (smjeten u kartuzijanskom samostanu) instalira se 6 izvornih soba (od one tirolskog seljaka iz 15. st. do nrnberkog patricija iz 17. st.) broj soba se umnogostruuje - 1844. Muzej Cluny imaginacija srednjeg vijeka i renesanse umjetniki predmeti i predmeti iz riznica i skriptorija - u nekim zemljama otvaraju se kraljevske riznice kao oblik nuenja specifinog povijesnog materijala i stvaranja osjeaja pripadnosti narodu: Austrijanci otvaraju Hoffburg 1871. danski kralj Frederick II 1859. otvara Muzej suverena - povijesni muzeji nemaju jedinstvenu fizionomiju skupljanja i izlaganja - krajem 19. st. G. B. Goode (pionir muzejske znanosti na Smithsonian Institute) pie: nemogue je predvidjeti kakva su ogranienja povijesnih muzeja; iskustvo je jedini siguran vodi

- Amerikanci naglaavaju vanost povijesne kue u razvijanju ljubavi prema domovini Mount Vernon od 1860. zatiena i prezentirana u stanju u kakvom ju je Washington ostavio (Washingtonova plantaa s kuom u Virginiji) memorijalne kue spoj izmeu zatite batine u prostoru i muzejske specifinosti brige za pokretna dobra - Hrvatska: 1893. u Kninu se osniva Muzej hrvatskih arheolokih spomenika povijesni muzej po karakteru, a arheoloki po metodi i srednjovjekovnom razdoblju koje istrauje (inspiriran nalazom Branimirovog natpisa iz Mua, 888.) 7. muzeji na otvorenom - muzealizira arhitekturu i njezin inventar - do ove pojave dovodi fenomen prezentiranja povijesne kue - ideja potjee od Artura Hazeliusa koji je 1873. otvorio Nordiska Museet u Stockholmu, a 1891. na mjesto stare fortifikacije Skansen iznad stockholmske luke prenosi niz kua razne namjene, provenijencije i vremena izgradnje prvi muzej na otvorenom - u seoskim radionicam demonstrira se proizvodnja starim tehnologijama, vodii u povijesnim kostimima - namjena staviti povijesne predmete u njihov funkcionalni kontekst - Amerikanci muzeje na otvorenom smatraju muzejima socijlane povijesti - u Europi e se ovakvi muzeji razviti u vie pravaca najee etno-parkovi (prezentiraju narodne seoske kulture) 8. etnografski muzeji - javljaju se nakon 1875., usporedno s nastankom etnologije i kulturne antropologije; najprije se osnivaju u srednjoj Europi - 1876. Museum fr Vlkerkunde u Beu - 1885. Dansk Folkemuseet u Kopenhagenu - 1895. Norsk Folkemuseum u Norvekoj stara tradicija skupljanja predmeta izvaneuropskih kultura (jo od renesanse), pojaana kolonijalnim odnosima, dovodi do osnivanja drugog tipa etnografskih muzeja - najznaajniji takav muzej je Etnografski muzej u Leidenu, Nizozemska (1837) - etnografski muzeji (materijalna kultura naroda i pojedinca) prepliu se s djelatnou antropolokih muzeja

- Hrvatska: 1874. za Narodni muzej u Zagrebu otkupljena je zbirka Sreka Laya materijal se seli i proiruje u Muzeju za umjetnost i obrt, Hrvatskom kolskom muzeju i Trgovakom muzeju 1910. osniva se prvi etnografski muzej u Hrvatskoj u Splitu, nakon izlobe narodne umjetnosti 1919. osnovan Etnografski muzej u Zagrebu, otvoren 1922. 9. antropoloki muzeji - prvi te vrste je Muzej ovjeka u Parizu 1877. u njemu je udruena fizika i kulturna antropologija, arheologija, etnologija, folklor, sociologija i filologija - izdanak je Nacionalnog prirodoslovnog muzeja, a njegov postav otvoren je 1939. u Palais Chaillot - revolucionirao je muzeoloku interpretaciju ove materija 10. prirodoslovni muzeji - nastavljaju renesansno-baroknu tradiciju curiosa naturalia, ali se u 19. st. unutar njih stvaraju specijalizirane zbirke - vie se ne bave skupljanjem prirodnih rijetkosti, ve onih predmeta koji znanstveno i sustavno dokazuju prirodne procese u ivom i neivom prirodnom svijetu - prate ivi razvoj prirodnih znanosti u 19. st. - 1793. osniva se Narodni prirodoslovni muzej u Parizu koji sadri velike zbirke anatomije, paleontologije, mineralogije i geologije (dio kasnije odvojen u Muzej ovjeka) - prirodoslovne zbirke izdvajaju se iz British Museuma i 1880-83 sele se u South Kensington - zbirke se dijele na selektirane i znaajne izlobene serije, te na studijske serije - 1881. beki Prirodoslovni muzej seli u novu zgradu koja je pandan umjetnikom muzeju - ameriki prirodoslovni muzeji zapoinju s Peale Museum u Philadelphiji (krajem 18. st.) koji naalost nije nadivio svog osnivaa W. Pealea - jedan od najznaajnijih je National Museum of Natural History u okviru Smithsonian Institution u Washingtonu - osnovao ga je 1846. J. Smithson (engleski kemiar i mineralog) - ustanova se bavi poveavanjem i rasprostranjivanjem znanja meu ljudima - 1869. osnovan je American Museum of Natural Hisotry, New York

