Professional Documents
Culture Documents
Ljetni ples fuksija Bolesti borovnice i brusnice Gnojidba stolnog groa Kinesko-japanske sorte ljive Divlja trenja
www.sjemenarna.com
Urednikova rije
Pred Vama je ljetni broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, povrarstva, cvjearstva i pelarstva. Posebno su interesantni prilozi iz voarstva gdje moete doznati sve o kinesko-japanskim sortama ljiva kao i o naoj udomaenoj sorti Bistrici. Meutim, nipoto ne propustite proitati lanak posveen hercegovakim smokvama kao i prilog koji smo radili iskljuivo na zahtjev velikog broja naih itatelja, a tie se zaboravljenog duda, koji je na irem podruju Mostara poznatiji pod lokalnim nazivom-anduda. Kako se blii vrijeme berbe stolnog groa, posebnu pozornost posvetili smo specifinosti njegove gnojidbe. A u okviru zatite bilja, zahvaljujui susretljivosti dipl. ing. agronomije Renata Vilenice iz tvrtke Chromos Agro, donosimo prilog o prilino zanemarenoj bolesti vinove loze, koja se posljednjih godina sve ee javlja u hercegovakim vinogradima. Rije je, dakako, o sivoj plijesni, bolesti koja u povoljnim godinama za svoj razvoj moe nanijeti velike tete koje izravno utjeu na smanjenje prinosa groa. Osim toga, danas se na naem tritu susreu vrhunski insekticidi koji se koriste za suzbijanje opasnih tetnih organizama na povrtnim kulturama. Stoga u ovom broju naeg glasila prezentiramo Nemathorin i Vertimec. I na koncu, koje to bolesti napadaju borovnice i brusnice, otkrijete u istoimenom lanku koji je za Vas pripremio doc. dr. sc. Tihomir Milievi, iz Zavoda za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Nadalje, iz svijeta povra osim kalendara sjetve donosimo i niz zanimljivih priloga poput lanka o novozelandskom pinatu koji je predvien za ljetni uzgoj. Poto je vrijeme ubiranja povra, pokuajte sauvati njegovo sjeme, pri emu se morate rukovoditi odreenim pravilima. O tome ali i o postrnoj proizvodnji povra, uzgoju cvjetae i kukuruza eerca, doznajte upravo sa stranica posveenih povrarstvu. U naem poljoprivrednom glasilu posebnu pozornost privlae stranice o cvjearstvu, iz kojih izdvajamo lanak o hortenzijama-kraljicama cvatueg grmlja. Pored toga, tu je prilog o manje poznatim cvjetnicama, poput aneoskih trublja i fuksija, koje se sve ee sade u svrhu ukraavanja okunica. A za ovaj broj naeg i Vaeg GREEN GARDENA pripremili smo i niz zanimljivosti vezanih za pelarstvo. Posebno istiemo lanak o drai kao vrlo zahvalnoj medonosnoj biljci. Meutim, kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo da sami detaljno prelistate na i Va GREEN GARDEN, a ukoliko smo neto propustili nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo
SADRAJ
ANEOSKA TRUBLJA HORTENZIJA LJETNI PLES FUKSIJA KAMILICA DRAA ZABORAVLJENA ANDUDA BOLESTI BOROVNICE I BRUSNICE SADNICE DIVLJE TRENJE KINESKO-JAPANSKE SORTE LJIVE HERCEGOVAKA SMOKVA SPECIFINOSTI GNOJIDBE VOAKA LJIVA BISTRICA I ARKA OPREZ S RAZLOGOM TVRTKA ZA BUDUNOST ::: CIJEPLJENJE VOAKA OKULIRANJEM ::: RAZMNOAVANJE PLOASTIM OKULIRANJEM SPECIFINOSTI GNOJIDBE STOLNOG GROA PITANJA I ODGOVORI LJETO U POVRTNJAKU NOVOZELANDSKI PINAT LJETNA SJETVA - ZIMSKA BERBA UZ MALIRANJE RIJEE ZALIJEVANJE SJETVA POVRA NAKON ETVE NEMATORIN I VERTIMEC SJEME ZA BUDUE GENERACIJE UZGOJ KUKURUZA EERCA SIVA PLIJESAN VINOVE LOZE ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.
4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16
18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30
B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
Aneoska trublja
StaniSlava Rotim
Aneoska trublja, brugmansia ili drvoliki kunjak, jedna je od najpopularnijih lonanica. No treba znati da se ova vrsta jo uvijek moe pronai i pod starim nazivom Datura. Rasko i ljepota njenih cvjetova, koji dolaze u razliitim nijansama boja, jedna je od vrlina ove biljke koju cijene svi ljubitelji cvijea. Aneoska trublja cvate u trubastim cvjetovima veliine izmeu 15 i 45 cm, koji se pojavljuju u razdoblju od sredine lipnja do listopada, dok je vrhunac njene cvatnje u kolovozu. Ova vrsta naraste i do 1.2 metra u visinu ravnomjerno se irei. Rasko i veliina cvjetova zna biti jako velika pa esto dolazi do povijanja, zbog ega joj je potrebno osigurati potporanj. Stabljika je ljubiasta i glatka, a na njoj se nalaze jajoliki i nepravilno nazubljeni listovi. Ali, naalost, odmah na poetku da vas upozorimo na to da su sve aneoske trublje jako otrovne! Naravno da biljka nije opasna dok slui kao vizualni ukras na terasi, nego iskljuivo ako pojedemo neki njezin dio. Zato posebno pazite na malu djecu koja sve to vide stavljaju u usta.
Aneoska trublja je uistinu jedna od najatraktivnijih lonanica. No nije ni udo da je ova biljka oarala mnoge ljubitelje cvijea. Ljepota cvjetova koji dugo cvatu i ire opojne mirise pravi je ukras kojem malo tko moe odoljeti.
tvari, zbog ega ve prilikom sadnje ili presaivanja trebate u supstrat dodati Flortis sporootputajue mineralno gnojivo. U sezoni cvatnje redovito vrite prihranu tekuim gnojivom za cvjetnice, dok za velikih vruina cijelu biljku povremeno trebate tuirati obinom vodom. Pravi trenutak za rezidbu je jesen, tonije listopad. Dakle, to je vrijeme neposredno prije prvog mraza kada se lonanice spremaju za prezimljavanje. Rezidba se obavlja radi pomlaivanja, tednje prostora ali i da se izbjegne irenje gljivinih bolesti i tetnika. Prije negoli svoju lonanicu spremite u tamni prostor, dobro je ukloniti sve listove, kao i suhe te uvele granice. I kako nam je poznato da aneoska trublja cvate na vrnim dijelovima, njezinu kronju moemo podijeliti na dva podruja. Podruje cvatnje koja obuhvaa mlade vanjske izboje i zapoinje na osnovnim granama iza prve rave u obliku slova Y. Orezivanje biljke se obavlja samo u tom djelu. U podruju rasta koji obuhvaa unutarnji dio kronje nalaze se stari dijelovi grana i njih ne bi trebalo rezati. Dobro je pak ukloniti i izboje koji izbijaju iz zemlje pored glavnog debla. Pravilno orezanu biljku trebamo potom smjestiti u prostoriju u kojoj nee doi do smrzavanja, a uz povremeno zalijevanje imat emo je i sljedee godine kada e nam ponovno pruati oputajue raspoloenje na vrtnoj terasi.
Jesenska rezidba
I kako smo ve spomenuli, sunani poloaj predstavlja idealan ambijent za ovu biljku, s tim da bi bilo dobro da sredinom dana biljka ipak bude zatiena od jakog sunca. Aneoskoj trublji odgovara zavjetrina dok atraktivno izgleda na sunanom balkonu, terasi ili pokraj kunih vrata. U toplom dijelu godine jako dobro uspijeva ukoliko je presadimo u centralni dio vrta. Preporuujemo da biljku ne sadite izravno u zemlju nego u plastinom loncu s prorezima. To e vam ujedno omoguiti da dolaskom hladnijih dana stablji-
ku lake izvadite iz tla, prikratite korijenje koje viri i biljku posadite u vei lonac. Prilikom zalijevanja potrebno je da lonac ne zadrava vodu, jer pored toga to je ovoj biljci potrebno mno-
go vlage, ona ni u kojem sluaju ne voli suvie natopljenu zemlju. Zato iz podloka redovito odlijevajte suvinu vodu. Prirodno je da biljka za tako dugotrajnu cvatnju treba mnogo hranjivih
Svi dijelovi aneoske trublje su otrovni. Stoka se otruje jedui lie biljke, dok se djeca mogu otrovati ako udiu nektar cvjetova. Iako je smrt rijetka, najei simptomi trovanja su: ubrzan rad srca, e, groznica, gubitak ravnotee, problemi sa disanjem Ponekad i jak miris cvjetova moe uzrokovati glavobolju. Otkinete li pranike i tuak, miris je znatno manji i blai. Lie, takoer, moe uzrokovati osip po rukama ukoliko ga se dira due vrijeme.
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
Upozorenje!
5
IGRANJE S BOJOM CVJETOVA
Zato je moja hortenzija uvijek ljubiasta, pitaju se mnogi. Ista biljka na vapnenom tlu imat e ruiaste cvjetove, a na kiselom plave, u razliitim nijansama. to je pH tla nia, plava boja je intenzivnija. Ne treba zaboraviti, bijele hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzira na tlo. Pod utjecajem sunevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti.
HORTENZIJA
Mjesto u vrtu
Ocvalu hortenziju-lonanicu presadite u veu posudu, mlade biljke svake godine, a starije rjee. Cvjetne glave nakon cvatnje moete porezati. Hortenzije razvijaju cvijetove iz krajnjih pupoljaka i zbog toga se ne smiju podrezivati. Reu se smei cvatovi , a u proljee se uklanjaju suhe grane. Hortenzije u posudama prezimit e u hladnom i tamnom podrumu. Najprikladnija je temperatura oko 5C. Zemlja se ne smije posve posuiti Zbog toga je i tijekom mirovanja hortenziju potrebno zaliti. Kada se pokau prvi lisni pupoljci, hortenziju iznesite na svijetlo. Kod uzgoja na otvorenom tijekom potrebno je izdanke zatititi od kasnih mrazeva.
Zimovanje
Kako bi hortenzija cvjetala plavo, redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata, svakih 7-14 dana. Postoje specijalna gnojiva, koja sadre navedeni spoj, ime je olakan postupak zaplavljivanja. Promjena boje mogua je samo u kiselim tlima jer e samo iz njih biljka moi preuzeti aluminij. Kako bi se olakalo usvajanje aluminija hortenzije zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru vode). Ako elite plavu hortenziju vratiti u ruiasto, pruite joj tlo neutralne pH reakcije.
