You are on page 1of 32

Green Garden broj 57 srpanj / kolovoz 2008.

godina VIII cijena 3 KM

Ljetni ples fuksija Bolesti borovnice i brusnice Gnojidba stolnog groa Kinesko-japanske sorte ljive Divlja trenja

www.sjemenarna.com

Urednikova rije
Pred Vama je ljetni broj poljoprivrednog glasila GREEN GARDEN koji na svojim stranicama donosi niz zanimljivih lanaka iz oblasti voarstva, vinogradarstva, povrarstva, cvjearstva i pelarstva. Posebno su interesantni prilozi iz voarstva gdje moete doznati sve o kinesko-japanskim sortama ljiva kao i o naoj udomaenoj sorti Bistrici. Meutim, nipoto ne propustite proitati lanak posveen hercegovakim smokvama kao i prilog koji smo radili iskljuivo na zahtjev velikog broja naih itatelja, a tie se zaboravljenog duda, koji je na irem podruju Mostara poznatiji pod lokalnim nazivom-anduda. Kako se blii vrijeme berbe stolnog groa, posebnu pozornost posvetili smo specifinosti njegove gnojidbe. A u okviru zatite bilja, zahvaljujui susretljivosti dipl. ing. agronomije Renata Vilenice iz tvrtke Chromos Agro, donosimo prilog o prilino zanemarenoj bolesti vinove loze, koja se posljednjih godina sve ee javlja u hercegovakim vinogradima. Rije je, dakako, o sivoj plijesni, bolesti koja u povoljnim godinama za svoj razvoj moe nanijeti velike tete koje izravno utjeu na smanjenje prinosa groa. Osim toga, danas se na naem tritu susreu vrhunski insekticidi koji se koriste za suzbijanje opasnih tetnih organizama na povrtnim kulturama. Stoga u ovom broju naeg glasila prezentiramo Nemathorin i Vertimec. I na koncu, koje to bolesti napadaju borovnice i brusnice, otkrijete u istoimenom lanku koji je za Vas pripremio doc. dr. sc. Tihomir Milievi, iz Zavoda za fitopatologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu. Nadalje, iz svijeta povra osim kalendara sjetve donosimo i niz zanimljivih priloga poput lanka o novozelandskom pinatu koji je predvien za ljetni uzgoj. Poto je vrijeme ubiranja povra, pokuajte sauvati njegovo sjeme, pri emu se morate rukovoditi odreenim pravilima. O tome ali i o postrnoj proizvodnji povra, uzgoju cvjetae i kukuruza eerca, doznajte upravo sa stranica posveenih povrarstvu. U naem poljoprivrednom glasilu posebnu pozornost privlae stranice o cvjearstvu, iz kojih izdvajamo lanak o hortenzijama-kraljicama cvatueg grmlja. Pored toga, tu je prilog o manje poznatim cvjetnicama, poput aneoskih trublja i fuksija, koje se sve ee sade u svrhu ukraavanja okunica. A za ovaj broj naeg i Vaeg GREEN GARDENA pripremili smo i niz zanimljivosti vezanih za pelarstvo. Posebno istiemo lanak o drai kao vrlo zahvalnoj medonosnoj biljci. Meutim, kako ni to nije sve, ipak Vam preporuamo da sami detaljno prelistate na i Va GREEN GARDEN, a ukoliko smo neto propustili nadamo se da nam to neete zamjeriti. Urednitvo

SADRAJ
ANEOSKA TRUBLJA HORTENZIJA LJETNI PLES FUKSIJA KAMILICA DRAA ZABORAVLJENA ANDUDA BOLESTI BOROVNICE I BRUSNICE SADNICE DIVLJE TRENJE KINESKO-JAPANSKE SORTE LJIVE HERCEGOVAKA SMOKVA SPECIFINOSTI GNOJIDBE VOAKA LJIVA BISTRICA I ARKA OPREZ S RAZLOGOM TVRTKA ZA BUDUNOST ::: CIJEPLJENJE VOAKA OKULIRANJEM ::: RAZMNOAVANJE PLOASTIM OKULIRANJEM SPECIFINOSTI GNOJIDBE STOLNOG GROA PITANJA I ODGOVORI LJETO U POVRTNJAKU NOVOZELANDSKI PINAT LJETNA SJETVA - ZIMSKA BERBA UZ MALIRANJE RIJEE ZALIJEVANJE SJETVA POVRA NAKON ETVE NEMATORIN I VERTIMEC SJEME ZA BUDUE GENERACIJE UZGOJ KUKURUZA EERCA SIVA PLIJESAN VINOVE LOZE ZANIMLJIVOSTI
Glasilo GREEN GARDEN Nakladnik: SJEMENARNA, iroki Brijeg, Knepolje b.b. 88220 iroki Brijeg, Tel.: ++ 387 (39) 703 572, Fax: ++ 387 (39) 705 572 Glavni urednik: dr. Ivan Ostoji Redakcijski kolegij: Josip Brkljaa, Nino Rotim, Goran Jurilj, Danko Toli, Mario ubela, Ivica Doko Marketing: Snjeana Spahi - Bevanda, dipl. oec. Grafiko oblikovanje: Damir anje Tisak: GDD POLET, Sarajevo Fotografija na naslovnici: Ivan Ostoji Miljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i porta broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine asopis Green Garden osloboen je plaanja poreza na promet.

4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16

18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30

B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Aneoska trublja
StaniSlava Rotim
Aneoska trublja, brugmansia ili drvoliki kunjak, jedna je od najpopularnijih lonanica. No treba znati da se ova vrsta jo uvijek moe pronai i pod starim nazivom Datura. Rasko i ljepota njenih cvjetova, koji dolaze u razliitim nijansama boja, jedna je od vrlina ove biljke koju cijene svi ljubitelji cvijea. Aneoska trublja cvate u trubastim cvjetovima veliine izmeu 15 i 45 cm, koji se pojavljuju u razdoblju od sredine lipnja do listopada, dok je vrhunac njene cvatnje u kolovozu. Ova vrsta naraste i do 1.2 metra u visinu ravnomjerno se irei. Rasko i veliina cvjetova zna biti jako velika pa esto dolazi do povijanja, zbog ega joj je potrebno osigurati potporanj. Stabljika je ljubiasta i glatka, a na njoj se nalaze jajoliki i nepravilno nazubljeni listovi. Ali, naalost, odmah na poetku da vas upozorimo na to da su sve aneoske trublje jako otrovne! Naravno da biljka nije opasna dok slui kao vizualni ukras na terasi, nego iskljuivo ako pojedemo neki njezin dio. Zato posebno pazite na malu djecu koja sve to vide stavljaju u usta.

Aneoska trublja je uistinu jedna od najatraktivnijih lonanica. No nije ni udo da je ova biljka oarala mnoge ljubitelje cvijea. Ljepota cvjetova koji dugo cvatu i ire opojne mirise pravi je ukras kojem malo tko moe odoljeti.

tvari, zbog ega ve prilikom sadnje ili presaivanja trebate u supstrat dodati Flortis sporootputajue mineralno gnojivo. U sezoni cvatnje redovito vrite prihranu tekuim gnojivom za cvjetnice, dok za velikih vruina cijelu biljku povremeno trebate tuirati obinom vodom. Pravi trenutak za rezidbu je jesen, tonije listopad. Dakle, to je vrijeme neposredno prije prvog mraza kada se lonanice spremaju za prezimljavanje. Rezidba se obavlja radi pomlaivanja, tednje prostora ali i da se izbjegne irenje gljivinih bolesti i tetnika. Prije negoli svoju lonanicu spremite u tamni prostor, dobro je ukloniti sve listove, kao i suhe te uvele granice. I kako nam je poznato da aneoska trublja cvate na vrnim dijelovima, njezinu kronju moemo podijeliti na dva podruja. Podruje cvatnje koja obuhvaa mlade vanjske izboje i zapoinje na osnovnim granama iza prve rave u obliku slova Y. Orezivanje biljke se obavlja samo u tom djelu. U podruju rasta koji obuhvaa unutarnji dio kronje nalaze se stari dijelovi grana i njih ne bi trebalo rezati. Dobro je pak ukloniti i izboje koji izbijaju iz zemlje pored glavnog debla. Pravilno orezanu biljku trebamo potom smjestiti u prostoriju u kojoj nee doi do smrzavanja, a uz povremeno zalijevanje imat emo je i sljedee godine kada e nam ponovno pruati oputajue raspoloenje na vrtnoj terasi.

Jesenska rezidba

I kako smo ve spomenuli, sunani poloaj predstavlja idealan ambijent za ovu biljku, s tim da bi bilo dobro da sredinom dana biljka ipak bude zatiena od jakog sunca. Aneoskoj trublji odgovara zavjetrina dok atraktivno izgleda na sunanom balkonu, terasi ili pokraj kunih vrata. U toplom dijelu godine jako dobro uspijeva ukoliko je presadimo u centralni dio vrta. Preporuujemo da biljku ne sadite izravno u zemlju nego u plastinom loncu s prorezima. To e vam ujedno omoguiti da dolaskom hladnijih dana stablji-

Sunani poloaj idealan je za ovu biljku

ku lake izvadite iz tla, prikratite korijenje koje viri i biljku posadite u vei lonac. Prilikom zalijevanja potrebno je da lonac ne zadrava vodu, jer pored toga to je ovoj biljci potrebno mno-

go vlage, ona ni u kojem sluaju ne voli suvie natopljenu zemlju. Zato iz podloka redovito odlijevajte suvinu vodu. Prirodno je da biljka za tako dugotrajnu cvatnju treba mnogo hranjivih

Rasko i ljepota cvjetova

Svi dijelovi aneoske trublje su otrovni. Stoka se otruje jedui lie biljke, dok se djeca mogu otrovati ako udiu nektar cvjetova. Iako je smrt rijetka, najei simptomi trovanja su: ubrzan rad srca, e, groznica, gubitak ravnotee, problemi sa disanjem Ponekad i jak miris cvjetova moe uzrokovati glavobolju. Otkinete li pranike i tuak, miris je znatno manji i blai. Lie, takoer, moe uzrokovati osip po rukama ukoliko ga se dira due vrijeme.
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Upozorenje!

5
IGRANJE S BOJOM CVJETOVA
Zato je moja hortenzija uvijek ljubiasta, pitaju se mnogi. Ista biljka na vapnenom tlu imat e ruiaste cvjetove, a na kiselom plave, u razliitim nijansama. to je pH tla nia, plava boja je intenzivnija. Ne treba zaboraviti, bijele hortenzije ostaju uvijek bijele bez obzira na tlo. Pod utjecajem sunevih zraka cvjetovi postaju crvenkasti.

kraljica cvatueg grmlja


Svojim ljubiastim, crvenim ili plavim okruglim glavicama, hortenzije su vrlo prikladno cvijee za mnoge vrtove ili balkone, bilo da su visoke poput drveta ili grmolike u posudama.
hortenzije iji su cvatovi okrugli poput lopti i onih u obliku tanjura koje Englezi nazivaju Lacecap ili ipkaste kape. U njezi vrtnih grmova treba voditi rauna da hortenzija ne podnosi puno vapnenca. Zbog toga se kod sadnje4 koristi supstrat za rododendrone ili azaleje, a zalijevanje se obavlja mekom vodom. Tvrda voda iz vodovoda izazvat e nakon nekog vremena uenje listova. Hortenzija kao lonanica na otvorenom mora biti smjetena na polusjenovitom i prozranom mjestu. Ako je sadite direktno u vrtno tlo, odgovara joj i duboka sjena i topao juni poloaj. Ima veliku potrebu za vodom. Vei grmovi ljeti e zahtijevati zalijevanje 2 do 3 puta na dan. Listovi zbog nedostatka vlage znaju klonuti, reagirajte brzo: tuiranje ili je stavite u posudu s vodom. Kako bi se korijenova bala potpuno natopila, pustite da se ocijedi i dalje pazite na zalijevanje. Prihranjujte jednom tjedno, od proljea do jeseni specijalnim gnojivom za hortenzije. Mogu posluiti i gnojiva namijenjena za gnojidbu azaleja i kamelija.

HORTENZIJA
Mjesto u vrtu

JoSip BRklJaa, ing.


Hortenzije moda svojom pojavom djeluju malo staromodno, ali svojim velikim cvjetnim glavicama malo koga ostavljaju ravnodunim. Ne samo da su vodee cvijee u seoskim vrtovima, u kojima su se udomaile, nego sve vie ulaze u gradske parkove. Posljednjih nekoliko godina doivljavaju svoj veliki povratak. Ve procvale, u cvjearnama se pojavljuju od oujka, iako je njihovo pravo vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Ljepota cvjetova zaslijepi razum, pa tako rascvjetala hortenzija zavri u vrtu ve u oujku. Poznato je oko 100 razliitih vrsta, svake se godine uzgoje nove, oblikom i bojom jo ljepe. Hortenzija, Hydrangea, potjee iz istone Azije, a u Europi se uzgajaju od druge polovine XVIII st. Ime roda dolazi iz grkog jezika u znaenju posuda za vodu, kao aluzija na oblik ploda. Najee je sreemo u posudama ili posaenu u vrtovima. Bez obzira rastu li na prozoru ili su se razvile u vrtni grm, uvijek je rije o sadnicama Hydrangea macrophylla. Postoje dva tipa:
B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Ocvalu hortenziju-lonanicu presadite u veu posudu, mlade biljke svake godine, a starije rjee. Cvjetne glave nakon cvatnje moete porezati. Hortenzije razvijaju cvijetove iz krajnjih pupoljaka i zbog toga se ne smiju podrezivati. Reu se smei cvatovi , a u proljee se uklanjaju suhe grane. Hortenzije u posudama prezimit e u hladnom i tamnom podrumu. Najprikladnija je temperatura oko 5C. Zemlja se ne smije posve posuiti Zbog toga je i tijekom mirovanja hortenziju potrebno zaliti. Kada se pokau prvi lisni pupoljci, hortenziju iznesite na svijetlo. Kod uzgoja na otvorenom tijekom potrebno je izdanke zatititi od kasnih mrazeva.

Zimovanje

Kako bi hortenzija cvjetala plavo, redovito je zalijevajte otopinom aluminijeva sulfata, svakih 7-14 dana. Postoje specijalna gnojiva, koja sadre navedeni spoj, ime je olakan postupak zaplavljivanja. Promjena boje mogua je samo u kiselim tlima jer e samo iz njih biljka moi preuzeti aluminij. Kako bi se olakalo usvajanje aluminija hortenzije zalijevajte vodom u kojoj je otopljen amonijak (3-5 grama amonijaka stavite u litru vode). Ako elite plavu hortenziju vratiti u ruiasto, pruite joj tlo neutralne pH reakcije.

Podrijetlo

Posebna gnojiva za boju cvijeta hortenzije

Hortenzije s crvenim glavicama najee u vrtovima

Ljetni ples fuksija


StaniSlava Rotim
Zahvaljujui svojim prelijepim cvjetovima i rasporedom latica, koje moemo pronai u razliitim nijansama boja, fuksija predstavlja pravu balerinu koja dominira meu lonanicama. Zvonoliki cvjetii noeni laganim ljetnim povjetarcem kao da pleu na terasama i balkonima okunica. Razne vrste fuksija esto cvjetaju u dvije boje i nude brojne nijanse bijele, ruiaste, ljubiaste i crvene boje. A od poetka proljea pa do kasne jeseni, stotinama cvjetova biva prekrivena cijela biljka, tako da cvjetovi nadmauju sitne listove. Zbog toga su visea zvonca fuksije oduevila mnoge uzgajivae cvijea te se, iz godine u godinu, stvaraju novi hibridi ove biljke. Pored svega fuksija je poznata po razliitim uzgojnim oblicima, te se tako moe uzgojiti u vidu grma, kao visei oblik, piramida ili kao stablaica. Odluite li se pak ovu biljku zasaditi u balkonske ardinjere dobro bi bilo da birate nie sorte koje imaju gusto lie i koje bogato cvatu. Osim toga, na terasama lijepo i elegantno izgledaju fuksije stablaice uz koje moete kombinirati i neke od puzavica, tako da na

Za fuksije, u narodu esto zvane menuice, s pravom moemo ustvrditi kako su profinjene dive meu lonanicama. Fuksije uljepavaju sjenovita mjesta, raznovrsne su te cvjetaju tijekom cijelog ljeta. A latice cvjetova, nalik na balerinine haljinice iz kojih izviruju pranici, predstavljaju pravi melem za oi.
toga trebamo i posude tititi od pregrijavanja na nain da ih polijevamo vodom ili da vodimo rauna da budu smjetene u hladu. Osobito paljivi trebate biti zapazite li da su se listovi sparili na vruini! Iza toga se esto ne krije nedostatak vode, nego je rije o prirodnoj zatiti listova. Zalijete li tada biljku, unato tomu to je zemlja vlana lako moe doi e do oteenja korijena. Dakle, paljivo zalijevanje vaan je preduvjet za uspjean rast i razvoj biljke. Ona ne podnosi suhu zemlju kao ni pretjerano nakupljanje vode u posudi. Osim toga, toplu biljku i korijenje ni u kojem sluaju nije dobro zalijevati hladnom vodom. A kako bi fuksija raskono cvjetala, potrebno je neprekidno uklanjati ocvale cvjetove. Nadalje, redovitim pregledom biljaka na vrijeme moemo otkriti nametnike, poput lisnih uiju i bijelih muica. U tom sluaju trebamo upotrijebiti neki od insekticida predvienih za njihovo suzbijanje. Dolaskom jeseni biljke gube lie, pa je prije prvog mraza fuksije potrebno podrezati i smjestiti u svijetlu ili tamnu prostoriju s temperaturom od 2 do 8 stupnjeva C, gdje e i prezimiti.

