Osnove Elektrotehnike... Samo Najvaznije Izdovjeno!!!

Osnove elektrotehnike Modul 5
77

1. NAIZMJENINA STRUJA

Naizmjenina struja je svaka struja koja u toku vremena mijenja svoj intenzitet ( jainu ) i
smjer . Naizmjenine struje se dijele na periodine i neperiodine struje.Nas posebno interesuju
periodine struje koje se dijele na proste ( sinusne ) i sloene ( nesinusne ) struje.
Prostom naizmjeninom ili sinusnom strujom se naziva ona struja ije se promjene, po
intenzitetu i smjeru, periodino ponavljaju u jednakim vremenskim intervalima.Njen vremenski
dijagram dat je na slici 1.

Slika 1: Vremenski dijagram naizmjenine sinusne struje

Naizmjenina struja nastaje kao posljedica oscilatornog kretanja elektrinih naboja du
provodnika.Pri tome se koliina elektriciteta koja protie kroz popreni presjek provodnika mijenja u
toku vremena.Zbog toga se mora uzeti u obzir veliina struje u svakom trenutku.Trenutna vrijednost
struje se oznaava malim slovom i .
Dakle, kod naizmjenine sinusoidalne struje nema strujanja elektrona, jer oni ne struje od
jednog pola izvora do drugog ( kao kod istosmjerne struje ), nego oni osciluju oko svog sredinjeg
poloaja.
Naizmjenina struja se, u elektroenergetici, dobija pomou obrtnih maina koje se nazivaju
generatori .U svim obrtnim generatorima elektrina energija se proizvodi na principu pojave
induciranja napona u navoju koji se okree .U njima se mehanika energija pretvara u elektrinu.
U optem sluaju provodnik se u magnetnom polju kree pod nekim uglom u odnosu na njegove
silnice.Pri tome se brzina kretanja provodnika rastavlja na vodoravnu i okomitu komponentu ( slika 2 ).

Slika 2: Brzina kretanja provodnika u magnetnom polju

Pod djelovanjem vodoravne komponente
v
v , provodnik klizi du magnetnih silnica i ne
presijeca ih.Zato se u provodniku inducira napon uzrokovan okomitom komponentom brzine kretanja,
koja uzrokuje da provodnik presijeca magnetni fluks.
Posmatrajmo sada provodnik koji se okree u homogenom magnetnom polju dat na
slici 3.

Slika 3: Okretanje provodnika u homogenom magnetnom polju

Inducirani napon je, u optem sluaju, odreen formulom:

= sin v l B u
i

78

Inducirani napon u provodniku, koji se obre konstantnom brzinom u homogenom
magnetnom polju, mijenja se po veliini i smjeru proporcionalno sinusu ugla zakretanja, pa se moe
grafiki predstaviti u obliku sinusoide .
Za vrijeme jednog punog obrtaja, ugao se ravnomjerno mijenja od 0 do 360.Pri tome nastaju
i promjene induciranog napona u provodniku.
U poloaju 1 imamo: = 0 odnosno 0 sin =
Dakle, u poloajima 2 i 4 imamo maksimalnu vrijednost induciranog napona
m
U s tim to je:
Poloaj 2:
m i
U v l B u = =
Poloaj 4:
m i
U v l B u = =
U svim drugim takama, izmeu ovih karakteristinih, inducirani napon se mijenja po sinusnom
zakonu ( slika 4 ).

Slika 4: Induciranje napona i struje u provodniku koji se okree u homogenom magnetnom polju

U provodniku koji se okree stalnom brzinom u homogenom magnetnom polju, inducira se
napon ija se promjena veliine i smjera ponavlja istim redom poslije svakog punog okreta.Tako
dobiveni napon naziva se naizmjenini napon .Ako zatvorimo krajeve provodnika u kolu e potei
struja ija se veliina i smjer periodino mijenjaju.Takva struja se naziva naizmjenina struja.

2. KARAKTERISTIKE NAIZMJENINIH VELIINA

2.1 PERIOD

Period je dio vremena koje je potrebno da se izvri jedna potpuna promjena naizmjenine
veliine po jaini i smjeru .Period se oznaava sa T , a mjeri se u sekundama ( s ) .
Naizmjenina veliina za vrijeme jednog perioda dva puta promijeni svoj smjer.Dakle, promjena
naizmjenine veliine u jednom smjeru traje polovinu perioda, a za vrijeme druge polovine perioda
smjer je suprotan ( slika 1 ) .
Promjena induciranog napona zavisi od brzine kojom se navojak obre u magnetnom
polju.Uzmimo, na primjer, da je brzina obrtanja navojka 50 puta u jednoj sekundi.To znai da se u toku
jedne sekunde desi 50 promjena intenziteta i smjera naizmjenine veliine, odnosno, u jednoj sekundi se
pojavi 50 perioda.S obzirom na to da 50 perioda traje jednu sekundu, vrijeme trajanja jednog perioda
dobijemo kao:
s 02 , 0
50
1
T = =

Vremena trajanja svakog perioda su meusobno jednaka ukoliko je brzina obrtanja navojka
konstantna ( nepromjenjiva ) .

2.2 MAKSIMALNA VRIJEDNOST ( AMPLITUDA )

To je najvea vrijednost koju postie naizmjenina veleina .U toku jednog perioda,
naizmjenina veliina dva puta postie maksimalnu vrijednost: jedanput u pozitivnom, a jedanput u
negativnom smjeru.Maksimalne vrijednosti se oznaavaju velikim slovom i indeksom m(maksimum ).
Maksimalna vrijednost struje se oznaava sa I
m
, a maksimalna vrijednost napona sa U
m
.
79

Maksimalna vrijednost induciranog napona se rauna po formuli:

v l B U
m
=

2.3 FREKVENCIJA ( UESTANOST )

Frekvencija je broj perioda u jednoj sekundi .Frekvencija se oznaava sa f .Jedinica za
mjerenje frekvencije je Herc ( oznaka Hz ) .
Izmeu frekvencije i perioda vlada slijedei odnos:

f
1
T = ili
T
1
f =

Iz ovoga moemo izvesti jedinicu za frekvenciju kao:
s
1
Hz =

Vee jedinice od Herca su: kiloherc ( kHz ), megaherc ( MHz ), gigaherc ( GHz ).
Frekvencija napona u elektrotehnici jake struje je standardna u cijeloj Evropi i iznosi 50 Hz, a u
Americi iznosi 60 Hz.U radio vezi se primjenjuju naizmjenine struje vie frekvencije reda
megaherca i vie, dok je frekvencija struja u radarskim ureajima reda gigaherca.

2.4 POETNA FAZA

Poetna faza je fazni ugao koji odgovara poetnom trenutku vremena .
Do sada smo kao poetak mjerenja vremena ( t = 0 ) uzimali trenutak kada je trenutna vrijednost
induciranog napona u navojku jednaka nuli ( poloaj 1, slika 4 ).To, meutim, nije pravilo, ve
predstavlja poseban sluaj.
Pretpostavimo da je poetak promatranja naizmjenine veliine negdje izmeu poloaja 1 i
poloaja 2, na slici 4.Za takav poloaj provodnika poetna faza je pomjerena za ugao u odnosu na
koordinatni poetak, a inducirani napon u ima odreenu pozitivnu vrijednost ( slika 5a ).

a) b)

Slika 5: Poetna faza naizmjenine veliine: a) pozitivna ; b) negativna

Sa slike uoavamo da je grafik naizmjenine veliine pomjeren ulijevo u odnosu na koordinatni
poetak za odreeni ugao ( teta ).Dakle, poetna faza je pozitivna kada je grafik posmatrane veliine
pomjeren ulijevo u odnosu na koordinatni poetak .
Pretpostavimo sada da je poetak promatranja naizmjenine veliine negdje izmeu poloaja 1 i
poloaja 4, na slici 4.Na slici 5b. uoavamo da je grafik posmatrane veliine pomjeren udesno u odnosu
na koordinatni poetak, a poetna faza je negativna.Dakle, poetna faza je negativna kada je grafik
posmatrane veliine pomjeren udesno u odnosu na koordinatni poetak .
Iz svega navedenog moemo zakljuiti da za poetno vrijeme ( t = 0 ), posmatrana naizmjenina
veliina moe imati bilo koju od svojih trenutnih vrijednosti u toku jednog perioda.

2.5 KRUNA FREKVENCIJA

Osim u elektrini ugao se moe predstaviti i tzv. lunom mjerom ili radijanima .Radi
lakeg razumijevanja mjerenja ugla radijanima posmatrajmo krunicu na slici 6.Poluprenik ovakve
krunice jednak je jedinici ( r = 1 ) i ona se naziva jedinina krunica .S obzirom da je poluprenik
jednak jedinici, obim krunice ( 2r ) predstavlja puni luk .
80

Dakle, obim ovakve krunice iznosi:
= = 2 1 2 r 2 radijana , odnosno
= 2 360 rad iz ega slijedi:
1 radijan = 57 17 44,8
Jedan radijan odgovara uglu iji je kruni luk jednak polupreniku krunice .

Slika 6: Jedinina krunica

Pretpostavimo da se jedinini poluprenik obre oko take 0 i da je brzina obrtanja
konstantna.Za jedan puni obrtaj, koji odgovara geometrijskom uglu 360 = 2 radijana, potrebno je
vrijeme T koje odgovara vremenu od jednog perioda.Pri istim uslovima poluprenik e opisati luk koji
odgovara uglu za proporcionalno krae vrijeme t .Proporcionalnost opisanog luka i vremena
potrebnog da se on opie, matematiki se moe izraziti kao:
2 : T = : t ili
t T
2
=

Kolinik
t
se naziva ugaona brzina, a ona se u elektrotehnici naziva kruna frekvencija, odnosno:

t T
2
=
=
(
s
rad

Poto je
f
1
T = imamo: f 2 =

Poto smo se upoznali sa osnovnim karakteristikama naizmjeninih veliina, sada moemo
napisati osnovne matematike jednaine za trenutne vrijednosti induciranog napona, odnosno struje:

ft 2 sin U t sin U u
m m
= =

ft 2 sin I t sin I i
m m
= =

3. SREDNJA I EFEKTIVNA VRIJEDNOST NAIZMJENINE STRUJE

3.1 SREDNJA VRIJEDNOST

Poto je kod sinusoidalne struje povrina pozitivnog poluperioda jednaka povrini negativnog
poluperioda, srednja matematika vrijednost struje, za ma koji broj cijelih perioda, jednaka je nuli .
Meutim, za elektrine potroae iji je rad ovisan od smijera struje potrebno je prethodno
izvriti ispravljanje naizmjenine u istosmjernu struju.S obzirom da se ispravljanjem naizmjenine struje
uspostavlja samo jedan smjer, srednja vrijednost struje I
S
se odreuje za interval izmeu dvije nulte
vrijednosti.Na slici 7. je predstavljena pozitivna poluperioda naizmjenine struje.

Slika 7: Srednja vrijednost naizmjenine sinusoidalne struje za polovinu perioda

Povrina omeena krivuljom struje i vremenskom osom, u intervalu T/2 , predstavlja
odgovarajuu koliinu elektriciteta Q .
81

Ovu povrinu moemo transformisati u ekvivalentnu povrinu pravougaonika ija je osnovica
T/2 , a visina 0,637 I
m
.Ova visina predstavlja srednju vrijednost sinusoidalne struje ( koja fizikalno ne
postoji ) , a njena vrijednost u odnosu na maksimalnu vrijednost iznosi:

m m sr
I 637 , 0 I
2
I =
=

Srednja, matematika, vrijednost naizmjenine struje je brojno jednaka istosmjernoj struji,
konstantne jaine, pri kojoj bi za vrijeme polovine perioda ( T/2 ) kroz kolo protekla ista koliina
elektriciteta ( Q ) kao i pri posmatranoj naizmjeninoj struji .
Analogno je srednja vrijednost naizmjeninog napona:

m m sr
U 637 , 0 U
2
U =
=

3.2 EFEKTIVNA VRIJEDNOST

Efektivno djelovanje naizmjenine struje izraava se poreenjem sa efektivnim djelovanjem
istosmjerne struje, odgovarajue jaine.Dakle, efektivna vrijednost naizmjenine struje brojno je
jednaka istosmjernoj struji konstantne jaine koja u strujnom kolu razvija istu koliinu toplote kao i
posmatrana naizmjenina struja .
Radi odreivanja brojane zavisnosti efektivne vrijednosti naizmjenine struje, potrebno je
izraunati koliine toplote koje razvijaju istosmjerna i naizmjenina struja.Koliina toplote koju razvija
istosmjerna struja I na otporniku R za vrijeme T odreuje se prema Dulovom zakonu kao:

T R I _ Q
2
=

Da bismo odredili koliinu toplote koju razvija naizmjenina struja posmatrajmo dijagram na
slici 8.