Podrijetlo
Za fuksije, u narodu esto zvane menuice, s pravom moemo ustvrditi kako su profinjene dive meu lonanicama. Fuksije uljepavaju sjenovita mjesta, raznovrsne su te cvjetaju tijekom cijelog ljeta. A latice cvjetova, nalik na balerinine haljinice iz kojih izviruju pranici, predstavljaju pravi melem za oi.
toga trebamo i posude tititi od pregrijavanja na nain da ih polijevamo vodom ili da vodimo rauna da budu smjetene u hladu. Osobito paljivi trebate biti zapazite li da su se listovi sparili na vruini! Iza toga se esto ne krije nedostatak vode, nego je rije o prirodnoj zatiti listova. Zalijete li tada biljku, unato tomu to je zemlja vlana lako moe doi e do oteenja korijena. Dakle, paljivo zalijevanje vaan je preduvjet za uspjean rast i razvoj biljke. Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni pretjerano nakupljanje vode u posudi. Osim toga, toplu biljku i korijenje ni u kojem sluaju nije dobro zalijevati hladnom vodom. A kako bi fuksija raskono cvjetala, potrebno je neprekidno uklanjati ocvale cvjetove. Nadalje, redovitim pregledom biljaka na vrijeme moemo otkriti nametnike, poput lisnih uiju i bijelih muica. U tom sluaju trebamo upotrijebiti neki od insekticida predvienih za njihovo suzbijanje. Dolaskom jeseni biljke gube lie, pa je prije prvog mraza fuksije potrebno podrezati i smjestiti u svijetlu ili tamnu prostoriju s temperaturom od 2 do 8 stupnjeva C, gdje e i prezimiti.
koncu imate fino ispunjen donji dio lonca. Koristite li bilo koji od ovih oblika, uz malo njege i sjenovito mjesto, dobiti ete lijepe i zdrave biljke u kojima moete uivati tijekom cijelog ljeta. Pomislite li da je njega i briga oko ove biljke teka-grijeite. Naime, ono to trebate znati jest da veina sorti fuksija voli polusjenu tako da bi idealan poloaj bio uz istoni ili zapadni zid kue. Biljke se sade iskljuivo u svjeu zemlju namijenjenu za balkonske lonanice. Nakon to smo obavili sadnju, potrebno je
Njega fuksija
redovito vriti zalijevanje a sve kako bismo postigli optimalnu vlanost tla. Takoer ne smijete izostaviti redovito prihranjivanje tekuim gnojivima a to se ini jedan do dva puta tjedno. Zasjenjena mjesta ispod kronje drvea i mjesta na kojima mogu uivati u blagom podnevnom suncu takoer su prikladna za sadnju fuksija. Naime, jako podnevno sunce izazvalo bi opekline na listovima i cvjetovima zbog ega takve poloaje treba izbjegavati. Kako fuksije teko podnose vrue ljetne dane dobro ih je rano ujutro ili kasno naveer poprskati vodom. Pored
7
bo razvijen te u tlo prodire do 25 cm dubine. Stabljika je uspravna ili djelomino povijena, srednje ili vie razgranata. Listovi su uski, bez dlaica, svijetlo ili tamnozelene boje. Cvjetovi su skupljeni u glavicu promjera 1,5-3 cm. Cvjetovi kamilice imaju karakteristian, prodoran i ugodan miris. U ovisnosti od vremena sjetve i nicanja, biljka cvate od svibnja do konca rujna. Sjeme kamilice je izuzetno sitno i u 1 kilogramu ima oko 20 milijuna sjemenki. Kamilica se sije u proljee (oujak) ili u jesen (rujan-listopad). Prednost se uvijek daje jesenskoj sjetvi jer su prinosi vei za 40-50 posto u odnosu na proljetnu sjetvu. Osim toga, sjeme posijano u rujnu brzo klija i nie tako da se pred mrazeve kamilica ve vrlo dobro ukorijeni i formira jaku rozetu listova. A ukoliko se kamilica posije u optimalnom roku, i njena etva se obavlja ranije (ve u svibnju). Sjetva se obavlja runo ili sijaicama na razmak redova 15-30 cm. Na manjim povrinama sije se runo (omake) i to na taj nain da se sjeme pomijea sa sitnim pijeskom u omjeru 1:3 a sve kako bi se ono to ravnomjernije rasporedilo po povrini. Koliina sjemena iznosi 5-6 kg po hektaru. Nakon sjetve sjemena i valjanja cijele povrine obino se pojavljuje pokorica koju je potrebno razbiti. Ukoliko je tlo zakorovljeno, nuno je izvriti i jedno okopavanje u proljee kao i plijevljenje prije berbe. Kamilica ima vrlo kratku vegetaciju pa je poetak berbe kod proljetne sjetve ve u lipnju. Meutim, kod jesenske sjetve usjev dospijeva za berbu tijekom travnja ili svibnja. Bere se runo ili posebnim beraima za kamilicu. Samo vrijeme berbe odreuje se prema poloaju latica. Naime, kada latice stoje vodoravno tada je i sadraj eterinih ulja najvei. Cvjetovi se ubiru runo, no valja paziti da ostatak stapke ne bude dui od 2 cm. Kako biljka neujednaeno cvate, berba se produljuje u nekoliko navrata, osobito ako je beremo runo. Jedan zaposlenik za 10 sati rada moe ubrati od 100 do 150 kg svjeeg cvijeta. Ubrana se kamilica pak rasprostire u tankom sloju na istom, prozranom i natkritom prostoru. Suhu kamilicu pakiramo u papirne vree ili sanduke obloene papirom koje potom smjetamo na tamno i prozrano mjesto. I premda se suenje cvjetnih glavica uglavnom obavlja pod strehama najpoeljnije je u tu svrhu koristiti namjenske suare u kojima temperatura iznosi 40C. Na taj nain se od 5-6 kg svjeeg cvijeta dobije kilogram suhog cvijeta. Po jednom hektaru ostvaruje se prinos od 400 do 1200 kg suhih glavica cvijeta, oko 150-200 kg kvalitetnog sjemena i oko 4-6 kg eterinog ulja. Nakon berbe kamilice zemljite se moe pripremiti za iduu kulturu koja dospijeva u jesen kao to je kasni kupus, kelj i sl. Kamilica je vrlo zanimljiva biljka iz razloga to redovito ostvaruje povoljnu cijenu na tritu te se moe plasirati na niz otkupnih mjesta te stoga predstavlja vrlo dobar prihod za gospodarstva koja posjeduju manje povrine zemlje. Od posebnog je znaenja za Hercegovinu jer se radi o skromnoj biljci koja nema velikih zahtjeva u pogledu zemljinih i klimatskih uvjeta. Uz sve navedeno, kamilica je jedna od rijetkih biljaka koja se na istom mjestu moe uzgajati nekoliko godina za redom.
Vrijeme sjetve
KAMILICA
atraktivna ljekovita biljka
Kamilica je svima dobro poznata biljka. Raste kao samonikla biljka rasuta u ravnicama i planinskim krajevima, a nalazimo je na svim tlima. ak, kamilica dobro uspijeva na zemljitima koja drugim kulturama ni u kom pogledu ne odgovaraju
goRan JuRilJ, dipl. ing.
Kamilica (Matricaria chamomila) potjee sa Sredozemlja odakle se prenijela u Europu, Aziju, Ameriku te Japan, Australiju i Afriku. Tako da danas slobodno moemo rei kako kamilica samoniklo raste po cijelom svijetu. I dok je jedni smatraju korovom, te je unitavaju, drugi je cijene kao izuzetno ljekovitu biljku koja je u narodu poznata od pamtivijeka i koja se osim u ljekovite svrhe koristi i za pravljenje razliitih aromatinih i prehrambenih proizvoda. Osim toga, kamilica je opravdano zauzela znaajno mjesto i u kozmetikoj industriji. Danas kamilica ima veliku ekonomsku vrijednost u svjetskoj trgovini ljekovitim biljem i jedna je od najvanijih ljekovitih kultura. Kamilica je jednogodinja zeljasta biljka koja naraste do visine od 80 cm. Korijen joj je tanak i sla-
Berba cvijeta
Cvjetovi kamilice B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
Tko je god jednom posjetio Hercegovinu, uoio je da u njoj rastu jedino kamen i draa. I dok se kamen koristio u graevinske svrhe, draa se ubrzano krila i unitavala. Barem je tako bilo u naoj prolosti...
svim onim koji ne vole preintenzivan okus meda. Dakle, rije je o medu koji nema tekih aroma i koji jaa organizam, olakavajui mu borbu protiv bolesti. Djeluje i na sniavanje kolesterola, a samim tim i na prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava. Sadrajem aromatinih ulja prevenira i olakava bolesti dinog sustava, a nerijetko se koristi i kao pomo u lijeenju malignih oboljenja. I na kraju, to rei ve ustvrditi kako je pelarstvo budunost Hercegovine a draa jedan od temelja njegove komercijalizacije na naem podruju. Jer, ipak, ne smijemo zanemariti injenicu kako nektar iz drae budi ljubavni ar. A to opet znai da moemo stvoriti jedan od karakteristinih brendova koji e biti prepoznatljiv na naem i irem europskom tritu-hercegovaku mednu viagru!
Zarada iz prirode!
Zaboravljena anduda
Iako je uzgoj duda ili murve poznat od davnina, danas je on sveden na minimum. To se posebice odnosi na crni dud (Morus nigra) koji je na irem podruju Mostara poznatiji pod nazivom anduda. aj od listova andude-za dijabetes
Potrebni sastojci: 50 grama listova crnog duda (andude), litra vode Priprema: Kipuom vodom preliti listove crnog duda. Smjesu poklopiti te ostaviti da odlei preko noi (12 sati). U tom razdoblju smjesu povremeno promijeati i na koncu procijediti. Kada smo na ovaj jednostavan nain pripravili aj moemo ga piti tijekom cijelog dana umjesto vode. Dodatne informacije o korisnim svojstvima spomenutog aja moete potraiti kod svoga lijenika.
