Oslobođenje 24.11.2012.

Kompletirano Vije}e ministara Bosne i Hercegovine
KO SU VLASNICI RADONÎ]EVE IMOVINE?

Cijena: 1 KM/6 KN
OSLOBO\ENJE
BH NEZAVISNI DNEVNIK Sarajevo www.oslobodjenje.ba
SUBOTA, 24. 11. 2012.
Godina LXIX Broj 23.689
Gra|ani Sarajeva na ulicama
Foto: Damir ]UMUROVI]
ZA VJE^NI MIR U PALESTINI

2. strana
Margeti} ne odustaje od optu`bi
Hrvatska demokratska zajednica BiH
Skup{tina Razvojne banke Federacije BiH
DODIK ]E ZAVR[ITI KAO SANADER

7. strana
PROMJENE U VLADI FBiH DO KRAJA GODINE

4. strana
RAMIZ D@AFEROVI] IPAK IDE

6. strana
U @I@I
Uo~i dolaska Flea u BiH
subota, 24. novembar/studeni 2012.
OSLOBO\ENJE
Gra|ani Sarajeva na ulicama
Dodik va`niji od Predsjedni{tva

Evropski komesar za pro{irenje, zbog nedostatka vremena, ne}e se u Sarajevu sastati s ~lanovima Predsjedni{tva BiH?!
Solidarnost sa `rtvama
Foto: D. ]UMUROVI]
ZA VJE^NI MIR U PALESTINI

Iako je uspostavljeno primirje, dièmo glas protiv ubijanja nedu`nih civila, poru~ili su u~esnici {etnje
Vi{e od 300 gra|ana Sarajeva sudjelovalo je ju~er u mirnoj {etnji za palestinski narod koji svakodnevno gine u pojasu Gaze. Okupljanje je organizovano ispred Begove dàmije, a {etnja je nastavljena do BBI centra i Spomenika ubijenoj djeci Sarajeva. Danijel Senki}, predsjednik Udruènja Front, koji je ujedno i organizator mirnih protesta, kazao je da, iako je primirje potpisano, ovaj skup gra|ana Sarajeva je simboli~an i predstavlja jasnu poruku svijetu i Palestini, da BiH èli vje~ni mir ovom napa}enom narodu. tiv vlada imperijalisti~kih zemalja koje diktiraju ovu tragediju palestinskog naroda, koja traje evo ve} 64 godine. Narod BiH, koji je preìvio istu agresiju i na svojim le|ima osjetio {ta zna~i agresija imperijalisti~kih sila, daje punu podr{ku za slobodu palestinskog naroda. Mi smo napravili bogat program na{ih aktivnosti u cijeloj BiH, tako da je ova zemlja na no[tefan Fle: Kontroverze pred dolazak u Sarajevo
sima niko nije slobodan i siguran. Svi ìve u strahu i nesigurnosti, kazao je Avdo Hebib, predsjednik Udruènja Bosanskohercegova~ko-palestinsko prijateljstvo.
Komesar Evropske komisije za pro{irenje [tefan Fle zapo~e}e u ponedjeljak, 26. novembra, posjetu Bosni i Hercegovini susretom sa predsjednikom SNSD-a i Republike Srpske Miloradom Dodikom u Isto~nom Sarajevu, gdje }e se zaputiti odmah po slijetanju na Sarajevski aerodrom. Evropski komesar }e se sljede}i dan, 27. novembra, sastati sa predsjedavaju}im Vije}a ministara BiH Vjekoslavom Bevandom, a nakon toga }e uslijediti odvojeni sastanci u prostorijama Delegacije Evropske unije u Sarajevu sa predsjednicima SDP-a Zlatkom Lagumdìjom, SDA Sulejmanom Tihi}em i HDZ-a BiH Draganom ôvi}em. Istog prijepodneva predvi|en je po~etak drugog sastanka politi~kog dijaloga na visokom nivou o pristupnom procesu BiH. Prvobitno je bilo predvi|eno da uvodne rije~i upute komesar Fle i predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi}. Me|utim, Radmanovi} to ne}e u~initi, kao {to se ni ~lanovi Predsjedni{tva BiH ne}e ovaj put susresti sa visokim evropskim du`nosnikom.
ru Igoru Davidovi}u, o kojem je poslao informaciju Ministarstvu vanjskih poslova BiH, ne spominje se susret sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH. [indeklova je tokom razgovora sa ambasadorom Davidovi}em izrazila àljenje {to ovaj put nije bilo mogu}e organizovati sastanak sa trojicom ~lanova Predsjedni{tva BiH, za {to je, kako je navela, jedini krivac nedostatak vremena. Ovim je ba~ena sjena na Fleovu posjetu BiH prije nego je i po~ela. Iako evropski du`nosnici stalno ponavljaju da samo jedinstvena BiH, koja govori jednim glasom, ima mjesto u EU, komesar za pro{irenje
Tuga i suosje}anje
Brojni gra|ani, me|u kojima i veliki broj omladine, nosili su palestinsku zastavu te skandirali Mir za Palestinu . Sabaha Fisovi} prisjetila se da su i djeca u BiH tako nedu`no ginula ratnih 1992-95. te poru~ila da moramo svi dignuti glas i suosje}ati sa narodom koji danas gine u pojasu Gaze. - Pratim ve} godinama patnje palestinskog naroda i potpuno suosje}am sa njima. Du{a me boli kad gledam na televiziji {ta se de{ava. Mislim da cijeli svijet treba ustati protiv ovih sukoba te sprije~iti ubijanje nedu`nih ljudi. Vrijeme je da se ovo ve} jedanput smiri. Gaza napokon treba da dobije ono {to zasluùje, odnosno da Palestinci dobiju svoju dràvu kao {to su je i imali. Jako mi je te{ko kada vidim kako ih ubijaju, kada vidim koliko djece bude ubijeno. Mi smo rat preìvjeli i bio je teàk, a trajao je relativno kratko. A oni ratuju godinama. I to traje. Tuga velika, rekla je Sabaha Fisovi}.
E. GODINJAK
Tragedija duga 64 godine

- @elimo poru~iti palestinskom narodu da nije sam te da gra|ani Sarajeva, koji su ne tako davno pro{li kroz iste nevi|ene zlo~ine, transparentno diù svoj glas protiv bilo kojeg vida zlo~ina nad nedu`nim civilima i djecom, izjavio je Senki}. Me|u prisutnima su bili i brojni ~lanovi ostalih humanitarnih i gradskih udruènja, koji su svojim skromnim prisustvom èljeli iskazati o{tar protest protiv ratnih razaranja i ubijanja nedu`nog naroda. - Bosna i Hercegovina iskazuje nezadovoljstvo i upu}uje o{tre proteste i protiv vlade Izraela, i pro-
STRADANJE DJECE Sabaha Fisovi} prisjetila se da su i djeca u BiH tako nedu`no ginula 1992-95. te poru~ila da moramo svi dignuti glas i suosje}ati sa narodom koji danas gine u pojasu Gaze
gama. Na{ glas se vjerovatno ~uo i u me|unarodnim organizacijama, a vjerovatno i u Ujedinjenim nacijama. Mi smo uputili deklaraciju UN-u sa zahtjevom da se Palestina primi u UN te da on poduzme sve mjere kako bi se uspostavio trajni mir na Bliskom Istoku, da ìve slobodno djeca i u Palestini, ali i u Izraelu jer u ovakvim odno-
Dolazi i Reeker
Nakon Flea, u Sarajevo }e sredinom naredne sedmice doputovati i Philip Reeker, zamjenik pomo}nika ameri~ke dràvne sekretarke Hillary Clinton. Reeker }e s bh. zvani~nicima razgovarati o (ne)napretku BiH ka EU i ~lanstvu u NATO, javila je Fena. je odlu~io da posjetu zapo~ne u RSu susretom sa Dodikom, koji ne prestaje da potkopava suverenitet i teritorijalni integritet BiH. S druge strane, Radmanovi} je odbio prisustvo sastanku, pa }e tako dijalog na visokom nivou prote}i bez ~lanova dràvnog vrha BiH.
Radmanovi}evo odbijanje
- U medijima su se pojavile informacije da Predsjedni{tvo BiH nema vremena da se na|e s Fleom. To nije ta~no. Istina je da Fle nije traìo sastanak sa ~lanovima Predsjedni{tva BiH, ve} sam ja pozvan da se obratim petominutnim govorom u~esnicima sastanka na visokom nivou u Sarajevu, pojasnio je ju~er novinarima Radmanovi}, koji ovaj poziv smatra neprihvatljivim: - S jedne strane, zato {to taj dan imamo posjet slova~kog predsjednika, a s druge strane, ne prili~i da se ~lan Predsjedni{tva BiH poziva da do|e na skup u Sarajevu na pet minuta. Predsjedni{tvo BiH je doma}in u ovoj zemlji. Uostalom, pogledajte listu pozvanih na taj sastanak pa sami vidite gdje je predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH. U planu posjete koji je Jana [indeklova, zamjenica {efa kabineta komesara Flea, iznijela u Bruxellesu {efu Misije BiH pri EU, ambasado-
Sejdi} - Finci
U tako okrnjenom sastavu, uz prisustvo bh. politi~kih lidera, na sastanku }e biti tretirana implementacija presude Evropskog suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu Sejdi} - Finci (pregled stanja stvari od BiH); odgovori na listu sektorskih pitanja iz oblasti javnih nabavki i ìvotne sredine (Fleova prezentacija); prezentacija mehanizma koordinacije koju }e izvr{iti predsjedavaju}i Bevanda. [indelkova je, kaè se u Davidovi}evoj informaciji, naglasila da je najbitnije da se slu~aj Sejdi} - Finci kona~no rije{i i da preko ovog zahtjeva Evropska komisija ne moè pre}i.
Daniel OMERAGI]
V I J E S T I
PREDSJEDNI[TVO BiH
Podr{ka prijemu Palestine u UN

Predsjedni{tvo Bosne i Hercegovine je na ju~era{njoj sjednici, iako to nije bila ta~ka dnevnog reda, na zahtjev ~lana Predsjedni{tva BiH Bakira Izetbegovi}a, raspravljalo o rezoluciji o prijemu Palestine u Ujedinjene narode, kazao je na pres-konferenciji predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH Neboj{a Radmanovi}. - Prihvatili smo raspravu o ovom pitanju i nakon nje donijeli odluku, dva naprema jedan, da se podrì prijem Palestine u UN, ali, da bi ovakva odluka bila validna, potreban je konsenzus, ka zao je Radmanovi}, te dodao da se razgovaralo i o predstoje}oj posjeti slova~kog predsjednika Ivana Ga{parovi~a BiH koji dola zi 27. i 28. novembra. Govore}i o o~ekivanjima od sastanka politi~kih lidera s evropskim komesarom za pro{irenje [tefanom Fleom po~etkom naredne sedmice u Sarajevu, s kojim se ~lanovi Predsjedni{tva BiH ne}e susresti, Radmanovi} je istakao da Bosna i Hercegovina nije napravila ono {to je obe}ano na pro{lom sastanku.
- I tada sam govorio da je kraj novembra nerealan rok za ono {to treba da uradimo. Me|utim, smatram da sada imamo bolju atmosferu i mo`da moèmo uraditi ne{to do kraja godine, rekao je on. Ka da je u pi ta nju pri je dlog bu dè ta za 2013. godinu koji je Vije}e ministara uputilo Predsjedni{tvu na pot vr|iva nje, Ra dma novi} je na javio po sebnu sjednicu na kojoj }e biti ra zmatran ovaj prije dlog, a ko ja }e bi ti odrà na sre di nom na re dne L. R. se dmi ce.
OSLOBO\ENJE subota, 24. novembar/studeni 2012.
U @I@I
Zakazana, pa otkazana hitna sjednica CIK-a BiH
PETRI] NE]E HAD@OVI]A I VUJIÎ]A

Hitna sjednica Centralne izborne komisije BiH na kojoj su trebale biti donesene odluke o dodjeli zamjenskih mandata vije}nika i odbornika za op}inska vije}a u FBiH, odnosno skup{tine op{tina u RS-u kako bi se mogli kompletirati nakon lokalnih izbora i po~eti sa radom u novom sazivu, ju~er nije odràna. Sjednicu je prvo zakazao predsjednik Branko Petri}, a potom je naprasno otkazao. Za Petri}a je, kako saznaje Oslobo|enje, neprihvatljivo daljnje u~e{}e u radu ~lanova CIKa Vedrana Hadòvi}a iz bo{nja~kog i Tihomira Vuji~i}a iz srpskog naroda, nakon sporne odluke Predstavni~kog doma Parlamentarne skup{tine BiH donesene u ~etvrtak kasno nave~er o imenovanju novih ~lanova te dràvne institucije.
CIKBiH: Jesu li pojedini ~lanovi smetnja za poni{tenje izbora u Srebrenici pa ih zato treba ukloniti?
Izborom ~lanova CIK-a BiH, uz kr{enje odredbi Izbornog zakona BiH, ali i vlastitog zaklju~ka, nova ve}ina u Parlamentu BiH pokazala je da ne bira sredstva u osvajanju pozicija i institucija
nesenog krajem juna da se proces izbora novih ~lanova odga|a do okon~anja izbornog procesa oktobarskih lokalnih izbora. Stjepan Miki} iz reda hrvatskog naroda jedini je od tri ~lana koja su se birala dobio ponovljeni mandat, za ~lana iz bo{nja~kog naroda imenovan je Ahmet [anti} (Vedran Hadòvi} je bio drugi na listi), dok je za srpskog ~lana napravljen dodatni presedan: umjes}e po Poslovniku u vrijeme izja{njavanja, poslovni~kom intervencijom korekciju liste izvr{io je zastupnik Niko Lozan~i} (HDZBiH) i umjesto Vuji~i}a predloìo Boì~kovi}a. Ovim je jasno pokazano da je nova parlamentarna ve}ina dogovorila strana~ku raspodjelu tri pozicije ~lana CIK-a BiH, dràvne institucije koja bi trebala biti neovisna od politike s obzirom na to da se bavi jednim od najva`nijih procesa u BiH - provedbom izbora, zakona o sukobu interesa i finansiranju politi~kih stranaka u BiH. Za provedbu izbornog procesa nu`no je osigurati maksimalnu strana~ku nepristrasnost zbog mogu}ih zloupotreba kroz legaliziranje izbornog inènjeringa, kao i transparentnost kada je u pitanju provedba Zakona o sukobu interesa i finansiranju politi~kih stranaka u BiH, s obzirom na to da se radi o jednim od najzna~ajnijih antikoruptivnih akata. Izborom ~lanova CIK-a BiH, kr{e}i odredbe Izbornog zakona BiH, ali i vlastiti zaklju~ak, nova parlamentarna ve}ina pokazala je da po svaku cijenu èli pozicije i institucije.
Deklarativna jednakopravnost
Predstavni~ki dom PSBiH u drugom ~itanju usvojio je izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je predloìla zastupnica Ismeta Dervoz. Njima se traì uskla|ivanje tog zakonskog akta sa odredbama Zakona o jednakopravnosti spolova BiH, a kojim je propisano da na pozicijama, pa tako i u CIK-u BiH i op}inskim izbornim komisijama treba da bude zastupljeno najmanje 40 posto èna. I pored toga {to je zakonska odredba usvojena, Der voz kao zamjenica predsjedavaju}eg Komisije za ostvarivanje jednakopravnosti spolova nije digla svoj glas {to me|u ~ak tri ~lana CIK-a BiH koji su se birali nema nijedne ène (od sedam ~lanova, ima samo jedna - Irena Hadìabdi}). Na listi kandidata je bilo èna - Maksida Piri}, koja je tako|er mogla biti izabrana iako nije prvorangirana, kada je ve} u~injen presedan u izboru srpskog ~lana. Predstavni~ki dom PSBiH tako se opet opredijelio za kr{enje zakonskih odredbi, sve uz deklarativno zalaganje ~ak i zastupnica. dono{enja ili }e se sa~ekati okon~anje izbornog procesa. A na ju~er zakazanoj, pa otkazanoj sjednici CIK-a pojavilo se {est (dosada{njih) ~lanova (osim Mileta Kudi}a). - Nije ~ak ni konstatovano da nema kvoruma ili bilo {ta drugo. Jednostavno je sjednica otkazana. Ja sam traìo da se odrì sjednica pozivaju}i se na odredbe Izbornog zakona BiH i zaklju~ak Predstavni~kog doma PSBiH, ali je to ignorisano. Ostala su nam veoma va`na nezavr{ena pitanja kao {to su izbori u Op{tini Srebrenica. Imao sam namjeru insistirati da nam Slu`ba za pravne poslove odgovori {ta je ura|eno kako bi se donijela odluka o utvr|ivanju rezultata izbora, odnosno odbacivanju zahtjeva Koalicije za RS i SNSD-a o poni{tenju izbora, ali je ~ak odba~ena mogu}nost da se sazove i Kolegij na kojem bi se to raspravilo. Bojim se da se sve radi kako bi se izdejstvovala druga~ija odluka od one koja bi trebala biti jedina logi~na, a to je utvr|ivanje rezultata lokalnih izbora za na~elnika i SO Srebrenica. Kome je u interesu da se izbori u Srebrenici poni{te, samo }e se re}i, istakao je za Oslobo|enje Vedran Hadòvi}, (do)sada{nji ~lan CIK-a BiH. Treba podsjetiti da je u CIK-u BiH jo{ 12. oktobra zaprimljen zahtjev Op{tinske izborne komisije o ponovnom brojanju glasova u Srebrenici. Odba~en je kao preuranjen, ali je ostala dilema za{to CIKBiH nakon {to je nastupio àlbeni postupak, nije po slu`benoj du`nosti provjerio navode iz zahtjeva OIK-a i donio odluku.
A. TERZI]
Strana~ka raspodjela mjesta

Predstavni~ki dom PSBiH, uprkos ~injenici da jo{ nije okon~an proces lokalnih izbora jer nisu potvr|eni rezultati za na~elnika i SO Srebrenica, Bosansko Grahovo i Skup{tinu Grada Prijedora, te tri op{tine u RS-u gdje su izbori za na~elnika i SO ponovljeni (Isto~ni Drvar, Isto~ni Mostar i Vukosavlje - na jednom bira~kom mjestu), suprotno odredbama Izbornog zakona BiH (~lana 2.15) imenovao je nove ~lanove CIK-a BiH. U~injeno je to i pored zaklju~ka Predstavni~kog doma PSBiH do-
SREBRENICA Bojim se da se sve radi kako bi se izdejstvovala druga~ija odluka od one koja bi trebala biti jedina logi~na, a to je utvr|ivanje rezultata lokalnih izbora za na~elnika i SO Srebrenica. Kome je u interesu da se izbori u Srebrenici poni{te, samo }e se re}i
to prvorangiranog Tihomira Vuji~i}a, imenovan je tre}eplasirani Novak Boì~kovi}. Nakon {to je predsjedatelj Predstavni~kog doma Boò Ljubi} pro~itao listu prvorangiranih kandidata (Miki}, [anti}, Vuji~i}), reagirali su iz Kluba zastupnika SNSD-a traè}i pauzu. Poslije upozorenja da to nije mogu-
Mutne igre oko Srebrenice

Oslobo|enje doznaje kako je povodom ju~era{njih de{avanja u CIKu BiH zatraèno o~itovanje Predstavni~kog doma PSBiH za autenti~no tuma~enje - da li se odluka o izboru ~lanova primjenjuje od dana
ME\UNARODNA ORGANIZACIJA ZA MIGRACIJE
LAGUMD@IJA U BERLINU
Psihosocijalna za{tita vojnika

Me|unarodna organizacija za migracije (IOM), misija u BiH, u saradnji sa Ministarstvom odbrane i Oruànim snagama BiH (MO/OS) organizovala je petodnevnu posjetu eksperata za mentalno zdravlje i psiholo{ku podr{ku iz nordijsko-balti~kih zemalja, Velike Britanije i IOM-ovog eksper ta iz Geneve, tokom koje su se sastali s predstavnicima MO/OSBiH, Ministarstva zdravstva FBiH i Ministarstva zdravlja i socijalne za{tite RS-a te predstavnicima iz javnih instituta za mentalno zdravlje u Sarajevu, Banjoj Luci i Tesli}u. Ra zlog ove posjete i njihov anga`man je prikupljanje informacija i procjena kapaciteta u MO i OSBiH, na osnovu kojeg bi se uspostavili mehanizmi i sistem za pruànje pomo}i i savjetovanje za profesionalne vojnike koji su uklju~eni u mirovne misije, aktivna vojna lica, regrute kao i vojna lica u tranziciji. - Ovo je prvi korak pri ostvarivanju pune saradnje izme|u Ministarstva odbrane, Oruànih snaga BiH i entitetskih ministarstava zdravlja u psihosocijalnoj za{titi i rehabilitaciji svih onih koji ima-
Gdje ide zapadni Balkan?

Zamjenik predsjedavaju}eg Vije}a ministara i ministar vanjskih poslova BiH Zlatko Lagumdìja u~estvovao je ju~er na konferenciji ministara vanjskih poslova zemalja jugoisto~ne Evrope, javlja Fena. Konferenciju je organizirao Aspen institut iz Berlina u saradnji s Ministarstvom vanjskih poslova Njema~ke. Skupu su prisustvovali i ministar vanjskih poslova SR Njema~ke Guido Westerwelle, Ma|arske Jnos Mar tonyi, Hrvatske Vesna Pusi}, Crne Gore Neboj{a Kalu|erovi}, Albanije Edmond Panajoti, Kosova Enver Hodàj, te zamjenici ministara vanjskih poslova Srbije, Turske, kao i predstavnici ameri~kog State Depar tmenta. Glavni doga|aj skupa bila je panel-diskusija ministara vanjskih poslova o temi: Gdje ide zapadni Balkan? na kojoj su uvodni~ari bili ministri vanjskih poslova regiona, te ministri Wester velle i Mar tonyie u svojstvu doma}ina, budu}i da se konferencija odràvala u Ambasadi Ma|arske u Berlinu. Lagumìja je tokom obra}anja, izme|u ostalog, ocijenio da je u vrijeme ekonomske krize, koja po-
ju potrebu za to. Dakle, govorimo o vojnicima, o ljudima koji stupaju u OS, koji se vra}aju iz misija, i ne samo o njima nego i o njihovim porodicama. To ne zna~i da do sada nije postojala briga o ovim kategorijama, me|utim, sada dola zimo u fazu izgradnje sistema koji bi uvezivao ova dva sektora, armijskog i civilnog, koji se brine o zdravlju i koji bi podra zumijevao ra zvoj odre|enih programa sa par tnerima, istakao je pomo}nik federalnog ministra zdravstva Goran êrkez. Jens Kare Byrnak iz Centra veterana Danske kazao je kako je svrha njihove posjete bila da procijene situaciju u BiH te {ta je to {to treba uraditi kako bi se sistem unaprijedio. M. P.
najvi{e privla~i pa`nju lidera Evropske unije, va`no da zemlje zapadnog Balkana odrè momentum pozitivne dinamike EU. Kazao je da pozitivni trendovi u regionu pokazuju sna`nu opredijeljenost svih zemalja regiona da ustraju u transformaciji i odràvanju stabilnosti na putu evropskih integracija. - Znamo da su vrata Evropske unije za BiH i region otvorena, ali osje}aj za hitnost u provo|enju reformi je bitno pitanje cijelog procesa. U tom kontekstu, trebamo se pitati ne samo {ta Evropska unija moè da ~ini za nas nego i {ta mi moèmo u~initi za Evropu, kazao je Lagumdìja, saop}eno je iz Ureda za odnose sa javno{}u MVP-a BiH.
DOGA\AJI
OSLOBO\ENJE
IZJAVA DANA
Nikola [piri} i ja u Inzkovom izvje{taju smo spomenuti samo da ne bude uvijek samo jedno ime koje se ponavlja iz izvje{taja u izvje{taj
Hrvatska demokratska zajednica BiH
Promjene u Vladi FBiH do kraja godine

ôvi} o~ekuje kako }e rekonstrukcija Federacije BiH biti pokrenuta po~etkom naredne godine
O~ekujem da }e po~etkom sljede}e godine biti pokrenut proces rekonstrukcije Federacije BiH, rekao je ju~er u Mostaru predsjednik HDZ-a BiH Dragan ôvi}, nakon sjednica strana~koga Predsjedni{tva i Nacionalnog vije}a. Tako|er, ôvi} je kazao kako o~ekuje i da }e se do kraja ove godine rekonstruirati Vlada FBiH. potporu stranaka {estorke. No, potrebna nam je i potpora me|unarodne zajednice, izjavio je ôvi}. Jasno je i da se situacija u FBiH, dodao je, moè rije{iti dobrom voljom osobe koja obna{a funkciju predsjednika FBiH. Tako|er, ka-
U Mostaru zasjedali Predsjedni{tvo i Nacionalno vije}e HDZ-a BiH
Neboj{a Radmanovi},
predsjedavaju}i Predsjedni{tva BiH
DOBAR LO[
ZAO
Partnerstvo sa SDA
Kontaktiram s Tihi}em i nije isklju~eno da uskoro sjednemo i razgovaramo, jer HDZBiH i SDA jesu par tneri u vlasti u nekim ùpanijama, rekao je ôvi}, komentiraju}i odnose HDZ-a i SDA. - Imamo obvezu prema {estorci da nakon zavr{etka rekonstruiranja vlasti na razini FBiH, pri~u spustimo na niè razine, u prvom redu mislim na HN@ i SB@. No, o tomu }emo razgovarati kada za to do|e vrijeme. Smatram da odnosi izme|u HDZ-a i SDA moraju biti na znatno vi{oj razini i ne vidim prepreke da te odnose podignemo na razinu strate{kih. No, za takvo ne{to su potrebne dvije strane. Nitko nikomu ovdje ne smije ni{ta davati, nego sva prava moraju proizlaziti iz ustava i zakona, kazao je ôvi}. zao je kako problem izmjene izbornih pravila za Mostara ne treba povezivati s reformom FBiH. - Uvjeren sam da se za Mostar moè na}i rje{enje. Razumijem poziciju svih strana ovdje, no rekonstrukcije FBiH mo`da ne}e ni biti, a pitanje Mostara moramo rije{iti
Foto: Senad GUBELI]
MLADEN LIJANOVI]
Dok su Zvonko Juri{i} i Aleksandra Pandurevi} morali na jedno mjesto ba{ kad se glasalo o novim ministrima, jedan od sinova staroga Lijana {irokobrije{kog je sam sebe iznenadio. Na Komisiji je bio suzdràn, a u Zastupni~kom domu je glasao za. Nekim je kolegama povjerio kako je glasao srcem. A zna se gdje je ono u Lijanovi}a.
Ustavna ravnopravnost
- O~ekujemo da }e rekonstrukcija FBiH biti pokrenuta po~etkom naredne godine. @elimo se na vrijeme pripremiti, jer su ve} po~eli kruìti odre|eni materijali i vi|enja te reorganizacije. Organizirat }emo stoga o toj temi okrugle stolove na kojima }emo iznijeti svoje vi|enje reorganizacije BiH, a posebice FBiH. Smatramo da je to prigoda za uspostavljanje ustavne ravnopravnosti s Bo{njacima i to je na tragu na{e pri~e o ustavnim promjenama, izjavio je ôvi}, te dodao kako o~ekuje da }e ameri~ka administracija otvoriti te razgovore nakon novogodi{njih blagdana. - Ameri~ka je administracija jasno kazala kako oni nemaju pripremljeno nikakvo rje{enje. Stoga }emo mi me|u svojim ~lanstvom otvoriti javnu raspravu kako bismo dobili jasan stav o tom pitanju. Ovo je prigoda da hrvatski narod rije{i pitanje svoje jednakopravnosti barem na podru~ju FBiH. [to se rekonstrukcije Vlade FBiH ti~e, uvjeren sam da smo u stanju do kraja godine uspostaviti novu Vladu FBiH i to uz
SUAD ZELJKOVI]
Novi je premijer Sarajevskog kantona na po~etku svog mandata umjereni optimist. A i to je dobro - za po~etak. Dobro je, tako|er, i to da se ne kani baviti visokom politikom, ve} infrastrukturalnim ìvotom. Jasno, preduvjet je da se visoka politika ne (u)mije{a.
sukladno odluci Ustavnoga suda. Gradona~elnik Mostara treba do}i iz HDZ-a, izjavio je. Govore}i o provedbi presude Sejdi} - Finci, lider HDZ-a je kazao kako je sastanak {estorke u Mostaru potvrdio da smo rije{ili pitanje izbora izaslanika u domove naroda. - Problem nam je izbor ~lanova Predsjedni{tva BiH, no vjerujem da smo u stanju na}i rje{enje koje mora biti na tragu principa da jedan narod ne moè drugome birati predstavnike ni u domove naroda ni u Predsjedni{tvo. Ovdje ìve tri konstitutivna naroda i to se mora uvaìti. Svjesni smo i kako svako rje{enje moè biti blokirano kroz proceduru usvajanja, izjavio je ôvi}, te dodao kako nije bilo mudro Hrvatima u dva izborna ciklusa dominantno bo{nja~kim glasovima birati ~lana Predsjedni{tva.
Za{tita BiH od podjela

- Da bismo za{titili BiH od podjela, nu`no je da Bo{njaci priznaju da ovdje postoji i hrvatski narod kao jednakopravan i konstitutivan. Ne èlim komentirati najave SDA da }e oni blokirati rje{enja koja je dogovorila {estorka. Provedba presude Sejdi} Finici je raspravljena u nazo~nosti SDA. Upravo je Tihi} ponudio rje{enje za domove naroda i na tom smo tragu mi razradili rje{enja. Ako unutar {estorke dobijemo kvalitetnu potporu za rje{avanje te presude, onda }e rijetki mo}i na grub na~in blokirati rad zakonodavnih tijela, rekao je ôvi}. J. GUDELJ
NIGEL CASEY
Od diplomata, naro~ito ambasadora se ne mogu o~ekivati doli diplomatski odgovori. No, a tu britanski veleposlanik u BiH nije izuzetak, biranje rije~i u vezi s Dodikovim vrije|anjem svega i (gotovo) svakoga prili~no je iritantno. A taj je manir star koliko i ta, kazao bi Casey, Dodikova stara taktika.
VIJEST U OBJEKTIVU
HIDO BI[ÊVI]
Jo{ jedan diplomat progovorio je diplomatski; glavni tajnik Vije}a za regionalnu suradnju vrlo je zadovoljan izjavom srbijanskog premijera da Srbija ne treba i}i u samoizolaciju. Problem je, me|utim, {to se, nakon aktuelnog slu~aja Haag, Srbija, makar retori~ki, vratila u rane devedesete.
Dan dràvnosti BiH

Povodom 25. novembra, Dana dràvnosti Bosne i Hercegovine, mnoge institucije, organizacije i udruènja uprili~ili su prigodan program obiljeàvanja ovog zna~ajnog datuma za na{u dràvu. Na Tursko-bosanskom koledù odràna je priredba u bosanskom duhu. Prisutni su se zabavljali uz sevdalinke, ali i recitate, kako poznatih pjesnika, tako i u~enika. Izme|u ostalih, izveden je monolog Pri~a o Bosni te Ostajte ovdje Alekse [anti}a. Na kraju su podijeljene i nagrade u~enicima za literarne radove o temi Ti }e{ meni nema Bosne, a prisutne je pozdravio direktor Koledà Metin I{ika.
VIJEST U
BROJU
2.480
maraka ili tri prosje~ne plate duàn je svaki stanovnik Federacije BiH.
INTERVJU
Sla|an Bevanda, predsjednik GO HDZ-a BiH Mostar

Ratnoj pri~i uop}e nije mjesto u procesu provedbe odluke Ustavnoga suda BiH za Mostar. Mi ovdje govorimo o principu da se Mostar uredi onako kako su ure|ene sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH
Razgovarao: Jurica GUDELJ
SVATKO IMA SVOJU RATNU PRIÛ

Bo{njaci ne trebaju strahovati
Gospodine Bevanda, kako komentirate potez visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka kojim je zamrznut mandat Gradskog vije}a Mostara? - Svjesni smo da je, sukladno Izbornom zakonu BiH mandat vije}nika u Gradskom vije}u Mostara, istekao 4. studenoga. Me|utim, u BiH zakonska legislativa ne predvi|a rje{enje za ovakve situacije pravnoga vakuuma. Svjesni odgovornosti prema gra|anima i institucijama u Gradu Mostaru koje moraju funkcionirati, insistiramo da Parlamentarna skup{tina ùrno da pravno tuma~enje ovoga problema. Na koncu, smatramo da je i ovakvo prijelazno rje{enje za Grad Mostar i njegove gra|ane bolje nego situacija bezakonja. Fe de ra ci je. Stav HDZ-a BiH se, pak, ograni~io isklju~ivo na provedbu odluke Ustavnoga suda BiH za Mostar. Mi smo izradili jedan prijedlog koji smo dobro izvagali i koji je isklju~ivo u funkciji provedbe odluke Ustavnoga suda BiH. Stav SDA je ne{to sasvim drugo. SDA govori o reorganizaciji Mostara. Stoga mislim da se te dvije stvari ~ak ne mogu ni uspore|ivati.
Za normalan grad
Bo{nja~ka strana argumentira kako se nacionalni interesi Bo{njaka u Mostaru mogu za{tititi samo kroz teritorijalnu cjelinu, odnosno op}inu na podru~ju grada Mostara. U suprotnom se tvrdi kako }e Bo{njaci nestati iz Mostara, kako bi to bio dovr{etak genocida nad Bo{njacima itd. Kako komentirate te argumente? - Kategori~ki odbacujem i samu primisao na bilo kakav genocid i takvu vrstu retorike u javnom govoru i prostoru. Svatko ima svoju ratnu pri~u. U Mostaru su u proteklim ratovima te{ko stradali svi narodi. Rat je sam po sebi ogromna, nesaglediva nesre}a i ne{to najgore {to se moè ljudima desiti. U ratu su stradali i Hrvati i Bo{njaci i Srbi. Brojke govore da su jednako stradali Hrvati na isto~noj obali Neretve kao i Bo{njaci na zapadnoj, a Srbi u cijelom gradu. Doista suosje}am sa svim `rtvama rata i mislim da je to jako lo{e za sve nas. Za nedjela po~injena u ratu trebaju odgovarati oni koji su ih po~inili. Stoga mislim da toj ratnoj pri~i uop}e nije mjesto u procesu provedbe odluke Ustavnoga suda BiH za Mostar. Mi ovdje govorimo o principu da se Mostar uredi onako kako su ure|ene sve ostale jedinice lokalne samouprave u BiH. @elimo da Mostar napokon postane normalan grad i da postane grad ugodnoga ìvljenja za sve njegove stanovnike bez obzira na nacionalnost. Svi ljudi koji ovdje ìve trebaju se u Mostaru ugodno osje}ati i smatrati Mostar svojim gradom. Stanovnici ovog grada moraju bez ikakvih problema ostvarivati sva svoja nacionalna i gra|anska prava. Mislim da je strah Bo{njaka u ovoj pri~i apsolutno neutemeljen. Rije~ je o strahu koji se Bo{njacima u zadnju godinu poku{ava name-
Izgubljeno vrijeme
U tijeku je proces izmjene izbornih pravila za Mostar u skladu s presudom Ustavnoga suda BiH. Prema Va{em uvidu u cjelokupnu situaciju, kada Mostarci mogu o~ekivati da iza|u na birali{ta i izaberu novu lokalnu vlast? - Nitko ozbiljan ne moè sa sigurno{}u kazati kada }e ova pri~a zavr{iti. Mi prièljkujemo da zavr{i {to prije. Proces traje, me|utim, ne vidim da je postignut neki zna~ajniji napredak. Mislim da smo dosta vremena izgubili u pripremnom periodu kada pojedine stranke nisu bile spremne da iznesu svoje vi|enje provedbe odluke Ustavnoga suda BiH za Mostar. Stoga smo nekoliko tjedana tapkali u mjestu i tek smo na pro {lom sas tan ku do {li do odre|enih pomaka, odnosno SDA je ponudila svoje vi|enje rje{enja. Ta se rje{enja opet vi{e bave reorganizacijom Mostara nego izmjenom izbornih pravila, {to podrazumijeva odluka Ustavnoga suda BiH. Dosta smo vremena izgubili, jer su se neke stranke skrivale iza klubova naroda u mostarskom Gradskom vije}u i nisu iznijele svoj strana~ki prijedlog. Istovremeno, imali smo neke druge prijedloge bo{nja~kih stranaka. Jasno je da u pri~i o Mostaru glavnu rije~ vode HDZBiH i SDA. Budu}i su prijedlozi dviju stranaka potpuno razli~iti, je li mogu}e uop}e posti}i nekakav kompromis?
Moète li obrazloìti zbog ~ega smatrate da je prijedlog HDZ-a BiH i Hrvata o izmjeni izbornih pravila za Mostar bolji od prijedloga SDA i Bo{njaka o reorganizaciji Grada? - Teoretski, svaki problem ima vi{e rje{enja, pa i se i odluka Ustavnoga suda kojom su naloène izmjene izbornih pravila za Mostar teoretski moè provesti na vi{e na~ina. Mi smo ponudili rje{enje koje je najjednostavnije. Ono podrazumijeva da Mostar bude ure|en kao i sve druge jedinice lokalne samouprave u zemlji. Tim rje{enjem se na elegantan na~in provodi odluka Ustavnoga suda. Na{im rje{enjem, koje podrazumijeva da Mostar bude jedna izborna jedinica, u potpunosti se izjedna~ava vrijednost glasa svakog glasa~a. Tako|er, rje{ava se pitanje sredi{nje gradske zone, gdje vi{e nema potrebe za nekim njenim rje{avanjem jer i glas bira~a iz te zone vrijedi kao i glas stanovnika bilo kojeg drugog dijela grada. Ako }emo graditi BiH kao modernu europsku i dràvu ravnopravnih naroda i gra|ana, onda smatramo da je na{e rje{enje op}eprihvatljivo. Strahovi Bo{njaka od ovakvog rje{enja nisu utemeljeni. Naime, u Statutu Grada Mostara na snazi ostaju mehanizmi za{tite vitalnih nacionalnih interesa, maksimalne i minimalne kvote vije}nika pripadnika konstitutivnih naroda. Gradona~elnik se bira dvotre}inskom ve}inom, a jednako se usvaja i gradski prora~un. O kakvoj onda ugroènosti pri~amo ako znamo da u Gradskom vije}u moè biti najvi{e po 15 Hrvata i Bo{njaka. Nema preglasavanja ili institucionalne majorizacije? Bez dogovora svih klju~nih stranaka u Gradskom vije}u Mostara nije mogu}e donijeti nikakvu odluku koja bi i{la na {tetu nekog naroda. tnuti od njihovih politi~kih predstavnika i dijela Islamske vjerske zajednice, koji u nedostatku vizije bez razloga pla{e vlastiti narod. Zbog ~ega mislite da se to doga|a? - Mislim da neki ljudi smatraju da tre ba ju ima ti ne ki svoj ogra|eni dio Mostara u kojem }e oni imati apsolutnu vlast i gdje }e vladati neki drugi zakoni, a ne oni zakoni koji su na snazi u ostalim dijelovima na{e zemlje. Tu ima puno osobnih interesa koji se nastoje sakriti iza interesa naroda.
- HDZBiH i SDA su najva`niji ~imbenici u ovim pregovorima jer su najja~e stran ke u Mos ta ru. Ali, bi tne su sve stranke koje participiraju u Parlamentarnoj skup{tini BiH, jer Izborni zakon BiH u dijelu koji se odnosi na Mostar treba biti izmijenjen upravo u Parlamentu BiH. Stoga mi nije jasno za{to u ove pregovore nisu uklju~ene stranke iz Republike Srpske koje sudjeluju u radu Parlamenta BiH, jer }e sve te stranke glasovati o izmjenama Izbornoga zakona. Danas u ovom procesu imamo samo stranke iz
TAKORE]I... MR@NJA
BiH treba poduzeti dodatne napore da bi se u potpunosti priznale ozbiljne posljedice koje krivi~na djela po~injena iz mr`nje ostavljaju na `rtve te da bi se prepoznala potencijalna opasnost koju takva krivi~na djela predstavljaju za ukupnu stabilnost i budu}u sigurnost u BiH. Ovo je samo jedna od preporuka navedenih u izvje{taju o temi Borba protiv krivi~nih djela po~injenih iz mr`nje: Analiza incidenata motiviranih predrasudama u BiH, koji su ju~er u Banjoj Luci predstavili ~lanovi misije OSCE-a u Bosni i Hercegovini. Takva krivi~na djela ugroàvaju ne samo fizi~ku sigurnost pojedinca nego mogu predstavljati veliku opasnost za samu potku od koje je sa~injeno dru{tvo, kao i njegovu koheziju, saop}eno je.
DOGA\AJI
VIJESTI
OSLOBO\ENJE
Skup{tina Razvojne banke Federacije BiH
Dàferovi} ipak ide

Domi} gradona~elnik distrikta Br~kog
Devetnaest od ukupno 31 zastupnika Skup{tine distrikta Br~ko na ju~era{njoj sjednici izabrali su za novog gradona~elnika Antu Domi}a iz HDZ-a, javlja Fena. Novoizabrani predsjednik Skup{tine je \or|e Koji} iz SNSD-a, a dopredsjednik Adem Ribi} iz Stranke za BiH. Ovim je prekinuta vi{ednevna parlamentarna kriza, jer za izbor najvi{ih ~elnika distrikta Br~ko trebalo je osigurati tropetinsku ve}inu, tj. 19 zastupni~kih glasova, kako bi se moglo otpo~eti s izborom nositelja najvi{ih zakonodavnih i izvr{nih organa vlasti. U Skup{tini su bila formirana dva suprotstavljena bloka u kojima je na jednoj strani bilo 17, a na drugoj 14 zastupnika.
Vjerujem da je odluka premijeru pripremljena u Razvojnoj banci i da je po automatizmu potpisao akt, smatraju}i da je pripremljen u skladu s propisima, kaè Ivankovi} Lijanovi}
Na sjednici Skup{tine Razvojne banke Federacije BiH utvrdili smo da Skup{tina sa koje je navodno federalni premijer i predsjednik Skup{tine Razvojne banke Nermin Nik{i} uputio odluku Nadzornom odboru banke nije odràna, kazao je u izjavi za Oslobo|enje dopremijer Federacije BiH Jerko Ivankovi} Lijanovi}, komentari{u}i jednostrani potez premijera da produì mandat postoje}oj upravi Razvojne banke FBiH, unato~ ~injenici da je u toku procedura izbora novog direktora jer Ramizu Dàferovi}u isti~e mandat. di na za{titi interesa Razvojne banke i da je jedini kvalifikovan da donosi odluke o imenovanjima nove ili produènju stare uprave Razvojne banke. O optu`bama koje je pred sje dnik uprave Razvojne banke izgovorio tokom sjednice Skup{tine Razvojne banke u ~etvrtak, dopremijer Ivankovi} Lijanovi} je kazao: Mislim da to vi{e govori o njemu nego o Lijanovi}ima, jer se Lijanovi}i d.o.o. za vrijeme moga mandata nikada nisu obratili Razvojnoj banci niti traìli kredit i mislim da je svima pa i javnosti poznato da se Lijanovi}i ne mogu kupiti ni za kakve novce. - Ko èli ovladati Razvojnom bankom, upravo dono{enje odluka mimo Skup{tine Razvojne banke o tome sve govori. Mi samo traìmo zakonito pona{anje svih organa u skladu interesa Federacije i na{ih gra|ana. Evidentno je da Razvojna banka nije obavila svoju misiju i nadamo se da }e ovaj Nadzorni odbor vratiti banku na pravi smjer, kazao je Ivankovi} Lijanovi}.
La`ne optu`be
Prema rije~ima federalnog ministra raseljenih osoba i izbjeglica Adila Osmanovi}a, navodi aktuelnog predsjednika uprave Razvojne banke Dàferovi}a da je neko od njega traìo da dijeli kredite, neta~ni su. - Ja nisam apsolutno to traìo i na Skup{ini banke sam to demantovao i rekao da sam iznena|en takvim navodima, kratko
Odluka bez Skup{tine

- To zna~i da odluka koja je upu}ena Nadzornom odboru nije uop}e obvezuju}a za Nadzorni odbor Razvojne banke jer nije donesena na Skup{tini RB-a. Ju~er (~etvrtak) smo dobili upit predsjednika NO banke koji je od nas traìo da ga informiramo kada je odràna Skup{tina na kojoj je donesena odluka. Nakon ù~ne rasprave odlu~ili smo poslati odgovor predsjedniku Nadzornog odbora da ta Skup{tina nije nikada odràna, a samim time odluka koja je proslije|ena NO za njih nije ni obavezuju}a, istakao je Ivankovi} Lijanovi} te dodao: Vjerujem da je ta odluka premijeru pripremljena u Razvojnoj banci i da on nije uspio ni razmotriti tu odluku, nego je po automatizmu potpisao akt smatraju}i da je pripremljen u skladu s propisima. Do dao je da Nad zor ni odbor treba nastaviti da ra-
Oslobo|en Marjanovi}
Vije}e Odjela I za ratne zlo~ine Apelacionog odjeljenja Suda BiH otpremilo je drugostepenu presudu u predmetu Zoran Marjanovi} kojom se odbija, kao neosnovana, àlba Tuìla{tva BiH i potvr|uje prvostepena presuda Suda od 11. aprila 2012. godine. Prvostepenom presudom optuèni Zoran Marjanovi} je oslobo|en od optu`be da je po~inio krivi~no djelo zlo~ini protiv ~ovje~nosti, iz juna 1992. u op{tini Rogatica. Marjanovi} je oslobo|en od optu`be jer nije dokazano, van razumne sumnje, da je u~inio krivi~no djelo koje mu je stavljeno na teret optu`nicom Tuìla{tva BiH.
AUTOMATIZAM Vjerujem da je ta odluka premijeru pripremljena u Razvojnoj banci i da on nije uspio ni razmotriti tu odluku, nego je po automatizmu potpisao akt smatraju}i da je pripremljen u skladu s propisima
je prokomentarisao Osmanovi}. Dodao je da je na Skup{tini konstatovano da nikada do sada nije donesena odluka van Skup{tine Razvojne banke i da smatra da je ta odluka nelegalna, protuzakonita i nije obavezuju}a za Nadzorni odbor Razvojne banke. - Nadzorni odbor treba da u skladu sa zakonom provede do kraja izbor predsjednika uprave Razvojne banke jer mandat isti~e 28. ovog mjeseca, rekao je Osmanovi}. L. RIZVANOVI]
Jerko Ivankovi} Lijanovi}: Jasno je ko èli vladati Razvojnom bankom
SBiH o mostarskom dogovoru lidera

SDU: Izdaja BiH
Socijaldemokratska unija BiH reagirala je ju~er povodom javne objave dokumenta iz kabineta predsjednika RSa Milorada Dodika pod nazivom Aneks 4 - po modelu Ustava SAD-a: Na~in nastanka i opstanka BiH, uz ocjenu da je nakon objave tog dokumenta, koji BiH tretira kao cijela iz tri dijela, postalo jasno da se dogovorom nove {estorke u Mostaru trasira put ka etni~koj podjeli i izdaji dràve BiH. - Pri~a o ekonomskim i demokratskim pitanjima u njihovom sporazumu je samo paravan i prevara koja treba da zamagli osnovni cilj, a to je u~vr{}enje RS-a i stvaranje preduvjeta za tre}i entitet, navodi SDUBiH u saop}enju za javnost. Ova stranka smatra da se mostarskim sporazumom pla}a previsoka cijena za SDP-ove fotelje.
Produbljivanje krize u zemlji

Povodom predstoje}eg Dana dràvnosti Bosne i Hercegovine, Stranka za BiH organizovala je ju~er u Sarajevu konferenciju za novinare na kojoj je uputila ~estitku svim gra|anima BiH povodom ovog, kako su naveli, veoma zna~ajnog dana za sve one koji BiH doìvljavaju kao svoju domovinu. - Daytonom je zaustavljena agresija na na{u domovinu i moramo znati da je Daytonom potvr|en kontinuitet dràvnosti Bosne i Hercegovine, a prvi ~lan jasno kaè da BiH nastavlja pravno postojanje po me|unarodnom pravu kao dràva u me|unarodno priznatim granicama, kazao je mladi aktivist SBiH Emir Kremi}. U sklopu reforme Stranke za BiH, Mladi SBiH najavili su da }e preduzeti inicijative ka ja~anju unutra{nje strana~ke strukture, jer je SBiH, s obzirom na ~lanstvo, jedna od najmla|ih politi~kih stranaka. U Stranci za BiH smatraju da je sporazum o principima sudjelovanja u vlasti, kojeg su u Mostaru potpisali lideri {est parlamentarnih stranaka u BiH, najava produbljivanja ustavne i politi~ke krize u zemlji i jo{ jedan korak ka slabljenju dràvnih institucija, odnosno ja~anje politi~kog monopola odre|enih centara mo}i.
êstitali Dan dràvnosti svim gra|anima BiH
Foto: [. SULTANOVI]
- Ovim dogovorima se potpuno legitimizira i legalizira nasilje po~injeno nad gra|anima BiH, odnosno legalizira se agresija, genocid i etni~ko ~i{}enje. Posebno smo zabrinuti zbog najava {estorke da }e osigurati realizaciju ve} potpisanih politi~kih dogo-
vora u vezi sa rje{avanjem pitanja nepokretne vojne i dràvne imovine iz marta 2012. godine, {to je direktan udar na dràvnost, suverenitet i teritorijalni integritet BiH, poru~ila je Nermina Be{ovi} u ime Stranke za BiH.
M. P.
DOGA\AJI
VIJESTI
Margeti}l ne odustajel od optu`bil

Hrvatski novinar Domagoj Margeti} ne odustaje od svojih navoda o umije{anosti predsjednika RS-a Milorada Dodika u aferu Hypo banka BiH. Margeti}, koji je polovinom novembra objavio tekst u kojem je predsjednika RS-a i njegovog sina Igora Dodika doveo u vezu s nezakonitim radnjama u Hypo banci, ju~er je u Banjoj Luci ponovio svoje navode o me|unarodnoj istrazi koja se vodi protiv Dodikovih u vezi s tim slu~ajem.
Dodik }e zavr{iti kao Sanader
Domagoj Margeti} tvrdi da mu je predsjednik RS-a slao emisare koji su mu nudili novac i prijetili kako bi prestao pisati o njegovoj umije{anosti u aferu Hypo banka BiH
Dràvnost BiH neupitna

Povodom 25. novembra, Dana dràvnosti BiH, premijer FBiH Nermin Nik{i} uputio je ju~er ~estitku gra|anima, saop}eno je iz Vladinog ureda za odnose s javno{}u, javlja Fena. - Vi{evjekovna dràvnost BiH neupitna je historijska ~injenica na koju moèmo i moramo biti ponosni. Ta je dràvnost potvr|ivana puno puta, pa tako i 25. novembra 1943. na zasjedanju ZAVNOBiH-a. Doka zana je tako|er i od 1992. do 1995. godine, kada su istinski Bosanci i Hercegovci, uz velike `rtve, odbranili i sa~uvali samostalnu i suverenu BiH. U ime Vlade FBiH i u svoje ime, pozivam da se i dalje, uprkos svim razli~itostima, okupljamo oko ideje BiH kao dràve koju trebamo nastaviti izgra|ivati kao zajedni~ku nam domovinu, naveo je Nik{i}. Podsjetimo, ponedjeljak, 26. novembar, bit }e neradni dan u FBiH za uposlene u dràvnim tijelima, poduze}ima i drugim pravnim subjektima.
Donio dokumente
Ustvrdio je da mu je predsjednik RS-a slao u posljednjih nekoliko dana potpredsjednika RS-a Emila Vlajkija, ~lana svog obezbje|enja Milo{a ûbrilovi}a te svog savjetnika Dèvada Galija{evi}a da mu ponude pare i da mu zaprijete kako bi prestao pisati o ovom slu~aju. Sve njih sam odbio i prijavio ih Dràvnoj agenciji za istrage i za{titu BiH, zbog prijetnji i nu|enja mita , istakao je Margeti}. Dodao je da je u Banju Luku do{ao odgovoriti na izjave predsjednika RS-a da su svi navodi o aferi Hypo ~ista la` i dio podzemnih kriminalnih krugova uperenih protiv njega. Kazao je da nije do{ao mahati papirima i prijetiti kao Dodik, ve} javnosti predo~iti dokumente koji potvr|uju da je Dodik pod istragom u aferi Hypo. Osim austrijskog tuìteljstva, ovim slu~ajem se, ustvrdio je Margeti}, bave se i istra`ni organi u Njema~koj. Naglasio je da kao novinar istraìva~ nikada nije lagao i da to potvr|uje i ~injenica da je upravo on otvorio istragu o umije{anosti biv{eg premijera Hrvatske Ive Sana-
Novinarima se obratio ispred sjedi{ta Hypo banke u Banjoj Luci
dera u aferu Hypo banka zbog koje je prije nekoliko dana osu|en na vi{egodi{nju kaznu zatvora. Zato poru~ujem Miloradu Dodiku da }e zavr{iti kao Ivo Sanader , istakao je Margeti}, koji se novinarima obratio na ulici ispred sjedi{ta Hypo banke, jer mu niko u Banjoj Luci nije èlio ustupiti prostor za odràvanje konferencije za novinare. Novinarima u Banjoj Luci se obratio i Rade Novkovi}, vlasnik Novkovi} d.o.o. iz Srpca, koji je godinama unazad podnosio prijave u ovom predmetu i na ~iju su inicijativu i pokrenute, kako kaè, istrage u slu~aju Hypo. Novkovi} je rekao da danas, nakon {est godina borbe protiv kriminala Hypo banke, mafija{kih kriminalaca, njihovih za{titnika, pravosudne mafije i ostalih institucija, poru~uje da }e i}i do kraja. Iz kabineta predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika ju~er ni-
Puklo prijateljstvo
Kada su i za{to pukli ljubav i prijateljstvo izme|u Milorada Dodika i Domagoja Margeti}a, podatak je koji jo{ nije dospio u javnost. Svoju karijeru izvan Hrvatske Margeti} je po~eo graditi kao saradnik Fakulteta bezbjednosti u Beogradu, a potom je postao specijalni savjetnik Milorada Dodika, koji je u to vrijeme obna{ao funkciju predsjednika Vlade RS-a. Zajedno s Dèvadom Galija{evi}em, samoproklamovanim eksper tom za islamski terorizam i savjetnikom predsjednika RSa, te Darkom Trifunovi}em, poznatim po osporavanju zlo~ina u Srebrenici, svojevremeno je osnovao i Eksper tni tim za istraìvanje terorizma i kriminala u regiji, koji je svoja istraìvanja uglavnom pod pokroviteljstvom vlasti RS-a prezentirao u Banjoj Luci.
je bilo reakcija na Margeti}eve optu`be, a jo{ ranije je demantovano da se protiv njega i njegovog sina vodi bilo kakav postupak u doma}im sudovima i tuìteljstvima.
Demanti iz banke
I Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka tako|er je ranije saop{tila da Milorad Dodik u toj banci nema otvoren ra~un te da su potpuno neistiniti navodi da milionske iznose ima Dodikov sin u toj banci. Hypo Alpe Adria Bank a.d. Banja Luka se u svom poslovanju u potpunosti pridràva svih zakona i ostalih propisa, tako da joj politi~ka ili bilo kakva druga za{tita nije potrebna. O tome svakako dovoljno govori kako broj komitenata i rezultati poslovanja koje banka ostvaruje u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini, tako i izvje{taji eksternih revizora i Agencije za bankarstvo RSa , stoji u tom saop{tenju.
G. KATANA
U utorak rasprava o zahtjevu Radivojevi}a

Ustavni sud Federacije BiH obavit }e u utorak, 27. novembra, javnu raspravu o zahtjevu Desnice Radivojevi}a, zamjenika premijera i ministra prostornog ure|enja u Vladi Federacije Bosne i Hercegovine, za rje{avanje spora sa @ivkom Budimirom, predsjednikom Federacije Bosne i Hercegovine, javlja Fena. Zahtjev za rje{avanje spora je u vezi s dono{enjem odluke predsjednika Budimira o prihvatanju ostavke Radivojevi}a.
U Policijsku stanicu u Srebrenici stigli pozivi
Saslu{anje Suljagi}a, Hadì}a i Salihovi}a?!