Slika 8: Dijagram trenutnih vrijednosti kvadrata naizmjenine struje

Sa slike je vidljivo da grafik kvadrata naizmjenine struje ima stalno pozitivnu vrijednost, a
poto je snaga funkcija kvadrata struje, znai da snaga ima stalan smjer.
Toplota proizvedena naizmjeninom strujom na otporniku R za vrijeme T jednaka je povrini
ogranienoj vremenskom osom t ( u intervalu T ) i krivom koja predstavlja kvadrat naizmjenine struje.
Ova povrina jednaka je povrini pravougaonika ija je osnovica T, a visina
2
I
2
m
.
Dakle, koliina toplote koju razvija naizmjenina struja na otporniku R za vrijeme T jednaka
je:
Q~ = T R
2
I
2
m

Ako izjednaimo izraze za koliinu toplote istosmjerne i naizmjenine struje dobijamo:

T R
2
I
T R I
2
m 2
=
82

Nakon dijeljenja dobijenog izraza sa RT, slijedi:

2
I
I
2
m 2
=
odnosno

m
m
ef
I 707 , 0
2
I
I = =

Dakle, efektivna vrijednost naizmjenine struje je za 2 puta manja od njene maksimalne
vrijednosti .
Analogno je efektivna vrijednost naizmjeninog napona:

m
m
ef
U 707 , 0
2
U
U = =

U praksi se uvijek koriste efektivne vrijednosti naizmjenine struje i napona.U svim sluajevima
kada se navode vrijednosti struje i napona, podrazumijeva se da se radi o efektivnim
vrijednostima.Najvei broj mjernih instrumenata se badari u efektivnim vrijednostima struje i napona .

4. FAZNI ODNOSI

Pri prouavanju fizikih procesa u kolima naizmjenine struje moemo uoiti da naizmjenine
veliine jednake frekvencije prolaze u isto ili razliito vrijeme kroz svoje karakteristine vrijednosti
( nulte i maksimalne ) .

4.1 FAZNA JEDNAKOST

Za dvije ili vie naizmjeninih veliina koje se mijenjaju po istom sinusnom zakonu, sa istom
frekvencijom i koje istovremeno prolaze kroz svoje nulte i maksimalne vrijednosti, poklapajui se po
smjeru, kaemo da imaju jednake faze, odnosno kaemo da se nalaze u fazi .

Slika 9: Dijagram dviju struja jednakih faza

Dakle, dvije naizmjenine struje ( slika 9 ), koje se nalaze u fazi, imat e poetne fazne uglove,
kao i uglove koji odreuju trenutni poloaj u svakom trenutku, jednake vrijednosti .Matematiki izrazi
za trenutne vrijednosti ovih struja su:
1 m 1 1 m 1 1
sin I ) t sin( I i = + =

2 m 2 2 m 2 2
sin I ) t sin( I i = + =
gdje su:
1
i
2
- poetni fazni uglovi
1
= (t +
1
) i
2
= (t +
2
) fazni uglovi ( u radijanima )

Razlika poetnih faznih uglova naziva se fazni pomak ( ) , odnosno:

1 2
=

Uslov fazne jednakosti je = 0 odnosno
1
=
2
.

4.2 FAZNA RAZLIKA

Za dvije ili vie naizmjeninih veliina koje se mijenjaju po istom sinusnom zakonu, sa istom
frekvencijom, poklapajui se po smjeru,ali koje ne prolaze istovremeno kroz svoje nulte i maksimalne
vrijednosti, kaemo da izmeu njih postoji fazna razlika, odnosno kaemo da su fazno pomjerene .
83

Dakle, veliine koje su fazno pomjerene, a imaju jednaku frekvenciju, zadravaju isti meusobni
poloaj u toku cijelog procesa promjena .

Slika 10: Dijagram dvaju napona razliitih faza

Dva naizmjenina napona ( slika 10 ), koji se ne nalaze u fazi, imat e poetne fazne uglove, kao
i uglove koji odreuju trenutni poloaj u svakom trenutku, razliite .Matematiki izrazi za trenutne
vrijednosti ovih napona su:
) t sin( U u
1 m 1 1
+ =

) t sin( U u
2 m 2 2
+ =
gdje su:
1
i
2
- poetni fazni uglovi
Sa slike je vidljivo da je 0
1
= i
2
2
= pa je fazni pomak:
2
0
2
1 2
= =
Dakle, kao zakljuak se moe konstatovati da napon u
1
fazno zaostaje za naponom u
2
za ugao
2
odnosno, moe se takoe rei da napon u

2
fazno prednjai naponu u
1
za ugao
2
.
Na osnovu ovoga moemo izvesti i slijedeu definiciju faznog pomaka:
Vremenski interval koji proe od trenutka u kojem je jedna veliina imala karakteristinu
vrijednost, do trenutka u kojem druga veliina postigne istu takvu vrijednost naziva se fazni pomak .
Za veliinu ije karakteristine vrijednosti nastupaju ranije od odgovatajuih vrijednosti druge
veliine, kae se da fazno prednjai, a za drugu veliinu da fazno zaostaje .
Fazni pomak postoji ne samo izmeu istovrsnih veliina ve i izmeu razliitih veliina, na
primjer, izmeu napona i struje ili struje i napona samoindukcije itd.

5. PREDSTAVLJANJE NAIZMJENINIH VELIINA

5.1 PREDSTAVLJANJE U KOMPLEKSNOM OBLIKU

Ameriki naunik arls tajnmec ( Charles Steinmetz ) je uveo u teoriju naizmjeninih struja
raunsku metodu koja se zove simbolika metoda .Sutina simbolike metode je u tome to se elektrine
harmonijske veliine izraavaju kompleksnim brojevima, to omoguava rjeavanje elektrinih kola
primjenom algebarskih operacija.

a) Imaginarni brojevi

U algebri, pored realnih, postoje i imaginarni brojevi.Imaginarni brojevi su kvadratni korijeni
iz negativnih brojeva.Uzmimo za primjer 4 .Ovaj broj moemo transformisati kao:
1 2 ) 1 ( 4 4 = =
Vrijednost 1 naziva se imaginarna jedinica.U elektrotehnici se obiljeava slovom j .
Dakle, moemo pisati:
1 j = odnosno 1 j
2
=
Iz gore navedene transformacije dobili smo realan broj 2 pomnoen sa 1 , pa opti izraz za
imaginarni broj glasi: jb
Imaginarni brojevi imaju vrijednosti izmeu - j i + j .
84

b) Kompleksni brojevi

Kompleksni broj se dobije kada se saberu ili oduzmu realni i imaginarni broj . Kompleksan
broj oznaavamo sa p , pa opti izraz za kompleksan broj u algebarskom obliku glasi:
jb a p + =
gdje je: p - kompleksan broj
a realni dio kompleksnog broja
b imaginarni dio kompleksnog broja
j imaginarna jedinica

c) Grafiko predstavljanje kompleksnih brojeva

Kompleksne brojeve predstavljamo grafiki u pravouglom koordinatnom sistemu koji ini ravan
koju nazivamo kompleksna ili Gausova ravan .Gausovu ravan ine dvije meusobno okomite ose.
Na horizontalnoj osi ( apscisi ) nalaze se realni brojevi, a na vertikalnoj ( ordinati ) imaginarni brojevi
( slika 11 ) .

Slika 11: Gausova ( kompleksna ) ravan

Svakoj taki u kompleksnoj ravni pripada odgovarajui kompleksan broj.Realni brojevi se nalaze
na apscisnoj osi ( realna osa ), a imaginarni na ordinatnoj osi ( imaginarna osa ).Dakle, svakom
kompleksnom broju a jb moemo pridruiti taku u kompleksnoj ravni.

Slika 12: Predstavljanje kompleksnog broja pomou vektora

Kompleksan broj se moe simboliki predstaviti u obliku vektora p ( slika 12 ).Poetak
vektora je taka 0 , a kraj taka C.Time je kompleksan broj dobio vektorsko znaenje.Duina vektora se
oznaava sa | p | i naziva se modul vektora .Primjenjujui Pitagorinu teoremu, modul vektore se moe
brojano izraziti kao:
| p |
2
= a
2
+ b
2
odnosno | p | =
2 2
b a +

Pravac vektora, odnosno njegov poloaj u kompleksnoj ravni odreen je uglom koji vektor
zaklapa sa pozitivnim smjerom apscisne ose i naziva se argument .On se odreuje primjenom
trigonometrijske funkcije kao:
a
b
tg = odnosno
a
b
arctg =
85

Modul vektora | p | obiljeavat emo velikim slovom P .Primjenom trigonometrijskih funkcija
moemo odrediti komponente vektora ako su poznati njegov modul i argument:
P
a
C 0
A 0
cos = = odnosno = cos P a
P
b
C 0
AC
sin = = odnosno = sin P b
Uvrtavanjem dobijenih izraza dobijamo novi oblik izraza za vektor p :

) sin j (cos P sin jP cos P jb a p + = + = + =

Dva kompleksna broja ije su realne i imaginarne vrijednosti jednake, a razlikuju se samo po
predznaku ispred imaginarne vrijednosti nazivaju se konjugovano kompleksni brojevi .
Oni se oznaavaju kao:
jb a p + = odnosno p
*
= a jb
Proizvod konjugovano kompleksnih brojeva daje realan broj tj.
p p
*
= (a + jb) (a jb) = a
2
+ b
2

5.2 PREDSTAVLJANJE U EKSPONENCIJALNOM OBLIKU

Koristei uzajamnu vezu trigonometrijske i eksponencijalne funkcije ( Ojlerov obrazac ), izraz
(cos + jsin ) moemo predstaviti funkcijom
j
e pa dobijamo kompleksan broj u eksponencijalnom
obliku kao:
=
j
e P p

gdje je: e baza prirodnog logaritma ( e = 2,7218... )
P modul vektora p
- ugao pod kojim je vektor zakrenut u odnosu na pozitivni smjer apscisne ose

Dakle, funkcija
j
e moe se predstaviti u trigonometrijskom obliku kao:

+ =
sin j cos e
j

Iz svega dosad navedenog proizilazi zakljuak da kompleksan broj moemo izraziti u :
- algebarskom obliku jb a p + =
- trigonometrijskom obliku ) sin j (cos P p + =
- eksponencijalnom obliku
=
j
e P p

5.3 PREDSTAVLJANJE SINUSOIDALNIH ELEKTRINIH VELIINA

Poto se kompleksni brojevi mogu prikazati vektorom, to znai da se i naizmjenine sinusoidalne
veliine mogu prikazivati kompleksnim brojevima jer su i one vektori.

a) b)

Slika 13: Grafiko predstavljanje u kompleksnoj ravni: a) struje ; b) napona
86

Na slici 31a. predstavljena je naizmjenina sinusoidalna struja u kompleksnoj ravni, a na
slici 13b. predstavljen je naizmjenini sinusoidalni napon u kompleksnoj ravni.
Prema slici 13a. izraz za struju u kompleksnom obliku e biti:

) t sin( jI ) t cos( I e I
m m
) t ( j
m
+ + + =
+

Prema slici 13b. izraz za napon u kompleksnom obliku e biti:

) sin j (cos U e U U
j
+ = =

6. PRIMJERI PRORAUNA NAIZMJENINIH VELIINA

Primjer 1: Ugao od 3,14 rad pretvoriti u elektrine stepene, minute i sekunde .

Rjeenje: 1 rad = 57 17 44,8 = 57 +
60
17
+
3600
8 , 44
= 57 + 0,2833333 + 0,0124444 = 57,295777

Dakle, imamo: 3,14 rad = 3,14 57,2957777 = 179,90873

179,90873 = 179 ; 0,90873 60 = 54,5238 ; 0,5238 60 = 31,43

Na kraju imamo: 3,14 rad = 179 54 31,43

Primjer 2: Ugao od 37,245 pretvoriti u radijane .

Rjeenje: 1 rad = 57,295777
37,245 =
295777 , 57
245 , 37
= 0,65 tj. 37,245 = 0,65 rad

Primjer 3: Ugao od 61 23 36 pretvoriti u radijane .

Rjeenje: 61 23 36 = 61 +
60
23
+
3600
36
= 61 + 0,3833333 + 0,01 = 61,393333
61,393333 =
295777 , 57
393333 , 61
= 1,07 tj. 61 23 36 = 1,07 rad

Primjer 4: Ugao od 12352 pretvoriti u minute, stepene i radijane .

Rjeenje: 12352 =
60
12352
= 205,86666 tj. 12352 = 205,86666
12352 =
3600
12352
= 3,4311111 tj. 12352 = 3,4311111
12352 =
295777 , 57
4311111 , 3
= 0,06 tj. 12352 = 0,06 rad
Na kraju imamo: 0,4311111 = 0,4311111 60 = 25,866666
0,866666 = 0,866666 60 = 52

Dakle, na ugao je: 12352 = 3 25 52

Primjer 5: Ugao od 34,12 pretvoriti u minute, sekunde i radijane .

Rjeenje: 34,12 = 34,12 60 = 2047,2 tj. 34,12 = 2047,2

34,12 = 34,12 3600 = 122.832 tj. 34,12 = 122.832
34,12 =
295777 , 57
12 , 34
= 0,6 tj. 34,12 = 0,6 rad
87

Primjer 6: Koliko je vrijeme trajanja jedne periode naizmjenine struje ija je frekvencija f = 25 Hz ?

Rjeenje: = =
25
1
f
1
T s 04 , 0 T =

Primjer 7: Kolika je frekvencija naizmjenine veliine ako je njen period T = 0,1 s ?