Zulfo demiRovi
alosna je injenica da dananje generacije uope i ne raspoznaju stablo duda ili andude. Da ne bi bilo zablude, postoje dvije varijante duda i to bijeli dud ili murvac te crni dud ili anduda. A anduda je posebice predstavljala omiljeno stablo u mostarskim vrtovima, gdje bi obino uz rijeku Radobolju nala prigodno mjesto za svoj rast i plodonoenje. Njene plodove rado su brali nai najmiliji ili djeca koja bi redovito zaradila pridike uzrokovane prljavom majicom, upravo zaraenom na drvetu s ovim slasnim i mirisnim plodovima. Meutim, danas pak moemo na prste izbrojiti stabla andude koja jo uvijek rastu na podruju Mostara, i to prvenstveno zahvaljujui injenici to su ona dugovjena.
po gradskim ulicama moemo zamijetiti iskljuivo ukrasne forme duda koje se nalaze samo u bolje opskrbljenim vrtnim rasadnicima. Ali, u tim rasadnicima nipoto ne moemo pronai sadnicu crnog duda koja se relativno lako moe i proizvesti. Dovoljno je od stabla murvaca putem sjemena ili izdanka proizvesti podlogu na koju se nakalemi anduda, a to se radi u dva perioda. Drugim rijeima, andudu moemo cijepiti oenjem na spavajui pup u mjesecu rujnu kao i tzv. engleskim spajanjem u mjesecu travnju. Uz malo panje, volje i znanja vaa anduda e u relativno kratkom razdoblju biti spremna za sadnju. Iako se upravo misli suprotno, cijepljenje i proizvodnja andude ne predstavlja osobitu potekou jer uspjeh kalemljenja iznosi preko 70 posto.
Da crni dud ili anduda laganim korakom ide ka zaboravu, vie je nego evidentno. Naime,
B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
Sadnice crnog duda trae iskljuivo lijenici koji su vrlo dobro upoznati s njegovim lje-
kovitim svojstvima. Stoga emo spomenuti kako se za lijeenje najee koriste plodovi premda se u istu svrhu mogu koristiti i ostali dijelovi biljke. Za plod je poznato kako izvrsno isti bubrege i mokrane putove dok se sirup crnog duda koristi kao laksativ za lijeenje neredovite stolice kao i za sniavanje visoke temperature. Pored toga anduda se koristi za lijeenje upala grla i usne upljine, zubnog mesa, krajnika i groznice. U pukoj medicini sok crnog duda koristi se u borbi protiv sve eeg tumora grla dok korisni sastojci iz kore pozitivno djeluju kod tegoba s crijevima i elucem. ajni napitak od kore stabla pomae u lijeenju katara crijeva a uspjeno otklanja i crijevne parazite. Ali, moda je crni dud najtraeniji zbog injenice da su njegovi listovi poznati puki lijek za smanjenje i reguliranje eera u krvi, zbog ega se oni redovito nalaze u ajnim mjeavinama za dijabetes. I kada bismo uvrstili kinesku medicinu te brojne druge izvore o ljekovitim svojstvima
duda, mogli bismo nabrajati u nedogled. Zbog svega gore navedenog nije jasno zato se ponovno ne potakne uzgoj korisnog crnog duda, dugovjene vone vrste ija stabla mogu dosegnuti starosnu dob i preko stotinu godina. Jer sadnice andude ipak se jo uvijek mogu nabaviti u vonim rasadnicima. Na taj nain, barem svojim skromnim doprinosom, nastojimo sauvati tradiciju naeg podneblja.
Stablo anduda
10
Antraknoza plodova
Borovnica
provodi fungicidima, a kod nas su poznati: dikarboksimidi (Ronilan WG, Kidan SC, Lupo SC, Rovral TS FLO SC, Sumilex SC 50 FL i dr.), fenilsulfamidi (Euparen Multi WP i WG 50 i dr.), fludioksonil (Switch 62,5 WG), fenheksamid (Teldor SC 500), pirimetanil (Mythos SC, Botril 300 SC, Cezar SC, Botryticid SC i dr.). Suzbijanje treba provoditi ve od poetka cvatnje do poetka zriobe plodova.
izraajni miris po trulei, po kojem se ova bolest vrlo lako uoava. Bobice se razvojem bolesti smeuraju i poslije mumificiraju, zbog ega se bolest i zove jo mumificiranost plodova. Bolest se suzbija obveznim uklanjanjem svih zaraenih plodova i izboja. Od kemijskih zatitnih mjera koristi se veliki broj fungicida, od kojih su prema svjetskim iskustvima najdjelotvorniji fungicidi na bazi triforina (Saprol-N EC i dr.) i benzimidazola (karbendazim), kao to su pr. preparati Bavistin FLKS, Zino KS, Chromozim KS i dr. Tretiranja poeti u cvatnji i nastaviti do zriobe plodova u razmaku 7-10 dana.
Ovo je jedna od najeih bolesti na borovnicama. Uzronik bolesti je svima poznata fitopatogena gljiva Botryotionia fuckeliana, poznata pod nazivom Botrytis cinerea. Bolest se osobito javlja jaim intenzitetom u kinim i hladnijim godinama. Simptomi se najbolje uoavaju u vrijeme cvatnje u obliku palei cvjetova, ali i trulei plodova. Cvjetovi izgledaju kao da su spaljeni i sue se. Pale ponekad moe zahvatiti i lie i izboje biljaka. Suzbijanje se
Ovu bolest mogu uzrokovati vie vrsta fitopatogenih gljiva, kao to su: Fusicoccum putrefaciens, Phomopsis vaccini i Botryosphaeria corticis. Simptomi se najee uoavaju na stabljikama biljaka u obliku nekroza, raka- rana i odumiranja kore stabljike, zatim suenja izboja, pa i cijelih grmova u sluaju jae zaraze i uzgoja osjetljivih kultura. Mjere suzbijanja ne daju ba zadovoljavajue rezultate, to poveava opasnost od pojave ove bolesti. Prema iskustvima iz svijeta (Amerika), od fungicida se najee koriste iz skupine ftalamida, kao to je kaptan (Merpan 80 WG, Captan 50 WP, Stoper WP i dr.) i folpet (Folpan 80 WDG, Folpan WP, Futura WP, Shavit WP i dr.). Fungicidi se primjenjuju jedanput mjeseno od ranog proljea do opadanja lia. Obvezno bi trebalo uklanjati zaraene dijelove biljaka i izboja iz nasada. Od kultivara koji se uzgajaju kod nas najosjetljiviji su Bluecrop i Covile, a razmjerno su otporni Blueray, Pioneer.
Ova bolest je u pojedinim dijelovima svijeta (Amerika) gdje se uzgaja borovnica jedna od najvanijih i najopasnijih bolesti. Bolest se jo naziva mumificiranost ploda. Uzronik je patogena gljivica Monilinia vaccinii-corymbosi. Simptomi se javljaju ve u rano proljee u obliku odumiranja izboja, listova i cvjetova. Sa zaraene biljke iri se
Monilioza
Od vie bolesti na liu borovnice najea je tzv. gleosporijska lisna pjegavost koju uzrokuje fitopatogena gljiva Gleoeosporium minus. Javlja se obino pokraj lipnja u obliku crvenkastih pjega na licu lista. U sluaju jae zaraze (to je kod nas rijetkost) moe doi i do defolijacije ili opadanja lia. Suzbijanje se provodi fungicidima na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i benzimidazola (Bavistin FLKS, Zino KS, Chromozim KS.). Tretiranje se obavlja nakon berbe u razmaku od dva tjedna.
Pjegavost lia
Brusnica u cvatnji
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
11
plodova s koticama ljeti i sadnje oienih kotica poetkom jeseni, izravno u sjemenite. Sjeme se tako moe lake i sigurnije zatititi zimi od tetnih ivotinja (prvenstveno od voluharica i mieva), koji mogu pojesti i unititi u sjemenitu posaeno sjeme. Zato za svoje sjemenite odaberite povrinu gdje je to manje tetnih malih pa i velikih glodavaca, i koliko je mogue zatitite ju od njih. Detalje o postupku stratifikacije sjemena trenje koji su slini stratifikaciji sjemena i drugih vonih vrsta, moete nai u strunoj voarskoj literaturi o rasadniarstvu, a moete potraiti i usmeno objanjenje od strunjaka u svojoj upanijskoj poljoprivrednoj savjetodavnoj slubi. Od kotica (sjemena) sorte (pitome) trenje moete dobiti dobre sadnice divlje trenje, prema jednom od postupaka koje sam naveo za sjeme divlje trenje, ako je sjeme stabla i sorte dobre klijavosti.
Sadnja kotica
12
redovito raa. Samoneoplodna je te su joj potrebni opraivai (Santa Rosa, Morettini 355, Bleck Amber) Sorta je porijeklom iz Amerike (Kalifornija) koja dozrijevo oko 10. rujna. Plodovi su izrazito krupni, plavoljubiaste boje pokoice s naglaenim lenticelama. Meso ploda je vrsto i uto obojeno. Sorta rano prorodi, a karakteizira je srednje bujan rast. Samoneoplodna je te se sadi uz opraivae (Friar, Black Amber, Santa Rosa).
Freedom
Queen Rose
Bleck Amber
Friar
Bleck Beaut
13
Hercegovaka smokva
Smokve su danas jedno od glavnih obiljeja Mediterana. S druge strane, predstavljaju zatitni znak Hercegovine u kojoj kao da nema domainstva koje ne uzgaja to plemenito stablo. Posebice su rairene sorte Petrovaa i Tenica.
nino Rotim, dipl. ing.