U Policijsku stanicu u Srebrenici, kako je ju~er potvr|eno za na{ list, ovih dana su stigli pozivi za saslu{anje aktivista Gra|anske inicijative Glasa}u za Srebrenicu Emira Suljagi}a, Zekerijaha Hadì}a i Almira Salihovi}a. - Imaju naredbe za saslu{anje, da idemo da damo izjave. Ne znamo {ta je predmet tog saslu{anja, odnosno zbog ~ega trebamo da idemo u stanicu. Pozivi postoje, ali jo{ niko od nas ih nije dobio u ruke. Dakle, trenutno vam ne mogu precizirati {ta je i o ~emu se radi, kazao nam je Hadì}, dodaju}i da je, prema njegovim informacijama, bijeljinsko Tuìla{tvo naredilo da se pozivi po{alju u Policijsku stanicu u Srebrenici. No, prema nezvani~nim informacijama, pozivi za saslu{anje su vezani za lokalne izbore u Srebrenici. Kako je poznato, akcijom Gra|anske inicijative Glasa}u za Srebrenicu je registrovano novih 2.400 glasa~a u Srebrenici, nakon ~ega je 7. oktobra ]amil Durakovi} izabran za na~elnika Op{tine. - Samo moè biti u vezi sa izborima i ovim {to smo mi radili - pomagali ljudima pri registraciji, odnosno prijavi prebivali{ta. Vjerovatno je to. Nema ni{ta drugo. Uglavnom, mi sve {to smo radili, radili smo u skladu sa zakonom, kazao nam je Hadì}. Aktivista Almir Salihovi} je ~uo da su stigli pozivi za saslu{anje, ali
Penzije 5. decembra
Isplata penzija za novembar po~e}e u srijedu, 5. decembra 2012. godine, odlu~eno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda za penziono i invalidsko osiguranje (FPIO) koja je odràna u Travniku, javlja Fena. Penzije ostvarene na temelju Zakona o PIO obra~una}e se i isplatiti prema koeficijentu 1,73, {to zna~i da iznosi najniè, zajam~ene i najvi{e penzije ostaju nepromijenjeni te tako najnià iznosi 310,73 KM, zajam~ena 414,30, a najvi{a 2.071,50 KM, priop}eno je iz Ureda za odnose s javno{}u FPIO.
Uo~i izbora: Tamir Waser s Hadì}em i Salihovi}em
ni on zvani~no nije dobio poziv. Kako nam je kazao, jedva ~eka da poziv stigne. - Rado }u do}i na saslu{anje. Ovo je jo{ jedan u nizu pritisaka na
nas. Mi smo radili sve po zakonu i ponovo bismo isto radili, pogotovo na prostoru RS-a, gdje su prava povratnika ugroèna, kazao nam je S. K. Salihovi}.
CRNA HRONIKA
O B AV J E [ T E N J E
OSLOBO\ENJE
UNIVERZITET U SARAJEVU CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE POSTDIPLOMSKI STUDIJ EVROPSKE STUDIJE
Djevojka pretu~ena u liftu
Na Univerzitetu u Sarajevu, Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije, 27.12.2012. godine u 14.00 sati, odràt }e se odbrana magistarskog rada kandidatkinje JASMINE MAHI] o temi:
NACIONALNA SIGURNOST I PRAVO NA PRIVATNOST

Odbrana magistarskog rada je javna. Rad se moè pogledati u Centru za interdisciplinarne postdiplomske studije (Zmaja od Bosne 8, Kampus). CENTAR ZA INTERDISCIPLINARNE POSTDIPLOMSKE STUDIJE
Devetnaestogodi{nja P. L. iz Sarajeva prijavila je sarajevskoj policiji da je u srijedu uve~er napadnuta u liftu stambene zgrade u kojoj stanuje, u Ulici Azize [a}irbegovi}, u Novom Sarajevu. Kako je kazala, nepoznati nasilnik ju je fizi~ki napao te joj slomio nos. Pomo} je djevojci ukazana na Klini~kom centru Univerziteta u Sarajevu, a policija radi na rasvjetljavanju ovog napada i identifikaciji te pronalasku izvr{ioca.
Ubistvo u selu Donja Ve~eriska kod Viteza
FRANJO LORVI]
zboden u le|a
UNIVERZITET U SARAJEVU FAKULTET POLITI^KIH NAUKA NASTAVNO-NAU^NO VIJE]E Sarajevo, 22.11.2012. godine
Kom{ije sumnjaju da je Franju usmrtila njegova vjerenica, koju su u ~etvrtak vidjeli kako ùrno napu{ta selo
Trideset{estogodi{nji Franjo Lovri} iz sela Donja Ve~eriska kod Viteza ubijen je u porodi~noj ku}i. Smrt je nastupila usljed uboda noèm u le|a, a tijelo su ju~er ujutro prona{le kom{ije, koje su i obavijestile policiju. Lova~kom domu u Vitezu. Na{i sagovornici pri~aju da se Franjo Lovri} nedavno vratio iz [vicarske, gdje je, zbog psihi~kih problema, oti{ao u invalidsku penziju. Ponudio joj je brak, a ona je odmah pristala, iako je 15 godina mla|a od njega. Doveo ju je ku}i i upoznao sa kom{ijama i rodbinom. Mje{tani Donje Ve~eriske isti~u da su je u ~etvrtak oko 15 sati vidjeli kako u ùrbi napu{ta selo, a Franju od tada niko nije vidio...
OGLAS
Javna odbrana magistarskog rada kandidatkinje DANIJELE INJAC pod naslovom
UPRAVLJANJE I RAZVOJ SISTEMA DJEÎJE ZA[TITE U BOSNI I HERCEGOVINI

odràt }e se u ponedjeljak, 24.12.2012. godine, u 13.30 sati, na Fakultetu politi~kih nauka Sarajevo. Magistarski rad se moè pogledati svakim radnim danom od 10 do 12 sati u Sekretarijatu Fakulteta. Sekretarijat
Spavao kod kom{ije

Policija je ju~er satima vr{ila uvi|aj, tokom kojeg je na saslu{anje privedeno nekoliko osoba. Deùrni tuìlac Meho Bradi} potvrdio je da je Lovri}evo tijelo prona|eno u ku}i njegovog oca Joze, a prilikom pregleda utvr|ene su dvije ubodene rane le|a. Iz policije i Tuìla{tva nisu èljeli govoriti o motivima ubistva, kao ni o tome ima li osumnji~enih za ovaj zlo~in. Prema rije~ima mje{tana Ve~eriske, sumnja se da iza ubistva njihovog kom{ije stoji njegova 21-godi{nja vjerenica Lorela ili Loreta [ebek iz Omi{a, koja je radila kao konobarica u
INVALIDSKA PENZIJA Franjo Lovri} se nedavno vratio iz [vicarske, gdje je, zbog psihi~kih problema, oti{ao u invalidsku penziju
Vratio se u ku}u oca, koji je ostao da ìvi u [vicarskoj. Od kada je do{ao u Donju Ve~erisku, Franjo, kako pri~aju mje{tani, ni{ta nije radio. @ivio je od penzije, a mnogima je bilo ~udno {to je umjesto u svojoj, ~esto no}io u ku}i svog kom{ije, te pretpostavljaju da se mo`da od nekog krio. Vjerenicu je, kaù, upoznao nedavno kada je bio u Vitezu.
Pozvala taksi
[ebek je, navodno, vi|ena da sama ulazi u lokalnu kafanu, naru~uje dva konjaka, koje je iskapila i upitala prisutne ko èli da je odveze do Viteza, jer mora tamo hitno oti}i. Po{to niko nije htio, pozvala je taksi i oti{la. Franjine kom{ije u petak su, prolaze}i pored njegove ku}e, primijetile da su na spratu ku}e otvorena vrata balkona. Pozvali su Franju na mobitel, ali im se niko nije javljao. Potom su oti{li do ku}e, popeli se na prvi sprat, u{li i ugledali na podu sobe tijelo u lokvi krvi. D. P.
OGLAS
Javna odbrana magistarskog rada kandidatkinje NANE KARAVELI] pod naslovom
ME\UNARODNA POSLOVNA KOMUNIKACIJA U KONTEKSTU KULTUROLO[KIH RAZLIKA

odràt }e se u ponedjeljak, 24.12.2012. godine, u 15.30 sati, na Fakultetu politi~kih nauka Sarajevo. Magistarski rad se moè pogledati svakim radnim danom od 10 do 12 sati u Sekretarijatu Fakulteta. Sekretarijat
Pretres kod Kiseljaka
OGLAS
Javna odbrana doktorske disertacije kandidata MR. EMIRA D@AMBEGOVI]A pod naslovom
Oduzeti 400 grama spida,
KREIRANJE IMID@A ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

odràt }e se u srijedu, 26.12.2012. godine, u 15 sati, na Fakultetu politi~kih nauka Sarajevo. Doktorska disertacija se moè pogledati svakim radnim danom od 10 do 12 sati u Sekretarijatu Fakulteta. Sekretarijat
OP]INSKI SUD BOSANSKA KRUPA Zemlji{noknji`ni ured Broj: 018-0-DN-12-000 927 Bosanska Krupa, 21. 11. 2012. godine Na osnovu ~lanova 63. i 67. Zakona o zemlji{nim knjigama (Sl. novine Federacije BiH broj 19/03 i 54/04), Op}inski sud Bosanska Krupa
MOBITELI I MUNICIJA
Slu`benici FUP-a Odjeljenja za borbu protiv zloupotrebe droga, u suradnji sa Tuìla{tvom SBK-a, ju~er su u mjestu Azapovi}i, op}ina Kiseljak, uhapsili H. A. (32), koji se sumnji~i za neovla{tenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga te posjedovanje i omogu}avanje uìvanja opojnih droga. Kako je saop}eno iz FUP-a, po naredbi Op}inskog suda Kiseljak, pretreseni su vikendica i prate}i objekti, kao i vozilo, u vlasni{tvu H. A, te je na|eno oko 400 grama spida, a dio te droge ve} je bio pripremljen za uli~nu prodaju. Tako|er, oduzeti su vaga, ve}i broj mobitela i SIM kartica te odre|ena koli~ina municije. Osim dilanja droge, prema informaciji FUP-a, H. A. je omogu}avao uìvanje opojnih droga drugim osobama, me|u kojima su i maloljetnici. Uhap{eni je sproveden na krim-obradu, a nakon toga }e uz izvje{taj biti predat nadle`nom tuìla{tvu, dok }e oduzeti predmeti biti dostavljeni na vje{ta~enje Centru za forenzi~ku i informati~ku podr{ku FUP-a.
NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA

U zemlji{noknji`nom predmetu po zahtjevu PROCREDIT BANK d.d. Sarajevo filijala Biha}, u toku je postupak za uspostavljanje zemlji{noknji`nog ulo{ka. Nekretnine za koje se uspostavlja zemlji{noknji`ni uloàk su upisane u posjedovni list broj 1232, katastarska op}ina Bosanska Krupa, na ime Faji} Jasmina, sina Zuhdije, Karaibrahimovi} Adema, sina Ibrahima, Karaibrahimovi} Envera, sina Ibrahima, Karaibrahimovi} Fuada, sina Ibrahima, Karaibrahimovi} Dervi{a, sina Ibrahima, sa po 1/9 dijela i Karaibrahimovi} Ermine, k}i Ibrahima, sa dijelom 4/9 Krupa ozna~ene sa: katastarska ~estica broj 6/190 TE]IJA-DOLOVI vo}njak 1. klase povr{ine 150 m2, k.~. 6/188-5 KU]A stambena zgrada povr{ine 80 m2, DVORI[TE neplodno povr{ine 300 m2, k.~. 6/188-7 TE]IJA-DOLOVI njiva 4. klase povr{ine 1.270 m2, k.~. 6/188-8 GRADILI[TE neplodno povr{ine 200 m2. Pozivaju se lica koja polaù pravo vlasni{tva ili neko drugo pravo na tim nekretninama da svoje pravo prijave u roku od 60 dana najave podneskom u dva primjerka i da podnesu dokaze za to, u suprotnom njihovo pravo ne}e biti uzeto u obzir prilikom uspostave zemlji{noknji`nog ulo{ka. Lica koja polaù pravo na tim nekretninama mogu navedeni rok na zahtjev produìti za najmanje sljede}ih 90 dana, kako bi im se dala mogu}nost da pribave potrebne dokaze. Ukoliko u produènom roku ne uslijedi prijava, zemlji{noknji`ni uloàk }e se uspostaviti na osnovu do tada pribavljenih dokaza. [ef Zemlji{noknji`nog ureda: Pa{ali} Adnan
Dio droge bio pripremljen za uli~nu prodaju
Foto: FUP
CRNA HRONIKA
Radnik benzinske pumpe Eko-tok u mjestu Donje Puti}evo kod Travnika pretu~en je ju~er ujutro, kada ga je napao jo{ nepoznati razbojnik i od njega oteo 400 KM i mobilni telefon. Prema informaciji iz MUPa SBK-a, razbojnik je bio naoruàn pi{toljem, a nakon kra|e novca, udario je radnika i pobjegao u nepoznatom pravcu. Uvi|aj je obavila policija iz Travnika, koja radi na pronalasku napada~a.
Radnik pumpe napadnut i oplja~kan
Skok u smrt sa 12. sprata
Foto: D. ]UMUROVI]
U 15.35 sati u Ulici Azize [a}irbegovi} 12 u sarajevskom naselju Hrasno prona|eno je beìvotno tijelo R. M. (1967) nastanjenog u âpljinji. Uvi|aj je ura|en u prisustvu deùrnog tuìoca koji je rukovodio ovim uvi|ajem. Prema nezvani~nim informacijama, mu{karac je poginuo sko~iv{i sa zgrade iz stana na 12. spratu u kome je ìvio sa sestrom. Prije skoka u smrt ostavio je opro{tajno pismo. M. T.
Makazama u lice
Dvadesetdevetogodi{nja Minela âvrk teè je povrije|ena kada ju je u ~etvrtak napao i povrijedio Nermin Zahirovi} (40), biv{i suprug, tokom ro~i{ta u sudnici porodi~nog odjeljenja Op}inskog suda Sarajevo. Pre ma {tu rom sa op {te nju MUP-a Kantona Sarajevo, mu{karac ~iji su inicijali N. Z. je o{trim predmetom povrijedio M. ^, kojoj je pomo} ukazana u bolnici Ko{evo. Nedugo nakon toga, on je uhap{en i osumnji~en za poku{aj ubistva, a potom smje{ten u Odsjek za zadràvanje lica li{enih slobode MUP-a Kantona Sarajevo. Nezvani~no se moglo saznati da su Minela âvrk i njen nevjen~ani suprug bili u sudnici na ro-
POKU[AJ UBISTVA U OP]INSKOM SUDU SARAJEVO
ubo biv{u suprugu

Mineli âvrk pomo} ukazana u bolnici, Nermin Zahirovi}, osumnji~en za poku{aj ubistva, uhap{en Spor oko izdràvanja djeteta
~i{tu porodi~nog odjeljenja zbog spora o izdràvanju njihovog djeteta. Sutkinja Rada Bijeljac nije mogla pretpostaviti da }e Zahirovi} biti nasilan prema biv{oj supruzi s kojom se spori, te nije zatraìla da ro~i{tu prisustvuOp}inski sud Sarajevo: Intervenisala Sudska policija
IZA[AO IZ SUDNICE U jednom trenutku, Zahirovi} je sa stola sutkinje zgrabio makaze i zabio ih Mineli u lice. Kada je vidio {ta je uradio, iza{ao je iz sudnice i uhvatio se za glavu
je Sudska policija. U jednom trenutku, Zahirovi} je sa stola sutkinje zgrabio makaze i zabio ih Mineli âvrk u lice. Nakon toga, kada je vidio {ta je uradio iza{ao je iz sudnice i uhvatio se za glavu. U me|uvremenu, sutkinja Bijeljac pozvala je sudske policajce, koji su Zahirovi}a zatekli na hodniku i uhapsili. Povrije|ena èna odmah je preba~ena u bolnicu Ko{evo, gdje joj je konstatovana fraktura nosa sa ranom. Upu}ena je u Kliniku za
bolesti uha grla i nosa, gdje joj je ukazana pomo}, nakon ~ega je pu{tena na ku}no lije~enje. S obzirom na to da su|enjima na po ro di ~nom odjel jen ju Op}inskog suda ne prisustvuje javnost, iz ovog suda samo smo dobili potvrdu da se doga|aj desio. Iz Op}inskog suda poja{njavaju da ovaj incident zorno pokazuje kakvim su svakodnevnim opasnostima izloène sudije ovog suda prilikom obavljanja posla.
D. P.
TREBINJE Prijava zbog uni{tavanja javnih ure|aja
BIJELJINA.
Oborili dalekovodni stub kradu}i metalne profile

Bjeè}i kako se metalna konstrukcija ne bi sru~ila na njega, Dragan Koprivica se sapleo i slomio nogu
Slu`benici trebinjskog CJB-a dostavi}e Okru`nom tuìla{tvu u tom gradu prijave protiv Dragana Koprivice (1985) iz Trebinja, koji se sumnji~i za o{te}enje ili uni {ta va nje ja vnih ure|aja, te \or|a An dri }a (1964) zbog saizvr{ila{tva u istom krivi~nom djelu. Naime, njih dvojica se dovode u vezu sa padom stuba elektroenergetske mreè, odnosno dalekovoda u utorak u mjestu Volujac, kod Trebinja. Policija je, podsje}amo, dan na kon tog do ga|aja iz vr{i la uvi|aj te ustanovila da je do pada dalekovoda do{lo zbog skidanja metalnih profila sa stuba. Operativnim radom na terenu, slu`benici CJB-a Trebinje do{li
Zaplijenjena droga
Bijeljinska policija uhapsila je M. N. i M. M. iz Batkovi}a kod Bijeljine, kod kojih je prona|eno oko {est kilograma marihuane i ve}a koli~ina naoruànja, javila je Srna. Portparol CJB-a Bijeljina Aleksandra Simojlovi} rekla je da je prilikom pretresa stana i drugih prostorija uhap{enih prona|eno i privremeno oduzeto oko {est kilograma marihuane, 51 sjemenka, jedna stabljika i ve}i broj zasada stabljika indijske konoplje. Ona je na konferenciji za novinare navela da je prona|ena i ve}a koli~ina oru`ja i minsko-eksplozivnih sredstava, odnosno optika za snajpersku pu{ku, ru~ni raketni baca~ zolja, signalni pi{tolj, detonatorski upalja~, te ve}a koli~ina pu{~ane municije razli~itog kalibra. Pretres je izvr{en na osnovu operativnih saznanja da su M. N. i M. M. povezani sa izvr{enjem krivi~nih djela iz oblasti zloupotrebe opojnih droga.
Vojnom penzioneru oteo 2.400 KM

Ivica A. (35) i Slaven ^. (25) uhap{eni su u ~etvrtak u Bosanskom Brodu nakon {to su oplja~kali A. M, vojnog penzionera iz ovog grada. Kako je saop{teno iz Centra javne bezbjednosti Doboj, A. M. je prijavio da je napadnut oko ~etiri sata poslijepodne i to u stubi{tu zgrade u kojoj stanuje. Nepoznati razbojnik, kasnije }e se utvrditi da se radi o Ivici A, pri{ao mu je s le|a i jednom rukom ga uhvatio za lice, a drugom, nakon pretresanja, sa ko{ulje mu otrgnuo dèp, u kojem se nalazio ve}i iznos novca u raznim valutama. Potom je pobjegao u nepoznatom pravcu. - U dèpu o{te}enog bilo je kuna, dinara, konvertibilnih maraka, ali i eura u ukupnoj vrijednosti od 2.400 KM. Novac je nakon hap{enja osumnji~enih prona|en i vra}en vlasniku, kazala je za Oslobo|enje Ljerka Stanimirovi}, portparol CJB-a Doboj. Policajci PS-a Bosanski Brod, nakon plja~ke, brzo su identifikovali i uhapsili napada~e. Kriminalisti~kom obradom je utvr|eno da je Ivica A. napao o{te}enog i nasilno uzeo novac, dok je Slaven ^. bio njegov pomaga~ te se nalazio u neposrednoj blizini tokom plja~ke. Nakon razbojni{tva, ispostavilo se, pomaga~ je dobio i nagradu , odnosno dio ukradenog novca. Nakon saslu{anja, Ivica A. i Slaven ^. su pu{teni na slobodu, a protiv njih }e Okru`nom tuìla{tvu Doboj biti podnesen E. F. izvje{taj zbog razbojni{tva.
Mjesto na kojem je bio stub elektroenergetske mreè
su do saznanja da je profile koji su na|eni kod oborenog stuba skinuo Koprivica, a da mu je u tome pomagao Andri}. Ispostavilo se da su oni profile, a {to se isprva i pretpostavljalo, namjeravali prodati kao sekundarnu sirovinu. Kada su skinuli, kako saznajemo, osam profila, stub je, uz strahovitu buku, po~eo da pada, a kradljiv-
ci su po~eli bjeàti, kako se metalna konstrukcija ne bi sru~ila na njih. Me|utim, Koprivica se u bijegu sapleo i slomio nogu. Iz policije je saop}eno da je pri ~i nje na ma te ri jal na {te ta ogromna, te pojasnili da }e se pored one uzrokovane obaranjem dalekovoda, utvr|ivati i indirektna {teta.
L. S.
10
OGLASI
OSLOBO\ENJE
REGION
VIJESTI
11
KONFERENCIJA MINISTARA VANJSKIH POSLOVA JUGOISTO^NE EVROPE
Nema pre~ica do Evropske unije

Njema~ki ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle zatraìo od Beograda i Pri{tine da nastave graditi dobrosusjedske odnose jer je to neophodan uslov za pridruìvanje EU
Njema~ki ministar vanjskih poslova Guido Westerwelle izjavio je ju~er u Berlinu da je normalizacija odnosa Beograda i Pri{tine neophodan uslov za njihovo kona~no pridruìvanje Evropskoj uniji kao partnera sa punim pravima i obavezama.
Vandalizam i uvreda
Ministarstvo branitelja Hrvatske najo{trije je ju~er osudilo uni{tavanje hrvatske zastave koja je bila istaknuta na jarbolu pored spomen-krià za sve poginule branitelje kod slapa Kr~i} u Kninu. - Vandalizam prema hrvatskoj zastavi i hrvatskom grbu ujedno je vandalizam prema Hrvatskoj, svim njezinim institucijama i gra|anima, stoji u priop}enju Ministarstva branitelja. Hrvatska je nastala borbom hrvatskih branitelja ujedinjenih pod hrvatskom zastavom te ovaj ~in predstavlja uvredu `rtvi hrvatskih branitelja i povijesti Domovinskog rata, isti~e se u istom priop}enju, uz iskazivanje nade i vjerovanja da }e nadle`ne institucije prona}i i adekvatno sankcionirati po~initelje ovog vandalizma, kojim neodgovorni pojedinci ugroàvaju suìvot u samom gradu Kninu, ali i {ire. J. D.
Westerwelle: Pro{irenje Unije je strate{ki interes
Primjena dogovorenog
- Pozdravljamo ~injenicu {to Srbija i Kosovo poku{avaju normalizirati odnose. To je od klju~nog zna~aja za ja~anje dobrosusjedskih odnosa. A ti odnosi su, s druge strane, neophodan uslov da im se dozvoli da u kona~nici pristupe Evropskoj uniji kao partneri sa punim pravima i oba ve za ma, re kao je Wes terwelle. Kako je rekao, Berlin u potpunosti podràva brze i ambiciozne napore visoke predstavnice EU za vanjsku politiku Catherine Ashton kako bi se postigla normalizacija tih odnosa. Westerwelle je, na konferenciji ministara vanjskih poslova jugoisto~ne Evrope u Berlinu, zatraìo od Beograda i Pri{tine da nastave da se sna`no i konstruktivno angaìraju u pregovara~kom procesu. - Potrebno je politi~ko razumijevanje Beograda i Pri{tine oko klju~nih pitanja, uklju~uju}i nerije{enu situaciju na sjeveru Kosova. Tako|er, potrebna je iskrena i direktna primjena pro{lih i bu du }ih do go vo ra, na veo je Westerwelle. [ef njema~ke diplomatije je poru~io da EU ostaje posve}ena perspektivi pro{irenja na zemlje regije, navode}i da pro{irenje ostaje strate{ki interes. - Pro{irenje je najbolji instru-
POMO] BiH [to se ti~e Bosne i Hercegovine, Westerwelle je naveo da je EU u toj zemlji poja~ala svoje prisustvo kako bi joj pomogla u provo|enju reformi
ment vanjske politike EU za ja~anje regionalne saradnje i pomirenja, naveo je Westerwelle i dodao da podjele u Evropi ne}e biti istinski prevazi|ene sve dok zemlje zapadnog Balkana ne okon~aju svoj put ka Evropskoj uniji. - Ostajemo privrèni perspektivi pro{irenja na region, bez ikakvih ako ili ali, naveo je njema~ki ministar, ocijeniv{i da se dokazalo da je priklju~enje EU odli~no sredstvo za ja~anje stabilnosti i reformskih procesa . Prema njegovim rije~ima, od klju~nog zna~aja su jasni i pravi~ni uslovi, jer se uslovljavanjem ~uva snaga i transformacijska mo} politike pro{irenja. On je naglasio da su za Bruxelles od posebnog zna~aja po{tivanje osnovnih ljudskih prava i vladavine zakona, uklju~uju}i borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala. - Na svakoj je zemlji da pokaè odlu~nost, hrabrost i sposobnost. Nema pre~ica do ~lanstva u Uniju, pregovori traju koliko je neophodno za usagla{avanje sa kriterijima za ~lanstvo, rekao je Westerwelle. Govore}i o integracionim procesima svake regije zemlje posebno, Westerwelle je podsjetio da Hrvatska postaje njena 28. ~lanica prvog jula 2013. godine. [to se ti~e Bosne i Hercegovine, Westerwelle je naveo da je EU u toj zemlji poja~ala svoje prisustvo kako bi joj pomogla u provo|enju reformi.
Sanader ponovo na sudu

Biv{i premijer i predsjednik HDZ-a Ivo Sanader u ponedjeljak }e, nakon gotovo godinu slobode, na su|enje pred zagreba~kim @upanijskim sudom ponovno biti doveden iz zatvora u Remetincu, gdje je odveden u utorak nakon presude u slu~ajevima Hypo i Ina - MOL. Osim {to }e pred Sudsko vije}e od ponedjeljka biti doveden svezan, u velikoj }e vije}nici sjediti izme|u dva pravosudna policajca, a ne kao do sada uz suoptuènika u slu~aju Fimi medija i nekada{njeg glasnogovornika Ratka Ma~eka. Njih dvojica jedini u tom slu~aju, uz HDZ kao prvu optuènu stranku, nisu priznali da su iz dràvnih institucija i tvrtki nezakonito izvukli 70-ak miliona kuna. Korupciju su, me|utim, priznali biv{i strana~ki rizni~ar Mladen Bari{i}, HDZ-ova blagajnica Branka Pavo{evi} i vlasnica Fimi-medije Nevenka Jurak.
Instrument mira
Novi pregovara~ki okvir sa Crnom Gorom, stavlja jasan i snaàn naglasak na reformskim procesima, ukazao je njema~ki ministar i dodao da je i Albanija nedavno napravila zna~ajan korak ka modernizaciji, usvojiv{i klju~ne zakone koji sada trebaju biti primijenjeni. - Ostat }emo u potpunosti posve}eni procesu pro{irenja kao klju~nom instrumentu mira, slobode i prosperiteta Evrope i ubije|eni smo da je budu}nost zemalja zapadnog Balkana u Uniji, zaklju~io je {ef njema~ke diplomatije.
Kosovsko pomoravlje: Problemi sa tablicama
Srbi ne mogu voziti automobile

Polovina Srba iz op{tine Kosovska Kamenica koji su od 8. novembra podnijeli zahtjev za probne kosovske tablice jo{ ih nisu dobili, te ve} 23 dana ne mogu da koriste svoje automobile. No vi ca \or|evi} re kao je agenciji Beta da je me|u prvima predao zahtjev za dobijanje probnih tablica i da su mu vi{e puta u stanici kosovske policije u Kosovskoj Kamenici zakazivali termin za podizanje kosovskih tablica, ali da ih do danas nije dobio. - Zahtjev za probne KS tablice, koji sam predao me|u prvima, ko{tao me 67 eura, ali tablice jo{ nisam dobio, a nemam ni informaciju kada }u ih dobiti. Polovina Srba koji su podnijeli zahtjev za probne tablice, jo{ ih ~ekaju, kazao je \or|evi}. Ve }i na Srba u Ko sov skom pomoravlju, u op{tinama Kosov ska Ka me ni ca, Gnji la ne, Novo Brdo i Vitina, ostala je bez sao bra }aj nih ta bli ca od sredine juna ove godine, kada su im dotada{nje gnjilanske tablice, koje izdaje MUP Srbije, oduzete prilikom podno{enja zahtjeva za preregistraciju na kosovske tablice. Kosovska policija je do 1. novembra pre{utno tolerisala automobile u saobra}aju bez ikakvih tablica, u kojima su bili isklju~ivo Srbi, uz potvrdu da su predali doku-
Srbijansko-turski odnosi klju~ni za region

Predsjednik Vlade i ministar unutra{njih poslova Srbije Ivica Da~i} saglasio se s turskim predsjednikom Abdulahom Gulom da su za stabilnost regiona veoma va`ni srbijansko-turski dobri odnosi i razvijanje par tnerstva dviju zemalja, saop}eno je ju~er iz Vlade Srbije. Da~i}, koji boravi u slu`benoj posjeti Turskoj, razgovarao je s Gulom u predsjedni~koj palati u Ankari. Turski predsjednik je istakao da je Srbija klju~na i najva`nija zemlja regiona, a dvojica zvani~nika su se dogovorila da se nastavi unapre|enje ve} dobrih odnosa Srbije i Turske. Na sastanku je istaknuto da poseban akcent treba staviti na unapre|enje saradnje u oblasti privrede i poljoprivrede, kao i pove}anje me|usobne razmjene i investicija.
Zahtjev za nove tablice ko{ta 67 eura
men ta ci ju za pre re gis tra ci ju na kosovske tablice. Od 1. novembra vo`nja automobila bez tablica je stavljena van zakona, a ne djel ju ka sni je ko sov ska po li ci ja po ~e la je da pri ma zahtjeve za izdavanje probnih tablica.
Preregistracija vozila sa tablica koje izdaje MUP Srbije na kosovske tablice koje Srbi smatraju statusno neutralnim, postala je obavezuju}a kao dio sporazuma o slobodi kretanja koji su delegacije Beograda i Pri{tine postigle u Bruxellesu.
12
SVIJET
OSLOBO\ENJE
Egipat kao medijator u prekidu vatre izme|u Izraela i Hamasa

Prekid vatre moè trajati devet mjeseci, moè trajati devet sedmica
Reuters
Primirje nije
SPORAZUM
Svaka strana treba da se obaveè Egiptu da }e po{tivati odredbe sporazuma Ispitivanja javnog mnijenja u Izraelu pokazuju da je ve}ina Izraelaca bila protiv prekida vatre u ovom trenutku, ~ak njih 70 posto
Prekid vatre izme|u Izraela i islamisti~kog Hamasa, koji vlada pojasom Gaze, na snazi je od srijede u 21 sat i za sada ga, izuzev raketa ispaljenih iz Gaze na koje nije bilo izraelskog odgovora, obje strane po{tuju. Izraelska vojska ostaje u pripravnosti dok postepeno povla~i kopnene snage koje je nagomilala na granici s tim podru~jem. Egipatski ministar vanjskih poslova Muhamed Kamel Amr u srijedu je objavio i glavne ta~ke dogovorenog primirja. Izrael mora prekinuti sve kopnene, pomorske i zra~ne ofanzive na pojas Gaze, {to podrazumijeva i teritorijalne upade i likvidaciju osoba. Svi palestinski pokreti treba da prekinu napade iz pojasa Gaze na Izrael, u {ta spadaju raketiranja i napadi du` granice. ima gra|ana koji o~ekuju o{triji stav u Gazi i mi smo spremni da ga napravimo. Mi }emo izabrati kada, protiv koga i kako da djelujemo", rekao je Netanyahu, istakav{i: "Sada smo odlu~ili da damo primirju {ansu."
Bez direktnih pregovora

Izraelski ministar odbrane Ehud Barak objasnio je da je primirje zapravo razumijevanje, a ne pravi sporazum. On je istakao da je to razumijevanje izme|u Izraela i Egipta i Egipta i Hamasa, imaju}i u vidu da dvije strane nisu pregovarale direktno. "Nema sporazuma, drìm papir u svojim rukama. Zati{je }e biti do~ekano zati{jem", kazao je Barak. Izraelski vojni izvori izrazili su u me|uvremenu uvjerenje da je uprkos javnom slavlju, reìm Hamasa u Gazi {okiran {tetom koju je pretrpio. "Prekid vatre moè trajati devet mjeseci, moè trajati devet sedmica", kazao je Barak, upozoriv{i da "kada prestane da djeluje, Izrael }e znati kako da reaguje". Ispitivanja javnog mnijenja u Izraelu pokazuju da je ve}ina Izraelca bila protiv prekida vatre u ovom trenutku - 70 posto, sude}i po anketi koju je objavio Drugi kanal izraelske televizije. Poznavaoci prilika navode da je prekid vatre na snazi, ali o mnogim osjetljivim pitanjima dvije strane tek treba da diskutuju, a kada do|e vrijeme za to, klju~nu ulogu }e imati egipatski predsjednik Muhamed Mursi, koji je uveliko doprinio sklapanju primirja.
Ta~ke primirja izme|u Izraela i Hamasa

Sporazum je predvidio otvaranje prelaza, olak{avanje kretanja ljudi i prevoza robe, ukidanje restrikcija za kretanje stanovnika i zabranu likvidacije stanovnika u pograni~nim zonama. Svaka strana treba da se obaveè Egiptu da }e po{tivati odredbe sporazuma, kao i da se obaveè da ne}e izvesti nijednu akciju koja predstavlja kr{enje ovog sporazuma. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu izjavio je da je Izrael spreman da djeluje ako Hamas prekr{i prekid vatre kome je posredovao Egipat. "Ciljevi operacije su ostvareni. Znam da
Palestinci posmatraju izraelske vojnike na granici
Reuters
OSLOBO\ENJE subota, 24. novembar/studeni 2012. Krizom zahva}ena Unija na samitu poku{ava da kontroli{e potro{nju
SVIJET
VIJESTI
13
Mali napredak u
U sporu oko budèta su, sa jedne strane, bogate ~lanice Unije koje traè ograni~enje potro{nje, a sa druge, one siroma{nije koje traè ve}u pomo} iz budèta
Evropski lideri izrazili su sumnju u postizanje sporazuma o dugoro~nom budètu EU, nakon {to je samit u Bruxellesu, posve}en ovom pitanju, u ~etvrtak najprije kasnio zbog velikih nesuglasica, a zatim vrlo brzo prekinut.
postizanju dogovora
Nesuglasice oko bogatih i siroma{nih
Samit o budètu za 2014 - 2020, vrijednom bilion eura, koji je po~eo kasno u ~etvrtak sa tri sata zaka{njenja zbog razlika u stavovima oko politike potro{nje izme|u bogatih i siroma{nijih ~lanica bloka, trajao je manje od sat i po, nakon ~ega je prekinut tokom no}i. S obzirom na to da Britanija prijeti da }e iskoristiti pravo veta, a da {irom bloka postoje velike razlike u pogledu nivoa potro{nje, njema~ka kancelarka Angela Merkel je upozorila da }e dogovor o ovom pitanju EU mo`da morati da sa~eka neki naredni samit. "Mislim da malo napreduje-
Crkva previ{e napadna

Rusija je privremeno odustala od gradnje pravoslavne crkve sa pet kupola u Parizu, saop{tila je francuska vlada, nakon {to je gradona~elnik svjetske prijestonice turizma opisao predloèni izgled objekta kao previ{e napadan. Kona~nim planom predvi|eno je da crkva ima pet zlatnih kupola i talasasti stakleni krov koji bi se na nebu isticali zajedno sa obli`njim Eiffelovim tornjem. U Kremlju je re~eno da }e plan biti ponovo prou~en kako bi se budu}a crkva harmoni~no uklopila u krajolik. U Parizu ve} postoji pravoslavno zdanje - Crkva svetog Aleksandra Nevskog, ali ona je u nadle`nosti Carigradske patrijar{ije i nije pod kontrolom Moskve.
Merkel upozorila da }e dogovor o ovom pitanju morati da sa~eka neki naredni samit
Reuters
mo, ali sumnjam da }emo posti}i dogovor", rekla je Merkelova, a sli~nu sumnju izrazio je i francuski predsjednik Francois Hollande, javila je agencija France Presse. U sporu oko budèta su, sa jedne strane, bogate ~lanice Unije koje traè ograni~enje potro{nje, a sa
druge, one siroma{nije koje traè ve}u pomo} iz budèta. Evropska komisija podràva pove}anje potro{nje, tvrde}i da }e prekograni~ne inicijative podsta}i ekonomski rast i otvaranje radnih mjesta, {to je neophodno u krizom zahva}enoj Uniji, u kojoj ìvi ~ak pola milijarde ljudi.
Poljska i [panija avangarde

O~ekuje se da }e Poljska i [panija na ovom samitu predvoditi grupu zemalja koje traè pove}anje budèta kako bi se podstakao ekonomski razvoj zemalja na jugu i istoku Evrope, smanjila razlika izme|u bogatih i siroma{nih ~lanica Unije i podstakla otvaranje radnih mjesta i privredni rast.
Presija euroskeptika
Istovremeno, britanski premijer David Cameron je pod sve ve}im pritiskom euroskeptika u svojoj zemlji da stavi veto na bilo koji prijedlog budèta za period izme|u 2014. i 2020. koji bi i za jedan euro prema{io budèt
iz prethodnog sedmogodi{njeg razdoblja od hiljadu milijardi eura. O~ekuje se da }e Cameron na po~etku sesije bilateralnih razgovora sa predsjednikom Evropskog savjeta Hermanom van Rompuyem govoriti i u ime nekih drugih dràva, kao {to su Ho lan di ja, [ved ska, a u od re|enoj mjeri i Njema~ka, koja tako|er èli da ograni~i potro{nju u EU. Britanski premijer }e na samitu traìti smanjenje budèta EU, uz tvrdnju da je to jedini opravdani ishod kada je gotovo svaka ~lanica primorana da smanji potro{nju kako bi snizila dug.
Oslobo|ena djeca `rtve trgovine ljudima

Skoro 400 djece koja su prisilno radila u rudnicima zlata i na poljima pamuka u Burkini Faso oslobo|ena su, u okviru me|unarodne policijske operacije, saop{tio je Interpol. Ta agencija, sa sjedi{tem u Parizu, navela je da su ~ak i {estogodi{nji mali{ani na|eni kako rade u ekstremnim uslovima, poput dubokog rudarskog okna bez dovoljno zraka. Djeca za taj rad nisu dobijala nikakvu nov~anu nadoknadu niti im je bilo omogu}eno {kolovanje. Neke djevoj~ice su bile i `rtve seksualnog nasilja, prenio je AP. Interpol je naveo da je tokom pro{lomjese~ne operacije uhap{eno 73 ljudi i oslobo|eno 387 djece koja su vra}ena porodicama ili su ih preuzele socijalne slu`be. Prisiljavanje djece na rad je uobi~ajena pojava u zapadnoj Africi, regionu koji je na vrhu svjetske ljestvice siroma{tva.
Pad prodaje printanih medija u EU
Kriza gasi evropsku {tampu

Financial Times Deutschland je pred ga{enjem, Frankfurter Rundschau proglasio ste~aj, a britanski Financial Times se prodaje
Upravni odbor njema~kog medijskog giganta Gruner+Jahr odlu~io je da ugasi vode}i ekonomski list Financial Times Deutschland, pi{u Frankfurter allgemeine i sedmi~nik Die Zeit. Da li }e do obustave rada do}i odmah ili u nekom prelaznom roku, zavisi}e od pregovora uprave i predstavnika zaposlenih. Koncern je najavio i raspisivanje konkursa za prodaju sedmi~nika Impulse. Poznavaoci tvrde da je popularnost FT-a, tj Financial Timesa kao jednog od najstarijih svjetskih ekonomsko-politi~kih dnevnika koji se {tampa od 1884, naglo opala. Dnevno se proda stotinjak hiljada primjeraka u Britaniji, a globalni tira` iznosi manje od pola miliona. Pad prodaje - uz izostanak prihoda od oglasa kao posljedice ekonomske kristicajem okolnosti. Stru~njaci ukazuju na drasti~ni pad prihoda od oglasa i na pad prodaje sa tendencijom konstantnog ubrzanja. U raspravama se ukazuje na ne do re ~e nost pri la go|avanja aktuelnoj situaciji. "Prihodi od prodaje i od pretplate morali bi da finansiraju novine", istakao je Werner DInka, izdava~ dnevnika Frankfurter allgemeine u aktuelnoj raspravi o budu}nosti {tampanih medija. On je naglasio da se novinsko-izdava~ka struka decenijama oslanjala na prihode od oglasa, smatraju}i prodajne rezultate samo argumentom za cijenu oglasnog prostora. "Umjesto da elektronskim izdanjima privu~emo pa`nju ~italaca za {tampana izdanja, poku{ali smo sami sebi da pravimo konkurenciju".
Fotografija koja je {okirala ~ak i Facebook

Dana Bakdounis ro|ena je i odrasla u Saudijskoj Arabiji. Dvadeset prvog oktobra Dana je na zidu grupe objavila fotografiju na kojoj je ona bez marame, a u ruci drì svoju li~nu kar tu na kojoj je fotografisana s maramom. "20 godina mi nije bilo dozvoljeno osjetiti vjetar u kosi ili na koì", napisala je uz fotografiju. Fotografija je za kratko vrijeme prikupila vi{e od 1.600 lajkova, vi{e od 600 dijeljenja i vi{e od 250 komentara. Facebook je reagirao brisanjem njene fotografije, a kasnije su svoj postupak opravdavali gre{kom. Mnoge su ène odlu~ile krenuti njenim stopama, pa su i one odbacile marame. Neke jo{ nemaju hrabrosti.
Financial Times je jedan od najstarijih svjetskih ekonomsko-politi~kih dnevnika
ze - zape~atio je sudbinu i jednog od najstarijih liberalnih dnevnika Njema~ke. Frankfurter Rundschau najavio je ste~aj poslije 106 godina izlaènja.
Neizvjesna sudbina ~eka i partnere u Medijskoj zajednici Dimon kojoj pripada Rundschau. Kriza evropskih {tampanih medija obja{njava se sloènim
Reuters
14
OGLASI
OSLOBO\ENJE
UNIVERZITET U SARAJEVU FILOZOFSKI FAKULTET U SARAJEVU Na osnovu ~lana 86. Zakona o visokom obrazovanju - pre~i{}eni tekst (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj: 22/10), ~lanova 68. i 72. Pravila Filozofskog fakulteta u Sarajevu - pre~i{}eni tekst, ~lanova 24. i 25. Pravila studiranja za tre}i (III) ciklus studija na Univerzitetu u Sarajevu, Odluke Senata Univerziteta o saglasnosti za otvaranje tre}eg ciklusa studija iz LINGVISTI^KE BOSNISTIKE na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik broj: 01-38-1144-2/12 od 25.4.2012. godine, saglasnosti Vije}a doktorskog studija od 3. 9. 2012. godine, Filozofski fakultet u Sarajevu objavljuje
K O N K UR S
za upis studenata TRE]EG CIKLUSA - DOKTORSKI STUDIJ IZ LINGVISTI^KE BOSNISTIKE na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik na Filozofskom fakultetu u Sarajevu u {kolskoj 2012/2013. godini I. Konkurs se raspisuje za upis studenata u tre}i ciklus studija - doktorski studij iz LINGVISTI^KE BOSNISTIKE na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Studij se organizira u trajanju od tri godine, a njegovim zavr{etkom sti~e se nau~no zvanje DOKTOR LINGVISTI^KIH NAUKA - BOSNIST na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik. Nastavni proces na doktorskom studiju bit }e organiziran tako da nastavi mogu prisustvovati i oni kandidati koji su u radnom odnosu. II. Doktorski studij iz LINGVISTI^KE BOSNISTIKE na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik mogu upisati kandidati koji imaju status magistra nauka (po ranijem reìmu studiranja) i kandidati koji su zavr{ili I i II ciklus studija (master) na odgovaraju}em odsjeku, s prosje~nom ocjenom koja nije nià od 8 (osam) i u jednom i u drugom ciklusu studija. Ukoliko kandidati ne ispunjavaju ovaj uvjet, doktorski studij mogu upisati ako imaju objavljena ~etiri rada u indeksiranim ~asopisima ili preporuku dva profesora sa I ili II ciklusa studija, a na prijedlog Vije}a doktorskog studija. Pravo upisa na doktorski studij imaju i kandidati koji nisu zavr{ili odgovaraju}i studij (iz filolo{kih disciplina) pod uvjetom da poloè odgovaraju}e ispite iz predmeta koje }e naknadno utvrditi Vije}e doktorskog studija. III. Na konkurs se mogu prijaviti dràvljani BiH i strani dràvljani. Strani dràvljani prijavljuju se na konkurs pod istim uvjetima kao i dràvljani BiH uz uvjet da dostave rje{enje o nostrifikaciji diplome. IV. Visina {kolarine iznosi 4.000,00 KM po godini studija. V. Uz prijavu na konkurs kandidati su obavezni dostaviti: 1. Biografiju 2. Diplomu o zavr{enom prethodnom obrazovanju (original ili ovjerenu fotokopiju) 3. Uvjerenje o poloènim ispitima (original) 4. Rje{enje o nostrifikaciji (original) 5. Izvod iz mati~ne knjige ro|enih (original) 6. Uvjerenje o dràvljanstvu 7. Uplatnicu od 40 KM (Svrha: prijava na konkurs) VI. Konkurs se raspisuje za 15 kandidata. VII. Konkurs ostaje otvoren do 10. 12. 2012. godine. VIII. Prijave dostaviti na adresu: Filozofski fakultet u Sarajevu, ulica Franje Ra~kog 1. Obrazac prijave moè se preuzeti na Protokolu Filozofskog fakulteta u Sarajevu, soba 75 ili sa WEB adrese Fakulteta (www.ff.unsa.ba). Prijavu dostaviti u zatvorenoj koverti sa naznakom Prijava za upis na doktorski studij LINGVISTI^KE BOSNISTIKE na Odsjeku za bosanski, hrvatski i srpski jezik.
Na osnovu ~lana 24., a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH, (Slu`bene novine Federacije BiH, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona, broj 3/12), Agencija za dràvnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Op}inskog suda u Zenici, objavljuje
za popunu radnog mjesta dràvnog slu`benika u Op}inskom sudu u Zenici 5 / 339 - Stru~ni saradnik za IKT komunikacije ..............................................................................................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova sadràn je u tekstu javnog konkursa, koji je objavljen na web stranici Agencije za dràvnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji, i to: - VSS, zavr{en tehni~ki fakultet, smjer ra~unarstvo ili informatika, odnosno visoko obrazovanje prvog, drugog ili tre}eg ciklusa bolonjskog sistema studiranja - tehni~ke struke, smjer informatika, - najmanje 1 (jedna) godina radnog staà na poslovima informacione tehnologije nakon sticanja odgovaraju}e {kolske spreme, - zavr{ena CISCO akademija mre`nih tehnologija, - dobro poznavanje i radno iskustvo u Windows NT/2000/2003 serverskim operativnim sistemima i klijent verzijama, Microsoft Exchange i Microsoft Office paketu i poznavanje koncepta mreè (LAN/VAN) i TCP/IP mre`nog protokola, - dobro poznavanje CMS sistema. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dràvnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dràvnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dràvni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (moè se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dràva nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom staù na poslovima informacione tehnologije nakon sticanja odgovaraju}e {kolske spreme, 3. kandidati koji obavljaju poslove namje{tenika u organu dràvne slu`be i koji su stekli VII stepen stru~ne spreme ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili tre}eg ciklusa bolonjskog sistema studiranja, du`ni su dostaviti i: - dokaz da su zaposleni u organu dràvne slu`be kao namje{tenici i dokaz o pet godina radnog iskustva u organima dràvne slu`be, nakon poloènog stru~nog ispita za namje{tenika i - dokaz o poloènom stru~nom ispitu za namje{tenika, 4. dokaz o zavr{enoj CISCO akademiji mre`nih tehnologija, 5. dokaz o dobrom poznavanju i radnom iskustvu u Windows NT/2000/2003 serverskim operativnim sistemima i klijent verzijama, Microsoft Exchange i Microsoft Office paketu, konceptu mreè (LAN/VAN) i TCP/IP mre`nog protokola, 6. dokaz o dobrom poznavanju CMS sistema, 7. popunjen prijavni obrazac Agencije za dràvnu slu`bu Federacije BiH (moè se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o poloènom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dràvne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspolaè podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dràvnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se traì dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati }e biti obavije{teni putem web stranice Agencije za dràvnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidat je duàn u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve traène dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u Slu`benim novinama Federacije BiH, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dràvnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2 72000 Zenica sa naznakom: Javni konkurs za popunu radnog mjesta dràvnog slu`benika u Op}inskom sudu u Zenici Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{tenju direktora SEKRETAR Zinka Salihagi}, dipl. pravnik
J AV N I K O N K U R S
OGLASI
15
16
BIZNIS I EKONOMIJA
OSLOBO\ENJE
Agencija za statistiku BiH
Ruben Atoyan, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH
Uzdràti se od izmjena
Zakona o Centralnoj banci
Inflacija 0,6 posto
Cijene proizvoda i usluga koje se koriste za li~nu potro{nju u Bosni i Hercegovini mjerene indeksom potro{a~kih cijena u oktobru u odnosu na septembar ove godine u prosjeku su vi{e za 0,6 posto. Agencija za statistiku BiH je objavila da su vi{e cijene zabiljeène u odjeljcima stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugi energenti, obrazovanje, hrana i bezalkoholna pi}a, zdravstvo, alkoholna pi}a, restorani i hoteli i ostala dobra i usluge. Rast u odjeljku stanovanje, voda, elektri~na energija, plin i drugi energenti prouzrokovan je rastom cijena elektri~ne energije sezonskog karaktera. U oktobru u odnosu na septembar ove godine, u prosjeku je zabiljeèn pad nivoa cijena u odjeljcima prijevoz za 1,4 posto, te odje}a i obu}a za 0,3 posto. Manje cijene u odjeljku prijevoz posljedica su pada cijena goriva. Cijene u oktobru ove u odnosu na oktobar 2011. u prosjeku su vi{e za 2,3 posto. Me|unarodni monetarni fond nije dobio nikakav konkretan prijedlog izmjena Zakona o Centralnoj banci BiH, potvrdio je za Oslobo|enje Ruben Atoyan, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH. Na pitanje Oslobo|enja da li je tokom posjete misije MMF-a BiH u protekle dvije sedmice bilo rije~i o sporazumu Dodik-Lagumdìja, koji izme|u ostalog predvi|a izmjene Zakona o CBBiH i redefinisanje valutnog odbora u smislu da se 10 posto obavezne rezerve banaka deponovane u CBBiH moè koristiti za kupovinu dràvnih obveznica, Atoyan je odgovorio: Uobi~ajeni partneri osoblja MMF-a u razgovorima o makroekonomskim i finansijskim politika su vlade i centralne banke. Pomenuti sporazum je jedan op{ti sporazum izme|u lidera dviju politi~kih partija i kao takvog treba ga posmatrati u kontekstu javne rasprave o ekonomskim politikama, a ne kao konkretan prijedlog politika.
Sporazum Dodik-Lagumdìja je op{ti sporazum izme|u lidera dviju politi~kih partija i kao takvog treba ga posmatrati u kontekstu javne rasprave o ekonomskim politikama, a ne kao konkretan prijedlog politika
Kotor-Varo{
Sa sastanka predstavnika MMF-a sa predsjedavaju}im Vije}a ministara BiH
Osigurane lokacije za proizvodne hale