Cvjetovi podsjeaju na balerine

koncu imate fino ispunjen donji dio lonca. Koristite li bilo koji od ovih oblika, uz malo njege i sjenovito mjesto, dobiti ete lijepe i zdrave biljke u kojima moete uivati tijekom cijelog ljeta. Pomislite li da je njega i briga oko ove biljke teka-grijeite. Naime, ono to trebate znati jest da veina sorti fuksija voli polusjenu tako da bi idealan poloaj bio uz istoni ili zapadni zid kue. Biljke se sade iskljuivo u svjeu zemlju namijenjenu za balkonske lonanice. Nakon to smo obavili sadnju, potrebno je

Njega fuksija

redovito vriti zalijevanje a sve kako bismo postigli optimalnu vlanost tla. Takoer ne smijete izostaviti redovito prihranjivanje tekuim gnojivima a to se ini jedan do dva puta tjedno. Zasjenjena mjesta ispod kronje drvea i mjesta na kojima mogu uivati u blagom podnevnom suncu takoer su prikladna za sadnju fuksija. Naime, jako podnevno sunce izazvalo bi opekline na listovima i cvjetovima zbog ega takve poloaje treba izbjegavati. Kako fuksije teko podnose vrue ljetne dane dobro ih je rano ujutro ili kasno naveer poprskati vodom. Pored

Cvjetovi u vie boja B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

7
bo razvijen te u tlo prodire do 25 cm dubine. Stabljika je uspravna ili djelomino povijena, srednje ili vie razgranata. Listovi su uski, bez dlaica, svijetlo ili tamnozelene boje. Cvjetovi su skupljeni u glavicu promjera 1,5-3 cm. Cvjetovi kamilice imaju karakteristian, prodoran i ugodan miris. U ovisnosti od vremena sjetve i nicanja, biljka cvate od svibnja do konca rujna. Sjeme kamilice je izuzetno sitno i u 1 kilogramu ima oko 20 milijuna sjemenki. Kamilica se sije u proljee (oujak) ili u jesen (rujan-listopad). Prednost se uvijek daje jesenskoj sjetvi jer su prinosi vei za 40-50 posto u odnosu na proljetnu sjetvu. Osim toga, sjeme posijano u rujnu brzo klija i nie tako da se pred mrazeve kamilica ve vrlo dobro ukorijeni i formira jaku rozetu listova. A ukoliko se kamilica posije u optimalnom roku, i njena etva se obavlja ranije (ve u svibnju). Sjetva se obavlja runo ili sijaicama na razmak redova 15-30 cm. Na manjim povrinama sije se runo (omake) i to na taj nain da se sjeme pomijea sa sitnim pijeskom u omjeru 1:3 a sve kako bi se ono to ravnomjernije rasporedilo po povrini. Koliina sjemena iznosi 5-6 kg po hektaru. Nakon sjetve sjemena i valjanja cijele povrine obino se pojavljuje pokorica koju je potrebno razbiti. Ukoliko je tlo zakorovljeno, nuno je izvriti i jedno okopavanje u proljee kao i plijevljenje prije berbe. Kamilica ima vrlo kratku vegetaciju pa je poetak berbe kod proljetne sjetve ve u lipnju. Meutim, kod jesenske sjetve usjev dospijeva za berbu tijekom travnja ili svibnja. Bere se runo ili posebnim beraima za kamilicu. Samo vrijeme berbe odreuje se prema poloaju latica. Naime, kada latice stoje vodoravno tada je i sadraj eterinih ulja najvei. Cvjetovi se ubiru runo, no valja paziti da ostatak stapke ne bude dui od 2 cm. Kako biljka neujednaeno cvate, berba se produljuje u nekoliko navrata, osobito ako je beremo runo. Jedan zaposlenik za 10 sati rada moe ubrati od 100 do 150 kg svjeeg cvijeta. Ubrana se kamilica pak rasprostire u tankom sloju na istom, prozranom i natkritom prostoru. Suhu kamilicu pakiramo u papirne vree ili sanduke obloene papirom koje potom smjetamo na tamno i prozrano mjesto. I premda se suenje cvjetnih glavica uglavnom obavlja pod strehama najpoeljnije je u tu svrhu koristiti namjenske suare u kojima temperatura iznosi 40C. Na taj nain se od 5-6 kg svjeeg cvijeta dobije kilogram suhog cvijeta. Po jednom hektaru ostvaruje se prinos od 400 do 1200 kg suhih glavica cvijeta, oko 150-200 kg kvalitetnog sjemena i oko 4-6 kg eterinog ulja. Nakon berbe kamilice zemljite se moe pripremiti za iduu kulturu koja dospijeva u jesen kao to je kasni kupus, kelj i sl. Kamilica je vrlo zanimljiva biljka iz razloga to redovito ostvaruje povoljnu cijenu na tritu te se moe plasirati na niz otkupnih mjesta te stoga predstavlja vrlo dobar prihod za gospodarstva koja posjeduju manje povrine zemlje. Od posebnog je znaenja za Hercegovinu jer se radi o skromnoj biljci koja nema velikih zahtjeva u pogledu zemljinih i klimatskih uvjeta. Uz sve navedeno, kamilica je jedna od rijetkih biljaka koja se na istom mjestu moe uzgajati nekoliko godina za redom.

Vrijeme sjetve

KAMILICA
atraktivna ljekovita biljka
Kamilica je svima dobro poznata biljka. Raste kao samonikla biljka rasuta u ravnicama i planinskim krajevima, a nalazimo je na svim tlima. ak, kamilica dobro uspijeva na zemljitima koja drugim kulturama ni u kom pogledu ne odgovaraju
goRan JuRilJ, dipl. ing.
Kamilica (Matricaria chamomila) potjee sa Sredozemlja odakle se prenijela u Europu, Aziju, Ameriku te Japan, Australiju i Afriku. Tako da danas slobodno moemo rei kako kamilica samoniklo raste po cijelom svijetu. I dok je jedni smatraju korovom, te je unitavaju, drugi je cijene kao izuzetno ljekovitu biljku koja je u narodu poznata od pamtivijeka i koja se osim u ljekovite svrhe koristi i za pravljenje razliitih aromatinih i prehrambenih proizvoda. Osim toga, kamilica je opravdano zauzela znaajno mjesto i u kozmetikoj industriji. Danas kamilica ima veliku ekonomsku vrijednost u svjetskoj trgovini ljekovitim biljem i jedna je od najvanijih ljekovitih kultura. Kamilica je jednogodinja zeljasta biljka koja naraste do visine od 80 cm. Korijen joj je tanak i sla-

Berba cvijeta

Bioloke osobine kamilice

Cvjetovi kamilice B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Razliiti pripravci od kamilice

DRAA zahvalna medonosna biljka


nino Rotim, dipl. ing.
alu na stranu, iole malo ozbiljniji poljoprivrednici, stoari i svi drugi entuzijasti lako e ustvrditi kako u Hercegovini jedino uspjeno moemo uzgajati drau. Jer rije je o grmolikoj biljci koja vrlo dobro podnosi surovu hercegovaku klimu kojoj vie nego uspjeno prkosi. Meutim, osim pokoje koze koja e se neupueno uputiti ususret vrlo opasnim drainim bodljama niti jedna druga ivotinja od ovog grma kao da nema koristi. Izuzev pela! A ukoliko niste znali, jedino Svemoguem moemo zahvaliti to nam je podario ovaj bodljikavi grm koji naraste do 3 metra visine. Naime, draa je veoma dobra medonosna biljka koja u kombinaciji s kaduljom daje vrlo ljekovito i nadasve stimulativno sredstvo koje pojedini usporeuju ak s viagrom! A to je doista, dobrim dijelom znanstveno dokazano i potvreno s medicinske strane, jer je na ovaj nain spravljen med bogat acetil-holinom, aktivnom tvari izvrsnom za cirkulaciju, krvoilni sustav i srce. A u takvom stimulativnom medu draa treba zauzimati 60 posto dok ostatak od 40 posto otpada na kadulju. Draa (Paliurus spina-christi) bodljikavi je grm koji moe narasti do 3 metra visine. Kod nas raste na kamenjarima Hercegovine a ima je i du cijele Dalmacije te Crne Gore. Ima okruglaste, spiralno rasporeene, cjelovite ili blago pilste glatke listove, duge 2-4 cm i iroke 1,5 cm. Sitni cvjetovi su zlatnouti, skupljeni u grozdie u pazucima listova. Biljka cvate u lipnju, odmah iza kadulje. Kako su joj cvjetii plitki izloeni su svakoj vremenskoj promjeni. Ipak, njenom medenju posebno pogoduje vlano vrijeme bez vjetra. S druge strane, drai kao izrazito medonosnoj biljci itekako kodi suh vjetar i hladno vrijeme. Plod joj je pak drvenasta, diskolika kotunica okriljena irokim valovitim krilcem veliine oko 2,5-3 cm, a koja obino sadri po dvije sjemenke. Upravo po tom karakteristinom plodu draa se vrlo lako moe poznati s velike udaljenosti. A draa ima vrlo razvijen korijenov sustav zahvaljujui kome bez veih potekoa moe preivjeti surovu hercegovaku klimu. Pojedini pelari su ve uspjeli komercijalizirati drain med kao sredstvo koje budi ljubavni ar. A dnevni prinosi meda na drai obino se kreu oko 3 kilograma, premda u izvanredno dobrim godinama na drai prinos meda zna biti i mnogo vei. Tako u strunoj literaturi nalazimo podatak kako je 1974. godine u okolici Stoca draa tako dobro medila da je davala preko 8 kg prinosa na dan. Tako u dobrim godinama obino daje po jedno kvalitetno vrcanje. Spomenimo i kako je med od drae ut ili zatvoreno-ut. Bez mirisa je, slatkog, malo oporog okusa. Pelari ak kau da ih kod spravljanja meda od drae uvijek nanovo iznenadi novonastali ton okusa. To je zato jer okus varira u odnosu na biljke koje se zateknu u okolini drae. A kako u Hercegovini ima dosta kadulje, s okusom drainog meda nema problema. to vie, na ta nain dobiva se med velike kakvoe. Jedina mana, ako je tako moemo nazvati, jest injenica da med od drae brzo kristalizira. Ali, bolje upuenima je to stopostotni znak da se radi o nepatvorenom medu. Naime, prirodno svojstvo meda je da kristalizira i patvoreni med nikada ne moe kristalizirati! Bitno je naglasiti i kako sama kristalizacija ne utjee na hranjivu vrijednost meda. S druge strane, med od drae djeluje na jaanje imuniteta te je posebice koristan djeci i

Tko je god jednom posjetio Hercegovinu, uoio je da u njoj rastu jedino kamen i draa. I dok se kamen koristio u graevinske svrhe, draa se ubrzano krila i unitavala. Barem je tako bilo u naoj prolosti...
svim onim koji ne vole preintenzivan okus meda. Dakle, rije je o medu koji nema tekih aroma i koji jaa organizam, olakavajui mu borbu protiv bolesti. Djeluje i na sniavanje kolesterola, a samim tim i na prevenciju bolesti kardiovaskularnog sustava. Sadrajem aromatinih ulja prevenira i olakava bolesti dinog sustava, a nerijetko se koristi i kao pomo u lijeenju malignih oboljenja. I na kraju, to rei ve ustvrditi kako je pelarstvo budunost Hercegovine a draa jedan od temelja njegove komercijalizacije na naem podruju. Jer, ipak, ne smijemo zanemariti injenicu kako nektar iz drae budi ljubavni ar. A to opet znai da moemo stvoriti jedan od karakteristinih brendova koji e biti prepoznatljiv na naem i irem europskom tritu-hercegovaku mednu viagru!

Zarada iz prirode!

Bioloke osobine drae

Pele oboavaju drau B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Zaboravljena anduda
Iako je uzgoj duda ili murve poznat od davnina, danas je on sveden na minimum. To se posebice odnosi na crni dud (Morus nigra) koji je na irem podruju Mostara poznatiji pod nazivom anduda. aj od listova andude-za dijabetes
Potrebni sastojci: 50 grama listova crnog duda (andude), litra vode Priprema: Kipuom vodom preliti listove crnog duda. Smjesu poklopiti te ostaviti da odlei preko noi (12 sati). U tom razdoblju smjesu povremeno promijeati i na koncu procijediti. Kada smo na ovaj jednostavan nain pripravili aj moemo ga piti tijekom cijelog dana umjesto vode. Dodatne informacije o korisnim svojstvima spomenutog aja moete potraiti kod svoga lijenika.

Zulfo demiRovi
alosna je injenica da dananje generacije uope i ne raspoznaju stablo duda ili andude. Da ne bi bilo zablude, postoje dvije varijante duda i to bijeli dud ili murvac te crni dud ili anduda. A anduda je posebice predstavljala omiljeno stablo u mostarskim vrtovima, gdje bi obino uz rijeku Radobolju nala prigodno mjesto za svoj rast i plodonoenje. Njene plodove rado su brali nai najmiliji ili djeca koja bi redovito zaradila pridike uzrokovane prljavom majicom, upravo zaraenom na drvetu s ovim slasnim i mirisnim plodovima. Meutim, danas pak moemo na prste izbrojiti stabla andude koja jo uvijek rastu na podruju Mostara, i to prvenstveno zahvaljujui injenici to su ona dugovjena.

po gradskim ulicama moemo zamijetiti iskljuivo ukrasne forme duda koje se nalaze samo u bolje opskrbljenim vrtnim rasadnicima. Ali, u tim rasadnicima nipoto ne moemo pronai sadnicu crnog duda koja se relativno lako moe i proizvesti. Dovoljno je od stabla murvaca putem sjemena ili izdanka proizvesti podlogu na koju se nakalemi anduda, a to se radi u dva perioda. Drugim rijeima, andudu moemo cijepiti oenjem na spavajui pup u mjesecu rujnu kao i tzv. engleskim spajanjem u mjesecu travnju. Uz malo panje, volje i znanja vaa anduda e u relativno kratkom razdoblju biti spremna za sadnju. Iako se upravo misli suprotno, cijepljenje i proizvodnja andude ne predstavlja osobitu potekou jer uspjeh kalemljenja iznosi preko 70 posto.

Da crni dud ili anduda laganim korakom ide ka zaboravu, vie je nego evidentno. Naime,
B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Spasimo dragocjenu andudu!

Sadnice crnog duda trae iskljuivo lijenici koji su vrlo dobro upoznati s njegovim lje-

Ljekovita svojstva crnog duda

kovitim svojstvima. Stoga emo spomenuti kako se za lijeenje najee koriste plodovi premda se u istu svrhu mogu koristiti i ostali dijelovi biljke. Za plod je poznato kako izvrsno isti bubrege i mokrane putove dok se sirup crnog duda koristi kao laksativ za lijeenje neredovite stolice kao i za sniavanje visoke temperature. Pored toga anduda se koristi za lijeenje upala grla i usne upljine, zubnog mesa, krajnika i groznice. U pukoj medicini sok crnog duda koristi se u borbi protiv sve eeg tumora grla dok korisni sastojci iz kore pozitivno djeluju kod tegoba s crijevima i elucem. ajni napitak od kore stabla pomae u lijeenju katara crijeva a uspjeno otklanja i crijevne parazite. Ali, moda je crni dud najtraeniji zbog injenice da su njegovi listovi poznati puki lijek za smanjenje i reguliranje eera u krvi, zbog ega se oni redovito nalaze u ajnim mjeavinama za dijabetes. I kada bismo uvrstili kinesku medicinu te brojne druge izvore o ljekovitim svojstvima

duda, mogli bismo nabrajati u nedogled. Zbog svega gore navedenog nije jasno zato se ponovno ne potakne uzgoj korisnog crnog duda, dugovjene vone vrste ija stabla mogu dosegnuti starosnu dob i preko stotinu godina. Jer sadnice andude ipak se jo uvijek mogu nabaviti u vonim rasadnicima. Na taj nain, barem svojim skromnim doprinosom, nastojimo sauvati tradiciju naeg podneblja.

