8.

PROJEKTIRANJE INDUSTRIJSKIH HALA

8.1. Vrste dizalica 8.2. Tipovi hala obzirom na mogunost transporta 8.3. Krovni vezai reetkasti nosai 8.4. Stupovi i nosai kranskih staza 8.4.1. Stupovi hale 8.4.2. Nosai kranskih staza 8.5. Vertikalna poprena stabilizacija 8.6. Vertikalna uzduna stabilizacija 8.7. Razni detalji i spojevi

329

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

8.1. Vrste dizalica

a) Mosna dizalica

b) Ovjeena dizalica

c) Ostali tipovi dizalica

Slika 8.1. Shematski prikaz vrsta dizalica

B. Pero

330

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

8.2. Tipovi hala obzirom na mogunosti transporta

Slika 8.2. Tipovi hala

B. Pero

331

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

8.3. Krovni vezai reetkasti krovni nosai

Slika 8.3. Tipovi reetkastih krovnih nosaa

Slika 8.4. Detalji vorova reetkastih nosaa

B. Pero

332

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Slika 8.5. Sekundarni reetkasti nosai

B. Pero

333

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Slika 8.6. Detalji vorova reetkastih nosaa cijevni profili

B. Pero

334

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

8.4. Stupovi i nosai kranskih staza

Industrijski objekti obino imaju dvojaku svrhu: prvo trebaju da zatite prostor za rad, te da sadre sustav za dizanje i premjetanje tekih tereta iz jednog mjesta na drugo. Projektiranje zatitnog prostora, odnosno samog objekta je prilino rutinska stvar. Meutim, dimenzioniranje transportnog sustava je sloen i zahtjevan zadatak. U stvari, mnogi industrijski objekti praeni su problemima loe projektiranog ili izvedenog nosivog sustava kranova. Kapacitet kranova moe se kretati od 1 do 300 kN. Obino susreemo sljedee komponente kranskog sustava:

Slika 8.7. Popreni presjek hala s pokretnim dizalicama

B. Pero

335

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

1. Kran, koji se sastoji iz mosta, vodilica, dizala, stroja za pogon i obino kabine. 2. Kranskih tranica i sustava za pridranje 3. Kranskih nosaa 4. Stupova kranskih staza 5. Ukruenja kranskih stupova 6. Temelja stupova 7. Branika 8. Elektrinih vodova Orjentacijske karakteristike kranova date su u tabeli. Tipian presjek kroz objekt prikazan je na slici 8.8.

8.4.1. Stupovi hale

Slika 8.8. Primjeri pojaanja stupova

B. Pero

336

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Kod tekih kranova esto se pojaava dio stupa pod osloncima kranskih staza. Dva primjera takvih pojaanja prikazana su na slici 8.8. Kod stupova s vitkim hrptom rade se uzduna ukruenja hrpta. Naroitu panju treba posvetiti upetosti stupova u temelje. Upetost utjee na duinu izvijanja, a time i na veliinu poprenog presjeka stupova. Pri dimenzioniranju stupova treba odrediti da li je vrh stupova pomian pod djelovanjem vertikalnog optereenja. Vrh samostalnog stupa pod optereenjem kranova e se horizontalno pomai. Ako je stup vezan horizontalnim sustavom u visini krovita tako da se pojedini stup ne moe samostalno pomicati, tada imamo pridrani stup za praktian proraun. Za sluaj kratkih hala (sa 3 ili manje polja), ili hala bez krovnih horizontalnih ukruenja, pojavit e se pomaci stupova pod vertikalnim optereenjem, te govorimo o pominom sustavu stupova. Koeficijent izvijanja, K, znatno e se razlikovati u ova dva sluaja (vidi tablicu). Najee se susreemo s tri vrste stupova: a) stupove s kratkom konzolom za reakcije R250kN b) stupove promjenjivog presjeka za reakcije R750kN, te c) dvodijelne stupove za vrlo teke kranove.

Slika 8.9. Tipovi stupova ovisno o vrsti kranova

Glavna os stupa objekta obino lei okomito na popreni presjek objekta. Ako imamo odvojeni nosivi sustav za kransku stazu, tada je bolje da glavna os stupova ovog sustava lei uzdu osi objekta (slika 8.10.).

B. Pero

337

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Slika 8.10. Odvojeni stupovi objekta i kranske staze

Tablica: Koeficijenti izvijanja K1 i K2

B. Pero

338

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Tablica: Koeficijenti izvijanja K1 i K2

B. Pero

339

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Tablica: Koeficijenti izvijanja K1 i K2

Poeljno je da baze stupova budu uzdignute iznad poda da bi se umanjilo djelovanje korozije, te radi lake kontrole konstrukcije. D u i n e i z v i j a n j a stepenastih stupova ovise od nekoliko imbenika: 1. Uvjeta pridranja krajeva stupa, 2. Osnosa sila P1/P2 3. Odnosa momenata tromosti gornjeg i donjeg dijela stupa, 4. Odnosa duine gornjeg i donjeg dijela stupa. J. Anderson i J. Woodward (1972.) su teoretski rijeili proraun efektivne duine izvijanja za gornji i donji dio stupa. U tablici su dani koeficijenti izvijanja K za gornji i donji dio stupa na temelju gore navedenog teoretskog rada.