Smokva je kultivirana prije 4000 godina, a od postanka civilizacije prate je legende. Ficus carica, uostalom, rasla je i u rajskom vrtu. Tamo je Adamu i Evi posluila kao hrana, ali i kao odjea. Osim toga, stari su je narodi smatrali simbolom mukosti, plodnosti i moi. Legenda kae kako je bila omiljeno voe slavne Kleopatre i tajna njene izuzetne ljepote. U nae krajeve donijeta je vrlo rano i, u pravilu, irila se u onim podnebljima u kojima se uzgajala i vinova loza. Nakon toga njen uzgoj iri se velikom brzinom. Naime, radi se o vonoj vrsti kojoj pogoduje toplo podneblje i voki koja nije izbirljiva na tlo, to znai da joj odgovara i manje plodno, kamenito tlo. Rije je o dobro poznatoj sorti smokava koja dozrijeva i koja se bere oko Petrov dana (29. lipnja), to nije sluaj samo kod nas. U Italiji takoer nosi naziv San Pietro. Meutim, treba spomenuti kako se kod nas, openito, sve smokve koje dozrijevaju u ovom razdoblju nazivaju petrovaama. Sorta Petrovaa moe biti bijela i crna. U naem se podneblju uglavnom uzgaja bijela petrovaa. Radi se o smokvi dvorotki koja prvi rod donosi koncem lipnja dok se drugi rod moe oekivati tijekom mjeseca kolovoza. Ipak, bitno je napomenuti kako je kod ove sorte smokava znaajniji prvi rod iz razloga to je on po svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. Spomenuti prvi plodovi puno su krupniji i mogu teiti preko 200 grama, premda su obino prosjene teine oko 130 grama. Prvi plodovi nastaju partenokarpijski (zametanje bez oplodnje-lana oplodnja) i njihovo dozrijevanje obino traje 10-tak dana. Drugi plodovi su puno sitniji i obino tee oko 50 grama. Za razvoj drugog roda od velike vanosti je kaprifikacija do koje dolazi zahvaljujui nazonosti divljih smokava. U plodovima divljih smokava ivi specifina osica koja vri oplodnju drugog roda Petrovae. To su nekako znali i nai preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava Petrovaa vjeali grane s plodovima divljih smokava. Prvi rod smokava Petrovaa koristi se u svjeem stanju dok se drugi rod, osim u tu svrhu, eventualno moe koristiti i za suenje. Ali, u cilju suenja puno su poeljniji plodovi smokve sortnog naziva Tenica. S gospodarskog gledita rije je o naoj najkvalitetnijoj sorti smokava. Radi se o tipinoj jednorotki koja u naim junim krajevima dospijeva na berbu ve s prvim danima mjeseca kolovoza. Period dozrijevanja traje oko mjesec dana, to je izuzetno povoljno jer u tom ljetnom razdoblju ima dosta topline i sunca, to znai da se plodovi mogu nesmetano podvrgnuti suenju. Tenica je smokva koja se, osim za konzumiranje u svjeem stanju, dosta koristi za potrebe suenja. U odnosu na Petrovau formira puno sitnije ali isto tako i znatno kvalitetnije plodove. Tenica predstavlja sortu smokve koja je izrazito otporna na suu te se moe uzgajati i na pliim tlima koja slabo dre vlagu. I pored tih nepovoljnih uvjeta uzgoja svake godine redovito uzvraa obiljem hranjivih tvari i ukusnih plodova. Naalost, u naim junim podrujima ima malo velikih nasada smokava a iji plodovi bi mogli igrati veliku ulogu u vrijeme turistike sezone. Tim vie jer se radi o ekolokoj voki koju u odnosu na ostale vone vrste nije potrebno uestalo prskati pesticidima. Povrh toga,
Smokva Tenica
Smokva Petrovaa
viak plodova uvijek moemo podvrgnuti suenju te na taj nain spasiti od propadanja. Zbog svega gore navedenog smatram da je vrijeme da punu pozornost posvetimo irenju smokvinih nasada koji trebaju, uz ipak i maslinu, initi okosnicu hercegovakog voarstva. Tim vie jer uzgoj treanja i kajsija vie nikada ne moe imati nekadanju dimenziju, to zbog klimatskih promjena, to zbog velikog broja prisutnih uzronika bolesti i tetnika (monilia i ilogriz). Stoga uzgoj voa i podizanje novih nasada treba preusmjeriti ka mediteranskim vonim vrstama pa e se u tom ozraju od ove godine na podruju grada Stoca, u razdoblju od 10.10. do 12.10. 2008., odrati manifestacija pod nazivom Dani smokve, ipka i masline a koja e postati tradicionalnog karaktera.
14
Za nau hercegovaku zemlju slobodno moemo rei da je osuena na nedostatak eljeza ije simptome redovito susreemo na biljnim vrstama, poev od aktinidije pa sve do vinove loze. Ali, za nedostatak eljeza emo relativno lako, jer ve i najvei laici na listovima raspoznaju klorozu ili gubitak zelene boje, o emu smo u vie navrata iscrpno i pisali. Meutim, to ako listovi poprime blijedoutu boju, a lisni nervi ostanu i dalje zelene boje? Tada je rije o nedostatku magnezija a to se najbolje uoava na listovima vinove loze. Napomenimo kako se navedena pojava uglavnom i zamjenjuje s nedostatkom eljeza. S druge strane, nedostatak
U sunoj nam Hercegovini folijarna gnojiva puno znae iz razloga to se mineralna gnojiva dodana jo u proljee ne mogu bez dovoljne koliine padalina otopiti te se stoga u vidu granula jo mogu uoiti u tlu. Hranjiva iz tih gnojiva korijen ne moe usvojiti, pa biljke osim zbog sue pate i zbog njihovog nedostatka. Rjeenje je, dakle, u folijarnoj prihrani ili prihrani preko lia. Folijarnom prihranom dana hranjiva voka bre i potpunije usvaja jer se i nanose neposredno na list. Osim toga, dio koji padne na tlo biljka usvoji putem korijena. Na ovaj nain hranjivo moemo dati u pravom trenutku uz puno veu uinkovitost. Tako 1 kg duika folijarno primijenjen odgovara 4 kg duika dodanog u tlo, a kod bora je taj odnos 1:5, dok kod magnezija 1 kg folijarno primijenjen odgovara ak 75 kg dodanih putem tla. Dakle,
na navedeni nain vona stabla moemo vrlo brzo i uinkovito opskrbiti potrebnim mikro i makroelementima, samo vodei
rauna da prihranu preko lista obavljamo u ranim jutarnjim ili kasnim veernjim satima.
LJIVA
BISTRICA I ARKA
Kod nas je od ljiva jo uvijek najzastupljenija naa stara sorta Bistrica, osobito u starim ljivicima na okunicama. Njezinoj zastupljenosti i rairenosti pridonijela su njezina brojnija dobra svojstva u dosadanjem i sadanjem ekstenzivnom uzgoju.
dR. ivo duBRavec
Vrlo raznolika upotrebljivost njezinih kvalitetnih plodova u preradi (od suenih do proizvodnje rakije) i potronja i u svjeem stanju, skromnih i vrlo tolerantnih zahtjeva na ekoloke uvjete i njegu u uzgoju, rani poetak rodnosti, samooplodna je itd. Naalost, kao ni bilo koja druga sorta voaka, i ona nije bez loih svojstava i mana. Vrlo je iroka populacija tipova i klonova s prilino velikim variranjem razliitih svojstava, to bi se moglo iskoristiti za odabiranje i razmnoavanje boljih i tako za neprestano popravljanje njezinih loijih svojstava. Nekad se to empirijski u narodu, iako skromno, i radilo. Na taj su nain prije nekoliko desetljea u BiH znanstveno selekcionirali dvije nove sorte iz populacije Bistrice, s krupnijim plodovima-Korajku i Bosanku. Neredovita rodnost Bistrice nije nepoznata kao njezina mana, ali je ona znatno izraenija u ekstenzivnoj proizvodnji nego u intenzivnoj, kao i bez iznimke i drugih voaka. Intenzitet proizvodnje znatno utjee ne samo na koliinu i kakvou priroda, nego i na kontinuitet rodnosti. Na izostanak priroda u godini kada ljive i obilno cvatu, moe utjecati i vie vanjskih imbenika. Primjerice, osim kasna proljetna mraza, vrlo nepovoljno je upravo za Bistricu u cvatnji, koja kasno cvate, suhi topli vjetar za cvatnje koji isuuje sekret njuki cvjetova i time onemoguava klijanje polena i oplodnju cvjetova. To nije ba posve rijetka meteoroloka pojava i kod nas, i od nje praktiki nema mogunosti zatite. Poslije cvatnje, dok su jo zametnuti plodii mali (oko veliine peninog zrna), ovisno o intenzitetu napada, moe ih gotovo sve izbuiti tetnik ljivova osica (Hoplocampa flava), i tako djelomice ili u potpunosti unititi prirod. tetnik se moe suzbijati odgovarajuim kemijskim pripravcima, ali se to u ekstenzivnom uzgoju gotovo i ne primjenjuje. Nisu iskljueni i drugi uzroci.
15
arka je virusna bolest i uzronik je Prunus virus 7, prema nekima je deurni krivac za
propadanje plodova, a time i za viegodinju nerodnost. Tono je da je Bistrica jedna od najosjetljivijih sorti ljive na arku. Ima i zaraenih stabala, ali prema vlastitu zapaanju, ima jo uvijek i zdravih. Kada bi samo arka bila uzrok nerodnosti stabala, ili uope Bistrice, onda zaraena stabla (prema vidljivim simptomima na liu i koticama) poslije zaraze ne bi vie nikada rodila. Odnosno, u godinama kada druge nepovoljnosti omogue rodnost, rodila bi samo zdrava stabla od arke. arke se na Bistrici vie ne
moemo posve rijeiti, ali vjerujem da se ne bi bilo dobro zbog toga odrei ove sorte, pogotovo ne u ekstenzivnoj proizvodnji na okunicama. Razmnoavanjem iskljuivo zdravih i boljih stabala (cijepljenim sadnicama ili korijenovim izdancima) i suzbijanjem barem glavnih prenositelja zaraze (lisnih uiju), mogao bi se poveati udio zdravih stabala i dalje je zadravati u uzgoju i proizvodnji. Odavno je kod nas zapoeo pokuaj zamjene Bistrice uvezenom amerikom sortom Stenli (Stanley), kao sortom otpornom na arku. Taj pokuaj jo i danas nije posve prestao, ali ne daje eljene rezultate, pogotovo u ekstenzivnoj proizvodnji. Bistrica se i dalje sadi i odrava u proizvodnji. Djelomice i zato to se pokazalo da ni Stenli nije posve otporna sorta, nego samo otpornija ili tolerantnija na ovu bolest. ini se da i nema posve otporne sorte ljive na zarazu arkom.
OPREZ S RAZLOGOM
Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okunice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih povrina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku, uvijek opasnih zmija, paukova i strljena
nino Rotim, dipl. ing.