Stablo anduda

10

Bolesti borovnica i brusnica


Posljednjih nekoliko godina u Hrvatskoj je zabiljeen intenzivniji uzgoj borovnica i brusnica, pogotovo u podruju Gorskog kotara i zagrebakoj okolici, ali i drugim dijelovima Hrvatske gdje postoje povoljni uvjeti za uzgoj ove vrlo korisne vone vrste. Razlog poveanog uzgoja su i dobri dravni poticaji za ove kulture.
Ova bolest najee se javlja na plodovima borovnica u vrijeme zriobe u obliku antraknoznih udubljenih pjegica. Simptomi se mogu javiti i na drugim dijelovima biljke (cvjetovima, listovima i izbojima), ali dosta manje. U jakom napadu bolesti dolazi i do trulei i propadanja plodova. Uzronik su fitopatogene gljive iz roda Colletotrichum. Vrlo osjetljive sorte na ovu bolest su: Blueray, Harrison, Bounty. Bolest se suzbija fungicidima od sredine cvatnje do poetka razvoja plodova u razmaku 8-10 dana. Prema svjetskim iskustvima, najbolju djelotvornost pokazuju fungicidi na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i azoksitrobina (Quadris KS, Quo Vadis KS, Amistar 250 SC i dr.).

Antraknoza plodova

Borovnica

dR. Sc. tihomiR milievi


Borovnice i brusnice su vone vrste znaajne po velikom sadraju medicinski vanih spojeva, kao to su razliiti antioksidansi (neki vitamini, fenoli i dr.), te stoga vrlo povoljno djeluju na zdravlje ovjeka. Izmeu ostalog, i to je razlog poveanog zanimanja za uzgoj ove vone vrste. Kod nas je u uzgoju najproirenija amerika borovnica (Vaccinium corymbosum). Kao i na drugim kultiviranim biljkama, tako se i na borovnicama javlja veliki broj bolesti, a u naim agroekolokim uvjetima najvanije su: pale cvjetova ili siva plijesan, rak stabljike, antraknoza plodova, monilioza, pjegavost lia, hra, crvenilo lia, trule korijena i dr. Vano je istaknuti da kod nas dosad jo nema registriranih fungicida za suzbijanje bolesti na ovim biljkama, pa su u ovom lanku navedene mjere suzbijanja koje se provode u svijetu, gdje je vie proiren uzgoj borovnice.

provodi fungicidima, a kod nas su poznati: dikarboksimidi (Ronilan WG, Kidan SC, Lupo SC, Rovral TS FLO SC, Sumilex SC 50 FL i dr.), fenilsulfamidi (Euparen Multi WP i WG 50 i dr.), fludioksonil (Switch 62,5 WG), fenheksamid (Teldor SC 500), pirimetanil (Mythos SC, Botril 300 SC, Cezar SC, Botryticid SC i dr.). Suzbijanje treba provoditi ve od poetka cvatnje do poetka zriobe plodova.

izraajni miris po trulei, po kojem se ova bolest vrlo lako uoava. Bobice se razvojem bolesti smeuraju i poslije mumificiraju, zbog ega se bolest i zove jo mumificiranost plodova. Bolest se suzbija obveznim uklanjanjem svih zaraenih plodova i izboja. Od kemijskih zatitnih mjera koristi se veliki broj fungicida, od kojih su prema svjetskim iskustvima najdjelotvorniji fungicidi na bazi triforina (Saprol-N EC i dr.) i benzimidazola (karbendazim), kao to su pr. preparati Bavistin FLKS, Zino KS, Chromozim KS i dr. Tretiranja poeti u cvatnji i nastaviti do zriobe plodova u razmaku 7-10 dana.

Ovo je jedna od najeih bolesti na borovnicama. Uzronik bolesti je svima poznata fitopatogena gljiva Botryotionia fuckeliana, poznata pod nazivom Botrytis cinerea. Bolest se osobito javlja jaim intenzitetom u kinim i hladnijim godinama. Simptomi se najbolje uoavaju u vrijeme cvatnje u obliku palei cvjetova, ali i trulei plodova. Cvjetovi izgledaju kao da su spaljeni i sue se. Pale ponekad moe zahvatiti i lie i izboje biljaka. Suzbijanje se

Pale cvjetova ili siva plijesan

Ovu bolest mogu uzrokovati vie vrsta fitopatogenih gljiva, kao to su: Fusicoccum putrefaciens, Phomopsis vaccini i Botryosphaeria corticis. Simptomi se najee uoavaju na stabljikama biljaka u obliku nekroza, raka- rana i odumiranja kore stabljike, zatim suenja izboja, pa i cijelih grmova u sluaju jae zaraze i uzgoja osjetljivih kultura. Mjere suzbijanja ne daju ba zadovoljavajue rezultate, to poveava opasnost od pojave ove bolesti. Prema iskustvima iz svijeta (Amerika), od fungicida se najee koriste iz skupine ftalamida, kao to je kaptan (Merpan 80 WG, Captan 50 WP, Stoper WP i dr.) i folpet (Folpan 80 WDG, Folpan WP, Futura WP, Shavit WP i dr.). Fungicidi se primjenjuju jedanput mjeseno od ranog proljea do opadanja lia. Obvezno bi trebalo uklanjati zaraene dijelove biljaka i izboja iz nasada. Od kultivara koji se uzgajaju kod nas najosjetljiviji su Bluecrop i Covile, a razmjerno su otporni Blueray, Pioneer.

Rak stabljike borovnice

Ova bolest je u pojedinim dijelovima svijeta (Amerika) gdje se uzgaja borovnica jedna od najvanijih i najopasnijih bolesti. Bolest se jo naziva mumificiranost ploda. Uzronik je patogena gljivica Monilinia vaccinii-corymbosi. Simptomi se javljaju ve u rano proljee u obliku odumiranja izboja, listova i cvjetova. Sa zaraene biljke iri se

Monilioza

Od vie bolesti na liu borovnice najea je tzv. gleosporijska lisna pjegavost koju uzrokuje fitopatogena gljiva Gleoeosporium minus. Javlja se obino pokraj lipnja u obliku crvenkastih pjega na licu lista. U sluaju jae zaraze (to je kod nas rijetkost) moe doi i do defolijacije ili opadanja lia. Suzbijanje se provodi fungicidima na bazi kaptana (Captan 50 WP, Merpan 80 WG, Stoper WP i dr.) i benzimidazola (Bavistin FLKS, Zino KS, Chromozim KS.). Tretiranje se obavlja nakon berbe u razmaku od dva tjedna.

Pjegavost lia

Brusnica u cvatnji

B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

11
plodova s koticama ljeti i sadnje oienih kotica poetkom jeseni, izravno u sjemenite. Sjeme se tako moe lake i sigurnije zatititi zimi od tetnih ivotinja (prvenstveno od voluharica i mieva), koji mogu pojesti i unititi u sjemenitu posaeno sjeme. Zato za svoje sjemenite odaberite povrinu gdje je to manje tetnih malih pa i velikih glodavaca, i koliko je mogue zatitite ju od njih. Detalje o postupku stratifikacije sjemena trenje koji su slini stratifikaciji sjemena i drugih vonih vrsta, moete nai u strunoj voarskoj literaturi o rasadniarstvu, a moete potraiti i usmeno objanjenje od strunjaka u svojoj upanijskoj poljoprivrednoj savjetodavnoj slubi. Od kotica (sjemena) sorte (pitome) trenje moete dobiti dobre sadnice divlje trenje, prema jednom od postupaka koje sam naveo za sjeme divlje trenje, ako je sjeme stabla i sorte dobre klijavosti.

Sadnice divlje trenje


dR. ivo duBRavec
Kada ponu dozrijevati plodovi na odabranu stablu divlje trenje, naberite vei broj plodova, ali pripazite da budu posve zdravi, vie nego to elite od njihovih sjemenjaka uzgojiti kvalitetnih sadnica, jer u proizvodnji neto i propadne. Plodovi ne moraju biti posve zreli, jer zrele mogu pojesti i ptice. Najjednostavniji i zato najlaki postupak za proizvodnju sjemenjaka od tih plodova moe biti da ubrane odmah poslije berbe posadite u dobro pripremljeno plodno (primjerice vrtno) tlo (sjemenite), najbolje u red ili redove na razmak 40-50 cm, a u redu na razmak 6-7 cm. Tu e dalje ostati zimi i klijati u proljee idue godine. U uzgoju prema potrebi trebate suzbijati i biljne tetnike, a to su na trenjama najee biljne ui. Povrina tla u sjemenitu, od sadnje plodova s koticama, izniklim sjemenjacima i kroz njihov uzgoj tijekom 1-2 godine do vaenja, trebate neprestano odravati istom od korova. Ovisno o njihovu rastu i razvijenosti, jednogodinje ili dvogodinje sjemenjake ujesen izvadite i posadite na novu kvalitetno pripremljenu povrinu znatno rjee (na razmak redova 50-60 cm, a u redu na 25-30 cm), gdje e se sjemenjaci za 1-2 godine razviti u kvalitetne sadnice za sadnju s kojima ete moi poumiti svoju zemlju. Druga je mogunost da naberete potpuno zrele plodove, iz njih izvadite kotice, osuite ih (ne na suncu) i uvate do potkraj ljeta (poetka rujna) i tada ih posadite u sjemenite kao to je navedeno za poluzrele plodove, ili ih stratificirate u sandui s pijeskom koji drite zimi na hladnom, uz odravanje umjerene vlanosti i rano na proljee, prije nego sjemenke prokliju, posadite u sjemenite odnosno klijalite. To je znatno zahtjevniji postupak od sadnje manje zrelih

Sadnja kotica

Plodovi divlje trenje B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Stablo divlje trenje u cvatnji

12

KINESKO-JAPANSKE SORTE LJIVE


ljiva je vodea vona vrsta u BiH. Sve do 80-tih godina prolog stoljea doslovce se uzgajala samo sorta Poegaa. Ipak, posljednjih godina se sortiment ljive bitno promijenio tako da danas postoji veliki broj sorti
mladen kaRai, dipl. ing.
Bosna je oduvijek bila poznata po proizvodnji ljive kojoj itekako godi njena umjereno kontinentalna klima. Tako su glavna proizvodna podruja ljive u naoj zemlji na podruju sjeveroistone Bosne (podruje Majevice, Bijeljine, Brkog, Gradaca i Doboja) te sjeverozapadnoj Bosni (Potkozarje) iako je njen uzgoj zastupljen i u slijevu rijeke Bosne te istonim podrujima (Gorade, Viegrad i Zvornik). S druge strane, u Hercegovini se ljiva proizvodi vie za osobne potrebe, iako postoje i malo vea proizvodna podruja, poput istone Hercegovine (Nevesinje) i podruje Rame, odnosno, Prozora. Koliko se ljiva cijeni u Bosni, najzornije pokazuje podatak da je sajam u Gradacu (kraj kolovoza) posveen upravo njoj. Kako se u Hercegovini svake godine odrava sajam trenje, moemo povui paralelu kako je Bosancima ljiva ono to je nama Hercegovcima trenja. Na podruju Hercegovine zadnjih desetak godina biljei se porast sadnje ljetnih i ranih jesenskih sorti. Osim njih, sve ee se trae i kinesko-japanske sorte. Razlog tomu je blizina jadranske obale gdje najee i zavravaju plodovi ove cjenjene vone vrste. ljubiastocrne boje, a meso ploda je utocrveno, vrsto i odline kakvoe. Sorta je bujnog rasta, ne ba obilne rodnosti i samoneopodna. Kao dobri opraivai za ovu sortu preporuuju se: July Sun, Santa Rosa. Queen Rose je amerika sorta koja dozrijeva oko 20. srpnja. Odlika sorte su krupni (oko 150 gr) plodovi, crvenoljubiaste boje pokoice te utog i srednje vrstog mesa, odline kakvoe. Sorta je bujnog rasta, ali u punu rodnost dospijeva vrlo sporo. Raa redoviti i obilno. Sorta je samoneoplodna a kao dobri opraivai preporuuju se: Friar, Midnight Sun i Green Sun. Friar je amerika sorta koja dozrijeva oko 10 kolovoza. Plodovi su krupni, tamnoljubiaste boje pokoice s tamnim lenticelama te s mnogo maka u vrijeme berbe. Meso ploda je svjetlouto i vrlo vrsto. Sorta rano prorodi a
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

redovito raa. Samoneoplodna je te su joj potrebni opraivai (Santa Rosa, Morettini 355, Bleck Amber) Sorta je porijeklom iz Amerike (Kalifornija) koja dozrijevo oko 10. rujna. Plodovi su izrazito krupni, plavoljubiaste boje pokoice s naglaenim lenticelama. Meso ploda je vrsto i uto obojeno. Sorta rano prorodi, a karakteizira je srednje bujan rast. Samoneoplodna je te se sadi uz opraivae (Friar, Black Amber, Santa Rosa).

Freedom

Queen Rose

Sorte koje se najee uzgajaju


Amerika sorta koja sazrijeva oko 20. srpnja. Plodovi su krupni, skoro crne boje, svjetloutog i vrstog mesa. Meso je protkano crvenim arama i odline je kakvoe. Sorta je srednje bujnog rasta, visoke rodnosti . Bleck ambert je samoneoplodna sorta te se preporua sadnja opraivaa (Friar, Santa Rosa, Golden Plum). Sorta je porijeklom iz Amerike (Kalifornija). Dozrijeva poetkom srpnja. Plodovi su osrednje krupni. Pokoica ploda je tamne

Bleck Amber

Friar

Bleck Beaut

13

Hercegovaka smokva
Smokve su danas jedno od glavnih obiljeja Mediterana. S druge strane, predstavljaju zatitni znak Hercegovine u kojoj kao da nema domainstva koje ne uzgaja to plemenito stablo. Posebice su rairene sorte Petrovaa i Tenica.
nino Rotim, dipl. ing.
Smokva je kultivirana prije 4000 godina, a od postanka civilizacije prate je legende. Ficus carica, uostalom, rasla je i u rajskom vrtu. Tamo je Adamu i Evi posluila kao hrana, ali i kao odjea. Osim toga, stari su je narodi smatrali simbolom mukosti, plodnosti i moi. Legenda kae kako je bila omiljeno voe slavne Kleopatre i tajna njene izuzetne ljepote. U nae krajeve donijeta je vrlo rano i, u pravilu, irila se u onim podnebljima u kojima se uzgajala i vinova loza. Nakon toga njen uzgoj iri se velikom brzinom. Naime, radi se o vonoj vrsti kojoj pogoduje toplo podneblje i voki koja nije izbirljiva na tlo, to znai da joj odgovara i manje plodno, kamenito tlo. Rije je o dobro poznatoj sorti smokava koja dozrijeva i koja se bere oko Petrov dana (29. lipnja), to nije sluaj samo kod nas. U Italiji takoer nosi naziv San Pietro. Meutim, treba spomenuti kako se kod nas, openito, sve smokve koje dozrijevaju u ovom razdoblju nazivaju petrovaama. Sorta Petrovaa moe biti bijela i crna. U naem se podneblju uglavnom uzgaja bijela petrovaa. Radi se o smokvi dvorotki koja prvi rod donosi koncem lipnja dok se drugi rod moe oekivati tijekom mjeseca kolovoza. Ipak, bitno je napomenuti kako je kod ove sorte smokava znaajniji prvi rod iz razloga to je on po svojim karakteristikama puno kvalitetniji i interesantniji. Spomenuti prvi plodovi puno su krupniji i mogu teiti preko 200 grama, premda su obino prosjene teine oko 130 grama. Prvi plodovi nastaju partenokarpijski (zametanje bez oplodnje-lana oplodnja) i njihovo dozrijevanje obino traje 10-tak dana. Drugi plodovi su puno sitniji i obino tee oko 50 grama. Za razvoj drugog roda od velike vanosti je kaprifikacija do koje dolazi zahvaljujui nazonosti divljih smokava. U plodovima divljih smokava ivi specifina osica koja vri oplodnju drugog roda Petrovae. To su nekako znali i nai preci koji su u vrijeme oplodnje na stabla smokava Petrovaa vjeali grane s plodovima divljih smokava. Prvi rod smokava Petrovaa koristi se u svjeem stanju dok se drugi rod, osim u tu svrhu, eventualno moe koristiti i za suenje. Ali, u cilju suenja puno su poeljniji plodovi smokve sortnog naziva Tenica. S gospodarskog gledita rije je o naoj najkvalitetnijoj sorti smokava. Radi se o tipinoj jednorotki koja u naim junim krajevima dospijeva na berbu ve s prvim danima mjeseca kolovoza. Period dozrijevanja traje oko mjesec dana, to je izuzetno povoljno jer u tom ljetnom razdoblju ima dosta topline i sunca, to znai da se plodovi mogu nesmetano podvrgnuti suenju. Tenica je smokva koja se, osim za konzumiranje u svjeem stanju, dosta koristi za potrebe suenja. U odnosu na Petrovau formira puno sitnije ali isto tako i znatno kvalitetnije plodove. Tenica predstavlja sortu smokve koja je izrazito otporna na suu te se moe uzgajati i na pliim tlima koja slabo dre vlagu. I pored tih nepovoljnih uvjeta uzgoja svake godine redovito uzvraa obiljem hranjivih tvari i ukusnih plodova. Naalost, u naim junim podrujima ima malo velikih nasada smokava a iji plodovi bi mogli igrati veliku ulogu u vrijeme turistike sezone. Tim vie jer se radi o ekolokoj voki koju u odnosu na ostale vone vrste nije potrebno uestalo prskati pesticidima. Povrh toga,

Smokva Tenica

Smokva Petrovaa

viak plodova uvijek moemo podvrgnuti suenju te na taj nain spasiti od propadanja. Zbog svega gore navedenog smatram da je vrijeme da punu pozornost posvetimo irenju smokvinih nasada koji trebaju, uz ipak i maslinu, initi okosnicu hercegovakog voarstva. Tim vie jer uzgoj treanja i kajsija vie nikada ne moe imati nekadanju dimenziju, to zbog klimatskih promjena, to zbog velikog broja prisutnih uzronika bolesti i tetnika (monilia i ilogriz). Stoga uzgoj voa i podizanje novih nasada treba preusmjeriti ka mediteranskim vonim vrstama pa e se u tom ozraju od ove godine na podruju grada Stoca, u razdoblju od 10.10. do 12.10. 2008., odrati manifestacija pod nazivom Dani smokve, ipka i masline a koja e postati tradicionalnog karaktera.