Rjeenje: = = =
1 , 0
1
T
1
f
f
1
T Hz 10 f =

Primjer 8: Koliki je period i kruna uestanost napona ija je frekvencija f = 40 Hz ?

Rjeenje: = =
40
1
f
1
T s 025 , 0 T =
= = 40 14 , 3 2 f 2
s
rad
2 , 251 =

Primjer 9: Ako je kruna uestanost
s
rad
314 = koliki je period i frekvencija naizmjenine veliine ?

Rjeenje:
= =
14 , 3 2
314
2
f f 2 Hz 50 f =
=
314
14 , 3 2 2
T
T
2
s 02 , 0 T =

Primjer 10: Za koji ugao e se pomjeriti rotor generatora, za vrijeme t = 10
-2
s ako se obre stalnom
ugaonom brzinom
s
rad
314 = ?

Rjeenje: = = = =

295777 , 57 14 , 3 rad 14 , 3 10 314 t
2

o
180 rad 14 , 3 = =

Primjer 11: Ako se rotor generatora obrne za ugao
o
90 = , za vrijeme t = 1 ms , kolika je frekvencija
napona koji se indukuje u njemu ?

Rjeenje: = =
295777 , 57
90
90
o
rad 57 , 1 =

=

=

= = =
3
3
10
28 , 6
57 , 1
10 14 , 3 2
57 , 1
t 2
f t f 2 t kHz 25 , 0 Hz 10 25 , 0 f
3
= =

Primjer 12: Kompleksna veliina ima modul 6 a argument
2
radijana .Predoiti ovu veliinu u

algebarskom, trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku .

Rjeenje: =
= = 0 6
2
cos 6 cos P a a = 0
=
= = 1 6
2
sin 6 sin P b b = 6
+ = + = 6 j 0 jb a p 6 j p =
+ = ) sin j (cos P p )
2
sin j
2
(cos 6 p

+
=
=
j
e P p
o
90 j
2
j
e 6 e 6 p = =

88

Primjer 13: Vrijednost napona data je u eksponencijalnom obliku kao
6
j
e 220 U
= .Napisati izraz za
trenutnu vrijednost napona u trigonometrijskom i algebarskom obliku .

Rjeenje: + = =

) sin j (cos U e U U
j
) 30 sin j 30 (cos 220 U
o o
+ =
+ = + =
= ) 5 , 0 j 866 , 0 ( 220 )
2
1
j
2
3
( 220 )
6
sin j
6
(cos 220 U 110 j 5 , 190 U + =

Primjer 14: Naizmjenina struja data je u algebarskom obliku j 5 5 I + = . Napisati izraz za vrijednost
struje u trigonometrijskom i eksponencijalnom obliku .

Rjeenje: = = = 1 arctg
5
5
arctg
a
b
arctg
o
45 =
= + = + = + = 2 25 25 25 5 5 b a I
2 2 2 2
2 5 I =

+ = ) sin j (cos I I )
4
sin j
4
(cos 2 5 ) 45 sin j 45 (cos 2 5 I

+
= + =
o o

=
j
e I I
4
j
45 j
e 2 5 e 2 5 I
= =
o

Primjer 15: Maksimalna vrijednost naizmjenine struje je 28,2 A . Koliku vrijednost e pokazati
ampermetar za naizmjeninu struju ?

Rjeenje: Ampermetar pokazuje efektivnu vrijednost struje, pa je:
= = = 2 , 28 707 , 0 I 707 , 0
2
I
I
m
m
ef
A 20 I
ef
=

Primjer 16: Izraunati srednju i efektivnu vrijednost naizmjeninog napona ija je maksimalna
vrijednost U
m
= 311 V .

Rjeenje: = =
= 311 637 , 0 U 637 , 0 U

2
U
m m sr
V 198 U
sr
=
= = = 311 707 , 0 U 707 , 0
2
U
U
m
m
ef
V 220 U
ef
=

Primjer 17: Odrediti trenutak t u kojem e sinusoidalni napon maksimalne vrijednosti U
m
= 311 V i
krune frekvencije
s
rad
314 = imati vrijednost jednaku efektivnoj .

Rjeenje: t 314 sin 311 t sin U u
m
= = ; = = = 311 707 , 0 U 707 , 0
2
U
U
m
m
ef
V 220 U
ef
=
Izjednaavanjem ovih jednaina dobijamo:
4
45 707 , 0 arcsin t 314 707 , 0
311
220
t 314 sin 220 t 314 sin 311

= = = = = =
o
odnosno,
=
=
1256
14 , 3
4 314 314
4
t ms 5 , 2 s 10 25 t
4
= =

Primjer 18: Matematiki izraz za trenutnu vrijednost struje je i = I
m
sin 314t .Odrediti trenutak t u
kojem je trenutna vrijednost struje jednaka njenoj srednjoj vrijednosti .

Rjeenje: t 314 sin I i
m
= ;
m m sr
I 637 , 0 I
2
I =
=
89

Izjednaavanjem ovih jednaina dobijamo:
6908 , 0 637 , 0 arcsin t 314 637 , 0 t 314 sin I 637 , 0 t 314 sin I
m m
= = = = odnosno,
=
314
6908 , 0
t ms 2 , 2 s 10 22 t
4
= =

Primjer 19: Matematiki izraz za trenutnu vrijednost struje je i = I
m
sin 628t . Izraunati maksimalnu,
srednju i efektivnu vrijednost struje ako je njena trenutna vrijednost i = 1,41 A u
trenutku t = 125 10
-5
s .

Rjeenje: =

= = =
785 , 0 sin
41 , 1
) 10 125 628 sin(
41 , 1
t 628 sin
i
I t 628 sin I i
5
m m
A 2 I
m
=
= =
= 2 637 , 0 I 637 , 0 I
2
I
m m sr
A 274 , 1 I
sr
=
= = = 2 707 , 0 I 707 , 0
2
I
I
m
m
ef
A 414 , 1 I
ef
=

Primjer 20: Data su naponi trenutnih vrijednosti u
1
= 311 sin (314t +
4
), u
2
= 155,5 sin (314t
6
).
Odrediti: a) srednje i efektivne vrijednosti tih napona
b) frekvencije i periode tih napona
c) fazni pomak izmeu tih napona

Rjeenje: a) = = 311 637 , 0 U 637 , 0 U
m 1 sr 1
V 198 U
sr 1
=

= = 5 , 155 637 , 0 U 637 , 0 U
m 2 sr 2
V 99 U
sr 2
=

= = 311 707 , 0 U 707 , 0 U
m 1 ef 1
V 220 U
ef 1
=

= = 5 , 155 707 , 0 U 707 , 0 U
m 2 ef 2
V 110 U
ef 2
=
b) Poto je ugaona brzina ista za oba napona, znai da su i njihove frekvencije i periodi isti:
= =
14 , 3 2
314
2
f f 2 Hz 50 f f
2 1
= =
= =
50
1
f
1
T s 02 , 0 T T
2 1
= =
c)
+
=
=
(
\
|

= =
12
2 3
6 4 6 4
2 1

o
75 radijana
12
5
=
=

7. OTPOR U KOLU NAIZMJENINE STRUJE

Otpornost u kolu naizmjenine struje se naziva aktivna otpornost .Ona je u kolima
naizmjenine struja vea nego u kolima istosmjerne struje zbog poveanih gubitaka koji nastaju usljed
povrinskog efekta, histerezisa i sl.U kolu naizmjenine struje sa isto aktivnim otporom, napon i
jaina struje mijenjaju se po istom zakonu i istovremeno prolaze kroz svoje karakteristine take.
Dakle, napon i struja se u kolima sa isto aktivnom otpornosti nalaze u fazi (slika 14 ).

Slika 14: Dijagram struje i napona za kolo sa aktivnim otporom
90

Ako kroz otpor R tee sinusna struja i = I
m
sint , onda na otporu vlada napon:
t sin U t sin I R i R u
m m R
= = =
Vidimo da za maksimalne vrijednosti struje i napona vrijedi Omov zakon, odnosno:

m m
I R U = tj.
R
U
I
m
m
=

Takoe, moemo pokazati da i za efektivne vrijednosti struje i napona vrijedi Omov zakon:

=
= =
R
1
2
U
R 2
U
2
I
I
m m m
ef

R
U
I
ef
ef
=

Aktivna otpornost u kolu naizmjenine struje se naziva i rezistansa, a otpor rezistor .
Reciprona vrijednost otpora se naziva aktivna provodnost ili konduktansa:
R
1
G = pa moemo pisati:
m m
U G I = odnosno
ef ef
U G I =

8. INDUKTIVITET U KOLU NAIZMJENINE STRUJE

Induktivitet ( zavojnica, svitak ) ima sposobnost da pri proticanju naizmjenine struje vri
koncentraciju magnetne energije u prostoru oko zavojnice i unutar zavojnice.Zbog toga zavojnica, pored
omskog otpora, prua naizmjeninoj struji dodatni otpor.Dijagram struje i napona na induktivitetu, kroz
koji protie naizmjenina struja dat je na slici 15.

Slika 15: Dijagram struje i napona za kolo sa induktivitetom

Ako kroz induktivitet L tee sinusna struja i = I
m
sint , tada se napon na induktivitetu dobija
sloenim matematikim postupkom:
t cos U t cos I L
t
i
L u
m m L
= =
=
m m
I L U = tj.
L
U
I
m
m
=
Veliina L ima karakter otpornosti i izraava protivljenje ( reakciju ) zavojnice promjeni
jaine struje u njoj, pa se zbog toga naziva reaktivna induktivna otpornost ili induktivna reaktansa :

fL 2 L X
L
= =

Dakle, za maksimalne i efektivne vrijednosti struje i napona vrijedi Omov zakon u obliku:
L
m
m
X
U
I = odnosno
L
ef
ef
X
U
I =
Reciprona vrijednost induktivnog otpora naziva se reaktivna induktivna provodnost ili induktivna
susceptansa :
L
L
X
1
B =
91

Sada moemo pisati:
m L m
U B I = odnosno
ef L ef
U B I =

Sa slike 15. je vidljivo da u kolima naizmjenine struje, sa isto induktivnom otpornou,
napon na induktivitetu fazno prednjai struji za 90 , odnosno, struja kroz induktivitet fazno kasni za
naponom za 90 .

NAPOMENA: Otpor idealne zavojnice u kolu istosmjerne struje je nula ( f = 0 L = X
L
= 0 ),
pa se idealna zavojnica u kolu istosmjerne struje ponaa kao kratak spoj .

9. KAPACITET U KOLU NAIZMJENINE STRUJE

Ako na kondenzator prikljuimo naizmjenini napon, s obzirom da se vrijednost tog napona
stalno mijenja po zakonu sinusa, moemo zakljuiti da e se u kolu naizmjenine struje sa
kondenzatorom vriti trajan proces periodinog punjenja i pranjenja kondenzatora.U kolu sa
kondenzatorom tee naizmjenina struja, ali to ne znai da struja prolazi kroz dielektrik kondenzatora
ve da je ona posljedica trajne periodine izmjene odreene koliine elektriciteta izmeu izvora
elektrine struje i kondenzatora.S obzirom da se polaritet ploa kondenzatora mijenja proporcionalno
frekvenciji, to se i smjer elektrinog polja mijenja isto toliko puta, pa nastaje oscilatorno pomjeranje
naelektrisanih estica koje na taj nain ine tzv. struju dielektrinog pomjeraja .
Dakle, u kolu naizmjenine struje sa kondenzatorom, pored provodne ( konduktivne ) struje u
provodnicima kola, postoji i struja dielektrinog pomjeraja u dielektriku kondenzatora .
Dijagram struje i napona na kondenzatoru, u kolu naizmjenine struje, dat je na slici 16.

Slika 16: Dijagram struje i napona za kolo sa kondenzatorom

Ako se na kapacitet C prikljui sinusni napon u
C
= U
m
sint , tada se struja kroz kapacitet
dobija sloenim matematikim postupkom:
t cos I t cos CU
t
u
C
t
q
i
m m
C
C
= =
=
m m
U C I = tj.
C
I
U
m
m
=
Veliina
C
1
ima karakter otpornosti i naziva se reaktivna kapacitivna otpornost ili

kapacitivna reaktansa :
fC 2
1
C
1
X
C
=
Dakle, za maksimalne i efektivne vrijednosti struje i napona vrijedi Omov zakon u obliku:

C
m
m
X
I
U = odnosno
C
ef
ef
X
I
U =
Reciprona vrijednost kapacitivnog otpora naziva se reaktivna kapacitivna provodnost ili
kapacitivna susceptansa :
C
X
1
B
C
C
= =
92

Sada moemo pisati:
m C m
U B I = odnosno
ef C ef
U B I =

Sa slike 16. je vidljivo da u kolima naizmjenine struje, sa isto kapacitivnom otpornou,
struja na kapacitetu fazno prednjai naponu za 90 , odnosno, napon na kapacitetu fazno kasni za
strujom za 90 .
NAPOMENA: Otpor idealnog kondenzatora u kolu istosmjerne struje je ( f = 0
C
1

=X
C
= ) ,
pa se idealni kondenzator u kolu istosmjerne struje ponaa kao prekid kola .