- 1893. osnovan je Field Museum of Natural History, Chicago - sadri antropoloku, botaniku, geoloku i zooloku zbirku ova dva muzeja najznaajniji su prirodoslovni muzeji osnovani u 19. st. - njihov moto ivi muzej nije nikada dovren ukazuje na dinaminu i perspektivnu orijentaciju - Hrvatska: prirodoslovni materijal skuplja se u okviru Narodnog muzeja u Zagrebu - jezgra mu je bila zbirka Mijata Sabljara iz 1843. - 1878. osnovani su posebni odjeli: Mineralokopetrografski, Geoloko-paleontoloki i Zooloki ti odjeli e se u 20. st. razviti u posebne muzeje, a krajem stoljea nanovo integrirati - tada uspostavljena veza sa Zagrebakim sveuilitem zadrala se na neki nain i do danas 1838. osniva se prirodoslovna zbirka Narodnog muzeja u Zadru 1867. osniva se prirodoslovna zbirka u Dubrovniku 11. nacionalni (narodni) muzeji - javljaju se kao muzeoloki izraz nacionalnog kolektiviteta - sabiru se predmeti koji odreuju nacionalni identitet novostvorenih modernih nacija i dovode u prvi plan njihove povijesne korijene iz daleke prolosti - 1832. osnovan je Narodni muzej u Zadru za podruje Dalmacije s uzorcima iz prirodoslovnih znanosti, starina, narodne i industrijske djelatnosti - 1836. pokrenut je Narodni muzej u Zagrebu, otvoren je 1846., a 1878. razdvaja se na prirodoslovni i arheolokostrainarski dio (posebni muzeji; u duhu europskih procesa muzejske specijalizacije) DVADESESTO STOLJEE I SUVREMENOST - usavravanje prometne tehnologije i faktor slobodnog vremena te produenje ivotnog vijeka ljudi snano potie razvoj turizma, a posjeti muzejima i kulturnim spomenicima postaju jadan od prvorazrednih animirajuih initelja - u 20. st. prevladavaju muzeji iji su predmeti podijeljeni u 2 grupe (poticaji iz 19. st.): 1. predmeti na izlobama 2. predmeti u spremitima nije vie svaki predmet eksponat, ve samo onaj odabrani