Op{tinska uprava Kotor-Varo{a osigurala je investitorima iz inostranstva lokacije za izgradnju proizvodnih pogona na podru~ju Slatine i Streli{ta, izjavio je za Srnu na~elnik te op{tine Dalibor Vu~anovi}. Vu~anovi} je istakao da je rije~ o povr{ini od oko 600 hektara, dodaju}i da je op{tinska uprava stvorila uslove da se izdavanje dokumenata potrebnih za registraciju firmi zavr{i u najkra}em roku. - Investitorima su na raspolaganju i hale Fasta i Bosna, kao i obnovljena {kolska zgrada u Maslovarama, rekao je Vu~anovi}. Na~elnik Kotor-Varo{a je naglasio da investitori iz inostranstva zapo{ljavaju u tom gradu vi{e od 1.500 radnika, dodaju}i da postoje najave da bi u prvoj polovini naredne godine jo{ dvije kompanije iz inostranstva mogle otvoriti pogone u Kotor-Varo{u. - Otvaranje novih radnih mjesta nam je prioritet i ~ini}emo sve da bismo stvorili {to povoljniju klimu za strana ulaganja, rekao je Vu~anovi}.
Oslonac stabilnosti
On je istakao da MMF vjeruje da je aran`man valutnog odbora glavni oslonac makroekonomske i finansijske stabilnosti u Bosni i Hercegovini. Dakle, dugoro~no gledano, na{a pozicija je da je va`no uzdràti se od bilo kakvih aktivnosti, uklju~uju}i i zakonske inicijative, koje bi oslabile sada{nji aran`man i nezavisnost institucije kojoj je povjeren, Centralne banke BiH. Vlasti u BiH dijele ovaj stav, {to je i odraèno u obavezi koju su preuzele u kontekstu vaè}eg stand-by aran`mana koji podràva MMF , rekao je Atoyan. Kao {to je poznato, misija MMF-a je nedavno posjetila Sarajevo i Banju Luku kako bi vo di la raz go vo re u okvi ru prvog pre gle da po stand-by aran`manu (SBA) sa Bosnom i Hercegovinom.
Vodili smo veoma produktivne razgovore i ostvarili zna~ajan napredak. Misija je postigla razumijevanje u pogledu budèta za 2013. godinu te strukturalnih refomi s ciljem ja~anja javnih finansija, o~uvanja finansijske stabilnosti i unapre|enja poslovnog okruènja , rekao je rezidentni predstavnik MMF-a u BiH. Prema njegovim rije~ima, jedino preostalo pitanje se odnosi na prijedlog amandmana na postoje}i Zakon o penzijama os tva re nim pod po vo ljni jim uslovima u FBiH kojim se daje pravo na prijevremenu penziju otpu{tenim vojnicima.
MMF se ne protivi, ali...

Na{e je mi{ljenje da usvajanje ovog amandmana nije u skladu sa obavezama koje je Vlada Federacije preuzela u pismu namjere od 11. septembra 2012. Istovremeno, razumijemo da je isklju~ivo pravo Vlade, a kona~no i Parlamenta, da utvrdi ko je kvalificiran za finansijsku podr{ku, i stoga se mi, u principu, ne protivimo dodjeljivanje odre|enih prava ovoj grupi. Me|utim, to treba u~initi samo u kontekstu novog, sveobuhvatnog zakona o penzionisanju pod povoljnijim uslovima, koji }e osigurati da sistem bude fis-
CENTRALNA BANKA BOSNE I HERCEGOVINE

Kursna - te~ajna lista - broj 231 - 24. 11. 2012. godine.
Kursevi u konvertibilnim markama /BAM/
Zemlja [ifra valute Oznaka valute Jedinica valute Kupovni za devize i efek.valutu Srednji za devize Prodajni za devize
EMU 978 EUR 1 Australija 036 AUD 1 Kanada 124 CAD 1 Hrvatska 191 HRK 100 Ceska R 203 CZK 1 Danska 208 DKK 1 Madarska 348 HUF 100 Japan 392 JPY 100 Litvanija 440 LTL 1 Norveska 578 NOK 1 Svedska 752 SEK 1 Svicarska 756 CHF 1 Turska 949 TRY 1 V.Britanija 826 GBP 1 SAD 840 USD 1 Rusija 643 RUB 1 Kina 156 CNY 1 Srbija 941 RSD 100 SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 11. 2012 = SDR (Special Drawing Rights) na dan 21. 11. 2012 =
1.955830 1.570805 1.519305 25.828297 0.076743 0.261600 0.699112 1.833246 0.565032 0.266340 0.226682 1.619710 0.841140 2.415427 1.513178 0.048589 0.242808 1.719302
1.955830 1.574742 1.523113 25.893030 0.076935 0.262256 0.700864 1.837841 0.566448 0.267008 0.227250 1.623769 0.843248 2.421481 1.516970 0.048711 0.243417 1.723611 USD BAM
1.955830 1.578679 1.526921 25.957763 0.077127 0.262912 0.702616 1.842436 0.567864 0.267676 0.227818 1.627828 0.845356 2.427535 1.520762 0.048833 0.244026 1.727920 1.52549 2.330019
kalno odrìv i dru{tveno pravi~an , kazao je Atoyan te dodao kako o~ekuje da }e preostala nerije{ena pitanja biti rije{ena tokom narednih dana, {to bi otvorilo mogu}nost da Izvr{ni odbor MMF-a razmotri prvi pregled po stand-by aran`manu prije kraja godine. Premijer Federacije BiH Nermin Nik{i} je ranije izjavio da je zbog toga {to se 1.511 vojnih penzionera ne moè uvesti u pravo na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnim uvjetima, u ovom trenutku ugroèn nastavak aran`mana s MMF-om. Ni sam pri hva tio zah tje ve MMF-a, jer su oni traìli da svi penzioneri koji imaju pravo na prijevremenu starosnu penziju ostvarenu pod povoljnim uvjetima budu svedeni na minimalnu penziju od 350 KM, a takvih sad imamo 22.500. Rekao sam im da ne postoji politi~ka snaga u BiH koja to moè provesti i da slobodno mogu raspisati konkurs za premijera koji }e to prihvatiti , rekao je Nik{i}. MMF je u septembru odobrio dvogodi{nji stand-by aran`man BiH od oko 800 miliona KM, od ~ega je ve} ispla}ena prva tran{a od oko 120 miliona, dok sljede}a tran{a zavisi od pregleda koji je upravo zavr{en. J. Sa.
Saradnja sindikata
PPDIVUT na Kongresu u Sloveniji

Delegacija Samostalnog sindikata zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji, vodoprivredi, ugostiteljstvu, turizmu i trgovini (PPDIVUT) BiH uzela je aktivno u~e{}e u radu 6. kongresa Sindikata kmetijstva in ìvilske industrije (K@I) Slovenije, a skupu se obratio i predsjednik Mehmed Avdagi}, saop}eno je iz Sindikata PPDIVUT. U~e{}e bh. sindikalne delegacije na ovom kongresu rezultat je dugogodi{nje saradnje sa Sindikatom K@I iz Ljubljane, ~iji su kadrovi i organi pokazali izuzetnu pa`nju prema PPDIVUTu kroz sve protekle godine, u ratnom i postratnom periodu. O tome je govorio i predsjednik Mehmed Avdagi}, izraàvaju}i punu opredijeljenost za dalju, jo{ ~vr{}u, saradnju i me|usobnu podr{ku dva srodna sindikata, saop}eno je iz Informativne slu`be Sindikata PPDIVUTBiH. Govore}i o poloàju radnika u BiH u kompanijama u kojima je ve}inski slovenski kapital, ukazano je na izuzetno teàk poloàj radnika u hotelu Tuzla u Tuzli, gdje je skoro potisnuta komunikacija izme|u Sindikata PPDIVUT i poslodavca.
OSLOBO\ENJE subota, 24. novembar/studeni 2012. Konferencija o nafti i gasu

1.563,24
840,10
Dioni~ko dru{tvo
BIZNIS/BERZE
BIFX
17
734,60 1.782,99
Zvani~ni Promj. slu`beni kursa kurs (KM) (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice)
SASX-10 FIRS
921,77 779,30
Vrijednost (KM) Broj transakcija
SASX-30
BIRS
ERS10
Sarajevska berza/burza Kursna lista za 23. novembar/studeni 2012.
KOTACIJA KOMPANIJA Bosnalijek d.d. Sarajevo KOTACIJA FONDOVA ZIF MI Group dd Sarajevo ZIF Naprijed dd Sarajevo ZIF Bosfin dd Sarajevo ZIF BIG Investiciona grupa dd Sarajevo ZIF Herbos fond dd Mostar ZIF Prevent invest dd Sarajevo KOTACIJA OBVEZNICA FBiH FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. A FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. B FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. C FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. D FBiH obveznice ratna potraìvanja ser. E FBiH stara devizna {tednja serija E FBiH stara devizna {tednja serija F FBiH stara devizna {tednja serija J FBiH stara devizna {tednja serija N FBiH stara devizna {tednja serija O FBiH stara devizna {tednja serija P FBiH stara devizna {tednja serija R FBiH stara devizna {tednja serija T FBiH stara devizna {tednja serija U FBiH stara devizna {tednja serija V PRIMARNO SLOBODNO TR@I[TE JP Elektroprivreda BIH dd Sarajevo JP Elektroprivreda HZHB Mostar RMU Banovici dd Banovici IK Banka dd Zenica RMU Kamengrad dd Sanski Most Fabrika duhana Sarajevo dd Sarajevo SEKUNDARNO SLOBODNO TR@I[TE Vinarija Citluk d.d. CENTROTRANS-TRANZIT D.D. SARAJEVO Energopetrol dd Sarajevo Siporex d.d. Tuzla 19,97 -1,16 41,00 0,00 8,51 -14,90 30,00 0,00 20,20 41,00 8,51 30,00 19,61 41,00 8,51 30,00 68 515 100 37 1.357,67 21.115,00 851,00 1.110,00 5 1 2 1 21,00 30,01 38,90 64,45 50,00 68,00 0,00 -6,19 -0,26 0,71 0,00 2,78 21,00 30,01 38,90 64,50 50,00 68,00 21,00 30,01 38,90 64,00 50,00 66,01 73 6 450 11 67 296 1.533,00 180,06 17.505,00 709,00 3.350,00 20.019,75 3 1 2 2 1 6 39,08 35,41 36,48 31,77 28,75 97,76 93,08 97,75 98,70 95,16 91,50 87,00 97,51 94,00 88,00 -1,81 -1,64 2,97 3,86 0,52 0,26 0,09 0,76 0,00 0,17 0,00 0,00 0,00 0,01 0,00 39,08 35,41 36,49 32,00 28,76 97,76 93,08 97,75 98,70 95,16 91,50 87,00 97,51 94,00 88,00 39,08 490 35,41 427 35,31 138.248 31,00 1.762 28,75 377 97,76 2.735 93,08 3.803 97,75 6.356 98,70 5.000 95,16 1.834 91,50 5.360 87,00 6.535 97,51 4.500 94,00 7.150 88,00 10.075 191,49 151,20 50.436,73 560,09 108,42 2.673,74 3.539,83 6.212,99 4.935,00 1.745,23 4.904,40 5.685,45 4.387,95 6.721,00 8.866,00 1 1 3 3 2 1 1 1 2 1 2 1 1 1 1 3,99 2,50 4,79 3,84 5,00 4,06 0,62 0,00 -4,96 1,56 0,00 -0,33 4,00 2,50 4,79 3,85 5,00 4,06 3,97 2,50 4,79 3,82 5,00 4,05 404 3.944 290 2.071 400 1.500 1.613,81 9.860,00 1.389,10 7.950,36 2.000,00 6.085,00 2 2 1 4 1 2 14,14 1,03 14,20 14,00 3.652 51.733,39 8
LAK[E POSLOVATI U AZIJI NEGO U BiH

Tehni~ki standardi koji se primjenjuju u BiH u oblastima proizvodnje i distribucije nafte, gasa, ulja i maziva stari su vi{e od 30 godina, a njihova primjena se razlikuje u entitetima, kantonima i op}inama, izjavio je direktor Sektora privrede Vanjskotrgovinske komore BiH Zdravko Marinkovi} na ju~era{njem okruglom stolu o temi Naftne i gasne kompanije-kvalitet goriva i ulja kao preduslov razvoja trì{ta , koji je organizirala Vanjskotrgovinska komora BiH u saradnji sa privrednim komorama FBiH i RS-a.
Rafinerija u Brodu radi na kvalitetu i podiè svoje standarde
Administracija radi na harmonizaciji propisa i u segmentu nafte, naftnih derivata i gasa i trenutno je omogu}eno da se napravi bolja kvaliteta i kontrola svega {to ulazi u BiH
rinskim organima koji trebaju nadzirati ulazak goriva u BiH, kao i sa trì{nom inspekcijom koja treba nadzirati plasman tog goriva u cilju za{tite potro{a~a.
Ure|eno trì{te
Evidentno je da u posljednje vrijeme Rafinerija u Brodu radi na kvalitetu i podiè svoje standarde, tako da je pribli`no evropskoj kvaliteti, a ono {to strane kompanije uvoze u BiH je u skladu sa evropskim normama. [to se ti~e pitanja ilegalnog uvoza goriva, to je ve} u nadle`nosti inspekcija i carina , dodao je Kelemen. Rukovodilac u Rafineriji ulja Modri~a Branko Despotovi} je kazao da je jedan od primarnih interesa firme da trì{te naftnim derivatima, a posebno uljima, bude {to ure|enije. Iako izvozimo u EU i zemlje Ju`ne Amerike i Azije i ispunjavamo sve zahtjeve ovih trì{ta, imamo daleko vi{e pro ble ma sa ne ure|enim trì {tem u BiH , dodao je Despotovi}. êsto se na trì{tu BiH, prema njegovim rije~ima, mogu uo~iti proizvodi koji ne odgovaraju deklarisanim i propisanim normama koje bi ti proizvodi morali da zadovolje, prenosi Fena.
Kontrola uvoza
Kada je rije~ o kvaliteti goriva, kako je kazao predsjednik regionalne LPG asocijacije za zemlje CEFTA Josip Kelemen, BiH kao dràva u fazi budu}eg pristupanje EU nije u obavezi po{tivati i isklju~ivo raditi po evropskim normama. Ipak, dràvna administracija radi na harmonizaciji propisa i u segmentu nafte, naftnih derivata i gasa i trenutno je omogu}eno da se napravi bolja kvaliteta i kontrola svega onoga {to ulazi u BiH , dodao je Kelemen. Me|utim, da bi se to utvrdilo, kako je napomenuo, treba imati poveznicu sa ca-
Banjalu~ka berza Kursna lista za 23. novembar 2012.

Dioni~ko dru{tvo Srednji kurs (KM) Promj. kursa (%) Max. cijena Min. cijena Koli~ina (dionice) Vrijednost (KM)
BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA Bira~ a.d Zvornik Elektro Doboj a.d. Doboj Hidroelektrane na Drini a.d. Vi{egrad Telekom Srpske a.d. Banja Luka Tr`nica a.d. Banja Luka 0,022(A) 0,61 0,44 1,62 0,502 0 1,67 2,09 0 0 0,022 0,61 0,44 1,63 0,502 0,022 100.000 0,61 1.017 0,44 2.302 1,61 20.583 0,502 2.642 2.200,00 620,37 1.012,88 33.446,56 1.326,28
BERZANSKA KOTACIJA - KOTACIJA PIF-ova ZIF Balkan investment fond a.d. Banja Luka ZIF Invest nova fond a.d. Bijeljina ZIF Jahorina Koin a.d. Pale ZIF Kristal invest fond a.d. Banja Luka ZIF Polara invest fond a.d. Banja Luka ZIF Privrednik invest a.d. Banja Luka ZIF Zepter fond a.d. Banja Luka 2,51 0,042 3,07(A) 5,05 4,39 1,18 6,65 -0,4 0 -2,85 -1,56 -0,23 0 3,42 2,51 0,042 3,07 5,05 4,39 1,18 6,75 2,51 0,042 3,07 5,05 4,39 1,18 6,46 112 3.692 69 43 30 112 1.000 281,12 155,06 211,83 217,15 131,70 132,16 6.645,53
Imperial Tobacco predstavlja novi Filter 57

Nakon vi{e od pola vijeka, Imperial Tobacco BH vra}a Filter 57 u velikom stilu na bh. trì{te u moderno dizajniranom pakovanju
Filter 57 bio je prva filter-cigareta na prostorima biv{e Jugoslavije iz pogona tada{nje fabrike Toba~na Ljubljana iz Slovenije. Lansiran davne 1957. godine, generacijama je ostao jedan od najpopularnijih brendova. Nakon vi{e od pola vijeka, Imperial Tobacco BH vra}a ovaj brend u velikom stilu na bh. trì{te - u moderno dizajniranom tvrdom pakovanju i novim varijantama. Filter 57 je zadrào dobar ukus starih vremena izlaze}i u susret potrebama potro{a~a koji cijene tradicionalne vrijednosti, ali i novim potro{a~ima koji teè provjerenom kvalitetu.
SLOBODNO BERZANSKO TR@I[TE - TR@I[TE AKCIJA MIP a.d. Prijedor Ugoturs a.d. êlinac Veletekstil a.d. Banja Luka MIP a.d. Prijedor Republika Srpska - stara devizna {tednja 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 1 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 4 Republika Srpska - izmirenje ratne {tete 6 0,4 0,15 0,15 0,4 87 52,74 46,22 44,5 40,85 0 0 0 -0,51 0,04 -0,45 0,4 0,15 0,15 0,4 87 53 46,23 45 0,4 62.801 0,15 1.684 0,15 2.299 0,4 2.500.231 87 20.700 52,5 13.138 46,21 5.266 44,1 51.336 25.120,40 252,60 344,85 1.000.092,40 18.009,00 6.928,97 2.434,09 22.844,11
NAFTA
ZLATO
P[ENICA
110,50
U skladu sa o~ekivanjima potro{a~a, Filter 57 je na bh. trì{tu dostupan u dvije varijante: Regular (T/N/Co: 10mg/ 0,8mg/ 10mg) i Indigo (T/N/Co: 8mg/ 0,7mg/8 mg) po cijeni od 2,5 KM.
$ 0,05 %
1.732,10
$ 0,23 %
859,75 745,25
$ 0,09 %
PLIN
SREBRO
KUKURUZ
$ 0,27 %
3,84
$ 1,64 %
33,49 $
0,14 %
18
SARAJEVSKA HRONIKA
OSLOBO\ENJE
Odràna sve~ana sjednica OV-a Ilidà
Sve~ana sjednica povodom 25. novembra
Uspjeli smo sa~uvati ideje ZAVNOBiH-a

Obaveza svih nas je da obiljeàvamo ovaj dan i da se tako prisje}amo na{e bogate dugogodi{nje istorije, kazala je Vite{ki}
Sve~anoj sjednici Op}inskog vije}a Ilidè, koja je ju~er uprili~ena povodom 25. novembra, Dana dràvnosti BiH, prisustvovali su vije}nici i starog i novog saziva, predstavnici Op}ine i mjesnih zajednica, direktori {kola, vjerski du`nosnici i drugi gosti. Nakon intoniranja himne BiH, u~enjem Fatihe ili na drugi na~in odata je du`na po~ast palim braniteljima. Svim prisutnim Dan dràvnosti je ~estitala predsjedavaju}a OV-a Smiljana Vite{ki}, podsjetiv{i na istorijat ZAVNOBiH-a i te{ke dane kada je potvr|ivano postojanje na{e zemlje. - Iako su neki nakon 50 godina od vremena ZAVNOBiH-a htjeli pobrisati sve ono {to je tada stvoreno, na{u slobodu, antifa{izam, jednakost i jedinstvo na{ih naroda, to im nije po{lo za rukom. Uspjeli smo o~uvati sve ove vrijednosti, konstitutivnost na{e dràve i jednakost svih, bez obzira na to ko su i iz kojeg dijela BiH dolaze. I dalje ve}ina na{ih gra|ana voli domovinu i èli sa~uvati njenu cjelovitost. Obaveza svih nas je da obiljeàvamo ovaj dan i da se tako prisje}amo na{e bogate dugogodi{nje istorije. Sa èljom da ustrajemo u izgradnji i ja~anju BiH, kao zemlje blagostanja i sigurnosti svih njenih gra|ana, u ime Op}ine Ilidà ~estitam Dan dràvnosti svim Bosancima i Hercegovcima, kazala je Vite{ki}. U~enici Srednje tehni~ke {kole grafi~kih zanimanja sve~anost su uveli~ali prigodnim kulturno-umjetni~kim programom uz recitale i muzi~ke nuZ. T. mere.
Na sjednici ~lanovi Vlade, Skup{tine, te predstavnici op}ina
Foto: D`. KRIJE[TORAC
Nagrada ve}a i od Oscara

BiH je postala na zasjedanju ZAVNOBiH-a prije 69 godina i to je dan koji }e uvijek ostati kao dan njenog ro|enja, kazao je Finci
Povodom obiljeàvanja Dana dràvnosti Bosne i Hercegovine, ju~er je u Narodnom pozori{tu odràna zajedni~ka sve~ana sjednica Skup{tine Kantona Sarajevo, Gradskog vije}a Sa ra je va, SA BNOR-a BiH i op}inskih vije}a kantonalnih op}ina. Prije 69 godina, na prvom zasjedanju ZAVNOBiH-a u Mrkonji}-Gradu, postavljeni su moderni temelji dràve Bosne i Hercegovine, s historijskim granicama koje su datirale jo{ iz vremena srednjovjekovne Bosne. Sve~anu sjednicu je otvorila predsjedavaju}a Skup{tine KSa Mirjana Mali}, koja je prisutnima i gra|anima Sarajeva ~estitala Dan dràvnosti BiH. Nakon toga su prisutni odali po~ast sugra|anima koji su dali ìvot za svoju zemlju.
Peji} nagra|en za knjigu pjesama Hyperborea
Obiljeèn Dan MZ Alipa{ino Polje C-I
Odata po~ast poginulim borcima

Polaganjem cvije}a na spomen-obilje`je {ehidima i poginulim borcima u blizini O[ Me{a Selimovi} , obiljeèn je Dan MZ-a Alipa{ino Polje C-I. Cvije}e na spomen-obilje`je poloìo je na~elnik Op}ine Novi Grad Semir Efendi} sa saradnicima. U~enjem Fatihe i minutom {utnje po~ast poginulima odali su i ~lanovi Savjeta MZ-a, rodbina i prijatelji poginulih, kao i u~enici VIII razreda O[ Me{a Selimovi} . Kako je istakao Efendi}, ovo je bila njegova prva zvani~na posjeta ovoj MZ, te naglasio zna~aj saradnje Op}ine, Mjesne zajednice i gra|ana. - @elja mi je da ta saradnja bude na najve}em nivou i da zajedni~ki poku{amo rije{iti probleme, naglasio je Efendi}, ~estitaju}i gra|anima Dan MZ-a i Dan dràvnosti BiH. Predsjednik Savjeta MZ Alipa{ino Polje C-I Sanjin Sara~evi} kazao je da se dan postojanja ove MZ obiljeàva 25. novembra, na Dan dràvnosti BiH {to mu daje poseban zna~aj. U prostorijama Mjesne zajednice odràna je sve~ana sjednica Savjeta na kojoj su dodijeljene zahvalnice zaslu`nim pojedincima i kolektivima.
Do ulaznica za filmske projekcije uz Cinema City i Oslobo|enje Ime i prezime: Adresa: Telefon: Popunjeni kupon predati u oglasne slu`be Oslobo|enja na adresama Zelenih beretki 14 i Grbavi~ka do 14c (STR Axel) ili na recepciju na{eg lista u Ulici Dèmala Bijedi}a 185.
Trajna BiH
Govor povodom obiljeàvanja Dana dràvnosti BiH odrào je Muhamed Be{i}, potpredsjednik SABNOR-a BiH, koji je istakao da ìvimo najopasniji raskol koji postoji u BiH, od Daytona do da nas, do da ju }i ka ko uzrok toga nije samo agresija na BiH ve} se on nalazi u raspe}u ~ovjeka izme|u dobra i zla, moralnog i nemoralnog, nepo{teno za ra|enog bo gat stva i iznu|enog siroma{tva. - Mislim da svim gra|anima BiH ovaj dan zna~i mnogo. Naàlost, u konstalaciji ovih odnosa jedan dio gra|ana na{e zemlje ovaj dan ne obiljeàva, ali ako ste gra|anin jedne dràve, onda treba da je volite i da budete ponosni na nju. Ma koliko drugi osporavali, trajna je BiH, njena dràvnost i njen narod, naglasio je Avdo Hebib, predsjednik Patriotske lige BiH. Iako se najbitniji praznik za na{u zemlju ne slavi u cijeloj dràvi, ma koliko drugi to poricali, BiH i nakon agresije ponosno stoji i prkosi drugima. - @alosno je {to neki to ne slave i izmi{ljaju druge datume. Naravno, u dugoj historiji BiH ima puno zna~ajnih datuma od
TRI NAGRA\ENA Dobitnik nagrade Slovo Makovo/Mak Dizdar za 2012 Milorad Peji} kazao je kako su uz njega, dobitnici i Grad Sarajevo, njegovi prijatelji, a da nagradu èli podijeliti i sa velikim pjesnikom po ~ijem je imenu prizanje i nazvano
Povelje Kulina bana pa do ovog 25. novembra i parafiranja Dejtonskog sporazuma. Po meni, BiH je postala na zasjedanju ZAVNOBiH-a prije 69 godina i to je dan koji }e uvijek ostati kao dan njenog ro|enja, kazao je Jakob Finci, predsjednik Jevrejske zajednice u Bosni i Hercegovini. Kako je kazao Finci, svako ima pravo na svoje mi{ljenje, me|utim historija se ne moè mijenjati. Na sve~anoj sjednici dodijeljena je nagrada Grada Sarajeva Slovo Makovo/Mak Dizdar za 2012 u ~ast jednog od najve}ih bosanskohercegova~kih i svjetskih pjesnika Mehmedalije Maka Dizdara. Odbor za dodjelu nagrade Slovo Makovo/Mak Dizdar je za du ìo is ta knu te auto re iz Hrvatske, Crne Gore, Srbije i BiH da selektiraju iz svojih sredina po pet naslova. Za nagradu
Slovo Makovo konkurisao je 21 autor sa svo jim ru ko pi si ma. Ipak, knjiga pjesama Milorada Peji}a pod nazivom Hyperborea osvojila je ovu presti`nu nagradu. Pored nov~ane, ovogodi{nji laureat ove me|unarodne godi{nje poetske nagrade, dobio je povelju i skulpturu na{eg kipara Adisa Fejzi}a, koji trenutno ìvi i radi u Australiji. Kako je kazao predsjednik Odbora za dodjelu nagrade Slovo Makovo/Mak Dizdar knjièvnik Hadèm Hajdarevi}, ovo je jedna vrhunska poetska alegorija o potrazi za mirom, sre}om i unutarnjim zadovoljstvom.
Izlaz u kulturi
- O sje }am se kao u Hollywoodu, ali je ova nagrada, ipak, ve}a od Oscara. Nisam samo ja ovdje nagra|en, tri su nagra|ena. Najprije Grad Sarajevo, koji ju je za sebe i ustanovio, svrstaju}i se me|u evropske zemlje koje sebe smatraju kulturnijim nego {to je Bosna ulaù}i mnogo vi{e u kulturu. Zatim nagradu su dobili moji prijatelji, koji su sve ove godine bili uz mene i koji su me zapravo nagovorili da objavim svoju knjigu, te ovu nagradu èlim podijeliti i sa velikim Makom Dizdarom. Mogli smo vidjeti pomalo pesimisti~nu sliku kada je u pitanju na{a zemlja, iako iz ovog za~aranog kruga izgleda kao da nema izlaza. Ja ga, ipak, vidim u kulturi, u ovim nagradama, istakao je Peji}.
M. TATAREVI]
SARAJEVSKA HRONIKA
DE@URNI TELEFON
19
IZBOR DIREKTORA U O[ SKENDER KULENOVI]
276-982
Posljednja Oru~evi}eva
VA@NIJI TELEFONI
instrukcija
Dan pred izglasavanje povjerenja novom sazivu Vlade Kantona Sarajevo, sa Suadom Zeljkovi}em na ~elu, sad ve} biv{i ministar nauke, obrazovanja i mladih Fahrudin Oru~evi} poslao je instrukciju u O[ Skender Kulenovi} , gdje je u toku procedura izbora direktora. Ministar je naveo kako ~lanovi [kolskog odbora me|u tri kandidata trebaju podràti dugogodi{nju direktoricu ove {kole Aidu Musi}. Me|utim, od ove politi~ke instrukcije najvjerovatnije ne}e biti ni{ta, jer nje nema ni u Pravilniku o izboru na ovu funkciju, a ~lanovi [kolskog odbora za kona~nu odluku imaju na raspolaganju deset dana. Za ra zli ku od upo sle ni ka, me|u kojima je ve}i dio podrào dosada{nju direktoricu nastavnicu muzi~ke kulture, ve}ina roditelja, ta~nije njih 168, glas je dala nastavniku tehni~kog Esatu Erovi}u. Musi} je dobila 29 glasova roditelja, a u~iteljica Ismeta Kulenovi} 24 glasa.
J. M.
Deminiranje uz put prema Igmanu
Zavr{eno ~i{}enje lokacije Krupac

U organizaciji BHMAC-a na Igmanu je izvr{ena primopredaja deminirane povr{ine na lokaciji ID 13.195 Krupac predstavnicima Op}ine Ilidà. Izvo|a~ radova je bila Federalna uprava Civilne za{tite, a u okviru ovog projekta deminirana su 31.462 kvadrata. Projekat je finansirala Vlada FBiH, koja je za ove namjene obezbijedila 40.000 KM. Ovo je ~etvrti projekat koji se u ovoj godini realizuje na podru~ju Krupca, jer jo{ ima mnogo teritorija za koje se zna da su zaga|ene minama, a nalaze se u neposrednoj blizini ku}a i glavnog puta Sarajevo - Igman. Zato je nu`no njihovo {to hitnije deminiranje. Federalna uprava Civilne za{tite je 21. novembra po~ela i radove drugog projekta ID 13292 Krupac 1, gdje je planirano deminiranje 50.838 kvadratnih metara. Ovi radovi }e se obavljati sve dok vremenski uslovi budu dozvoljavali, a ako bude potrebno, projekat }e se nastaviti i u narednoj godini.
Z. T.
Saniran Slatinski put
Krupac: Deminirano 31.462 kvadratna metra povr{ine
U MZ Betanija - [ip zavr{ena je sanacija Slatinskog puta prema Ulici Ramiza Guga~a. Projekt je sa 190.000 KM finansirala Op}ina Centar. Rije~ je o dionici duìne 661 metar i {irine tri metra. Put je generalno pro{iren na 3,5 metara, negdje i vi{e u ovisnosti od prostornih mogu}nosti, a na krivinama za {irinu dva putni~ka automobila. Na jednoj strani ura|ena je bankina, ugra|eno je 660 metara betonskih ivi~njaka, a povr{inska odvodnja oborinskih voda rije{ena je asfaltnim rigolom. Na zahtjev mje{tana, asfaltirano je pro{irenje za kombi-stajali{te. Izvo|a~ radova je bio KJKP Rad.
MUP 122, 206-666, 207-777 Vatrogasci 123, 664-115 Hitna pomo} 124, 611-111 Pomo} ovisnicima 062/761-415 Porodi~no savjetovali{te 209-112 Nasilje u porodici 222- 000 033/ 223-366, 1209 Klini~ki centar 297-000 Op}a bolnica 285-100 Bolnica Podhrastovi 297-281 Veterinarska stanica 767-025 Prijava tel. kvarova 1272 Telefonski brojevi 1182 Elektrodistribucija 080 02 01 33 Vodovod 210-707, 220-435 Kanalizacija 203-059,668-259 Toplane 650-979, 650-956 Sarajevostan 715-680 KJKP Rad 658-038 Eko telefon 660-000 Ta~no vrijeme 125 [tab CZ KS 472-636, 443-720 Operativni centar Civilne za{tite 121 Prijava kvarova na javnoj rasvjeti 713-100 Dimnja~ar 616-105 Sarajevogas 592-095, 592-096, 592-097, 061/487-787 Gras 293-333 Velepekara 648-505 Bakije 533-763 Pokop 551-370 Pogrebne usluge Mar tinovi} 061 191 010 Pogrebno dru{tvo Jedileri 712-800 Uprava za inspekcijske poslove KS 770-156, od 8 do 14 sati, 061/252-252, od 14 do 22 sata Autobuska stanica 213-100 @eljezni~ka stanica 655-330 Aerodrom Sarajevo 289-100 Izgubljeni prtljag 289-105 Turisti~ki centar 580-999 BIHAMK, pomo} na cesti 1282 Informacije o stanju na putevima 1282 BH Telecom-podr{ka korisnicima 1444 Me|unarodni telefonski brojevi 1183 CENTROTRANS Pozivni centar 090 292 100
DE@URNE APOTEKE
BA[ÂR[IJA 272-300 MARINDVOR 714-280 NOVO SARAJEVO 713-831 HITNA 716-331 ILID@A 762-180 DOBRINJA 766-380 ILIJA[ 428-810 HAD@I]I 428-220 VOGO[]A 424-250 INFORMACIJE O LIJEKOVIMA 223-399
Deùre u domovima zdravlja

JU Dom zdravlja KS-a, povodom Dana dràvnosti BiH, u ponedjeljak }e raditi prema sljede}em rasporedu: cjelodnevna deùra od 7.30 do 20 sati za stanovnike op}ina Stari Grad i Centar bit }e organizovana u OJ Centar - Vrazova, OJ Novi Grad cjelodnevno }e deùrati za gra|ane Ilidè, Novog Sarajeva i Novog Grada, a OJ Vogo{}a, Hadì}i i Ilija{ za stanovnike svojih op}ina. Za stanovnike op}ine Trnovo bit }e organizovana deùra od 7.30 do 18.30 i to u ambulanti porodi~ne medicine Trnovo. Pedijatrijska slu`ba deùrat }e prema sljede}em rasporedu: OJ Novi Grad pruàt }e zdravstvene usluge djeci Ilidè, Hadì}a i Novog Grada, a OJ Centar - Vrazova djeci op}ina Novo Sarajevo, Stari Grad i Centar.
Iz KJKP Gras obavje{tavaju korisnike da }e se javni gradski prevoz, povodom obiljeàvanja Dana dràvnosti Bosne i Hercegovine, u ponedjeljak, 26. novembra, odvijati prema prazni~noj, odnosno nedjeljnoj {emi rada na svim vidovima prevoza.
Bosanska Dubica svaki dan u 14.30 sati, Hrenovica svaki dan u 6.30, kao i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Pale svaki dan u 6.30, 8, 10, 14 i 15 sati i svaki dan osim nedjelje u 16.30 sati, Zvornik svaki dan u 15.30 sati, Srebrenica svaki dan u 7.10 sati, Biha} svaki dan u 7.30, 13.30 i 22 sata, Bugojno svaki dan u 10, 14, 17.30 i 19 sati, Gora`de svaki dan u 8, Grada~ac svaki dan u 8.30 i 17 sati, Novi Travnik svaki dan u 13 sati, Ora{je svaki dan u 6.30 sati (preko Tuzle), Olovo svaki dan u 5, 6.30, 7.10, 8.30, 9.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.30, 15.35, 16, 17, 18 i 20 sati, Sanski Most svaki dan u 15.30 sati, Te{anj svaki dan u 7 i 13.15 sati, Tuzla svaki dan u 5, 6.30, 8.30, 10.30, 11.30, 12.30, 13.30, 14, 15, 15.35,
Prazni~na {ema u Grasu
PORODILI[TA
9 6
DJEVOJÎCA DJEÂKA
VOZOVI
Polasci iz Sarajeva:
Zagreb 10.54 i 21.27, Budimpe{ta 6.55, Beograd 11.49, Plo~e 7.05 i 18.18, Zenica 4.34, 07.12, 12.06 i 19.27, Konjic 7.15,15.40 i 19.10, Kakanj 15.30, âpljina 8.05
ka 14.10, Vienna 14.20, Koeln 16.20 i 18.30, Beograd 21.40, Zagreb 22.00
Odlasci:
Beograd 6.20, Zagreb 6.30, Banja Luka/Zurich 7.35, Vienna 7.40 i 15.05, Istanbul 11.20 i 17.00, Munich 13.15, Stut tgart 14.10, Koeln 17.00 i 19.10, Stut tgart 19.25
Dolasci u Sarajevo iz:

Zagreb 6.15 i 17.57, Budimpe{ta 21.10, Beograd 17.28, Plo~e 10.22 i 20.59, Zenica 6.47, 09.23, 13.33 i 20.54, Konjic 6.40, 12.50 i 18.52, Kakanj 18.35, âpljina 18
AUTOBUSI
Antwerpen, Bruxselles, Liege, Breda i Mastriht utorkom i subotom u 8 sati, Roterdam i Amsterdam utorkom i subotom u 8 i ~etvrtak u 16 sati, Den Hag utorkom u 8 sati, Utrecht subotom u 8 i ~etvrtkom u 16 sati, Pariz petkom u 9 sati, Berlin ~etvrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Dor tmund, Essen i Dusseldorf ponedjeljkom, utorkom, srijedom,
AVIONI Dolasci:
Istanbul 10.25 i 23.00, Munich 12.35, Stut tgart 13.30 i 18.45, Zurich/Banja Lu-
~et vrtkom, subotom i nedjeljom u 8 sati, Frankfurt, Karlsruhe i Stut tgart svaki dan u 8 sati, Hamburg, Hanover i Kassel subotom u 17 sati, Ingolstadt i Nurnberg ~et vrtkom u 8 i subotom u 17 sati, Munchen svaki dan u 8 i subotom u 17 sati, Be~ i Graz svaki dan u 8 sati, Beograd svaki dan u 6 sati, Ljubljana utorkom, ~et vrtkom i nedjeljom u 20.40 sati, Dubrovnik svaki dan u 7.15 sati, Pula i Rijeka petak i nedjelja u 6 sati, Split svakim danom u 10 i 21 sat, Zagreb svakim danom u 6.30, 12.30 i 22 sata, Herceg-Novi petkom u 11 sati, Br~ko svakim danom u 6.30, 14 i 15.35 sati, Banja Luka svaki dan u 9.15, 14.30 i 15.30 sati, Bijeljina svaki dan u 5 i 15 sati, Bosanski Brod svaki dan u 12.15 sati,
16, 17 i 18 sati, Tuzla radnim danima u 9.30, Travnik svaki dan u 7.30, 9.15, 10, 13, 13.30, 14, 15.30, 17.30, 19 i 22 sata, Velika Kladu{a svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 15.30 sati, Visoko svaki dan u 8.45, 10.45 i 15.15 sati, Visoko - Kakanj svaki dan u 5.30, 6, 7, 8, 8.30, 9.30, 10, 11.30, 12, 12.30, 13.30, 14.30, 15.30, 16, 16.30, 17.30, 18, 19.30 i 20 sati, Zenica svaki dan, osim subotom, nedjeljom i pra znicima u 5.30 sati via Visoko i Kakanj, Zenica svaki dan u 21 sat via Visoko i Kakanj, Zenica ponedjeljkom, utorkom, srijedom, ~etvrtkom i petkom u 7.30, 9.30, 11.30, 13.30, 15.30 i 17.30 sati autoputem, Zenica svaki dan 6.30, 8.30, 10.30, 12.30, 14.30, 16.30 i 18.30 sati autoputem.
20
KULTURA
OSLOBO\ENJE
29. susreti kazali{ta/pozori{ta u Br~kom
MOSTARSKA PTICA RUGALICA

Novi dramski tekst [emsudina Gegi}a, svestranog pozori{nog i filmskog stvaraoca, praizveden je u reìji Irfana Mensura u Mostaru ovoga ljeta
Mladen BI]ANI] Koncert za pticu rugalicu obiteljska je saga zlatarske familije Zlatica
Posljednjeg, osmog natjecateljskog dana 29. susreta kazali{ta/pozori{ta u Br~kom izveden je novi dramski tekst [emsudina Gegi}a, svestranog pozori{nog i filmskog stvaraoca pod nazivom Koncert za pticu rugalicu , praizveden u Mostaru ovoga ljeta. Istoimenu
je sudbini u predstavi rije~, igraju Emir Spahi}, Vedran Vilogorac, Amna Hadrovi} i Jelena Ba{i}, Amela Kreso i Marta Haubruh, Emir Sejfi} i Gordana Dèpina.
Misti~ni zanos sufizma

Predstava je, ustvari, zami{ljena ambijentalno, dakle da se igra u slobodnom, otvorenom pros-
va, na istaknutom mjestu na bini. Porodica Zlatica pod stalnom je prismotrom deùrnih organa vlasti, {pijuna pod raznim maskama, vrijeme je to uho|enja i pra}enja svega {to odudara od zvani~ne politike vlasti. Druga razina vodi nas u poetsko-filozofski svijet drame, utemeljene na misti~nom zanosu sufizma, kao
ri to pravo zna~enje ne~ega - u teme lju su i no vog Ge gi }e vog dramskog teksta, u njima crpi tu svoju magi~nost i za~udnost. Mensur, u redateljskom promi{ljanju dramskog predlo{ka, tu razvedenost i vi{eslojnost podastire kroz koloplet i mije{anje kazali{nih ànrova i izri~aja: Koncert za pticu rugalicu ~as je
neprimije}ena. Nitko u ovom komadu nije onaj za koga se izdaje, svi vode dvostruku igru, ni{ta nije onako kako izgleda na prvi pogled.
Besmrtnost teatra
Veliki njema~ki prakti~ar i teoreti~ar moderne pozori{ne misli jo{ je u prvim decenijama pro{lo-
Pet nagrada Zeni~anima

U konkurenciji nagrada pozori{tima BiH, najboljom mladom glumicom i najboljim mladim glumcem progla{eni su Dènana Dàni} i Enes Salkovi} (predstava Grebanje ili kako se ubila moja baka,BNP-a Zenica). Ista predstava nagra|ena je za kostim (Sanja Dèba) i scenografiju (Mirna Ler), kao i za reìju (Selma Spahi}). Potom, nagrada za muziku pripala je Damiru Imamovi- Nagrada za reìju Selmi }u za predstavu Kad bi ovo bio film. Spahi} Foto: D`. DREKOVI] Ista predstava Narodnog pozori{ta Sarajevo, osvojila je nagradu kao najbolja predstava u cjelini, zatim Miralem Zub~evi} za najbolju mu{ku ulogu, a Nada \urevska za najbolju ènsku ulogu. Tako je odlu~io stru~ni ìri: prof. dr. Muhamed Dèlilovi}, prof. dr. Darko Luki}, redovni profesor i glumac Ivan Bekjarev. predstavu reìrao je Irfan Mensur sa umjetni~kim ansamblom mostarskog Narodnog pozori{ta, pomo} dramaturga ponudila mu je Dragana Bo{kovi}, dok scenografsko i kostimografsko rje{enje potpisuje Sa{a Glu{ac. Irfan Mensur ujedno se pojavljuje u ulozi Abe, stoèrnog lika u predstavi, njegovu ènu Sunu tuma~i Srna Lango, revizoricu Zitu Maja Lasi}, po{tara Dudu [erif Alji}, dok u rolama djece porodice Zlatica, o ~ijoj
Grand prix za Frlji}evu ministarku

Grand prix za najbolju predstavu u cjelini pripao je predstavi Gospo|a ministarka Branislava Nu{i}, u reìji Olivera Frlji}a, Satiri~nog ka zali{ta Kerempuh iz Zagreba. Grand prix za najbolju ènsku ulogu dobila je Radmila @ivkovi}, za rolu majke u predstavi Bunar Radmile Smiljani}, u reìji Egona Savina (koprodukcija Radionice inte- Almir Im{irevi}, gracije, Fonda krug i Ustanove za kul- dobitnik Zlatnog pera turu Vuk Karadì} iz Beograda). Grand prix za najbolju mu{ku ulogu pripao je Jovi Maksi}u za ulogu sina u istoj predstavi. Grand prix za najbolji dramski tekst suvremenog bh. pisca i statuu Zlatno pero dobio je Almir Im{irevi} za komad Kad bi ovo bio film. u~enja i njegovih u~itelja-sufija. Veliki pjesnik sufizma, Rumi, kaè: Priveì dvije ptice. Ne}e mo}i poletjeti iako imaju dva para krila . Te u sufizmu do savr{enstva izbru{ene dvosmislenosti, zagonetnost u izraàvanju, jezi~ne bravure, simboli koji smisao neke izreke ili nekog pojma potpuno obavijaju skrivaju}i i oteàvaju}i de{ifriranje njegovog pravog zna~enja - i postavljaju}i, naravno, time pitanje {to je ustva-
Publika izabrala Kad bi ovo bio lm
Iz predstave Kad bi ovo bio film
Najbolja predstava u cjelini, {to se ti~e publike je Kad bi ovo bio film. Najbolju ènsku ulogu (Maje u Grebanju) ostvarila je Lana Deli}, a najbolju mu{ku ulogu - Aleksandar Stojkovi} (Sulje Sejdi}a u Djelidbi). @iri publike ~inili su Du{anka Kasavica, Janja Markovi}, Milenko Ze~evi}, Emina Pita i Almir Deni}. ga stolje}a zapisao: Vjerujem u besmrtnost teatra. To je najbolje uto~i{te za sve one koji su potajno sa~uvali svoju mladost i kriju}i se od svih, odijelili se od ljudi da bi se s njom igrali sve do svoje smrti . Ta radost igre, ta zaigranost ~udom teatra, mogla se osjetiti i u predstavi Koncert za pticu rugalicu [emsudina Gegi}a u reìji Irfana Mensura i izvedbi Narodnog pozori{ta iz Mostara.
toru, na ulicama i trgovima grada, no njeno smje{tanje unutar zatvorene scene ne oduzima joj smisao i zna~enje, ona i sa pozornice ima {ta re}i, ako se pa`ljivo prati. Koncert za pticu rugalicu , na jednoj razini, porodi~na je kronika, obiteljska saga zlatarske familije Zlatica, smje{tena u vrijeme ne tako daleko od dana{njeg, vrijeme Jugoslavije za vrijeme predsjednika Josipa Broza Tita ~ija je bista, sve dok traje predsta-
na tragu poetskog realizma, ~as groteska, ili burleska, ponekada vas obuzme lepr{avost vodvilja, raskala{enost renesansne komedije da bi odmah potom za{li u vode pu~ke igre ili ~ak utonuli u dramu apsurda, kafkijanske provenijencije. Ta osamljenost jedinke unato~ mno{tvu, ta nemogu}nost da se dopre do Drugoga, da ga se prigrli i zavoli, ta pomalo kafkijanska atmosfera slu|enosti i izgubljenosti ne moè pro}i
Sarajevska zima
Svjetsko Chopinovo takmi~enje u Kuala Lumpuru
Pokrovitelj generalni sekretar Jagland