10. OTPOR I INDUKTIVITET U KOLU NAIZMJENINE STRUJE

10.1 SERIJSKI RL SPOJ

a) b) c)

Slika 17: Serijski RL spoj: a) ema spoja ; b) trougao napona ; c) trougao otpornosti

Realna zavojnica se, pored induktivnosti, karakterie nekom aktivnom otpornou i moe se
predstaviti u obliku kola sa redno spojenom aktivnom i induktivnom otpornou ( slika 17a ) .Prikljueni
napon se raspodjeljuje na pad napona na aktivnom otporu U
R
i pad napona na induktivitetu U
L
.Pad
napona U
R
je u fazi sa strujom koja protie kroz kolo, a pad napona U
L
fazno prednjai struji kroz kolo
za 90. Poznajui takve naponske odnose dobijamo dijagram napona ( trougao napona ) kao na slici 17b.
Napon U , na prikljucima, se odreuje primjenom Pitagorine teoreme za trougao kao:
2
L
2
R
2
U U U + = odnosno
2
L
2
R
U U U + =
Na temelju Omovog zakona moemo pisati:
R I U
R
= i
L L
X I U =
Uvrtavanjem ovih vrijednosti u jednainu za napone dobijamo:
2 2 2
L
2 2 2
L
2
) L ( R I ) X R ( I ) X I ( ) R I ( U + = + = + =
Iz ove jednaine dobijamo izraz za efektivnu vrijednost struje u kolu:
2 2
) L ( R
U
I
+
=
Izraz u nazivniku predstavlja ukupni otpor kola i naziva se impedansa kola :

2
L
2 2 2
X R ) L ( R Z + = + =

Dakle, vidimo da za serijsko RL kolo vrijedi Omov zakon u obliku:
Z
U
I =
Poto su otpornosti u kolu proporcionalne naponima, trougao napona moemo transformisati u
trougao otpornosti ( slika 17c ).Vrijednosti otpora na zavise od vremena pa stranice trougla otpora nisu
vektori, nego dui, koje u pogodnom mjerilu predstavljaju elektrini otpor u omima.Pri poznatim
vrijednostima Z i R primjenom trigonometrijske funkcije cos za trougao dobijamo:

+
= =
2 2
) L ( R
R
Z
R
cos
2 2
) L ( R
R
arccos
+
=
93

Ako su nam poznate vrijednosti induktivnog i omskog otpora, primjenom trigonometrijske
funkcije tg dobijamo:
=
R
X
tg
L

R
L
arctg

=

Dakle, struja u rednom RL kolu fazno zaostaje za prikljuenim naponom za ugao koji je
vei od nule, ali manji od 90 ,a koji zavisi od odnosa aktivne i induktivne otpornosti tj.

0 < << < < << < 90

10.2 PARALELNI RL SPOJ

a) b) c)

Slika 18: Paralelni RL spoj: a) ema spoja ; b) trougao struja ; c) trougao provodnosti

Posmatrajmo emu na slici 18a.U grani sa aktivnom otpornou protie aktivna struja I
R
koja je
u fazi sa prikljuenim naponom.U grani sa induktivnom otpornou protie reaktivna struja I
L
koja
fazno zaostaje za prikljuenim naponom za 90 .Ukupna struja je jednaka dijagonali pravougaonika
konstruisanog na aktivnoj i reaktivnoj struji ( trougao struja, slika 18b ).
Ukupna struja I se odreuje primjeno Pitagorine teoreme za trougao kao:

2
L
2
R
2
I I I + = odnosno
2
L
2
R
I I I + =

U G I
R
= i U B I
L L
=
Uvrtavanjem ovih vrijednosti u jednainu za struje dobijamo:
2
L
2 2
L
2 2 2
L
2
B G U ) B G ( U ) U B ( ) U G ( I + = + = + =
Iz ove jednaine dobijamo izraz za efektivnu vrijednost napona u kolu:
2
L
2
B G
I
U
+
=
Izraz u nazivniku predstavlja ukupnu provodnost kola i naziva se admitansa kola :
2
L
2
B G Y + =
Dakle, vidimo da za paralelno RL kolo vrijedi Omov zakon u obliku:
Y
I
U =
Poto su provodnosti u kolu proporcionalne strujama, trougao struja moemo transformisati u
trougao provodnosti ( slika 18c ).Vrijednosti provodnosti na zavise od vremena pa stranice trougla
provodnosti nisu vektori, nego dui, koje u pogodnom mjerilu predstavljaju elektrinu provodnost u
simensima.Pri poznatim vrijednostima Y , G i B
L
primjenom trigonometrijskih funkcija za trougao
dobijamo:

Y
G
arccos = ;
Y
B
arcsin
L
= ;
G
B
arctg
L
=

Dakle, struja u paralelnom RL kolu fazno zaostaje za prikljuenim naponom za ugao koji
je vei od nule, ali manji od 90 ,a koji zavisi od odnosa aktivne i induktivne provodnosti tj.

0 < << < < << < 90
94

11. OTPOR I KAPACITET U KOLU NAIZMJENINE STRUJE

11.1 SERIJSKI RC SPOJ

a) b) c)

Slika 19: Serijski RC spoj: a) ema spoja ; b) trougao napona ; c) trougao otpornosti

Realni kondenzator se, pored kapacitivnosti, karakterie nekom aktivnom otpornou i moe se
predstaviti u obliku kola sa spojenom aktivnom i kapacitivnom otpornou ( slika 19a ) .Prikljueni
napon se raspodjeljuje na pad napona na aktivnom otporu U
R
i pad napona na kapacitetu U
C
.Pad napona
U
R
je u fazi sa strujom koja protie kroz kolo, a pad napona U
C
fazno zaostaje za strujom u kolu za 90.
Poznajui takve naponske odnose dobijamo dijagram napona ( trougao napona ) kao na slici 19b.
Napon U , na prikljucima, se odreuje primjenom Pitagorine teoreme za trougao kao:

2
C
2
R
2
U U U + = odnosno
2
C
2
R
U U U + =


R I U
R
= i
C C
X I U =


2
C
2 2
C
2 2 2
C
2
X R I ) X R ( I ) X I ( ) R I ( U + = + = + =


2
C
2
X R
U
I
+
=

Izraz u nazivniku predstavlja ukupni otpor ili impedansu kola:

2
C
2
X R Z + =

Dakle, vidimo da za serijsko RC kolo vrijedi Omov zakon u obliku:

Z
U
I =

Poto su otpornosti u kolu proporcionalne naponima, trougao napona moemo transformisati u
trougao otpornosti ( slika 19c ).Vrijednosti otpora na zavise od vremena pa stranice trougla otpora nisu
vektori, nego dui, koje u pogodnom mjerilu predstavljaju elektrini otpor u omima.Pri poznatim
vrijednostima R , X
C
i Z primjenom trigonometrijskih funkcija za trougao dobijamo:

Z
R
arccos = ;
Z
X
arcsin
C
= ;
R
X
arctg
C
=

Dakle, struja u rednom RC kolu fazno prednjai prikljuenom naponu za ugao koji je
vei od nule, ali manji od -90 ,a koji zavisi od odnosa aktivne i kapacitivne otpornosti tj.

0 < << < < << < -90
95

11.2 PARALELNI RC SPOJ

a) b) c)

Slika 20: Paralelni RC spoj: a) ema spoja ; b) trougao struja ; c) trougao provodnosti

Posmatrajmo emu na slici 20a.U grani sa aktivnom otpornou protie aktivna struja I
R
koja je
u fazi sa prikljuenim naponom.U grani sa kapacitivnom otpornou protie reaktivna struja I
C
koja
fazno prednjai prikljuenom naponu za 90 .Ukupna struja je jednaka dijagonali pravougaonika
konstruisanog na aktivnoj i reaktivnoj struji ( trougao struja, slika 20b ).
Ukupna struja I se odreuje primjeno Pitagorine teoreme za trougao kao:
2
C
2
R
2
I I I + = odnosno
2
C
2
R
I I I + =
U G I
R
= i U B I
C C
=
2
C
2 2
C
2 2 2
C
2
B G U ) B G ( U ) U B ( ) U G ( I + = + = + =
2
C
2
B G
I
U
+
=
Izraz u nazivniku predstavlja ukupnu provodnost ili admitansu kola:
2
C
2
B G Y + =

Dakle, vidimo da za paralelno RC kolo vrijedi Omov zakon u obliku:
Y
I
U =
Poto su provodnosti u kolu proporcionalne strujama, trougao struja moemo transformisati u
trougao provodnosti ( slika 20c ).Vrijednosti provodnosti na zavise od vremena pa stranice trougla
provodnosti nisu vektori, nego dui, koje u pogodnom mjerilu predstavljaju elektrinu provodnost u
simensima.Pri poznatim vrijednostima Y , G i B
C
dobijamo:

Y
G
arccos = ;
Y
B
arcsin
C
= ;
G
B
arctg
C
=

Dakle, struja u paralelnom RC kolu fazno prednjai prikljuenom naponu za ugao koji je
vei od nule, ali manji od -90 ,a koji zavisi od odnosa aktivne i kapacitivne provodnosti tj.

0 < << < < << < -90

12. OTPOR, INDUKTIVITET I KAPACITET U KOLU SINUSNE STRUJE

12.1 SERIJSKI RLC SPOJ

Slika 21: ema serijskog RLC kola
96

Za serijski RLC spoj, ( slika 21 ), je karakteristino da se prikljueni napon raspodjeljuje na pad
napona na aktivnom otporu U
R
, pad napona na induktivitetu U
L
i pad napona na kapacitetu U
C
.Pad
napona U
R
je u fazi sa strujom koja protie kroz kolo, pad napona U
L
fazno prednjai struji kroz kolo za
90, dok pad napona U
C
fazno kasni za strujom kroz kolo za 90. Poznajui takve naponske odnose
dobijamo dijagrame napona i otpornosti ( trouglovi napona i otpornosti) kao na slici 22.

a) b) c)

Slika22: Trouglovi napona i otpornosti: a) X
L
>X
C
; b) X
L
< X
C
; c) X
L
= X
C

U zavisnosti od odnosa reaktivnih otpora X
L
i X
C
postoje tri karakteristina sluaja:

1. Ako je X
L
> X
C
,tada je U
L
> U
C
( slika 22a ) pa kaemo da je spoj induktivnog karaktera, a napon
U prednjai struji za ugao > 0 .
2. Ako je X
L
< X
C
,tada je U
L
< U
C
( slika 22b ) pa kaemo da je spoj kapacitivnog karaktera, a napon
U kasni iza struje za ugao < 0 .
3. Ako je X
L
= X
C
,tada je U
L
= U
C
( slika 22c ) pa kaemo da je spoj u naponskoj rezonanci, jer su
napon U i struja I u fazi ( = 0 ) .

Pretpostavimo da je induktivna otpornost vea od kapacitivne.Napon U se odreuje primjenom
Pitagorine teoreme za trougao kao:
2
C L
2
R
2
) U U ( U U + = odnosno
2
C L
2
R
) U U ( U U + =
R I U
R
= ;
L L
X I U = ;
C C
X I U =

[ ]
2
C L
2 2
C L
2 2 2
C L
2
) X X ( R I ) X X ( R I ) X I X I ( ) R I ( U + = + = + =

2
C L
2
) X X ( R
U
I
+
=

Izraz u nazivniku predstavlja ukupni otpor ili impedansu kola:

2
C L
2
) X X ( R Z + =
Dakle, vidimo da za serijsko RL kolo vrijedi Omov zakon u obliku:
Z
U
I =
Pri poznatim vrijednostima Z , R , X
L
i X
C
dobijamo:

Z
R
arccos = ;
Z
X X
arcsin
C L

= ;
R
X X
arctg
C L

=

Kod serijskog RLC kola pri X
L
= X
C
u kolu nastupa serijska ili naponska rezonanca
.Fizikalna sutina naponske rezonance je potpuna razmjena reaktivne energije izmeu magnetnog polja
namotaja zavojnice i elektrinog polja dielektrika kondenzatora, pri emu nastaje osciliranje energije
koje podrava izvor.Prema tome, kada bi aktivni otpor kola bio jednak nuli ( R = 0 ) , dovoljno bi bilo
pobuditi LC kolo i u njemu bi primljena energija trajno oscilirala vlastitom frekvencijom (
sop
) bez
prisustva izvora .
97

Vlastitu frekvenciju oscilatornog kola pri reimu naponske rezonance odreujemo kao:

= =
C
1
L X X
C L

LC
1
sop
=

Frekvencija izvora pri kojoj nastupa naponska rezonanca naziva se rezonantna frekvencija :

LC
1
rez
= ;
LC 2
1
f
rez
= ; LC 2 T =

Dakle, rezonantna frekvencija izvora jednaka je frekvenciji slobodnih oscilacija oscilatornog
kola. Impedansa serijskog oscilatornog kola pri rezonanci je minimalna i jednaka je aktivnoj otpornosti,
a amplituda elektrinih oscilacija pri rezonanci dostie maksimum.

