Professional Documents
Culture Documents
Velike promjene u suvremenom nainu ivota: sve vea uloga novih informacijskih tehnologija (ICT) globalizacija i individualizacije - bazirana na novim ICT transformacija obitelji parovi bez djece, samci... sve vea nezavisnost unutar obitelji promjenljive individualne potrebe substitucija privatnog prostora difuznim servisnim prostorima (rad kod kue) konverzija stambenih prostora, multifunkcionalnost konstantna fluktacija radne snage vezana na ekonomsku nestabilnost prihvaanje ideje o mobilnosti promjene u odnosu prema privatnom vlasnitvu...
Evolucija u socijalnom ponaanju koncept dizajna suvremenog stanovanja koncept odnosa izmeu stanovanja i okolia
razliiti ljudi isti prostor arhitektura - konstantno mijenjanje dom - ne samo kao zadovoljenje primarnih potreba dom - izraz identiteta Heterogenost, polifunkcionalnost, polivalentnost - odlike novog naina stanovanja razliitost - homogenost otvorenost, fleksibilnost - specijalizacija industrijalizacija - manufakturni rad individualnost - kolektivizam
sve vei stupanj educiranosti sve vei standard ivljenja = velike mogunosti izbora mogunost izbora = vrijednosni kriterij
velika ponuda kvalitetnih mogunosti + visoki stupanj participacije = realizacija individualnih zahtjeva
Housing is not a field for the self-aggrandizement of architects, but a discipline in which we have to formulate a relatively clear interface between the public and private realm as part of a social concensus Dietmar Eberle
kvaliteta ivota / stanovanja = mogunost svakog pojedinca da zadovolji svoje potrebe, elje i aspiracije
participacija (poznatih) korisnika - institucije civilnog drutva neprofitni odnos osiguranje bogatstva rjeenja => kvalitet ivota, humanost, demokratinost i sloboda ivljenja
osnovne vrijednosne kategorije ininjersko tehnikog smjera stanovanje budunosti: FLEXIBILNOST VARIJABILNOST ADAPTABILNOST
Fleksibilnost - oblikovni i ininjersko-tehniki proces projektira se i izvodi na bazi nosivih konstrukcija modularna koordinacija (Europa modul) transformabilnost oblika flexibilnost umjesto specijalizacije ista podjela prostora konstruktivni raster - fleksibilnost rjeenja
mogunost suhe ili mokre gradnje mobilnost pokretljivost ovjeka unutar prostora Flexibilnost potreba za promjenom mjesto stanovanja - socio-psiholoki proces izmjena stambenog prostora
Varijabilnost - nenosive konstrukcije koritenje pregradnih zidova kao kliznih stijena jednostavna transformacija prostora akustini zahtjevi suha gradnja
Adaptabilnost - instalacijski vorovi i tehnoloka opremljenost instalacijski blokovi, ugradbeni ormari, kuhinje... mora biti projektirana!
oslobaanje interijera koncentracija servisnih prostorija pregrade kao tehnoloke zone fluidni i transformabilni prostori prefabrikacija klizne stijene paneli... istraivanje novih (eksperimentalnih) prostornih sustava promjene potreba, elja i aspiracija korisnika multifunkcionalnost individualizacija participacija implementacija ICT suvremeni dizajn najsuvremenije dostupne tehnologije inteligentni okoli strategija odrivog razvoja & ekoloki pristup
status stana za nepoznatog korisnika - status stana za poznatog korisnika zavrno oblikovanje i definiranje stana tlocrtna organizacija postavljanje pregradnih stijena, internih stubita terase, loggie... Kuhinje, kupaonice...