Direktoru Me|unarodnog festivala Sarajevska zima Ibrahimu Spahi}u {efica ureda Savjeta Evrope u BiH Mary Ann Hennessey uputila je pismo kojim potvr|uje da je Savjet Evrope sa zadovoljstvom prihvatio pokroviteljstvo nad 29. me|unarodnim festivalom Sarajevska zima, koji }e se odràti od 7. februara do 21. marta 2013. pod motom Umjetnost dodira, saop}eno je iz festivalske direkcije. U pismu se isti~e da je Sarajevska zima doga|aj koji u cijelosti izraàva aktivnosti Savjeta Evrope, zbog ~ega se i dodjeljuje pokroviteljstvo . Zvani~ni pokrovitelj u ime Savjeta Evrope je generalni sekretar Thorbjorn Jagland.
Naomi Dru{ki} u finalu

êtrnaestogodi{nja pijanistica iz Sarajeva Naomi Dru{ki} plasirala se u finale svjetskog Chopinovog takmi~enja u Kuala Lumpuru. Osim Dru{ki}eve, koja predstavlja BiH, u fi na lu su i Ja pan, Vi je tnam, Malezija, Kina i Australija. O najboljem }e odlu~ivati ìri sastavljen od eminentnih svjetskih pijanista i kompozitora: prof. Li Ming Qionga iz Kine, prof. Natalie Troull, prof. Janie Aubakirove iz Kazahstana, dr. Indrek Laul iz Amerike, maestra Ng Chong Lima iz Malezije, prof. Jerzya Sreczynskog iz Poljske i prof. Tran Thu Ha iz Vijetnama. Naomi je ina~e u~enica tre }eg ra zre da Sre dnje muzi~ke {kole u Sarajevu u klasi prof. Inasa Murseda Muethera, a za svoju finalnu izvedbu, koja je na programu u nedjelju, oda bra la je Haydnov kon cert sa kvar te tom Carselitze.
KULTURA
21
Dvije pjesni~ke knjige Dare Sekuli}
Nove dimenzije pjevanja

Predstavljene su knjige Vise}i most i Udaraji mora i o njima je govorio knjièvnik Stevan Tonti}
U povodu 110 godina od osnivanja, Srpsko prosvjetno i kulturno dru{tvo Prosvjeta Sarajevo organiziralo je predstavljanje knjiga pjesnikinje Dare Sekuli} Vise}i most i Udaraji mora , objavljene su u izdanju Dru{tva ove godine, a
Erol ôlakovi} na otvorenju izlo`be
pjesnika stalna i velika tema poezije, tako se moru kao izvoru i uvoru ìvota, kao mjestu na kojem se priziva sje}anje na sre}u ljubavi, ali i na brodolom ljudske nade, sada obra}a i Dara Sekuli} , kazao je, izme|u ostalog, Tonti} go-
Izlo`ba u Biha}u
Dvojnost
S promocije u prostorijama SPKD-a Prosvjeta
Foto: A. KAJMOVI]
Erola ôlakovi}a
Izlo`bom u Biha}u umjetnik je, na neki na~in, bliè ku}i. Dio djetinjstva proveo je u Krajini, odakle mu je majka, a ìvotni put od njega je na~inio umjetnika sa stotinu adresa
U biha}koj galeriji Enver Krupi} otvorena je izlo`ba fotografija nazvana Dvojnost osebujnog umjetnika Erola ôlakovi}a. Njegova so~iva proputovala su kroz vrijeme, izlo`ba je sastavljena sa umjetni~kim fotografijama koje datiraju iz doba Jugoslavije, kada je ènama, kako kaè umjetnik, bilo jako lo{e, ali pod navodnicima. Zatim fotografije iz vremena rata, neposredno poslije njega, te i one nedavne. Nastajale su u [paniji, Sarajevu, [vajcarskoj, ali svima je zajedni~ko - èna. - Neki novinari me pogre{no predstavljaju pa kaù da su ovo erotske fotografije. Ne, naprotiv, jer ne moète prikazati Srebrenicu a da ne prikaète kosti. Tako|er, ne moè se prikazati savremena èna, a bez nje u aktu, koja otkriva njenu intimu. To su na{e ène, ène 21. vijeka, a mi jesmo Evropa i to je realnost, kazao je umjetnik. Na otvorenju izlo`be Erol ôlakovi}, kao mnogi posjetioci, nosio je oko vrata maramu palestinku. -Nije sad da je palestinka ponovo u modi, ali nju nosimo iz nu`de, jer je za njom potreba danas, zbog svega. Iako je, dodu{e, i prohladno, kazao je umjetnik o svojoj angaòvanosti. njega je na~inio umjetnika sa stotinu adresa. Diplomirao je na Akademiji u Zagrebu, sa jugoslovenskom stipendijom bio je na specijalizacijama BBC-a, Kraljevskoj art akademiji i Pinewood studiju u Londonu. Radio je na dràvnim televizijama u Sarajevu i Beogradu, radio kao profesor u Barceloni, idejni je tvorac i osniva~ Europian Film Centre, dobitnik je nebrojenih nagrada i priznanja. Njegova izlo`ba je vrhunac umjetni~ke fotografije, mada, sa vje{to uhva}enim svjetlom i neponovljivim momentima, na njima je zaustavljena realnost toliko intimna, da posjetiocima biva nezgodno zadràvati pogled na slikama. Nije mogu}e biti suzdràn, prije nego besramni promatra~, jer ima ne{to u tim aktovima {to je od bli`njeg svog , ne{to {to korespondira sa intimama posjetioca. A to su rijetka preostala neokupirana podru~ja. Ili smo mo`da ve} programirani da slijedimo samo idealnu plasti~nu ljepotu, dok op}a dehumanizacija uni{tava prirodni ideal realne ène. Kod Erola ôlakovi}a ona jo{ postoji i obasjana je najnje`nijom svjetlo{}u.
F. BENDER
predstavio ih je knjièvnik Stevan Tonti}. Govore}i o knjizi Vise}i most , Stevan Tonti} je kazao da je Dara Sekuli} po~ev{i od uvodne pjesme ponudila vi{e dobrih, pa i izvrsnih ostvarenja tamne, radikalno kriti~ke inspiracije koja oboga}uju njen opus i ukazuju na izvjesne nove dimenzije njenog pjevanja , a kako je more ve} od Homerove Odiseje pa do mnogih djela modernih
vo re }i o pje sni ~koj knji zi Udaraji mora . Dara Sekuli}, ovogodi{nja je dobitnica [anti}eve nagrade, objasnila je kako je do{lo do toga da joj dvije predstavljene pjesni~ke knjige budu objavljene, a nakon toga je pro~itala neke od pjesama iz novoobjavljenih knjiga. U muzi~kom dijelu programa sudjelovale su Jelena âmur (sopran) i Nevena ]ekli} (klavir). An. [.
U Zavi~ajnom etno-muzeju Jajce
Dvojnost savremene ène
Sa izlo`bom u Biha}u on je, na neki na~in, bliè ku}i. Dio djetinjstva proveo je u Krajini, odakle mu je majka, a ìvotni put od
Dani AVNOJ-a u Jajcu
Izlo`ba djela Boìdara Jakca

Mapa crteà slovena~kog umjetnika Boìdara Jakca, koja je od 1995. ~uvana u Muzeju savremene umjetnosti RS-a radi za{tite od o{te}enja i uni{tenja, nakon 17 godina izloèna je sino} u Muzeju Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu u okviru Dana AVNOJ-a. Naime, prema odluci Ministarstva obrazovanja, nauke i kulture RS-a, zahvaljuju}i zalaganju tada{njeg kustosa i direktora Muzeja Drugog zasjedanja AVNOJ-a Nikole Gali}a, MSURS je sa~uvao dvije stotine devedeset i tri crteà Boìdara Jakca nastala tokom njegovog u~e{}a u NOB-u (19411945) koje je umjetnik poklonio Muzeju Drugog zasjedanja AVNOJ-a u Jajcu. I ova mapa je zajedno sa drugim djelima bila otu|ena iz Muzeja u Jajcu za vrijeme ratnih zbivanja 90-ih godina pro{log vijeka, od kojih mnoga do danas nisu prona|ena.
MINEROLO[KI ARTEFAKTI
Kolekciju su volonterskim radom pripremili geolozi Atif Ku~ukovi} i Darije Puizina, diplomirani inìnjeri geologije, kao rezultat njihove ideje i èlje da izlo`ba posluì kao uvid u prirodno bogatstvo {ireg podru~ja Jajca, te mogu}nost za osnovnu edukaciju |aka, turista i svih drugih ljubitelja prirode. Zbirka minerolo{kih artefakata predstavlja izuzetno vrijedan doprinos daljem radu Muzeja, jer postaje bogatiji i sadràjniji s dijelom prirodnih resursa iz geolo-
gije. Muzej je ina~e smje{ten u nacionalnom spomeniku, zgradi Prve osnovne {kole u Jajcu na Starom gradu i sadrì etnografsku postavku koja svjedo~i o tradiciji ìvota stanovnika Jajca i njegove okoline te poseban prostor u kojem se odràvaju radionice tradicionalnih zanata. Podr{ku za realizaciju ovog projekta dali su federalno Ministarstvo kulture i sporta i Ministarstvo prostornog ure|enja obnove i povratka SrednjobosanN. S. skog kantona.
22
OGLASI
OSLOBO\ENJE
Broj: 09/1-36-29107/12 Tuzla, 21.11.2012. godine Na osnovu ~lana 16. Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave Tuzlanskog kantona (Sl. novine TK, brojevi: 17/00, 3/01, 12/03, 10/05, 3/08 i 8/11), ~lana 25. stav 1. Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Tuzlanski kanton i izbjeglicama iz BiH (Sl. novine TK, broj: 2/06), Odluke o utvr|ivanju programa, uslova, kriterija i postupaka za raspodjelu sredstava budèta Tuzlanskog kantona za 2012. godinu sa pozicije 23040001 - Podr{ka povratku prognanih lica broj: 02/1-14-013040/12 od 28.6.2012 godine, Pravilnika o utvr|ivanju uslova, kriterija i postupaka za dodjelu finansijskih sredstava na ime odrìvog povratka, broj: 09/1-36-12522-1/12 od 9.7.2012. godine i Pravilnika o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvr|ivanju uslova, kriterija i postupaka za dodjelu finansijskih sredstava na ime odrìvog povratka, broj: 09/1-36-12522-2/12 od 18.10.2012. godine, Komisija za odabir korisnika i predlaganje korisnika grant sredstava za pozicije Podr{ka povratku prognanih lica imenovana rje{enjem ministra za rad, socijalnu politiku i puvratak u Vladi Tuzlanskog kantona, donijela je
o izboru korisnika sredstava za odrìv povratak za LOT 1, LOT 2. i LOT 3. - projekti odrìvog povratka ^lan 1. Po javnom oglasu za po dno {e nje pri ja va za oda bir korisnika grant sredstava sa pozicije Podr{ka povratku prognanih lica za LOT 1 izabrani su sljede}i korisnici: LOT 1. RB Prezime Ime Op}ina Iznos povratka u KM Banovi}i Banovi}i Banovi}i Banovi}i Banovi}i êli} êli} êli} êli} êli} Grada~ac Grada~ac Grada~ac Grada~ac Grada~ac Kladanj Kladanj Kladanj Kladanj Kladanj Sapna Sapna Sapna Sapna Sapna Srebrenik Srebrenik Srebrenik Srebrenik Teo~ak Teo~ak Teo~ak Tuzla Tuzla Tuzla Tuzla Tuzla @ivinice @ivinice Bijeljina Bijeljina Bijeljina Bijeljina Doboj Doboj Doboj Doboj Doboj Lopare Lopare Lopare Lopare Lopare Ugljevik Ugljevik Ugljevik Ugljevik Ugljevik 2450 4829 4829 2500 2500 2500 1500 1500 1500 2538 2500 1500 2500 4220 1500 3270 1500 4657 1500 2400 2500 5200 2500 2500 5200 5300 3914 1500 1500 1500 2500 2500 1500 2500 1500 2500 2500 1500 3744 4580 3381 2500 2100 2500 3381 2500 2440 2500 5100 2500 4200 2500 3800 2500 2500 2500 2500 2400 4 UG poljoprivrednih proizvo|a~a Behar Koraj Udruènje Bosper SGV - Pokret za ravnopravnost TK Udruènja poljoprivrednika povratak Kladanj UG Ciljuge korisnika vode sa vodovoda Lopare Koraj bb Bukinje Tuzla Kladanj Turali}i D. Tupkovi} 2528
O D LU K U
5 6 6
2438 2077 1264
226
Tuzlanski kanton 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 Handì} Rahmanovi} Mu{anovi} Handì} Be{i} Gari} \uri} Riki} Mihajlovi} [ija~i} Novali} Ja{arevi} Kurjakovi} Mujkanovi} Huseinagi} Torlak Brki} Alikadi} Hasanovi} Alikadi} Halilovi} No}i} Halilovi} Vasiljevi} Petrovi} Mirkovi} Maksimovi} Simeunovi} Risti} Bilali} Ali} Serdarevi} Toromanovi} Vujanovi} Simeunovi} Stojak Tomi} Mili} Babi} Konakovi} Mujanovi} Hodì} Crnogorac Hadìkaduni} Bekri} Mahmutovi} Mujki} Hodì} Konji} Husejnagi} Halilovi} Salihovi} Konji} Bubi} Slamnjakovi} Alji} Nihad Bubi} Hodì} Fikret Abdulnaser Dèvad Almir Ramiz Srebrenko Miodrag Slava Pero Nenad Mevlida Enes Ramo Emin Adem Alen Refik Mevludin Amir Ismet Mirhat Be}ir Mirzet Ljubo Tomo Mihajl Milan Stojan Vaso Resul Munib Hajrudin Vi{nja Milutin Zoran Jadranka Vaso Milivoje Juro Hurija Avdo Senad Abdulah Safet Fuad Enes Muhamed Edin Feriz Munevera Abaz Abdulah Suad Omer Meho Nihad Safet Pa{aga LOT 2. RB Naziv udruènja 1 2 3 UG MZ Tarevci UG poljoprivrednika Agrorazvoj Goj~in UG Za odrìvi povratak TK - Tuzla Adresa Modri~a Tarevci Kalesija Goj~in Tuzla Slatina 11 Iznos sredstava 4000 2980 2980
LOT 3. RB Naziv pravnog lica 1 2 3 4 5 6 DOO REPPU ENTREPREND DOO OPERATIVA DOO THENA UR PIZERIJA AS DOO SAPNA TRADE TR SANI Adresa Bijeljina Bijeljina Grada~ac Sapna Sapna Zvornik Iznos sredstava 15000 7500 37500 15000 7500 7500
^lan 2. Komisija zadràva pravo da isklju~i korisnike koji dobiju sredstva na osnovu neta~nih podataka, la`nih izjava ili usmjere donaciju u nenamjenske svrhe, shodno ~lanu 28. Zakona o raseljenim osobama i povratnicima u Tuzlanski kanton i izbjeglicama iz BiH. ^lan 3. Nakon zavr{enog postupka po àlbama, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak Tuzlanskog kantona }e sa korisnicima zaklju~iti ugovore o dodjeli sredstava. ^lan 4. Za realizaciju odluke zaduèno je Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak. ^lan 5. U slu~aju nedostatka sredstava u budètu TK-a, obustavit }e se realizacija dodjele sredstava u potpunosti ili djelimi~no, odnosno realizacija odobrenih sredstava vr{it }e se u skladu sa likvidno{}u budèta Tuzlanskog kantona. ^lan 6. Odluka }e biti objavljena u dnevnom listu Oslobo|enje, na oglasnoj plo~i Vlade TK, Ministarstva za rad, socijalnu politiku i povratak i web stranici Vlade TK-a (www.vlada.tk.kim.ba), kao i na oglasnim tablama op}ina, odnosno nadle`nih op}inskih slu`bi iz kojih su odabrani korisnici donacija. ^lan 7. Ova odluka stupa na snagu danom dono{enja. Pravna pouka: Protiv ove odluke moè se uloìti àlba Ministarstvu za rad, socijalnu politiku i povratak TK-a u roku od 15 dana od dana objavljivanja iste u dnevnom listu Oslobo|enje. @alba se podnosi na adresu: Tuzlanski kanton, Ministarstvo za rad, socijalnu politiku i povratak, ulica Slatina br. 2, 75000 Tuzla. BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE TUZLANSKI KANTON Ministarstvo za rad, socijalnu Predsjednik Komisije politiku i povratak Komisija za odabir i Elsajed Fatu{i} predlaganje korisnika grant sredstava sa pozicije Podr{ka povratku prognanih lica
Na osnovu ~lana 242. Zakona o privrednim dru{tvima (Sl. novine FBiH broj: 23/99, 45/00, 2/02, 29/03, 68/05, 91/07, 88/08, 7/09 i 63/10), Statuta Dru{tva i odluke Nadzornog odbora o sazivanju Skup{tine, Nadzorni odbor daje sljede}e
Republika Srpska
OBAVJE [TE NJE

o sazivanju Skup{tine dioni~ara Open Broadcast Network d.d. Sarajevo Saziva se Skup{tina dioni~ara Open Broadcast Network d.d. Sarajevo za 24.12.2012. godine (ponedjeljak) sa po~etkom u 12 sati, u sjedi{tu Dru{tva, Humska 1, Sarajevo. Za Skup{tinu se predlaè slijede}i: DNEVNI RED 1. Izbor predsjednika Skup{tine i dva ovjeriva~a zapisnika; 2. Dono{enje odluke o usvajanju finansijskih izvje{taja Dru{tva za 2011. godinu, uklju~uju}i izvje{taj vanjskog revizora 3. Dono{enje odluke o razrje{enju ~lanova Nadzornog odbora zbog isteka mandata 4. Dono{enje odluke o imenovanju ~lanova Nadzornog odbora Pravo u~e{}a i odlu~ivanja na Skup{tini imaju dioni~ari koji su se prijavili Odboru za glasanje najkasnije tri dana prije dana odre|enog za odràvanje Skup{tine i koji su se nalazili na listi dioni~ara kod Registra za vrijednosne papire FBiH 30 dana prije datuma odre|enog za odràvanje Skup{tine. Sve informacije o sazivanju Skup{tine dostupne su u sjedi{tu Dru{tva.
Reuters
24 Pogledi
24. novembar/studeni 2012.
Kompletirano Vije}e ministara Bosne i Hercegovine
Ima li javnost pravo znati vlasnici Radon~i}eve imo

U ~etvrtak je uùrbano kompletirano Vije}e ministara BiH: za ministra sigurnosti izabran je Fahrudin Radon~i}, KV trgovac i nastavnik likovnog vaspitanja, kojemu SIPA nije uspjela provjeriti ~ak 12 godina ìvota, a njegovim vezama sa kriminalcima se nije ni bavila
astupnici Predstavni~kog doma, bez glasova SDA, PDP-a i Stranke za BiH u ~etvrtak su izabrali novog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. O njemu je re~eno mnogo toga, uvijek su bili krivi mediji jer su, zaboga, podmetali mu razne afere, imovinu, pogre{ne navode nivoa obrazovanja i ostalo... Nevin, kakav se samo i mogao druìti s Naserom Keljmendijem, o sebi je uvijek pri~ao bajke, predstavljaju}i se intelektualcem, trudbenikom i ovda{njim Donaldom Trumpom, Berlusconijem iz BiH. Ko je, zapravo, tvorac ameri~kog sna na gusinjsko-plavski na~in slikovito ilustrira sam ministar koji je - uz blagu pomo} koalici-
onih partnera iz SDP-a BiH - u ~etvrtak u zgradu Zajedni~kih institucija u{etao s li~nim obezbje|enjem.
KV trgovac i nastavnik likovnog

Ovaj put }emo se voditi tako|er li~nim stavovima: izjavom ministra Fahrudina Radon~i}a da oslikamo njegov put od trnja do tornja. U nastavku donosimo profil ministra Radon~i}a napravljen uvidom u potpisanu izjavu kandidata koja je dobila zeleno svijetlo kako od Centralne izborne komisije, tako i od Agencije za istrage i za{titu (SIPA), iako neki podaci - kaè SIPA - iz objektivnih razloga nisu mogli biti provjereni. No, niko ne kaè kako je
Vjekoslav Bevanda, predsjedatelj Vije}a ministara, mogao predloìti neprovjerenog kandidata za ministra sigurnosti?!
KV trgovac, nastavnik likovnog vaspitanja, predratni, ratni i poratni novinar, knjièvnik, medijski magnat, investitor, graditelj, vlasnik
Crkavica medijskog magnata

Uvidom u platnu listu koju je na provjeru dostavio ministar sigurnosti BiH Fahrudin Radon~i} vidljivo je da je bio malo pla}en za sve poslove koje je obavljao kao vlasnik Avaza . Vlasnik, graditelj i neimar primio je zadnju pla}u u iznosu od 1.404,00 KM neto. Daljnjim uvidom vidljivo je da je 2003. mjese~no zara|ivao 1.846 KM, 2004. godine 1.731 KM, 2005. mjese~na primanja su iznosila 978 KM, da bi se 2006. popela na 1.141 KM, a 2007. opet pala na 1.058 KM. Zaustavit }emo se na 2008. kada je mjese~no primao svega 1.114 KM. Za 2009. Radon~i} nije ni dostavio platnu listu. Ho}e li poreske inspekcije ustanoviti kako je u istom periodu postao vlasnik zemlje i {uma koje je nemilice prijavio u svom kartonu?
ku}e, seoskog imanja, voznog parka, aviona i jahte, osniva~ i lider politi~ke partije Savez za bolju budu}nost BiH Fahrudin Radon~i} u ~etvrtak je imenovan za novog ministra sigurnosti Bosne i Hercegovine. Ro|en prije 55 godina u Ivangradu - Berane nakon zavr{ene osnovne {kole upisao je [C Vukadin Vukanovi} u Ivangradu te isti zavr{io dobrim uspjehom, sve trojka do trojke, i stekao zvanje kvalifikovanog trgovca. Nakon toga je upisao Univerzitet Veljko Vlahovi} Titograd i naredne ~etiri godine sticao zvanje nastavnika likovnog vaspitanja (dva na jedan, {to bi se reklo).
Ne zaboravimo ni jahtu koja je nelegalno uplovila u bh. more u Neumu po
Pogledi 25 Osmi} i \apo

Osim ministra sigurnosti BiH Fahrudina Radon~i}a, na sjednici Zastupni~kog doma u ~etvrtak izabran je i novi ministar odbrane Zekerijah Osmi} iz SDP-a i zamjenica ministra finansija i trezora Edita \apo iz SBB-a BiH. Oni su, podsjetimo, izabrani umjesto smijenjenih ministara i zamjenika ministra iz reda SDA, Sadika Ahmetovi}a, Muhameda Ibrahimovi}a i Fuada Kasumovi}a. Osim novinarstvom, hvali se novi ministar, bavio se i graditeljstvom pa je tako u poratnom Sarajevu izgradio zgradu, hotel, toranj... da bi 2010. odlu~io da u|e u politiku i osnuje stranku kojom i danas rukovodi (kao poslodavac naveden je Kongres SBB). Treba napomenuti da je ovaj veliki Bo{njak ~lan Saveza komunista bio od 1977. do 1989. godine. îtaju}i sva dostignu}a ministra Radon~i}a skoro da se ~ovjek saàli, no nikako da vajni ministar ponudi odgovor kako je dopisnik iz Podgorice dolaskom u Sarajevo s onom legendarnom kesom, o kojoj svjedo~i Senad Avdi}, uspio da stvori multimilionsko carstvo: biv{oj je supruzi dan nakon razvoda prodao Avaz za 200 miliona KM?! kandidata za ministra sigurnosti? Bilo je to onog famoznog prvog juna, istoga dana kada je ameri~ki predsjednik Barack Obama Nasera Keljmendija stavio na crnu listu. O Keljmendiju je sam Radon~i} i tada govorio kao o eventualnom sitnom kriminalcu, dok je pak Keljmendi o Radon~i}u svjedo~io kao o poznaniku, prijatelju i suradniku (Dani su prije dvije sedmice objavili i ugovor o razmjeni nekretnina izme|u Avaza i Keljmendija, iz vremena kada je Radon~i} bio vlasnik Avaza).
Ima sve, nema ni{ta

No dosta o obrazovanju i dostignu}ima. Vrijeme je da pre|emo na imovinsko stanje medijskog magnata i taze ministra. U potpisanoj izjavi koju je dostavio kao kandidat Radon~i} je naveo da mu je posljednja pla}a iznosila 1404.00 KM (neto) te da je vlasnik nepokretne imovine u koju ulazi ku}a od cirka 300 metara kvadratnih u Sarajevu te seosko imanje u
Diploma ministra sigurnosti
[ARENA LA@A Hotel s pet zvjezdica, istina prazan, nulti toranj na Balkanu, novi stambeno-poslovni objekat u Tuzli i sve {to je do ju~er bilo u vlasni{tvu ministra sigurnosti niko ne kaè ~ije je sada, no zato nas zasipaju Radon~i}eve ambicije: da napravi ~etiri trake pored svog tornja u Sarajevu i dovede ponovo Olimpijadu, budu}e 2022. godine?!
[to se ti~e supruge, Azre Radon~i}, od koje se rastao po~etkom jula, ministar se s njom ruku pod ruku pojavio na glasanju tokom lokalnih izbora. U me|uvremenu se sa svoje televizije ljutio na novinare koji su ga opanjkali za razvod! No, i dalje ostaje upitno ko je vlasnik terenca kojim se Radon~i} voza proteklih godina, dodu{e koriste}i usluge voza~a, kao i aviona koji je velikodu{no iznajmljivao Zlatku Lagumdìji. Ne zaboravimo ni na jahtu koja je nelegalno uplovila u bh. more u Neumu po no}i, a koja je isto tako misteriozno otplovila ka Crnoj Gori nekoliko dana kasnije. Hotel s pet zvjezdica, istina prazan, nulti toranj na Balkanu, novi stambeno-poslovni objekat u Tuzli i sve {to je do ju~er bilo u vlasni{tvu ministra sigurnosti niko ne kaè ~ije je sada, no zato nas zasipaju Radon~i}eve ambicije: da napravi ~etiri trake pored svog tornja u Sarajevu i dovede ponovo Olimpijadu, budu}e 2022. godine?! Ima li javnost pravo znati ko su vlasnici Radon~i}eve imovine? A jo{ i vi{e, kako ju je stekao? Kako ~ovjek koji mjese~no zara|uje 1.400 KM moè sebi obezbijediti li~no osiguranje koje ga prati u stopu pa i na sjednice u Zgradu zajedni~kih institucija, iako je to kr{enje propisa!? I uostalom, za koga }e ministar sigurnosti raditi: za odbjeglog Keljmendija ili }e Keljmendi raditi za ministra sigurnosti iz dijaspore?
Lana Rizvanovi}
ko su vine?
Sipin izvje{taj o provjeri
Kako bi potkrijepio pisanim dokazima stepen obrazovanja Radon~i} je dostavio kopije uvjerenja i svjedod`bi, me|utim njihovu vjerodostojnost nije uspjela provjeriti Agencija za istragu i za{titu BiH (SIPA) (vidi faksimil). SIPA nije mogla provjeriti ni potvrditi ni dokaze o radnom iskustvu novog ministra za vrijeme boravka u Crnoj Gori koji je naveo da je u periodu od 1. 1. 1978. do 15. 1. 1985. radio kao urednik i v.d. glavni urednik lista Omladinski pokret u Podgorici odakle je 1985. oti{ao da radi u Op{tinski komitet. U komitetu je, kako je naveo, bio zaposlen kao dru{tveno-politi~ki radnik/izvr{ni sekretar za informisanje i ti-
me se bavio sve do 1990. kada je, kako kaè, smijenjen zbog dolaska nove garniture na vlast - Antibirokratka revolucija . Nakon smjene u Komitetu Radon~i} je radio kao dopisnik iz Podgorice zagreba~kog lista Danas da bi se, kaè, 1991. preselio u Sarajevo i osnovao Avaz , izdava~ku i {tamparsku djelatnost i dru{tvo za nekretnine i hotelijerstvo. U me|uvremenu je 1990. objavio knjigu 10.000 dana robije , odnosno biografiju Adema Demaija. Tokom agresije na BiH, dostavio je potvrdu, bio je novinar u [tabu Vrhovne komande, 1993. je pokrenuo sedmi~nik Bo{nja~ki avaz, a dnevnu novinu Dnevni avaz pokrenuo je u oktobru
1995. Radon~i} ne pi{e u svojoj biografiji, da je bio u zatvoru septembra 1993, zbog sumnji o odavanju slu`benih i vojnih tajni: to je ona ~uvena epizoda kada je Radon~i} naprasno postao Bo{njak i po~eo da sprema bo{nja~ku novinu. U ekspanziji koju mu je omogu}ila tada{nja vladaju}a SDA elita, pokrenuo je reviju Azra, sedmi~nik Express, Sport, politi~ki magazin Global i desetak drugih izdanja, a (bio je) vlasnik i televizije Alfa. îje je to sve sada - ne pi{e u kartonu, u kome potpisnik Radon~i} eksplicite navodi da niko njegov ne posjeduje ama ba{ nikakvu privatnu firmu, a u kartonu pi{e da nesretnik nema ni vlastito auto.
Nebo~aju s ku}om od 350 metara kvadratnih. Na upit da li on ili neki ~lan porodice (~lanovima se smatraju bra~ni ili vanbra~ni drug, dijete, otac, majka, sestra, brat, roditelji i dijete bra~nog druga, usvojitelj, usvojenik) posjeduju ili rukovode nekom privatnom firmom, ministar je odgovorio sa rezolutnim ne. Tako|er je napisao kako ne posjeduje niti jedno vozilo! Kako je preko no}i osiroma{io? Skoro pa do ju~er (do po~etka jula 2012.) bio je vlasnik kompanije Avaz koju je velikodu{no prodao supruzi od koje se rastao dan prije, a mjesec nakon {to }e ga Zlatko Lagumdìja, lider SDP-a BiH predstaviti kao
o no}i, a koja je misteriozno otplovila ka Crnoj Gori nekoliko dana kasnije
26 Pogledi
Anette Brolenius, {vedska diplomatkinja - fotografk
Nezaboravnih {est dan Adilom i Almasom Salih

Nikad, nikad prije nisam nai{la na toliko razumijevanja, topline i gostoprimstva kao u tom malom selu, u Skeji}ima
Razgovarala: Edina Kamenica
ve|anka Anette Brolenius boravila je prije izvje snog vre me na u je dnom od zabitih srebreni~kih sela. Ova vi{egodi{nja di plo mat ki nja, dje la tni ca ra znih me|unarodnih organizacija, kao i Evropske komisije, a koja, ina~e, povrh dva fakulteta sada zavr{ava i studij fotografije, odabrala je za svoj specijalisti~ki rad - snimanje svakida{njeg ìvota Srebreni~anki. Dakle, onda kada u njih, kao svakog 11. jula, nisu uperene kamere, kada se ne drè govori, kada je njihova samo}a gotovo opipljiva, ali, isto tako, opipljivi su i njihova snaga, otvorenost, gos to prim stvo, ko ji su odu{evili gospo|u Brolenius. Sigurni smo da je odu{evljenje bilo obostrano. Jer, te ène su, makar u jednoj sedmici koju su provele sa ovom strankinjom, osjetile da se njima i izvan zvani~nih datuma neko divi, a, prije svega njihovoj upornosti da te{ku sada{njicu okrenu sebi u korist. Ro|eni ste u [vedskoj, a sada ìvite u Nizozemskoj, otkud to, bilo je prvo {to smo pitali Anette Brolenius. - Preselila sam u Nizozemsku, prije svega, iz obiteljskih razloga. Ve} godinama radim u {ved skom mi nis tar stvu vanj skih poslova, a od toga sam ~etiri godine bila zaposlena i u na{em veleposlanstvu u Haagu. Prije toga sam radila ~etiri godi ne u Europ skoj ko mi si ji u Bruxellesu, a jo{ prije toga, oko pet godina, u Bosni i Hercegovini, u OHR-u. Izme|u tih poslo va, ne ko li ko pu ta sam na kra}e vrijeme radila u ministarstvu u Stockholmu. Ali, kako moj suprug ìvi i radi u Nizozemskoj, bila sam sretna {to }u mu se kona~no mo}i ovdje pridruìti. Sada radim u jednoj od me|unarodnih organizacija u Haagu a, u slobodno vrijeme, studiram fotografiju na nizozemskom Fotoacademyju.
- Od pomenutih pet godina, tri godine sam radila u OHR-u a dvije u Delegaciji Europske komisije kao politi~ki ~asnik. Gledano iz ovog trenutka, to je bilo prili~no davno. Pridruìla sam se OHR-u po~etkom 1996, a napustila sam zemlju 2001. Najve}i dio rada u OHR-u provela sam u Mostaru, u sektoru za ekonomske i politi~ke poslove. Sir Martin Garrod bio je {ef mostarskog ureda u to vrijeme. Tokom tog razdoblja, OHR je imao tri visoka predstavnika - Carla Bildta, Carlosa Westendorpa i Wolfganga Petritscha. Ina~e, borave}i u Mostaru ìvjela sam u stanu koji se nalazio u blizini tr`nice, (Tepe, op. a) na isto~noj strani, s prekrasnim pogledom na rijeku Neretvu i Stari grad. Jo{ se sje}am svojih doru~aka na mom malom balkonu, odakle sam mogla posmatrati i radove na rekonstrukciji Starog mosta, koji su u to vrijeme po~injali. U Sarajevu sam ìvjela u stanu u Ulici Avde Jabu~ice. Ako dobro pamtim, to podru~je grada se zove Crni vrh. Jeste li tada imali priliku da posjetite Srebrenicu?
Adila je rijetko sama
No, pitali ste me za moje bh. iskustvo? Tih pet godina duboko su uticali na mene, i osobno i profesionalno. Bilo je to te{ko vrijeme za BiH i za sve nje ne na ro de. Rat je bio za vr{io sa mo ne ko li ko mje se ci prije nego {to sam ja do{la. Dakle, susrela sam se s mnogo ljudi koji su izgubili svoje najmilije, svoje domove i svoj imetak. Nemogu}e je da sve to {to sam zatekla ne ostavi utisak i na li~noj razini. Potrebe u zemlji su bile ogromne, a ove su stajale i pred doma}om vla{}u, ali i pred me|unarodnom zajedni-
Hamida i njeno cvije}e
Balkon s pogledom na Stari most

Kakva Vas sve iskustva veù za boravak i rad u Bosni i Hercegovini?
- Jako mnogo sam tada putovala. Putovanje je bilo u sklopu moga svakodnevnog posla, tako da sam posjetila sve gradove i op}ine na podru~ju izme|u Trebinja i Drvara. Upoznala sam jako mnogo ljudi iz svih sfera ìvota, lokalnih politi~ara, poljoprivrednika i privrednika, ali i jako mnogo kolega iz drugih me|unarodnih organizacija. Kasnije, rade}i u EK-u, putovanja su bila ne tako intenzivna kao ranije. Srebrenica nije bila u mom podru~ju rada, pa sam taj grad posjetila, da li samo jedanput ili dvaput tokom tog razdoblja, nisam sigurna.
com. Trebalo je rekonstruirati ku}e, infrastrukturu, privredu, a to kakvo je bilo me|usobno po vje re nje, da ni ne spo mi njem. Ali, ne treba da ja o tome pri~am kada vi bolje znate od mene kako je tada bilo. Tako da je to jedan vrlo intenzivan period u mome ìvotu, {to se ti~e profesionalne strane, a to je i vrijeme kada sam stekla prijatelj stva za ci je li ì vot, ka ko me|u me|unarodnim kolegama, tako i me|u Bosancima. No, ova razdoblja u Mostaru i Sarajevu tako|er su i mene nau~ila da pogledam na sopstve-
Iako mora postojati ogromna koli~ina tuge zbog smrti njihovih muèva ili sino
Pogledi 27
kinja
a sa Srebreni~ankama hovi}
Almasa je sa majkom Adilom
Fata i Hamida u podnevnom odmoru
ni ìvot druga~ije i da ne uzimam sve zdravo za gotovo.
Internetske mreè nas spajaju

Gdje sada sve ìve osobe s kojima ste radili u to vrijeme? Da li ste u kontaktu s njima, s Bosancima i Hercegovcima? - Ve}ina onih koji nisu iz Bosne i Hercegovine je, poput mene, napustila zemlju i sada radi na razli~itim mjestima {irom svijeta, ili je oti{la natrag u svoje mati~ne zemlje. S nekima od njih kontaktiram, a sa mnogima ne, {to mi je veoma ào. Ali, sve je to ìvot.
izu~avati. Dokumentarna fotografija je ono {to se nalazi najbliè mome srcu, tako da izbor za mene nije bio teàk. Osim dokumentarne fotografije, tako|er sam se okrenula i radu s portretima, no, uza sve to, htjela sam napraviti i ne{to vezano za Bosnu i Hercegovinu, jer, ja sam jo{ jako vezana za tu zemlju i iako se moj trenutni posao ne odnosi na nju, poku{avam pratiti koliko mogu ono {to se tamo doga|a.
[ta stoji iza jedne vijesti
Dakle, ovaj put dolazite u BiH s fotoaparatom?
1995. Svake godine, tako|er, pratimo pres-reportaè i slike sa komemoracija od 11. jula, mnogi od nas prate i rad Suda u Haagu. Naravno, reportaè i komemoracije su va`ne i zato da se oda ~ast `rtvama i da se one ne zaborave. Ali, ja sam htjela i}i dalje, usredoto~iti se na sada{njost i na budu}nost. Htjela sam prona}i preìvjele, osobito ène, i vidjeti kako oni ìve, svakog dana, dakle, onda kada novinara, TV kamera i uglednika nema me|u njima. Uvijek sam se pitala, gdje oni ìve, kako se nose sa onim {to je izme|u jednog i drugog 11. jula?
dogode, a prvi dan sam provela u Sarajevu, sastala se sa nekoliko starih prijatelja i biv{ih kolega. U domu {vedskog veleposlanika u Sarajevu susrela sam se sa nekoliko vi{ih ~asnika, pa i sa jednim iz ICMP-a, Me|unarodne komisije za nestale osobe, koji mi je pri~ao o svom radu. Pozvao me je da posjetim Centar ICMP-a Projekt identifikacije Podrinje u Tuzli, {to sam i u~inila. Tamo{nje osoblje me je pobliè informisalo o toku mukotrpnog procesa identifikacije `rtava rata. No, sve je to bio samo uvod za ono zbog ~ega sam ja do{la u BiH.
To se ne zaboravlja
Kako gledate na odnos nizozemske vlasti i tamo{nje javnosti prema Srebrenici, ali i prema cijeloj Bosni i Hercegovini? - Tragedija Srebrenice je dobro poznata i u toj zemlji, ali i drugdje. Ja ne mogu govoriti u ime bilo koga drugog, kamoli za cijelu naciju, ali vjerujem da je Srebrenica vrlo bolno pitanje za Nizozemsku, jo{ i danas. To se ne zaboravlja, i nikada ne}e. Misli ovda{njih ljudi sigurno idu prema `rtvama i preìvjelima.
Munira u svojoj ba{ti
U kontaktu sam i sa nekim Sarajlijama i Mostarcima. Razne dru{tvene mreè na internetu to omogu}avaju, jer ja sada nemam mogu}nosti dolaziti u BiH onoliko ~esto koliko bih èljela. Otkud Va{a èlja da odete u Srebrenicu? - Kao {to sam ve} rekla, studiram fotografiju na nizozemskom Fotoacademyju. To je ~etverogodi{nje profesionalno i prili~no zahtjevno obrazovanje. U pitanju je svojevrsna likovna akademija. Ja sam sada na tre}oj godini, a to je ve} vrijeme specijalizacije, odabira vrste fotografije koju èlite vi{e
- Zato {to sam èljela, da, kao fotografkinja, s misijom fotografkinje, odem daleko izvan onoga {to nosi jedna obi~na vijest, da prona|em ljude ili organizacije koji stoje iza te vijesti, da ih poku{am pribliìti javnosti, ispri~ati o njima svoju pri~u, u slikama. A to uvijek zahtijeva vi{e vremena nego {to bi ga trebalo za sliku koja bi samo ilustrovala neku vijest. No, za{to ste odabrali ba{ Srebrenicu? - Vi{e je razloga. Svi smo mi pratili izvje{tavanje tokom rata i svi se sje}amo onih stra{nih vijesti koje su dolazile iz Srebrenice
I, kada sam ~ula da su mnogi od onih koji su se vratili nastanjeni u selima oko Srebrenice, odlu~ila sam se okrenuti njima. Uz pomo} drage prijateljice Nidàre Beganovi}, u Sarajevu sam se upoznala sa mladom djevojkom Almasom. Ona i njezina majka su me vrlo ljubazno pozvale da im do|em i da ostanem s njima sedmicu. Jeste li se posebno pripremali za tu posjetu? - Pro~itala sam mnogo toga o trenutnoj politi~koj situaciji u BiH, o lokalnim izborima, koji su upravo u to vrijeme trebali da se
A to je, svakako, Srebrenica... - Provela sam, kako sam ve} rekla, sedmicu s Almasom Salihovi} i njezinom majkom Adilom, u selu Skeji}i, koje se nalazi na planini, oko 20 km od grada Srebrenice. Nekada je to bilo selo sa 300 stanovnika, a danas je tamo samo nekoliko ku}a, kako-tako obnovljenih. Ostale su jo{ u ru{evinama. U cijelom selu ìve ~etiri udovice i jedan stariji bra~ni par. Neki od njih imaju odraslu djecu, no, ona rade ili studiraju negdje drugdje i selo posjete vikendom, ponekad. Nezabora-
vna sedmica je bila taj moj boravak s Adilom i Almasom, ali i sa ostalima iz ove male zajednice. Sa njima sam tako|er posjetila i neka susjedna sela. Za mene je sve to {to sam tamo vidjela teàk ìvot u osamljenom mjestu sa jedino makadamskom cestom koja vodi do njega. Ipak, nikad, nikad prije nisam nai{la na toliko razumijevanja, topline i gostoprimstva kao u tom malom selu. [ta Vas je posebno dojmilo? - Mo`da me je iznenadilo najvi{e to koliko te ène ìve u sada{njosti. Naravno, iako mora postojati ogromna koli~ina tuge zbog smrti njihovih muèva, ili sinova u nekim slu~ajevima, nisam ni kod jedne od njih osjetila ljutnju i gor~inu. Naravno, niko od nas ne moè doprijeti do najdubljeg dijela nekog bi}a, ali osnovni dojam koji nosim iz druènja sa tim jakim i impresivnim ènama jeste da one ìve u sada{njosti, da stvarno poku{avaju napraviti najbolje {to se moè od te sada{njosti i da sve podràvaju svoju djecu u njihovom hodu kroz ìvot. Doista, bila sam duboko, duboko dirnuta velikodu{no{}u, snagom i otvoreno{}u tih èna. Jeste li zavr{ili svoj dokumentarni projekt? - Imam èlju da se vratim i nastavim ono {to sam zapo~ela ove jeseni. Zapravo, jako, jako bih voljela do}i ponovo u Skeji}e i susresti se sa tamo{njim ènama, ali i provesti vi{e vremena u samom gradu Srebrenici, dokumentirati tamo{nji ìvot. Ali to }e morati pri~ekati do prolje}a. A za{to ne, nakon toga, vratiti se i u Mostar? To }e biti zasebna pri~a.
ova u nekim slu~ajevima, nisam ni kod jedne od njih osjetila ljutnju i gor~inu
28 Pogledi
A{ura u Sarajevu, na{a ha{ura
Tradicija moè i zbliàvati ljude

Za{to je islamski svijet danas ovakav ako su sufijski vitezovi prognani iz njega, nemaju u njemu pravo gra|anstva, za razliku od svijeta Zapada gdje im se sve vi{e okre}u najbriljantnija pera, najve}i umovi? Dani A{ure, organizirani u Sarajevu, po~eli su briljantnim predavanjem akademika Re{ida Hafizovi}a, a nastavili se simboli~nom podjelom obroka u aran`manu Me|ureligijskog vije}a
Pi{e: Edina Kamenica
o{ se sje}am onog ispup~enog bijelog zida u naninoj ku}i, u hajjatu, gdje bi obi~no stajale teglice, u kojima je bilo ne{to {to je meni najprije li~ilo na kompot, i {to bi nana, odmah ~im bih joj do{la, ponijela u kuhinju: Ha{ure da proba{, da vidi{ kako je lijepo napravila... , pa bi nabrajala ène iz mahale, Fo~i}ku, Advijahanumu, Salihaginicu, Minahanumu, ponavljaju}i da je to dobro pojesti. Za{to, za{to, vrilo je iz mene milion pitanja, a nana, kao da ih nije ~ula, a jeste, zahvatala bi to ne{to, ni slatko ni slano, svakakvih boja, i stavljala pred mene. O, kada bi se mogao vratiti taj trenutak.
dnog Husejina, maminog daidù. I, ti dodiri a{ure, iako bi izme|u jedne i druge prolazila cijela godina, polako su se slagali negdje duboko u meni, i ostajali kao ne{to {to je bilo potrebno mome umu, srcu, najmanje tijelu. Da, najmanje njemu. Pro{le su godine iza toga, i tek sam od rahmetli Seida Strika, koji nikada za sebe nije dao da se nazove {ejhom, a svi su ga gledali kao {ejha, o a{uri saznala ne{to vi{e. Zapravo, ovaj dobri, veliki ~ovjek, a bio je - fizi~ki - mrvica prava, dao mi je jednu
Dani A{ure u BKC-u

U nedjelju, a povodom Dana A{ure, u 19 sati, Mula Sadra organizuje prigodan program. U pozivnici stoji: Poslanik s.a.v.s. kaè: Husejn je od mene, ja sam od Husejna, Allah voli svakog ko voli Husejna...
A{ere zna~i deset

Uvijek se tada govorilo ha{ure i ja sam odrasla uz tu rije~, a da nisam ni znala {ta zna~i. Sje}am se samo da bi dedo nekada pominjao Nuha poslanika, i pominjao bi Kerbelu, i Husejna, ali ja sam znala samo je-
Pogledi 29
knjiìcu, koja je nastala u ratu. Na {apirografu izvu~enih nekoliko listova, na kojima je on s Eminom Zejnilagi} objasnio mnogo toga neznalicama poput mene. Pa i to da naziv a{ure poti~e od arapske rije~i a{iretun, a zna~i deseti. Po~eli su se razgrtati neki zastori. Deseti? Pa, ha{ura, (jer, ipak sam i dalje ostajala kod tog H), i jeste se pripremala desetog dana Nove hid`retske godine. Saznala sam i to da je a{ure nastalo kao konkretizacija sje}anja na neke istorijske doga|aje jo{ iz predislamskog doba a najvi{e na tragi~ne doga|aje 61. godine po Hid`ri, to jeste na bitku na Kerbeli i pogibiju hazreti Husejina, najdraèg unuka Boìjeg Poslanika, sina Poslanikove k}erke Fatime i hazreti Alije, njegovog zeta i vjernog sljedbenika. Preìvjeli su, dakle, na Kerbeli, nakon deset dana borbe, ène, djeca, ranjeni, tako {to su svu raspoloìvu hranu stavili na gomilu i zajedni~ki je uzimali. Kasnije }u pro~itati i to da se za ovaj dan veè izlazak iz dènneta Adema a.s, kao i poznata pri~a o Nuhovoj barci, o opstanku onih koji su ostali isto tako uzev{i od svega onog {to im je ostalo i podijeliv{i to s jedne hrpe. Taj je dan Ibrahim a.s. ba~en u vatru, a Musu a.s. Asija je spasila iz vode... Kaù, i Isa a.s. je ro|en tog dana... Gospodar svjetova najbolje zna {ta je sve bilo i {ta }e biti, ali je sigurno: o a{uri ili ha{uri u na{im krajevima se sve donedavno malo govorilo, jo{ manje znalo. [ta ti to zna~i, pitaju i mene ~esto, jer nestaju, ili su davno oti{li od nas, oni koji su ha{uru pravili bez ikakve pompe (To je lijepo pojesti...). Kao {to se polako topi, nestaje i bit sarajevske mahale, koja se gu{i u sme}u i u graditeljskom ka}iperskom sivilu.
smo na istom brodu. A u srijedu, u Institutu Ibn Sina , povodom Dana A{ure, govorio je i akademik prof. dr. Re{id Hafizovi}, ~ovjek o ~ijoj bi biografiji trebalo poseban tekst napisati, ali je dovoljno samo i njegovo ime i prezime. Bila je to gozba, duhovna, na kojoj je, kao uvod, koji je gotovo bio neophodan, voditelj tog lijepog skupa, publicista i prevodilac Nermin Hodì}, govore}i o prvacima dènnetske mladeì, o unuku Boìjeg Poslanika, o Kerbeli, naveo i stihove jednog velikana: Kad hilafet Kuran je napustio, i slobodu nasmrt je otrovao, najbolji od ummeta tad ustade, kao oblak od kibleta ki{u tad donese, na kerbelsku zemlju prosu je i ode.
mi{ljenja zadràla u ìvotu i u~inili da ono kuca sve do zalaska ovog kozmi~kog dana. Potpuno svjesni ~injenice da je semanti~ko polje kuranske rije~i neizbistrivo i neiscrpno, a da su pravorijeci Poslanika islama (a.s), uklju~uju}i i njegova djela i znakovite geste, nezaobilazni hermeneuti~ki pou~ci i obrasci bez kojih se ne moè i}i na razumijevanje kuranskog bogoduha Teksta, ovi vitezovi islamske vjere su nepo{tedno crpili energiju svojih najboljih duhovnih pregnu}a kako bi svoj duhovni ìvot i vlastito spoznajno narastanje njegovali na nezatomivoj jeci onog zaziva-molitve Poslanika islama (a.s): Gospodaru moj, daj nam smisao da gledamo u sama lica stvari, da
jeta kome je dana punina svih rije~i i koji je bio svjetlosni grad znanja na gori, kao i potomci onoga za kojega je ovaj U~itelj svijeta na vlastito kazao da je sama kapija tog svjetle}eg grada znanja i mudrosti, (hazreti Alija), sufijski vitezovi su propirili kroz sve spoznajne razine i svakom svom organu spoznaje priskrbili onu duhovnu hranu koja mu je bila potrebna, znaju}i, kako Kuran veli, da }e se za svaki organ spoznaje vlastita bi}a odgovarati i ra~un polagati: Ne povodi se za onim {to ne zna{! I sluh, i vid, i razum, za sve to }e se, zaista, odgovarati! (al-Isra , 36). Stoga ovi duhovni vitezovi nisu racio hranili metafizi~kim istinama, niti su duh, du{u i duhovno srce, te organe
metnju dok ozbiljuju vlastiti interpretativni mirad`. To je jedini na~in da se ruh/duh/intelekt u nama, ta nepodmitljiva i nepromjenjiva boànska supstanca u ljudskome bi}u, odnjeguje do onih spoznajnih visina da moè nositi naslov interpretativnog vjerovjesnika u nama (al-aql wuha an-nabiyy al-mutarjim fi anfusina).
Svjetlosno more Teksta