12.2 PARALELNI RLC SPOJ

Slika 23: ema paralelnog RLC kola

Za paralelni RLC spoj, ( slika 23 ), je karakteristino da se ukupna struja I raspodjeljuje, prema
Prvom Kirhofovom zakonu, na struje I
R
, I
L
i I
C
.Struja I
R
je u fazi sa naponom U, struja I
L
fazno kasni
za naponom U za 90, dok struja I
C
fazno prednjai naponu U za 90. Poznajui takve strujne odnose
dobijamo dijagrame struja i provodnosti ( trouglovi struja i provodnosti ) kao na slici 24.

a) b) c)

Slika24: Trouglovi struja i provodnosti: a) B
L
>B
C
; b) B
L
< B
C
; c) B
L
= B
C

U zavisnosti od odnosa reaktivnih provodnosti B
L
i B
C
postoje tri karakteristina sluaja:

1. Ako je B
L
> B
C
, tada je I
L
> I
C
( slika 24a ) pa kaemo da je spoj induktivnog karaktera, a napon
U prednjai struji za ugao > 0 .
2. Ako je B
L
< B
C
,tada je I
L
< I
C
( slika 24b ) pa kaemo da je spoj kapacitivnog karaktera, a napon
U kasni iza struje za ugao < 0 .
3. Ako je B
L
= B
C
,tada je I
L
= I
C
( slika 24c ) pa kaemo da je spoj u strujnoj rezonanci, jer su
napon U i struja I u fazi ( = 0 ) .

Pretpostavimo da je induktivna provodnost vea od kapacitivne.Struja I se odreuje primjenom
Pitagorine teoreme za trougao kao:
2
C L
2
R
2
) I I ( I I + = odnosno
2
C L
2
R
) I I ( I I + =

U G I
R
= ; U B I
L L
= ; U B I
C C
=

[ ]
2
C L
2 2
C L
2 2 2
C L
2
) B B ( G U ) B B ( G U ) U B U B ( ) U G ( I + = + = + =
98

2
C L
2
) B B ( G
I
U
+
=
Izraz u nazivniku predstavlja ukupnu provodnost ili admitansu kola:
2
C L
2
) B B ( G Y + =

Dakle, vidimo da za paralelno RC kolo vrijedi Omov zakon u obliku:
Y
I
U =
Pri poznatim vrijednostima Y , G , B
L
i B
C
dobijamo:

Y
G
arccos = ;
Y
B B
arcsin
C L

= ;
G
B B
arctg
C L

=

Kod paralelnog RLC kola pri B
L
= B
C
u kolu nastupa paralelna ili strujna rezonanca
.Fizikalna sutina strujne rezonance je potpuna razmjena reaktivne energije izmeu magnetnog polja
namotaja zavojnice i elektrinog polja dielektrika kondenzatora, pri emu se energija izvora troi samo
na pokrivanje aktivnih gubitaka.
Vlastitu frekvenciju oscilatornog kola pri reimu strujne rezonance odreujemo kao:

=
= C
L
1
B B
C L

LC
1
sop
=

Frekvencija izvora pri kojoj nastupa strujna rezonanca naziva se rezonantna frekvencija :

LC
1
rez
= ;
LC 2
1
f
rez
= ; LC 2 T =

Dakle, rezonantna frekvencija izvora jednaka je frekvenciji slobodnih oscilacija oscilatornog
kola. Provodnost paralelnog oscilatornog kola pri rezonanci je minimalna i jednaka je aktivnoj
provodnosti, a reaktivne struje grana su jednake i fazno pomjerene za 180 .

13. PRIMJERI PRORAUNA RLC KOLA

Primjer 1: Na krajeve elektrinog ureaja, aktivnog otpora R = 10 , prikljuen je naizmjenini
napon trenutne vrijednosti u = 311 sin 314t . Izraunati maksimalnu i efektivnu
vrijednost struje , te napisati izraz za trenutnu vrijednost struje .

Rjeenje: = =
10
311
R
U
I
m
m
A 1 , 31 I
m
=
= = = 1 , 31 707 , 0 I 707 , 0
2
I
I
m
m
ef
A 22 I
ef
=
= t sin I i
m
t 314 sin 1 , 31 i =

Primjer 2: Zavojnica bez prisustva feromagnetne jezgre ima induktivitet L = 0,016 H . Izraunati
induktivni otpor zavojnice ako kroz nju protie naizmjenina struja frekvencije f = 50 Hz .

Rjeenje: = = = 016 , 0 50 14 , 3 2 fL 2 L X
L
= 024 , 5 X
L

Primjer 3: Na krajeve zavojnice,induktiviteta L i zanemarivo malog omskog otpora,prikljuen je sinusni
napon efektivne vrijednosti 200V , frekvencije 50Hz .Pri ovom naponu kroz kolo tee struja
efektivne vrijednosti 4A .Izraunati koeficijent induktivnosti zavojnice .

Rjeenje:

=
= = =
50 14 , 3 2
1
4
200
f 2
1
I
U
L
I
U
fL 2 X
L
H 16 , 0 L =
99

Primjer 4: U kolo naizmjenine struje je ukljuen kondenzator kapaciteta C = 199F.Koliki kapacitivni
otpor X
C
prua kondenzator struji frekvencije 100 Hz ?

Rjeenje:

=
=
6
C
10 199 100 14 , 3 2
1
fC 2
1
C
1
X = 8 X
C

Primjer 5: U kolo naizmjenine struje je ukljuen kondenzator kapaciteta C = 199FAko je frekvencija
prikljuenog napona 100 Hz i efektivna vrijednost U
ef
= 80 V , kolika je vrijednost struje ?

Rjeenje: = =
= =
6
ef
ef
C
ef
ef
10 199 100 14 , 3 2 80 fC 2 U
fC 2
1
U
X
U
I A 10 I
ef
=

Primjer 6: Zavojnica omskog otpora 0,8 prikljuena je na naizmjenini napon efektivne vrijednosti
60V i frekvencije 50 Hz.Pri ovom naponu, kroz zavojnicu protie struja efektivne vrijednosti
10A .Koliki je induktivitet zavojnice i fazna razlika izmeu napona i struje ?

Rjeenje: = =
10
60
I
U
Z = 6 Z
f 2
R Z
L R Z fL 2 R Z X X R Z
2 2
2 2 2 2 2
L
2
L
2 2
= = = + =
= =
=
314
946 , 5
314
36 , 35
314
64 , 0 36
50 14 , 3 2
8 , 0 6
L
2 2
mH 9 , 18 H 0189 , 0 L = =

= = = 1333 , 0 arccos
6
8 , 0
arccos
Z
R
arccos
o
03 , 82 =

Primjer 7: Zavojnica induktiviteta L = 10 H i radnog otpora R = 1000 ima ulogu prigunice u kolu
naizmjenine struje.Izraunati impedansu zavojnice i faznu razliku izmeu struje i napona
ako je frekvencija prikljuenog napona 50 Hz .

Rjeenje: + = + = + =
6 6 2 2 2 2
10 86 , 9 10 ) 10 50 14 , 3 2 ( 1000 ) L ( R Z = 4 , 3295 Z

=

=
= = 14 , 3 arctg
1000
10 50 14 , 3 2
arctg
R
L
arctg
R
X
arctg
L
= 72 21

Primjer 8: U kolon aizmjenine struje su paralelno prikljueni aktivni otpor R i zavojnica induktiviteta
L.Ukupna impedansa kola je Z = 5 . Izraunati admitansu kola , te aktivnu i
reaktivnu provodnost , ako je fazni ugao izmeu struje i napona = 45 .

Rjeenje: = =
5
1
Z
1
Y S 2 , 0 Y =
= = = = 1
G
B
G
B
45 tg
G
B
tg
G
B
arctg
L L L L o
G B
L
=
= = = = + = + =
2
2 , 0
2
Y
2
Y
G G 2 G G B G Y
2
2 2 2 2
L
2 2
S 14 , 0 G = ; S 14 , 0 B
L
=

Primjer 9: U kolo naizmjenine struje su paralelno prikljueni aktivni otpor R i zavojnica induktiviteta
L. Ukupna admitansa kola iznosi 3 j 3 Y + = . Izraunati fazni ugao izmeu struje i
napona , te predstaviti admitansu u eksponencijalnom obliku .

Rjeenje: = =
3
3
arctg
G
B
arctg
L

6
30

= =
o

100

= + = + = + = 12 3 9 ) 3 ( 3 B G Y
2 2 2
L
2
S 46 , 3 Y =

=
j
e Y Y
6
j
e 46 , 3 Y
=

Primjer 10: U kolo naizmjenine struje serijski su ukljueni kondenzator C = 199 F i otpor R = 8.
Kolika je impedansa kola i fazni ugao izmeu struje i napona , ako je f = 100 Hz .

Rjeenje:

=
=
6
C
10 199 100 14 , 3 2
1
fC 2
1
C
1
X = 8 X
C

= + = + = 128 8 8 X R Z
2 2 2
C
2
= 3 , 11 Z

= = = 1 arctg
8
8
arctg
R
X
arctg
C

4
45

= =
o

Primjer 11: U kolo naizmjenine struje serijski su ukljueni kondenzator C = 199 F i otpor R = 6.
Ako je frekvencija prikljuenog napona 100 Hz i efektivna vrijednost U
ef
= 80 V, kolika
je vrijednost struje u kolu ?

Rjeenje:

=
=
6
C
10 199 100 14 , 3 2
1
C
1
X = 8 X
C

+ = + = + = 64 36 8 6 X R Z
2 2 2
C
2
= 10 Z

= =
10
80
Z
U
I
ef
ef
A 8 I
ef
=

Primjer 12: U kolo naizmjenine struje su paralelno prikljueni aktivni otpor R kondenzator C.Ukupna
impedans kola je Z = 2 .Izraunati admitansu kola , te aktivnu i reaktivnu provodnost,
ako je fazni ugao izmeu struje i napona = 60 .

Rjeenje: = =
2
1
Z
1
Y S 5 , 0 Y =
= = = =
2
1 5 , 0
G
5 , 0
G
2
1
5 , 0
G
60 cos
Y
G
cos
o
S 25 , 0 G =
= = = =
2
3 5 , 0
B
5 , 0
B
2
3
5 , 0
B
60 sin
Y
B
sin
C
C C C o
S 43 , 0 B
C
=

Primjer 13: U kolo naizmjenine struje su paralelno prikljueni aktivni otpor R i kondenzator C.
Ukupna admitansa kola iznosi 3 j 1 Y + = .Izraunati fazni ugao izmeu struje i napona ,
te predstaviti admitansu u eksponencijalnom obliku .

Rjeenje: + = + = + = 3 1 ) 3 ( 1 B G Y
2 2 2
C
2
S 2 Y =

= =
2
1
arccos
Y
G
arccos
3
60

= =
o

=
j
e Y Y
o
60 j
e 2 Y =

Primjer 14: Zavojnica aktivnog otpora R = 20 i induktivnosti L = 0,2 H vezana je serijski sa
kondenzatorom kapaciteta C = 40F.Izraunati struju u kolu i padove napona na zavojnici
i kondenzatoru, ako je napon na stezaljkama kola U = 220 V , a frekvencija 50 Hz .
101

Rjeenje: = = 2 , 0 50 14 , 3 2 L X
L
= 8 , 62 X
L

=
6
C
10 40 50 14 , 3 2
1
C
1
X = 6 , 79 X
C

+ = + = + =
2 2 2 2
C L
2
) 8 , 16 ( 400 ) 6 , 79 8 , 62 ( 20 ) X X ( R Z = 12 , 26 Z
= =
12 , 26
220
Z
U
I A 4 , 8 I =

= = 8 , 62 4 , 8 X I U
L L
V 5 , 527 U
L
=

= = 6 , 79 4 , 8 X I U
C C
V 6 , 668 U
C
=

Primjer 15: Otpornik otpornosti 20 ,zavojnica induktivnosti 0,5 H i kondenzator kapaciteta 40 F su
spojeni u seriju i prikljueni na naizmjenini napon 220V , frekvencije 50 Hz .Izraunati :
- induktivni, kapacitivni i ukupni otpor kola
- efektivnu vrijednost struje u kolu
- fazni pomak izmeu struje i napona na stezaljkama

Rjeenje: = = = 5 , 0 50 14 , 3 2 fL 2 L X
L
=157 X
L

=
6
C
10 40 50 14 , 3 2
1
fC 2
1
C
1
X = 6 , 79 X
C

+ = + = + = 76 , 5990 400 ) 6 , 79 157 ( 20 ) X X ( R Z
2 2 2
C L
2
= 9 , 79 Z

= =
9 , 79
220
Z
U
I A 75 , 2 I =

=
=
20
4 , 77
arctg
R
X X
arctg
C L

o
5 , 75 =

Primjer 16: Serijski spoj R = 30 ,L = 0,1 H i C = 0,2 mF prikljuen je na napon efektivne vrijednosti
220 V i frekvencije 50 Hz .Izraunati struju i sve padove napona u kolu .