Petrovaa - rana sorta B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Tenica - najkvalitetnija sorta smokve

14

SPECIFINOSTI GNOJIDBE VOAKA


Svaka vona vrsta ima specifine potrebe za vrstom i koliinom potrebnih biljnih hranjiva. To prije svega ovisi o sorti, tipu tla, klimatskim prilikama te o koliini i kvaliteti planiranog prinosa
mladen kaRai, dipl. ing.
Ukoliko upitate bilo kojeg voara da vam pomogne objasniti na koji nain prihraniti i pognojiti pojedine vone vrste smatrat e vas i vie nego laikom u ovoj grani poljoprivredne proizvodnje. Meutim, tko se imalo bolje razumije u navedenu tematiku znati e da je rije o vrlo specifinoj oblasti koja ovisi o velikom broju imbenika. Osim toga, potrebni odnos biljnih hranjiva i njihova koliina ovise o samoj plodnosti tla, podneblju, vonim vrstama pa i sortama kao i o mnogim drugim imbenicima. Ipak, najvei problem predstavlja neznanje koje se najbolje oituje na konkretnim primjerima na terenu. ak i sami djelatnici u poljoljekarnama esto ne prepoznaju simptome neadekvatno izbalansirane gnojidbe voaka pa navedene nedostatke nastoje zalijeiti nekim od fungicida. Ono to hou rei jeste injenica da veliki broj navedenih simptoma esto mijenjamo s biljnim bolestima. Ruku na srce, to je ipak iz neznanja. kalija se uoava po karakteristinom suenju rubnog dijela lista. Tako je list po svome obodu potpuno osuen (nekrotian) dok je njegova unutranjost i dalje zelene boje. Spomenuta nekroza se najee moe uoiti na stablima jabuka i kruaka kao i u nasadima jagoda. Pored toga, na plodovima jabuka, i to prvenstveno sorte Zlatni delies, esto moemo uoiti gorke pjege koje se javljaju kao posljedica nedostataka kalcija. Na plodovima jabuka se pojavljuju i sline plutaste pjege ali sada zahvaljujui nedostatku bora. U praksi se deavaju jo i mnoge druge, rekli bismo neuobiajene pojave a koje su posljedica nedostatka nekih drugih biljnih hranjiva. Takva je i pojava tzv. sitnolisnosti kod jabuka, a koja se javlja u sluajevima nedostatka cinka. Ono to elim naglasiti jest injenica da je pravilno izbalansirana gnojidba temelj uspjenog uzgoja vonih vrsta.

Za nau hercegovaku zemlju slobodno moemo rei da je osuena na nedostatak eljeza ije simptome redovito susreemo na biljnim vrstama, poev od aktinidije pa sve do vinove loze. Ali, za nedostatak eljeza emo relativno lako, jer ve i najvei laici na listovima raspoznaju klorozu ili gubitak zelene boje, o emu smo u vie navrata iscrpno i pisali. Meutim, to ako listovi poprime blijedoutu boju, a lisni nervi ostanu i dalje zelene boje? Tada je rije o nedostatku magnezija a to se najbolje uoava na listovima vinove loze. Napomenimo kako se navedena pojava uglavnom i zamjenjuje s nedostatkom eljeza. S druge strane, nedostatak

Najei simptomi nedostatka pojedinih hranjiva

U sunoj nam Hercegovini folijarna gnojiva puno znae iz razloga to se mineralna gnojiva dodana jo u proljee ne mogu bez dovoljne koliine padalina otopiti te se stoga u vidu granula jo mogu uoiti u tlu. Hranjiva iz tih gnojiva korijen ne moe usvojiti, pa biljke osim zbog sue pate i zbog njihovog nedostatka. Rjeenje je, dakle, u folijarnoj prihrani ili prihrani preko lia. Folijarnom prihranom dana hranjiva voka bre i potpunije usvaja jer se i nanose neposredno na list. Osim toga, dio koji padne na tlo biljka usvoji putem korijena. Na ovaj nain hranjivo moemo dati u pravom trenutku uz puno veu uinkovitost. Tako 1 kg duika folijarno primijenjen odgovara 4 kg duika dodanog u tlo, a kod bora je taj odnos 1:5, dok kod magnezija 1 kg folijarno primijenjen odgovara ak 75 kg dodanih putem tla. Dakle,

Rjeenje je u folijarnoj prihrani?

Cifova ponuda gnojiva za voke

na navedeni nain vona stabla moemo vrlo brzo i uinkovito opskrbiti potrebnim mikro i makroelementima, samo vodei

rauna da prihranu preko lista obavljamo u ranim jutarnjim ili kasnim veernjim satima.

Najea gnojiva za voke B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

LJIVA
BISTRICA I ARKA
Kod nas je od ljiva jo uvijek najzastupljenija naa stara sorta Bistrica, osobito u starim ljivicima na okunicama. Njezinoj zastupljenosti i rairenosti pridonijela su njezina brojnija dobra svojstva u dosadanjem i sadanjem ekstenzivnom uzgoju.
dR. ivo duBRavec
Vrlo raznolika upotrebljivost njezinih kvalitetnih plodova u preradi (od suenih do proizvodnje rakije) i potronja i u svjeem stanju, skromnih i vrlo tolerantnih zahtjeva na ekoloke uvjete i njegu u uzgoju, rani poetak rodnosti, samooplodna je itd. Naalost, kao ni bilo koja druga sorta voaka, i ona nije bez loih svojstava i mana. Vrlo je iroka populacija tipova i klonova s prilino velikim variranjem razliitih svojstava, to bi se moglo iskoristiti za odabiranje i razmnoavanje boljih i tako za neprestano popravljanje njezinih loijih svojstava. Nekad se to empirijski u narodu, iako skromno, i radilo. Na taj su nain prije nekoliko desetljea u BiH znanstveno selekcionirali dvije nove sorte iz populacije Bistrice, s krupnijim plodovima-Korajku i Bosanku. Neredovita rodnost Bistrice nije nepoznata kao njezina mana, ali je ona znatno izraenija u ekstenzivnoj proizvodnji nego u intenzivnoj, kao i bez iznimke i drugih voaka. Intenzitet proizvodnje znatno utjee ne samo na koliinu i kakvou priroda, nego i na kontinuitet rodnosti. Na izostanak priroda u godini kada ljive i obilno cvatu, moe utjecati i vie vanjskih imbenika. Primjerice, osim kasna proljetna mraza, vrlo nepovoljno je upravo za Bistricu u cvatnji, koja kasno cvate, suhi topli vjetar za cvatnje koji isuuje sekret njuki cvjetova i time onemoguava klijanje polena i oplodnju cvjetova. To nije ba posve rijetka meteoroloka pojava i kod nas, i od nje praktiki nema mogunosti zatite. Poslije cvatnje, dok su jo zametnuti plodii mali (oko veliine peninog zrna), ovisno o intenzitetu napada, moe ih gotovo sve izbuiti tetnik ljivova osica (Hoplocampa flava), i tako djelomice ili u potpunosti unititi prirod. tetnik se moe suzbijati odgovarajuim kemijskim pripravcima, ali se to u ekstenzivnom uzgoju gotovo i ne primjenjuje. Nisu iskljueni i drugi uzroci.

15

I Bistrica ima svojih mana

Simptomi arke na listu

arka je virusna bolest i uzronik je Prunus virus 7, prema nekima je deurni krivac za

Bistrica je vrlo osjetljiva na arku

propadanje plodova, a time i za viegodinju nerodnost. Tono je da je Bistrica jedna od najosjetljivijih sorti ljive na arku. Ima i zaraenih stabala, ali prema vlastitu zapaanju, ima jo uvijek i zdravih. Kada bi samo arka bila uzrok nerodnosti stabala, ili uope Bistrice, onda zaraena stabla (prema vidljivim simptomima na liu i koticama) poslije zaraze ne bi vie nikada rodila. Odnosno, u godinama kada druge nepovoljnosti omogue rodnost, rodila bi samo zdrava stabla od arke. arke se na Bistrici vie ne

Simptomi arke na kotici B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

moemo posve rijeiti, ali vjerujem da se ne bi bilo dobro zbog toga odrei ove sorte, pogotovo ne u ekstenzivnoj proizvodnji na okunicama. Razmnoavanjem iskljuivo zdravih i boljih stabala (cijepljenim sadnicama ili korijenovim izdancima) i suzbijanjem barem glavnih prenositelja zaraze (lisnih uiju), mogao bi se poveati udio zdravih stabala i dalje je zadravati u uzgoju i proizvodnji. Odavno je kod nas zapoeo pokuaj zamjene Bistrice uvezenom amerikom sortom Stenli (Stanley), kao sortom otpornom na arku. Taj pokuaj jo i danas nije posve prestao, ali ne daje eljene rezultate, pogotovo u ekstenzivnoj proizvodnji. Bistrica se i dalje sadi i odrava u proizvodnji. Djelomice i zato to se pokazalo da ni Stenli nije posve otporna sorta, nego samo otpornija ili tolerantnija na ovu bolest. ini se da i nema posve otporne sorte ljive na zarazu arkom.

OPREZ S RAZLOGOM
Dolaskom toplijih dana intenzivira se boravak na otvorenom, uz okunice ili u prirodi. Ali, bez obzira na kultiviranost tih povrina moramo znati kako opasnost vreba i to u obliku, uvijek opasnih zmija, paukova i strljena
nino Rotim, dipl. ing.
Moda kao nikada do sada, svjedoci smo velike prisutnosti zmija kojih doslovce ima na svakom koraku. Tako ih moemo susresti uz vikendice i prigradska naselja a da o prirodnim ambijentima i ne govorimo. A svi mi volimo ove vrue dane provoditi upravo u prirodi, uz ugodno druenje na obalama rijeka i u blizini vodenih povrina. Meutim, esto nismo ni svjesni kojoj se opasnosti izlaemo. Naime, u hercegovakom kru obitava nekoliko vrsta zmija otrovnica od kojih je daleko najopasniji poskok. Bilo kako bilo, zmije se obino nalaze posljednje na popisu ivotinja koje bi voljeli vidjeti ili ne daj Boe susresti. Uostalom to je i razumljivo ukoliko u obzir uzmemo injenicu kako je rije o vrlo opasnim ivotinjama koje su od postanka svijeta personifikacija zla i demonskih zlih sila. Moda nekog utjei i podatak da je od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas obitava na Zemlji za ovjeka opasno svega 10-12 posto te da je od tog broja nekoliko stotina vrsta otrovno ali opet nekodljivo za ovjeka. S druge strane, hercegovake zmije su velike otrovnice koje u nadolazeim toplijim danima predstavljaju realnu opasnost za sve izletnike i ljubitelje prirode. Poto zmije, kao i ostali gmazovi, ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu, najbrojnije su u tropskim i suptropskim krajevima gdje najnia zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva C. A oni neto stariji i ivotno iskusniji opravdano e ustvrditi kako je poveanoj brojnosti zmija u Hercegovini ove godine kumovala i vie nego blaga zima. Europe, ak kroz Rusiju pa sve do obale Tihog oceana. Moemo je pronai u vedskoj i u Arktikom pojasu te u junoj Italiji i panjolskoj. Pored toga prisutna je na jugu Balkanskog poluotoka te na veim Mediteranskim otocima. Rije je o zmiji koja je iznimno dobro prouena i zmiji koja voli neto vlanija stanita u odnosu na poskoka. Tako se za razliku od njega esto moe pronai u nizinama, u blizini bara i movara. Otrov joj nije tako jak i agresivan kao u poskoka iako kod nekih osoba kao posljedica ugriza moe doi do jaeg oteenja tkiva. U veini sluajeva ugriz riovke nije smrtonosan za odraslog, zdravog ovjeka to ne znai da nakon njega ne treba hitno potraiti lijeniku pomo. Podatak i za ljubitelje planinarenja-riovka je uoena i na Alpama i to pri nadmorskoj visini od preko 2000 metara. Iako je poskok mirna i troma ivotinja koja grize jedino u samoobrani, vodite rauna kada se kreete po prirodi. Ne gurajte nepaljivo ruke u busenje pri branju ljekovitog bilja i nipoto ne hodajte u plitkoj obui po nepoznatom terenu u prirodi. Meutim, od zmija nismo sigurni i
Pripravak za tjeranje zmija

16

Poskok - najopasnija europska otrovnica

ska otrovnica. enka naraste oko 60 cm dok mujaci mogu narasti i do jednog metra. U nekih je populacija zamjetna razlika u boji izmeu mujaka i enki pa otuda i razliiti sinonimi koji se veu za ovu zmiju. Tako je neki, opravdano ili ne, svrstavaju ak i pod crnostrika. Moda je to zbog injenice da mujaci imaju pepeljasto sivu boju dok su enke najee smee, sivosmee ili crvenosmee. Na leima se kod ove vrste zmija nalazi karakteristina cik-cak linija koja je u nekih primjeraka izlomljena, te ini rombove. Poskok je zmija koja se inae u prirodi hrani guterima, malim glodavcima i pticama. Pari se tijekom proljea a u jesen

enka okoti 5-10 ivih mladih. A zamislite, poskok nije agresivan i ako ga uznemirite poeti e siktati i pokuat e pobjei. esto ga treba jako isprovocirati da bi ugrizao. Ipak oprez kada kroite prirodom i dobro pazite kuda gazite jer ova vrsta zmija ne prata. Naime, prvi simptomi trovanja su bol i oticanje ugrizenog dijela tijela koje se javlja ve za 2-3 minute nakon ugriza. Otrov se iznimno brzo iri po cijelom tijelu pa je u sluaju ugriza nuno to prije i potraiti lijeniku pomo. Riovka (Vipera berus) slovi za najrasprostranjeniju zmiju Europe i najrasprostranjeniju zmiju uope. Prostire se preko cijele

Savjet vie

I riovka je izuzetno opasna zmija

Poskok (Vipera ammodytes) je najopasnija i najvea europB R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Poskok i riovkanajopasnije zmije