Moda kao nikada do sada, svjedoci smo velike prisutnosti zmija kojih doslovce ima na svakom koraku. Tako ih moemo susresti uz vikendice i prigradska naselja a da o prirodnim ambijentima i ne govorimo. A svi mi volimo ove vrue dane provoditi upravo u prirodi, uz ugodno druenje na obalama rijeka i u blizini vodenih povrina. Meutim, esto nismo ni svjesni kojoj se opasnosti izlaemo. Naime, u hercegovakom kru obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obino nalaze posljednje na popisu ivotinja koje bi voljeli vidjeti ili ne daj Boe susresti. Uostalom to je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo injenicu kako je rije o vrlo opasnim ivotinjama koje su od postanka svijeta personifikacija zla i demonskih zlih sila. Moda nekog utjei i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za ovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet nekodljivo za ovjeka. S druge strane, hercegovake zmije su velike otrovnice koje u nadolazeim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode. Poto zmije, kao i ostali gmazovi, ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu, najbrojnije su u tropskim i suptropskim krajevima gdje najnia zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva C. A oni neto stariji i ivotno iskusniji opravdano e ustvrditi kako je poveanoj brojnosti zmija u Hercegovini ove godine kumovala i vie nego blaga zima. Europe, ak kroz Rusiju pa sve do obale Tihog oceana. Moemo je pronai u vedskoj i u Arktikom pojasu te u junoj Italiji i panjolskoj. Pored toga prisutna je na jugu Balkanskog poluotoka te na veim Mediteranskim otocima. Rije je o zmiji koja je iznimno dobro prouena i zmiji koja voli neto vlanija stanita u odnosu na poskoka. Tako se za razliku od njega esto moe pronai u nizinama, u blizini bara i movara. Otrov joj nije tako jak i agresivan kao u poskoka iako kod nekih osoba kao posljedica ugriza moe doi do jaeg oteenja tkiva. U veini sluajeva ugriz riovke nije smrtonosan za odraslog, zdravog ovjeka to ne znai da nakon njega ne treba hitno potraiti lijeniku pomo. Podatak i za ljubitelje planinarenja-riovka je uoena i na Alpama i to pri nadmorskoj visini od preko 2000 metara. Iako je poskok mirna i troma ivotinja koja grize jedino u samoobrani, vodite rauna kada se kreete po prirodi. Ne gurajte nepaljivo ruke u busenje pri branju ljekovitog bilja i nipoto ne hodajte u plitkoj obui po nepoznatom terenu u prirodi. Meutim, od zmija nismo sigurni i
Pripravak za tjeranje zmija
16
ska otrovnica. enka naraste oko 60 cm dok mujaci mogu narasti i do jednog metra. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji izmeu mujaka i enki pa otuda i razliiti sinonimi koji se veu za ovu zmiju. Tako je neki, opravdano ili ne, svrstavaju ak i pod crnostrika. Moda je to zbog injenice da mujaci imaju pepeljasto sivu boju dok su enke najee smee, sivosmee ili crvenosmee. Na leima se kod ove vrste zmija nalazi karakteristina cik-cak linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te ini rombove. Poskok je zmija koja se inae u prirodi hrani guterima, malim glodavcima i pticama. Pari se tijekom proljea a u jesen
enka okoti 5-10 ivih mladih. A zamislite, poskok nije agresivan i ako ga uznemirite poeti e siktati i pokuat e pobjei. esto ga treba jako isprovocirati da bi ugrizao. Ipak oprez kada kroite prirodom i dobro pazite kuda gazite jer ova vrsta zmija ne prata. Naime, prvi simptomi trovanja su bol i oticanje ugrizenog dijela tijela koje se javlja ve za 2-3 minute nakon ugriza. Otrov se iznimno brzo iri po cijelom tijelu pa je u sluaju ugriza nuno to prije i potraiti lijeniku pomo. Riovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju zmiju Europe i najrasprostranjeniju zmiju uope. Prostire se preko cijele
Savjet vie
17
na svojoj okunici gdje se zmije esto mogu uoiti u blizini izvora vode te oko stogova sijena. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadravaju te jednom uoena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukuane. Stoga je ohrabrujua vijest kako se na tritu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Naime, latinski naziv za zmije je viper a rije je o gotovom pripravku odmah spremnom za uporabu. Dovoljno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na povrine koje su za zmije i najprivlanije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske imbenike (kia ga ne ispire). Preparat je novost na naem tritu i bit e veliko olakanje za sve osobe koje imaju potekoe s navedenim gmazovima. Valja napomenuti, kako navedeni pripravak nema neugodan miris za ovjeka a to pak nije sluaj kada u vrtu zapalite staru automobilsku gumu ili elementarni sumpor u prahu! Jo jedna ivotinja stvara bauk tijekom ljetnih mjeseci kada je redovito i prisutna u cijeloj Hercegovini. Ipak, treba napomenuti kako je ovdje rije o pauku koji je s aspekta fitomedicine korisna ivotinja jer se u prirodi uglavnom hrani sitnim kukcima te skakavcima kojima time smanjuje brojnost. S druge strane, rije je o vrlo otrovnom pauku koji nikada ne
napada ovjeka ako na to nije primoran. Stoga se i ubodi od crne udovice u veini sluajeva dogaaju kada pauka prignjeimo rukom ili nogom. Navedeni pauk se rado zavlai i u obuu koja ostaje nou vani pred vratima, o emu bi ipak trebali malo povesti rauna. Jer ubodi crne udovice su vrlo bolni i bolesnici proivljavaju vrlo teke bolove to je ujedno i razlog zbog ega se ovog pauka trebamo i bojati. Ipak, otrov crne udovice slabije je izraen u odnosu na otrov zmija otrovnica i to iz prostog razloga to se radi o njegovim mnogo manjim koliinama. Usporedbe radi-poskok jednim ugrizom moe ubrizgati 200 mg svjeeg otrova dok crna udovica ubrizga svega 0,3-0,5 mg. U sluaju ugriza crne udovice pogreno je miljenje kako trebamo isisati i odstraniti to vie otrova iz organizma kao to se to radi kod ugriza zmije. Otrov crne udovice se iri iznimno brzo kroz organizam te stoga to prije trebamo i potraiti lijeniku pomo kako bi primili odgovarajui serum. Zanimljivo je da ovjek strljena i ose ne smatra pretjerano opasnim ivotinjama prem-
da se tijekom vruih ljetnih dana lijenika pomo najee trai zbog njihovih uboda. Dakle, openito gledano i potkrijepljeno statistikim podacima realno najopasniji organizmi u toplijem dijelu godine su upravo strljeni i ose. Iako se to ini nemoguim, ubodi strljena mogu biti smrtonosni. Posebna opasnost lei u injenici kako strljeni mogu napasti ovjeka koji im se nesmotreno priblii. Stoga se nipoto ne pribliavajte rojevima strljena a ukoliko zamijetite nekoliko strljena u letu to prije se od njih i udaljite. Pored toga, i vrlo korisne pele mogu biti ponekad agresivne. Pa moemo slobodno rei da nema pravog pelara kojeg njegovi ljubimci nisu uboli
Oprezno s pelama
barem nekoliko puta. Zato se nikada nesmotreno nemojte pribliavati njihovim konicama te znajte kako one mogu biti opasne i u svojim redovitim preletanjima. Osim toga, kada se nalazite u blizini njihovih konica ne oblaite arenu odjeu te ne upotrebljavajte razne mirise i dezodoranse na koje su pele i vie nego osjetljive. Ukoliko ba morate prii pelinjim konicama uinite to onda kada se one roje jer tada pele nikada ne bodu!
B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
18
TVRTKA ZA BUDUNOST
JoSip BRklJaa, ing.
Proli mjesec posjetili smo tvrtku Produkcia ija je osnovna djelatnost trgovina autodijelovima, a koja je locirana na podruju Mostara. Spomenuta tvrtka nalazi se u vlasnitvu ugledne obitelji Mileti i postala je jedna od najcjenjenijih i vie nego prepoznatljivih u svojoj brani. To nimalo ne udi s obzirom da djelatnici ovog renomiranog poduzea vode brigu o svakom pa i najsitnijem detalju. Tako su u krugu poduzea napravili pravi mali raj u kome tijekom stanke svi uposlenici mogu pronai trenutak za odmor. A da odmor bude uinkovit, pobrinuli su se pak sjemenarnini agronomi, koji su svojim strunim savjetima potpomogli formiranju vonjaka, vinograda, cvjetnjaka i travnjaka. Ukupno se radi o povrini od 10.000 etvornih metara, na ko-
joj se nalaze brojne vone vrste: trenje, vinje, jabuke, kruke, orasi, bajami, ipci te povrini na kojoj se nalazi mali vinograd od 250 vinovih loza. Sve to uope ne bi dolo do izraaja bez atraktivnog i besprijekorno ureenog travnjaka na koji otpada cca 7000 etvornih metara. I na koncu, da ne biste rekli kako malo pretjerujemo, drimo se one provjerene-kako slika vrijedi vie od tisuu rijei
19
SPECIFINOSTI GNOJIDBE
STOLNOG GROA
nino Rotim, dipl. ing.
Malo je poznato kako uzgoj stolnog groa zahtijeva mnogo strunog znanja a i sama tehnologija njegove proizvodnje puno je kompliciranija. To se prije svega odnosi na gnojidbu koja se u pojedinim segmentima treba prilagoavati zastupljenom sortimentu u vinogradu. Ipak, alosna je injenica kako nai vinogradari malo poznaju spomenutu materiju te samo oni najodvaniji obavljaju prihranu, i to prvenstveno nekim od univerzalnih gnojiva ili eventualno gnojivom na bazi bora. To je dakako poeljna i prihvatljiva mjera prihrane kojom se preko lista (folijarno) vinovoj lozi osiguravaju dovoljne koliine ovog elementa koji ima veliku ulogu u metabolizmu vinove loze. Naime, poznato je kako bor poveava klijavost i vitalnost polenovih zrnaca, ime se osiguravaju preduvjeti za normalnu oplodnju. Drugim rijeima, zahvaljujui boru, zametnutost bobica u grozdu puno je vea a njihov razvoj puno je sigurniji. To znai da prihrana borom, u veini sluajeva, otklanja pojavu osipanja cvata kod vinove loze. Jer praksa je pokazala da u Hercegovini ima dosta lokacija i vinograda u kojima svake godine, u manjem ili veem intenzitetu, dolazi do formiranja odreenog broja rehuljavih grozdova, to se u argonu naziva prhnue loze. Dakle, problem nipoto nije nerjeive prirode. Dovoljno je gnojivom na bazi bora lozu tretirati 2-3 puta, i to jednom ili dva puta prije, te jednom nakon cvatnje. A nedostatak bora posebno je izraen na laganim pjeskovitim tlima i u sunim uvjetima, bez osiguranog navodnjavanja (kap po kap). Spomenimo jo kako se bor osim folijarnim putem moe davati i fertigacijom odnosno putem tla, ovisno od vrste gnojiva koje imamo na raspolaganju. I dok gnojiva na bazi bora od vinogradara malo tko primjenjuje u svojim nasadima, dodavanje eljeza odavno je poznata i priznata mjera prihrane na podruju Hercegovine. To je i razumljivo s obzirom na injenicu da su naa tla karbonatna odnosno da sadravaju velike koliine vapna pa se eljezo u tlu nalazi u nepristupanom obliku za biljku. Stoga dolazi do toga da listovi malo po malo gube svoju prirodnu zelenu te poprimaju svijetloutu boju. Simptomi nedostatka eljeza manifestiraju se
Stolno groe puno je zahtjevnije za uzgoj u odnosu na vinsko. Osim toga, gnojidba stolnog groa u intenzivnom vinogradarstvu predstavljaju redovite agrotehnike mjere kojima trebamo posvetiti punu pozornost.
razdoblje, dolazi do pucanja pokoice bobice, ime se poveava osjetljivost prema sivoj trulei. Pored toga, takvi grozdovi gube na svojoj trnoj vrijednosti. Kako bi se pak premostili navedeni problemi, potrebno je nasade Cardinala, nakon zametanja bobica po do faze sazrijevanja, folijarno tretirati 2-3 puta s proizvodima trgovakog naziva BIOLIGHT (200 grama na hektar) uz dodatak gnojiva FLORAL K (3 kg/ha). Primjenom navedenih gnojiva utjeemo na kakvou sazrijevanja i boju groa te poveavamo sadraj eera u groanom soku. S druge strane, vrstou pokoice bobice Cardinala poveavamo ukoliko trsove tretiramo gnojivom CALCIUM FAST u koliini od 1 kg/ha. Kada se navode doze gnojiva izraene po jedinici povrine, a u naem sluaju radi se o hektaru, tada se podrazumijeva potronja vode u koliini od 1000 litara. Sve navedene proizvode moete pronai u naim Agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu gdje se ujedno moete detaljnije informirati o primjeni spomenutih gnojiva.