B. Pero

340

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

8.4.2. Nosai kranskih staza

Glavni elementi kranskih staza su nosai na koje su privrene tranice. Ovi nosai su izloeni vertikalnim optereenjima s dinamikim udarcima, bonim optereenjem, te uzdunim optereenjem zbog trenja, koenja te udaraca na branike.

Slika 8.11. Popreni presjeci kranskih staza

B. Pero

341

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Bone sile se obino preuzimaju poveanjem poprene krutosti gornjeg pojasa nosaa [sl. 8.11 (b), (c), (e)] ili pak dodatnom horizontalnom konstrukcijom u obliku dijafragme ili reetke (slika 8.12.).

Slika 8.12 Poprena ukruenja kranskih staza

Limene dijafragme esto slue kao pod hodnika uzdu kranskih staza. Kranski nosai su optereeni vertikalnim, poprenim te uzdunim silama. Dinamiki udarci uzimaju se prema uputama proizvoaa, odnosno prema odgovarajuim propisima. Ove veliine se obino kreu: a) dinamiki koeficijent: DF z b) bone sile c) uzdune sile z z 1-1,6 (ovisno o vrsti krana i elementu konstrukcije) 1/7 do 1/10 od vertikalnog optereenja 1/7 od vertikalnog optereenja

B. Pero

342

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Dinamiki udarci su openito manji za popreno optereenje. Gornji pojas kranskog nosaa treba privrstiti o stupove. Jedan detalj prikazan je na slici 8.13.

Slika 8.13. Detalj privrenja kranske staze o stup

B. Pero

343

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

OGRANIENJA DEFORMACIJA Da bi se osigurao zadovoljavajui rad kranova potrebno je ograniiti deformacije konstrukcije. Kranovi sa sljedeim ogranienjima pokazali su se uspjeni u praksi: a) vertikalni progib nosaa krana: L/600 za lagane kranove, L/800 za srednje kranove, L/1000 za teke kranove. b) boni progib nosaa krana: L/400 c) boni pomak konstrukcije: H/240 (H je visina do kranske staze), ili maksimalno 25 mm Nadvienje nosaa treba izvesti za nosae raspona preko 20 m. Nadvienje, ako se izvodi, jednako je progibu za stalni teret vie pokretnog optereenja (bez dinamikih udaraca). KONTROLA GNJEENJA HRPTA

Slika 8.14. Kontrola hrpta

B. Pero

344

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Kontrola gnjeenja hrpta moe se uzeti prema slici 8.14. Naprezanje u hrptu treba ograniiti prema:
P 0,75 v be t n

gdje je: v = granica razvlaenja materijala hrpta BRANICI Branici na tranicama slue za zaustavljanje kranova na kraju staza.

Slika 8.15. Branici na kranskim stazama

KRANSKE TRANICE Izbor tranica kranskih staza ovisi o optereenju krana. Nastavljanje tranica najvie se vri vijcima. Zavareni spojevi omoguuju jednoliniji rad krana, ali nastavci su skuplji za izvedbu, a i tee je zamijeniti oteene tranice. Zato se zavarene tranice upotrebljavaju na kratkim stazama ili gdje se oekuje da e tranice nadivjeti trajnost objekta. Privrenje tranice o nosae moe biti: kukastim vijcima ili zaustavnim ploicama, koje opet mogu biti u krutom ili plivajuem spoju.

B. Pero

345

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Slika 8.16. Privrenje kranskih tranica

Slika 8.17. Detalji ina

B. Pero

346

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

'Plivajue' privrenje omoguava termalne i druge uzdune pomake tranica, to smanjuje potrebne dilatacije. Za tranice preko 120 m obino se zahtijevaju dilatacije u nosivom sustavu, te se preporuuje upotreba 'plivajueg' spoja. Ako se trai da rad kranova bude miran, bez veih vibracija, tada se preporua postaviti tranice na neoprenske leajeve. Da se sprijei putovanje tranica uzdu staze, katkada se privrste zavarivanjem o nosivu konstrukciju na sredini tranice. Ne preporua se da odstupanje osi tranice i nosaa bude vee od 0,75 th (slika 8.18.). Za dobar rad kranova preporuuju se sljedea najvea odstupanja kranskih tranica:
8.18. Odstupanje osi nosaa i tranica