17
na svojoj okunici gdje se zmije esto mogu uoiti u blizini izvora vode te oko stogova sijena. To su njihova omiljena mjesta na kojima se zadravaju te jednom uoena zmija predstavlja realnu opasnost za sve ukuane. Stoga je ohrabrujua vijest kako se na tritu pojavio namjenski repelent za zmije znamenitog naziva VIPER ALT. Naime, latinski naziv za zmije je viper a rije je o gotovom pripravku odmah spremnom za uporabu. Dovoljno je navedeni repelent dobro protresti i nakon toga nanijeti na povrine koje su za zmije i najprivlanije (izvori vode, stogovi sijena i sl.). Jednom nanesen repelent odbija zmije u trajanju od 15 dana bez obzira na klimatske imbenike (kia ga ne ispire). Preparat je novost na naem tritu i bit e veliko olakanje za sve osobe koje imaju potekoe s navedenim gmazovima. Valja napomenuti, kako navedeni pripravak nema neugodan miris za ovjeka a to pak nije sluaj kada u vrtu zapalite staru automobilsku gumu ili elementarni sumpor u prahu! Jo jedna ivotinja stvara bauk tijekom ljetnih mjeseci kada je redovito i prisutna u cijeloj Hercegovini. Ipak, treba napomenuti kako je ovdje rije o pauku koji je s aspekta fitomedicine korisna ivotinja jer se u prirodi uglavnom hrani sitnim kukcima te skakavcima kojima time smanjuje brojnost. S druge strane, rije je o vrlo otrovnom pauku koji nikada ne

I crna udovica prijeti!

napada ovjeka ako na to nije primoran. Stoga se i ubodi od crne udovice u veini sluajeva dogaaju kada pauka prignjeimo rukom ili nogom. Navedeni pauk se rado zavlai i u obuu koja ostaje nou vani pred vratima, o emu bi ipak trebali malo povesti rauna. Jer ubodi crne udovice su vrlo bolni i bolesnici proivljavaju vrlo teke bolove to je ujedno i razlog zbog ega se ovog pauka trebamo i bojati. Ipak, otrov crne udovice slabije je izraen u odnosu na otrov zmija otrovnica i to iz prostog razloga to se radi o njegovim mnogo manjim koliinama. Usporedbe radi-poskok jednim ugrizom moe ubrizgati 200 mg svjeeg otrova dok crna udovica ubrizga svega 0,3-0,5 mg. U sluaju ugriza crne udovice pogreno je miljenje kako trebamo isisati i odstraniti to vie otrova iz organizma kao to se to radi kod ugriza zmije. Otrov crne udovice se iri iznimno brzo kroz organizam te stoga to prije trebamo i potraiti lijeniku pomo kako bi primili odgovarajui serum. Zanimljivo je da ovjek strljena i ose ne smatra pretjerano opasnim ivotinjama prem-

Ose znaju biti neugodne

da se tijekom vruih ljetnih dana lijenika pomo najee trai zbog njihovih uboda. Dakle, openito gledano i potkrijepljeno statistikim podacima realno najopasniji organizmi u toplijem dijelu godine su upravo strljeni i ose. Iako se to ini nemoguim, ubodi strljena mogu biti smrtonosni. Posebna opasnost lei u injenici kako strljeni mogu napasti ovjeka koji im se nesmotreno priblii. Stoga se nipoto ne pribliavajte rojevima strljena a ukoliko zamijetite nekoliko strljena u letu to prije se od njih i udaljite. Pored toga, i vrlo korisne pele mogu biti ponekad agresivne. Pa moemo slobodno rei da nema pravog pelara kojeg njegovi ljubimci nisu uboli

Oprezno s pelama

Strljeni i ose vrebaju

barem nekoliko puta. Zato se nikada nesmotreno nemojte pribliavati njihovim konicama te znajte kako one mogu biti opasne i u svojim redovitim preletanjima. Osim toga, kada se nalazite u blizini njihovih konica ne oblaite arenu odjeu te ne upotrebljavajte razne mirise i dezodoranse na koje su pele i vie nego osjetljive. Ukoliko ba morate prii pelinjim konicama uinite to onda kada se one roje jer tada pele nikada ne bodu!

enka crne udovice

Pele ponekad mogu biti agresivne

B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

18

TVRTKA ZA BUDUNOST
JoSip BRklJaa, ing.
Proli mjesec posjetili smo tvrtku Produkcia ija je osnovna djelatnost trgovina autodijelovima, a koja je locirana na podruju Mostara. Spomenuta tvrtka nalazi se u vlasnitvu ugledne obitelji Mileti i postala je jedna od najcjenjenijih i vie nego prepoznatljivih u svojoj brani. To nimalo ne udi s obzirom da djelatnici ovog renomiranog poduzea vode brigu o svakom pa i najsitnijem detalju. Tako su u krugu poduzea napravili pravi mali raj u kome tijekom stanke svi uposlenici mogu pronai trenutak za odmor. A da odmor bude uinkovit, pobrinuli su se pak sjemenarnini agronomi, koji su svojim strunim savjetima potpomogli formiranju vonjaka, vinograda, cvjetnjaka i travnjaka. Ukupno se radi o povrini od 10.000 etvornih metara, na ko-

joj se nalaze brojne vone vrste: trenje, vinje, jabuke, kruke, orasi, bajami, ipci te povrini na kojoj se nalazi mali vinograd od 250 vinovih loza. Sve to uope ne bi dolo do izraaja bez atraktivnog i besprijekorno ureenog travnjaka na koji otpada cca 7000 etvornih metara. I na koncu, da ne biste rekli kako malo pretjerujemo, drimo se one provjerene-kako slika vrijedi vie od tisuu rijei

Lijepo ureen okoli uz tvrtku Produkcija#

CIJEPLJENJE VOAKA OKULIRANJEM


nino Rotim, dipl. ing.
Od davnina je ovjek teio spajanju najkvalitetnijih osobina dvaju biljaka i odbacivanju negativnih svojstava. To se postiglo u najveoj mjeri primjenom raznih tehnika cijepljenja. Jedna od najzastupljenijih tehnika spajanja podloge i plemke jest okuliranje, to e ukratko biti prezentirano. Okuliranjem se prenosi jedan pupoljak plemke na podlogu. Moe se izvesti u dva vremenska termina: poetkom lipnja na budni pup, ili krajem kolovoza, poetkom rujna na spavajui pup. Kod prvog naina se u istoj vegetaciji razvije mladica iz umetnutog pupa, a kod drugog u iduoj vegetaciji. Tehnika je slijedea: na podlozi se otrim noem za cijepljenje na 10 cm iznad tla napravi uzduni rez od par centimetara a zatim kora popreno zasijee u obliku slova T. Potom se sa plemke skine pup s peteljkom lista jednim potezom noa i lagano umetne razmicanjem pod zasjeenu koru podloge. Na kraju se kora prisloni uz pup i povee gumenom vrpcom tako da pup ostane vani. Uspjeh cijepljenja emo provjeriti tako da ako pod laganim dodirom prsta peteljka otpadne nakon nekoliko dana cijepljenje je uspjelo, a ako peteljka uvene, potrebno ga je ponoviti.

Cijepljenje voaka na spavajui pup

RAZMNOAVANJE PLOASTIM OKULIRANJEM


nino Rotim, dipl. ing.
Ovaj nain cijepljenja se esto koristi u praksi. Provodi se na nain da se odabere zdrav izboj plemke i s nje se oprezno ukloni pup s ploicom, pazei pritom da se ne oteti kambijski sloj. Na podlozi se ukloni komadi kore. Pup skinut s plemke (ploica) se smjesti na izloeni dio drva podloge, tako da se kambijski spojevi spoje. Pup se vrsto zavee za podlogu da se ne moe pomicati. Kad pup i podloga srastu, pup e poeti bubriti i vezivo se moe ukloniti. Sljedee zime podloga se odree do nacijepljenoga pupa, tako da se u proljee potakne rast bujnog izboja iz cijepa.
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

19

SPECIFINOSTI GNOJIDBE

STOLNOG GROA
nino Rotim, dipl. ing.
Malo je poznato kako uzgoj stolnog groa zahtijeva mnogo strunog znanja a i sama tehnologija njegove proizvodnje puno je kompliciranija. To se prije svega odnosi na gnojidbu koja se u pojedinim segmentima treba prilagoavati zastupljenom sortimentu u vinogradu. Ipak, alosna je injenica kako nai vinogradari malo poznaju spomenutu materiju te samo oni najodvaniji obavljaju prihranu, i to prvenstveno nekim od univerzalnih gnojiva ili eventualno gnojivom na bazi bora. To je dakako poeljna i prihvatljiva mjera prihrane kojom se preko lista (folijarno) vinovoj lozi osiguravaju dovoljne koliine ovog elementa koji ima veliku ulogu u metabolizmu vinove loze. Naime, poznato je kako bor poveava klijavost i vitalnost polenovih zrnaca, ime se osiguravaju preduvjeti za normalnu oplodnju. Drugim rijeima, zahvaljujui boru, zametnutost bobica u grozdu puno je vea a njihov razvoj puno je sigurniji. To znai da prihrana borom, u veini sluajeva, otklanja pojavu osipanja cvata kod vinove loze. Jer praksa je pokazala da u Hercegovini ima dosta lokacija i vinograda u kojima svake godine, u manjem ili veem intenzitetu, dolazi do formiranja odreenog broja rehuljavih grozdova, to se u argonu naziva prhnue loze. Dakle, problem nipoto nije nerjeive prirode. Dovoljno je gnojivom na bazi bora lozu tretirati 2-3 puta, i to jednom ili dva puta prije, te jednom nakon cvatnje. A nedostatak bora posebno je izraen na laganim pjeskovitim tlima i u sunim uvjetima, bez osiguranog navodnjavanja (kap po kap). Spomenimo jo kako se bor osim folijarnim putem moe davati i fertigacijom odnosno putem tla, ovisno od vrste gnojiva koje imamo na raspolaganju. I dok gnojiva na bazi bora od vinogradara malo tko primjenjuje u svojim nasadima, dodavanje eljeza odavno je poznata i priznata mjera prihrane na podruju Hercegovine. To je i razumljivo s obzirom na injenicu da su naa tla karbonatna odnosno da sadravaju velike koliine vapna pa se eljezo u tlu nalazi u nepristupanom obliku za biljku. Stoga dolazi do toga da listovi malo po malo gube svoju prirodnu zelenu te poprimaju svijetloutu boju. Simptomi nedostatka eljeza manifestiraju se

Stolno groe puno je zahtjevnije za uzgoj u odnosu na vinsko. Osim toga, gnojidba stolnog groa u intenzivnom vinogradarstvu predstavljaju redovite agrotehnike mjere kojima trebamo posvetiti punu pozornost.
razdoblje, dolazi do pucanja pokoice bobice, ime se poveava osjetljivost prema sivoj trulei. Pored toga, takvi grozdovi gube na svojoj trnoj vrijednosti. Kako bi se pak premostili navedeni problemi, potrebno je nasade Cardinala, nakon zametanja bobica po do faze sazrijevanja, folijarno tretirati 2-3 puta s proizvodima trgovakog naziva BIOLIGHT (200 grama na hektar) uz dodatak gnojiva FLORAL K (3 kg/ha). Primjenom navedenih gnojiva utjeemo na kakvou sazrijevanja i boju groa te poveavamo sadraj eera u groanom soku. S druge strane, vrstou pokoice bobice Cardinala poveavamo ukoliko trsove tretiramo gnojivom CALCIUM FAST u koliini od 1 kg/ha. Kada se navode doze gnojiva izraene po jedinici povrine, a u naem sluaju radi se o hektaru, tada se podrazumijeva potronja vode u koliini od 1000 litara. Sve navedene proizvode moete pronai u naim Agrocentrima u Mostaru i irokom Brijegu gdje se ujedno moete detaljnije informirati o primjeni spomenutih gnojiva.

Sequestren protiv kloroze

Prihrana borom

Potekoe s klorozom

prvenstveno na mladim vrnim listovima i na vrhovima mladica. Meutim, ferokloroza se otklanja na relativno lagan nain, i to primjenom eljeznog helata koji se otopljen u vodi dodaje svakom pojedinanom trsu. Ovisno od proizvoaa, na naem tritu nalaze se i drugi pripravci na bazi eljeza a koji se mogu aplicirati i folijarnim putem. Bitno je napomenuti da u tom sluaju u istom spremniku nipoto ne smijemo mijeati zatitna sredstva (pesticide) ve se eljezo vinovoj lozi daje posebnim prskanjem. Inae kada su u pitanju folijarna gnojiva, puno ih je pametnije i poeljnije davati pojedinano i bez mijeanja s pesticidima. Cardinal je jedna od najzastupljenijih sorti stolnog groa u Hercegovini. Rije je ukusnoj sorti vrlo ranog sazrijevanja. Ugodna aroma i blago naglaeni muskatni miris spomenutu sortu ini jednom od najkvalitetnijih. Meutim, ukoliko u vrijeme sazrijevanja nastupi kino

Specifinosti Cardinala

Biolight obavezan u stolnom grou Calcium fast - za sorte sklone pucanju bobice

B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

PITANJA I ODGOVORI
Opadanje listova bugenvilije
Imam prekrasnu bugenviliju iji su listovi naglo poeli opadati, dok je cvijet ostao. Opali listovi su poutjeli, dok su neki od njih sasvim zeleni. No, meutim, na biljci zamjeujem malene zelene pupove. Stoga elim znati zbog ega je dolo do naglog opadanja listova i na koji nain pomoi biljci da se regenerira, ukoliko je takvo to jo uvijek i mogue. Unaprijed zahvalan! Do opadanja listova bugenvilije najvjerojatnije je dolo zbog nedostatnog zalijevanja tijekom vruih ljetnih mjeseci, posebice ukoliko tlo nije rahlo i propusno. Poto niste naveli jesu li moda uoeni pojedini tetnici ili da li je moda biljka bila izloena vjetru ili jakom suncu. Meutim, bilo kako bilo, ono to trebate znati jest injenica da ova prekrasna penjaica posjeduje jaku regenerativnu snagu (a uz sve to na biljci se jo uvijek zamjeuju zeleni pupovi), to znai da ete uz malo panje oko zalijevanja i primjene jednog od tekuih gnojiva uskoro, ponovno dobiti lijepu i zdravu biljku. Josip Brkljaa, ing. lova u korijen. I upravo ujesen kod svega to trebamo unititi koristimo jedan od ova dva pripravka. Razrijedi se otopina u omjeru 1:6 i svako deblo premae etkicom. Otopina e unititi panj i do najmanjeg korjenia, pa ga idue godine moete jednostavno izvaditi bez mehanizacije. Josip Brkljaa, ing. kada oborina nee biti barem 24 sata nakon njegovog apliciranja. Imajte na umu i injenicu da prilikom primjene oba spomenuta herbicida morate strogo voditi rauna da oni nipoto ne dospiju na zelene dijelove ili koru voaka. Nino Rotim, dipl. ing. Upravo zmije trae takva mjesta kao svoja stanita pogotovo ako su jo obrasla raslinjem. Kako bi se rijeili zmija moramo njihova stanita uiniti nesigurnim za obitavanje. Naime, poznato je da zmije ne obitavaju na povrinama gdje se ne osjeaju sigurnim. Takve povrine potrebno je kultivirati, raslinje oistiti, a po mogunosti to kamenje ukloniti. Osim toga, raslinje se moe i spaliti. Sprjeavanje naseljavanja zmija na neko podruje (vonjak, ili neku drugu povrinu) teko je izvedivo. Mogu se koristiti pocinana mrea sa sitnim oknima kojom se ogradi cijela povrina. Na tritu postoji pripravak repelent (Viperalt) koji se moe koristiti u rastjerivanju zmija. Tim pripravkom se prskaju zidovi oko kua, kamenjari i druge povrine. Nino Rotim, dipl. ing.

20

Miss rana sorta jagoda


Moete li mi navesti osnovne karakteristike jagode, sorte Miss, elio bih znati o kakvoj sorti jagode se radi poto planiram zasaditi ovu sortu u svom jagodnjaku? Miss je neto novija sorta jagode koju odlikuje bujan rast. U naem klimatu spada meu najranije sorte po vremenu dozrijevanja. Plodovi su crveni tijekom cijelog perioda sazrijevanja, slatkog su okusa i ujednaene krupnoe plodova od poetka do kraja berbe, to nije sluaj s mnogim drugim sortama. Plodovi su krupni, konusno produeni i ovalno spljoteni, velikog sjaja. Meso je svijetlocrvene boje, dok je u sredini ploda bijelo, vrsto i aromatino. Osim za vanjski uzgoj, sorta je pogodna i za uzgoj u plastenicima. Dakle, rana i vrlo perspektivna sorta jagode koja zbog svoje kakvoe sve vie i ulazi u sortiment hercegovakih uzgajivaa. Mladen Karai, dipl. ing.