- raspon isticanja predmeta (od subjekta izlobe do objekta na izlobi) bit e stvar muzejske politike, profila muzeja ili htijenja kustosa - G. Bazin muzeji prestaju biti palae i postaju klinike - nakon konferencije u Madridu 1934. muzeji nastoje neutralizirati izlobene prostore kako bi predmeti to vie doli do izraaja - izlaganje slika u nizu (o tome J. Ruskin sanjao jo u 19. st.) pioniri novog duha u umjetnikim muzejima: Muzej Boymans u Rotterdamu 1935. Kunstmuseum u Baselu 1932.-36. Museum of Modern Art u New Yorku 1929. - u prirodoslovnim, etnografskim i antropolokim muzejima pojavljuje se diorama kao nain kontekstualiziranja prirodnog ili kulturnog ambijenta - fotografija dobiva novo znaenje u muzejskoj izlobi povezuje sa stvarnim kontekstom prirodnog ili kulturnog ambijenta, interpretira izloeni materijal i vizualizira materijal kojeg je iz komparativnih razloga potrebno vidjeti, a nije prisutan na izlobi - muzeji moraju zadovoljiti 3 temeljne muzejske sadrajne grupe: 1. izlobeni prostori i prostori za publiku 2. spremini i studijski prostori 3. radni prostori muzejskog osoblja sa svim potrebnim radionicama - vrijeme 20. st. (osobito nakon II. svjetskog rata) je vrijeme velike muzejske ekspanzije koju prati izgradnja novih velikih muzejskih zgrada: Guggenheim Museum u New Yorku - F. L. Wright (1959) kontinuitet spirale prostora omoguuje izuzetnu organizaciju toka izlobe (otvorilo pitanje treba li muzejska arhitektura biti kreativna ili samo funkcionalna) Muzej Van Gogha u Amsterdamu G. Rietveldt (1973) primjer racionalne, gotovo kubistike nizozemske arhitekture Muzej antropologije u Ciudad de Mxicu (1964) monumentalna (herojska) arhitektura Neue Nationalgalerie u Berlinu Mies van der Rohe (1968) izrazito funkcionalistika arhitektura; temelji se na modificiranoj strukturi barokne palae, ali izvedena u eliku i staklu

Neue Staatsgalerie u Stuttgartu Stirling (1982) postmoderna arhitektura Stdtisches Museum u Mnchengladbachu Hollein (1982) postmoderna arh. - I. M. Pei pobijedio na meunarodnom natjeaju za rjeenje ulaza u Louvre; gradi staklenu piramidu u sredinjem dvoritu (1980-ih) povijesna arhitektura muzeja nije vie kadra udovoljiti zahtjevima koje postavlja nova javna funkcija muzeja (posebno u vrijeme snane turistike ekspanzije) - povijesna muzejska arhitektura e uskoro biti izloena sadrajnim adaptacijama kako bi mogla zadovoljiti sve ekspanzivniju muzejsku tehnologiju u tom smislu 1980-ih ostvarena 2 reprezentativna projekta u Parizu: Muse d'Orsay koegzistencija reprezentativne kolodvorske zgrade i muzeja umjetnosti 19. st. Muse Picasso smjeten u povijesni ambijent Htel Sall - na prijelazu 19. u 20. st. javljaju se antimuzejske ideologije meu avangardnim umjetnicima koji smatraju da stvaranje za muzej vodi u smrt Marinetti 1909. osuuje muzej kao grobnicu Maljevi 1919. opisuje muzej kao nekoristan privjesak graanskog drutva govore o umjetnikom muzeju kao o konzervativnoj instituciji (jer je itava jedna epoha suvremene umjetnosti prola mimo muzeja, posebno mimo europskih muzeja) - Centar Pompidou u Parizu i Barbican u Londonu izgraeni krajem 1970-ih - organiziranje velikih tematskih izlobi je jo jedna pojava koja se posebno razvija u 20. st. nekad i zasjenjuje klasinu muzejsku djelatnost - vrijeme postmoderne bilo je preplavljano takvim velikim izlobama (npr. izloba o manirizmu, ar meduze, odrana u Beu 1980-ih) - velike izlobe stvaraju neki novi kontekst (nije vie ni muzealan, ni realistian) koji se poistovjeuje s teatrom te nas ponovno vraa na povezivanje predmeta tematikom ili idejom (nije daleko od renesansnog miljenja ili maniristike interpretacije)