Kao {to sufije nisu zanemarivale u svom svakida{njem spoznajnom i interpretativnom miradù niti jedan aspekt [erijata, a, kako bi i mogli kada su svi odreda bili prvorazredni tuma~i [erijata, {to se jasno razabire iz njihovih duhovnih naslova koji o njima govore, ustvrdio je akademik, oni jednako tako nisu zanemarivali niti jedan aspekt bogoduha kuranskog teksta: Kao {to su polazili od spolja{njih zna~enja [erijata, usredsre|uju}i se ve}inom i na njegova najdublja zna~enja i poruke, jednako tako su postupali i sa vlastitim su~eljavanjem sa Tekstom objave: va`na im je bila svetojezi~ka pjena kuranskog teksta, to jest sva njena spolja{nja zna~enja u njihovu unutarpovijesnom horizontu, ali oni se nisu dali zarobiti i trajno ostati u prevlasti njenih spolja{njih i doslovnih zna~enja i poruka, jer na toj spoznajnoj razini ostaju samo oni za koje Kuran veli: Oni znaju samo spolja{nju stranu ìvota na ovome svijetu, a prema onom svijetu su ravnodu{ni. (ar-Rum, 7) Naprotiv, raspitav{i se temeljito za sve izvanjske aspekte rije~i Boìje, za povode objave i za unutarpovijesne horizonte Teksta, ustrajno su usmjeravali organe svoje transcendentne spoznaje prema svijetu du{e, duha/uma, duhovnog srca, napu{taju}i tako prevlast svijeta svetojezi~ke pjene i ulaze}i u svjetlosno more Teksta, u svijet intuicije koja je, u Poslanikovu (a.s) slu~aju bila i prva zemaljska, mikrokozmi~ka domaja otkrivaju}e Rije~i Boìje, ili kako Kuran kaè: nama najbliè nebo. Drugim rije~ima, sufijski duhovni vitezovi su organe osjetilne spoznaje vlastita bi}a nahranili spoznajama nakupljenim na pa{njacima kuranskih rije~i (kalimat - ilm husuli), svoj um (intellectus kontemplativus) spoznajama nakupljenim u semanti~kim poljima i zna~enjima tih rije~i (manawiyyat ilm huduri) koja su ih uvodila u ìvo prisustvo Imena Boìjeg Bitka kao svekolikih riznica cijele hijerarhije vidljivih i nevidljivih univerzuma; najzad, svoje srce i svoju du{u su nasitili spoznajama koje otkrivaju same jezgre i ìve zbilje zna~enja Rije-
PODMITLJIVE ELITE Krive su podmitljive, nesposobne, samoljubive i nepo{tene politi~ke i religijske elite dana{njeg muslimanskog svijeta. Oni prvi su muslimanima ukrali svijet, a ovi drugi su u~inili sve da ih duhovno oslijepe, pa stoga muslimani danas tako tragi~no bauljaju u svom neizlje~ivom duhovnom, politi~kom i inom sljepilu
Ovo kazivanje o sufijama kao istinskim duhovnim vitezima muslimanske misle}e tradicije zapo~injemo u posebnom duhovnom kontekstu, u vremenu A{ure koje se ne vezuje samo za tragi~ne doga|aje na Kerbeli, ve} i za neke daleke svetopovijesne doga|aje koji su tijesno vezani uz ìvot i sudbinske povijesne odluke onih poslani~kih likova koji se nazivaju ulul-azm ili poslanici od odsudne svetopovijesne odluke , rekao je akademik Hafizovi}, naglasiv{i: Govoriti o sufijskim vitezovima, zna~i govoriti o onoj duhovnoj avangardi u povijesti muslimanskog mi{ljenja koja je u~inila sve, ~esto i vlastiti ìvot na panj polagala, samo da bi duhovno, interpretativno srce sveukupne muslimanske u~enosti i
Svi smo iz istog izvora

I zato je nemjerljivo vaàn doga|aj koji se ju~e desio pred Katedralom, kada su ~lanovi Me|ureligijskog vije}a i IK Hikmet dijelili porcije a{ure, ili Nuhove/Noeve/Nojeve obroke, simboli~no na taj na~in poru~uju}i da smo svi ljudi iz istog izvora potekli, da istome kraju idu, a da se na putu od prve do posljednje ta~ke, ma koliko put bio dug, opstaje samo onda kada se zajedno dijele obilja i isku{enja Boìja i zemaljska, kada se ne grabi samo sebi, nego se jednako kao i na svoju glad i è|, gleda i na glad i è| drugog ~ovjeka. I da je zaista nebitno da li je neko iz svijeta islama, ili iz katoli~anstva, ili ortodoksije, ili je neko ko pripada ostalima, ili ne èli nikome pripadati, do sebi. Svi
Dova koju je prou~io Hafizovi}

Allahu, saberi muslimansku pamet, podaj im istinske pastire, otmi emanet iz ruku nedostojnih duhovnih i politi~kih pastira u muslimanskim dru{tvima, duhovno ih uspravi i daj im znanja i talenta da poprave stanje muslimana, a du{mane im pod noge stavi! Amin! vidimo praiskonsku prirodu stvari, da umaknemo iluzornom zavo|enju Iblisa na{eg bi}a - tog neumoljivog majstora iluzije i pri~ina, koji nam su{tine stvari krije maskama stvari i svu pozornost na{eg duha zaustavlja na njima, na gruboj povr{ini i na pjeni Bitka, skrivaju}i nam svjetlosne dubine pustopoljnog okeana Tvoje mudrosti! Prof. dr. Hafizovi} je potom rekao da kao istinski duhovni potomci Poslanika islama (a.s), tog U~itelja svitranscendentne spoznaje, hranili i poticali ih na rast daju}i im racionalne istine. Svakom organu spoznaje dali su onaj intelektualni zekat (zakat manawi) koji mu je pripadao i na taj na~in su skladno dogra|ivali svoje bi}e, svoju duhovnu pala~u koja, ~ak i nakon toliko stolje}a njihova odsustva iz svijeta osjetilnih oblika, sjaji njihovim duhom, jo{ svijetli kao neugasivi krijes i svjetionik na stijeni prema kojem se orijentiraju oni koji ne èle zabasati u duhovnu po-
Ko je kriv {to 65 godina krvari i umire palestinski narod u srcu muslimanskog svijeta?
30 Pogledi
~i Boìje (haqaiq - ilm akhirawy, ilm mutaali ili ilm al-albab), a takve spoznaje su im priskrbile vizije samih kraljevstava Imena Biti Boìje. Ondje se zavr{avao njihov spoznajni i interpretativni mirad` na koji ih je vodila tewili metoda spoznaje, ba{ ona za koju je Poslanik islama (a.s.) tako usrdno molio rije~ima: Allahumma arinal ashya kama hiya! A Kuran one koji tu vrstu spoznaja doseù naziva ulul-albab - posjednici jezgrovnog znanja. Eto, tako se odvijala cjelodnevna i cjeloìvotna molitva uma (fikr) sufijskih viteza, ustrajno i bespo{tedno podràvana molitvom srca (dhikr) , rekao je dr. Hafizovi} na tribini Ibn Sine , podsjetiv{i i na to da ono {to su ovi sufijski vitezovi u svom cjelodnevnom spoznajno-interpretativnom miradù dosezali, najbolje duhovne plodove toga su u vlastiti ìvot presa|ivali podjednako kao i u ìvote onih koji su ih èljeli slu{ati. A mnogi su ih èljeli slu{ati i slu{ali su ih sve dok su bili u ìvotu na ovome svijetu, ba{ kao {to ih slu{amo i mi danas nakon gotovo jednog milenija otkako su napustili ovaj svijet. No, naglasio je akademik Hafizovi}, premda u onome {to su ovi duhovni vitezovi u svome ìvotu ~inili nije bilo nikakva grijeha ni sablazni, naprotiv, neki ljudi su im, unato~ tome, u muslimanskim dru{tvima za smrtni grijeh uzeli ba{ to {to su ~inili sve da duhovno srce muslimanske tradicije mi{ljenja ne prestane da kuca do kraja kozmi~kog dana. Bili su to ljudi koji se, gle paradoksa, nazivaju doktorima Zakona, pokatkad i ulemom, ba{ oni koji su od cijelog sadrìnskog opsega [erijata samo dobro poznavali propise o uqubatima (propisima o kaznama), jer takve spoznaje im hrane ta{tinu i priskrbljuju im status la`ne u~enosti, utjeruju strah u kosti podanicima, ali donose i ugodnu cjelodnevnu pragmu u njihovoj nicejsko-carigradskoj spregnutosti i svadbenom vezu sa politi~kim elitama muslimanskih dru{tava. Zato su oni ~inili sve da kupe pa`nju politi~kih suverena i zajedno s njima se urote protiv ovih duhovnih vitezova od kojih su mnogi posve nedu`no izgubili svoje glave ba{ onda kada su najvi{e mogli dati muslimanskoj zajednici. Imali su jedva tridesetak godina, a ve} su svojim duhom osvjetljavali muslimanski imperij do posljednjeg kutka. hova zla kob iza|e na svjetlo dana, kazao je akademik, isti~u}i: Optu`be protiv njih su osmi{ljavali doktori Zakona, a politi~ke edikte o njihovu smaknu}u donosili su politi~ki suvereni s kojima su ovi cjelodnevno sura|ivali. Svi do jednog su osu|eni i smaknuti zbog hereze, ali niti jednim dijelom optu`nice takva krivnja nije dokazana niti potvr|ena. A kako bi i mogla biti? Otkad se to stvarima du{e, srca i intuicije bave ljudi? Taj privilegij ~ak niti Poslanik islama (a.s) nije imao, i to mu je jasno u Kuranu uskra}eno. Samo Allah ravna stanjima ljudskoga srca i niko drugi. Ponajmanje su pozvani da o takvim stvarima raspravljaju i presude donose oni kojima su metafizi~ke spoznaje, spoznaje srca, duha/uma klija sjemenje svake stvari i svakog stvorenja. Ali ba{ to je vrlina, nikako mahana i nedostatak ljudskoga bi}a! [to se ti~e njihove uklju~enosti u dru{tvo, nije li dovoljno kazati da su oni utemeljitelji prakse futuwweta duhovnog vite{tva koje se ogleda u nastojanju da se standardi najvi{ih dru{tvenih vrlina ogledaju u zanatskom, obrtni~kom i kupoprodajnom ìvotu muslimanske zajednice? To je ba{ ono {to se danas, bez ikakva stvarnog pokri}a, teorijski, ali nikako i prakti~no, poku{ava razvijati pod vidom tzv. eti~nosti u biznisu modernog svijeta. Osim toga, nisu li u njihovu dru{tvu i najblièm okoli{u, javnom i privatnom, bili zlatari, trgovci, hamali, zanatlije i duhovno otrije`njeni ljudi, samo ondje niljude, kada su tako zvjerski ubijali one ~iji grijeh ni sami sebi nisu mogli posvijestiti?! Stoga, ako su sufijski vitezovi krivi za nazadak muslimanskog svijeta, kako ih se posve neopravdano optuùje, ko je, onda danas kriv za stanje muslimanskog svijeta? Ko je muslimanima ukrao ovaj svijet, zemaljski ìvot i sve najbolje vrijednosti koje je ideja islama donijela i njima i cijelom ljudskom rodu: demokraciju, socijalnu pravdu, ljudska prava, pravo na slobodu obrazovanja, izraàvanja i pravo izbora...? Ko je danas kriv {to nepismenost u muslimanskom svijetu doseè nivo i do {ezdeset procenata, posebice u kolijevci islama, {to su muslimani danas najsiroma{niji, unato~ tolikim
samoljubive i nepo{tene politi~ke i religijske elite dana{njeg muslimanskog svijeta. Oni prvi su muslimanima ukrali svijet, a ovi drugi su u~inili sve da ih duhovno oslijepe, pa stoga muslimani danas tako tragi~no bauljaju u svom neizlje~ivom duhovnom, politi~kom i inom sljepilu. Ako se, pokatkad, i vidi malo svjetla na kraju tunela, to je ono svjetlo koje je ostalo da sjaji iza onih sufijskih vitezova koji su, po primjeru Poslanika islama (a.s) i njegovih istinskih duhovnih nasljednika, cijeli ìvot tro{ili na duhovnom uspravljanju sebe i svog naroda, sve dok ih nisu poubijali ili prognali. Oni sufijski vitezovi koji ni nakon toliko stolje}a poslije smrti nisu stekli pravo gra|anstva u muslimanskom svijetu, kakav je primjerice Ibn Arabi ili Rumi, danas osvjetljavaju najblistavija pera Zapada i mijenjaju duhovnu sudbinu onima koji u tom dijelu svijeta poznaju vrijednost nauka koji su iza sebe ostavili , zavr{io je svoje predavanje dr. Hafizovi}. Napominjemo, sve ovo {to smo prenijeli, nije ~itao, nego, govorio.
Svi se vra}amo istom

Mislio sam, dolaze}i ovamo, {ta }e biti gore po mene, ako akademik bude govorio prije, ili poslije mene, a sada, znam, nema gore situacije nego govoriti nakon prof. Hafizovi}a , rekao je {ejh Edin Kukavica, dodav{i da bi se on, sada, nakon {to je saslu{ao prethodnika, najranije uputio ku}i. Nije oti{ao, pa su i od njega prisutni ~uli puno toga o svijetu spoznajnog uspinjanja i padanja u ponore, o 70.000 koprena od tame i svjetla, a du{a, dolaze}i na ovaj svijet, i prolaze}i svaku od njih izgubi jednu boànsku a dobije ljudsku osobinu, o... [ta èle dervi{i? Vra}ati se istim putem unazad, i gubiti ljudske, a dobivati boànske osobine, ali ne zato da bi se izdvojili u zaseban svijet nego zato da bi ovaj, zemaljski, u~inili pravednijim, ljep{im, smislenijim , rekao je ovaj publicista, s dervi{kim imenom Urjan, te podsjetio i na turbe Ibrahim-dede na Gorici, samo jednog od dervi{a koji su s islamom u srcu do{li puno prije El Fatiha hana, a pomenuo je i osnovne podatke o nekoliko vitezova sufijskih o kojima je pisao Safvet-beg Ba{agi} u Bo{njacima u islamskoj knjièvnosti... Smijeh je izazvao spominju}i i Nesuha Matrak~ija, kojeg znaju svi koji danas gledaju seriju Sulejman Veli~anstveni , ustvrdiv{i da Matrak~ija poti~e iz Visokog, a nije zaboravio u to magi~no ve~e uvu}i i Bali-bega Marko~a, najzaslu`nijeg za pobjedu Osmanlija na Moha~kom polju, ~iji potomci i danas ìve u Krajini, a, dàmija s njegovim imenom i istoimena ulica nalaze se i u Sarajevu. Vodi Balibegovica i prema [iroka~i, i ku}ici s po~etka teksta... I, te, ve~eri, u Institutu Ibn Sina , kao nikad ranije, shvatila sam da su ène po sarajevskim mahalama, bule, koje su za Muharem organizovale tevhide, hatme, recitale o smrti hazreti Fatime i smrti Hazreti Pejgambera, uvijek napominju}i da se ne u~i mevlud, jer to bi onda zna~ilo da se treba veseliti, dakle, da su te ène, majke, sestre, najve}i broj njih i bez jednog razreda osnovne {kole znale isto ono {to i duhovni vitezovi: svako od nas, tamo gdje jeste, koliko to moè mora ìvot u~initi boljim. Iza mudrosti ovih èna, stajala je plemenitost, a iza nje, kao {to to neko re~e, uvijek stoji, istina.
Jedan od na~ina pravljenja a{ure

Suhe i zrnaste proizvode, {to vi{e njih to bolje, kuhati uz klju~anje, ali ne toliko da se raspadnu. Jer, lijepo je kada malo i krcka badem, ili lje{njak, ili orah, ili bijeli, crveni grah, kikiriki, kukuruz, zob, je~am, ra`... Lako raspadljivi proizvodi kao i oni iz konzervi ne kuhaju se, jer bi zamutili vodu, nego se stavljaju direktno, kao, narandà, banana. I, nakon razvrstavanja, i pojedina~nog kuhanja, sve se, jedno po jedno dodaje u ve}u posudu. Nekada, je to bio u kazan. Jo{ se malo dokuhavaju oni najtvr|i, potom i ostali, s tim da se sve ono {to }e dati neku dominiraju}u boju stavlja u malim koli~inama (borovnica.) Koliko vode treba? O tome se odlu~i nakon {to se vidi koliko ima - tog interpretativnog vjerovjesnika u nama, nedosezljivo tajanstvo. To i jest razlog za{to tekst optu`nice protiv svakog pomenutog sufijskog viteza nije ni do dan-danas punova`no obrazloèn i opravdan. A potom je akademik, u sali, u kojoj je bio muk, nastavio: Ono {to je, mo`da, najsramnija i najkontroverznija optu`ba na ra~un sufijskih vitezova iz povijesti muslimanskog mi{ljenja, toliko omiljena onima ~iji um vegetira na spoznajama davno umrlih ljudi, jest ona koja sufije optuùje za bijeg od ovoga svijeta i za nazadak muslimanskog imperija. Koliko bi to bilo smije{no da nije toliko tragi~no i uàsavaju}e. Mo`da su sufijski vitezovi, u svojim spoznajama, umicali svijetu pri~ina i iluzija, jer su èljeli i sebi i nama ponuditi sva kraljevstva Duha u ~ijim humusima supstanci, ali kuhanje treba da bude na srednje jakoj vatri, uz stalno mije{anje. Posebno se napravi gusta agda, ali moè se dodati i {e}er i med. Kaù, kada stavite med, kao da ste stavili najmanje 120 namirnica. Puding se ne dodaje, kao i sve {to je vje{ta~ko. A{ure je sasvim dovoljno gusto. Kada se lonac skine s vatre, u njega se stavlja sve {to se ne kuha, pa se lonac jo{ malo drì na vatri. U Sarajevu se a{ure po~inje dijeliti odmah nakon {to nastupi deseti dan Muharemma, a shvata se kao kurban. Nepisano je pravilo: kada jednom po~ne{ da ga pravi{, bolje ne prekidati. Poznajem mnoge porodice koje su ga pravile i u ratu, iako se u svemu oskudijevalo. Ali, va`no je, kako je govorio ef. Strik, saje bilo doktora Zakona niti politi~kih prvaka. Pojava na koju nije imuno ni vrijeme u kojem sami ìvimo. Dvije stvari su, manje-vi{e, ubijale sufijske vitezove u islamu, smatra Hafizovi}: Neutaìva zavist doktora Zakona i paranoi~ni strah po mir u carstvu kod politi~kih suverena njihova vremena. Osim toga dvoga, ni~eg drugog nije bilo i to dvoje su dva krunska razloga zbog kojih su nevino umirali oni koji su poticali duhovni rast muslimanske zajednice, ne dopu{taju}i da se ona pretvori u puko stado. Posebna je pri~a to na koji na~in su ih ubili. Dovoljno je spomenuti da su Halladà i Ayn alQudata Hamadanija ìve ogulili, potom ih na drvo objesili i po sistemu smrti u stotinu par~i}a, na komade sasjekli, pa sve to uredno spalili. Koliko li je islam uop}e dotaknuo ove mo a{ure, kao simbol jedinstva razli~itosti, ravnoteè sklada, u tek naoko neskladu. Govorio je i to da je neta~no da a{ure mora imati ta~no odre|en broj artikala. Neki tvrde da je to 77, neki 72, neki 61 (godina Kerbele), neki 12 (broj imama), neki 10, neki 7, neki 5... U Boìjoj ba{ti ima svega. Bitno je da nijedan artikal ne dominira, da ne bi njegov miris, okus, boju preuzeli ostali, govorio je dobri {ejh Strik, pored ~ijeg mezara sam pro{la i one ve~eri, vra}aju}i se iz Ibn Sine i pored tekije u kojoj je efendija, svojim glasom, svojim, rije~ima, svojim savjetima, zajedno sa hadì hafizom ef. Halidom Hadìmuli}em, godinama pomicao svoje i na{e spoznajne nivoe, in{allah, na zadovoljstvo Voljenog. prirodnim resursima koje im je Bog dao? Za{to nema socijalne pravde i sretno rije{ene socijalne politike u muslimanskom svijetu, premda je islam donio instituciju zekata ~ija zemaljska svrha se, dobrim dijelom, iscrpljuje ba{ u tome - da rije{i pitanje socijalne pravde u muslimanskim dru{tvima? Ko je kriv {to 65 godina krvari i umire palestinski narod u srcu muslimanskog svijeta? Ko je kriv {to unato~ milijardi i pet stotina milijuna muslimana u svijetu, na svjetskom trì{tu ideja, dostignu}a i ostvarenja nema muslimana, unato~ boànskom nalogu da se najprije skine mrak sa svih spoznajnih organa vlastita bi}a, kako bi se znalo za{to molitva, post, zekat, had`, dìhad i sve druge plemenite duhovne institucije islamske vjere? Krive su podmitljive, nesposobne,
[ta je bio njihov grijeh

[ta je bio njihov grijeh? Ni{ta, osim ako se u grijeh ra~una poslu{nost kuranskom nalogu, kazao je dr. Hafizovi}, napomenuv{i: U~i, ~itaj... i uro|ena potreba i znatièlja muslimanskog duha da spoznaje tajanstva znakova i poruka Rije~i Boìjih koji se javljaju na obzorjima nebeskim, ali i u obzorjima na{ih vlastitih du{a. Ta, nije li to jedini na~in da muslimanski duh ne ostane patuljast i da svoj zemaljski ìvot ne provede hrane}i se znanjima davno umrlih ljudi, kakvim znanjima se upravo vi{e od jednog milenija hrane ba{ oni {to se doktorima Zakona zovu i tako neukusno razme}u ~asnim naslovom uleme? Naj~e{}e spominjane nevine `rtve me|u sufijskim vitezovima su Hallad`, Suhrawardi i Ayn al-Qutad alHamadani, ili Hamza Orlovi} u Bosni, premda ih je bilo na stotine jednako tako vrlih i vrijednih na muslimanskom dijelu Indijskog potkontinenta, ali nisu imali sre}e da nji-
Oglasi 31
POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA
Pored pri~a sa naslovnice, San donosi:

ALARMANTNO BiH napustilo 100.000 mladih, na seks niko ne misli
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BiH KANTON SARAJEVO OP]INA STARI GRAD JAVNA USTANOVA OSNOVNA [KOLA VRHBOSNA BARUTHANA br.60 Telefon/faks ++387 33 24 01 00 e - mail: osvrhbosna@yahoo.com
Livno i Tomislav-Grad nestaju, zemlja postaje stara~ki dom!

ISTRA@IVALI SMO Treba li ukinuti bh. entitete?
Na osnovu ~lana 75. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj 10/04, 21/06, 26/08 i 31/11), Odluke [kolskog odbora Javne ustanove Osnovna {kola Vrhbosna Sarajevo, broj: 267/12 od 12.10.2012. godine i Saglasnosti Ministarstva za obrazovanje, nauku i mlade Kantona Sarajevo broj: 11-38-22632-58-1/12 od 1.10.2012. godine i 11-3822632-58-2/12 od 13.11.2012. godine, ogla{ava se
JAVNI KONKURS
za popunu upra`njenih radnih mjesta UPRA@NJENO RADNO MJESTO: 1. Nastavnik razredne nastave, puna norma ~asova, na odre|eno vrijeme do 15.8.2013. godine, 1 izvr{ilac 2. Nastavnik kulture ìvljenja, 2 ~asa nastavne norme sedmi~no, na odre|eno vrijeme do 15.8.2013. godine, 1 izvr{ilac 3. Nastavnik fizike, puna nastavna norma, na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa porodiljskog odsustva, a najkasnije do 15.8.2013. godine, 1 izvr{ilac (8 ~asova nastavne norme u mati~noj {koli i 11 ~asova nastavne norme u Podru~nom odjeljenju [kola u bolnici) USLOVI: Pored op}ih uslova za zasnivanje radnog odnosa, kandidati trebaju da ispunjavaju i uslove iz Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnom planu i programu. SADR@AJ PRIJAVE: Uz prijavu na javni konkurs kandidati treba da priloè slijede}e: - kra}u biografiju - diplomu o zavr{enoj {koli (original ili ovjerena kopija) - izvod iz mati~ne knige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci) - uvjerenje o dràvljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) Kandidati koji budu izabrani po javnom konkursu du`ni su prije potpisivanja ugovora o radu dostaviti ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti. DOSTAVA PRIJAVE: Prijavu sa kompletnom dokumentacijom dostaviti na adresu {kole. KONKURSNI ROK: Javni konkurs ostaje otvoren osam dana od dana objavljivanja. NAPOMENA: Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane.
TREBA Prof. Spahi}: Ina~e, eto rata! Mehmedovi}: Ja~ati lokalno i dràvno Ivani}: Ekonomija je zakon
NA[A AKCIJA Predstavljamo Najuspje{nije bh. srednje {kole: K[C "Sveti Josip" - Op}a realna gimnazija Sarajevo
Djeca razli~itih vjera zajedno u~e u zajedni~koj domovini

NA[I UNIVERZITETI Nikola Dronjak, predsjednik Unije studenata RS-a
Prijavljivali smo korumpirane profesore, no ni{ta: kod njih ekspresno polaù djeca guzonja
ZVIJEZDA NEDJELJE Lejla Lipa
Pla}u tro{im na ènu mog ìvota, k}erku Unu

SAN ORDINACIJA [e}erna bolest sve vi{e napada omladinu
Prvi simptomi: u~estalo mokrenje, è|, gubitak teìne POTRA@ITE NOVI BROJ NA KIOSCIMA
32 Pogledi
Pogledi 33
[kola u Vrdima nekada
@IVI MUZEJ Ovo selo ìvi je muzej pod nebom, sve ukazuje na nekada{nji na~in ìvota u ovakvim uvjetima, i ku}e, i pojate, i alatke, sve je nekako staro i u sjetnom truljenju
elo Vrdi pripada sjevernom prigradskom podru~ju Mostara, {to u mnogih neupu}enih, kakav sam i ja bio, izaziva nevjericu, jer se obi~no uz pojam grada, pa jo{ Mostara, makar bila i najudaljenija periferija, te{ko veù ovakvi ambijenti, zaboravljeni i surovi, pravi planinski. Tako da najve}i broj Mostaraca nikada ovdje nije bio, izuzimaju}i ratnike, a vjerojatno je puno ljudi koji nikada nisu ni ~uli za to kameno selo, ispod kojega padine vode do Dreànke i sela Donje Dre`nice, te Neretve i glavne dràvne ceste. Vrdi su selo koje se ~esto spominje samo kada do|u ratovi, te kada postane va`nom kotom za obranu ili osvajanje, a ovom selu je to redovita sudbina u ratovima. Tako jedna partizanska pri~a kaè: (...) U ranim jutarnjim ~asovima, 16. februara, ~itava brigada (osim 1. bataljona koji se nalazio s. Vrdi) prikupila se u selima Zlijeb, Strièvo i Gornja Dre`nica; jedna ~eta je ostala na poloàju u Donjem Konjskom radi kontrolisanja pravca od Rakitnog. Ovde smo zatekli i bolnicu 2. proleterske divizije koja je stigla prije nas i razmjestila se u s. Dre`nici. Znali smo da je 2. proleterska brigada dobila zadatak da na u{}u Dreànke likvidira neprijateljsko upori{te Dre`nicu, koju brane Talijani iz jakih utvr|enja. Predve~e su nai{li talijanski bombarderi i bombardovali selo Vrdi gdje se nalazio na{ 1. bataljon. Imali smo 3 mrtva i 6 ranjenih boraca. Na ovom prostoru brigada je bila u rezervi divizije, jer je 2. proleterska brigada dobila zadatak da izvr{i napad na Dre`nicu dok je 4. crnogorska brigada bila orijentisana prema Jablanici. (...) No, u Vrde su najprije upali ~etnici, tijekom njihovih poznatih pokolja u {irem podru~ju Jablanice i njezinoga zale|a, 1942., a i poslije bi se pojavljivali, i ljudi su tada prvi put masovno napus-
Hodopisi Dragana Marijanovi}a (21)
Selo Vrdi deseterac tvrdi

Vrdi su selo koje se ~esto spominje samo kada do|u ratovi, te kada postane va`nom kotom za obranu ili osvajanje, a ovom selu je to redovita sudbina u ratovima
tili ovo selo, a oni koji nisu uspjeli danas se mogu na}i po grobljima.
Neka`njeni zlo~in
U posljednjem ratu selo Vrdi i visovi i ~uke koje ga okruùju, te klanci koji se ispod njega spu{taju do puta prema Dreànki i selima uz nju, bili su glavnim ciljem operacije kodirane kao Neretva 93; Armija BiH èstoko je napala {ire podru~je, svaka rije~ va`na za ovu operaciju ve} je izgovorena u Haagu pa ni{ta novoga nemam dodati, tek, hrvatske snage obranile su ovo podru~je, bitka je bila krvava, ginuli su vojnici s obje strane, mine su dizale tijela u nebo, ali cijela ova pri~a ipak }e se pamtiti po gnusnom zlo~inu nad desecima hrvatskih civila u nedalekom selu Grabovica, {to je jo{ sudski neka`njeno, a i unutar samih bo{nja~kih vojnih i politi~kih krugova, jo{ se odgovornosti prebacuju kao vru} krumpir iz ruke u ruku, i `rtve jo{ ~ekaju pravdu. Ako `rtve imaju i{ta od toga. Bo{njacima su Vrdi bili va`ni zbog deblokade Mostara sa ove strane, spominjao se i izlazak jedinica Armije BiH na dràvne granice; ukratko se taj plan pokazao preambicioznim pa samim tim i neuspjelim, ali strate{ki gledano, on se mogao i o~ekivati, jer su sela uz Dreànku i dio ceste M-17 bili pod stalnim nadzorom topni{tva HVO-a, dakle, sve {to je bilo va`no Armiji BiH, bilo je va`no i za HVO, a kad je vojnicima ne{to preva`no, onda glavama pla}aju uglavnom
civili. U Vrdima zatje~em spomenik momcima iz Gruda, koji su tu ostavili mlade ìvote, a nakon ove bitke, civili su svuda stradavali, protjerivani i maltretirani sa svake strane, i mir potpisan po~etkom sljede}e godine zaustavio je krvarenje, ali ne i zacjeljivanje rana. To obi~no traje dugo, a kad se ratovi ponavljaju, onda nikada ni ne prestane. Vrdi su nekada bili iznimno napu~eno selo. 370 ljudi je do rata ìvjelo tu. Unato~ surovosti ambijenta, ovdje se proizvodilo puno mlijeka, sira, meda i sto~arstvo je bilo glavna pre-
Dru{tvena nadgradnja proizlazi iz baze, tj. iz na~ina proizvodnje, rekao bi sociolog, a na{ na~in proizvodnje je bio sto~arski i zemljoradni~ki. Obra|ivao se svaki komadi} zemlje od kamena otet, i motikom i ralom. Dok su pastiri iz susjednih sela, te mnogih sela iz zapadne Hercegovine, u ljetnim mjesecima, sa svojim stadima prtljali i do visokih vrhova i so~nih pa{njaka daleke ^vrsnice, mi smo imali na raspolaganju cjelokupnu isto~nu stranu na{e planine âbulje, s izgra|enim pastirskim naseljima na njenim padinama; Vlaka, Rupe, Pova~a, Nugle,
OPERACIJA NERETVA 93 U posljednjem ratu selo Vrdi i visovi i ~uke koje ga okruùju, te klanci koji se ispod njega spu{taju do puta prema Dreànki i selima uz nju, bili su glavnim ciljem operacije kodirane kao Neretva 93
okupacija. Uglavnom je to bila stoka sitnog zuba, ovce i poneka koza, a kravu je svatko imao za svoje potrebe. Konje svakako... âk je i {kola bila puna |aka. Trajalo je to sve tamo do sedamdesetih, kada su mla|i po~eli zamje}ivati da je bolje stajati za strojem osam sati dnevno, u gradu, nego sa stadom cijeli dan u planini. Tako ljudi po~inju ìvjeti bolje, ali sela umiru. O ljepotama i na~inu ìvota ovdje, Vr|anin @arko Mari} pi{e: U stare obi~aje na{eg malog mista, moèmo smjestiti i popularna prtljanja. Iz potrebe za svjeìm pa{njacima proizlazila su i prtljanja u planinu, kao i cjelokupni ìvot ~ovjeka na{ega kraja. Bunja, Vratinci, Sridnja gora, @eljetu{... 10-ak kilometara {irok i 20-ak km duga~ak prostor od Neretve do vrhova âbulje je, prema dràvnom katastru pripadao, a valjda pripada i danas, na{em selu. Prtljalo se obi~no, nekoliko dana prije Ivanjdana, ~im bi se u selu zatvorila {kola. U selu su ostajala stara ~eljad, brinu}i se o krmadi, koko{ima, ~elama itd. Nisam vam ja dico vi{e za prtljanja. Slaba sam na nogama. Bio bi odgovor starijeg ~eljadeta. U planinskim sidnim ku}ama, pojatama, torovima, i oko njih, bi i mijaukalo, i lajalo, i kako}alo, i kukurikalo, i rok}alo, i blejalo, i mukalo, i rzalo, i revalo...
Eto, tako nekad bilo, a danas, evo, cijelim putem nikoga nisam sreo, dobro, nedjelja je, ve} je kasno popodne, ali nemam koga pitati za put prema Dre`nici; dvojicu dje~aka uspio sam nekako susti}i i pitati kuda }u do Dre`nice, a fakin~i}i su mi odgovorili, ne prestaju}i s trkom, I|i kud i drugi i|u! Mo`da su njihovi roditelji poha|ali ovu staru {kolu, ba{ veliku za ovako zaba~eno selo. Sada, zapravo tko zna otkada, propada. Oko stotinu ljudi danas ìve ovdje, vidim neke nove ku}e i obra|ivane vrtove, i to lijepo izgleda. Lijepo je kada se ljudi vra}aju, umorni od svih drugih ìvota koje su nastojali ìvjeti drugdje. Obradive zemlje je malo, premalo, i sva se obra|uje. Vrdi sa zaselcima biljeè do dvadeset prezimena, i svako sam ~uo u Mostaru. Priroda je tu prelijepa, upravo onakva kakvu zati~emo u mjestima kroz koja }emo samo pro}i, uzdahnuti pri pomisli na ovako miran ìvot u njima, i nestati glavom bez obzira! Ovdje i sve}enici i lije~nici dolaze po potrebi. Ni{ta tu, osim starih pri~a, nije stalno. Vikendom je vjerojatno ne{to ìvlje, a onda se svatko prepusti svojoj samo}i. înjenica je da ljudi tu doìvljavaju duboku starost i da mnogi od njih ne èle svoje posljednje godine skon~ati u sku~enim stanovima njihovih potomaka po Mostaru ili drugdje. Na ovim visinama ljudi su veliki vjernici. Dolazak sve}enika njima predstavlja praznik. Tada se okupe u crkvici, i, uz
molitvu se jednom tjedno i susre}u. Premda, prolaznik nikada ne bi rekao da iza svih tih kamenih zidova i starih krovova itko di{e. Tu se ìvi usporeno. Susre}em napokon jednog kamiondìju, do{ao je iza mene, istovario pred jednu ku}u neku robu, on je dakle seoski dostavlja~, brzo je to istovareno: bra{no, pi}e, cigarete, svakakve potrep{tine, pa sam i njega pitao kuda do Dre`nice, i veseljak mi je rekao samo za mnom!, da, ali se moram zaustavljati zbog fotografija. Uostalom, koji god put se obara prema kanjonu, taj je moj, logi~no sam zaklju~io. Kamion~i} je svirao pokraj svake ku}e. I njemu se ljudi raduju mo`da i vi{e nego sve}eniku! Molitva je molitva, ali bra{no je bra{no!
Kilometarski ep
Vrde se puno spominjalo i pro{le zime, kada je pod onim stra{nim snijegom selo sviklo na nj, ostalo dugo odsje~eno, pa je u Mostaru bila glavna vijest da su hrabri momci hercegova~ke i mostarske gorske slu`be spa{avanja uspjeli probiti put do Vrdi. Selo je bilo najduè zameteno na cijelom podru~ju. Ovo selo ìvi je muzej pod nebom, sve ukazuje na nekada{nji na~in ìvota u ovakvim uvjetima, i ku}e, i pojate, i alatke, sve je nekako staro i u sjetnom truljenju. Selo je puno i pri~a o vilama i vilenjacima, Turcima i hajducima, a najpoznatiji hajduk bio je neki Pavle, koji se krio po ovda{njim spiljama, pred
stalnim potjerama koje su se za njim penjale od Dre`nice. Legendarni Markan, Marko Golemac, ljudina koji ìvot preta~e u vrlo (ìv)opisne deseterce, u jednom kilometarskom epu, mo`da najzornije opisao je ìvot ovdje, povezanost Vrdi sa selima uz Neretvu, sa Donjom Dre`nicom i prugom, te o nevolji koja }e ih sve ovdje zadesiti: Na tisu}u i devet stotina/Devedeset deveta godina./Ja odlu~ih sa âbulje tvrde/Da opi{em na{e selo Vrde./Po âbulji kada sunce grane/Tu su Vrde sa isto~ne strane./Tude ljudi poodavna ìve/Nemaju}i kakve perspektive./Tu su bile sve godine te{ke/Do Dre`nice i{lo je se pje{ke./Mora{ ustat u tri sata no}i/Da bi mogo do stanice do}i./Onog jada, Boè, tebi hvala/Nako mokar ~ekati lokala/Kad okrenu me}ave i bure/Znade kasnit i po dvije ure./Pa se tako smrzavaj i guri/Dok ti Ibri} malo ~aja spuri./Tako djeca zanate nam u~e/A stariji zara|uju pla}e./Vazda nekog vidjet }e{ u vlaku/Il po danu il po mrklom mraku./Nije moglo vako i}i dalje,/Ljudi uzmu poluge i malje./Put probi{e na sto ìvih muka/Do Dre`nice trinaest okuka./Ljudi kaù to je na{a sri}a/Da nam moè izi} barem fi}a./Kad jezero Dre`nicu potopi/U Mostaru sporazum se sklopi:/Put }e pravit preko Tramo{njika/To nam bi{e velika prilika./Pa nam na{u ispuni{e èlju/Napravi{e i most u naselju./Imali smo odozdol i struju,/Dobro znali Omera i Muju./Ljudi su se me|usobno znali/Jer smo tuda vazda putovali/Sve do ovog nesretnoga rata/Izgubismo sve jednoga sata./Sada nema ni struje ni puta/Kud }e{ sada, rano moja ljuta./Zemlja tvrda, a nebo visoko/Sve mi suza navire na oko. (...) E, pa odoh ja do Dre`nice, niza tih trinaest Markanovih okuka, ne znaju}i da gorima u ìvotu nisam pro{ao...
(Nastavlja se)
34 Pogledi Reagiranje
Historija se ne moè prekrajati