Unitavanje divlje kupine u vonjaku


Posjedujem vonjak koji je odreeno vrijeme bio zaputen pa je dolo do masovne pojave divlje kupine. Probao sam je unitavati, ali bezuspjeno. Stoga vas molim da mi date koristan savjet kako je unititi a da pritom ne ugrozim voke koje usprkos mojoj odsutnosti daju obilat urod? Divlja kupina se moe unititi na dva naina. Na nain da, ukoliko se tlo ne obrauje te elite da trava ostane prisutna a kupina pak nestane, upotrijebite herbicid pod nazivom Starane 250. Navedeni herbicid se primjenjuje u koliini od 1,5-2 l/ha i to kada je dobro razvijena lisna masa korova pa sve do poetka cvatnje kupine. Drugi nain na koji moete unititi kupinu kao i sve ostale prisutne korove, a pri emu ete dobiti golo tlo, odnosi se na uporabu herbicida pod trgovakim nazivima Herkules i Ouragan system 4. Iz osobnog iskustva mogu vam potvrditi da su navedeni preparati pokazali izuzetne rezultate u pogledu unitavanja kupine te da s pravom slovi kao jedan od najefikasnijih herbicida na osnovi glifosata. Primjenjuje se kada kupina i ostali korovi imaju dovoljno lisne mase i u uvjetima

O kojoj sorti krumpiru se radi


U veljai sam kupio 20 kg krumpira kojeg sam posadio tijekom oujka. Prilikom kupovine od prodavaa sam traio ranu sortu krumpira. Krumpir je izuzetno dobro radio, a gomolji su neto izduljeni. Milim vas da mi odgovorite o kojoj sorti krumpira se radi jer ga namjeravam saditi i idue godine. Gomolji krumpira koje ste dostavili pripadaju sorti Liseta. Naime, gomolji ove sorte su neto izduljeni i glatke pokoice. Liseta pripada skupini ranih sorti krumpira namijenjenih za proizvodnju mladog krumpira. Izuzetna je rodna sorta i svake godine povrine zasaene ovom sortom se poveavaju. Mario ubela, dipl. ing.
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Vaenje vonih panjeva


Tijekom ljeta planiram posjei vei broj starijih vonih stabala. Zanima me kako najlake izvaditi panjeve. Nakon rezidbe tijekom jeseni panjeve je najbolje premazati jednim od herbicida na osnovi glifosata (Herkules ili Ouragan system 4). Koristimo fizioloku zakonitost da se u jesen kod drvenastih kultura hranjiva premjetaju iz nadzemnih dije-

Rastjerivanje zmija
Postoji li kemijski pripravak za rastjerivanje zmija. Naime, na svom imanju primijetio sam nekoliko zmija u blizini jedne nakupine kamenja koja se nalazi u zaputenom vonjaku.

21

LJETO U POVRTNJAKU
JoSip BRklJaa, ing.
U toplijim dijelovima Hercegovine tijekom srpnja i kolovoza ozbiljniji proizvoai nastavljaju sjetvu i sadnju povra kako bi zadovoljili potrebe trita. Istina, uvjeti za sjetvu povra nisu optimalni jer ipak u ovo doba godine esto vladaju tropske vruine. Stoga je biljkama potrebno osigurati dovoljne koliine vode kako uloeni trud ne bi bio uzaludan. Osim toga, prije sjetve sjemena nuno je kvalitetno pripremiti tlo, to podrazumijeva i unoenje odgovarajuih biljnih hranjiva. Prije sjetve ili sadnje povra nikako ne smijemo zaboraviti ni unoenje insekticida u tlo s tim da se obvezno konzultiramo s lokalnom savjetodavnom slubom. Nije nevano napomenuti da sve navedene radove u povrtnjaku, poevi od zalijevanja pa do unoenja gnojiva, trebamo obavljati predveer ili rano ujutro, kad temperature nisu previsoke. Razumljivo je da su podaci u tablici orijentacijski i da optimalno vrijeme sjetve ovisi od vladajuih klimatskih prilika. Svakako da je najkritiniji period sjetve u razdoblju od 20 srpnja do 10 kolovoza. Osim sjetve, aktualna je i sadnja prijesadnica povra: cvjetae, endivije, kelja pupara, zimskog kelja, zimskog kupusa, jesenske salate i dr. Pri tomu prednost imaju prijesadnice proizvedene kontejniranim nainom i to iz razloga to se bez veih potekoa mogu saditi tijekom cijele godine uz izostanak stresa-za-

Iako su temperature u ovom razdoblju iznimno visoke intenzitet radova u povrtnjaku se tek neznatno umanjuje. Proizvoaima je vano osigurati kontinuitet berbe svjeeg povra koje se u naim junim podrujima od jeseni, zime pa sve do travnja moe brati na otvorenu polju i plasirati na trite

hvaljujui grudi supstrata oko korijena. Sadnja se obavlja u dovoljno vlano tlo s tim da dva tjedna nakon sadnje trebamo obaviti i prvu prihranu (KAN i sl.). Kako je ovo godina s pojaanom pojavom lisnih uiju i stjenica, trebamo voditi rauna i o zatiti prijesadnica, to se prije svega odnosi na kupusnjae. U tu svrhu koristi se vei broj insekticida s ijom primjenom su povrari ve dobrim dijelom i upoznati. Meutim, dobrim dijelom nisu upoznati sa suzbijanjem korova u kupusu. Poto se u naim krajevima nalazi vei broj proizvoaa kupusa iji se uzgoj bazira na prijesadnicama, i suzbijanje korova treba podrediti tom nainu proizvodnje. Tako se prije presaivanja prijesadnica moe koristiti: TREFLAN (1,5-2 l/ha), GOAL EC (2-3 l/ha) i STOMP (3-4 l/ha) dok se 10-14 dana nakon presaivanja kupusa koriste: BUTISAN S (2-2,5 l/ha). Koji e se od navedenih preparata koristiti, ovisi o tipu tla i

Ljetna sjetva mrkve

Kasna sadnja rajice

kulturi koja e se uzgajati nakon kupusa. Meutim, treba imati na umu da se jednokratnom primjenom herbicida ne postiu

eljeni rezultati te je prije izbora herbicida preporuljivo kontaktirati s lokalnom savjetodavnom slubom.

Sjetva povra u toplijim podrujima

VRSTA POVRA
CVJETAA CIKLA ENDIVIJA MRKVA PERIN RADI PORILUK JESENSKA SALATA ZIMSKI KUPUS ZIMSKI KELJ GRAH MAHUNAR

KOLIINA SJEMENA (m2)


3 3 3 4 3 5 15 3 3 3 15

VRIJEME SJETVE
01.07.-20.07. 01.07.-10.07. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-31.08. 01.07.-15.07. 01.07.-20.07. 01.07.-15.08.

B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

NOVOZELANDSKI PINAT
maRio uBela, dipl. ing.
Naime, novozelandski pinat dobro raste u toploj i vlanoj klimi te se, sukladno tomu, izvanredno udomaio i na naem podneblju. S druge strane, naim je povrarima znano kako tzv. obini pinat tijekom ljeta nipoto kvalitetno ne uspijevaju uzgojiti. To je razumljivo s obzirom da u uvjetima visokih temperatura, koje su redovite u ljetnim mjesecima, i pod utjecajem dugog dana spomenuti pinat obino i procvate. Stoga se pojavilo rjeenje u vidu novozelandskog pinata. On za ljetnih mjeseci nesmetano raste i razvija se, to znai da mu velike vruine ne smetaju, ve mu naprotiv veoma gode. Dovoljno je osigurati povremeno pravodobno zalijevanje i ljetni pinat e vrlo brzo formirati dugu i bujno razgranatu poleglu stabljiku ije listove beremo sve do kasne jeseni. Njegove pak listove i mlade izboje pripremamo na isti nain kao i pinat. Najvie se pripremaju kuhana jela, premda se mladi izboji mogu jesti i svjei u vidu salata. Novozelandski pinat ima trokutaste malo naborane listove koji su neto manji i soniji od uobiajenog i puno nam poznatijeg pinata. Listovi su jednostavni, glatki, debeli, do 7 cm dugi i 4-5 cm iroki. Rastu na

22

Na zahtjev velikog broja itatelja u naem poljoprivrednom glasilu ponovno objavljujemo prilog o malo poznatoj vrsti povra-novozelandskom pinatu, zeljastoj biljci koja potjee s Novog Zelanda i Tasmanije a koja s botanikog gledita nema nikakvih slinosti sa klasinim pinatom. U toplijim podrujima navedeni pinat viegodinja je biljka koju ete tijekom ljetnih vruina uspjeno moi uzgojiti, to pak nije sluaj s uobiajenom vrstom pinata...

Novozelandski pinat

Bioloke posebnosti

zeljastoj stabljici koja je polupuzava i koja moe dosei do jedan metar u promjeru. Cvjetovi su u pazuhu listova, smjeteni na kratkim stapkama i imaju utozelenu boju. Viesjemeni plod je specifinoga zvonolikog oblika s etiri roia pri vrhu, maslinastozelene boje, a sadri do osam sjemenki. Zahvaljujui snanom i iznimno razgranatom korijenu, novozelandski pinat dobro podnosi suu premda za vee i bolje prinose moramo osigurati ravnomjernu opskrbu vodom. I dok u toplijem ambijentu uspjeno raste, njegov uzgoj znatnije ograniavaju niske temperature te se za biljke kritinim smatraju temperature ispod nitice. Slino ostalom lisnatom povru, novozelandski pinat u plodoredu dolazi na drugo

Nain uzgoja

mjesto, i to nakon kupusnjaa i plodovitog povra. Uzgaja se izravnom sjetvom sjemena, ali uz uvjet da se sa sjetvom poinje neto kasnije tj. tek kada se temperature tla podignu iznad 20-tak stupnjeva C. Zbog neto vrih ovojnica i dugog nicanja prije sjetve se prakticira namakanje sjemena u mlakoj vodi u trajanju od 24 sata. Meutim, na taj nain pripremljeno sjeme moramo sijati iskljuivo u vlano tlo. Sije se na razmak redova od 80 do 90 cm i 30 do 40 cm u redu. Poto posijane biljke u poetku sporo rastu, nuno ih je redovito okopavati, a sve kako bismo ih titili od tetnih korova i kako bi razbili pokoricu, te time gubitak vode iz tla sveli na najmanju moguu mjeru. S okopavanjem se nastavlja sve dok biljke dobro ne pokriju tlo. Berba moe zapoeti 40 do 50 dana nakon nicanja, s tim da se beru iskljuivo dobro razvijeni listovi ili se pak beru mladi izboji do 20 cm duljine s 5 do 6 dobro razvijenih listova. Ustvari, reemo vrnih desetak centimetara grana a na svakoj ostavimo po nekoliko listova. U pazucima ostavljenih listova formirat e se novi izboji koji se opet reu, ali

tek kada dovoljno narastu. Na spomenuti nain stalno potiemo grananje biljke i stvaranje novih, mladih izboja, to znai da se novozelandski pinat obino bere jednom tjedno sve do prvih mrazeva. Bitno je napomenuti kako stariji listovi i izboji nisu jestivi jer sadre previe celuloznih vlakana. A jednom posijan i uzgojen trajno ostaje u povrtnjaku iz razloga to e neugledni ukasti cvjetovi redovito donijeti sjeme koje, kada dospije u tlo, zadrava klijavost sve do naredne sezone. Ali, nemojte brinuti!

Berba

U sjemenskom asortimanu Agrocentri u Mostaru i irokom Brijegu svim ljubiteljima egzotinog osigurali su, pored ostalih neuobiajenih povrtnih vrsta, i dovoljne koliine prigodno pakiranog sjemena novozelandskog pinata.
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

23
temperaturi neto veoj od toke smrzavanja. Kupljenu pak na trnici moete uvati zamotanu u papir u hladioniku do tri dana. Meutim, trebate znati da se cvjetaa najbolje pripravlja kuhanjem na pari, premda se moe kuhati i u vodi bez soli. A otkrit emo vam i malu tajnu-ukoliko je kuhate u slanoj vodi, brzo e vam potamniti. Osobito je ukusna ukoliko se kuha u mjeavini vode i mlijeka, a dobro doe i pokoji zain kao to su vlasac, celer ili perin. U dalmatinskoj se kuhinji pak najvie priprema na leo, zainjena kvasinom i maslinovim uljem. Pa tko voli neka izvoli

LJETNA SJETVA ZIMSKA BERBA


Zbog svoje izvanredne hranjive vrijednosti cvjetaa pripada samom vrhu povrarskih kultura. Rije je o odlinoj dijetetskoj namirnici koja bi trebala nai mjesto u svakom povrtnjaku
nino Rotim, dipl. ing.
Kao i ostale kupusnjae cvjetaa potjee s Mediterana i Bliskog istoka. Prva pisana informacija o cvjetai potjee iz 12. stoljea to znai da je imala znaajnu ulogu u svijetu povrarstva starih civilizacija. Iako u naim krajevima nije zastupljena kao primjerice rajica i paprika zamjetno je da proizvodnja cvjetae zadnje desetljee u svijetu itekako raste. Moda je tomu uzrok i njena hranjiva vrijednost koja se ogleda u sadraju ugljikohidrata, bjelanevina, masti, minerala (natrij, kalcij, fosfor, magnezij, eljezo, jod) te vitamina (A,B i C). Ipak, tomu pridonosi injenica kako se veliki metamorfozirani cvat s nekoliko najmlaih listova moe koristiti kao povre prisutno na tritu gotovo cijele godine. da automatski ima i vee potrebe za vlagom i hranjivim tvarima. Tako je praksa pokazala da nedostatak vlage u tlu, ali i samom zraku, znatno usporava rast lisne mase, koja ostaje sitna s jakom votanom prevlakom, pa nastupa prijevremeno oblikovanje cvjetnih glavica slabe kakvoe. Svakako treba napomenuti kako cvjetaa najveu potrebu za vlagom iskazuje u vrijeme oblikovanja cvjetne glavice. Stoga treba uzeti u obzir injenicu kako se navedeno povre moe uspjeno proizvoditi samo uz dobro natapanje, prvenstveno metodom oroavanja (kienja) biljaka i tla, ime se stvara visoka relativna vlaga zraka to itekako godi cvjetai. U naim toplim krajevima cvjetaa se za zimsku i proljetnu berbu sije u kolovozu a sadi u rujnu, dok se za jesensku berbu sije u srpnju a sadi u kolovozu. U neto hladnijem klimatu cvjetau treba posijati neto ranije kako

Fizioloki poremeaji kod uzgoja


bi se sama berba planirala prije dolaska hladnijih dana, odnosno, prije pojave mrazeva. Sadnja se obavlja na razmak redova od 60 cm, koliko iznosi i razmak unutar samih redova. Navedeni razmak redova potreban je kod uzgoja kasnih jesensko-zimskih sorata tj. hibrida koji zahtijevaju i neto vie proizvodnog prostora. Meutim, veina hercegovakih povrara prakticira neto manji razmak sadnje (40 x 40 cm) kako bi na taj nain to bolje iskoristili prijeko potrebne, ali jo uvijek male i usitnjene, proizvodne povrine. Cvjetaa se bere u stadiju tehnoloke zrelosti, kada cvat dosegne promjer preko 10 cm, to odgovara sortnim svojstvima. Berba se odvija za suha vremena, rezanjem do korijena, tako da uz glavicu ostane nekoliko listova. Budui da se cvatovi ne razvijaju ujednaeno, berba je sukcesivna. Nakon branja cvjetau je potrebno naglo ohladiti i uskladititi na

Berba cvjetae

Fizioloki poremeaji u razvoju cvata cvjetae najee se manifestiraju kroz: formiranje sitnog cvata, prorastanje brakteja, riavost i sljepoa Sitni cvat sasvim otvara unutranje lie rozete prije nego to cvat postigne trnu veliinu. Vie je moguih uzroka: zastoj u rastu, nie temperature nakon presaivanja, prestare presadnice, slba ishrana duikom. Prorastanje brakteja pojava malih listova koji prorastaju kroz cvat. Dok je cvat dobro zatien liem, ti su listovi bijeli, a im se izloe svijetlu, postaju zeleni. Riavost pojava malih cvjetnih pupoljaka na povrini cvata, to cvatu daje samtast izgled. I ta pojava je u vezi s temperaturama od 15 do 25 dana nakon zametanja cvata. Sljepoa rozeta lia bez cvatau stadiju sedmog ili osmog lista ugiba vegetacijski vrh od niskih temperatura (0 do -1oC), listovi su deblji i tvri nego to je normalno zbog nakupljanja ugljikohidrata.