- eko-muzeji, muzeji na otvorenom i muzejsko-izlobenikulturni centri otvaraju perspektive, iako tradicionalni muzeji i dalje zadravaju svoj status i ugled - muzej budunosti je muzej svakodnevnih promjena znaenja, bez obzira na mogue konstante - Museon u Haagu Wim Quist (1986) nasljeuje Muzej za edukaciju iz 1904. integrira geologiju, prirodne znanosti, povijest, znanost i etnologiju u edukacijsku cjelinu koja zajedno s Gradskim muzejom i Omniversumom formira jedinstveni kulturni, edukacijski i rekreativni centar - opremljen radionicama i depoom (moe primiti oko 100000 predmeta), predavaonicama i radionicama za publiku, trgovinom, restoranom, knjiarom i auditorijem s bogatim filmskim, kazalinim i predavakim repertoarom - edukacijski obojena ideja Aleksandrijskog muzeja, ali na vioj civilizacijskoj razini 1. galerije i umjetniki muzeji - uglavnom slijede europske poticaje, ali bez vlastitog traganja za novim muzejskim identitetom i bez integrativnih pomaka u smislu nadrastanja koncepcija reprezentativnog muzeja 19. st. - Hrvatska: 1905. osniva se Moderna galerija u Zagrebu (na poticaj I. Krnjavog osnovalo ju je Hrvatsko drutvo umjetnika) 1931. Galerija umjetnina u Splitu 1937. Gipsoteka u Zagrebu (inicijativom A. Bauera) 1954. Galerija suvremene umjetnosti u Zagrebu - 1960-ih pokretom Nove tendencije i izuzetno kreativnom djelatnou dovela Zagreb u poziciju istaknutog europskog likovnog centra udruena s nekoliko drugih umjetnikih muzeja postaje Galerijama grada Zagreba, a 1990. prerasta u Muzej suvremene umjetnosti 1952. Galerija Metrovi u Splitu 1945. Umjetnika galerija u Dubrovniku 1949. Moderna galerija u Rijeci 1954. Galerija likovnih umjetnosti u Osijeku 1968. Galerija naivnih umjetnika Hlebinske slikarske kole 1967. Stalna izloba crkvene umjetnosti u Zadru 1987. Muzej Mimara u Zagrebu poetak 1980-ih Muzejsko-galerijski centar u Zagrebu 2. povijesni muzeji - doivjeli su velike promjene

- javlja se posebna grupa pomorskih muzeja, osobito kod velikih pomorskih sila (Velika Britanija, Francuska i Nizozemska) - memorijalne kue interpretiraju ivot znaajnih osoba - ideologizacija u povijesnim muzejima postaje normalan oblik interpretacije (socijalna povijest dominira u amerikim interpretacijama, a te se tematike prihvaaju i europski muzeji pri prikazivanju naina ivota u pojedinim povijesnim razdobljima ili u pojedinim mjestima) - Hrvatska: sadraji povijesnih muzeja poinju se razvijati prvenstveno u gradskim muzejima koji od kraja 19. st. niu po Hrvatskoj: Dubrovnik 1872 Poega 1924 Osijek 1877 Varadin 1925 Rijeka 1889 ibenik 1925 Zagreb 1907 Slavonski Brod 1934 - Hrvatski kolski muzej osnovan je 1901. u Zagrebu kao specifini povijesni muzej, vezan uz Hrvatski uiteljski dom - u Zagrebu se 1952. osniva Hrvatski povijesni muzej koji nasljeuje starinarski materijal Narodnog muzeja i postaje jezgrom budueg nacionalnog povijesnog muzeja - duga socijalistika vlast stimulirala je pojavu zbirki, odjela i muzeja revolucije koji su na ideoloki nain interpretirali razdoblje narodnooslobodilake borbe i socijalistike revolucije (kad se oslobodi ideologije, dragocjen je svjedok jednog proteklog vremena) 3. prirodoslovni muzeji - iako doivljavaju jaku ekspanziju u 20. st., veina najznaajnijih muzeja nastavlja s obogaivanjem zbirki koje su se formirale u 19. st. - ICOM (Meunarodni savjet za muzeje) u svom statutu iz 1989. uvrtava zooloke i botanike vrtove u definiciju muzeja (nova predodba o skupljanju i izlaganju prirodnog svijeta) - Hrvatska: integracija prirodoslovnih muzeja u Zagrebu u Hrvatski prirodoslovni muzej (1990) tendira prema nacionalnom prirodoslovnom muzeju 4. antropoloki i etnografski muzeji - Muzej ovjeka u Palais Chaillot (Pariz, 1939) imao veliki utjecaj na pojavu takvih muzeja u drugim zemljama, posebno u Kanadi