Ambasador Narodne Republike Kine u Bosni i Hercegovini reagirao je na reagiranje svog japanskog kolege u na{oj zemlji: tekst je obiman i Oslobo|enje ga donosi po{tuju}i poriv dvojice uglednih ~lanova diplomatskog kora u Bosni i Hercegovini da iznesu stavove svojih zemalja o me|usobnim spornim pitanjima
otok jasno zabiljeèn kao kineska teritorija. Stoga se tvrdnja da je 1884. Japanac bio prvi koji je stupio na taj otok, otkrio da je nenaseljen i zaklju~io da je terra nullius ili ni~ija zemlja, uop{te ne poklapa sa ~injenicom da je Kina i ranije posjedovala i upravljala Diaoyu otokom. @elio bih posebno ista}i ovdje da nenaseljen ne zna~i ni~ija zemlja. Svima je poznata ~injenica da je Japan oto~na dràva koju sa~injava vi{e od 3.900 otoka, i mnogi od njih su nenaseljeni. Da li onda, po logici japanske strane, njihovi nenaseljeni otoci mogu biti jednostavno progla{eni tu|om teritorijom? 2. Kako je izjavio ambasador Japana, ~injenica da je Meiji vlada dala odobrenje nekom stanovniku za odre|ene privredne aktivnosti je dokaz japanske pravomo}ne kontrole nad tim oto~jem . Ako je prvi dokaz, takozvana ni~ija zemlja neosnovan, onda je ovaj dokaz jednostavno besmislen. Vlasnik Diaoyu otoka je Kina, a ne Japan i to je jasna ~injenica. Japanci su ukrali Diaoyu otok od Kine, misle}i da }e mijenjanjem naziva ostrvo postati njihovo. Prema rije~ima ambasadora Japana, njihovo davanje dozvole zna~i da posjeduju suverenitet nad ostrvom. Bojim se da stvar nije tako jednostavna. To je kao da lopov ukrade auto, promijeni mu tablice i potom da ovla{tenje drugome da ga koristi pa time dokaè svoje vlasni{tvo nad autom. Takva tvrdnja je jednostavno varanje sebe i drugih. Nadalje, da vidimo kako je Japan ukrao Diaoyu ostrvo: Poslije 1884. japanska vlada je otpremila tajne misije za utvr|ivanje ~injenica na otok Diaoyu i poku{ala da izvr{i invaziju i zauzme taj otok. Upravitelj Okinawa prefekture je u septembru 1885, novembru 1893. itd. vi{e puta u tajnosti poslao izvje{taj ministru unutra{njih poslova, sa prijedlogom da se Diaoyu otok uklju~i u njihovu teritoriju. U cijelom tom procesu, Japanu je bilo veoma jasno da ovo ostrvo pripada Kini. Me|utim, strahuju}i od reakcije Kine, nije se usudio da poduzme dalje korake. Sve do kraja 1894, kada je poraz Qing dvora bio gotovo siguran, japanska vlada je procijenila da su se uvjeti sada promijenili i donijela odluku da postavi znakove suvereniteta na otoku Diaoyu i da ga uklju~i u teritorij Japana. Japanska vlada tajno je donijela rezoluciju 14. januara 1895. da stavi Diaoyu otok pod jurisdikciju Okinawa prefekture. Zvani~ni dokumenti Japana pokazuju da od vremena misija za utvr|ivanje ~injenica na otoku Diaoyu 1885. do okupacije otoka 1895, Japan je konzistentno djelovao u tajnosti, bez javnog obznanjivanja svojih djela. Ovo dodatno dokazuje da te`nja Japana ka suverenitetu nad Diaoyu otokom nema zakonsko dejstvo prema me|unarodnom pravu. Japan je jednostavno ukrao otok Diaoyu. 3. Prema tvrdnjama ambasadora Japana, Kina nije iskazala prigovor na sporazum iz San Francisca; ugovor koji su 17. juna 1971. potpisali Japan i SAD jasno potvr|uje da je Diaoyu otok strument o bezuvjetnoj predaji Japana koji je potpisao japanski ministar vanjskih poslova Mamoru Shigemitsu po naredbi i u ime japanskog cara i japanske vlade, a onda gen. Yoshijiro Umezu po naredbi i u ime japanskog carskog generalnog {taba sa predstavnicima Sjedinjenih Ameri~kih Dràva, Kine, Velike Britanije, SSSR-a i drugih zemalja pobjednica. [esta ta~ka Instrumenta o bezuvjetnoj predaji kaè: Ovim se obavezujemo caru, vladi Japana i njihovim nasljednicima da }emo provesti odredbe Potsdamske deklaracije u dobroj vjeri i da }emo izdati bilo koja nare|enja i poduzeti bilo koje korake koje zahtijeva vrhovni komandant savezni~kih sila ili bilo koji izabrani predstavnik savezni~kih sila, s ciljem da Deklaracija stupi na snagu. Kairska deklaracija iz decembra 1943, Proklamacija iz Potsdama iz jula 1945, kao i Dokument o predaji Japana iz septembra 1945,
Pi{e: Wang Fuguo
mbasador Japana u BiH gospodin Hideo Yamazaki je 14. novembra objavio autorski ~lanak na 11. strani Oslobo|enja u kojem je izjavio da je Diaoyu otok nerazdvojiv dio teritorije Japana i naveo takozvane historijske, zakonske ~injenice kao {to su: da je Diaoyu otok nenaseljena i ni~ija zemlja, da kineska strana nije uputila prigovor na sporazum iz San Francisca i da prilikom normalizacije odnosa izme|u Kine i Japana 1971. nije postignut konsenzus da se spor oko Diaoyua odgodi i sl. Moram ista}i da su navodni dokazi koje je iznio ambasador Japana, u historijskom smislu, u suprotnosti sa ~injenicama, u zakonskom smislu neosnovani. U Kini ima jedna stara izreka koja kaè Nekulturno je ne odgovoriti na poziv; kad ve} japanski ambasador ima interesovanje da raspravlja o ovoj temi, osje}am se pozvanim da odgovorim, kako bih predstavio pravu istinu. 1. Ambasador Japana je u svom tekstu izjavio da su njihova istraìvanja potvrdila da je otok Diaoyu nenaseljen i da je terra nullius - ni~ija zemlja. Diaoyu je otok vezan za kineski Tajvan. Kinezi su ga prvi otkrili i imenovali. Najranija evidencija o imenu Diaoyu je zabiljeèna u kineskoj historijskoj knjizi koja je objavljena 1403. Jo{ u ranim godinama dinastije Ming (1368-1644), Kina je stavila otok Diaoyu pod svoju obalnu odbranu. Dinastija Qing (1644-1912) ne samo da je stavila Diaoyu ostrvo pod obalnu odbranu nego ga je i jasno stavila pod administrativnu upravu lokalne vlasti Tajvana. A najranija japanska evidencija o Diaoyu ostrvu spominje se u historijskom dokumentu tek 1785. i tu je Diaoyu
RATNA PRO[LOST Kina je `rtva fa{izma; tokom osam godina, od 1937. do 1945, japanski okupatori su opusto{ili ve}inu kineskih provincija, ranjenih i ubijenih Kineza je bilo vi{e od 35 miliona, direktna i indirektna materijalna {teta je iznosila 62 milijarde dolara. Vi{e od 10 miliona Kineza je oteto u Japanu kao radna snaga bez ikakvih prava... U periodu japanske agresije, od 1874. do 1945, Kinezi koji nisu umrli prirodnom smr}u brojali su 280 miliona, a ekonomska {teta iznosila je 50 hiljada milijardi dolara
teritorij Japana i vlasti Kine i Tajvana su po~ele svojatati Diaoyu otok tek poslije 1968. @elio bih da naglasim da je Japan bio ~lanica Sila osovine i zemlja gubitnik u Drugom svjetskom ratu. Kada ve} ambasador Japana sam spominje ovu ne~asnu historiju, onda bih pomogao japanskoj strani da ponovo prou~i tada{nju situaciju. 10. avgusta 1945. japanska vlada je samoinicijativno uputila notu o predaji rata i prihvatila sporazum iz Potsdama. 15. avgusta japanski car Hirohito se preko radija obratio narodu te u carskoj objavi okon~anja rata prihvatio Zajedni~ku deklaraciju Amerike, Britanije, Kine i SSSR-a . 2. septembra cijeli svijet je svjedo~io historijsku scenu: na ratnom brodu Missouri u Tokijskom zaljevu potpisan je Injasno su naveli da sve teritorije koje je Japan ukrao od Kineza, kao {to su Manchuria, Formosa (Tajvan) i Pescadores, moraju biti vra}ene Republici Kini. Japan }e tako|er biti izba~en iz svih ostalih podru~ja koje je uzeo nasiljem i pohlepom . Ovo su glavni me|unarodnopravni dokumenti kojima se odre|uje poslijeratni me|unarodni poredak i prema ovim dokumentima Diaoyu otok je ve} vra}en Kini kao vezani otok Tajvana. înjenica da Kina uìva suverenitet nad tim otokom ima neoborivu me|unarodnu zakonsku osnovu. U sada{njem sporu oko Diaoyu otoka, Japan, sa jedne strane, namjerno izbjegava me|unarodnopravne dokumente kojima se odre|uje poslijeratni me|unarodni poredak kao {to su Deklaracija iz Kaira i Proklamacija iz Potsda-
ma, a sa druge strane, koriste}i sporazum iz San Francisca iz 1951, tvrdi da Diaoyu otok ne pripada teritoriji koju Japan treba napustiti po ~lanu 2 sporazuma iz San Francisca, ve} prema ~lanu 3 tog sporazuma, on treba biti stavljen pod ameri~ko starateljstvo i pripada teritoriji koja treba biti vra}ena Japanu prema sporazumu o vra}anju Okinawe. 18. septembra 1951. ministar vanjskih poslova Zhou Enlai u sve~anoj izjavi je rekao: Sporazum koji je potpisala ameri~ka vlada sa Japanom na sastanku u San Franciscu je bio bez prisustva Narodne Republike Kine... Centralna narodna vlast Kine smatra taj sporazum nelegalnim i nevaè}im i ni pod kojim uvjetom ga ne}e priznati . Stoga Kina nije obavezna prema sporazumu iz San Francisca i taj sporazum uop{te nije zakonski osnov za rje{avanje teritorijalnih sporova izme|u Kine i Japana. To {to Japan uzima taj sporazum koji uop{te nema zakonski efekat za Kinu je besmisleno. Dalji razvoj situacije poslije potpisivanja sporazuma iz San Francisca, tako|er dokazuje da postoji spor oko suvereniteta nad Diaoyu otokom. U oktobru 1971. ameri~ka administracija izjavila je da Sjedinjene Dràve vjeruju da vra}anje administrativnih prava nad tim oto~i}ima Japanu, od kojeg su prava primljena, ni na koji na~in ne moè prejudicirati temeljne tvrdnje. U novembru iste godine, prilikom ratifikacije sporazuma o vra}anju Okinawe, ameri~ki State Department napomenuo je da Sjedinjene Ameri~ke Dràve imaju neutralan stav kada je u pitanju natjecanje izme|u Japana i Kine za oto~i}e, uprkos povratu administrativnih prava nad oto~i}ima Japanu. Posljednjih godina, uklju~uju}i zao{travanje teritorijalnog spora izme|u Kine i Japana ove godine, ameri~ka strana se u vi{e navrata izjasnila da je tada Japanu samo vra}eno administrativno pravo, a kada je u pitanju teritorijalna pripadnost, Amerika ima neutralan stav. To s jedne strane tako|er pokazuje da je tvrdnja japanske strane da ne postoji spor oko suvereniteta nad Diaoyu otokom neosnovana, ina~e kako se moè druga~ije objasniti administrativno pravo i neutralan stav ameri~ke strane?
Razgovor premijera Tanakaa i Enlaia iz 1972. o otoku Diaoyu prilikom uspostavljanja dip
Pogledi 35
je jeste konsenzus koji su lideri dvije zemlje postigli. Tada{nji japanski mediji su tako prenijeli i japanska vlada je tako javno izloìla . Ako se japanska strana pravi da ne vidi kineske ~eli~ne dokaze, onda kako reaguju na izjave doma}e zvani~nice? Sve gore navedeno pokazuje da je jasna ~injenica da postoji konsenzus o odga|anju pitanja Diaoyu otoka. Japan se pokazao kao zemlja koja se usu|uje da mijenja i pori~e mjerodavne historijske spise stare samo nekoliko decenija. âk se usudio da izmijeni ne{to {to je stavljeno crno na bijelo u historiji. Ima li ne{to {to se Japan ne usu|uje da u~ini? 5. Ambasador Japana je izjavio u ~lanku da je odnos Japana sa Kinom jedan od najva`nijih bilateralnih odnosa i neka Isto~no kinesko more bude more mira, Japanska vlada je tvrdila ne moèmo ustupiti ono {to ne moèmo ustupiti i da bi Japan trebao uloìti bezrezervni napor da oja~a svoju za{titu voda oko Senkaku otoka . Desni~arske snage Japana su tako|er zahtijevale gradnju objekata na otoku Diaoyu u cilju ja~anja sposobnosti Japana da se suprotstavi Kini. Tokom sjednice Generalne skup{tine UN-a, japanski premijer Yoshihiko Noda nadugo i na{iroko je govorio o takozvanom zakonskom dokazu japanskog suvereniteta nad Diaoyu otokom i insistirao na tome da ne postoji spor izme|u Japana i Kine po ovom pitanju. Ministarstvo vanjskih poslova Japana sastavilo je dokumente pod nazivom Tri istine o Senkaku otocima kako bi saèlo stav Japana i dalo upute japanskim ambasadama da u skladu s tim komunu. Japan poslije rata nije èlio duboko i ispravno uraditi samorefleksiju o svojoj okupacijskoj historiji, niti likvidirati militarizam; jo{ drì nekada{nji kolonijalisti~ki mentalitet, ignori{e me|unarodne rezolucije u Drugom svjetskom ratu i progla{ava Diaoyu otok njihovom teritorijom. To je grubo naru{avanje na~ela i principa Povelje Ujedinjenih nacija. Su{tina je da Japan ne èli da se preispita za svoj militarizam i okupacijsku historiju, stalno poku{ava da negira ishod svjetskog antifa{isti~kog rata i izaziva poslijeratni me|unarodni poredak. 1970. godine, za vrijeme zvani~ne posjete Var{avi, njema~ki kancelar Willy Brandt posjetio je Var{avski geto, poloìo vijenac na spomenik `rtvama nacizma, kleknuo na koljena i time se izvinio `rtvama Drugog svjetskog rata. svjetski rat nanio ~ovje~anstvu se ne smije zaboraviti. Kina je `rtva fa{izma; tokom osam godina, od 1937. do 1945, japanski okupatori su opusto{ili ve}inu kineskih provincija, ranjenih i ubijenih Kineza je bilo vi{e od 35 miliona, direktna i indirektna materijalna {teta je iznosila 62 milijarde dolara. Vi{e od 10 miliona Kineza je oteto u Japanu kao radna snaga bez ikakvih prava... U periodu japanske agresije, od 1874. do 1945, Kinezi koji nisu umrli prirodnom smr}u brojali su 280 miliona, a ekonomska {teta iznosila je 50 hiljada milijardi dolara. Poslije okupacije grada Nanjinga, 13. decembra 1937, japanska okupacijska armija je u gradu i na periferijama vr{ila te{ke ratne zlo~ine kao {to su: pokolj, plja~ka, silovanje itd. i to je trajalo punih 6 nedjelja. 300 hiljada kineskih civila i ratnih zarobljenika je kolektivno ubijeno, tre}ina grada Nanjinga je potpuno uni{tena vatrom koju je zapalila japanska okupacijska armija. Sli~no Kini, sve zemlje biv{e Jugoslavije, uklju~uju}i BiH, pretrpjele su ogromnu `rtvu i dale veliki doprinos svjetskoj antifa{isti~koj borbi i imaju sli~na osje}anja prema Drugom svjetskom ratu. Potvr|ivanje ishoda svjetske antifa{isti~ke borbe, ~uvanje poslijeratnog me|unarodnog poretka, odbrana na~ela i principa Povelje Ujedinjenih naroda, zajedni~ka je obaveza cijele me|unarodne zajednice. Iskrenost i hrabrost koju je njema~ki kancelar pokazao padanjem na koljena je ponovo osigurala po{tovanje njema~kom narodu. Za razliku od Njema~ke, Japan, koji je tako|er bio gubitnik rata, jo{ nosi svoje historijsko breme i nedostaje mu istinska samorefleksija, nikada se nije iskreno izvinio i pritom jo{ poku{ava izvrnuti historiju. Stoga Japan ne samo da te{ko dobija povjerenje susjednih dràva ve} ne}e dobiti ni oprost naroda cijelog svijeta. Na kraju, dozvolite mi da jo{ jednom citiram rije~i japanskog ambasadora: Neka Isto~no kinesko more bude more mira, prijateljstva i saradnje. Kao {to je ambasador rekao, Diaoyu otok i susjedni oto~i}i se nalaze na Isto~nom kineskom moru. Ovdje bih volio da ponovim da su oni inherentni dio kineske teritorije i Kina uìva neosporiv suverenitet nad njima, bilo u historijskom, geografskom ili zakonskom smislu. Sve {to je Japan u~inio dosad, gruba je povreda suvereniteta i teritorijalnog integriteta Kine, povreda osje}anja milijardu i 300 miliona stanovnika Kine. Da li }e Isto~no kinesko more stvarno postati more mira, saradnje i prijateljstva zavisi od toga da li }e Japan, polaze}i od po{tivanja historije, snositi historijsku odgovornost, ispravno procijeniti situaciju, duboko se preispitati i donijeti politi~ke odluke u kojima hrabro priznaje svoju krivicu. Japan treba su{tinskim postupcima ispraviti svoja dosada{nja pogre{na djela i zaustaviti radnje koje {tete suverenitetu i teritorijalnom integritetu Kine.
4. Ambasador Japana je izjavio u ~lanku kako Kina i Japan nisu postigli konsenzus tokom pregovora o normalizaciji odnosa 1971. da odgode spor oko Diaoyu otoka. O ovoj ta~ki predlaèm ambasadoru Japana da ponovo pogleda mjerodavne historijske materijale kao {to je tada{nji zapis sa sastanka. Poznato je da su Zajedni~kom kinesko-japanskom izjavom (1972) i Sino-japanskim sporazumom o miru i prijateljstvu (1978), Kina i Japan napokon okon~ali ratno stanje i normalizirali bilateralne odnose. Ova dva dokumenta napravila su bilateralnu zakonsku osnovu za rje{avanje poslijeratnog vlasni{tva relevantnih teritorija izme|u Kine i Japana. Tokom pregovora za potpisivanje Zajedni~ke kineskojapanske izjave i Sino-japanskog sporazuma o miru i prijateljstvu, lideri Kine i Japana, vode}i ra~una o ve}im interesima bilateralnih odnosa, odlu~ili su da tada ne uklju~e pitanje otoka Diaoyu i da njegovo rje{avanje ostave za kasnije. Me|utim, ovo ne moè biti izgovor za japansku stranu da poslije pori~e svoju opredijeljenost. Razgovor premijera Kakuei Tanakaa i premijera Zhou Enlaia iz 1972. o otoku Diaoyu prilikom uspostavljanja diplomatskih odnosa izme|u Kine i Japana jasno pokazuje da je ve} postignut konsenzus izme|u dvije zemlje. U oktobru 1978. dopremijer Deng Xiaoping je posjetio Japan radi razmjene instrumenata ratifikacije Sino-japanskog sporazuma o miru i prijateljstvu. Komentari{u}i pitanje Diaoyu otoka na konferenciji za {tampu nakon razgovora sa premijerom Japana Takeo Fukudaom, gdin. Deng je rekao: Kada su Kina i Japan normalizirali odnose, obje zemlje su se dogovorile da ne uklju~uju ovo pitanje. Kada smo pregovarali Sino-japanski sporazum o miru i prijateljstvu, tako|er smo se dogovorili da se ne bavimo ovim pitanjem. Mislimo da je pametnije da to pitanje ostavimo po strani neko vrijeme ako nismo u stanju da premostimo na{e razlike. Uredu je da takvo pitanje privremeno odgodimo ako na{a generacija nema dovoljno mudrosti da ga rije{i. Slijede}a generacija }e imati vi{e mudrosti i siguran sam da }e u kona~nici na}i rje{enje koje je prihvatljivo za obje strane. Niko sa japanske strane nije se ovome usprotivio. Gdin. Zhang Xiangshan, koji je sluìo kao savjetnik u kineskom ministarstvu vanjskih poslova, i mnogi drugi, kako u Kini, tako i u Japanu, bili su li~no uklju~eni ili su svjedo~ili ovim historijskim epizodama oko pregovora za normalizaciju kinesko-japanskih odnosa i zaklju~ivanja Sino-japanskog sporazuma o miru i prijateljstvu. Svako od njih je prepri~ao ove historijske ~injenice na svoj na~in. 28. oktobra ove godine, k}erka biv{eg premijera Kakuei Tanakaa, gospo|a Tanaka Makiko, biv{a ministrica vanjskih poslova i sada{nja ministrica za obrazovanje, na pres-konferenciji za kineske i japanske medije izjavila je da odga|anje pitanja Diaoyu za kasni-
Diaoyu: Najve}i otok u arhipelagu razmimoilaènja Kine i Japana
saradnje i prijateljstva. Ali ove naoko suzdràne i konstruktivne geste ne mogu zamaskirati prave namjere i nemir Japana. 10. septembra japanska vlada je najavila odluku da kupi kineski otok Diaoyu i njegove vezane otoke Nanxiao Dao i Beixiao Dao, u poku{aju da ih nacionalizira. Na tragu toga, kineska vlada je izrazila zvani~ni stav i usvojila sna`ne protumjere, kineski narod izrazio je o{tro ogor~enje i pokazao ogromnu kohezivnost protiv ovog postupka japanske strane, a glas pravde i velika uzbuna ~ula se i u me|unarodnoj zajednici. Sve ovo zajedno zadalo je ozbiljan udarac aroganciji japanske strane. Ipak, Japan je tvrdoglavo odbio da ispravi svoj pogre{an stav. Naprotiv, nastavio je poduzimati beskrupulozne korake u kr{enju kineskog teritorijalnog suvereniteta i izazivanju poslijeratnog me|unarodnog poretka.
niciraju sa zemljama doma}inima. Ministarstvo vanjskih poslova Japana je tako|er zahtijevalo dodatnih 600 miliona jena u svom budètu u narednoj fiskalnoj godini, koji }e biti kori{teni za finansiranje propagande i istraìva~kih aktivnosti radi odbrane japanske teritorije . Odre|eni japanski mediji posegli su za podlim ~inom izmi{ljanja pri~a kako bi stvorili utisak da i druge zemlje podràvaju stav Japana. 6. Poku{aj Japana da negira ishod svjetskog antifa{isti~kog rata treba alarmirati cijeli svijet. Nije slu~ajno da Japan izaziva incident po pitanju Diaoyu otoka. Su{tinski razlog jeste da su desni~arske snage u Japanu jo{ popularne i stvaraju klimu za prekrajanje historije. U me|unarodnim medijima ~esto su objavljivani ~lanci koji upozoravaju da svijet treba alarmirati na tendenciju ja~anja desni~arskih snaga u Japa-
Brandt je pao na koljena i time opravdao cijeli njema~ki narod, dok niko iz japanskog politi~kog kruga nije imao sli~an gest izvinjenja za zlo~ine Japana. Suprotno tome, oni javno mijenjaju i bri{u svoju okupacijsku historiju o Drugom svjetskom ratu. Mnogi histori~ari su usporedili poslijeratni Japan sa Njema~kom i dobili jedinstven zaklju~ak - da Japanu nedostaje istinska samorefleksija i iskreno priznanje svojih zlo~ina. [tavi{e, u dana{njem Japanu, Yasukuni sveti{te jo{ ~uva imena najve}ih ratnih zlo~inaca u Drugom svjetskom ratu; visoki zvani~nici japanske vlade i poslanici i dan-danas ga ~esto posje}uju i odaju po~ast ratnim zlo~incima. Ovakav mentalitet je upravo razlog za{to Japan ni danas ne moè istinski podi}i glavu pred azijskim narodima i narodima svijeta. Historija se ne moè izokrenuti. Duboka tragedija koju je Drugi
plomatskih odnosa izme|u Kine i Japana jasno pokazuje da je ve} postignut konsenzus
36 Pogledi OSVRT Nje`ni spol... takore}i
Nemali broj gatara iz BiH uputio se u strane zemlje, mahom u Njema~ku, Austriju, [vedsku. U brojnim tamo{njim novinama nalazi se mno{tvo oglasa o tome kako uspje{no prori~u sudbinu. Nazivaju}i sebe ~esto astrolozima, navode kako mogu pogoditi ovo i ono, jedino, izgleda, ne mogu pogoditi koji put vodi na Balkan. A ni s Balkana
Pi{e: Mirela DAUTBEGOVI]
Gatanje i za izvoz
ASTROLOGIJA
Istok i Zapad u horoskopu
Astrologija (gr~: = + ) se bavi prou~avanjem simboli~kog me|uutjecaja poloàja i kretanja nebeskih tijela i time na zbivanja na Zemlji, te ~ovjekovu osobnost ili slijedove doga|aja. Astrologija nema znanstvenu utemeljenost. Ne poznaje sudbinu, iako joj narod to pripisuje. Astrolo{ka karta (horoskop) izra|uje se prema ta~no odre|enom vremenu i zemljopisnom poloàju, a tuma~enje se bazira na sintezi ~etiri osnovna elementa: planeta deset nebeskih tijela: dva svjetla (Sunce i Mjesec) i osam planeta (Merkur, Venera, Mars, Jupiter, Saturn, Uran, Neptun, Pluton); znakova Zodijaka - dvanaest znakova: Ovan, Bik, Blizanci, Rak, Lav, Djevica, Vaga, [korpion, Strijelac, Jarac, Vodenjak, Ribe; astrolo{kih ku}a dvanaest ku}a koje predstavljaju razli~ita podru~ja ìvota i aspekata - kutna udaljenost izme|u planeta. Na Zapadu je {iroko poznat medijski pojednostavljeni pristup astrologiji, koji ljude dijeli na dvanaest astrolo{kih znakova - prema znaku u kojem se nalazi Sunce u trenutku ro|enja; pa tako imamo 12 sun~evih znakova. Taj oblik kreiran od medija, koji se koristi gore navedenim modelom nastao je po~etkom 20. stolje}a, popularna verzija jednog elementa iz natalne karte koja je i danas vrlo ~esta u novinama. Na Istoku je, pak, popularniji kineski horoskop koji spada me|u najstarije poznate horoskope. Ima dvanaest znakova i unutar svake godine vlada drugi znak. Prema jednoj od legendi, Buda je pred smrt pozvao sve ìvotinje na ispra}aj. Prema drugoj teoriji, pozvao ih je na proslavu Nove godine. Odazvalo se samo 12 ìvotinja: redom su do{li {takor, bik, tigar, zec, zmaj, zmija, konj, koza, majmun, pijetao, pas i svinja. Kako bi nagradio njihov dolazak, svaku godinu nazvao je po jednoj od tih ìvotinja. Kako kineska Nova godina ne zapo~inje kalendarski kao u zapadnoj civilizaciji, tako se to odraàva i na znake. Kineska astrologija bazira se na mjese~evom ciklusu. Po~etak godine uobi~ajeno pada u drugom mjesecu, ali svake godine pada na drugi dan. Pored osnovnih znakova, u kineskom horoskopu veoma su bitni i elementi drvo, metal, voda, vatra i zemlja, te energije: Jing i Jang. Oni predstavljaju suprotnosti ali su nerazdvojni, tj. jedan pol bez drugog ne moè.
pri~i koja slijedi rije~ je o gatanju, vra~anju, bajanju, odnosno, kako ko voli, proricanju sudbine (naivnom) narodu, pa ko se boji, neka odmah na po~etku odustane. To je uzelo toliko maha da se u kasnim ve~ernjim satima zakupljuju i termini na ovda{njim TV kanalima, dodu{e lokalnim i koje malo ko gleda. Ali, svejedno, rije~ je o klasi~nom primjeru varanja naivnih. Mada je propisima, i pravnim i vjerskim, gatanje, odnosno proricanje sudbine, zabranjeno, na to se armija raznih gatara ne obazire. A i ne mora, jer ih niko ne ka`njava niti im pravi ikakve smetnje. Tako zara|uju i TV ku}e koje su im {irom otvorile vrata, a pogotovo snala`ljive tuma~ice sudbina, te, u posljednje vrijeme, i gatari. Tog se posla, evo, u sve ve}em broju prihvataju i mu{karci, {to je po{teno, jer su u nas spolovi ravnopravni. Mislim da cijeli na{ region poznaje srbijanskog gatara Milana Tarota i njegove nepogre{ive savjete: Namaìte ekran majonezom, oti|ite u muzej u Novom Sadu i poljubite lokomotivu, stavite lonac na glavu i okre}ite se u pravcu kazaljke na satu, gospo|o, zovite hitnu, vi umirete... I Milan postade regionalna zvijezda. Ra~unica je jasna - {to vi{e poziva, vi{e njima novca. îm mogu zakupljivati TV kanale i po nekoliko sati kasno nave~er, jasno je da dobro i zara|uju. Sumnje, zapravo, nema jer minut razgovora ko{ta oko tri na{e marke. Iz drugih dràva tri do ~etiri eura, pa ko voli, neka izvoli. Kada ljude pritisne neka nevolja, kada i nada po~ne da spla{njava, ima mnogo onih koji traè pomo} brojnih balkanskih vra~ara ne bi li im ba{ one rije{ile problem - zdravstveni, bra~ni, ljubavni, finansijski... Zove jedna èna i àli se kako joj je k}erka nesretna - niti ima posla, niti momka i pita ho}e li ubudu}e biti kakve sre}e. @ena na TV ekranu po|e mije{ati {arene karte (tarot) i redati ih ispred sebe, potom jednu po jednu prevr}e, a ispred nje su i ~arobna kugla i nekoliko svije}a. Kada je zavr{ila s prevrtanjem karata, ona }e èni: Va{a k}erka ima negativnu energiju. Na jednom dalekom mjestu postoji drvo ìvota. Ja }u do tog drveta spremiti svoju k}erku, koja zna {ta treba s njim uraditi i bi}e sve uredu. Jedna èna pita ho}e li joj sin rije{iti finansijske probleme, druga zove da sazna ima li problema u braku (jer sama, o~ito, to ne moè znati, pa joj treba vidovnjakinja), a tre}a ~uje zvukove no}u i, ispostavi}e se na kraju, to je posje}uje pokojni suprug. Gatare mahom nude optimisti~ne prognoze: Kao bi}e bolje u drugoj polovini naredne godine. Pomenimo jo{ jedan primjer. Zove èna gataru i kaè joj kako joj se privi|a stara ljubav i pita da li }e joj se ta stara ljubav vratiti. Odgovor je uslijedio da nema ni{ta od stare ljubavi, ali da }e ta nesretnica polovinom naredne godine upoznati novu ljubav, bolju od stare. Daj Boè! Balkanske gatare ne miruju. Neke su iz okolnih dràva stigle u Sarajevo. Na dru-
goj strani, nemali broj gatara iz BiH uputio se u strane zemlje, mahom u Njema~ku, Austriju, [vedsku. U brojnim tamo{njim novinama nalazi se mno{tvo oglasa o tome kako uspje{no prori~u sudbinu. Nazivaju}i sebe ~esto astrolozima, navode kako mogu pogoditi ovo i ono, jedino, izgleda, ne mogu pogoditi koji put vodi na Balkan. A ni s Balkana. Gatanje i nadriljekarstvo nisu dakako novijeg datuma. Odvajkada su postojali oni koji su na razne na~ine ljudima proricali sudbinu. Gotovo svako selo je imalo svoju gataru, vra~a. Nekada se to radilo mahom razbacivanjem zrna graha. Pojedine hodè bile su na glasu po pravljenju zapisa. Jedno vrijeme pravi hit bili su bioenergeti~ari koji su toliko bili zaludjeli narod da su ~esto ispred ordinacije pojedinih bioenergeti~ara bili ogromni redovi da je do njih bilo i nemogu}e do}i. Da je bilo onako kako su sebe predstavljali, narod ne bi ni umirao. U Rumuniji, gdje je 85 posto hri{}ana, a po hri{}anstvu je gatanje strogo zabranjeno, veliki je broj gatara, pa je donesen zakon koji nalaè gatarama pla}anje PDVa od 25 posto na prihode. Islam, tako|er, izri~ito zabranjuje svako proricanje, vra~anje, horoskope i sl. U decembru pro{le godine ~itav svijet je {okirala vijest da je
zbog gatanja Saudijki Amini bint Abdul Halim bin Nasser Salem odrubljena glava. Katoli~ka crkva o{tro osu|uje traènje pomo}i od zloduha, du{a pokojnika, vr{enje nekih radnji pomo}u kojih se poku{ava otkriti budu}nost . Mada se smatralo da su Jevreji najve}i opsjenari na svijetu, Mojsije (knjiga V, XVIII, X/XI) je rekao: Neka se ne na|e u tebe koji bi vodio sina svojega ili k}er svoju kroz oganj, ni vra~ar, ni koji gata po zvijezdama, ni koji gata po pticama, ni uro~nik... Ni baja~, ni koji se dogovara sa zlijem duhovima, ni opsjenar, ni koji pita mrtve. Da su kod nas za proricanje sudbine predvi|ene i nov~ane kazne, nave{}emo primjer odluka o prekr{ajima protiv javnog reda i mira op}ina Novo Sarajevo i Trnovo u kojima, uz ostalo, stoji da }e se nov~anom kaznom od 200 (u odluci Op}ine Trnovo od 400) do 600 KM kazniti za prekr{aj onaj ko se bavi vra~anjem, proricanjem sudbine ili sli~nim obmanjivanjem, ko propagira ili na drugi na~in gra|ane poziva ili podsti~e da se podvrgnu vra~anju ili proricanju sudbine, ili ko u vra~anju na bilo koji na~in pomaè licu koje se bavi tim aktivnostima . Ali to je, vidje li smo iz ove pri~e, samo mrtvo slovo na papiru. A kada }e oìvjeti?! Eh, zato bi mo`da trebalo razbaciti tarot!
Pogledi 37
ÂSOPISI
Festival Hrvatske u Francuskoj Izlo`ba Borisa Bu}ana u Parizu
Jesen uz Behar
Iako je tis kan jo{ pro {log mje se ca, iako je u prvoj de ce ni ji pro {lo ga sto lje }a re do vi to izla zio u Sa ra je vu, Be har, kao dvo mje se ~ni ~a so pis za kul tu ru i dru {tve na pi ta nja, da nas ima svo je za gre ba ~ko iz da nje pa va ljda i za to spo ro pu tu je do Sa ra je va. Is ti na, Kul tur no dru {tvo Bo {nja ka Hrvat ske Pre po rod da je ga kom ple tnog i na svo joj in ter netstra ni ci, ali {tam pa je {tam pa, na ro ~i to ka da je ri je~ o ~a so pi su. Stotinu stranica u svom jesenskom ru hu nu di, na ra vno, do vo ljan broj pri ka za i kri ti ka, ka ko i do li ku je ovoj vrsti pu bli ka ci je, ali i za ni mlji ve pri lo ge ka kav je esej Fa ri sa Na ni }a Za {to su bo san ske ku }e sve ru `ni je .U do ba ne ima {ti ne, ka è autor, Bo {nja ci gra de ru `ne ku }e, skla da ju i slu {a ju oga vnu no vo kom po ni ra nu mu zi ku ko ju zo vu na ro dnom, a gra do vi su im sve za pu {te ni ji i prlja vi ji. Dok mnogi od njih nijemo promatraju uru {a va nje sis te ma ja vnog zdrav lja i {ko la i os ta lih uslu ga kao i, vlas titim sme}em, zagu{ene obale rijeka, truhlih zubiju ponosni stoje kraj svojih betonijja - poluzavr{enih stani{ta ko je gri ju na drva i u ~i jim se ne ure|enim dvo ri {ti ma us to bo ~io po neki veliki jeep, terenac, mercedes ili BMW. Gra de oni i ve li ke be to ni zi ra ne dà mi je, je dnu ru `ni ju od dru ge, je dnu nes kla dni ju od dru ge, sva ku vremenski i prostorno proma{enu, ali sve ve }u i pra zni ju. Tu su i uvodni~ki tekst Seada Begovi }a, ko ji se po za ba vio ~i ta njem srpskih Novosti, zapravo polemikom Ivo Josipovi} - Milorad Pupovac, puto pis ci ma si gur no po slas ti ca Nu sre ta Idrizovi}a Po~itelj na granici svjetova , prilozi Filipa Mursela Begovi}a i Edi na Ur ja na Ku ka vi ce o isla mu na Bal ka nu, po tre san tek st Her man na Wil da [ta Sre bre ni ca zna ~i me ni, ro|enom Nijemcu , kao i veliki intervjui s Ru smi rom Aga ~e vi }em i Remyem Qur da nom, Pi smo Zu ki Dùm hu ru i dru gi po et ski gla so vi Admi ra la Ma hi }a, Li ko vno okno Lejle Tabak... I za sami kraj Za{to tone Ve ne ci ja Ab du la ha Si dra na.
Zagreba~ki dizajnerski superstar, ambasador kojeg svi razumiju

Bu}anov plakat s po~etka osamdesetih u doslovnom smislu je negacija plakata, antiplakat, tvrde suorganizatori Bu}anove pari{ke izlo`be iz zagreba~kog Muzeja suvremene umjetnosti
sklopu Festivala Hrvatske u Francuskoj u pari{koj galeriji Le Lieu du Design od 9. novembra traje izlo`ba plakata doajena hrvatskog grafi~kog dizajna Borisa Bu}ana (1947). Ovo je prvo predstavljanje dizajnerskog opusa ovog zagreba~kog slikara i dizajnera svjetskog glasa u Francuskoj. Izloèni su Bu}anovi najbolji radovi iz 80-ih i 90-ih godina kojima je stekao me|unarodnu reputaciju. Upravo u ovom periodu cvjeta njegova suradnja s mnogim doma}im kulturnim institucijama, od zagreba~kog Studentskog kulturnog centra i Dramskog kazali{ta Gavella, do HNK-a Split, Splitskog ljeta i koncertnog programa Radio-televizije Zagreb, kada nastaju
anonimne medijske poruke, uslojava je vlastitim duhovitim intervencijama, nadgra|uje atraktivnim slikarskim i crta~kim elementima. Bu}anov plakat s po~etka osamdesetih u doslovnom smislu je negacija plakata, antiplakat, tvrde suorganizatori Bu}anove pari{ke izlo`be iz zagreba~kog Muzeja suvremene umjetnosti. Jer da za razliku od oca plakata Henrija de Toulouse Lautreca, koji je stotinu godina prije Bu}ana plakatu osigurao zna~enje uli~ne slike , hrvatski umjetnik, kako se navodi, ~ini suprotno, plakat ponovno pretvara u sliku u najdoslovnijem zna~enju te rije~i. Pa se pitaju: Je li jo{ i{ta ostalo od plakata, preciznije, ogla{avanja, u Bu}anovu slu~aju?
se prepoznaju, pogotovo se cijeni njihov poseban {tih, a to je dodir umjetnikove ruke.
Croatie, la voici!
Godine 1980. po~inje raditi plakate nestandardnih, gigantskih dimenzija i rasko{ne slikovnosti, na pari{koj izlo`bi pokazani su najuspje{niji od svih Bu}anovih plakata, njih ukupno 24 velikih dimenzija (2 x 2 metra) koji su svojevremeno realizirani za teatarske predstave HNK-a u Splitu, razne izlo`be kao i koncerte Zagreba~kih simfoni~ara. Izlo`ba plakata Borisa Bu}ana jedan je od najblistavijih trenutaka Festivala Hrvatske u Francuskoj koji se pod nazivom Croatie, la voici! odràva od septembra ove do januara sljede}e godine. Na 45 lokacija u Parizu i ostalim gradovima, u ~etiri mjeseca promovira se 60 sadràja, od ba{tine, vizualnih umjetnosti, glazbe, plesa, filma i arhitekture do politike, gospodarstva, obrazovanja, turizma, gastronomije i sporta. Radi se o dosad najopse`nijem predstavljanju Hrvatske u inozemstvu. Koincidira s ratifikacijom hrvatskog Pristupnog ugovora s Europskom unijom i ulaskom Hrvatske u europsku zajednicu naroda koji se o~ekuje 1. jula 2013. Univerzalne umjetni~ke poruke koje spajaju sve ljude najbolji su put za bolje upoznavanje dràva i ljudi potvr|uje se i u kontekstu ove velike manifestacije. Umjetnici su najuvjerljiviji ambasadori svojih zemalja, poznata je istina, pogotovo kada su to umjetnici snage Borisa Bu}ana, ~ija je izlo`ba dostupna francuskoj publici do 9. januara. Jadranka Dizdar
60 SADR@AJA Na 45 lokacija u Parizu i ostalim gradovima, u ~etiri mjeseca promovira se 60 sadràja, od ba{tine, vizualnih umjetnosti, glazbe, plesa, filma i arhitekture do politike, gospodarstva, obrazovanja, turizma, gastronomije i sporta. Radi se o dosad najopse`nijem predstavljanju Hrvatske u inozemstvu
plakati koje svi pamte, zbog svoje inovativnosti, pogotovo personalizirane umjetni~ke poruke stigli su i do najpresti`nijih svjetskih muzejskih kolekcija poput Museum of Modern Arta (MoMA) New York, Musee des Arts Decoratifsa Pariz i dr. U premijernom predstavljanju francuskoj publici za ovog dizajnera navodi se tako|er da je i po svom vizualnom jeziku i po postupku kriptografiranja poruke, pa ~ak i po oholosti spram publike, Bu}an vi{e aristokrat na provjeri ulice nego glasnik demokratizacije umjetnosti . No sve ove teoreti~arske konstatacije iskomunicirat }e, kako se to ve} kaè u zagreba~koj {atri, ljubitelji umjetnosti na licu mjesta u galeriji Le Lieu du Design, novootvorenom centru ~ija je misija promocija suvremenog dizajna. Ono {to je najva`nije, Bu}anove uli~ne slike odmah
Uli~ne slike
Superstar u podru~ju dizajna, Bu}anu svi priznaju originalnost u pristupu mediju plakata. Ovaj ma{toviti majstor grafi~kog dizajna ulaè napor u istraìvanje problematike
38 Pogledi
Poznati su nam protivnici na Eurobasketu 2013. u Sloveniji
Ko{arka{ka reprezentacija BiH osvojila je prvo mjesto u svojoj kvalifikacionoj grupi
Cilj je jasan, moèmo

Na{a ko{arka{ka reprezentacija, predvo|ena selektorom Aleksandrom Petrovi}em, u duelima sa Litvanijom, Latvijom, Srbijom, Makedonijom i Crnom Gorom u grupi B u Jesenicama traìt }e tri pobjede i prolaz u drugi krug
oma}ini narednog Evropskog prvenstva u ko{arci, Slovenci, iskoristili su ovaj doga|aj i za promociju svojih turisti~kih ljepota. @rijebanje grupa za Eurobasket 2013. izvr{eno je pro{le nedjelje u Koncertnoj dvorani Postojinske jame i ina~e najposje}enijeg vajarskog djela prirode ove vrste u Evropi. No, reklame nikad dosta, pa za{to se svijetu ne predstaviti u najboljem svjetlu. Kao {to je ljubiteljima ko{arke poznato, ali nije naodmet da spomenemo jo{ jednom, ko{arka{ka reprezentacija Bosne i Hercegovine se nakon sjajne igre u kvalifikacijama i osvajanja prvog mjesta u grupi, nalazila u ~etvrtoj jakosnoj grupi. Na izvla~enju je BiH odre|ena u B grupu u kojoj su se ve} nalazile Makedonija, Litvanija i Crna Gora. Zatim je u ovu konkurenciju do{la i Latvija, ali sre}a nije bila ba{ naklonjena kada je iz posljednjeg {e{ira u ovu grupu izvu~ena Srbija, selekcija koja je sa mnogo muka i kroz dodatne kvalifikacije do{la do ovog prvenstva. Mogli smo dobiti i objektivno slabije ekipe ê{ke, [vedske, pa i Izraela, ali kockice su tako pale da }e sljede}e godine u na{oj grupi u Sloveniji biti svojevrsno balkansko-balti~ko prvenstvo.
Kre}e se od Latvije
Mirza Teletovi} je istinski lider ove generacije
Svi me~evi grupe B igra}e se u Jesenicama, u dvorani Podmeàkla ~i-
ji je kapacitet 5.500 mjesta. Poznato je i da prvi susret igramo 4. septembra naredne godine protiv Latvije, ekipe koja nam je dobro poznata iz ovog kvalifikacionog ciklusa. Sje}amo se i ubjedljivog poraza na gostovanju (64:80) i drame u drugom susretu u Skenderiji kada je rezultat u fini{u prevagnuo u na{u korist (87:84). Nakon toga BiH }e igrati sa Srbijom (5. septembar), Crnom Gorom (6. septembar), Makedonijom (8. septembar) i Litvanijom (9. septembar). Plasman u drugu fazu obezbijedi}e prve tri ekipe iz sve ~etiri grupe, kada se prave nove grupe, a ukr{taju se reprezentacije iz grupa A i B, odnosno C i D. Finale je zakazano za 22. septembar u Ljubljani. Cilj koji je pred ovu bh. selekciju na skupu najboljih evropskih reprezentacija postavio selektor Aleksandar Petrovi} je plasman u drugi krug. Prve reakcije nakon `rijeba su bile da se nalazimo u prili~no nezgodnoj grupi, ali optimizma nije manjkalo. Tako je generalni sekretar Ko{arka{kog saveza BiH Harun Mahmutovi}, koji je bio prisutan na `rijebanju grupa, za Fenu izjavio: U na{oj grupi su favoriti Litvanija i Srbija, a sve ostali }e se boriti za tre}u poziciju. Iako je grupa jako te{ka, Bosna i Hercegovina }e igrati u drugom krugu , rekao je Mahmutovi}. Aleksandar Petrovi}, koji }e sa klupe i na Eurobasketu voditi na{u selekciju, bio je po obi~aju prili~no
optimisti~an. U razgovoru za na{ list je rekao: Sve je bilo prema na{im o~ekivanjima, izuzev posljednje kuglice. Ali, `rijeb je takav. Dobili smo Makedoniju iz prvog {e{ira, ali i Srbiju iz zadnjeg. Definitivno, Srbija uz Litvaniju ima renome i potencijal, te su za nijansu ispred ostalih. Ali, to ni{ta ne zna~i, jer su i na najve}im smotrama iznena|enja mogu}a. Na nama je da pripreme koncipiramo na najbolji na~in i da 4. septembra budemo spremni za utakmicu sa Latvijom. Ovaj me~ nam je ekstremno bitan, jer je itekako bitno Prvenstvo otvoriti pobjedom kako bismo dobili dodatno samopouzdanje. Tako|er, u svemu je bitno da nas i povrede zaobi|u , kaè Petrovi}. Selektor ima matematiku koja bi nas odvela u drugi krug, {to je postavio kao cilj i uo~i `rijeba. Za prolaz u drugi krug bit }e nam potrebne tri pobjede. Definitivno, moramo dobiti prvu utakmicu i me~ protiv Makedonije, dok tre}i trijumf moramo traìti u duelima sa Srbijom, Crnom Gorom i Litvanijom , istakao je selektor Petrovi}.
Ko su nam protivnici?
@rijeb nam je bio prili~no naklonjen kada je dodijelio Makedoniju iz prvog {e{ira. Objektivno, mnogo slabiju ekipu od dvostrukog evropskog prvaka [panije, izvanrednih Francuza ili Rusa. Makedonci su,
Pogledi 39
Selektor Aleksandar Petrovi} vodio je tim bez gre{ke
Velika pobjeda ostvarena je protiv Gruzije u gostima
ga i ostvariti
predvo|eni playmakerom Boom McCalebbom, na pro{lom {ampionatu u Litvaniji iznenadili sve odli~nim igrama. Izbacili su tada doma}ine Litvance i tek u polufinalu su poraèni od kasnijeg prvaka [panije. Makedonija nije na{im ko{arka{ima nepoznat protivnik i nikada nije bilo sa njom lako igrati. No, ~injenica je da je to ekipa sa mnogo mana u kojoj mnogo toga zavisi kako }e zaigrati Lester Bo McCalebb, brzi playmaker. Iako je visok samo 178 centimetara, on ~esto pravi prodore u reket i zahvaljuju}i odli~nom skoku, polaè loptu preko mnogo vi{ih igra~a. Ne treba zaboraviti ni ostale makedonske ko{arka{e: Peru Anti}a, krilnog centra, veoma dobrog cija, jo{ ima previ{e kvalitetnih igra~a da se ne bi mogla svrstati u favorite. Ipak, najva`nija odlika ove ekipe je izuzetan timski duh i da nijedan igra~ ne iska~e iz kolektiva. Predvode ih NBA igra~i Linas Kleiza, krilo izuzetnih fizi~kih i {uterskih sposobnosti, i dvadesetogodi{nji Jonas Valan~iunas, za koga kaù da je najve}a nada litvanske ko{arke. Treba spomenuti i igra~a Reala iz Madrida Martinasa Pociusa te playmakera Mantasa Kalnietisa. înjenica je i da svaki od litvanskih igra~a koji u|e u igru moè i rije{iti utakmicu sa nekoliko izvanrednih {uteva. Jedna od ekipa koja je sjajno odigrala kvalifikacije je selekcija Crne Gore. Bez poraza je okon~ala takmiske pozicije. Bra}a [ehovi} su ispod prosjeka naprijed nabrojanih igra~a, a naturalizirani Amerikanac Taylor Rochestie nije blistao u proteklim kvalifikacijama, tako da je vrlo vjerovatno da }e Crnogorci potraìti neka nova rje{enja na ovim mjestima, jer im nedostaje kvalitetan bek {uter. U proteklim kvalifikacijama uvjerili smo se da je Latvija, druga balti~ka reprezentacija koja }e igrati u na{oj grupi, veoma nezgodna reprezentacija, koja moè svakoga pobijediti ako joj proradi dalekometni {ut. Igra~i Latvije se libe da {utiraju za tri poena, bez obzira na to da li se radilo o bekovima ili centrima. Ovu homogenu ekipu predvode bra}a Davis i Dairis Bertans, ali ne treba zaboraviti ni Janisa Blumsa, njihovog najboljeg strijelca, koji je propustio ove kvalifikacije zbog povrede. Iako su po kvalitetu slabiji od bh. selekcije, ne smije ih se potcijeniti. Pobjeda na startu bi nam dobro do{la za ostvarenje postavljenih ciljeva.
Egzibicijom u duelu sa Rumunima potvr|eno je prvo mjesto u grupi
PETROVI]EVA MATEMATIKA Za prolaz u drugi krug bit }e nam potrebne tri pobjede. Definitivno, moramo dobiti prvu utakmicu i me~ protiv Makedonije, dok tre}i trijumf moramo traìti u duelima sa Srbijom, Crnom Gorom i Litvanijom, istakao je selektor Petrovi}
{utera trojki i dobrog igra~a u odbrani. On je pravi lider makedonske selekcije, ali je ~injenica da }e na {ampionatu u Sloveniji njegovi najbolji igra~ki dani biti iza njega. Na zalasku karijere je i Todor Ge~evski. Vjerovatno }e igrati i iskusni Vlado Ilijevski, kao i Predrag Samardìski i bra}a Stojanovski. Te{ko da }e Makedonija na ovom Eurobasketu ponoviti iznena|enje sa pro{log. Litvanija je ekipa sa dugom tradicijom i koja je godinama bila u vrhu evropske ko{arke. Ne treba zaboraviti da su oni bili evropski prvaci jo{ 1937. i 1939, ali i 2003. godine. Iako je kod njih na sceni smjena genera~enje, pobijediv{i u oba susreta izabranike selektora Srbije Du{ana Ivkovi}a. Ako je suditi po tim informacijama, od Crnogoraca se mogu o~ekivati veliki rezultati. Na Eurobasketu }e biti ja~i za NBA centra Nikolu Pekovi}a. a uz njega }e velike probleme pod oba ko{a zadavati jo{ jedan NBA centar, igra~ Orlando Magica, Nikola Vu~evi}. Kada se spomenu i Milko Bjelica iz Caje Laboral, izvanredni realizatori Vladimir Da{i} iz turskog euroliga{a Be{ikta{a i Bojan Dubljevi} iz {panske Valencije, onda se mora konstatovati da su oni zaista jaka ekipa. Ako bi se traìla slaba mjesta, onda su to bekov-
Legenda na legendu
Najja~i protivnik, uz Litvaniju, svakako je reprezentacija Srbije. Nikoga ne smiju zavarati lo{i rezultati u kvalifikacijama, jer selektor Srbije Du{an Ivkovi} ima previ{e dobrih igra~a da bi mogli ponoviti tako slabe igre. Ekipa je sastavljena od internacionalaca koje predvode igra~i moskovskog CSKA Milo{ Teodosi} i Nenad Krsti}, te Du{ko Savanovi} iz Anadolu Efesa i Nemanja Bjelica iz Caje Laboral. Ipak, najve}a snaga ove selekcije je Du{an Ivkovi}, trenerska legenda. Uz njegovo vodstvo i kvalitetne igra~e, te{ko se moè o~ekivati da }e u Sloveniji ponoviti slabe
igre iz kvalifikacija. Bi}e to ekipa koju treba respektovati, ali nije ni tim koji se ne moè pobijediti. No, ako je u svom poslu legenda Ivkovi}, legenda je i stru~ni suradnik bh. selekcije Mirko Novosel, ~lan ko{arka{ke Ku}e slavnih, koji je sa Cibonom dva puta osvojio Euroligu i koji je vodio Jugoslaviju na Olimpijadi u Moskvi 1980. godine do zlatne medalje. Sigurno je da }e njegovi savjeti itekako dobro do}i selektoru Aleksandru Petrovi}u. Sigurno je i da }e Petrovi}, uz saradnju sa agilnim generalnim sekretarom Harunom Mahmutovi}em, u~initi sve da ovu ekipu oja~a sa jo{ nekoliko kvalitetnih igra~a. U tim se sigurno vra}aju Nemanja Gordi}, Edin Bav~i} i Muhamed Pa{ali}, koji su zbog povreda propustili kvalifikacije, {to je znak da }emo biti daleko {uterski ja~i, a i selektor }e imati vi{e igra~a za
rotaciju. Pregovara se i sa Borisom Savovi}em, krilnim centrom Crvene zvezde, a uskoro bi trebao da bude i poznat status Alena Omi}a, visokog igra~a Union Olimpije, koji je zatraìo promjenu ko{arka{kog dràvljanstva. Da ne nabrajamo dalje, sigurno je da }e se u~initi sve da na Eurobasket 2013. u Sloveniju odemo u najja~em sastavu. Ko{arka je ponovo u centru pa`nje, tako da }e i ~elnicima Ko{arka{kog saveza biti lak{e da prona|u sredstva za kvalitetne pripreme. Ako se sve poklopi kako bude planirano, onda i narednog septembra iz Slovenije moèmo o~ekivati dobre vijesti. Ova bh. selekcija, predvo|ena Mirzom Teletovi}em i izvanrednim playmakerom Zackom Wrightom, spremna je da postigne zapaène rezultate i iznenadi svakog protivnika.
Branko Majstorovi}
40 Pogledi
SEDAM SVJETSKIH DANA