Vrijeme sjetve

Cvjetaa ima neto slabije razvijen korijenov sustav, to znai


B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Voda kao bitan imbenik uzgoja cvjetae

Nasad cvjetae

24

UZ MALIRANJE RIJEE ZALIJEVANJE


ivica doko, dipl. ing.
Maliranje je prekrivanje tla slojem materijala anorganskog ili organskog porijekla s ciljem umanjivana isuivanja tla. Pored toga sprjeava se rast korova. Ukoliko je materijal za maliranje organskog porijekla, razgradnjom obogauje tlo organskom tvari i potie rad korisnih mikroorganizama u tlu. Za maliranje se koriste razne folije, sijeno, suho lie, pljeva, piljevina, borove iglice, kompost, kora drveta, ljunak. Tehnika maliranja je primjenjiva i u komercijalnim nasadima, posebno povra. Koriste se perforirane folije u bojama. Ljeti najee bijele boje, tamnije boje u ostalom dijelu godine. Primjenjujui folije uz navodnjavanje kap po kap, postiu se najbolji efekti. Manji utroak vode biljka ima kontinuirano na raspolaganju dovoljno vlage, umanjuje se stres uslijed nagle promjene temperature, kroz sistem je mogue dodavati tekua gnojiva. Folija smanjuje isparavanje, takoer sprjeava nicanje korova, manje je bolesti, dozreli plodovi su ii jer ih ne prlja zemlja pa je olakana berba. Svakako, folija je isplativa investicija jer e se troak vode za navodnjavanje viekratno smanjiti, a takoer i vrijeme potrebno za navodnjavanje. Na manjim povrinama moemo za svoj povrtnjak koristiti prirune materijale koje esto smatramo otpadom u vrtu, a koji su itekako korisni. Pokoenu travu koja nam nakon konje smeta deponiramo u manje izloeni dio vrta te iskoristimo kao pokriva povra na gredici. Suho lie, pljevu, piljevinu ili drugi organski otpad iz domainstva moe se koristiti kao materijal za maliranje. U ukrasnom dijelu vrta treba koristi mal koji je estetskim izgledom primjereniji toj namjeni vrta. Rijetko se cijeli vrt prekriva, ali je poeljno da se malira povrina oko vrijednih i zahtjevnijih biljaka u vrtu (rue, ukrasne trajnice i dr.). Prekriva se povrina oko debla stablaica i grmova koja obuhvaa zonu korijenove mree. Gredice jednogodinjeg bilja su uglavnom omeene pa se prekriva cijela gredica. Estetski gledano najljepi je mal je kore drveta, lijepo izgleda, obavlja funkciju, kao podloga jae istie ukrasnu vrijednost biljaka, posebno cvatuih . Kod uzgoja trajnica i grmova moe se koristi ljunak sitnijih granulacija ili rijeni oblutak, tad je poeljno niskom ogradicom odijeliti taj prostor od okolnog travnjaka zbog jednostavnijeg odravanja i urednijeg izgleda. U svakom odravanom vrtu ima pokoene trave, koja je problem pri skupljanju i uklanjanju sa travnjaka. Prostire se sloj trave visine oko 5 cm, no on e se uskoro slegnuti i smanjiti na polovicu Trava je kao mal kratkog vijeka pa je treba obnavljati svaka 2-4 tjedna, to se poklapa s intervalima konje, uredno odravanih travnjaka. Ne koristiti travu kao mal ukoliko je travnjak tretiran herbicidima. U jesen muku muimo s otpalim liem, ak ga skupljamo u velike vee za smee i vozimo na deponij. teta je odvoziti vrijedan dio vrta. Iskoristimo lie za proizvodnju komposta. Zbog poveanog sadraja lignina sporo se razgrauje, pa se moe koristiti i direktno za maliranje gredica. Tijekom zime stavlja se na gredice u sloju od 5 cm. Do proljea e se dio razgraditi i stanjiti pa e biti olakana proljetna sadnja. Ovo su izvrsni materijali za maliranje. Piljevina je otpad u drvnoj industriji, isto tako i pri rezanju drva za ogrijev. Sjeckalicom za grane moemo usitniti sav drveni otpad u vrtu. Piljevina je pogodne za maliranja novozasaenih stabala i grmova, ali se koristi i u maliranju gredica povra. Zbog sadraja tanina i drugih tvari koji raspadanjem piljevine nastaju mogu imati tetan utjecaj na mlade biljke povra. Za povre je primjereniji mal od pokoene trave. Kora drveta je jako zahvalan materijal za maliranje. Najee se koristi usitnjena kora crnogorinog drvea. U trgovinam su u ponudi gotova pakiranja raznih veliina komadia kore. Za manje povrine je primjerenija vie usitnjena kora, a za vee povrine krupnije usitnjena. Najee se koristi u ukrasnom dijelu vrtu zbog izrazito lijepog izgleda. Kora spada u tvre materijale za maliranje koji su bio razgradivi pa mikroorganizmi trebaju vie energije da bi je razgradili pa time troe i hranjiva iz tla, posebice duik. Stoga je prije samog maliranja potrebno izvriti prihranu

U ove ljetne vrue dane nastojimo sauvati nae povrtnjake i cvjetnjake od ege viekratnim zalijevanjem. Visoke temperature potiu brzo isparavanje vode, pa se ini na trud uzaludan. Doskoimo tome tehnikom maliranja.

Pljeva i piljevina

Mal u nasadu rajice

gnojivima na osnovi duika, po mogunosti organskog uz dodatak mineralnih. Kora drveta se prostire u sloju visine 5 cm i jedan je od dugotrajnih maleva. U priobalju u borovim umama lako se moe doi do otpalih borovih iglica koje se mogu iskoristiti za mal. No, razgradnjom borovih iglica dolazi do zakiseljavanja tla, stoga se mal od borovih iglica preporuuje samo za one biljke kojima odgovara kiselo tlo (azaleje, kamelije, hortenzije i dr.).

Borove iglice

Pokoena trava

Kora drveta

Otpalo lie

Koriste se i kokosova vlakna proizvedena iz ljuske kokosovog oraha. Izrazito su lijepe okoladne boje pa se sve vie koriste za prekrivanje cvjetnih gredica Karton je takoer naao primjenu u maliranju. Nakon postavljanja obveznoga natopiti vodom kako ga vjetar ne bi odnio. Improvizirano rjeenje pa ga koristiti prilikom sjetve prije nicanjaja da bi se sauvala povrinska vlaga.
B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Ostali materijali pogodni za maliranje

25

SJETVA POVRA NAKON ETVE


Iako je proizvodnja postrnog povra, bilo sjetvom ili sadnjom prijesadnica mogua, ona je barem do sada malo koritena. Ali, zato ne iskoristiti povrtnjak i tijekom ljeta jer u njemu jo uvijek moe biti vrlo ivo
ivica doko, dipl. ing.
Moemo slobodno rei kako tijekom ljeta u naim krajevima imamo obiaj zapustiti nae lijepe povrtnjake ostavljajui ih na miru sve do jesenske sjetve blitve i pinata. Ali, tu grijeimo, istina pojedini iz neznanja a neki iz nemara, jer postoji veliki broj povrtnih kultura koje moemo uspjeno uzgojiti i tijekom ljeta. Meutim, proizvodnja povra ne moe biti zasnovana, a da nije osigurana voda za natapanje, jer bi to bio i suvie velik rizik i financijski gubitak. Posebice je to izraeno u naim toplijim, junim krajevima, kad su u vrijeme sjetve ili sadnje povra znatnije izraeni suni dani i u duljem razdoblju. nju postrna proizvodnja povra da i jedan dan ranije sjetve ili sadnje puno znai iz razloga to ga u jesen ne moemo nadoknaditi. U naim sjevernijim podrujima situacija je malo drugaija jer tamo opasnost od sue gotovo da i ne postoji, to tamonjim povrarima daje veliku prigodu proirenja postrne proizvodnje. Meutim, iako je vrlo mogua tamo postrna proizvodnja gotovo da i ne postoji. slobodno uzgajati tijekom ljeta, ak i lukoviasto te plodovito povre premda su mogunosti znatno i ire. Ipak, istini za volju u cilju pouzdanije postrne proizvodnje povra potrebno je poznavati klimu svakog pojedinog kraja s posebnim osvrtom na zbroj topline i oborina po mjesecima. Bilo kako bilo, nadam se da e ljubitelji povra biti potaknuti ovim tekstom kao to je to bio i sluaj s lankom o ljetnoj sadnji krumpira u Hercegovini. I doista je upalilo, u Hercegovini e se ove godine u sklopu obiteljskih povrtnjaka mladi krumpir dva puta vaditi. Njegov uzgoj bi bio puno i vei da mu je i otkupnoprodajna cijena neto vea. Ali, barem emo se za osobne potrebe moi pogostiti mladim krumpirom serviranim na stolovima za boine i novogodinje blagdane. Vjerovali ili ne

Razumljivo je da tijekom vruih ljetnih dana povru moramo osigurati dovoljne koliine vode jer svakako moramo nadoknaditi i gubitke vode nastale isparavanjem. Osim toga, ukoliko je u trenutku sjetve ili sadnje tlo bilo vlano, zasnivanje kulture povra bit e bre i gotovo. Dakle, elimo naglasiti kako sjetva ili sadnja povra u suho tlo ne dolazi u obzir. Ako je tlo suho, a nemamo dovoljno vode za natapanje, onda samu sjetvu trebamo odgoditi do prve jae kie. Ali, isto tako moramo znati kad je u pita-

Bez natapanja nema ni postrnog povra

ini nam se da tu ipak prednjae kupusnjae jer ovo glavato povre se nekako tradicionalno sadi i uzgoja tijekom ljeta u Hercegovini. Ovdje je uglavnom rije o proizvodnji iz prijesadnica za koju bi najprikladnija bila srednje teka tla (tee ilovae) koja dobro uvaju vlagu. U samoj gnojidbi kupusnjaa se obino rabe i vee koliine stajskog gnoja iako je za njegov uspjean uzgoj nuno u tlo prije sadnje unijeti i malo mineralnog gnojiva. Osim kupusa u naem klimatu se postrno moe uzgajati i korijenasto povre poput mrkve koja doslovce moe uspijevati cijele godine. Tlo za mrkvu i ostalo povre iz ove skupine mora biti lakeg mehanikog sastava s dovoljno vlage i hranjiva. Za ovu skupinu povra su idealna naa pjeskovita tla. Ali, i ostale vrste moemo

Koje povre se najee proizvodi postrno?

Sjetva nakon etve B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

NEMATORIN I VERTIMEC
vrhunski insekticidi za suzbijanje opasnih tetnika na povru

26

Simptomi napada nematoda

Simptomi napada na krastavcu

danko toli, dipl. ing.

Nematorin 10G

- granulirani insekticid za suzbijanje nematoda i injaka Nematode su tetnici koji priinjavaju velike tete u proizvodnji povra u plastenicima i staklenicima, posebno na rajici i krastavcu. To su vrlo sitni organizmi, najee konastog ili ovalnog oblika veliine 0,5-1,0 mm i teko se primjeuju golim okom. tete priinjavaju sisanjem sokova iz korijena biljaka. Kao posljedica sisanja dolazi do formiranja guka (zadebljanja) na korijenu. Korijen krlja, a na rane se naseljavaju drugi patogeni, prvenstveno uzronici bolesti korijena. Sve ovo uzrokuje krljanje biljke koje dovodi do

propadanja nasada. Glavni uzrok nagomilavanja ovih tetnika u plastenicima predstavlja monokultura i nepotivanje plodoreda. Borba s nematodama je vrlo oteana i skupa. Na tritu postoji vrlo malo preparata za ovu namjenu, a pored visoke cijene, primjena takvih pripravaka nije jednostavna i najee je opasna za korisnika koji rukuje takvim sredstvima. Ve nekoliko godina vodea tvrtka u proizvodnji pesticida Syngenta distribuira granulirani insekticid nematocid pod trgovakim imenom Nematorin 10G . Osnovna prednost ovog pripravka je vrlo jednostavna primjena s vrlo malim rizikom za trovanje korisnika ukoliko se pridrava uputa. Primjena je neposredno prije sadnje ili zajedno

s sadnjom. Vrlo je bitno dobro usitniti tlo i ravnomjerno rasporediti granule. Nemathorin se mora plitko unijeti u tlo na dubinu 10-15 cm strojno (rasipaima) ili na malim povrinama frezom. Odmah nakon unoenja u tlo moe se pristupiti sadnji presadnica. Ako se preparat unese duboko u tlo, nee biti dovoljno uinkovit. Granule moraju biti u zoni razvoja korijena mlade tek posaene biljke. Doza je 25 kg/ ha u trake ili 40 kg / ha irom. U ovoj dozi preparat ima odlino djelovanje i na neke druge tetnike u tlu kao npr. injake. Primjena ovog pripravka se ne preporua nakon sadnje.

VERTIMEC pripravak za suzbijanje tetnih grinja (pauka)


Povrtne kulture napada veliki broj tetnih organizama meu kojima posebno mjesto imaju grinje (pauci). Grinje su sitni organizmi koji siu na naliju listova, a kao posljedica sisanja listovi mijenjaju boju, ute i na kraju se sue. Napadnute biljke zaostaju u porastu i esto propadaju. Trenutno se na tritu nalazi mali broj kemijskih pripravaka koji se mogu koristiti za suzbijanje tetnih grinja. VERTIMEC je dobro poznati akaricid insekticid, koji se ko-

risti za suzbijanje vie tetnika, a osnovna mu je prednost pored odlinog djelovanja kratka karenca. Osim vrhunskog akaricidnog djelovanja na grinje (pauke), Vertimec ima odlino djelovanje i na druge tetnike (lisne minere, i tripse). Vertimec se koristi se u dozi 8-10 ml u 10 lit vode uz dodatak Bijelog ulja 0,25% ili nekog okvaivaa 0,1%. U uvjetima visokih temperatura i sunanog vremena preporuuje se prskanje rano predveer ime se postie bolji uinak . Vertimec je kod nas registriran u krastavcu , jabukama i krukama, u susjednoj Europi iroku primjenu ima u proizvodnji ostalog povra, agruma, ukrasnog grmlja i cvijea.

Jak napad grinja na rajici

Vertimec - pripravak protiv grinja B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

27

SJEME ZA BUDUE GENERACIJE


Tradicionalno se u hercegovakim vrtovima ostavljalo nekoliko biljaka za sjeme. Meutim, iako su se pojedina sjemena izgubila jo nije kasno da i ono malo nae vrtne batine ostavimo buduim generacijama
nino Rotim, dipl. ing.
I doista, esto se moe uti pitanje tipa imate li sjeme jabuara, ali one starinske, domae rajice. Ili redoviti vapaji e da mi je negdje pronai sjeme one nae starinske ilike rajice, to je pak u okolici Mostara oduvijek bio ideal velikih ali uvijek ukusnih plodova rajice. Stoga se samo i namee pitanje kako sauvati ta naslijeena, stara sjemena. Prije svega treba znati da se kod velike veine povra sjeme nalazi u samom plodu, kao to je sluaj primjerice kod rajice. Zato je prvi i osnovni preduvjet da za sjeme odaberemo onu biljku, odnosno, plod koji je najljepi i za koje ve po vanjskom izgledu uoavamo da je pravi predstavnik svoje vrste. Takve biljke imaju lijepe cvjetove, pravilne su grae, listovi su zdravi dok su plodovi pravilni i lijepo oblikovani. Dakle, u mnotvu priliito jednakog povra trebamo izdvojiti nekoliko najljepih plodova za sjeme. Kada smo odabrali dotine biljke ili plodove, moramo ih ostaviti malo dulje na samoj stabljici kako bi i sjemenke to bolje dozorile. Nakon ubiranja sonih plodova (rajica, krastavci i sl.) potrebno ih je adekvatno uskladititi kako bi se umanjila i koliina samog soka u njima. Dakle, potrebno je prvo odvojiti sjeme od sonog mesa ploda a to se moe postii jedino ukoliko takve plodove osuimo. Odvajanje sjemenki iz suhih plodova moe se provesti njihovim vjetrenjem ili prosijavanjem. Poeljno bi bilo odvojene sjemenke prostrti u tankom sloju nekoliko dana kako bi se to bolje i osuile. Za tu svrhu trebamo koristiti suhe i prozrane prostorije. Nakon toga osueno sjeme trebamo prosijati kroz sita jer tim postupkom moemo odvojiti sitno i turo sjeme tako da e nam ostati samo ono ujednaeno i isto. Moramo znati kako emo samo suho i isto sjeme moi uspjeno uvati. Iako se samo sjeme moe uvati u manjim staklenkama ili kartonskim kutijama, domaicama su ipak najmilije papirnate vreice (fieci) jer se u njima sjeme najbolje i najuspjenije sauva. Barem, tako domaice tvrde.

moe pronai i njihovo sjeme. Ali, postavlja se pitanje kako sauvati sjeme kupusa? Vrlo jednostavno! Nakon berbe kupusa odaberemo krupnu i zdravu glavicu koju nakon kompletnog upanja (ne otkidanja) trebamo zakopati u tlo na dubinu od 10-tak cm. Na proljee e se iz navedene glavice razviti cvjetna stabljika koja na vrhovima grana nosi grozdaste cvatove. Plod je komuka s unutarnjom pregradom dok je sjeme sitno i okruglo. Dakle, unutar komuki (mahuna) nalazi se eljno oekivano sjeme koje je potrebno jo samo uskladititi.

staklenke ili papirne vreice na kojima ete obvezno nalijepiti naljepnicu s naznaenom vrstom sjemena, datumom i godinom kad je i ubrano. Meutim, morate biti oprezni jer sjeme uzgajano na jednoj lokaciji gdje uspjeno raste ta vrsta bilja moda u vaem vrtu i ne uspije ba tako dobro. Jer treba znati da i male promjene u zemljinim i klimatskim prilikama mogu dati razliite rezultate. Ipak, budimo optimisti! Ratika je moda najbolji primjer tradicionalnog uvanja sjemena. Sjeme ove kupusnjaa ne moe se pronai u trgovinama, nego iskljuivo kod proizvoaa koji ga decenijama ubiru i uvaju. Zbog toga se je ova kupusnjaa i dugo zadrala, ali isto tako i prenijela na mnoge kontinente gdje got su Hercegovci i Dalmatinci kroili.