Rjeenje: = = 1 , 0 50 14 , 3 2 L X
L
= 4 , 31 X
L

=
3
C
10 2 , 0 50 14 , 3 2
1
C
1
X = 9 , 15 X
C

+ = + =
2 2 2
C L
2
) 9 , 15 4 , 31 ( 30 ) X X ( R Z = 77 , 33 Z

= =
77 , 33
220
Z
U
I A 5 , 6 I =

= = 30 5 , 6 R I U
R
V 195 U
R
=

= = 4 , 31 5 , 6 X I U
L L
V 1 , 204 U
L
=

= = 9 , 15 5 , 6 X I U
C C
V 35 , 103 U
C
=

Primjer 17: Paralelni spoj R = 30 ,L = 0,1 H i C = 0,2mF prikljuen je na napon efektivne vrijednosti
220 V i frekvencije50 Hz.Izraunati admitansu i sve struje u kolu .Odrediti karakter spoja.

102

Rjeenje: = =
30
1
R
1
G S 033 , 0 G =

= =
1 , 0 50 14 , 3 2
1
X
1
B
L
L
S 032 , 0 B
L
=

= = =
3
C
C
10 2 , 0 50 14 , 3 2 C
X
1
B S 0628 , 0 B
C
=

+ = + =
2 2 2
C L
2
) 0628 , 0 032 , 0 ( 033 , 0 ) B B ( G Y S 0454 , 0 Y =

= = 033 , 0 220 G U I
R
A 33 , 7 I
R
=

= = 032 , 0 220 B U I
L L
A 04 , 7 I
L
=

= = 0628 , 0 220 B U I
C C
A 82 , 13 I
C
=

= = 0454 , 0 220 Y U I A 99 , 9 I =

Poto je B
L
< B
C
paralelni spoj je kapacitivnog karaktera .

Primjer 18: Zavojnica induktiviteta L =1,13H ukljuena je u kolo naizmjenine struje frekvencije50 Hz.
Izraunati vrijednost kapaciteta kojeg je potrebno ukljuiti paralelno induktivitetu pa da u
kolu nastupi naponska rezonanca .

Rjeenje: Naponska ( serijska ) rezonanca nastupa pri:

=

=
= =
=
13 , 1 314
1
13 , 1 ) 50 14 , 3 2 (
1
L
1
C 1 LC
C
1
L
2 2 2
2
F 9 , 8 C =

Primjer 19: Induktivitet L = 0,1 H i kapacitet C = 10 F su ukljueni u kolo naizmjenine struje .
Kolika je rezonantna frekvencija ako u kolu nastupi naponska rezonancija ?

Rjeenje:

=

=
3
6
10 1 28 , 6
1
10 10 1 , 0 14 , 3 2
1
LC 2
1
f kHz 16 , 0 Hz 2 , 159 f =

Primjer 20: Induktivitet L = 2,5 H i kapacitet C = 10 F su ukljueni u kolo naizmjenine struje .
Koliki je period oscilacija ovakvog kola, ako u njemu nastupi strujna rezonanca ?

Rjeenje: Strujna ( paralelna ) rezonanca nastupa pri:

= = =
= =
3 6
10 5 28 , 6 10 10 5 , 2 14 , 3 2 LC 2 T
LC 2
1
T
1
f ms 4 , 31 T =

14. SNAGA U KOLIMA NAIZMJENINE STRUJE

14.1 KOLO SA AKTIVNOM OTPORNOU

Polazei od zakonitosti da je snaga jednaka proizvodu napona i struje, izraz za trenutnu snagu u
ovakvom kolu glasi:
t sin I t sin U p
m m
= odnosno t sin I U p
2
m m
=

Primjenjujui trigonometrijsku formulu
2
t 2 cos 1
t sin
2

= dobijamo:
103

t 2 cos
2
I U
2
I U
p
m m m m

=

Poto je srednja vrijednost izraza 0 t 2 cos
2
I U
m m
=
srednja snaga u ovakvom kolu je:

2
I U
P
m m
sr
=

Ukoliko izvrimo transformaciju prethodnog izraza dobijamo:

2 2
I U
P
m m
= odnosno I U I U P
ef ef
= =

Aktivna ( radna ) snaga na otporniku je:

G U R I I U P
2 2
= = = [ ] W

Dakle, srednja snaga u kolu naizmjenine struje koje sadri samo aktivni otpor jednaka je
proizvodu efektivne vrijednosti prikljuenog napona i efektrivne vrijednosti struje u kolu.Instrumenti
za mjerenje snage ( vatmetri ) prilagoeni su za mjerenje srednje snage.

14.2 KOLO SA INDUKTIVITETOM

ovakvom kolu glasi:
t cos t sin I U t sin I )
2
t sin( U p
m m m m
=
+ =

2
t 2 sin
t cos t sin

= dobijamo:

t 2 sin
2
I U
p
m m

=

Reaktivna ( jalova ) snaga na induktivitetu je:

L
2
L L
2
B U X I Q = = [ ] VAr

14.3 KOLO SA KAPACITETOM

ovakvom kolu glasi:
t cos t sin I U )
2
t sin( I t sin U p
m m m m
=
+ =

2
t 2 sin
t cos t sin

= dobijamo:

t 2 sin
2
I U
p
m m

=

Reaktivna ( jalova ) snaga na kapacitetu je:

C
2
C C
2
B U X I Q = =
104

14.4 KOLO SA AKTIVNIM OTPOROM I INDUKTIVITETOM

a) SERIJSKO RL KOLO

Slika 25: Trougao snaga serijskog RL kola

Iz trougla snaga ( slika 25 ) je vidljivo da u ovakvom kolu postoje tri vrste snaga:

- Radna ( aktivna ) snaga = = = cos I U R I U I P
2
R

- Reaktivna ( jalova ) snaga = = sin I U X I Q
L
2

- Prividna snaga
2 2
Q P I U S + = = [ ] VA

Iz trougla snaga se , takoe , moe dobiti:

= cos S P odnosno = sin S Q

Odnos:
=
UI
cos UI
S
P

S
P
cos =

naziva se faktor snage .Poeljno je da faktor snage bude to vei .

b) PARALELNO RL KOLO

Slika 26: Trougao snaga paralelnog RL kola


- Radna ( aktivna ) snaga G U P
2
=

- Reaktivna ( jalova ) snaga
L
2
B U Q =

- Prividna snaga
2 2 2
Q P Y U S + = =

14.5 KOLO SA AKTIVNIM OTPOROM , INDUKTIVITETOM I KAPACITETOM

a) SERIJSKO RLC KOLO

a) b) c)

Slika 27: Trougao snaga serijskog RLC kola: a) X
L
> X
C
; b) X
L
< X
C
; c) X
L
= X
C

105


- Radna ( aktivna ) snaga = = = cos I U R I U I P
2
R

- Reaktivna ( jalova ) snaga = = = = sin I U Q Q ) X X ( I ) U U ( I Q
C L C L
2
C L

- Prividna snaga
2 2
Q P I U S + = =

b) PARALELNO RLC KOLO

a) b) c)

Slika 28: Trougao snaga paralelnog RLC kola: a) B
l
> B
C
; b) B
L
< B
C
; c) B
L
= B
C


- Radna ( aktivna ) snaga G U P
2
=

- Reaktivna ( jalova ) snaga ) B B ( U Q
C L
2
=

- Prividna snaga
2 2 2
Q P Y U S + = =

15. PRIMJERI PRORAUNA SNAGE U RLC KOLIMA

Primjer 1: Elektrina pe ima otpor grijaa R = 55 , a prikljuena je na naizmjenini napon iji je
izraz t 314 sin 311 u = .Odrediti efktivnu snagu pei .

Rjeenje: =
= =
|
\
|
= = =
110
96721
55 2
311
R 2
U
R
2
U
R
U
I U P
2 2
m
2
m
2
W 880 P =

Primjer 2: Zavojnica induktiviteta L = 0,165H je prikljuena na napon )
2
t 314 sin( 311 u

+ = .
Odrediti reaktivnu snagu zavojnice .

Rjeenje: =

= =
|
\
|
= =
62 , 103
96721
165 . 0 314 2
311
X 2
U
X
2
U
X
U
Q
2
L
2
m
L
2
m
L
2
VAr 4 , 933 Q =

Primjer 3: Na naizmjenini napon t 314 sin 311 u = prikljuen je kondenzator kapaciteta C = 10F .
Odrediti reaktivnu snagu kondenzatora .

Rjeenje:

=
= = =
2
311 10 10 314
2
CU
X 2
U
X
U
Q
2 6 2
m
C
2
m
C
2
VAr 152 Q =

Primjer 4: Serijski spoj R = 30 i L = 0,1H je prikljuen na sinusni napon efektivne vrijednosti 100V
i frekvencije 50 Hz . Odrediti sve snage u kolu .
106

Rjeenje: + = + =
2 2 2 2
) 1 , 0 50 14 , 3 2 ( 30 ) L ( R Z = 43 , 43 Z

= =
43 , 43
100
Z
U
I A 3 , 2 I = ; = = 30 3 , 2 R I P
2 2
W 7 , 158 P =

= = ) 1 , 0 314 ( 3 , 2 ) L ( I Q
2 2
VAr 1 , 166 Q = ; = = 3 , 2 100 I U S VA 230 S =

Primjer 5: Serijski spoj R = 30 i C = 0,2mF je prikljuen na sinusni napon efektivne vrijednosti 220V

Rjeenje: + =
|
|
\
|

+ = |
\
|
+ =
55 , 253 900
10 2 , 0 314
1
30
C
1
R Z
2
3
2
2
2
= 95 , 33 Z
= =
95 , 33
220
Z
U
I A 48 , 6 I = ; = = 30 48 , 6 R I P
2 2
W 7 , 1259 P =

=
=
3
2 2
10 2 , 0 314
1
48 , 6
C
1
I Q VAr 4 , 667 Q = ; = = 48 , 6 220 I U S VA 6 , 1425 S =

Primjer 6: Paralelni spoj R = 30 i L = 0,1H je prikljuen na sinusni napon efektivne vrijednosti 220V

Rjeenje: = =
30
1
R
1
G S 0333 , 0 G = ;
=
1 , 0 314
1
L
1
B
L
S 032 , 0 B
L
=

+ = + =
2 2 2
L
2
032 , 0 0333 , 0 B G Y S 0462 , 0 Y =

= = 0333 , 0 220 G U P
2 2
W 33 , 1613 P = ; = = 032 , 0 220 B U Q
2
L
2
VAr 8 , 1548 Q =

= = = 0462 , 0 220 Y U I U S
2 2
VA 08 , 2236 S =

Primjer 7: Paralelni spoj R =30 i C =0,2mF je prikljuen na sinusni napon efektivne vrijednosti 220V

Rjeenje: = =
30
1
R
1
G S 0333 , 0 G = ; = =
3
C
10 2 , 0 314 C B S 0628 , 0 B
C
=
+ = + =
2 2 2
C
2
0628 , 0 0333 , 0 B G Y S 0711 , 0 Y =

= = 0333 , 0 220 G U P
2 2
W 33 , 1613 P = ; = = 0628 , 0 220 B U Q
2
C
2
VAr 5 , 3039 Q =

= = = 0711 , 0 220 Y U I U S
2 2
VA 24 , 3441 S =

Primjer 8: Radio prijemnik je prikljuen na napon 220V i uzima struju 0,35A pri cos = 0,92 .Kolika
je snaga prijemnika ?

Rjeenje: = = 92 , 0 35 , 0 220 cos I U P W 84 , 70 P =

Primjer 9: Na naizmjenini napon 220V je prikljuena zavojnica otpora R i induktiviteta L u seriju sa
kondenzatorom C.Na zavojnici je izmjeren napon U
z
= 660V,a na kondenzatoru U
c
= 500V.
Ako je struja u kolu 11A odrediti otpor R ,induktivitet L ,kapacitet C ,cos i snagu P pri
frekvenciji napona od 50 Hz .

Rjeenje: = =
11
660
I
U
X
L
L
= 60 X
L
;

=
=
50 14 , 3 2
60 X
L
L
H 191 , 0 L =
107

= =
11
500
I
U
X
C
C
= 45 , 45 X
C
;
=
45 , 45 314
1
X
1
C
C
F 70 C =

= =
11
220
I
U
Z = 20 Z ; = =
2 2 2
C L
2
) 45 , 45 60 ( 20 ) X X ( Z R = 72 , 13 R

= =
20
72 , 13
Z
R
cos 686 , 0 cos =

= = 686 , 0 11 220 cos I U P W 1660 P =

Primjer 10: Zavojnica i kondenzator u serijskoj vezi su prikljueni na naizmjenini napon 120V,50 Hz .
Aktivna snaga u kolu je 200W , a struja 2,39A. Odrediti R ,L i C , ako je induktivni otpor
dva puta vei kapacitivnog .

Rjeenje: = =
39 , 2
120
I
U
Z = 2 , 50 Z ;
= =
39 , 2 120
200
UI
P
cos 697 , 0 cos =
= = = 697 , 0 2 , 50 cos Z R
Z
R
cos = 35 R
= =
2
X
X X X X
L
L C L

2
X
X
L
=

= = = + =
2 2 2 2
L
2 2 2 2 2
35 2 , 50 2 R Z 2 X R Z X X R Z = 72 X
L

= =
2
72
2
X
X
L
C
= 36 X
C

=
=
50 14 , 3 2
72 X
L
L
H 229 , 0 L = ;
=
36 314
1
X
1
C
C
F 4 , 88 C =

Primjer 11: Generator naizmjenine struje ima nominalnu snagu 750kVA ,a nominalni napon 6,3 kV .
Odrediti nominalnu struju generatora i aktivnu snagu pri cos = 0,8 .