Skupina od dvjestotinjak ljudi okruìla je u ~etvrtak zgradu Al-Jazeere uzvikuju}i pogrdne slogane, a zatim su po~eli bacati Molotovljeve koktele. U napadu je ozlije|eno nekoliko zaposlenika televizije. Izgrednici su napali i policiju, koja je do{la na uvi|aj. Glavni grad Egipta ve} je nekoliko dana popri{te nasilnih protesta. Nekoliko desetina ljudi je povrije|eno u centru Kaira kada su se demonstranti sukobili sa policijom, na prvoj godi{njici revolucije kojom je zba~en Hosni Mubarak. AP navodi da su sukobi izbili kada su demonstranti sru{ili zid koji su snage bezbjednosti podigle pro{le godine kako bi sprije~ile prolaz sa Trga Tahrir ka sjedi{tu policije. Reuters
Priredila: Sanja \uki}
Nasilje u Kairu
Povodom Dana zahvalnosti ameri~ki predsjednik Barack Obama s porodicom posjetio je jednu od najve}ih zatvorenih tr`nica u Washingtonu te s jednog {tanda siroma{nim gra|anima i njihovoj djeci dijelio vre}ice s hranom. To je ve} ~etvrta godina da se Obama bavi humanitarnim radom na ovoj tr`nici. Kako su mu ljudi prilazili, tako ih je on pitao za zdravlje, a djecu koliko imaju godina. U Bijeloj ku}i kaù da je u vre}icama bilo uglavnom vo}e i povr}e - mrkva, jabuke i krompir. No, za najmla|e se na{la i mala poslastica - popularne bombone M&Ms u posebno dizajniranim kutijicama sa slikom Bijele ku}e. Reuters
Pomo} siroma{nim
Nije zapalila Kuran
Pakistanski vrhovni sud odbacio je sve optu`be protiv hri{}anske djevoj~ice koja je u avgustu optuèna za paljenje stranica Kurana, saop{tili su advokati. Pripadnicu hri{}anske manjine Pakistana Rim{u Masih (14) uhapsila je pakistanska policija u avgustu i prije}eno joj je smrtnom kaznom zbog bogohuljenja po{to je, navodno, skrnavila i spalila stranice Kurana. Nakon {to je pakistanska policija uhapsila imama Hafiza Mumameda Kalida Chishtija, koji je la`no optuìo Masih za blasfemiju protiv islama, te nakon njegovog priznavanja kako je ustvari on istrgao stranice svete knjige te ih zapalio i ugurao u njezinu torbu, sud je oslobodio djevoj~icu uz kauciju od 8.300 eura. Reuters
18 mrtvih u
U meteù izazvanom ru{enjem mosta, napravljenom od ìca i bambusa, smrtno je stradalo najmanje 18 osoba, èna i djece za vrijeme hinduskog religioznog praznika na istoku Indije, saop}ila je policija. Nesre}a se dogodila u Patni, u siroma{noj dràvi Bihar, gdje su se okupile desetine hi lja da vjer ni ka za pra znik Chhath, molitve u ~ast zalaska
Pogledi 41
Gubljenje nade
@upanijski sud u Zagrebu proglasio je biv{eg hrvatskog premijera Ivu Sanadera krivim zbog ratnog profiterstva i primanja mita, te za gubljenje nade u Hrvatskoj, navedeno je pri izricanju pre su de, za {ta mu je u uto rak odre|ena kazna od 10 godina zatvora. Tako|er, Sanader dràvi mora da vrati 3,5 miliona eura u roku od 15 dana. Sanader je progla{en krivim u aferi Hypo banka i za primanje mita od ma|arske kompanije MOL, ~ime je predao upravlja~ka prava Ine MOL-u. Za prvu optu`nicu je dobio tri godine i {est mjeseci, a za drugu sedam godina i {est mjeseci zatvora. Iz sudnice je preba~en u zatvor Remetinec. Reuters
Historijska posjeta
Ameri~ki predsjednik Barack Obama u ponedjeljak je okon~ao historijsku {estosatnu posjetu Mijanmaru u okviru ~etverodnevne turneje po zemljama jugoisto~ne Azije Tajlandu, Mijanmaru i Kambodì. Tokom boravka u Yangonu, Obama se sastao sa mijanmarskim kolegom Thein Seinom, Shwe Mannom, predsjedavaju}im Zastupni~kog doma, i Aung San Suu Kyi, ~elnicom opozicione Nacionalne lige za demokratiju i poslanicom u parlamentu. Obama je prvi aktuelni ameri~ki predsjednik koji je posjetio tu zemlju, a novinarima je izjavio da njegova posjeta obiljeàva novi korak u pobolj{anju odnosa SAD-a i Mijanmara. Reuters
Brutalni Stub odbrane
stampedu
sunca na obalama Ganga. Deset èna i osmero djece je izgubilo ìvot, a desetine osoba su povrije|ene. Brojni vjernici se smatraju nestalim. Strahuje se da }e broj poginulih biti ve}i, precizirao je agenciji AFP {ef policije Patna Jayant Kant. Ru {e nje mos ta je izazvalo prekid elektri~ne energije u ovoj oblasti, komplikuju}i jo{ vi{e operacije spa{avanja.
Nakon osam dana izraelskih napada na Gazu desetine hiljada Palestinaca iza{le su u ~etvrtak na ulice kako bi proslavile prekid vatre. Uspostava primirja, koju su Palestinci okarakterisali kao pobjedu, u Gazi je obiljeèna vatrometom. U utorak, sedmog dana izraelske vojne operacije Stub odbrane na pojas Gaze, Izrael je odlu~io privremeno odgoditi kopnenu ofanzivu kako bi egipatskim vlastima dao {ansu da dogovore primirje izme|u Izraela i Hamasa. Broj palestinskih `rtava porastao je na vi{e od 200, me|u njima je nekoliko desetina djece, a stotine je ranjenih. Na fotografiji je Jihad Misharawi, dopisnik BBC-a iz Gaze, dok nosi beìvotno tijelo 11-mjese~nog sina Omara. Reuters
42 Oglasi
KANTON SARAJEVO ÊTVRTA GIMNAZIJA ILID@A Na osnovu ~l. 112. st. 4. Zakona o srednjem obrazovanju ( Sl. novine Kantona Sarajevo br. 23/10) i odluke [kolskog odbora broj: 1364/2012, êtvrta gimnazija Ilidà objavljuje
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE Slu`ba za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine
J AV N I K O N K U R S
za popunu upra`njenih radnih mjesta 1. NASTAVNIK NJEMA^KOG JEZIKA 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme, a najkasnije do 15.8.2013. godine - 8 ~asova norme sedmi~no 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme, do povratka zaposlenika sa bolovanja, a najkasnije do 15.8.2013. godine - 18 ~asova norme sedmi~no 1 izvr{ilac na odre|eno vrijeme, do povratka zaposlenika sa nepla}enog odsustva, a najduè do 15.8.2013. godine
BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA General Services Office of Federation Bosnia and Herzegovina
2. NASTAVNIK HISTORIJE
Na osnovu ~lana 20, ~lana 23. i ~lana 30. Zakona o namje{tenicima u organima dràvne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine FBiH, broj 49/05) i ~lana 25. Pravilnika o unutarnjoj organizaciji Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine broj: 01-02-2289/12 od 10.9.2012. godine, te Odluke o raspisivanju javnog oglasa broj: 01-34-4389/12 od 23.11.2012. godine, direktor Slu`be za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje
3. HIGIJENIÂR
JAVNI O G LAS
za popunu upra`njenih radnih mjesta namje{tenika u Slu`bi za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine 1. Vi{i samostalni referent za stambene poslove - 1 (jedan) izvr{ilac na odre|eno vrijeme (Mostar) do povratka namje{tenika sa porodiljskog bolovanja 2. Referent unutarnjeg osiguranja - 1 (jedan) izvr{ilac na neodre|eno vrijeme (Mostar) Opis poslova: 1. Vi{i samostalni referent za stambene poslove - vr{i kompjutersku obradu podnesenih zahtjeva za otkup vojnih stanova i priloène dokumentacije; - vr{i kontrolu rje{enja i druge dokumentacije po povratu stanarskog prava; - vr{i obra~un cijene za otkup vojnih stanova; - sara|uje i koordinira aktivnostima sa nadle`nim op}inskim organima i Sarajevostanom; - obavlja saradnju sa Sudom u vezi sa ovjerom ugovora; - vr{i kompjutersku izradu tabelarnog prikaza svih otkupljenih vojnih stanova; - obavlja i druge poslove koje mu odredi {ef Odsjeka. 2. Referent unutarnjeg osiguranja vr{i pregled posjetilaca prilikom njihovog ulaska u objekte; kontroli{e uno{enje stvari i opreme koju posjetioci ili zaposleni unose, odnosno iznose iz objekata; u skladu sa uputstvom o ku}nom redu, vr{i kontradiverzioni pregled posjetilaca i zaposlenih koji ulaze u objekte, odnosno odre|eni prostor; prima posjetioce, vr{i identifikaciju posjetilaca, daje im potrebne informacije, vr{i telefonsku najavu, izdaje propusnice i akreditacije te ih upu}uje najavljenom licu; kontaktira sa zaposlenima u organima po pitanju prijema posjetilaca i servisera razne opreme; prati povratak posjetilaca iz objekata, vr{i preuzimanje propusnica, odnosno akreditacija i kontroli{e potpis na propusnici; upozori lice da se udalji s prostora ili objekta koji {titi ili se neovla{teno nalazi ili zadràva na tom prostoru; zadrì lice zate~eno u vr{enju krivi~nog djela ili djela za koje se goni po slu`benoj du`nosti do dolaska policije; spre~ava neovla{teni ulazak, odnosno izlazak vozila ili lica sa prtljagom iz {ti}enog prostora i obavlja pregled vozila i lica; kontroli{e ulazak, odnosno izlazak zaposlenih iz zgrade; kontroli{e ulazak i izlazak vozila iz garaè ili dvori{ta; po prethodno pisanoj najavi evidentira ulazak zaposlenih u objekat u neradno vrijeme, vodi i druge evidencije u skladu sa uputstvima; obavlja i druge poslove koje odredi {ef Odsjeka;
USLOVI: Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom, kandidat moraju ispunjavati i posebne uslove: Pod rednim brojem 1 i 2 uslove predvi|ene Zakonom o srednjem obrazovanju i Nastavnim planom i programom za gimnaziju, odnosno da imaju najmanje VII stepen stru~ne spreme, sa zvanjem profesora ili zavr{en najmanje II ciklus odgovaraju}eg studija visokog obrazovanja (postdiplomski studij) i poloèn stru~ni ispit. Pod rednim brojem 3. kandidati trebaju imati zavr{enu osnovnu {kolu. Uz prijavu na konkurs potrebno je dostaviti: - dokaz o stru~noj spremi - uvjerenje o poloènom ispitu (za radna mjesta 1i 2) - rodni list, - uvjerenje o dràvljanstvu, - biografiju Prijavu sa osnovnim podacima, kontakt-telefonom i po mogu}nosti e-mail adresom te dokazima o ispunjavanju uslova dostaviti li~no ili po{tom na adresu: ÊTVRTA GIMNAZIJA ILID@A Ilidà, Mala aleja 69 Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Kontakt-telefon: 763-420, 636-704 Napomena: Kandidati koji budu izabrani po ovom konkursu naknadno }e dostaviti ljekarsko uvjerenje. Dokumentacija prijavljenih kandidata koji nisu izabrani po ovom javnom konkursu kao i obavijest o izboru vra}a se, zbog smanjenja tro{kova usluga dostave, putem protokola [kole. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE KANTON SARAJEVO OP]INSKI SUD U SARAJEVU Broj: 65 0 Ps 120320 09 Ps Sarajevo, 12. 11. 2012. godine OP]INSKI SUD U SARAJEVU, i to sudija Jasenka Potogija, u pravnoj stvari OXYGEN d.o.o. Sarajevo, koga zastupa advokat Amila Eterovi} iz Sarajeva, protiv tuènog NAKNADA d.o.o. Sarajevo, ul. Fra An|ela Zvizdovi}a broj 1, radi duga, vsp. 11.287,74 KM, na osnovu ~lana 348. stav 3. Zakona o parni~nom postupku (Sl. novine FBiH br. 53/03, 73/05 i 19/06, u daljnjem tekstu: ZPP), objavljuje:
Uvjeti: Pored op}ih uvjeta utvr|enih u ~lanu 24. Zakona o namje{tenicima u organima dràvne slu`be u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Federacije BiH, broj 49/05) kandidat treba da ispunjava i sljede}e posebne uvjete: Za radno mjesto pod rednim brojem 1 V[S - prvi stepen pravnog fakulteta, vi{a upravna {kola ili pedago{ka akademija - nastavnik pred{kolskog odgoja, najmanje jedna godina radnog staà i poloèn stru~ni upravni ispit Za radno mjesto pod rednim brojem 2 SSS - administrativno upravna, elektrotehni~ka {kola, ma{inska tehni~ka {kola ili {kola u~enika u privredi, najmanje 6 mjeseci radnog staà, certifikat za fizi~ku za{titu i poloèn vatrogasni ispit. Uz prijavu za javni oglas potrebno je priloìti slijede}a dokumenta (original ili ovjerene fotokopije): - diploma o stru~noj spremi; - uvjerenje o dràvljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) ili kopiju CIPS-ove li~ne karte, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih (ne stariji od 6 mjeseci), - potvrda o radnom staù nakon zavr{ene vi{e stru~ne spreme za radno mjesto pod rednim brojem 1, a za radno mjesto pod rednim brojem 2 potvrda o radnom staù nakon zavr{ene srednje stru~ne spreme - izjava kandidata da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpu{ten iz dràvne slu`be kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, (ovjerena u op}ini) - izjava kandidata da nije obuhva}en odredbom ~lana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine (ovjerena u op}ini) Izabrani kandidati }e biti du`ni dostaviti ljekarsko uvjerenje o zdravstvenoj sposobnosti prije preuzimanja du`nosti namje{tenika. Izabrani kandidati podlijeù obavezi probnog rada u trajanju od 3 (tri) mjeseca. Javni oglas ostaje otvoren 15 (petnaest) dana od dana posljednjeg objavljivanja. Prijave sa kratkom biografijom i potrebnom dokumentacijom mogu se predati neposredno ili dostaviti preporu~eno po{tom, na adresu: Slu`ba za zajedni~ke poslove organa i tijela Federacije Bosne i Hercegovine Ul. Musala br. 9, Sarajevo sa naznakom: Za javni oglas Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati, a Slu`ba zadràva pravo da izvr{i djelimi~no popunjavanje ili da poni{ti oglas. DIREKTOR Davorin Kora}
OGLAS
Dana 16. 12. 2009. godine tuìtelj je podnio tu`bu protiv tuènog radi duga u iznosu od 11.287,74 KM, a na osnovu ~injenice da su parni~ne stranke zaklju~ile Ugovor o poslovnoj saradnji 28. 6. 2007. godine, na osnovu koga je tuìtelj ispo{tovao svoje ugovorne obaveze i izvr{io ugovorene usluge, koje tuèni ni nakon opomene nije platio. Tu`bom je traèno da sud donese presudu kojom }e obavezati tuènog na isplatu iznosa od 11.287,74 KM, sa pripadaju}om zakonskom zateznom kamatom i to: - na iznos od 2.925,59 KM po~ev od 2. 11. 2007. godine pa do isplate, - na iznos od 1.950,39 KM po~ev od 6. 5. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 2.437,99 KM po~ev od 8. 6. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 1.950,39 KM po~ev od 5. 7. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 1.950,39 KM po~ev od 5. 8. 2008. godine pa do isplate, - na iznos od 1.462,79 KM po~ev od 8. 9. 2008. godine pa do isplate, uz naknadu tro{kova postupka, a sve u roku od 30 dana pod prijetnjom prinudnog izvr{enja. Obavje{tava se tuèni da se dostava pismena smatra obavljenom protekom roka od 15 dana od dana objavljivanja ovog pismena u dnevnim novinama i na oglasnoj tabli suda te da priloge dostavljene uz tu`bu moè podi}i u zgradi suda. Obavje{tava se tuèni da je, na osnovu ~lana 70. stav 1. ZPP-a, duàn najkasnije u roku od 30 dana dostaviti sudu pisani odgovor na tu`bu. Odgovor na tu`bu mora biti razumljiv i sadràvati: oznaku suda, ime i prezime, odnosno naziv pravnog lica, prebivali{te ili boravi{te, odnosno sjedi{te stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomo}nika, ako ih imaju, predmet spora, sadràj izjave i potpis podnosioca (~lan 334. ZPP-a). U odgovoru na tu`bu tuèni }e istaknuti mogu}e procesne prigovore i izjasniti se da li priznaje ili osporava postavljeni tu`beni zahtjev (~lan 71. stav 1. ZPP-a). Ako tuèni osporava tu`beni zahtjev, odgovor na tu`bu mora sadràvati i razloge iz kojih se tu`beni zahtjev osporava, ~injenice na kojima tuèni zasniva svoje navode, dokaze kojima se utvr|uju te ~injenice te pravni osnov za navode tuènog (~lan 71. stav 2. ZPP-a). Tuèni moè u odgovoru na tu`bu, a najkasnije na pripremnom ro~i{tu, podnijeti protutu`bu (~lan 74. stav 1. ZPP-a). Ukoliko tuèni, kome je uredno dostavljena tu`ba u kojoj je tuìlac predloìo dono{enje presude zbog propu{tanja, ne dostavi pisani odgovor na tu`bu u zakonskom roku, sud }e donijeti presudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presuda zbog propu{tanja), osim ako je tu`beni zahtjev o~igledno neosnovan (~lan 182. stav 1. ZPP-a). Odgovor na tu`bu s prilozima predaje se sudu, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, pozivom na broj predmeta. Sudija Jasenka Potogija
Musala br. 9 71000 Sarajevo, Telefon: centrala +387 33 22 65 18 Fax: + 387 33 22 30 14
OSLOBO\ENJE subota, 24. novembar/studeni 2012. Pet novih dijeta koje ne treba dràti
POMO] U KU]I
43
NOVOSTI I PREPORUKE
Dankan najgora
Dijeteti~ari upozoravaju da se ne moè smr{ati nabrzinu i da nove dijete slavnih osoba dovode do zdravstvenih problema
Dijeteti~ari upozoravaju da se ne moè smr{ati nabrzinu i da nove dijete slavnih osoba dovode do zdravstvenih problema. Pet dijeta bogatih i slavnih koje ne treba dràti: Najuznemiruju}a je ketogena dijeta enteralne ishrane, koju drè topmodeli. U ken dijeti se ne jede ni{ta, ve} se te~na formula kroz cjev~icu za hranjenje ubacuje u nos. Takav na~in ishrane je rezervisan za hroni~no oboljele, a stru~njaci ovu dijetu ocjenjuju kao {okantnu. Na listi je i bizarna parti djevojka kapaju}a dijeta, koju neke privatne klinike napla}uju oko 280 eura, a navodno je drì Rihanna. Ona uklju~uje velike doze koktela vitamina i hranljivih materija koje se unose infuzijom, a koje navodno pove}avaju energiju. Dankan dijeta bez ugljenih hidrata je tre}u godinu progla{ena najgorom. Knjiga u kojoj je opisana je najprodavanija knjiga o dijetama ikad sa milionima prodatih kopija, a nju navodno drè Jennifer Lopez i Gisele Bundchen. Ali stru~njaci upozoravaju da moè da izazove pad energije, zatvor i lo{ dah. [est sedmica OMG dijeta ocijenjena je kao {est sedmica pakla, jer njena autorka preporu~uje da se ujutru rade vje`be odmah poslije kafe, a zatim ne jede ni{ta naredna tri sata. Preporu~uje se i sjedenje u hladnoj kupki da bi se sagorjele masno}e. Stru~njaci su posebno napali sve popularniju alkoreksija dijetu, po kojoj oni koji je drè jedu manje tokom sedmice da bi mogli vi{e da piju za vikend.
Dekoracije u kupatilu
Miri{ljave svije}e i prigu{eno svjetlo neke su od ideja kako da nam boravak u kupatilu bude prijatniji i da se time lijepo opustimo i odmorimo od svakodnevnice. Neka lagana muzika, tako|er, nije naodmet. Poneki cvijet pored lavaboa ili na nekoj polici, oìvje}e cijeli prostor i dati notu elegancije i romantike. Dekoracija, kao da na podu imate kamenu stazu, osvjeì}e ~itav prostor. Fototapeta na jednom zidu kupatila tako|er je interesantna ideja da nam prostor bude {to prijatniji dok boravimo u njemu. Mozaik od plo~ica na jednom zidu ili dijelu kade tako|er je jo{ jedna od ideja da nam kupatilo bude druga~ije, a sve sa ciljem da nam boravak u njemu bude {to prijatniji. Vazna sa cvije}em ne mora uvijek da stoji u nekom dijelu dnevne sobe, sada moè da se postavi u nekom slobodnom uglu u kupatilu. Prostirke za pod su tako|er jedna od dekoracija. Ideja je puno, na nama je da odlu~imo kako da uredimo kupatilo da bi nam bilo {to ljep{e i prijatnije.
LJEPOTA, KOZMETIKA
MODA, STIL, TRENDOVI

Crvena boja razbija monotoniju jeseni, pa je ove sezone poèljno no si ti odje vne predmete crvene bo je. Ka ko biste bili primije}eni, ne morate nositi skupu odje}u. Dovoljno je da odaberete jednostavni odjevni predmet crvene boje, a i
Razbija monotoniju jeseni
Nanesite manje
Koncept primjene sjaja za usne je da usne izgledaju punije i so~nije. Ako èlite da istaknete va{e usne nakon primjene ruà, pobrinite se da stavite minimalno sjaja za usne. Da ste pretjerali da upotrebom sjaja za usne, vidje}e se po uglovima usana. [anse za razmazivanje su ve}e ukoliko nanesete vi{e sjaja za usne, koji }e prelaziti preko ivice va{ih usana. Baza je proizvod koji ~ini da {minka traje duè na licu. Kako biste sprije~ili razmazivanje sjaja za usne, nanesite malo baze na usne prije stavljanja sjaja. Uzmite nekoliko kapi baze na prst, a zatim utrljajte na usne. Moète tako|er nanijeti malo pudera u prahu na usne i oko njih prije nano{enja sjaja. Ovo je dobar savjet koji se moè koristiti ~ak i prije nano{enja make upa na o~i. Puder odràva {minku stabilnom i ne dopu{ta znoju da je razmazuje. va{e raspoloènje }e biti bolje. Odaberite kaput, ~izme, torbu ili bilo koji drugi detalj koji }e se fantasti~no slagati sa crnim farmerkama ili nekim drugim crnim odjevnim predmetom. U crvenoj odje}i }ete izgledati ènstveno i sigurni smo da }e te pri vu }i mnogo mu{ke pa`nje. Prema tome, odlu~ite se za crvenu boju ove jeseni.
Rolat sa hurmama
Potrebno:
100 g mljevenih oraha 50 g sjeckanih oraha 200 g hurmi 2 ka{ike meda 1 ka{ika soka od limuna malo {e}era u prahu
Priprema:
Hurme i 50 g oraha isjeckajte. Ostale orahe sameljite. Dodajte limun i med i sve sastojke rukom izgnje~ite i izmije{ajte. Na radnu povr{inu pospite {e}er u prahu i izru~ite izmije{ane sastojke. Oblikujte rolat. Uvaljajte ga u {e}er u prahu i mljevene orahe. Pripremljen rolat stavite u friìder da se ohladi, odnosno stegne.
44
OGLASI
OSLOBO\ENJE
Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine FBiH, broj 34/03), a u vezi sa odredbama ~lanova 262, 264. i 310. Zakona o privrednim dru{tvima (Slu`bene novine Federacije BiH, br. 23/99, 45/00, 2/02, 6/02, 29/03, 68/05, 91/07, 84/08, 7/09 i 63/10) i ~lana 24. Statuta JP RTV Zenica d.o.o. Zenica, Skup{tina JP RTV Zenica d.o.o. Zenica raspisuje
Na osnovu Odluke Uprave dru{tva DD BH Telecom Sarajevo br. 00.1-2.1-23459-6/11 od 31.1.2012. godine i Odluke direktora Direkcije Biha} br. 01-6.8-21021/10-6 od 23.3.2012. godine, a u vezi sa Rje{enjem br. 14.13854/12 od 08.3.2012. godine direktora Direkcije i ~lana 4. Uputstva o postupku za prodaju sredstava DD BH Telecom Sarajevo, Direkcija Biha} upu}uje:
JAVNI POZIV ZA NEPOSREDNU POGODBU

Broj: 14.3 - 18386/12 Za prikupljanje pisanih ponuda i odabir najpovoljnije ponude za prodaju rashodovanih sredstava I Predmet poziva Predmet poziva je prikupljanje i odabir najpovoljnije ponude za prodaju rashodovanih sredstava kako slijedi: 1. Razne vrste kablova, materijala, ostali potro{ni materijal i rezervni dijelovi LOT 1: r/b 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 Vrsta - kapacitet kabla / oprema / materijal Kabl TK 59 10x4x0,6 GM Kabl TK 59 15x4x0,6 GM Kabl TK 59 25x4x0,6 GM Kabl J-Y(ST)Y 1x2x0,6 Kabl TK 10 25x4x0,4 Kabl TK 10 15x4x0,6 Kabl TK00V 500x4x0,6 Kabl TK00V 200x4x0,6 Ormar izvodni NBDA 100x2 Cijev PE-HD fi 90 koli~ine 1330 m 855 m 178 m 100 m 40 m 23 m 161,5 m 121,5 m 11 kom 58 m
Transportna sredstva vozila Red. broj LOT-a 2 3 4 Naziv sredstva Broj {asije/ broj motora VW1ZZZ9KZYR534137/ 1Y879192 VW1ZZZ9KZYR534154/ 1Y879217 VW1ZZZ9KZYR534099/ 1Y879138 Zapremina i snaga motora (ccm/kW) 1896/47 1896/47 1896/47 Stanje
VW Caddy 1,9 SD reg. oznake 022-E-415, 2000.god. VW Caddy 1,9 SD reg. oznake 022-E-416, 2000.god. VW Caddy 1,9 SD reg. oznake 022-E-418, 2000.god.
ispravno ispravno ispravno
Predmetna rashodovana sredstva za LOT 1 se nalaze u skladi{tu Vedro Polje, Ivana Frane Juki}a bb, Biha}, a za LOT-ove od 2 do 4 (transportna sredstva - vozila) se nalaze u krugu zgrade TKC-e BH Telecoma u Ul. Hadìabdi}a Mahala br. 43, Biha}. II Uslovi za u~e{}e Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja svoje ponude - zape~a}ene koverte dostave putem po{te ili neposredno na Protokol DD BH Telecom Sarajevo, Direkcija Biha}. III Sadràj ponude Ponuda treba da sadrì sljede}e dokumente: - Naziv/ime i prezime, ta~nu adresu i kontakt-telefon pravnog/fizi~kog lica; - Ovjerena kopija sudskog rje{enja o registraciji i ID broj za pravna lica ili ovjerena kopija li~ne karte i potvrda o prebivali{tu (CIPS) za fizi~ka lica; - Potrebno je navesti naziv LOT-a za koje se dostavlja ponuda iz ta~ke I ovog poziva sa navedenom cijenom iz koje se jasno vidi: cijena bez ura~unatog PDV-a; iznos PDV-a; ukupna cijena sa PDV-om izraèna u KM; - Opcija ponude 60 dana. IV Rok za dostavu ponude Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja svoje ponude - zape~a~ene koverte dostave putem po{te ili li~no na adresu BH Telecom d.d. Sarajevo, Direkcija Biha}, Bosanska 5, 77000 Biha} sa naznakom NE OTVARATI - Ponuda broj 14.3 - 18386 /12 ( sa rednim brojem i nazivom sredstva za koje se dostavljaju ponude). Rok za podno{enje ponuda je 3.12.2012. godine do 12 sati. Sredstva se mogu pogledati 28.11.2012. godine na lokaciji navedenoj u ta~ki I u vremenu 8 -14 sati. V Javno otvaranje ponuda Javno otvaranje ponuda }e se odràti 3.12.2012. u 12.15 sati u Direkciji Biha}, u sali na III spratu u zgradi BH Po{te CP Biha}, u Ulici bosanska 5, Biha}. Javnom otvaranju ponuda mogu prisustvovati ponu|a~i koji su dostavili ponudu, odnosno osobe koje su ovla{tene za u~e{}e. VI Ocjena ponuda Prodaja na neposrednoj pogodbi izvr{it }e se po navedenim LOT-ovima. Najnià cijena na neposrednoj prodaji se ne postavlja. Ponuda ne podlijeè obavezi polaganja depozita. Svi ponu|a~i su du`ni dokazati svoj identitet li~nom kartom ili drugim li~nim dokumentom i dokazati pravo na zakonsko zastupanje. Prodaja se vr{i po principu vi|eno-kupljeno, pa se naknadne reklamacije ne}e uvaìti. Nakon otvaranja ponuda i ogla{avanja njihovog sadràja, Komisija utvr|uje i objavljuje koja je ponuda najbolja i zaklju~uje postupak prodaje. Komisija moè odlu~iti da odbije sve ponude ukoliko ih smatra neprihvatljivim. Za kupca }e biti progla{en ponu|a~ sa kompletnom dostavljenom ponudom i sa najvi{om ponu|enom cijenom za navedeno sredstvo. U slu~aju da su ponude istovjetne, Komisija }e od ponu|a~a traìti da se izjasne ko nudi vi{e za predmetno sredstvo ili }e dati primjeren rok ponu|a~ima da se izjasne o novoj ponudi. Ponuda koja ne bude sadràvala sve potrebne elemente definisane u ta~ki II, ne}e se uzeti u razmatranje. Kupac sa najvi{om ponu|enom cijenom }e sklopiti kupoprodajni ugovor sa prodavcem, te je duàn uplatiti kupoprodajnu cijenu na ra~un prihoda BH Telecom d.d. Sarajevo, Direkcija Biha} kod Unicredit bank, broj 3385002200167887 u roku od pet (5) dana nakon sklapanja ugovora, a u svakom slu~aju prije preuzimanja sredstva koja su predmet sklopljenog ugovora. Ukoliko ponu|a~ sa najvi{om ponu|enom cijenom ne uplati iznos prodajne cijene u roku, ugovor o kupoprodaji postaje nevaè}i. Sve tro{kove vezane za kupovinu (transport i ostalo) snosi kupac. Sve aktivnosti vezane za preuzimanje }e se provesti u prisustvu ovla{tenog lica prodavca. Predaja kupljenih sredstava kupcu izvr{it }e se na lokaciji navedenoj u ta~ki I, po izvr{enoj uplati ugovorene cijene i uz potpis zapisnika o primpredaji sredstava. VII Kontakt Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon 037/310-110. Direktor Damir Midì}, dipl. ing. el.
za izbor kandidata za ~lanove Nadzornog odbora JP RTV Zenica d.o.o. Zenica Nadzorni odbor JP RTV Zenica d.o.o. Zenica sastoji se - da nije izabrani zvani~nik, nosilac izvr{nih funkcija od tri ~lana. ili savjetnik u smislu Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti Bosne i Hercegovine (Slu`beni glaI Opis pozicije snik BiH, broj 16/02 i 12/04), Nadzorni odbora JP RTV Zenica d.o.o. Zenica ima slije- da nije ~lan upravnog ili nadzornog odbora drugog de}e nadle`nosti: dru{tva ili institucije, - nadzire poslovanje Dru{tva; - da nema privatni/finansijski interes u instituciji u ko- priprema poslovnike i predlaè ih skup{tini; joj se kandiduje, - priprema eti~ki kodeks i predlaè ga skup{tini; - da nije osu|ivan za krivi~no djelo i za privredni pres- vr{i izbor kandidata Odbora za reviziju i podnosi pritup nespojive s du`no{}u u instituciji u koju se kandijedlog za njegovo imenovanje skup{tini; duje, pet godina od dana pravosna`nosti presude, is- razmatra provedbeni propis za postupak nabavki i klju~uju}i vrijeme zatvorske kazne, nadzire njegovo provo|enje; da nije lice kojem je pravosna`nom presudom suda - daje mi{ljenje skup{tini o prijedlogu Uprave za raspozabranjeno obavljanje aktivnosti u nadle`noj institudjelu dobiti; ci ji u kojoj se kandiduje, - predlaè na~in pokri}a gubitka; - da nije stariji od 65 godina. - imenuje i razrje{ava ~lanove Uprave u skladu sa u III Posebni uslovi za imenovanje: skladu sa postupkom utvr|enim u Statutu Dru{tva, - da ima visoku stru~nu spremu (VII stepen) i pet god- daje ovla{tenja za aktivnosti koje su ograni~ene proina radnog iskustva u struci i spremi, pisima Zakona o javnim preduze}ima; - da posjeduje stru~no znanje iz oblasti dru{tvenih ili - daje upute direktoru za provo|enje preporuka u vezi tehni~kih nauka, vezanih za oblast privrede i medija, sa uo~enim nepravilnostima; - da posjeduje znanje iz oblasti rada i organizacije ja- usvaja izvje{taj Uprave o poslovanju po polugodivnih preduze}a, {njem i godi{njem obra~unu, sa bilansom stanja i bi- da je uspje{an privrednik-menadèr ili javni djelatnik, lansom uspjeha i izvje{tajem revizije; - sposobnost kreativnog doprinosa reformi, privatiza- podnosi skup{tini godi{nji izvje{taj o poslovanju Druciji i tranziciji dràvne imovine, {tva, koji obavezno uklju~uje izvje{taj revizora, izvje- sposobnost za savjesno, odgovorno i odlu~no obavl{taj o radu Nadzornog odbora i Odbora za reviziju i janje pozicije, plan poslovanja za narednu poslovnu godinu u okvir- sposobnost nepristrasnog dono{enja odluka, ima postoje}eg plana i revidiranog plana; - komunikacijske i organizatorske sposobnosti, - odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, uzimanje u li- rezultati rada ostvareni tokom poslovne karijere, zing i druge transakcije s imovinom, direktno ili po- preporuke ranijih neposrednih rukovodilaca. sredstvom supsidijarnih dru{tava u toku poslovne godine u obimu od 15% (petnaest odsto) do 33% (trideIV Uz prijavu kandidata, koja treba da sadrì kra}u biset i tri odsto) knjigovodstvene vrijednosti ukupno ografiju, adresu i kontakt-telefon, potrebno je priloìti imovine dioni~kog dru{tva; sljede}u dokumentaciju: - nadzire upravu u provo|enju preporuka datih od 1. uvjerenje o dràvljanstvu ili ovjerenu kopiju CIPSOdbora za reviziju te vanjskog revizora sa specificiove li~ne karte, ranim rokovima; 2. izvod iz mati~ne knjige ro|enih (rodni list), - sistematski nadzor nad poslovanjem i zakonito{}u po3. uvjerenje MUP-a da nije osu|ivan za krivi~no djelo slovanja Dru{tva; navedeno u op}im uvjetima, - redovno izvje{tavanje skup{tine Dru{tva o svom radu; 4. uvjerenje Op}inskog suda da nije lice kojem je pravo- davanje instrukcija organima Dru{tva radi otklanjansna`nom presudom suda zabranjeno obavljanje aktija nepravilnosti u radu; vnosti u instituciji u kojoj se kandiduje, - prisustvovanje sjednicama skup{tine Dru{tva i u~e{}e 5. izjava o ~injenicama nabrojanim u alinejama 2 do 7. u raspravi bez prava glasa; op}ih uslova iz oglasa, - pregled poslovnih knjiga i dokumentacije Dru{tva; 6. dokaz o {kolskoj spremi, - drugi poslovi predvi|eni zakonom. 7. dokaz o radnom iskustvu. Mandat ~lanova Nadzornog odbora traje 4 (~etiri) godine, s mogu}no{}u ponovnog imenovanja u skladu sa Zakonom. Dokumenti koji se prilaù uz prijavu na oglas moraju biti Naknadu za rad predsjednika i ~lanova Nadzornog odbora originalni ili ovjerene kopije. utvr|uje svojim aktom Skup{tina dru{tva. Kandidati koji u|u u uì izbor bi}e pozvani na intervju. Kandidati moraju ispunjavati op}e i posebne uvjete. Oglas za podno{enje prijava ostaje otvoren 15 dana od dana objavljivanja. Posljednji dan podno{enja prijava ra~una II Op}i uslovi za imenovanje se prema datumu objave u glasilu koje posljednje bude obSvaki kandidat mora ispunjavati sljede}e op}e uslove: javilo ovaj oglas. - da je dràvljanin Bosne i Hercegovine, Oglas }e biti objavljen u Slu`benim novinama Federacije - da nije otpu{ten iz dràvne slu`be, kao rezultat disciBosne i Hercegovine i dnevnom listu Oslobo|enje. plinske mjere na bilo kojem nivou vlasti Bosne i HerNeblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati. cegovine, u periodu od tri godine od dana objavljivanja javnog oglasa, Prijavu sa traènom dokumentacijom dostaviti li~no na proda nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne tokol ili preporu~eno po{tom sa naznakom PRIJAVA NA zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (~lan IX 1. Ustava Bosne OGLAS - NE OTVARATI, na sljede}u adresu: i Hercegovine), JP RTV Zenica d.o.o. Zenica - da nije na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana Komisija za izbor 5. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenoBulevar kralja Tvrtka I bb vanjima u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`be72 000 ZENICA ne novine FBiH, broj 34/03),
O G L A S
JU PETA OSNOVNA [KOLA ILID@A SOKOLOVI]I Ul. Umihane ûvidine br. 58 Na osnovu odluke [kolskog odbora broj: 867/2012 od 22.11.2012. godine, JU Peta osnovna {kola raspisuje
K O N K U R S
Za popunu upra`njenih radnih mjesta i to: 1. Nastavnik tjelesnog i zdravstvenog odgoja...................................................1 izvr{ilac, na nepunu nastavnu normu od 10 ~asova sedmi~no, na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenice sa bolovanja, a najkasnije do 15.8.2013. godine. 2. No}ni ~uvar ........................................1 izvr{ilac, na puno radno vrijeme na odre|eno vrijeme do 15.8.2013. godine. Uslovi: Propisani Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju, pedago{kim standardima i normativima i NPP za osnovnu {kolu. Uz prijavu kandidati treba da priloè slijede}e: - Dokaz o zavr{enoj {koli (original ili ovjerenu kopiju) - Uvjerenje o poloènom stru~nom ispitu (za kandidate pod rednim brojem 1) - Izvod iz mati~ne knjige ro|enih - Uvjerenje o dràvljanstvu (ne starije od 6 mjeseci) i - Kra}u biografiju Kandidati pod rednim brojem 2. trebaju ispunjavati slijede}e uslove: tre}i ili ~etvrti stepen stru~ne spreme s poloènim ispitom iz PP za{tite. Ljekarsko uvjerenje priloìti po izvr{enom prijemu. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Prijave sa kompletnom dokumentacijom slati na adresu {kole. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e biti razmatrane.
Na osnovu ~lana 75. i ~lana 90. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slu`bene novine Kantona Sarajevo, broj 10/2004, 21/2006, 26/2008 i 31/2011) Javna ustanova Osnovna {kola Izet [abi} u Hotonju u skladu sa odlukom [kolskog odbora broj 01-424/12 od 23. 11. 2012. godine raspisuje:
za popunu upra`njenog radnog mjesta 1. Nastavnik razredne nastave ..................................................................................................- 1 izvr{ilac Radni odnos zasniva se na odre|eno vrijeme do povratka zaposlenika sa bolovanja, a najkasnije do 15. 8. 2013. godine. Uslovi: Pored op}ih uslova predvi|enih Zakonom kandidati treba da ispunjavaju uslove u pogledu stru~ne spreme predvi|ene Zakonom o osnovnom odgoju i obrazovanju i Nastavnim planom i programom. Uz prijavu kandidati su du`ni priloìti: - diplomu o zavr{enom fakultetu/akademiji, - uvjerenje o dràvljanstvu, - izvod iz mati~ne knjige ro|enih i - kra}u biografiju. Kandidat koji bude izabran na konkursu duàn je prije zasnivanja radnog odnosa priloìti i ljekarsko uvjerenje o radnoj sposobnosti. Nakon izvr{enog izbora kandidatima koji ne budu izabrani dokumenta }e biti vra}ena po{tom. Konkurs ostaje otvoren 8 dana od dana objavljivanja. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave dostaviti po{tom na adresu: Javna ustanova Osnovna {kola Izet [abi} Donji Hotonj bb 71 320 Vogo{}a
KONKURS

DR. FADIL ADEMOVI]: USTA[KI POKRET I USTA[KA VLAST U NDH (3)
FELJTON
NA DANA[NJI DAN
Umro {kotski protestantski reformator Dòn Noks, sljedbenik Kalvina, osniva~ 1572. [kotske prezbiterijanske crkve i autor Istorije Reformacije u [kotskoj. Ro|en holandski filozof jevrejskog porijekla Baruh de Spinoza, jedan od najzna~ajnijih i najdosljednijih predstavnika racionalisti~ke i monisti~ke filozofije. Njegova misao, iznijeta u kapitalnom djelu Etika, izvr{ila je veoma zna~ajan uticaj na evropsku filozofiju. Kriti~ki odnos prema Bibliji i Talmudu izazvao je gnjev u teolo{kim krugovima, a jevrejska zajednica ga je anatemisala i isklju~ila iz svojih redova. Holandski moreplovac Abel Janson Tasman otkrio ju`no od Australije ostrvo i nazvao ga Van Dimenova Zemlja, koje je kasnije njemu u ~ast nazvano Tasmanija. Ro|en ruski general Aleksandar Vasiljevi~ Suvorov, jedan od najve}ih vojskovo|a 18. vijeka. Uspje{no se borio protiv Turaka (1787-91), pod njegovom komandom austrijsko-ruske trupe potisnule su Francuze iz sjeverne Italije 1799, kada se proslavio i prelaskom preko Alpa na povratku u Rusiju. Ugu{io je ustanak Puga~ova u Rusiji 1774. i ustanak u Poljskoj 1794. Umro britanski dràvnik lord Melburn, premijer i povjerenik kraljice Viktorije po kojem je australijski grad Melburn dobio naziv. Objavljena knjiga engleskog prirodnjaka ârlsa Darvina Porijeklo vrsta. Njegova revolucionarna teorija evolucije izazvala je velike kontroverze u nau~nim krugovima, a crkveni su izrazili bojazan da }e knjiga podriti religijska vjerovanja o postanku svijeta. Ro|en francuski slikar i grafi~ar Anri Tuluz Lotrek, majstor litografije, slikar boemskog Monmartra, atmosfere i likova no}nog ìvota Pariza s kraja 19. vijeka. Umro britanski konstruktor oru`ja ameri~kog porijekla Hajrem Stivens Maksim, izumitelj mitraljeza (1884) koji je po njemu nazvan maksim. U Meksiko Sitiju umro ~uveni meksi~ki slikar i komunisti~ki aktivista Dijego Rivera. Proslavio se monumentalnim muralima u javnim ustanovama u Meksiku (124 freske u palati ministarstva prosvjete) i u SAD-u. Predsjednik SAD-a Dèrald Ford i sovjetski lider Leonid Bre`njev postigli u Vladivostoku privremeni sporazum o ograni~enju ofanzivnog strate{kog nuklearnog oru`ja. U zemljotresu koji je razorio grad Muradije i stotine sela na istoku Turske poginulo je oko 5.300 ljudi, a 50.000 je ostalo bez domova. Pod pritiskom masovnih demonstracija u Pragu, kompletno rukovodstvo Komunisti~ke partije êhoslova~ke podnijelo ostavke, uklju~uju}i i generalnog sekretara Milo{a Jake{a. Na mjesto generalnog sekretara partije do{ao je Karol Urbanek. Na jugu Kine sru{io se putni~ki avion boing 737. U najteòj nesre}i u istoriji kineskog vazduhoplovstva, poginula je 141 osoba svi putnici i ~lanovi posade. Irci na referendumu tijesnom ve}inom (50,28 posto) izglasali legalizaciju razvoda braka. General Emil Lahud, prvi predsjednik Libana poslije okon~anja 15-godi{njeg gra|anskog rata u toj bliskoisto~noj zemlji, preuzeo je du`nost {efa dràve. Oko 900.000 ljudi protestovalo na ulicama Barselone zbog teroristi~kih akcija baskijske separatisti~ke organizacije ETA. Na ~elu protestne kolone bili su {panski premijer Hose Maria Aznar i drugi visoki dràvni i politi~ki zvani~nici. Vrhovni sud u Glazgovu ([kotska) osudio je na 27 godina zatvora libijskog obavje{tajca Abdela Baseta Ali al-Megrahija, koji je 2001. progla{en krivim za u~e{}e u ru{enju Pan Amovog aviona na letu broj 103 iznad jezera Lokerbi u [kotskoj 1998. godine. Umro Pat Morita, japansko-ameri~ki glumac, poznat po svojoj ulozi u filmu Karate kid. Umrla ameri~ka glumica, pozori{na i filmska scenaristkinja Beti Komden legenda Brodveja koja je napisala brojne hit pozori{ne i filmske mjuzikle (Pjevanje na ki{i).
45
Tragi~no razdoblje
Pri~a o vremenu usta{tva i njegove kratkovjeke dràve u kojoj se moralo usta{ki misliti, usta{ki govoriti i usta{ki raditi; jednom rije~ju, ~itav ìvot u NDH morao je biti usta{ki
U sadràjima {to slijede u ovom feljtonu podastiru se vjerodostojna saznanja. Utemeljena su na dugotrajnim istraìvanjima. Ona problematiziraju i ozbiljno dovode u pitanje neke do sada neosporavane istine . U njima, isto tako, nema ni{ta izvan èlje da ~itaocu omogu}i uvid u vrijeme usta{tva, usta{koga pokreta, njihove vlasti i funkcioniranja dràve, njenih zvani~nih organa, uklju~iv{i i djelovanje poglavnika dr. Ante Paveli}a. To {tivo, dakako, ne mora zadovoljiti onoga koji nije htio da prihvati politi~ku stvarnost kakva je bitisala pune ~etiri godine. Pa ni onoga koji tu stvarnost i sad veli~a i hvali iz sklonosti da svaki iole objektivan pristup fenomenima usta{tva, njegove vlasti i njihovim zlim u~incima poistovje}uju sa hrvatstvom, nebulozno izjedna~uju}i usta{tvo i hrvatstvo. povijesno razdoblje u Bosni i Hercegovini od 1941. do 1945. godine. Takvu njenu sudbinu donijelo je agresivno nastupanje fa{izma i fa{isti~kih sila na evropskoj sceni. To nije mimoi{lo ni Kraljevinu Jugoslaviju, a imalo je itekako velikoga utjecaja i na onda{nju bosanskohercegova~ku sredinu. Moglo se to ve} otprije sagledati i na diktatorskom reìmu koji se, nakon ubistva Aleksandra Kara|or|evi}a u oktobru 1934. godine, po~eo lomiti sam po sebi , kako je to mnogo puta re~eno. Kriza je dostigla kulminaciju. Izlaz iz nje, uvidjelo se, nije mogao biti samo u policijskim pritiscima i teroru. Sve je ve}e nezadovoljstvo naj{irih narodnih slojeva. Poja~avao se i bunt gra|anske opozicije. Namjesnik knez Pavle imenovao je vladu Bogoljuba Jevti}a. Ta vlada je bila prisiljena da krajem 1934. godine raspi{e izbore za Narodnu skup{tinu, ukinutu zavo|enjem diktature 1929., ali i da dozvoli selektivno djelovanje politi~kih stranaka, koje su do tada tako|er bile zabranjene. Opet su se pojavile stare grupacije, stranke i struje. Sa njima je po~ela da se {iri i strana~ka {tampa. Sa usponom informativne, pa strana~ke, postupno je bujala i ostala {tampa, u njoj i glasila radni~koga pokreta u ilegalnosti. Nakon pada vlade Bogoljuba Jevti}a u junu 1935, knez namjesnik je odabrao Milana Stojadinovi}a kome je povjerio mjesto premijera. Prvo {to su ta vlada i njen predsjednik obe}ali bile su radikalne reforme. Najavili su dono{enje novoga demokratskog izbornoga zakona, te zakona o slobodi {tampe, zbora i dogovora i dr. Umjesto da izvr{i data obe}anja, ta vlada je potpuno zaboravila {ta je najavila kada je ustoli~ena. Nastavila je policijski teror ne samo prema radni~kom pokretu i njegovoj {tampi nego i prema drugim listovima i ~asopisima. Osim toga, jedna od jugoslavenskih vlada koja je pristajala uz fa{isti~ke ideje bila je vlada Milana Stojadinovi}a. Umjesto da rje{ava nagomilane unutarnje probleme u zemlji, ona dopu{ta formiranje raznih fa{isti~kih ili profa{isti~kih organizacija. Uz njih ja~a utjecaj pete kolone. Ali u isto vrijeme se organiziraju i antifa{isti~ke snage {irokoga pokreta na ~ije se ~elo stavila Komunisti~ka partija Jugoslavije (KPJ) sa cjelokupnom svojom agitacijom, {tampom i literaturom. Ona svojim legalnim i ilegalnim glasilima, brojnim lecima i proglasima koje je izdavala, te usmenom agitacijom, podupire stvaranje antifa{isti~koga raspoloènja u narodu. Ve} 1935. stvorila je Narodni front kao antifa{isti~ku organizaciju. U posljednjim godinama Kraljevine Jugoslavije i neposredno pred Drugi svjetski rat {tampa je predstavljala jedan od najzna~ajnijih poligona na kojem se vodila borba izme|u fa{isti~kih i antifa{isti~kih snaga. Nasuprot {tampi koja se borila protiv fa{izacije zemlje stajali su vode}i reìmski listovi kao njeni najve}i protivnici. U tome je prednja~io reìmski dnevnik Vreme , koji se otvoreno pretvorio u profa{isti~ki list. Jedan od akcionara toga glasila bio je i sam predsjednik vlade Milan Stojadinovi}. On je u njegovu modernizaciju - èle}i da od Vremena na~ini najve}e jugoslavensko glasilo - utro{io velika dràvna sredstva. Taj cilj, me|utim, nikada nije uspio ostvariti. Vreme je pod fa{isti~kom okupacijom postalo Novo Vreme i tako zavr{ilo kao predstavnik onih gra|anskih reìmskih profa{isti~kih listova koji su izlazili izme|u dva svjetska rata. Ali i drugi listovi su, neki uvijeno , drugi otvorenije, opravdavali politiku pribliàvanja zemlje fa{isti~kom bloku.
1632.
Jovan J. Zmaj
1833.
Ro|en srpski pisac Jovan Jovanovi} Zmaj, jedan od najmarkantnijih li~nosti srpskog dru{tva u drugoj polovini 19. vijeka. Borac za nacionalno i politi~ko oslobo|enje, ~lan Srpske kraljevske akademije i dramaturg Narodnog pozori{ta u Beogradu (1890-98), urednik nekoliko ~asopisa, najpoznatiji je kao dje~iji pjesnik .
1642. 1729.
1848. 1859. 1864. 1916. 1957. 1974. 1976. 1989. 1992. 1995. 1998.
2000. 2003. 2005. 2006.
Pojava fa{izma i za~eci usta{tva

Pri pisanju je namjerno izbjegnut aprioran negativan stav i odnos prema tom povijesnom razdoblju i ljudima u njemu. Ono se, uostalom, ne moè temeljiti na isklju~ivostima, mr`nji, neistinama ili obmanama. Ne pomaè ni nacionalni idealizam. Ni slijepa privrènost dràvotvornosti i drugim gledi{tima i htijenjima. Kao ni poslu{ni~ki patriotizam kojim bi se ignorirala povijesna ~injenica ili stvarnost u kojoj je Bosna i Hercegovina ìvjela krvave godine - od 1941. do 1945. - te{koga, prete{kog i tragi~noga razdoblja u skora{njoj pro{losti Bosne i Hercegovine za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Jo{ ako bi nas makar djelimi~no otrgnula od prokletstva slijepe zaljubljenosti u pro{lost, ako bismo se na toj osnovi prestali dijeliti kroz tu pro{lost, na na~in kojim ona odbacuje ili ugroàva budu}nost, onda bi i ovi prilozi u feljtonu Oslobo|enja postigli taj zna~ajni cilj. Na ~itaocima je da ocijene jesu li makar djelimi~no uspjeli. Utoliko prije {to su sazdani bez pretenzija da presu|uju. Fa{isti~ka okupacija zemlje i ratna kataklizma su otvorili novo
@or` B. Klemanso
1929.
Umro francuski dràvnik @or` Benàmin Klemanso, premijer od 1906. do 1909. i od 1917. do 1920, kada se povukao iz politi~kog ìvota. U vrijeme Drajfusove afere objavio je 1898. u svom listu LOror znamenito Zolino pismo predsjedniku Republike Optuùjem . Jedan je od tvoraca Antante i predsjedavaju}i Mirovne konferencije u Versaju 1919.
Ljevi~arski listovi
Nasuprot takvih glasila se, u svim krajevima zemlje pa i u Bosni i Hercegovini, na liniji antifa{izma pokre}u ljevi~arski listovi, legalni i ilegalni. Od 1938. do 1941. godine te snage ilegalno organiziraju {tamparsku tehniku, izdaju letke i proglase, rasturaju {tampu i literaturu kojom se razobli~ava fa{izam kao prijete}a opasnost koja se nadvila nad cijelom zemljom. U sklopu tih snaga najistaknutije mjesto zauzima KPJ. Ona u svojoj, i u {tampi na koju je utjecala, lecima i usmenom propagandom razotkriva fa{izam i njegovu ideologiju. Na taj na~in se na liniji antifa{izma pridobijaju radni{tvo i {iroki slojevi naroda. Pokrajinski komitet KP za Bosnu i Hercegovinu pokrenuo je Glas Saveza radnika i seljaka . (Sutra: Dioba na liniji za i protiv fa{izma)
Dèk Rubi
Usta{tvo je bilo dio fa{isti~koga svijeta. Taj svijet je pogazio sva temeljna na~ela liberalne demokratije: od ljudske li~nosti, preko njenih osnovnih prava, do prava na ìvot. Nije priznavao ni jednakost i jednakopravnost ljudi i naroda. Usta{tvo je sa cjelokupnom svojom politikom i propagandom razaralo afirmaciju slobode ~ovjeka kao dru{tvenoga temelja svega postoje}eg. Krvave tragove njegovih u~inaka, a naro~ito primjene njegovih na~ela kao ustavne osnove usta{koga pokreta u dru{tvenoj praksi, povijest je izjedna~ila sa najokrutnijim zlo~inima u ljudskome rodu. U ocjenama i pristupu tom fenomenu uo~ljive su nekriti~ke pohvale za sve {to se doga|alo u Nezavisnoj dràvi Hrvatskoj. Sve se opravdava i sve brani. Nosioci takvoga pristupa skloni su ku|enju svih koji su insistirali na odgovornosti nosilaca po~injenih zlodjela koja su imanentna nacifa{izmu i usta{tvu. Usta{tvo i njegova promid`ba, pod okriljem okupacionih sila, vuku korijene iz nacifa{isti~ke propagande u temelju proète rasisti~kom teorijom sve do veli~anja nat~ovjeka arijevske krvi.
1963.
Dva dana poslije atentata u Dalasu na predsjednika SAD-a Dòna Kenedija, Dèk Rubi je u policijskoj stanici ubio iz revolvera Lija Harvija Osvalda, koji je bio osumnji~en za atentat.
46
SPORT
BOSNA I HERCEGOVINA
BH Telecom Premijer liga BiH 15. kolo
uta pob ner por d:p-g bod
OSLOBO\ENJE
1. Sarajevo 2. @eljezni~ar 3. [iroki Brijeg 4. Olimpic 5. Slavija 6. Zrinjski 7. Borac 8. Leotar 9. êlik 10. Rudar P. 11. Vele` 12. Travnik 13. Radnik 14. GO[K 15. Zvijezda 16. Gradina
14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14 14
10 10 7 7 7 7 6 6 5 5 4 3 2 2 3 0
3 2 4 4 4 2 3 3 4 3 2 5 6 6 2 3
1 2 3 3 3 5 5 5 5 6 8 6 6 6 9 11
26:7 20:8 24:10 16:9 13:9 11:13 17:12 16:16 15:13 14:16 19:21 9:21 9:16 10:21 13:20 11:31
33 32 25 25 25 23 21 21 19 18 14 14 12 12 11 3
SUBOTA, 13 SATI BANJA LUKA: Borac - GO[K (TV) (Sudije: Burekovi}, Pro{i}, Budimli}) GRADAÂC: Zvijezda - Travnik (Zovko, Bakovi}, Maci}) BIJELJINA: Radnik - Sarajevo (Terzi}, Turudi}, Tomas) PRIJEDOR: Rudar - Gradina (]ui}, Hrsti}, Imamovi}) SUBOTA, 16 SATI ZENICA: êlik - Olimpic (Bjelica, Dra{kovi}, Bandi}) NEDJELJA, 13 SATI IST. SARAJEVO: Slavija - Leotar (Paji}, Grabus, Be~irovi}) MOSTAR: Zrinjski - Vele` (TV) (Pilav, Ibri{imbegovi}, Keranovi}) NEDJELJA, 19 SATI SARAJEVO: @eljezni~ar - [iroki Brijeg (Valji}, Goji}, Mari})
udbaleri Radnika u posljednjem kolu jesenjeg dijela sezone imat }e jedan od najteìh ispita. U Bijeljini }e gostovati lider prvenstva, Sarajevo, a stru~ni {tab Radnika u ovom susretu mo}i }e ra~unati i na Marka Jevti}a. Nakon {to je ekipu privremeno napustio usljed nezadovoljstva zbog neispla}enih obaveza, odbrambeni igra~ vratio se u tim. Uprava Radnika ispunila je obe}anja pa je po~etkom sedmice isplatila dio ugovorenih obaveza prema fudbalerima. Svim igra~ima koji ìve u Bijeljini ispla}ena je jedna stanarina. Poznavaju}i sve na{e igra~e i ekipu u cijelosti, ne èle}i nijednog trenutka da se uklju~ujem u procjene i mi{ljenje {efa stru~nog {taba Sr|ana Baji}a koga izuzetno cijenim, mislim da je Jev ti} je dan ve oma zna ~a jan igra~ za na{u zadnju liniju. Nadam se da }e dati svoj maksimum, ra~unaju}i na njegovo znanje, ljudskost i dugogodi{nje iskustvo koje nam je u ovom momentu prijeko potrebno , izjavio je @ivorad Miraì}, direktor Radnika. Fudbalerima Radnika stigla je
Radnik do~ekuje Sarajevo
Ja~i za Jevti}a,
]uluma i Basaru
Uprava Radnika ispunila je obe}anja pa je po~etkom sedmice isplatila dio ugovorenih obaveza prema fudbalerima
finansijska injekcija, ispla}eno je osamdeset odsto prve rate ugovora i jedna stanarina. Dobili smo dio sredstva koji nije mnogo veliki, ali za nas u ovome trenutku je veoma zna~ajan tako da smo uspjeli isplatiti igra~ima dio ugovorenih obaveza i po jednu stanarinu. Koliko mogu da vidim, svi su zadovoljni, rade kao i do sada i nadam se da }e biti fizi~ki i psihi~ki spremni protiv Sarajeva , zaklju~io je Miraì}. Osim Jevti}a, u tim se vra}aju i Basara i ]ulum, koji nisu nastu pi li u pro {lom ko lu pro tiv Olimpica na Otoci zbog ùtih kartona. S. [.
Mogu li Bijeljinci zaustaviti lidera?
Sarajevo gostuje kod Radnika na kraju polusezone
Travnik u Grada~cu
Me|unarodni nogomet
NJEMA^KA Bundesliga Subota: Bayern - Hannover (15.30), Schalke Eintracht (15.30), Wolfsburg - Werder (15.30), Mainz - Borussia D. (15.30), Greuther Frth Nrnberg (15.30). Nedjelja: Freiburg - Stuttgart (15.30), Hof fenheim - Bayer (17.30), Augsburg - Borussia M. (17.30). ENGLESKA Premiership
Po tri boda za jesenji naslov