Prihrana borom
Potekoe s klorozom
prvenstveno na mladim vrnim listovima i na vrhovima mladica. Meutim, ferokloroza se otklanja na relativno lagan nain, i to primjenom eljeznog helata koji se otopljen u vodi dodaje svakom pojedinanom trsu. Ovisno od proizvoaa, na naem tritu nalaze se i drugi pripravci na bazi eljeza a koji se mogu aplicirati i folijarnim putem. Bitno je napomenuti da u tom sluaju u istom spremniku nipoto ne smijemo mijeati zatitna sredstva (pesticide) ve se eljezo vinovoj lozi daje posebnim prskanjem. Inae kada su u pitanju folijarna gnojiva, puno ih je pametnije i poeljnije davati pojedinano i bez mijeanja s pesticidima. Cardinal je jedna od najzastupljenijih sorti stolnog groa u Hercegovini. Rije je ukusnoj sorti vrlo ranog sazrijevanja. Ugodna aroma i blago naglaeni muskatni miris spomenutu sortu ini jednom od najkvalitetnijih. Meutim, ukoliko u vrijeme sazrijevanja nastupi kino
Specifinosti Cardinala
Biolight obavezan u stolnom grou Calcium fast - za sorte sklone pucanju bobice
B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
PITANJA I ODGOVORI
Opadanje listova bugenvilije
Imam prekrasnu bugenviliju iji su listovi naglo poeli opadati, dok je cvijet ostao. Opali listovi su poutjeli, dok su neki od njih sasvim zeleni. No, meutim, na biljci zamjeujem malene zelene pupove. Stoga elim znati zbog ega je dolo do naglog opadanja listova i na koji nain pomoi biljci da se regenerira, ukoliko je takvo to jo uvijek i mogue. Unaprijed zahvalan! Do opadanja listova bugenvilije najvjerojatnije je dolo zbog nedostatnog zalijevanja tijekom vruih ljetnih mjeseci, posebice ukoliko tlo nije rahlo i propusno. Poto niste naveli jesu li moda uoeni pojedini tetnici ili da li je moda biljka bila izloena vjetru ili jakom suncu. Meutim, bilo kako bilo, ono to trebate znati jest injenica da ova prekrasna penjaica posjeduje jaku regenerativnu snagu (a uz sve to na biljci se jo uvijek zamjeuju zeleni pupovi), to znai da ete uz malo panje oko zalijevanja i primjene jednog od tekuih gnojiva uskoro, ponovno dobiti lijepu i zdravu biljku. Josip Brkljaa, ing. lova u korijen. I upravo ujesen kod svega to trebamo unititi koristimo jedan od ova dva pripravka. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako deblo premae etkicom. Otopina e unititi panj i do najmanjeg korjenia, pa ga idue godine moete jednostavno izvaditi bez mehanizacije. Josip Brkljaa, ing. kada oborina nee biti barem 24 sata nakon njegovog apliciranja. Imajte na umu i injenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi rauna da oni nipoto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voaka. Nino Rotim, dipl. ing. Upravo zmije trae takva mjesta kao svoja stanita pogotovo ako su jo obrasla raslinjem. Kako bi se rijeili zmija moramo njihova stanita uiniti nesigurnim za obitavanje. Naime, poznato je da zmije ne obitavaju na povrinama gdje se ne osjeaju sigurnim. Takve povrine potrebno je kultivirati, raslinje oistiti, a po mogunosti to kamenje ukloniti. Osim toga, raslinje se moe i spaliti. Sprjeavanje naseljavanja zmija na neko podruje (vonjak, ili neku drugu povrinu) teko je izvedivo. Mogu se koristiti pocinana mrea sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela povrina. Na tritu postoji pripravak repelent (Viperalt) koji se moe koristiti u rastjerivanju zmija. Tim pripravkom se prskaju zidovi oko kua, kamenjari i druge povrine. Nino Rotim, dipl. ing.
20
Rastjerivanje zmija
Postoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. Naime, na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se nalazi u zaputenom vonjaku.
21
LJETO U POVRTNJAKU
JoSip BRklJaa, ing.
U toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvoai nastavljaju sjetvu i sadnju povra kako bi zadovoljili potrebe trita. Istina, uvjeti za sjetvu povra nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine esto vladaju tropske vruine. Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne koliine vode kako uloeni trud ne bi bio uzaludan. Osim toga, prije sjetve sjemena nuno je kvalitetno pripremiti tlo, to podrazumijeva i unoenje odgovarajuih biljnih hranjiva. Prije sjetve ili sadnje povra nikako ne smijemo zaboraviti ni unoenje insekticida u tlo s tim da se obvezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom slubom. Nije nevano napomenuti da sve navedene radove u povrtnjaku, poevi od zalijevanja pa do unoenja gnojiva, trebamo obavljati predveer ili rano ujutro, kad temperature nisu previsoke. Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajuih klimatskih prilika. Svakako da je najkritiniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza. Osim sjetve, aktualna je i sadnja prijesadnica povra: cvjetae, endivije, kelja pupara, zimskog kelja, zimskog kupusa, jesenske salate i dr. Pri tomu prednost imaju prijesadnice proizvedene kontejniranim nainom i to iz razloga to se bez veih potekoa mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-za-
Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvoaima je vano osigurati kontinuitet berbe svjeeg povra koje se u naim junim podrujima od jeseni, zime pa sve do travnja moe brati na otvorenu polju i plasirati na trite
hvaljujui grudi supstrata oko korijena. Sadnja se obavlja u dovoljno vlano tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo obaviti i prvu prihranu (KAN i sl.). Kako je ovo godina s pojaanom pojavom lisnih uiju i stjenica, trebamo voditi rauna i o zatiti prijesadnica, to se prije svega odnosi na kupusnjae. U tu svrhu koristi se vei broj insekticida s ijom primjenom su povrari ve dobrim dijelom i upoznati. Meutim, dobrim dijelom nisu upoznati sa suzbijanjem korova u kupusu. Poto se u naim krajevima nalazi vei broj proizvoaa kupusa iji se uzgoj bazira na prijesadnicama, i suzbijanje korova treba podrediti tom nainu proizvodnje. Tako se prije presaivanja prijesadnica moe koristiti: TREFLAN (1,5-2 l/ha), GOAL EC (2-3 l/ha) i STOMP (3-4 l/ha) dok se 10-14 dana nakon presaivanja kupusa koriste: BUTISAN S (2-2,5 l/ha). Koji e se od navedenih preparata koristiti, ovisi o tipu tla i
kulturi koja e se uzgajati nakon kupusa. Meutim, treba imati na umu da se jednokratnom primjenom herbicida ne postiu
eljeni rezultati te je prije izbora herbicida preporuljivo kontaktirati s lokalnom savjetodavnom slubom.
VRSTA POVRA
CVJETAA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERIN RADI PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR
VRIJEME SJETVE
01.07.-20.07. 01.07.-10.07. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-15.07. 01.07.-20.07. 01.07.-15.08.
B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
NOVOZELANDSKI PINAT
maRio uBela, dipl. ing.
Naime, novozelandski pinat dobro raste u toploj i vlanoj klimi te se, sukladno tomu, izvanredno udomaio i na naem podneblju. S druge strane, naim je povrarima znano kako tzv. obini pinat tijekom ljeta nipoto kvalitetno ne uspijevaju uzgojiti. To je razumljivo s obzirom da u uvjetima visokih temperatura, koje su redovite u ljetnim mjesecima, i pod utjecajem dugog dana spomenuti pinat obino i procvate. Stoga se pojavilo rjeenje u vidu novozelandskog pinata. On za ljetnih mjeseci nesmetano raste i razvija se, to znai da mu velike vruine ne smetaju, ve mu naprotiv veoma gode. Dovoljno je osigurati povremeno pravodobno zalijevanje i ljetni pinat e vrlo brzo formirati dugu i bujno razgranatu poleglu stabljiku ije listove beremo sve do kasne jeseni. Njegove pak listove i mlade izboje pripremamo na isti nain kao i pinat. Najvie se pripremaju kuhana jela, premda se mladi izboji mogu jesti i svjei u vidu salata. Novozelandski pinat ima trokutaste malo naborane listove koji su neto manji i soniji od uobiajenog i puno nam poznatijeg pinata. Listovi su jednostavni, glatki, debeli, do 7 cm dugi i 4-5 cm iroki. Rastu na
22
Na zahtjev velikog broja itatelja u naem poljoprivrednom glasilu ponovno objavljujemo prilog o malo poznatoj vrsti povra-novozelandskom pinatu, zeljastoj biljci koja potjee s Novog Zelanda i Tasmanije a koja s botanikog gledita nema nikakvih slinosti sa klasinim pinatom. U toplijim podrujima navedeni pinat viegodinja je biljka koju ete tijekom ljetnih vruina uspjeno moi uzgojiti, to pak nije sluaj s uobiajenom vrstom pinata...