Ratika najbolji primjer

Sakupljanje sjemena

Iako su naa stara sjemena kupusnjaa odavno zavrila u zaboravu, jo uvijek se u nekom hercegovakom zaseoku

A na koji nain sauvati sjeme kupusa?

Potpuno zrelo sjeme, oieno od zemlje, praine i ostataka pljevica te prosueno na odgovarajui nain moete spremiti za iduu sezonu. Najbolje je sjeme spremiti u male

Spremanje i uvanje sjemena

Ratika u cvatnji B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Mahune za sjemena

UZGOJ KUKURUZA

28

EERCA
doc. dR. Sc. Zlatko SvenJak
eerac spada u specijalne tipove kukuruza i od obinog kukuruza razlikuje se po prisutnosti gena koji smanjuju sintezu kroba u endospermu, a poveavaju razinu eera i vodotopljivih polisaharida. Zrno eerca u optimalnom trenutku berbe prosjeno sadri oko 15 % eera, a u pojedinim sluajevima moe sadravati i do 30 % vodotopljivih polisaharida. Prema kemijskom sastavu, moe se usporediti s mladim grakom. U zemljama gdje se uzgaja, veina proizvedenog kukuruza eerca industrijski se prerauje (konzerviranjem ili zamrzavanjem) u razliite proizvode, a manji dio na trite dolazi u svjeem stanju. Sadraj eera u zrnu kultivara eerca postie svoju maksimalnu vrijednost izmeu 18 i 22 dana nakon svilanja, ime nastupa tehnoloka zrelost za berbu, a nakon toga sadraj eera u zrnu konstantno opada. Tako se ve 28 dana nakon oplodnje razine eera u zrnu smanjuje 50% i vie. Stoga je optimalno vrijeme za berbu eerca razmjerno kratko. Najvei sadraj eera u zrnu u optimalnom stadiju berbe je u tzv. supereercima. Kultivari supereerca sadravaju neto manji postotak poljskog nicanja i slabiji poetni porast, ali je brzina

Kukuruz eerac je vrijedna povrtna kultura s ratarskim nainom uzgoja. Uzgaja se iskljuivo za ljudsku prehranu u svjeem ili preraenom stanju, i to osobito u SAD-u, dok je njegov uzgoj u nas jo u razvoju.
u klip i izgrizati zrna, to znatno umanjuje vrijednost klipa eerca namijenjenog za prodaju na tritu. Gusjenice kukuruznog moljca prezimljuju u stabljici kukuruzovine i zato je vana mjera njegova suzbijanja potpuno zaoravanje biljnih ostataka kukuruza do sredine svibnja, ime se sprjeava izlazak leptira moljca iz kukuruzovine. Iako postoji mogunost kemijskih zatitnih mjera, one se u praksi uglavnom ne provode. Optimalni je trenutak berbe eerca tri tjedna nakon svilanja i traje nekoliko dana. Poeljno je berbu obaviti pri niim temperaturama, odnosno rano ujutro ili u veernjim satima. Nakon berbe eercu treba to prije osigurati optimalne uvjete skladitenja, prvenstveno izmeu 1 i 4 0C. Ako su klipovi eerca spremljeni na sobnoj temperaturi, izgubiti e 50 i vie posto eera za samo jedan dan.

Gospodarski znaaj

gubitka eera iz zrna poslije optimalnog trenutka berbe znatno sporija od kultivara obinog eerca. Jedna je od najvanijih preduvjeta uspjene proizvodnje eerca izolacija od obinog kukuruza. Stoga eerac mora biti 75-100 metara udaljen od usjeva obinog kukuruza. Osim prostorne, postoji i mogunost vremenske izolacije, pri emu metlianje obinog kukuruza mora biti 14 dana ranije ili kasnije nakon to zapone svilanje u usjevu eerca. Osnovna obrada za kukuruz eerac je ista kao i za proizvodnju obinog kukuruza. Gnojidba prije oranja ujesen kree se od 300 do 400 kg/ha kompleksnih N:P:K gnojiva. Prije dopunske obrade u proljee parcelu treba pognojiti sa 150 kg uree po hektaru. eerac se sije na razmak redova od 70 cm kao i obian kukuruz. Unutar reda razmak izmeu zrna najee iznosi 18-22 cm. Stoga se na jedan hektar u prosjeku posije oko 70 000 zrna, odnosno 7000 zrna na 1000 etvornih metara. Sjetva zapoinje im se tlo zagrije na 10 0C i nema opasnosti od kasnog mraza. Ovisno o proizvodnom podruju i vremenskim uvjetima u odreenoj vegetacijskoj godini, sjetva najee zapoinje od poetka do kraja travnja. Za kontinuiranu berbu preporuuje se kukuruz sijati svaka dva do tri tjedna. U Hrvatskoj se moe kupiti sjeme domaih (Bc 274 su su, Bc 376 su su, OS 250 su) i stranih (Jubilee, Sundance, Mv Sugar, Andrea, Dynasty, itd) hibrida kukuruza eerca. Za zatitu od korova koristi se veina herbicida kao i u proizvodnji obinog kukuruza. Najvee tete kukuruzu eercu ini kukuruzni moljac, ije gusjenice bue stabljiku a poslije mogu ui

Agrotehnika proizvodnje

Kukuruz eerac

B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

29
e na kvalitetu vina koje dobije intenzivnu boju (zbog nazonosti enzima peroksidaze), lako se i brzo lomi, mirie na plijesan te sadri mnogo nepoeljnih tvari. Uslijed ranije berbe esto je u motu manja koliina sladora to takoer oteava proizvodnju kvalitetnih vina. U svrhu prevencije vodite rauna o sljedeem: sadite manje osjetljive sorti (sorte zbijenog grozda su osjetljivije) sadite vinograd okrenut u smjeru puhanja najeih vjetrova redovito suzbijajte groane moljce za suzbijanje peronospore i crne pjegavosti primjenite fungicide pred cvatnju i nakon cvatnje koji dodatno djeluju i na sivu plijesan skidati lie oko grozdova uklanjati zaperke uravnoteiti gnojidbu vinograd odravati istim od korova SUZBIJANJE se provodi u etiri termina: odmah nakon cvatnje pripravcima CANTUS ili RONILAN DF. pred zatvaranje grozda pripravcima CANTUS ili RONILAN DF. u aranju ili omekavanju boba pripravkom CANTUS 3-4 tjedna pred berbu pripravkom CANTUS Pripravci su pozicionirani s obzirom na njihove bioloke mogunosti (performanse) i svaki od njih e u preporuenoj fenofazi razvoja vinove loza pokazati maksimalnu djelotvornost. Pridravajte se uputa o dozvoljenom broju tretiranja istim pripravkom i vodite rauna o karenci.

Siva plijesan vinove loze


Renato vilenica, dipl. ing. agR.
Najee siva plijesan zarazi vinograd u fenofazi zavretka cvatnje. Posebno se jako razvije u uvjetima slabog ienja grozdia (zbog kie ili rose), kad se nahrani ugljikohidratima iz ostatka cvjetova, ojaa i ue u zelenu bobicu, peteljku i peteljicu. Ulazak u zelenu bobicu moe izazvati njeno propadanje (kao i peteljki i peteljica) i tu fazu zovemo zelena plijesan. esto se ova faza ne zamjeuje, ili nije jako uoljiva. Gljivica se esto pritaji 1-2 mjeseca te eka poetak zriobe bobica. Posljedica je jaka pojava sive plijesni (trulei) u fazi aranja i zriobe, kad gljivica dobije puno eera u bobici, uz povoljne uvjete za razvoj (vlaga i toplina). Ovo je jedan od najznaajnijih naina razvoja sive plijesni. Siva plijesan prodire u bobice kroz otvorene rane razliitog porijekla (napad groanih moljaca, jak napad pepelnice-pucanje bobe, plitak korijen nakon jae kie-pucanje bobe, jak vjetar, tua, ose pred zriobu ...).
B R O J 5 6 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

Botrytis cinerea Pers.


Daljim razvojem, gljvica razvija micelij i hifama urasta u tkivo peteljica i peteljki, macerira tkivo koje s vremenom nekrotizira. U takvom grozdiu mogu se pronai crno-smee nekroze na opisanim organima. Zbog nekroze prekida se kolanje sokova, bobe se slabo hrane pa se smeuraju i osue. Gljiva se u smeuranim bobama jo jae iri i formira sivu prevlaku (pauinu) od konidiofora s konidijama. esto se ovaj proces odvija u unutranjosti grozda pa je velika vjerojatnost da u sortama zbijenog grozda vinogradar nee primjetiti sivu prevlaku. U zbijenom grozdu gljivica prelazi iz bobe u bobu, a esto zarazi i glavnu peteljku uslijed ega propadne vei broj bobica. Sve ovo odvija se u fazi zelenih bobica i pod imenom zelena plijesan. U iznimno povoljnim uvjetima za zarazu, mogua je zaraza zelenih boba na vanjskom dijelu grozda, uslijed ega one poplave, posmee i osue se. Za toplog i vlanog vremena prekrije ih siva prevlaka. U opisanoj fazi gljiva iznimno jako fruktificira i stvara

Uz plamenjau, pepelnicu i crnu pjegavost, siva plijesan ubraja se u 4 najznaajnije bolesti vinove loze. Ova bolest tipina je za vinograde tzv. visokog standarda, odnosno intenzivnog uzgoja. U pravilu poveanje uroda povlai za sobom i poveanu opasnost od jaeg razvoja sive plijesni. Obino se jae zaraze uoe tijekom kolovoza i rujna.
potencijal za zarazu grozdova u fazi zriobe. Obino se jae zaraze uoe tijekom kolovoza i rujna, ovisno o vremenskim uvjetima i vremenu dozrijevanja sorte. Ovo je direktno tetna faza razvoja sive plijesni koja uzrokuje gubitke uroda i sniava kvalitetu ubranog groa. Zaraza u ovoj fazi oituje se u promjeni boje zaraene bobice. Boba postupno smei, raspuca se i sui (pri sunim uvjetima) ili truli (pri vlanim uvjetima). Mogue je i otpadanje boba uslijed propadanja peteljki. Zaraene bobe pokriju se sivom prevlakom, a irenje bolesti u povoljnim uvjetima potakne vinogradare na raniju berbu. Intenzitet irenja sive plijesni u bobicama ovisi o odnosu eera i kiselina; porastom eera i snienjem kiseline pojaava se intenzitet irenja. Naravno, irenje bolesti biti e mogue ako je stvoren jaki potencijal bolesti u prethodnoj fazi razvoja vinove loze, odnosno ako nisu do tada nisu poduzete mjere suzbijanja. Direktni gubici posljedica su otpadanja, trulei i suenja grozdova. Gljiva negativno utje-

Simptomi trulea na grou

30

Pelinje zujanje u brojevima


Za 1 kg meda, koji prerade od oko 3 kg nektara, pele trebaju posjetiti oko 7.500.000 cvjetova. Jedna pela danju posjeti oko 4000 cvjetova. Jedan kilogram pela ima oko 10.000 jedinki. Pelinja zajednica za svoje potrebe treba u godini oko 120 kg hrane, meda i peludi. Pelinja matica u pici sezone snese oko 2000 jaja u danu, to je vea teina od nje same. Pela radilica u djelatnoj sezoni ivi oko 45 dana, a u jesensko zimskom razdoblju i do sedam mjeseci.

Naj, naj, naj ..


prenosimo iz Guinnessove knjige rekorda

Najhirovitiji porast temperature

enke komaraca vole krv


enke nekih vrsta komaraca moraju sisati krv kako bi mogle razviti svoja jaja i dati ivot novoj generaciji komaraca, te kako bi dobile potrebnu energiju za rad miia jer lete na velike udaljenosti. Ovisno o vrsti jedna enka moe odloiti od 150 do 400 jaja tijekom jednog odlaganja. enke mogu odlagati jaja i do 5 puta godinje. enke ne siu krv svakog dana. Ovisno o vrsti jedna enka sie 2 do 5 puta tijekom ivota

Najhirovitiji porast temperature od 27C zabiljeen je 2201. 1943. godine u Spearfishu, u Junoj Dakoti, SAD, kada je temperatura u dvije minute, od 20C izmjerenih u 7,30 h narasla na 7C izmjerenih u 7,32 h.

Najtoplije mjesto na zemlji

Muha kroz brojke


Kao prenosioci zaraznih bolesti muhe su krive za smrt 1/3 Evropske populacije u 14.stoljeu. Mogu se nai u svim dijelovima svijeta osim polarnih podruja. Vie od 33 milijuna mikroorganizama moe biti u njihovom probavnom traktu, a puno vie na tijelu i na gama. Oekivani ivotni vijek muhe je 8 dana do 2 mjeseca. Par muha moe izlei vie od milijun potomaka u 6-8 tjedana. Iza svake muhe koju vidite ima jo barem 20 muha koje se skrivaju. Kuna muha leti brzinom od 6,5 km/h.

Najtoplijim mjestom smatra se zrak oko munje. U djeliu sekunde zrak se zagrije na 30.000C. To je pet puta vie nego temperatura na vidljivoj povrini sunca. Najvea ikad zabiljeena zrna tue izmjerena su u tui 14. travnja 1986. godine u podruju Gopalganj, u Bangladeu. Zrna su teila i do 1 kg. Tua je usmrtila 92 ljudi.

Najvea zrna tue

Najvee poumljavanje

Pelud ili cvjetni prah


Pelud ili cvjetni prah su muke stanice pranika cvjetova koje pele sakupljaju s biljaka gomilanjem u koarice zadnjih nogu. U konici spremaju prah u stanice saa, te ga preaju udarcima glave uz dodatak sline i meda. Na taj nain prah je zatien od prodora zraka i kvarenja, te preputen potebnim kemijskim promjenama. Uz med pelud je pelama glavna hrana koja im daje bjelanevine, masti, mineralne tvari i vitamine.Pelud je prirodni izvor proteina, vanih vitamina i 28 minerala. Toliko bogastvo hranjivih tvari nije pronaeno niti u jednom drugom proizvodu. Primjerice, od 22 poznate amino kiseline u biokemiji, sve su naene u peludu. Sva pelud nije iste hranjive vrijednosti, ali za 1 kg peludi potrebno je 10000 pela.

Od 1990. do 2000. Kina je svake godine, uz pomo posudbi Svjetske banke, u prosjeku zasadila 18.063 km2 ume (to odgovara povrini Kuvajta).

Kukac koji se najbre kree

Najbri kopneni kukci su veliki tropski ohari iz obitelji Dictyoptera. Najvea brzina bila je vrtoglavih 5,4 km/h ili 50 duina tijela u sekundi, koja je izmjerena 1991. godine kod amerikog ohara (Periplaneta americana) na kalifornijskom sveuilitu Brekeley, u SAD-u.

B R O J 5 7 S R PA N J / K O LO V O Z 2 0 0 8

You might also like