- Nacionalni muzej antropologije u Ciudad de Mxicu smjeten u parku Chapultepec; izlae kulturu, antropologiju, etnografiju i arheologiju Meksika i starih pretkolumbovskih kultura - u ovoj vrsti muzeja pojavljuju se muzeji lova i ribolova, igara i lutaka, a posebno i muzeji prehrane od kojih je najznaajniji Alimentarium u Veveyu, vicarska (nedavno proglaen muzejem godine) - Muse des Arts et Traditions Populaire spada meu najkvalitetnije antropoloko-etnografske muzeje u Parizu ga je 1970-ih osnovao poznati francuski muzeolog G. H. Rivire tu se stvara model muzeja kao nenadomjestive cjeline koja korisnicima istovremeno omoguuje zabavu, stjecanje znanje, kreativnost i vlastito istraivanje (muzeoloki koncept francuske kole) 5. arheoloki muzeji - Hrvatska: dobivaju dosta veliki naglasak - 1930. osniva se Arheoloki muzej Istre u Puli jedna od najdinaminijih ustanova te vrste u Hrvatskoj - Arheoloki muzej u Zagrebu prostorno se osamostaljuje 1947. kad seli u palau Vranjicani na Zrinjevcu - Arheoloki muzej u Zadru 1974. seli u novu zgradu na Forumu - Muzej hrvatskih arheolokih spomenika u Splitu 1976. useljava u novu reprezentativnu zgradu na Mejama - arheoloke zbirke osnivaju se pri gotovo svakom gradskom ili zaviajnom muzeju 6. tehniki muzeji - prate ubrzani i eksplozivni rast tehnike i tehnologije; dobivaju irok publicitet - dominiraju ameriki tehniki muzeji meu kojima se istiu: The Museum of Science and Industry u Chicagu (1933) ima iskljuivo zabavnu i edukativnu funkciju Henry Ford Museum u Greenfield Villageu (1929) kombinacija povijesnog sela i izlobe s uporabnim i inovativnim predmetima - Smithsonian Institution otvara: National Museum of History and Technology (1964) Air and Space Museum (1976) prikazuje povijest zrakoplovstva i istraivanja svemira - mnogi specijalizirani tehniki muzeji bave se pojedinim proizvodima: muzeji transporta muzeji automobila

eljezniki muzeji muzeji satova (Muse de l'horlogerie u Chauf-dezrakoplovni muzeji Fondsu, vicarska) - kompleks La Villette u Parizu (kraj 1980-ih) sadri muzejske zbirke, istraivaki i dokumentacijski centar, velike dvorane za povremene izlobe i stereo filmske predstave, a smjeten je u sofisticiranoj suvremenoj arhitekturi koja je povezana s konzerviranim starim industrijskim ambijentom (zajedno sa umjetnikim Centre Pompidou predstavlja francuski nain razbijanja koncepta konvencionalnog muzeja; usporedba s aleksandrijskom koncepcijom je oita) - Hrvatska: Tehniki muzej u Zagrebu osniva se 1954. pokriva podruje itave Hrvatske, a pri znaajnim industrijskim poduzeima osnivaju se relevantne zbirke tehnike prirode 7. muzeji na otvorenom - od arheolokog lokaliteta ili sauvane seoske cjeline, preko tehnikih industrijskih pogona seu do malih gradskih cjelina - Enkhuizen u Nizozemskoj (osnovan i razvijen 1980-ih) primjer je domiljene valorizacije tog tipa muzeja - privlai mnogo publike, titi i prezentira kvalitetu arhitekture i prostora, kao i povijesne odnose stvorene i prirodne okoline 8. eko-muzeji - pojam stvorio francuski muzeolog G. H. Rivire - eko-muzej ima koncept totalne brige za batinu pri emu sakupljanje i obrada predmeta ini tek dio, koji je u funkciji ovjeka koji s predmetima ivi i koji se njima bavi - Eko-muzej u Creusotu, Francuska, osnovan 1972. muzej nije institucija ili zgrada, ve proces istraivanja i saivljavanja ljudi s kulturnom i prirodnom okolinom - T. ola: eko-muzej je dnevnik koji se uz ostalo bavi i uspomenama u ivotu, a ne spomenar u kome je prolost tek zabiljeena - pojava eko-muzeja uzrokovana je potrebom ljudi da integriraju svoj ivot s vrijednostima naslijeenog i to u vlastitom prostoru - sr filozofije eko-muzeja muzej kao preplitanje (koje izvre vremenski poredak) prolosti i sadanjosti; muzej treba poeti sluiti ovjeku, a ne kao dosad predmetu - razvoj muzeja u 20. st.: postupno se pretvaraju u banke podataka o predmetima i u predmetima, provodi se potpuna

revalorizacija fundusa na nain koji e omoguiti prezentiranje ideja i prenoenje poruka; muzej postaje svojevrsni laboratorij ideja i predmeta; nova arhitektura prati nove muzejske potrebe i usmjerava ih prema razumnoj ali precizno definiranoj uporabi prostora