Novozelandski pinat
Bioloke posebnosti
zeljastoj stabljici koja je polupuzava i koja moe dosei do jedan metar u promjeru. Cvjetovi su u pazuhu listova, smjeteni na kratkim stapkama i imaju utozelenu boju. Viesjemeni plod je specifinoga zvonolikog oblika s etiri roia pri vrhu, maslinastozelene boje, a sadri do osam sjemenki. Zahvaljujui snanom i iznimno razgranatom korijenu, novozelandski pinat dobro podnosi suu premda za vee i bolje prinose moramo osigurati ravnomjernu opskrbu vodom. I dok u toplijem ambijentu uspjeno raste, njegov uzgoj znatnije ograniavaju niske temperature te se za biljke kritinim smatraju temperature ispod nitice. Slino ostalom lisnatom povru, novozelandski pinat u plodoredu dolazi na drugo
Nain uzgoja
mjesto, i to nakon kupusnjaa i plodovitog povra. Uzgaja se izravnom sjetvom sjemena, ali uz uvjet da se sa sjetvom poinje neto kasnije tj. tek kada se temperature tla podignu iznad 20-tak stupnjeva C. Zbog neto vrih ovojnica i dugog nicanja prije sjetve se prakticira namakanje sjemena u mlakoj vodi u trajanju od 24 sata. Meutim, na taj nain pripremljeno sjeme moramo sijati iskljuivo u vlano tlo. Sije se na razmak redova od 80 do 90 cm i 30 do 40 cm u redu. Poto posijane biljke u poetku sporo rastu, nuno ih je redovito okopavati, a sve kako bismo ih titili od tetnih korova i kako bi razbili pokoricu, te time gubitak vode iz tla sveli na najmanju moguu mjeru. S okopavanjem se nastavlja sve dok biljke dobro ne pokriju tlo. Berba moe zapoeti 40 do 50 dana nakon nicanja, s tim da se beru iskljuivo dobro razvijeni listovi ili se pak beru mladi izboji do 20 cm duljine s 5 do 6 dobro razvijenih listova. Ustvari, reemo vrnih desetak centimetara grana a na svakoj ostavimo po nekoliko listova. U pazucima ostavljenih listova formirat e se novi izboji koji se opet reu, ali
tek kada dovoljno narastu. Na spomenuti nain stalno potiemo grananje biljke i stvaranje novih, mladih izboja, to znai da se novozelandski pinat obino bere jednom tjedno sve do prvih mrazeva. Bitno je napomenuti kako stariji listovi i izboji nisu jestivi jer sadre previe celuloznih vlakana. A jednom posijan i uzgojen trajno ostaje u povrtnjaku iz razloga to e neugledni ukasti cvjetovi redovito donijeti sjeme koje, kada dospije u tlo, zadrava klijavost sve do naredne sezone. Ali, nemojte brinuti!
Berba
U sjemenskom asortimanu Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu svim ljubiteljima egzotinog osigurali su, pored ostalih neuobiajenih povrtnih vrsta, i dovoljne koliine prigodno pakiranog sjemena novozelandskog pinata.
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
23
temperaturi neto veoj od toke smrzavanja. Kupljenu pak na trnici moete uvati zamotanu u papir u hladioniku do tri dana. Meutim, trebate znati da se cvjetaa najbolje pripravlja kuhanjem na pari, premda se moe kuhati i u vodi bez soli. A otkrit emo vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate u slanoj vodi, brzo e vam potamniti. Osobito je ukusna ukoliko se kuha u mjeavini vode i mlijeka, a dobro doe i pokoji zain kao to su vlasac, celer ili perin. U dalmatinskoj se kuhinji pak najvie priprema na leo, zainjena kvasinom i maslinovim uljem. Pa tko voli neka izvoli
Berba cvjetae
Fizioloki poremeaji u razvoju cvata cvjetae najee se manifestiraju kroz: formiranje sitnog cvata, prorastanje brakteja, riavost i sljepoa Sitni cvat sasvim otvara unutranje lie rozete prije nego to cvat postigne trnu veliinu. Vie je moguih uzroka: zastoj u rastu, nie temperature nakon presaivanja, prestare presadnice, slba ishrana duikom. Prorastanje brakteja pojava malih listova koji prorastaju kroz cvat. Dok je cvat dobro zatien liem, ti su listovi bijeli, a im se izloe svijetlu, postaju zeleni. Riavost pojava malih cvjetnih pupoljaka na povrini cvata, to cvatu daje samtast izgled. I ta pojava je u vezi s temperaturama od 15 do 25 dana nakon zametanja cvata. Sljepoa rozeta lia bez cvatau stadiju sedmog ili osmog lista ugiba vegetacijski vrh od niskih temperatura (0 do -1oC), listovi su deblji i tvri nego to je normalno zbog nakupljanja ugljikohidrata.
Vrijeme sjetve
Nasad cvjetae
24
U ove ljetne vrue dane nastojimo sauvati nae povrtnjake i cvjetnjake od ege viekratnim zalijevanjem. Visoke temperature potiu brzo isparavanje vode, pa se ini na trud uzaludan. Doskoimo tome tehnikom maliranja.
Pljeva i piljevina
gnojivima na osnovi duika, po mogunosti organskog uz dodatak mineralnih. Kora drveta se prostire u sloju visine 5 cm i jedan je od dugotrajnih maleva. U priobalju u borovim umama lako se moe doi do otpalih borovih iglica koje se mogu iskoristiti za mal. No, razgradnjom borovih iglica dolazi do zakiseljavanja tla, stoga se mal od borovih iglica preporuuje samo za one biljke kojima odgovara kiselo tlo (azaleje, kamelije, hortenzije i dr.).
Borove iglice
Pokoena trava
Kora drveta
Otpalo lie
Koriste se i kokosova vlakna proizvedena iz ljuske kokosovog oraha. Izrazito su lijepe okoladne boje pa se sve vie koriste za prekrivanje cvjetnih gredica Karton je takoer naao primjenu u maliranju. Nakon postavljanja obveznoga natopiti vodom kako ga vjetar ne bi odnio. Improvizirano rjeenje pa ga koristiti prilikom sjetve prije nicanjaja da bi se sauvala povrinska vlaga.
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
25
Razumljivo je da tijekom vruih ljetnih dana povru moramo osigurati dovoljne koliine vode jer svakako moramo nadoknaditi i gubitke vode nastale isparavanjem. Osim toga, ukoliko je u trenutku sjetve ili sadnje tlo bilo vlano, zasnivanje kulture povra bit e bre i gotovo. Dakle, elimo naglasiti kako sjetva ili sadnja povra u suho tlo ne dolazi u obzir. Ako je tlo suho, a nemamo dovoljno vode za natapanje, onda samu sjetvu trebamo odgoditi do prve jae kie. Ali, isto tako moramo znati kad je u pita-
ini nam se da tu ipak prednjae kupusnjae jer ovo glavato povre se nekako tradicionalno sadi i uzgoja tijekom ljeta u Hercegovini. Ovdje je uglavnom rije o proizvodnji iz prijesadnica za koju bi najprikladnija bila srednje teka tla (tee ilovae) koja dobro uvaju vlagu. U samoj gnojidbi kupusnjaa se obino rabe i vee koliine stajskog gnoja iako je za njegov uspjean uzgoj nuno u tlo prije sadnje unijeti i malo mineralnog gnojiva. Osim kupusa u naem klimatu se postrno moe uzgajati i korijenasto povre poput mrkve koja doslovce moe uspijevati cijele godine. Tlo za mrkvu i ostalo povre iz ove skupine mora biti lakeg mehanikog sastava s dovoljno vlage i hranjiva. Za ovu skupinu povra su idealna naa pjeskovita tla. Ali, i ostale vrste moemo
NEMATORIN I VERTIMEC
vrhunski insekticidi za suzbijanje opasnih tetnika na povru
26
Nematorin 10G
- granulirani insekticid za suzbijanje nematoda i injaka Nematode su tetnici koji priinjavaju velike tete u proizvodnji povra u plastenicima i staklenicima, posebno na rajici i krastavcu. To su vrlo sitni organizmi, najee konastog ili ovalnog oblika veliine 0,5-1,0 mm i teko se primjeuju golim okom. tete priinjavaju sisanjem sokova iz korijena biljaka. Kao posljedica sisanja dolazi do formiranja guka (zadebljanja) na korijenu. Korijen krlja, a na rane se naseljavaju drugi patogeni, prvenstveno uzronici bolesti korijena. Sve ovo uzrokuje krljanje biljke koje dovodi do
propadanja nasada. Glavni uzrok nagomilavanja ovih tetnika u plastenicima predstavlja monokultura i nepotivanje plodoreda. Borba s nematodama je vrlo oteana i skupa. Na tritu postoji vrlo malo preparata za ovu namjenu, a pored visoke cijene, primjena takvih pripravaka nije jednostavna i najee je opasna za korisnika koji rukuje takvim sredstvima. Ve nekoliko godina vodea tvrtka u proizvodnji pesticida Syngenta distribuira granulirani insekticid nematocid pod trgovakim imenom Nematorin 10G . Osnovna prednost ovog pripravka je vrlo jednostavna primjena s vrlo malim rizikom za trovanje korisnika ukoliko se pridrava uputa. Primjena je neposredno prije sadnje ili zajedno
s sadnjom. Vrlo je bitno dobro usitniti tlo i ravnomjerno rasporediti granule. Nemathorin se mora plitko unijeti u tlo na dubinu 10-15 cm strojno (rasipaima) ili na malim povrinama frezom. Odmah nakon unoenja u tlo moe se pristupiti sadnji presadnica. Ako se preparat unese duboko u tlo, nee biti dovoljno uinkovit. Granule moraju biti u zoni razvoja korijena mlade tek posaene biljke. Doza je 25 kg/ ha u trake ili 40 kg / ha irom. U ovoj dozi preparat ima odlino djelovanje i na neke druge tetnike u tlu kao npr. injake. Primjena ovog pripravka se ne preporua nakon sadnje.
risti za suzbijanje vie tetnika, a osnovna mu je prednost pored odlinog djelovanja kratka karenca. Osim vrhunskog akaricidnog djelovanja na grinje (pauke), Vertimec ima odlino djelovanje i na druge tetnike (lisne minere, i tripse). Vertimec se koristi se u dozi 8-10 ml u 10 lit vode uz dodatak Bijelog ulja 0,25% ili nekog okvaivaa 0,1%. U uvjetima visokih temperatura i sunanog vremena preporuuje se prskanje rano predveer ime se postie bolji uinak . Vertimec je kod nas registriran u krastavcu , jabukama i krukama, u susjednoj Europi iroku primjenu ima u proizvodnji ostalog povra, agruma, ukrasnog grmlja i cvijea.