1.Horizontalna odstupanja (a) odstupanje osi tranica: odstupanje staze krana od teoretskog poloaja: (b) najvee vertikalno odstupanje tranica pri stupovima: najvee odstupanje od teoretskog poloaja: 10 mm na duini 12 m 5 mm na duini 12 m 10 mm na duini 12 m 5 mm na duini 12 m

B. Pero

347

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

2. Vertikalna razlika (a) vrha tranica u poprenom presjeku objekta: 4 mm za raspon tranica do 30 m 6 mm za raspon tranica preko 30 m. DILATACIJE Sprjeavanje temperaturne deformacije objekta je nekorisno i neekonomino. Zato se trebaju u objektu upotrijebiti takve veze koje e omoguiti rad konstrukcije bez tete po njenu stabilnost i nosivost. Dilatacije nisu potrebne, a ni poeljne u kranskim inama te najee trebaju biti na mjestima glavnih dilatacija u objektu. Najvei razmak izmeu dilatacija se ograniava na: -120 m za ekstremne temperaturne razlike, te na -150 m za blage razlike u temperaturama. Dilatacije na vanjskim kranskim stazama trebaju biti na kraim razmacima. Kranske staze izloenije ekstremnim temperaturnim razlikama (kao npr. Topionice) treba posebno razmatrati. Katkada je potrebno upotrijebiti toplinske titove na izloenim elinim elementima. UKRUENJA Kranske staze moraju se stabilizirati popreno i uzduno. Poprena stabilizacija se obino postie upinjanjem baze stupova o podlonu konstrukciju, te pomou krutih veza s krovnim nosaima ili pomou povezivanja stupova s krovnim nosaem u krutu okvirnu konstrukciju. Uzduna ukruenja mogu imati nekoliko oblika. Najjednostavnija su krina ukruenja (sl. 8.19. (a)). Preporua se vitkost stupova ograniiti na i 200, radi naglih promjena smjera naprezanja u vezi s reimom rada kranova. Za elemente ukruenja treba izbjegavati okrugle ipke ili lagane kutnike. Objeeni tapovi ukruenja djeluju nesigurno.

B. Pero

348

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Slika 8.19. Nekoliko tipova ukruenja kranskih konstrukcija

Ako treba omoguiti prolaz ispod kranskog nosaa, tada se mogu primjeniti (b) ili (c) sheme ukruenja na slici 8.19. Ukruenja treba postaviti u centralno polje kranske staze.

Slika 8.20. Poloaj ukruenja kranske staze

Broj polja s ukruenjima mora biti minimalan. Duina pojedinog polja se mijenja s temperaturom, te pod optereenjem donja pojasnica nosaa e se produiti i stvoriti dodatna naprezanja u konstrukciji.

B. Pero

349

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Primjer: Treba odrediti deformaciju konstrukcije na slici 8.21.

Slika 8.21.

Polje 2-3 je optereeno tako da se produi donja pojasnica za 5 mm. Povienje temperature T=17C Trai se relativan pomak vrha stupa 1 u odnosu na stup 4 (ako je stup 4 nepomian) Lt = t t L = 0,000012 17 (3 7600) Lt = 4,7 mm Ukupni horizontalni pomak:
H = 5,0 + 4,7 = 9,7 mm

Za postavljeno ukruenje u polju 1-2, traeno izduenje vlanog tapa u polju 1-2 iznosi:
= H cos = (0,707 H ) cos = 6,9mm

za duinu ukruenja 10,75( = 2 760 )m i povrinu od 25 cm2. Sila u tapu od ovog produenja bila bi: P= AE 25 21000 L = 0,69 L 1075 P = 337,0kN

Oito, ovom silom bila bi gotovo iskoritena sva nosivost ukruenja, te ukruenje ne bi moglo nositi dodatne sile od rada kranova. Da bi se izbjegli problemi ovakve prirode treba ukruenja postaviti u sredini izmeu dilatacija. U stvarnosti rad konstrukcije kranske staze moe se primijetiti na konstrukciji, kad je kran daleko nekoliko polja.

B. Pero

350

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

8.5. Vertikalna poprena stabilizacija

Dvozglobni okvir Okvir sa uklijetenim stupovima Trozglobni okvir Okvir s pendl stupovima Glavni nosai na uklijetenim stupovima Glavni nosai na 'pendl' stupovima, podui spreg ih stabilizira Glavni nosai na ukljetenim stupovima (viedjelnim) teke dizalice 'Pendl' stupovi iznad nosaa dizalice teke dizalice Trozglobni okvir iznad nosaa dizalice teke dizalice

B. Pero

351

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

8.6. Vertikalna uzduna stabilizacija

B. Pero

352

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

353

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

Varijante konog sprega

B. Pero

354

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

8.7. Razni detalji i spojevi

B. Pero

355

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

356

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

357

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

358

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

359

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

360

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

361

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

362

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

363

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

364

8. Projektiranje industrijskih hala

MK I

B. Pero

365