Rjeenje:
= = =
3
3
10 3 , 6
10 750
U
S
I I U S A 119 I =

= = 8 , 0 119 6300 cos I U P kW 60 P =

Primjer 12: Serijski spoj R = 30 , L = 0,1H i C = 0,2mF je prikljuen na sinusni napon efektivne
vrijednosti 220V i frekvencije 50 Hz . Odrediti sve snage u kolu .

Rjeenje: = = 1 , 0 314 L X
L
= 4 , 31 X
L
;

=
=
3
C
10 2 , 0 314
1
C
1
X = 9 , 15 X
C

+ = + =
2 2 2
C L
2
) 9 , 15 4 , 31 ( 30 ) X X ( R Z = 77 , 33 Z

= =
77 , 33
220
Z
U
I A 5 , 6 I = ; = = 30 5 , 6 R I P
2 2
W 5 , 1267 P =
= = ) 9 , 15 4 , 31 ( 5 , 6 ) X X ( I Q
2
C L
2
VAr 86 , 654 Q =

= = 5 , 6 220 I U S VA 1430 S =

Primjer 13: Paralelni spoj R = 30 ,L = 0,1H i C = 0,2mF je prikljuen na sinusni napon efektivne
vrijednosti 220V i frekvencije 50 Hz . Odrediti sve snage u kolu .
108

Rjeenje: = =
30
1
R
1
G S 0333 , 0 G = ; = =
3
C
10 2 , 0 314 C B S 0628 , 0 B
C
=

=
1 , 0 314
1
L
1
B
L
S 032 , 0 B
L
=
+ = + =
2 2 2
C L
2
) 0628 , 0 032 , 0 ( 0333 , 0 ) B B ( G Y S 0454 , 0 Y =

= = 0333 , 0 220 G U P
2 2
W 33 , 1613 P =

= = ) 0628 , 0 032 , 0 ( 220 ) B B ( U Q
2
C L
2
VAr 72 , 1490 Q =

= = = 0454 , 0 220 Y U I U S
2 2
VA 36 , 2197 S =

Primjer 14: U kolo naizmjenine struje je prikljuen jednofazni motor.Mjerenjem su oitane slijedee
vrijednosti: U = 220V , I = 3,2 A i P = 563,2 W .Odrediti faktor snage motora .

Rjeenje:
= =
2 , 3 220
2 , 563
UI
P
cos 8 , 0 cos =

16. METODE RJEAVANJA KOLA NAIZMJENINE STRUJE

16.1 KIRHOFOVI ZAKONI

Primjer 1: Odrediti sve struje i sve napone u kolu sa slike ako je: U = 220V, R = 3 i X
L
= 2 .

Rjeenje:
+
+
=
+
+ +
= +
+
= +
+
=
6 j 9
2 j 6
) 2 j 3 ( 3
2 j 3 3
3
1
2 j 3
1
R
1
jX R
1
Z
1
L
AB

2 j 6
6 j 9
ZAB
+
+
=

+
=
+
+ +
=
+
+
=
40
18 j 66
2 6
12 18 j 36 j 54
2 j 6
2 j 6
2 j 6
6 j 9
Z
2 2
AB + = ) 45 , 0 j 65 , 1 ( ZAB
+ + = + = 45 , 0 j 65 , 1 3 Z Z Z AB 1 + = ) 45 , 0 j 65 , 4 ( Z

=
+

=
+
= =
825 , 21
99 j 1023
45 , 0 65 , 4
) 45 , 0 j 65 , 4 ( 220
45 , 0 j 65 , 4
220
Z
U
I
2 2
1 A ) 53 , 4 j 87 , 46 ( I1 =
= = ) 53 , 4 j 87 , 46 ( 3 I Z U 1 1 1 V ) 59 , 13 j 61 , 140 ( U1 =

+ = = 59 , 13 j 61 , 140 220 U U U 1 AB V ) 59 , 13 j 39 , 79 ( UAB + =

+
= =
3
59 , 13 j 39 , 79
Z
U
I
3
AB
3 A ) 53 , 4 j 46 , 26 ( I3 + =
= = 53 , 4 j 46 , 26 53 , 4 j 87 , 46 I I I 3 1 2 A ) 06 , 9 j 41 , 20 ( I2 =

Primjer 2: Odrediti sve struje i sve napone u kolu sa slike ako je:U = 220V, R = 3 i X
L
= X
C
= 2 .

109

Rjeenje:
+
=
+
+ +
=
+
+
=
+
+
=
4 9
6
) 2 j 3 ( ) 2 j 3 (
2 j 3 2 j 3
2 j 3
1
2 j 3
1
jX R
1
jX R
1
Z
1
C L AB

6
4 9
ZAB
+
=

=
+
=
6
13
6
4 9
ZAB = 16 , 2 ZAB

+ = + = 16 , 2 3 Z Z Z AB 1 = 16 , 5 Z

= =
16 , 5
220
Z
U
I1 A 63 , 42 I1 =

= = 63 , 42 3 I Z U 1 1 1 V 9 , 127 U1 =

= = 9 , 127 220 U U U 1 AB V 1 , 92 UAB =

+
+
=
+
+
=
= =
2 2
3
AB
3
2 3
2 , 184 j 3 , 276
) 2 j 3 ( ) 2 j 3 (
) 2 j 3 ( 1 , 92
2 j 3
1 , 92
Z
U
I A ) 17 , 14 j 25 , 21 ( I3 + =

= = 17 , 14 j 25 , 21 63 , 42 I I I 3 1 2 A ) 17 , 14 j 38 , 21 ( I 2 =

Primjer 3: Odrediti sve struje i sve napone u kolu sa slike ako je:U = 220V, X
L
= 3 i R = X
C
= 2 .

Rjeenje:
+
+
=
+
+ +
=
+
+
=
+
+
=
2 j 10
j 4
) 2 j 2 ( ) 3 j 2 (
3 j 2 2 j 2
2 j 2
1
3 j 2
1
jX R
1
jX R
1
Z
1
C L AB

j 4
2 j 10
ZAB
+
+
=

=
+
+ +
=
+
+
=
17
2 j 42
1 4
2 10 j 8 j 40
) j 4 ( ) j 4 (
) j 4 ( ) 2 j 10 (
Z
1 2
AB = ) 11 , 0 j 47 , 2 ( ZAB

+ + = + = 11 , 0 j 47 , 2 2 j 3 j 2 Z Z Z AB 1 = ) 89 , 0 j 47 , 4 ( Z

+
=
+
+
=
= =
773 , 20
8 , 195 j 4 , 983
89 , 0 47 , 4
) 89 , 0 j 47 , 4 ( 220
89 , 0 j 47 , 4
220
Z
U
I
2 2
1 A ) 42 , 9 j 34 , 47 ( I1 + =

42 , 9 84 , 18 j 34 , 47 j 68 , 94 ) 42 , 9 j 34 , 47 ( ) j 2 ( I Z U 1 1 1 + + = + + = =

V ) 18 , 66 j 26 , 85 ( U1 + =

= = 18 , 66 j 26 , 85 220 U U U 1 AB V ) 18 , 66 j 74 , 134 ( UAB =

2 2
3
AB
3
2 2
12 , 137 j 84 , 401
) 2 j 2 ( ) 2 j 2 (
) 2 j 2 ( ) 18 , 66 j 74 , 134 (
2 j 2
18 , 66 j 74 , 134
Z
U
I
+
+
=
+
+
=
= =

A ) 14 , 17 j 23 , 50 ( I3 + =

+ = = 14 , 17 j 23 , 50 42 , 9 j 34 , 47 I I I 3 1 2 A ) 72 , 7 j 89 , 2 ( I 2 =
110

Primjer 4: Elektrino kolo sa slike ima parametre:R
1
= 7,7 , X
L1
= 2 ,R
2
= 4 , X
C2
= 2 ,R
3
= 6 ,
X
L3
= 3 , U = 100V , f = 50 Hz .Izraunati sve struje i sve fazne pomake .

Rjeenje:
+
=
+ +
+ +
=
+
+
=
+
+
=
30
j 10
6 12 j 12 j 24
2 j 4 3 j 6
3 j 6
1
2 j 4
1
jX R
1
jX R
1
Z
1
L 3 C 2
AB
j 10
30
ZAB
+
=

=
+

=
101
j 30 300
) j 10 ( ) j 10 (
) j 10 ( 30
ZAB = ) 29 , 0 j 97 , 2 ( ZAB

+ + = + = 29 , 0 j 97 , 2 5 j 8 Z Z Z AB 1 + = ) 71 , 4 j 97 , 10 ( Z

+

=
+
= =
2 2
1
71 , 4 97 , 10
) 71 , 4 j 97 , 10 ( 100
71 , 4 j 97 , 10
100
Z
U
I A ) 3 , 3 j 7 , 7 ( I1 =

+ + = + = = 5 , 16 4 , 26 j 5 , 38 j 6 , 61 ) 3 , 3 j 7 , 7 ( ) 5 j 8 ( I Z U 1 1 1 V ) 1 , 12 j 1 , 78 ( U1 + =

= = 1 , 12 j 1 , 78 100 U U U 1 AB V ) 1 , 12 j 9 , 21 ( UAB =

+
+
=
= =
4 16
) 2 j 4 ( ) 1 , 12 j 9 , 21 (
2 j 4
1 , 12 j 9 , 21
Z
U
I
2
AB
2 A ) 23 , 0 j 59 , 5 ( I2 =

+

=
+
= =
9 36
) 3 j 6 ( ) 1 , 12 j 9 , 21 (
3 j 6
1 , 12 j 9 , 21
Z
U
I
3
AB
3 A ) 07 , 3 j 11 , 2 ( I3 =
=
7 , 7
3 , 3
arctg
1

o
2 , 23
1
= ; + =
2 2
1
3 , 3 7 , 7 I A 38 , 8 I
1
= ;
o
2 , 23 j
1 e 38 , 8 I

=
=
59 , 5
23 , 0
arctg
2

o
35 , 2
2
= ; + =
2 2
2
23 , 0 59 , 5 I A 59 , 5 I
2
= ;
o
35 , 2 j
2 e 59 , 5 I

=
=
11 , 2
07 , 3
arctg
3
o
5 , 55
3
= ; + =
2 2
3
07 , 3 11 , 2 I A 72 , 3 I
3
= ;
o
5 , 55 j
3 e 72 , 3 I

=

16.2 METODA KONTURNIH STRUJA

Primjer 1: Odrediti vrijednosti svih struja u kolu sa slike ako je: R = 3 , X
L
= 12 i U = 220 V .

Rjeenje: Postupak za odreivanje vrijednosti struja u kolu prema ovom metodu je slijedei:

1. Izaberemo konture ( kontura I i kontura II na slici )
2. Proizvoljno izaberemo smjerove struja u kolu ( struje I , I
1
i I
2
na slici )
3. Postavljamo jednaine prema metodu konturnih struja
111

Z
11
I
I
+ Z
12
I
II
= U
11
( 1 )
Z
21
I
I
+ Z
22
I
II
= U
22
( 2 )

gdje je: Z
11
, Z
22
ukupne impedanse u konturi I ,odnosno konturi II ( uvijek su pozitvne )
Z
12
= Z
21
ukupne impedanse izmeu konture I i konture II
Predznak ispred ovih vrijednosti je pozitivan + ukoliko se smjerovi
kontura kroz posmatrane impedanse meusobno podudaraju , a
negativan ukoliko su smjerovi kontura kroz te impedanse meusobno
suprotni .
U
11
, U
22
zbir svih napona izvora u konturi I , odnosno konturi II

Dakle, uvrtavanjem ovih vrijednosti, u naem primjeru, dobijamo slijedei sistem jednaina:
R I
I
+ R I
II
= U ( 3 )
R I
I
+ ( R + jX
L
) I
II
= 0 ( 4 )
Uvrtavanjem odgovarajuih brojanih vrijednosti dobijamo:
3 I
I
3 I
II
= 220 ( 5 )
3 I
I
+ (3+j12) I
II
= 0 ( 6 )
Ako jednaine ( 5 ) i ( 6 ) saberemo, dobijamo:
220 I 12 j
II
= ( 7 )
Rjeavanjem jednaine ( 7 ) , dobijamo:
12 j
220
I
II
=
Vrijednost struje I
II
u kompleksnom obliku dobijamo na slijedei nain:
= =
12
220
j
12 j
220
I
II
A ) 33 , 18 j ( I
II
=
Uvrtavanjem vrijednosti za I
II
u jednainu ( 5 ) , dobijamo:
=
+
=
+
=
3
55 j 220
3
) 33 , 18 j ( 3 220
3
I 3 220
I
II
I
A ) 33 , 18 j 33 , 73 ( I
I
=
Vrijednosti struja u granama dobijamo na slijedei nain:

I = I
I
= (73,33-j18,33) A ; I
2
= I
II
= (-j18,33)A

+ = = 33 , 18 j 33 , 18 j 33 , 73 I I I
II I 1
A 33 , 73 I
1
=

Primjer 2: Odrediti vrijednosti svih struja u kolu sa slike ako je:R = X
C
= 3 , X
L
= 2 i U = 220 V .