27
moe pronai i njihovo sjeme. Ali, postavlja se pitanje kako sauvati sjeme kupusa? Vrlo jednostavno! Nakon berbe kupusa odaberemo krupnu i zdravu glavicu koju nakon kompletnog upanja (ne otkidanja) trebamo zakopati u tlo na dubinu od 10-tak cm. Na proljee e se iz navedene glavice razviti cvjetna stabljika koja na vrhovima grana nosi grozdaste cvatove. Plod je komuka s unutarnjom pregradom dok je sjeme sitno i okruglo. Dakle, unutar komuki (mahuna) nalazi se eljno oekivano sjeme koje je potrebno jo samo uskladititi.
staklenke ili papirne vreice na kojima ete obvezno nalijepiti naljepnicu s naznaenom vrstom sjemena, datumom i godinom kad je i ubrano. Meutim, morate biti oprezni jer sjeme uzgajano na jednoj lokaciji gdje uspjeno raste ta vrsta bilja moda u vaem vrtu i ne uspije ba tako dobro. Jer treba znati da i male promjene u zemljinim i klimatskim prilikama mogu dati razliite rezultate. Ipak, budimo optimisti! Ratika je moda najbolji primjer tradicionalnog uvanja sjemena. Sjeme ove kupusnjaa ne moe se pronai u trgovinama, nego iskljuivo kod proizvoaa koji ga decenijama ubiru i uvaju. Zbog toga se je ova kupusnjaa i dugo zadrala, ali isto tako i prenijela na mnoge kontinente gdje got su Hercegovci i Dalmatinci kroili.
Sakupljanje sjemena
Iako su naa stara sjemena kupusnjaa odavno zavrila u zaboravu, jo uvijek se u nekom hercegovakom zaseoku
Potpuno zrelo sjeme, oieno od zemlje, praine i ostataka pljevica te prosueno na odgovarajui nain moete spremiti za iduu sezonu. Najbolje je sjeme spremiti u male
Ratika u cvatnji B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
Mahune za sjemena
UZGOJ KUKURUZA
28
EERCA
doc. dR. Sc. Zlatko SvenJak
eerac spada u specijalne tipove kukuruza i od obinog kukuruza razlikuje se po prisutnosti gena koji smanjuju sintezu kroba u endospermu, a poveavaju razinu eera i vodotopljivih polisaharida. Zrno eerca u optimalnom trenutku berbe prosjeno sadri oko 15 % eera, a u pojedinim sluajevima moe sadravati i do 30 % vodotopljivih polisaharida. Prema kemijskom sastavu, moe se usporediti s mladim grakom. U zemljama gdje se uzgaja, veina proizvedenog kukuruza eerca industrijski se prerauje (konzerviranjem ili zamrzavanjem) u razliite proizvode, a manji dio na trite dolazi u svjeem stanju. Sadraj eera u zrnu kultivara eerca postie svoju maksimalnu vrijednost izmeu 18 i 22 dana nakon svilanja, ime nastupa tehnoloka zrelost za berbu, a nakon toga sadraj eera u zrnu konstantno opada. Tako se ve 28 dana nakon oplodnje razine eera u zrnu smanjuje 50% i vie. Stoga je optimalno vrijeme za berbu eerca razmjerno kratko. Najvei sadraj eera u zrnu u optimalnom stadiju berbe je u tzv. supereercima. Kultivari supereerca sadravaju neto manji postotak poljskog nicanja i slabiji poetni porast, ali je brzina
Kukuruz eerac je vrijedna povrtna kultura s ratarskim nainom uzgoja. Uzgaja se iskljuivo za ljudsku prehranu u svjeem ili preraenom stanju, i to osobito u SAD-u, dok je njegov uzgoj u nas jo u razvoju.
u klip i izgrizati zrna, to znatno umanjuje vrijednost klipa eerca namijenjenog za prodaju na tritu. Gusjenice kukuruznog moljca prezimljuju u stabljici kukuruzovine i zato je vana mjera njegova suzbijanja potpuno zaoravanje biljnih ostataka kukuruza do sredine svibnja, ime se sprjeava izlazak leptira moljca iz kukuruzovine. Iako postoji mogunost kemijskih zatitnih mjera, one se u praksi uglavnom ne provode. Optimalni je trenutak berbe eerca tri tjedna nakon svilanja i traje nekoliko dana. Poeljno je berbu obaviti pri niim temperaturama, odnosno rano ujutro ili u veernjim satima. Nakon berbe eercu treba to prije osigurati optimalne uvjete skladitenja, prvenstveno izmeu 1 i 4 0C. Ako su klipovi eerca spremljeni na sobnoj temperaturi, izgubiti e 50 i vie posto eera za samo jedan dan.
Gospodarski znaaj
gubitka eera iz zrna poslije optimalnog trenutka berbe znatno sporija od kultivara obinog eerca. Jedna je od najvanijih preduvjeta uspjene proizvodnje eerca izolacija od obinog kukuruza. Stoga eerac mora biti 75-100 metara udaljen od usjeva obinog kukuruza. Osim prostorne, postoji i mogunost vremenske izolacije, pri emu metlianje obinog kukuruza mora biti 14 dana ranije ili kasnije nakon to zapone svilanje u usjevu eerca. Osnovna obrada za kukuruz eerac je ista kao i za proizvodnju obinog kukuruza. Gnojidba prije oranja ujesen kree se od 300 do 400 kg/ha kompleksnih N:P:K gnojiva. Prije dopunske obrade u proljee parcelu treba pognojiti sa 150 kg uree po hektaru. eerac se sije na razmak redova od 70 cm kao i obian kukuruz. Unutar reda razmak izmeu zrna najee iznosi 18-22 cm. Stoga se na jedan hektar u prosjeku posije oko 70 000 zrna, odnosno 7000 zrna na 1000 etvornih metara. Sjetva zapoinje im se tlo zagrije na 10 0C i nema opasnosti od kasnog mraza. Ovisno o proizvodnom podruju i vremenskim uvjetima u odreenoj vegetacijskoj godini, sjetva najee zapoinje od poetka do kraja travnja. Za kontinuiranu berbu preporuuje se kukuruz sijati svaka dva do tri tjedna. U Hrvatskoj se moe kupiti sjeme domaih (Bc 274 su su, Bc 376 su su, OS 250 su) i stranih (Jubilee, Sundance, Mv Sugar, Andrea, Dynasty, itd) hibrida kukuruza eerca. Za zatitu od korova koristi se veina herbicida kao i u proizvodnji obinog kukuruza. Najvee tete kukuruzu eercu ini kukuruzni moljac, ije gusjenice bue stabljiku a poslije mogu ui
Agrotehnika proizvodnje
Kukuruz eerac
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8
29
e na kvalitetu vina koje dobije intenzivnu boju (zbog nazonosti enzima peroksidaze), lako se i brzo lomi, mirie na plijesan te sadri mnogo nepoeljnih tvari. Uslijed ranije berbe esto je u motu manja koliina sladora to takoer oteava proizvodnju kvalitetnih vina. U svrhu prevencije vodite rauna o sljedeem: sadite manje osjetljive sorti (sorte zbijenog grozda su osjetljivije) sadite vinograd okrenut u smjeru puhanja najeih vjetrova redovito suzbijajte groane moljce za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti primjenite fungicide pred cvatnju i nakon cvatnje koji dodatno djeluju i na sivu plijesan skidati lie oko grozdova uklanjati zaperke uravnoteiti gnojidbu vinograd odravati istim od korova SUZBIJANJE se provodi u etiri termina: odmah nakon cvatnje pripravcima CANTUS ili RONILAN DF. pred zatvaranje grozda pripravcima CANTUS ili RONILAN DF. u aranju ili omekavanju boba pripravkom CANTUS 3-4 tjedna pred berbu pripravkom CANTUS Pripravci su pozicionirani s obzirom na njihove bioloke mogunosti (performanse) i svaki od njih e u preporuenoj fenofazi razvoja vinove loza pokazati maksimalnu djelotvornost. Pridravajte se uputa o dozvoljenom broju tretiranja istim pripravkom i vodite rauna o karenci.
Uz plamenjau, pepelnicu i crnu pjegavost, siva plijesan ubraja se u 4 najznaajnije bolesti vinove loze. Ova bolest tipina je za vinograde tzv. visokog standarda, odnosno intenzivnog uzgoja. U pravilu poveanje uroda povlai za sobom i poveanu opasnost od jaeg razvoja sive plijesni. Obino se jae zaraze uoe tijekom kolovoza i rujna.
potencijal za zarazu grozdova u fazi zriobe. Obino se jae zaraze uoe tijekom kolovoza i rujna, ovisno o vremenskim uvjetima i vremenu dozrijevanja sorte. Ovo je direktno tetna faza razvoja sive plijesni koja uzrokuje gubitke uroda i sniava kvalitetu ubranog groa. Zaraza u ovoj fazi oituje se u promjeni boje zaraene bobice. Boba postupno smei, raspuca se i sui (pri sunim uvjetima) ili truli (pri vlanim uvjetima). Mogue je i otpadanje boba uslijed propadanja peteljki. Zaraene bobe pokriju se sivom prevlakom, a irenje bolesti u povoljnim uvjetima potakne vinogradare na raniju berbu. Intenzitet irenja sive plijesni u bobicama ovisi o odnosu eera i kiselina; porastom eera i snienjem kiseline pojaava se intenzitet irenja. Naravno, irenje bolesti biti e mogue ako je stvoren jaki potencijal bolesti u prethodnoj fazi razvoja vinove loze, odnosno ako nisu do tada nisu poduzete mjere suzbijanja. Direktni gubici posljedica su otpadanja, trulei i suenja grozdova. Gljiva negativno utje-
30
Najhirovitiji porast temperature od 27C zabiljeen je 2201. 1943. godine u Spearfishu, u Junoj Dakoti, SAD, kada je temperatura u dvije minute, od 20C izmjerenih u 7,30 h narasla na 7C izmjerenih u 7,32 h.
Najtoplijim mjestom smatra se zrak oko munje. U djeliu sekunde zrak se zagrije na 30.000C. To je pet puta vie nego temperatura na vidljivoj povrini sunca. Najvea ikad zabiljeena zrna tue izmjerena su u tui 14. travnja 1986. godine u podruju Gopalganj, u Bangladeu. Zrna su teila i do 1 kg. Tua je usmrtila 92 ljudi.
Najvee poumljavanje
Od 1990. do 2000. Kina je svake godine, uz pomo posudbi Svjetske banke, u prosjeku zasadila 18.063 km2 ume (to odgovara povrini Kuvajta).
Najbri kopneni kukci su veliki tropski ohari iz obitelji Dictyoptera. Najvea brzina bila je vrtoglavih 5,4 km/h ili 50 duina tijela u sekundi, koja je izmjerena 1991. godine kod amerikog ohara (Periplaneta americana) na kalifornijskom sveuilitu Brekeley, u SAD-u.
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8