Jedan od kljunih elemenata razvoja - ICT u najranijoj fazi projektiranja - ICT, vizualizacije, interakcije, paralelno procesiranje... svijest i kultura o stanovanju - participacija ljudi participacija korisnika - specifina metoda koju moramo uspostaviti VIRTUALNO REALNO ...Virtualnost = demokracija... Paralelno istraivanje realnog & simuliranje budueg kroz virtualno visoki stupanj edukacije i participacije realno prosuivanje na prividno empirijskoj razini
istraivanja flexibilnosti
to je flexibilno stanovanje flexibilno stanovanje prostor koji se prilagoava promjenljivim zahtjevima korisnika
zato flexibilno stanovanje? mogunost biranja tlocrtnih dispozicija mogunost adaptacije postojee tlocrtne dispozicije potencijal implementacije novih tehnologija i nadogradnje postojeih tehnologija prilagodba demografskim promjenama ... ak i potpuna promjena namjene objekta smanjivanje prepreka i trokova adaptacije
University of Sheffield School of Architecture Prof. Jeremy Till & Sarah Wigglesworth & Dr Tatjana Schneider
Rohe: Mies van der Rohe Weissenhof, 1927. Zalae se za elastinu kuu i ostvaruje primjenu flexibilnosti
Rohe: Mies van der Rohe Weissenhof, 1927. elastina kua- primjena flexibilnosti
SAR Stichting Architecten Research Nizozemska fondacija za arhitektonska istraivanja osnovana1965. aktivna do poetka 1990-ih Osniva - John Habraken 1960-te & 1970-te "Housing for the Millions"
Osnovne znaajke sistema SAR: Sistem je razraen na bazi klasinih konstrukcija popreni nosivi zidovi Modularna koordinacija Podjela funkcija stana prema skupnim obiljejima podjela na zone i margine
sistem SAR Podjela funkcija stana prema skupnim obiljejima podjela na zone i margine alfa zona pojas uzdu proelja - glavne prostorije (DB, SP)
beta zona pojas u unutranjosti zgrade (servisi) gama zona pojas unutar ili izvan zgrade - javno komunikacije delta zona pojas izvan zgrade (balkoni, terase, loggie)
Branko Kincl: Stambeno poslovna zgrada, Zagreb, Dubrava, Klaka, S2, projekt 1977.
DB
KH UL
SP KP
KP DB
UL KH
KH
DB UL
SP KP
SP
GP BL KH
UL DB
KP SP
GAR SP
Branko Kincl: stambeno poslovna zgrada, Klaka, S1, Zagreb, 1979-83. Branko Kincl: viestambena zgrada, Klaka, , S1, Zagreb, 1979-83.
SP DB KH KP UL UL SP
DB KH
SP
KP
SP DB KH KP UL
SP
SP
SP
KP UL
KH DB
UL
KP SP KH
DB
Stamm: Walter Stamm Funktionsneutrale Rume, natjeajni projekt, vicarska, 1987. Kako postii flexibilnost na relativno determiniranoj strukturi i tlocrtnom planu Primarna struktura - serija fiksnih elemenata izmeu popreno nosivih zidova
Walter Stamm: Funktionsneutrale Rume, natjeajni projekt, vicarska, 1987. Elementi (30cm duine) sugeriraju, ali ne odreuju podjelu prostora razmak od 60, 90 ili 150 cm
Walter Stamm: Funktionsneutrale Rume, natjeajni projekt, vicarska, 1987. Stubite privatni ili javni prostor Etaa 1 stan ili 2 stana Najmanji stan - 34 m2, pa do max 4-etani stan od 185 m2 ili 245 m2
Jean Nouvel, Jean-Marc Ibos: NEMAUSUS, socijalno stanovanje, Nimes, 1985-1987. najvei broj stanova od 97 m2 i 116 m2
PRVA ETAA
POVRINA 83,53 m2
POVRINA 65,13 m2
POVRINA 83,53 m2
POVRINA 91,73 m2
POVRINA 91,73 m2
POVRINA 83,53 m2
POVRINA 83,53 m2
POVRINA 101,43 m2
nivoi intervencija 'support' & 'infill' urbanizam & arhitektura participacija multidisciplinarnost flexibilna tehniko-tehnoloka rjeenja konstantna transformacija okolia razvoj metoda projektiranja i izvedba
Open Building PlusHome Concept Finland ARK Oy Kahri & Co SATO-PlusHome Arabianranta Shore
Open Building PlusHome Concept Finland ARK Oy Kahri & Co VVO Laivalahdenkaari 18
Next21
viestambena zgrada inv. Osaka Gas Co, Osaka experimental project, 1994. Architectural design: Yositika Utida and SHU-KO-SHA arch.& urban design studio; Coordination of bldg. construction: Seiichi Fukao Dwelling system planning: Kazuo Tatsumi and Mitsuo Takada
prvi put u povijesti Open Building - 13 arhitekata projektira stanove unutar osnovnog projekta
Next21
Next21
stan za stariji brani par sa tatami sobom i terasom za uzgoj bonzaia
Next21 Stan za proirenu obitelj. Centar stana je dnevni boravak sa kuhinjom. Lijevi dio stana zauzima prostor za roditelje i djecu, a desni dio stana pripada baki i djedu.
Next21
Stan za 4 samca sa privatnim spavaonama i zajednikim dnevnim prostorom i kuhinjom.
Neutelings, Wall, de Geyter & Roodbeen : stan za H/C natjeaj, Barcelona, 1990.