Rjeenje: Nakon to odredimo konture i smjerove struja u granama odreujemo impedanse:

=
C 11
jX R Z = ) 3 j 3 ( Z
11

+ =
L 22
jX R Z + = ) 2 j 3 ( Z
22

= = R Z Z
21 12
= = 3 Z Z
21 12

Nakon toga postavljamo sistem jednaina:
Z
11
I
I
Z
12
I
II
= U ( 1 )
Z
12
I
I
+ Z
22
I
II
= 0 ( 2 )
Uvrtavanjem vrijednosti dobijamo novi sistem jednaina:
220 I 3 I ) 3 j 3 (
II I
= ( 3 )
0 I ) 2 j 3 ( I 3
II I
= + + ( 4 )
112

Iz jednaine ( 4 ) izraunamo struju I
I
:

+
=
II I
I
3
2 j 3
I
II I
I ) 66 , 0 j 1 ( I + =
Uvrtavanjem ove vrijednosti u jednainu ( 3 ) , dobijamo:
220 I ) j 2 ( 220 I 3 I ) 66 , 0 j 1 ( ) 3 j 3 (
II II II
= = +
+
+
=
+
+
=
2 2
II
1 2
220 j 440
j 2
j 2
j 2
220
I A ) 44 j 88 ( I
II
+ =

+ + = + + = 33 , 29 66 , 58 j 44 j 88 ) 44 j 88 ( ) 66 , 0 j 1 ( I
I
A ) 66 , 102 j 67 , 58 ( I
I
+ =


I
1
= I
I
= (58,66+j102,66) A ; I
3
= I
II
= (88+j44) A

+ = = 44 j 88 66 , 102 j 66 , 58 I I I
II I 2
A ) 66 , 58 j 34 , 29 ( I
2
+ =

Primjer 3: Odrediti sve struje u kolu sa slike ako je: R = 1 , X
L
= X
C
= 2 , U = 220 V .

Rjeenje: Nakon to odredimo konture i smjerove struja u granama odreujemo impedanse:

+ + = R jX R Z
L 11
+ = ) 2 j 2 ( Z
11

+ = R jX R Z
C 22
= ) 2 j 2 ( Z
22

= = R Z Z
21 12
= = 1 Z Z
21 12

Nakon toga postavljamo sistem jednaina:
Z
11
I
I
+ Z
12
I
II
= U ( 1 )
Z
12
I
I
+ Z
22
I
II
= 0 ( 2 )
Uvrtavanjem vrijednosti dobijamo novi sistem jednaina:
220 I 1 I ) 2 j 2 (
II I
= + + ( 3 )
0 I ) 2 j 2 ( I 1
II I
= + ( 4 )

Iz jednaine ( 4 ) izraunamo struju I
I
:
II I
I ) 2 j 2 ( I + =

Uvrtavanjem ove vrijednosti u jednainu ( 3 ) , dobijamo:

220 I 7 220 I I ) 2 j 2 ( ) 2 j 2 (
II II II
= = + + +
=
7
220
I
II
A 43 , 31 I
II
=

= + = ) 43 , 31 ( ) 2 j 2 ( I
I
A ) 86 , 62 j 86 , 62 ( I
I
=


A ) 86 , 62 j 86 , 62 ( I I
I 1
= = ; A 43 , 31 I I
II 3
= =

= + = 43 , 31 86 , 62 j 86 , 62 I I I
II I 2
A ) 86 , 62 j 43 , 31 ( I
2
=
113

16.3 METODA POTENCIJALA VOROVA

Primjer 1: Metodom potencijala vorova odrediti vrijednosti svih struja u kolu sa slike ako je:R = 3 ,
X
L
= 12 i U = 220 V .

Rjeenje: Raunanje traenih vrijednosti prema ovoj metodi sastoji se u slijedeem:

1. Postavljamo jednaine prema metodu potencijala vorova

Y
A
V
A
Y
AB
V
B
= I
A
( 1 )
Y
BA
V
A
+ Y
B
V
B
= I
B
( 2 )

gdje je: Y
A
,Y
B
ukupna provodnost vorova A odnosno B i jednaka je zbiru svih
provodnosti vezanih za pojedini vor ( uvijek je pozitivna )
Y
AB
= Y
BA
ukupna provodnost izmeu vorova A i B i jednaka je zbiru svih
provodnosti vezanih izmeu vorova A i B
I
A
, I
B
zbir svih struja koje ulaze u vor A odnosno vor B

Kod ovog metoda je bitno da je potreban broj jednaina uvijek za jedan manji od broja
vorova.To je zbog toga to uvijek jedan vor proglaavamo za referentni ili nulti
vor.Potencijal tog vora jednak je nuli.
Obino e u naim primjerima taj vor biti vor B pa emo imati V
B
= 0 odnosno, na sistem
jednaina e sada imati samo jednu jednainu oblika:

Y
A
V
A
= I
A
( 3 )

Dakle, uvrtavanjem ovih vrijednosti, u naem primjeru, dobijamo:
R
U
V
jX
1
R
1
R
1
A
L
=
|
|
\
|
+ + ( 4 )
Uvrtavanjem brojanih vrijednosti dobijamo:
3
220
V
12 j
1
3
2
V
12 j
1
3
1
3
1
A A
=
|
|
\
|
+ =
|
|
\
|
+ + ( 5 )
Rjeavanjem jednaine ( 5 ) dobijamo:
33 , 73 V
12 j 3
3 12 j 2
A
=
+
odnosno,
24 j 3
36 j 33 , 73
V 33 , 73 V
36 j
24 j 3
A A
+
= =
+

+
=
+

=
+
=
585
64 , 7919 j 12 , 63357
24 3
) 24 j 3 ( 88 , 2639 j
24 j 3
88 , 2639 j
V
2 2
A
V ) 5 , 13 j 3 , 108 ( V
A
+ =

Struje u granama dobijamo na slijedei nain:

=
3
5 , 13 j 3 , 108 220
R
U U
I
AB
A ) 5 , 4 j 23 , 37 ( I =

+
= =
3
5 , 13 j 3 , 108
R
U
I
AB
1
A ) 5 , 4 j 1 , 36 ( I
1
+ =

+
=
+
= =
12
5 , 13 j 3 , 108
j
12 j
5 , 13 j 3 , 108
jX
U
I
L
AB
2
A ) 025 , 9 j 125 , 1 ( I
2
=
114

Primjer 2: Metodom potencijala vorova odrediti vrijednosti svih struja u kolu sa slike ako je :
R =X
C
=3 , X
L
= 2 i U = 220 V .

Rjeenje: Prvo odreujemo referentni vor,a to e u naem sluaju biti vor B pa emo imati :V
B
= 0 .
Nakon toga postavljamo jednainu potencijala vorova:

C
A
L C
jX
U
V
jX
1
R
1
jX
1
=
|
|
\
|
+ +
( 1 )

3 j
220
V
2 j
1
3
1
3 j
1
A
=
|
|
\
|
+ +
( 2 )

33 , 73 j V
2 j 3 3 j
3 3 j 2 j 3 j 2 j 3
A
=

odnosno,
3 j 6
18 33 , 73 j
V 33 , 73 j V
18
9 j 6 6 j
A A
= =
+

+
=
+
+
=
45
64 , 7919 j 82 , 3959
3 6
) 3 j 6 ( 94 , 1319 j
V
2 2
A
V ) 176 j 88 ( V
A
+ =
+
=
=
3
176 j 308
j
3 j
176 j 88 220
jX
U U
I
C
AB
1
A ) 66 , 102 j 66 , 58 ( I
1
+ =
+
= =
3
176 j 88
R
U
I
AB
2
A ) 66 , 58 j 33 , 29 ( I
2
+ =
+
=
+
= =
2
176 j 88
j
2 j
176 j 88
jX
U
I
L
AB
3
A ) 44 j 88 ( I
3
+ =

Primjer 3: Metodom potencijala vorova odrediti vrijednosti svih struja u kolu sa slike ako je :
R = 1 , X
L
= X
C
= 2 , U = 220 V .

Rjeenje: Prvo odreujemo referentni vor,a to e u naem sluaju biti vor B pa emo imati :V
B
= 0 .
Nakon toga postavljamo jednainu potencijala vorova:

L
A
C L
jX R
U
V
jX R
1
R
1
jX R
1
+
=
|
|
\
|
+ +
+
( 1 )

2 j 1
220
V
2 j 1
1
1
1
2 j 1
1
A
+
=
|
|
\
|
+ +
+
( 2 )
5
) 2 j 1 ( 220
V
) 2 j 1 ( ) 2 j 1 (
2 j 1 ) 2 j 1 ( ) 2 j 1 ( 2 j 1
A

=
+
+ + + +
odnosno,
115

7
440 j 220
V
5
440 j 220
V
5
2 j 1 4 2 j 2 j 1 2 j 1
A A
=
+ + + + +

V ) 86 , 62 j 43 , 31 ( V
A
=

+
=
+
+
=
+
=
5
) 2 j 1 ( ) 86 , 62 j 57 , 188 (
2 j 1
86 , 62 j 43 , 31 220
jX R
U U
I
L
AB
1
A ) 86 , 62 j 86 , 62 ( I
1
=
= =
1
86 , 62 j 43 , 31
R
U
I
AB
2
A ) 86 , 62 j 43 , 31 ( I
2
=
+
=
=
5
) 2 j 1 ( ) 86 , 62 j 43 , 31 (
2 j 1
86 , 62 j 43 , 31
jX R
U
I
C
AB
3
A 43 , 31 I
3
=

PITANJA ZA ZAVRNI TEST MODULA 5

1. ta je naizmjenina struja i kako se dijele naizmjenine struje ?
2. Pomou ega se dobija naizmjenina struja i na kojem principu ?
3. Nacrtati vremenski dijagram naizmjenine struje .
4. ta je period, kako se oznaava i u kojim jedinicama se mjeri ?
5. ta je amplituda ? Kako se rauna maksimalna vrijednost induciranog napona ?
6. ta je frekvencija, kako se oznaava i u kojim jedinicama se mjeri ?
7. Kolika je frekvencija napona u Evropi, a kolika u Americi ?
8. ta je poetna faza ? Nacrtati dijagram .
9. ta je kruna frekvencija ? Napisati formulu za raunanje krune frekvencije .
10. Napisati formulu za trenutnu vrijednost induciranog napona i struje .
11. Kako se rauna srednja vrijednost naizmjenine struje i napona ?
12. Kako se rauna efektivna vrijednost naizmjenine struje i napona ?
13. Kada su dvije naizmjenine veliine u fazi ? Nacrtati dijagram . ta je fazni pomak ?
14. Napisati izraz za naizmjeninu struju u kompleksnom i eksponencijalnom obliku .
15. Nacrtati dijagram napona i struje u kolu sa isto aktivnom otpornou.Koliki je fazni pomak ?
16. ta je rezistansa, a ta konduktansa ?
17. Nacrtati dijagram napona i struje u kolu sa isto induktivnom otpornou.Koliki je fazni pomak ?
18. ta je induktivna reaktansa, a ta induktivna susceptansa ? Kako se one raunaju ?
19. Nacrtati dijagram napona i struje u kolu sa isto kapacitivnom otpornou.Koliki je fazni pomak?
20. ta je kapacitivna reaktansa, a ta kapacitivna susceptansa ? Kako se one raunaju ?
21. Kako se rauna impedansa i fazni ugao u serijskom RL kolu ?
22. Kako se rauna admitansa i fazni ugao u paralelnom RL kolu ?
23. Kako se rauna impedansa i fazni ugao u serijskom RC kolu ?
24. Kako se rauna admitansa i fazni ugao u paralelnom RC kolu ?
25. Kako se rauna impedansa i fazni ugao u serijskom RLC kolu ?
26. Kako se rauna admitansa i fazni ugao u paralelnom RLC kolu ?
27. Kada nastupa naponska, a kada strujana rezonanca ?
28. Kako se rauna kruna uestanost, frekvencija i period pri rezonanci ?
29. Kako se rauna aktivna, reaktivna i prividna snaga u serijskom RLC kolu ?
30. Kako se rauna aktivna, reaktivna i prividna snaga u paralelnom RLC kolu ?

Osnove Elektrotehnike... Samo Najvaznije Izdovjeno!!!

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Osnove Elektrotehnike... Samo Najvaznije Izdovjeno!!!

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Osnove elektrotehnike Modul 5

se naziva ugaona brzina, a ona se u elektrotehnici naziva kruna frekvencija, odnosno:

odnosno, moe se takoe rei da napon u

radijana .Predoiti ovu veliinu u

= 311 637 , 0 U 637 , 0 U

ima karakter otpornosti i naziva se reaktivna kapacitivna otpornost ili

srednja snaga u ovakvom kolu je:

You might also like