Ne smijemo bjeàti od igre i moramo preuzeti odgovornost. Jedino tako moèmo do pobjede, rekao je pomo}ni trener Esad Selimovi}
Fudbaleri Sarajeva danas gostuju kod Radnika na zavr{etku prvog dijela prvenstva u 13 sati. Da bi zadrào vode}u poziciju na tabeli bordo sastav mora trijumfovati u Bijeljini, gdje }e nastupiti oslabljen bez Ivana Sesara, koji nema pravo nastupa zbog kartona i povrije|enog Radana [unjevati}a. Sve osim pobjede bio bi neuspjeh. Gledali smo Radnik u pro{lom kolu kada su mu nedostajala dva standardna igra~a. Na{ protivnik je borbena i disciplinovana ekipa. Nije izgubio nijednu utakmicu kod ku}e {to pokazuje njegovu ~vrstinu. Ima}emo teàk posao da do|emo do tri boda koja su veoma va`na za jesenju titulu i u kasnijoj borbi za naslov prvaka. Poku{a}emo iskoristiti slabosti Radnika. [to se ti~e sastava, Guji} i Tadejevi} igra}e u veznom redu umjesto Sesara i [unjevari}a , rekao je pomo}ni trener Esad Selimovi}. Prvi saradnik {efa struke Dragana Jovi}a naglasio je da je kolektiv adut Sarajeva, te da svi koji budu igrali trebaju dati maksimum tokom svih 90 minuta. Sve je do na{eg pristupa. Ne smijemo bjeàti od igre i moramo preuzeti odgovornost. Jedino tako moèmo do pobjede, a ne da ~ekamo potez pojedinca mada imamo kvalitetne individualce kao {to su Said Husejinovi} i Asmir Sulji} , izjavio je Selimovi} i dodao da su Kapetan i Basara najopasniji u redovima rivala. Vjerovatan sastav: Bandovi}, Tatomirovi}, Torlak, Dupovac, Zlatkovi}, Guji}, Tadejevi}, Sulji}, Belo{evi}, Husejinovi}, Hadì}.
Z. RA[IDOVI]
Subota: Sunderland - West Bromwich Albion (13.45 sati), Ever ton - Norwich (16), Manchester United - Queens Park Rangers (16), Stoke - Fulham (16), Wigan - Reading (16), Aston Villa - Arsenal (18.30). Nedjelja: Swansea - Liverpool (14.30), Southampton - Newcastle (16), Chelsea - Manchester City (17), Tottenham - West Ham (17). ITALIJA Serie A
Nadamo se najboljem
U posljednjem jesenjem, 15. kolu nogometa{i Travnika gostuju u Grada~cu. Ekipa Zvijezde nalazi se u nezavidnom poloàju sa tri boda manje od vezira pa je doma}inu ovaj duel veoma vaàn za priklju~ak. S druge strane, Travnik ne zna za pobjedu jo{ od 9. kola kada je na Piroti palo Sarajevo, a sa dosada{njih {est gostovanja na Pirotu je stigao samo jedan bod. Situacija nije nimalo blistava. Odigra}emo maksimalno angaòvano sa ciljem ostvarenja pozitivnog rezultata kako bismo na taj na~in zaklju~ili ovu polusezonu , istakao je Nermin Ba{i}, trener Travnika. U timu sa Pirote sigurno ne}e biti kartoniranih Lihovca, Ribi}a i Tabakovi}a, kao ni veznjaka Redèpija, koji je sporazumno napustio Travnik. U Grada~ac idemo da pokaèmo da znamo igrati nogomet. Naravno, nadamo se najboljem , dodao je Neven La{tro, stoper Travnika. Vjerovatan sastav: Fejzi}, Terzi}, La{tro, Mi{i}, E. Varupa, Kova~evi}, N. Varupa, Zatagi}, Popovi}, Simeunovi}, ENI news [ehovi}.
Subota: Palermo - Catania (20.45). Nedjelja: Atalanta - Genoa (15), Chievo - Siena (15), Pescara - Roma (15), Sampdoria - Bologna (15), Torino - Fiorentina (15), Milan - Juventus (20.45). Ponedjeljak: Cagliari - Napoli (19), Parma - Inter (21). [PANIJA Primera
Mario Tadejevi} zauze}e poziciju u veznom redu
Subota: Rayo Vallecano - Mallorca (16), Valladolid - Granada (18), Malaga - Valencia (20), Betis - Real (22). Nedjelja: Espanyol - Getafe (12), Athletic - Depor tivo la Coruna (17), Atletico - Sevilla (19), Levante - Barcelona (21). Ponedjeljak: Zaragoza - Celta (21). FRANCUSKA Ligue1
îva odlazi u Mainz

Veznjak Adin îva, kapiten juniora bordo tima i U19 reprezentativac BiH, boravi}e na probi u njema~kom bundesliga{u Mainzu od 26. do 29. novembra. Njegov suigra~ iz juniora FK Sarajevo Alden Be{i}, koji se ljetos pripremao sa prvim timom, postigao je sporazum o odlasku u {panski klub Valenciju. Preostalo je da se premijerliga{ sa Ko{eva dogovori sa klubom sa Mestalle o detaljima eventualnog ugovora Be{i}a, koji moè igrati napada~a i veznog igra~a.
Subota: PSG - Troyes (17), Nancy - Ajaccio (20), Sochaux - Nice (20), Bastia - Lorient (20), Reims - Brest (20), Rennes - Evian (20). Nedjelja: Montpellier - Bordeaux (14), Toulouse - Lyon (17), Marseille - Lille (21). HRVATSKA 1. HNL
Subota: Osijek - Hajduk (15), Zadar - Cibalia (15), Split - Istra 1961 (15), Rijeka - Inter Z. (19). Nedjelja: Zagreb - Dinamo (19). SRBIJA JSL
Sarajevo traì od{tetu za Ba{i}a

FK Sarajevo traì od ~e{kog Pribrama oko 100.000 eura na ime naknade za treniranje za biv{eg juniora tima sa Ko{eva Mirzu Ba{i}a. O ovom slu~aju bordo klub je upoznao FIFA. Naime, Ba{i} je potpisao profesionalni ugovor sa Pribramom i po{to se dva kluba nisu mogla dogovoriti u vezi sa od{tetom nakon konsultacija sa ê{kim savezom, slu~aj Ba{i} je dostavljen Svjetskoj fudbalskoj federaciji, nadle`noj za transfere.
Subota: Hajduk K. - Donji Srem (13), Javor Radni~ki N. (13), OFK Beograd - Spar tak ZV (13), Rad - Novi Pazar (13), Vojvodina - Radni~ki K. (16). Nedjelja: Sloboda PS - Crvena zvezda (13), Jagodina - BSK (17), Par tizan - Smederevo (19).
OSLOBO\ENJE subota, 24. novembar/studeni 2012. @eljo u nedjelju protiv [irokog
SPORT
êlik do~ekuje Olimpic
47
Bodovi za miran
zimski san
Vjerujem da }emo dati svoj maksimum i da }emo na{ niz od osam utakmica bez poraza zavr{iti pobjedom, kaè Vlado Jagodi}, trener êlika
Nakon eliminacije u Kupu BiH od [irokog Bri je ga, no go me ta {i êlika danas u posljednjem kolu jesenjeg dijela BH Telecom Premijer lige do~ekuju sarajevski Olimpic. Cilj je jasan: sa pobjedom i tri boda zaklju~iti jesen i oti}i na miran zimski san. Naime, prvi dio polusezone bio je pomalo za zaborav, ali je fini{ bio bolji. Posljednjih osam me~eva, {to prven stve nih {to kuputakmica, bez poraza su i bilo bi dobro da pred pauzu uzdignute glave napuste zeni~ki hram nogometa, Bilino polje. Olim pic je sli ~na ekipa [irokom Brijegu. Iznimno su kvalitetni, igraju dobar nogomet, neugodni su na strani, a mi smo sada u neugodnoj situaciji, ranjeni... Vaàn je psiholo{ki momenat. Ipak, vjerujem da }emo dati svoj maksimum i da }emo na{ niz od osam utakmica bez poraza zavr{iti pobjedom koja }e nas ostaviti u proljetnoj utrci za visok plasman , kaè Vlado Jagodi}, tre-
Nermin Zoloti} i Amar Osim: Mi smo @eljini, @eljo je na{!
Zoloti}: Najbitnije je
ko }e biti prvi na kraju

Mladi defanzivni veznjak @elje tvrdi da se on i suigra~i ne optere}uju jesenjim naslovom, jer ih interesuje kona~an cilj - titula prvaka dràve, a ne titula jesenjeg prvaka
Nermin Zoloti}, mladi defanzivac @eljezni~ara, u susretu protiv Olimpica odigrao je odli~an me~, pogotovo u drugom dijelu, kada su, uostalom, proigrali svi. Me|utim, za razliku od prethodnih me~eva, kada je bio orijentisan samo na defanzivne zadatke, Zoloti} je bio aktivan i u ofanzivi i prava je {teta {to jedan od njegovih dalekometnih udaraca nije zavr{io u mreì vukova. Mladi reprezentativac BiH vjeruje da }e protiv [irokog njegovi udarci biti precizniji, te dodaje kako @eljo èli godinu zavr{iti onako kako je i po~eo - pobjedom nad timom sa Pecare. Ako ostvarimo pobjedu, slobodno mogu re}i da je ovo bila uspje{na polusezona. Istina, izgubili smo derbi od Sarajeva, ali nam nisu previ{e odmakli , kaè Zoloti}, koji je, kao i svaki mladi igra~, sklon oscilacijama, te dodaje da uvijek moè bolje. Lijepo bi bilo kada bismo osvojili jesenju titulu, ali za to se ne dobija pehar. Bitnije je ko }e biti prvi na kraju sezone, a manje bitno ko }e osvojiti jesenju titulu. @elja nam je da budemo {to bliì Sarajevu, jer na prolje}e imamo bolji raspored i uvjeren sam da }emo odbraniti titulu , optimisti~an je veznjak plavog tima, koji je na kraju razgovora dodao kako @eljo, uz pravilan pristup, moè i mora pobijediti [irokobrijeàne, koje jako cijeni. Uko li ko bu de mo igra li ma ksi malno ozbiljno i borbeno, pobjeda ne bi smjela izostati. @elimo navija~ima pokloniti tri boda za njihov 25. ro|endan , kazao je na kraju Zoloti}.
J. LIGATA
ner êlika. Stru ~ni {tab crveno-crnih za ovaj me~ ne}e mo}i ra~unati na Stefana Maleti}a zbog ùtih kartona, a zbog povreda ni na Jasmina Smriku i Zorana Brkovi}a. U tim se nakon duè pauze vra}a oporavljeni lijevi bo~ni Vlado Markovi} i kapiten Kenan Hori}. Mogu}i sastav: Nurkovi}, Huseinspahi}, Markovi}, Jusi}, ôvi}, Hori}, Bajraktarevi}, Travan~i} (Dedi}), Bara}, Me{anovi}, Kajkut. Mi. D.
Nakon eliminacije iz Kupa Olimpic gostuje êliku
Sarajevski Olimpic je eliminisan u ~etvrtfinalu Kupa BiH od @eljezni~ara (0:1 i 0:3), pa se sada vukovi mogu potpuno okrenuti takmi~enju u ligi, gdje trenutno zauzimaju solidno ~etvrto mjesto sa 25 bodova, koliko ima i tre}eplasirani [iroki Brijeg. Izuzme li se ispadanje iz Kupa, neosporno je da je ekipa Husrefa Musemi}a, otkako je on sjeo na klupu, posloìla kockice na terenu, a podatak da su slavili ~etiri puta u posljednjih pet me~eva govori da je forma Olimpica na visokom nivou. Posljednji protivnik Sarajlija u ovoj polusezoni je êlik, protiv kojeg }e Olimpic odmjeriti snage danas na stadionu Bilino polje. Osam utakmica zaredom nisu izgubili i to sve govori o njihovoj formi, ali i dobrom radu igra~a i trenera Vlade Jagodi}a. Gledao sam êlik na CD-ovima i upoznao sam ih, a posebno mi je drago {to
Musemi} èli pobjedom zavr{iti jesen

Xavi odbio ponudu Anìja
Xavi Hernandez dobio je iz ruskog Anìja nevjerovatnu ponudu - 21 milion eura godi{nje da napusti katalonski klub i poja~a sastav iz Maha~kale! Ipak, Barcelonin kapiten i du{a katalonskoga sastava, javlja Onda Cero, glatko je odbio mogu}nost da postane najpla}eniji nogometa{ na svijetu. Podsje}amo, trenutno je najpla}eniji Samuel Etoo kojega upravo Anì pla}a 20 miliona eura godi{nje. Xavi nije zainteresiran za odlazak u Rusiju, a trenutno je u pregovorima s Barcelonom o produènju postoje}eg ugovora koji isti~e 2014. za dodatne dvije sezone.
Musemi} vjeruje u dobar rezultat svog tima u Zenici
}emo igrati na kvalitetnom travnjaku, gdje moèmo pruìti mnogo vi{e nego ina~e. Vaàn nam je dobar rezultat jer ovo je posljednje kolo jesenjeg dijela , isti~e Musemi}. Iako ne}e mo}i ra~unati na sve
igra~e u Zenici, trener tima s Otoke je optimista pred duel s êlikom. Imamo kvalitet da napravimo dobar rezultat. Ako ponovimo igru iz prvog poluvremena na Grbavici, moèmo i do sva tri boda.
Regoje je sakupio tri ùta kartona, dok Sal~inovi} ima problema sa povredom tako da sam ostao bez njih. Dobro je {to nam se vra}a Kapi}, koji je bio bolestan, zbog ~ega nije igrao protiv @elje , kazao nam je Husref Musemi}. M. K.
48
SPORT
OSLOBO\ENJE
Hiddink o mogu}em transferu Holan|anina
Mark Clattenburg otkrio medijima
BILO JE ZASTRA[UJU]E
ÊKATI PRESUDU
Sneijdera povezuju s bogatim ruskim klubom
Sneijder? Pitajte njega {ta èli

Menadèr ruskog bogatog kluba Anì iz Maha~kale Guus Hiddink nije èlio potvrditi, ali ni demantovati, pregovore izme|u njegovog kluba i Intera za Wesleya Sneijdera. Hiddinka su novinari po zavr{etku utakmice Anì - Udinese (2:0) pitali da li su ta~ne informacije da njegov klub radi na dovo|enju Interovog veznjaka. Holan|anin je bio tajnovit, nije èlio puno toga otkriti. Poznajem Sneijdera dobro i jako ga cijenim. Pitajte njega {to èli, a ne mene , rekao je Hiddink. Sneijder se sve ~e{}e spominje u kontekstu s drugim klubovima, a posebno nakon {to mu je klub zabranio kori{tenje Twittera. Navodno, nije u najboljim odnosima s ~elnicima nerazzurra.
Spoznaja da ste nevini, ali da vam karijera svejedno moè biti uni{tena, doista je zastra{uju}a, rekao je Clattenburg, koji }e ve} ove nedjelje biti u sudijskoj postavi, ali tek kao ~etvrti sudija
Nakon {to je Engleski nogometni savez (FA) odbacio optu`be za rasizam protiv suca Marka Clattenburga, ovaj sudija se obratio britanskoj javnosti i otkrio kako je sve to podnio. Podsjetimo, Clattenburg (37) je optuèn da je u susretu Chelseaja i Manchester Uniteda (2:3) igra~a londonskog sastava Johna Obija Mikela nazvao majmunom. Najprije je metropolitanska policija odbacila optu`be protiv njega, a potom je isto u~inio i FA. Spoznaja da ste nevini, ali da vam karijera svejedno moè biti uni{tena, doista je zastra{uju}a. U nogometu nema mjesta
Odba~ene optu`be da je sudija Mikela nazvao majmunom
Alonso i C. Ronaldo u lo{im odnosima
Prijatelji samo u svla~ionici

Veznjak Real Madrida Xabi Alonso priznaje da izvan terena nije u najboljim odnosima s Cristianom Ronaldom. Izme|u mene i Ronalda postoji veliko po{tovanje i uvaàvanje. Izvan svla~ionice skoro da ne postoji povezanost izme|u nas, ali unutar nje smo svi ujedinjeni , kazao je Alonso za ETB, a onda je prokomentirao Ronalda i trenera Josea Mourinha: Ronaldo je vrlo ambiciozna osoba i ima veliko samopouzdanje. Vaàn je igra~ za tim. [to se Mourinha ti~e, uvijek u~im od njega. Vrlo je zahtjevan i vodi brigu o svim detaljima. Ljudi misle da ga znaju, ali oni vide samo njegovu vanjsku sliku. Poznajem ga u svla~ionici, a to je ne{to druga~ije.
za rasizam, a ovaj slu~aj ne bi trebao obeshrabriti one koji smatraju da su na bilo koji na~in vrije|ani na rasnoj osnovi , rekao je engleski sudac i nastavio: Poruke ohrabrenja od ljudi u i izvan nogometa pomogle su mi kroz ovo doista te{ko razdoblje. êlni ~ovjek sudijske organizacije Alan Leighton nije zadovoljan ~injenicom da je naru{ena reputacija jednog od boljih sudaca, te smatra da cijeli slu~aj nije trebao biti toliko medijski popra}en. Nije bilo potrebe da Chelsea s ovim iza|e u javnost. Pogotovo sada kada je dokazano da je Mark
nevin, ali ljaga na su|enje i dalje ostaje. Sada je jedino bitno da Chelsea prihvati presudu i u potpunosti se ispri~a Marku za podizanje neopravdane tu`be kojom je o{te}ena njegova karijera. Smatram da bi mu istovremeno Chelsea trebao ponuditi i neku kompenzaciju za sve u~injeno. Londonski klub nije u~inio jo{ ni{ta po tom pitanju, a prema pisanju britanskih medija ni ne namjerava, jer smatra da presuda nije valjana. Recimo i da }e se Clattenburg prvi put na}i u sudijskoj postavi, dodu{e kao ~etvrti sudac, ve} ove nedjelje u susretu Tottenhama i West Hama.
BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE SARAJEVO
BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERAL MINISTRY OF JUSTICE SARAJEVO
Rooney se vra}a protiv QPR-a

En gles ki no go me ta{ Wayne Rooney vra}a se u sas tav pre mi jer li ga {a Man ches ter Uni te da za utakmicu 13. prvenstvenog ko la pro tiv Queens Park Rangersa. Rooney je prebolio upalu krajnika, zbog koje je propustio posljednje dvije utakmice crvenih vragova, te }e biti spreman za okr{aj protiv jedinog sastava bez pobjede ove sezone, ba{ kao i Chris Smalling. Wayne je spre man. Imao je upalu krajnika, ali to je sada iza njega. Jonny Evans }e trenirati, ali nisam si gu ran da }e zai gra ti. Smalling je u utorak zaradio povredu ramena i tako|er nisam siguran ho}e li biti spreman za me~ , tvrdi Ferguson. Nakon pro{losedmi~nog poraza u gostima kod Norwicha (1:0) Ferguson }e biti jako zadovoljan povratkom napada~a koji moè u~initi razliku na terenu jednim sjajnim potezom.
O B AV J E [ T E N J E
U Slu`benom glasniku BiH 26.11.2012. godine bit }e objavljena me|unarodna obavje{tenja o zajedni~koj nabavci raznih roba za potrebe snabdijevanja Kazneno-popravnih zavoda u Federaciji Bosne i Hercegovine. Pozivamo zainteresovane ponu|a~e da sagledaju mogu}nost vlastitog u~e{}a u navedenoj nabavci. MINISTAR Zoran Mikuli}
SPORT
VIJESTI
49
ABA [iroki do~ekuje Split, Igokea u Ma|arskoj
Bara}: Iskoristiti slabosti protivnika

To {to je Szolnoki na samom dnu, ne zna~i da je lo{a ekipa i da }emo u Ma|arsku putovati na izlet. Sve protivnike maksimalno respektujemo, rekao je Marko Brki}, krilo Igokee
Ubjedljiv trijumf protiv MZT-a u pro{lom kolu vratio je osmijehe na lica ko{arka{a Igokee. Lako je, dakle, pretpostaviti u kakvoj atmosferi lider ABA lige do~ekuje gostovanje u Ma|arskoj, ali to ne zna~i da }e bh. ekipa u duel sa Szolnokiem u}i opu{teno. Ne}e nas zavarati trenutni poloàj na{eg protivnika na tabeli. To {to je Szolnoki na samom dnu, ne zna~i da je lo{a ekipa i da }emo u Ma|arsku putovati na izlet. Sve protivnike maksimalno respektujemo i zato se, izme|u ostalog, nalazimo na ~elu karavana , rekao je Marko Brki}, krilo Igokee. Nastup Amerikanca Corsleya Edwardsa neizvjestan je zbog povrede, ali Brki} smatra da Igokea moè da zabiljeì osmu pobjedu i bez pomo}i iskusnog centra. Edwards nam mnogo zna~i, ali na{a igra se ne bazira na pojedincima, ve} na kolektivu. U dosada{njem dijelu sezone smo pokazali da timskom igrom
Bav~i}u otkaz u Francuskoj

Ekipa iz donjeg dijela tabele francuske prve lige Limoges otpustila je 28-godi{njeg krilnog centra i bh. reprezentativca Edina Bav~i}a. Na sedam utakmica doma}eg prvenstva prosje~no je upisivao 2,6 poena i 2,1 skok za prosje~no 14,4 minute provedene na parketu. Prije dolaska u ekipu biv{eg gr~kog selektora Giannakisa Bav~i} je igrao za gr~ku ekipu KAO Dramas upisuju}i 10,9 poena i 5,5 skokova za 24 minute.
Igokea je u pro{lom kolu lako savladala MZT
moèmo svakog da pobijedimo i zato vjerujem da }emo se iz Ma|arske vratiti uzdignute glave , zaklju~io je Brki}. Za razliku od pro{le sezone, kad je nanizao seriju pobjeda ve} na startu, [iroki WWin ove sezone ~etvrtu pobjedu traì tek u desetom kolu protiv Splita.
êka nas te{ka utakmica, ali spremni smo za nju. Na{a èlja je {to prije pobje}i s dna, a do tog cilja vodi i pobjeda protiv Splita. Ona bi nam ulila dodatno samopouzdanje pred utakmice s Crvenom zvezdom, Union Olimpijom i Cedevitom. Moramo i}i od utakmice do utakmi-
ce i poku{ati uhvatiti i koju pobjedu u gostima. Naravno, sad smo koncentrisani na Split. Znamo sve njihove i dobre i lo{e strane i poku{at }emo im dobre strane neutralizirati, a slabosti iskoristiti , rekao je Boris Bara}, mlado krilo bh. ekipe.
A. M.
Skija{i takmi~enje nastavljaju u Lake Louiseu
Osam poena \edovi}a

Jo{ nije poznata priroda i teìna njegove ozljede. Albrecht je, podsjetimo, u januaru 2009. doìvio teàk pad na treningu spusta u Kitzbhelu, nakon ~ega je zbog te{kih ozljeda tri sedmice proveo u induciranoj komi. Ina~e, najbrì je na treningu bio je Norveànin Aksel Lund Svindal s vremenom 1:51.43. Najbolji hrvatski skija{ Ivica Kosteli} je zauzeo 19. mjesto s 1.98 sekundi zaostatka. Berlinska Alba savladala je kao gost francuski Chalon rezultatom 87:82 u susretu 7. kola grupe B Eurolige, ~ime su prekinuli seriju od ~etiri poraza. U posljednjoj ~etvrtini Alba je do{la do pobjede. Ubacili su fantasti~na 34 poena, te su na kraju do{li do trijumfa 87:82. Bh. reprezentativac Nihad \edovi} je u dresu Albe ubacio osam poena, dok je Yassin Ibdhi ubacio najvi{e 16. Kod doma}ih Rush i Aboudou su ubacili po 21 poen.
Teàk pad Albrechta na treningu

Svjetski kup skija{a nastavlja se ovog vikenda u Kanadi. Danas se vozi prvi ovosezonski spust, a dan kasnije se u Lake Louise vozi i super G. Naàlost, drugi trening spusta obiljeìo teàk pad Daniela Albrechta, 29-godi{njeg [vicarca. Albrecht je izletio sa staze. Prekid je dugo trajao, a nakon {to mu je ukazana pomo} na stazi [vicarac je helikopterom prevezen u bolnicu.
Ko{arka{ice êlika do~ekuju Partizan
Daniel Albrecht je ve} preìvio teàk pad u Kitzbhelu
Camacho klini~ki mrtav

Biv{i trostruki svjetski prvak u boksu Portorikanac Hector Macho Camacho (50), koji je ju~er u pucnjavi te{ko ranjen u glavu, klini~ki je mrtav, potvrdili su lije~nici u Centro Medico u San Juanu. Camacho je u ~etvrtak ujutro pogo|en iz vatrenog oru`ja u lice i vrat dok je sjedio u automobilu u Bayamonu u predgra|u San Juana. U pucnjavi je poginuo i njegov prijatelj Adrian Mojica Moreno. Za sada nisu poznati motivi ovog obra~una. Camacho je izme|u 1983. i 1992. bio me|u najboljim bokserima svijeta. Osvajao je naslove u tri teìnske kategorije (superperolakoj, lakoj kategoriji i poluvelteru), a ostvario je ukupno 79 pobjeda, {est poraza i tri remija. Smatrali su ga jednim od bokserskih velikana uz Oscara de la Hoyu, Sugar Raya Leonarda i Felixa Trinidada.
Alonso: Prvi na{ cilj je mjesto na podiju

Polako se zagrijava atmosfera za posljednji obra~un u ovogodi{njem Svjetskom prvenstvu Formule 1. Borbu za krunu vode Nijemac Sebastian Vettel i [panac Fernando Alonso. Kulminacija borbe }e se dogoditi na Velikoj nagradi Brazila, u Sao Paulu 25. novembra. Trenutno Nijemac ima prednost od 13 bodova (273-260) i favorit je za tre}u uzastopnu krunu. Prvi na{ cilj na utrci u Sao Paulu je jedno od mjesta na podiju. Tre}e mjesto garantira 15 bodova i kada bi jo{ u tom slu~aju Vettel ostao bez i~ega, to bi bilo
@ele Beogra|ankama nanijeti prvi poraz

Nakon poraza u posljednjem kolu od ma|arske ekipe Peac-Pecs u gostima rezultatom 59:54, ko{arka{ice êlika danas (17 sati) do~ekuju aktuelnog prvaka M@RKL - beogradskog Par tizana, koji je ove sezone jedina ekipa bez pora za. O~ekuje nas najteà utakmica u sezoni. Par tizan je kvalitetniji nego lani. Poku{a}emo uz maksimalno zalaganje da ih iznenadimo. Ako budemo strpljivi, moèmo do}i do pobjede. Naravno, oni su favoriti, ali mi }emo dati sve od sebe i poku{ati ih iznenaditi, kaè Eldar Durmi}, trener êlika. Lejla Bejti}, kapiten ekipe, veli kako je njen tim zasluìo pobjedu u Pe~uju, ali da su poraène u fini{u me~a. Sada ih o~ekuje teàk susret sa Par tizanom. Bori}emo se, dati sve od sebe, pa {ta bude, isti~e Bejti}.
Mi. D.
dovoljno za naslov prvaka. Ovo je samo naga|anje, jer u pitanju je sport i stvarno je sve mogu}e , rekao je Alonso i nastavio u mirnom tonu, bez stavljanja sebe u poziciju favorita ili autsajdera. Pobjeda na samoj utrci bi bila velika stvar za nas, ali te{ko je o tome pri~ati danas, kada je ostalo toliko
mnogo do utrke. Bila je za nas ovo te{ka sezona i mo`da smo napravili ve} i sada daleko vi{e od o~ekivanja. Ako budem na kraju svjetski prvak, bit }e to genijalna vijest, ali ako ne uspijemo, nema veze. êstitat }u prvi Vettelu i kre}emo odmah s planom kako idu}e sezone postati najbolji , zavr{io je Alonso.
50
SPORT
OSLOBO\ENJE
Miks Marssal Arts - ful kontakt
PLBiH za rukometa{e: Bosna BHT - Bosna Prevent 26:25 (9:10)
Studentima pripao derbi

Jasmina JJ Okanovi}a ~eka me~ za prvaka Kalifornije
Zavidovi}anin prvak Sjeverne Kalifornije

Pobjedom nad Sandrom Eskobarom, dvadesetogodi{nji Jasmin JJ Okanovi} iz San Hozea postao je prvak Sjeverne Kalifornije u Miks Marssal Arts, ful kontakt borila~koj vje{tini veoma popularnoj u ovom dijelu SAD-a. Jasmin, ~iji su roditelji porijeklom iz Zavidovi}a, do sada je imao sedam borbi, a ovo mu je {esta pobjeda u dvogodi{njoj karijeri. Na veliko zadovoljstvo brojne bh. iseljeni~ke kolonije u regionu San Franciska, Okanovi}eva sljede}a borba bi}e za titulu apsolutnog prvaka Kalifornije. Protivnik mu je Antoni Viliams iz Los Angelesa, a me~ je zakazan za 15. decembar u San Hozeu. B. R.
Dvorana "Ramiz Sal~in" na Mojmilu. Gledalaca: 350. Sudije: Armin Oru~evi} i Sead Oru~evi} (oba Mostar). Delegat: Milenko Turudi} (Mostar). Sedmerci. Bosna BHT 7 (6), Bosna Prevent - 7 (5). Isklju~enja: Bosna BHT (10 minuta), Bosna Prevent (16 minuta). BOSNA BHT: Tatar (3 odbrane, 1 sedmerac), Efendi} (7 odbrana, 1 sedmerac), Dedaji} 1, Terza 2, Ljuca -, Memi} 2, Korjeni} -, Deli} 11 (6 iz sedmerca), Davidovi} -, Halilkovi} 1, Peri} 3, Hrbat 2, Alibegovi} -, Jela~i} -, Zulfi} 4, Be~i} -. Trener: Zuhdija Korkari}. BOSNA PREVENT: (@iga 3 odbrane), Sir~o (9 odbrana, 1 sedmerac), Peki} -, Antovi} 2, Geko -, Imamagi} 1, Buri} -, Mimi} -, Vranac 2, Memi} -, Hurem 11 (4 iz sedmerca), Omanovi} -, Semi} 2, Limo -, Ahi} 4 (1 iz sedmerca), Skopljak 3. Trener: Edhem Sir~o.
Sarajlije slavile u neizvjesnoj utakmici
Rukometa{i Bosne BHT savladali su imenjaka iz Visokog tijesnim rezultatom 26:25 u derbi utakmici 9. kola Premijer lige BiH. Prvo poluvrijeme pripalo je gostima, koji su na odmor oti{li sa minimalnom predno{}u (9:10), ali je sarajevska ekipa u nastavku uspje-
la da preokrene rezultat i osvoji va`ne bodove. U ve~era{njim utakmicama 9. kola Premijer lige BiH za rukometa{e sastaju se: Kakanj - âpljina (20 sati), Gra~anica - Zrinjski (18), Konjuh - Krivaja (19), Leotar - PriG. V. jedor (19).
Rukometa{ice Ilidè do~ekuju Krivaju
IHF odobrio projekat RSBiH
Edukacija trenera i sudija

Svjetska rukometna federacija odobrila je projekat Rukometnog saveza BiH kojim }e zahvaljuju}i IHF-u na{im rukometnim trenerima i sudijama biti omogu}ena edukacija po standardima IHF-a. Osim toga, realizacijom odobrenog projekta bi}e pruèna pomo} trenerima u radu omladinskih {kola rukometa u na{oj dràvi u naredne ~etiri godine. Na{ projekat, koji smo dostavili IHF-u u prolje}e ove godine, odobren je. Najve}a vrijednost projekta ~ija }e realizacija trajati idu}e ~etiri godine je u tome {to }e po 40 trenera, ali i 40 sudija do 32 godine, kroz poha|anje seminara IHFa imati priliku za edukaciju, koja }e se obavljati na engleskom jeziku. Tako|e se otvara mogu}nost za sticanje certifikata drugog stepena IHF-a, {to }e za na{e trenere biti od velike va`nosti za njihovo napredovanje u karijeri. Bitno je napomenuti da }e, nakon odobrenja projekta, omladinske {kole rukometa dobiti podr{ku IHF-a u vidu tehni~kih pomagala, kao i stru~nu pomo} za {to uspje{niji razvoj , rekao je generalni sekretar RSBiH Smajo Kara~i}. G. V.
Ili} vjeruje u pobjedu

Rukometa{ice Ilidè do~ekuju ve~eras Krivaju u dvorani KSC Ilidà u utakmici 9. kola Premijer lige BiH u 18.30 sati. Trener Ilidànki Dominko Ili} najavio je borbenu igru svojih rukometa{ica i dodao da ga zanima jedino osvajanje tri boda ne samo protiv Krivaje nego i u preostala dva jesenja kola u kojima }e Ilidà igrati protiv Ljubu{kog i Hrasnice. Krivaja je ove sezone u{la iz Federalne u Premijer ligu BiH. Rukometa{ice zavidovi}ke ekipe su najugodnije iznena|enje jer su u dosada{njem dijelu prvenstva pokazale vi{e nego {to se moglo pretpostavljati. To je tim koji moè ozbiljno priprijetiti svakom, ako se ne uzme za ozbiljno. Na kraju, Krivaja je izborila pet pobjeda, {to nije slu~ajno. Ona ima kvalitetne igra~ice, koje ~ine kompaktnu i ~vrstu igra~ku cjelinu, sposobne da iznenade svakog rivala , kazao je Ili}, dodav{i: Pred nama je me~ u kojem ni u jednom trenutku ne}emo potcijeniti rivala. Naprotiv, igra mora biti na najvi{em nivou svih 60 minuta. Smatram da }e od najve}eg zna~aja za pobjedu Ilidè biti ve}e iskustvo na{ih rukometa{ica. Tako bi trebalo biti u me~u protiv Krivaje, te u predstoje}im utakmicama sa Ljubu{kim i Hrasnicom , rekao je Ili}. Ve~eras jo{ igraju: Ljubu{ki - Hrasnica (16), Mira - Katarina (18), Zrinjski - Gora`de (15), @ivinice - LoG. V. komotiva (16.30).
Ilidànke zanimaju samo nova tri boda
Foto: D. TORCHE
ATP Challenger turnir u Toyoti

Mirza Ba{i} nije se uspio plasirati u polufinale 35.000 dolara vrijednog teniskog ATP Challenger turnira u japanskoj Toyoti. Dvadesetjednogodi{njeg Sarajliju u ~etvrtfinalu je zaustavio sedmi nosilac, Australac John Millman (228. ATP) sa 3:6, 3:6. Ba{i} je ove sedmice zabiljeìo najbolji ranking na ATP listi, na 277. mjestu, nakon pro{losedmi~nog sjajnog nastupa na ATP Challenger turniru u Yokohami, gdje je izborio nastup u finalu. Sa bodovima osvojenim u Toyoti Ba{i} je osigurao novi napredak na ATP listi za 10-ak mjesta.
Ba{i} zaustavljen u ~etvrtnalu

Na osnovu ~lana 5. Pravilnika o radu Klini~ki centar Univerziteta u Sarajevu Vr{i ispravku
OGLASA
za prijem u radni odnos objavljenog 23. 11. 2012. godine u dnevnom listu Oslobo|enje - za radno mjesto pred rednim brojem 8 umjesto medicinska sestra treba da stoji vi{a medicinska sestra. A pod uslovima: za radno mjesto umjesto pod rednim brojem 5, 11, 12, 21 treba da stoji 5,11, 12, 22.

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE SREDJOBOSANSKI KANTON OP]INA TRAVNIK JU CENTAR ZA SOCIJALNI RAD TRAVNIK
OGLASI
51
Na temelju ~lanka 3. i 4. Pravilnika o radu JU Centra za socijalni rad Travnik, ravnatelj raspisuje
Na osnovu ~lana 24., a u vezi sa ~lanom 74a. Zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji BiH, (Slu`bene novine Federacije BiH, br. 29/03, 23/04, 39/04, 54/04, 67/05, 8/06 i 4/12) i ~lana 1. Zakona o preuzimanju Zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slu`bene novine Zeni~ko-dobojskog kantona, broj 3/12), Agencija za dràvnu slu`bu Federacije Bosne i Hercegovine, u ime Ministarstva za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeni~ko-dobojskog kantona, objavljuje
N A T J E Â J
ZA PRIJEM U RADNI ODNOS 1. SOCIJALNI RADNIK - 1 (JEDAN ) izvr{ilac 2. PSIHOLOG - 1 (JEDAN ) izvr{ilac Op}i uvjeti za prijem u radni odnos su: Da je dràvljanin Bosne i Hercegovine, Da je stariji od 18 godina, Da je zdravstveno sposoban za vr{enje poslova za ovo radno mjesto, Uvjerenje o neka`njavanju, Da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji (~l. IX. stav 1. Ustava BiH). Posebni uvjeti za prijem u radni odnos su: ZA POZICIJU 01: Diploma VII stupnja obrazovanja, diplomirani socijalni radnik ili drugi ciklus obrazovanja / master -studijski program socijalni rad, Godina radnog iskustva u struci. ZA POZICIJU 02: Diploma VII stupnja obrazovanja, diplomirani psiholog ili drugi ciklus obrazovanja / master - studijski program psihologija, Godina radnog iskustva u struci. Uz prijavu kandidati su du`ni priloìti dokaze o ispunjavanju propisanih uvjeta i to: - kra}i ìvotopis, adresa i telefon, - uvjerenje o dràvljanstvu, - uvjerenje da se protiv kandidata ne vodi krivi~ni postupak, - izjava da nije pod optu`nicom Me|unarodnog suda za ratne zlo~ine u biv{oj Jugoslaviji, - ovjerena preslika diplome o {kolskoj spremi. Napomena: Popuna upra`njenog radnog mjesta i odabira kandidata izvr{it }e se sukladno ustavnim odredbama o jednakopravnoj zastupljenosti konstitutivnih naroda i ostalih u tijelima dràvne uprave po popisu iz 1991. godine. Natje~aj ostaje otvoren 15 dana od dana objave u dnevnim novinama. Kandidati koji u|u u uì izbor bit }e pisano izvije{teni o rezultatima natje~aja u roku od 8 dana od dana dono{enja odluke o izboru kandidata. Nepotpune i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Prijave se podnose li~no ili preporu~enom po{tom na adresu: JU Centar za socijalni rad Travnik, Ul. Luka~ka br. 3, 72270 Travnik. Br: 01-530-328 Ravnatelj BOJAN DOMI]
JAVNI KON KURS

za popunu radnih mjesta dràvnih slu`benika u Ministarstvu za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeni~ko-dobojskog kantona 5 / 341 1. Stru~ni saradnik za ekonomsko-analiti~ke poslove u Sektoru za socijalnu politiku ..............................................................- 1 (jedan) izvr{ilac 2. Stru~ni savjetnik za pitanja povratka i normativno-pravne poslove u Sektoru za rad, humanitarnu djelatnost i povratak - na odre|eno vrijeme, do povratka dràvne slu`benice sa porodiljskog odsustva .................- 1 (jedan) izvr{ilac Opis poslova: Opis poslova za pozicije 01. i 02. sadràn je u tekstu javnog konkursa koji je objavljen na web stranici Agencije za dràvnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Uslovi: Pored op{tih uslova predvi|enih ~lanom 25. Zakona o dràvnoj slu`bi u Federaciji Bosne i Hercegovine, kandidati trebaju ispunjavati i slijede}e posebne uslove, utvr|ene u Pravilniku o unutra{njoj organizaciji, i to: za poziciju 01. - VII/VSS - ekonomski fakultet ili fakultet za menad`ment, odnosno visoko obrazovanje prvog (180 ECTS bodova) bolonjskog sistema studiranja, - najmanje 1 (jedna) godina radnog staà u struci i spremi, - poznavanje rada na ra~unaru, za poziciju 02. - VII/VSS - diploma visokog obrazovanja - pravne struke, odnosno visoko obrazovanje prvog (najmanje 240 ECTS bodova) ili drugog ciklusa bolonjskog sistema studiranja, - najmanje 3 (tri) godine radnog staà u struci i spremi, - poznavanje rada na ra~unaru. Prijavljivanje na konkurs: a) Kandidati koji su evidentirani u Registru dràvnih slu`benika Federacije BiH koji vodi Agencija za dràvnu slu`bu Federacije BiH (postoje}i dràvni slu`benici) prijavljuju se na konkurs dostavljanjem uredno popunjenog prijavnog obrasca Agencije (moè se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). b) Ostali kandidati du`ni su dostaviti sljede}u dokumentaciju (original ili ovjerene kopije): 1. fakultetsku diplomu (nostrificirana diploma ukoliko fakultet nije zavr{en u BiH ili je diploma ste~ena u nekoj od dràva nastaloj raspadom SFRJ nakon 6.4.1992. godine), 2. potvrdu/uvjerenje o radnom staù u struci i spremi, 3. kandidati za radno mjesto stru~nog saradnika (pozicija 01), koji obavljaju poslove namje{tenika u organu dràvne slu`be i koji su stekli VII stepen stru~ne spreme ili visoko obrazovanje prvog, drugog ili tre}eg ciklusa bolonjskog sistema studiranja, du`ni su dostaviti: - dokaz da su zaposleni u organu dràvne slu`be kao namje{tenici i dokaz o pet godina radnog iskustva u organima dràvne slu`be, nakon poloènog stru~nog ispita za namje{tenika i - dokaz o poloènom stru~nom ispitu za namje{tenika, 4. dokaz o poznavanju rada na ra~unaru, 5. popunjen prijavni obrazac Agencije za dràvnu slu`bu Federacije BiH (moè se preuzeti u prostorijama Odjeljenja Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton, Ku~ukovi}i broj 2, Zenica, ili na web stranici Agencije www.adsfbih.gov.ba). Kandidati koji dostave dokaz o poloènom stru~nom upravnom ispitu, javnom ispitu za dràvne slu`benike u institucijama Bosne i Hercegovine ili pravosudnom ispitu izuzimaju se od polaganja ispita op}eg znanja. Napomena: U slu~aju da Agencija ne raspolaè podacima koji se odnose na pojedine uslove konkursa, kandidati koji imaju status dràvnog slu`benika }e biti du`ni potrebne dokaze o ispunjavanju uslova konkursa dostaviti Agenciji u roku od 5 dana od dana prijema obavijesti Agencije kojom se traì dostavljanje dokaza. O datumu, vremenu i mjestu polaganja ispita op}eg znanja i stru~nog ispita kandidati, koji ispunjavaju uslove konkursa, bit }e obavije{teni putem web stranice Agencije za dràvnu slu`bu Federacije BiH www.adsfbih.gov.ba. Imena kandidata se ne objavljuju. Izabrani kandidati su du`ni u roku od 8 dana od dana prijema obavje{tenja o rezultatima konkursa, dostaviti Agenciji sve dokaze o ispunjavanju uslova konkursa. Prijavu na konkurs, odnosno sve traène dokumente treba dostaviti u roku od 15 dana od objave javnog konkursa u Slu`benim novinama Federacije BiH, putem po{te, preporu~eno na adresu: Agencija za dràvnu slu`bu Federacije BiH Odjeljenje Agencije za Zeni~ko-dobojski i Srednjobosanski kanton Ul. Ku~ukovi}i br. 2 72000 Zenica sa naznakom: Javni konkurs za popunu radnih mjesta dràvnih slu`benika u Ministarstvu za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Zeni~ko-dobojskog kantona Nepotpune, neuredne i neblagovremene prijave ne}e se razmatrati. Po ovla{tenju direktora SEKRETAR Zinka Salihagi}, dipl. pravnik
JAVNA USTANOVA ZAVOD ZA ZDRAVSTVENU ZA[TITU @ENA I MATERINSTVA KANTONA SARAJEVO
INSTITUTION FOR HEALTH PROTECTION OF WOMEN AND MOTHERHOOD CANTON SARAJEVO
za prodaju putni~kog motornog vozila putem postupka licitacije sistemom zatvorenih ponuda I PREDMET PRODAJE Putem javne licitacije, sistemom zatvorenih ponuda izvr{it }e se prodaja slu`benog putni~kog motornog vozila (u daljem tekstu: PMV) neispravno, sljede}ih karakteristika: - PMV {koda - fabia 1,9D, registarskih oznaka T30-M-741, broj motora ASY310341, broj {asije TMBPF16Y465008129, zapremina motora 1896 sm3, snaga motora 47 KW, godina proizvodnje 2005, registrovan do 31.10.2012. godine (istekla registracija), pre|eni kilometri 187.992 km. - Po~etna cijena vozila je 3.000,00 KM II PRAVO UÊ[]A Pravo u~e{}a imaju pravna i fizi~ka lica koja zaklju~no sa 30.11.2012. godine, do 10.00 sati, predaju/dostave ponudu li~no ili putem po{te na adresu: JU Zavod za zdravstvenu za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevo, Ul. Josipa Vanca{a broj 1/III, protokol i u istom roku izvr{e uplatu kauciju na blagajni JU Zavod za zdravstvenu za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevo, u iznosu od 300,00 KM. Pravo u~e{}a u postupku licitacije nemaju zaposlenici JU Zavod za zdravstvenu za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevo i ~lanovi njihove uè obitelji. III NAÎN PRODAJE PMV koje je predmet licitacije kupuje se u vi|enom stanju, bez naknadnih prigovora i àlbi koje se odnose na predmet prodaje. Vozilo se moè pogledati na parkingu JU Zavoda za zdravstvenu za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevo, Ul. Josipa Vanca{a broj 1, Sarajevo, svaki radni dana od dana objave licitacije u periodu od 10.00 do 12.00 sati. Kontakt-osoba je Suljevi} Hajrudin, tel. 061/ 89 68 02. IV DOSTAVLJANJE PONUDA Pisane ponude se dostavljaju u zatvorenoj koverti sa naznakom: NE OTVARAJ, PONUDA ZA LICITACIJU na adresu JU Zavod za zdravstvenu za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevo, Ul. Josipa Vanca{a broj 1/III, Sarajevo. U slu~aju li~nog dostavljanja ponude se dostavljaju na Porotokol JU Zavoda za zdravstvenu za{titu èna i materinstva Kantona Sarajevu, Ul. Josipa Vanca{a broj 1/III, Sarajevo. Rok za prijem ponuda je 30.11.2012. godine, do 10.00 sati. Jedan ponu|a~ moè dostaviti samo jednu ponudu. V SADR@AJ PONUDE U slu~aju da je ponu|a~ fizi~ko lice, pisana ponuda treba da sadrì: ime i prezime, adresu, broj telefona, kopiju uplatnice o akontaciji, kopiju li~ne karte i iznos ponude izraèn u KM i ~itak potpis fizi~kog lica kao ponu|a~a. U slu~aju da je ponu|a~ pravno lice, ponuda treba da sadrì: kopiju rje{enja o upisu u sudski registar i kopiju uvjerenja o poreskoj registraciji sa identifikacionim brojem, obje ovjerene od nadle`nog organa, naziv pravnog lica, ime i prezime ovla{tene osobe za zastupanje u postupku licitacije, kopiju uplate akontacije, adresu, broj telefona i iznos ponude izraèn u KM. Ponuda mora biti potpisana od ovla{tenog lica podnosioca i ovjerena pe~atom pravnog lica. VI KRITERIJ ODABIRA PONU\AÂ Kriterij za vrednovanje ponuda je najvi{a ponu|ena cijena. Ukoliko vi{e ponu|a~a ponudi istu cijenu za ponu|eno vozilo, prednost se daje ponu|a~u koji je ranije predao ponudu za licitaciju. Ako se na licitaciju odazove samo jedan ponu|a~ i ponudi po~etnu cijenu ili ve}i iznos, isti se progla{ava najuspje{nijim ponu|a~em. VII OBAVEZE KUPCA Ponu|a~ ~ija je ponuda najpovoljnija, odnosno kupac duàn je pristupiti zaklju~ivanju ugovora i nakon zaklju~enja istog, duàn je uplatiti puni iznos postignute cijene iz ponude (kaucija se vra}a ponu|a~u) u roku od 5 (pet) dana na transakcijski ra~un Zavoda. Ukoliko to ne u~ini, smatrat }e se da je odustao od kupovine i gubi pravo na povrat upla}ene kaucije, te }e se ugovor ponuditi sljede}em najpovoljnijem ponu|a~u. Sve poreze, tro{kove prenosa vlasni{tva, kao i ostale tro{kove u skladu sa zakonskim propisima snosi kupac. VIII PREDAJA VOZILA Predaja vozila }e se izvr{iti uz zapisnik najpovoljnijem ponu|a~u nakon uplate i predo~avanja dokaza o uplati. IX DODATNE INFORMACIJE Neblagovremene, nepotpune kao i ponude u kojima je ponu|ena cijena manja od po~etne cijene ne}e se razmatrati. U~esnicima licitacije ~ije ponude ne budu prihva}ene, kaucija se vra}a na blagajni Zavoda. O rezultatima licitacije ponu|a~i }e biti blagovremeno obavije{teni.
Adresa: Josipa Vanca{a br. 1 - Sarajevo; Tel: 56 02 22; Fax: 56 02 24; e-mail: zzzm@bih.net.ba
J AV N I P O Z I V
52
OGLASI
BOSNA I HERCEGOVINA Federacija Bosne i Hercegovine TUZLANSKI KANTON VLADA
OSLOBO\ENJE
Na osnovu ~lana 4. Odluke o utvr|ivanju uslova, kriterija i postupka za raspodjelu sredstava sa potro{a~ke jedinice 11010024 - subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih broj: 02/114-25593/12 od 19.11.2012. godine, Vlada Tuzlanskog kantona raspisuje
za raspodjelu sredstava sa potro{a~ke jedinice 11010024 subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih I Raspisuje se javni poziv za raspodjelu sredstava sa potro{a~ke jedinice 11010024 -subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih za 2012. godinu (u daljem tekstu: javni poziv). Raspodjela sredstava za subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih vr{it }e se u skladu sa budètom Tuzlanskog kantona za 2012. godinu i Zakonom o izvr{enju budèta Tuzlanskog kantona za 2012. godinu, u ukupnom iznosu do 50.000,00 KM. Dodjela sredstava za subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih vr{it }e se u skladu sa odredbama Odluke o utvr|ivanju uslova, kriterija i postupka za raspodjelu sredstava sa potro{a~ke jedinice 11010024 - subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih (u daljem tekstu: Odluka). II Pod subvencioniranjem kamata podrazumijeva se odobravanje nov~anih sredstava na ime kamata za odobrene kredite za rje{avanje stambenih potreba mladih. Pod rje{avanjem stambenih potreba mladih podrazumijeva se kupovina stana/ku}e, rekonstrukcija, adaptacija stambenog prostora, izgradnja ku}e ili nadzi|ivanje kolektivnog stambenog objekta. ^lanovima porodi~nog doma}instva u smislu Odluke smatraju se bra~ni pratner, vanbra~ni partner (shodno odredbi ~lana 3. Porodi~nog zakona Federacije Bosne i Hercegovine), djeca ro|ena u braku i van braka, usvojenici i pastor~ad. Invalidom, odnosno ~lanom porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida u smislu Odluke smatra se aktivni korisnik prava na invalidninu, na osnovu kona~nog rje{enja nadle`nog organa izdatog u skladu sa vaè}im federalnim propisima. Dobitnikom ratnog priznanja i odlikovanja u smislu Odluke smatra se lice iz ~lana 2. Zakona o posebnim pravima dobitnika ratnih priznanja i odlikovanja i ~lanova njihove porodice (Slu`bene novine Federacije Bosne i Hercegovine, broj: 70/05). III Uslovi koje podnosilac prijave za dodjelu sredstava mora ispunjavati su: a) da ima manje od navr{enih 35 godina ìvota u godini u kojoj podnosi prijavu, b) da je dràvljanin Bosne i Hercegovine, c) da ima mjesto prebivali{ta na podru~ju Tuzlanskog kantona, d) da nema rije{eno stambeno pitanje na teritoriji Bosne i Hercegovine, e) da posjeduje ugovor sa bankom o namjenskom kreditu za stambeno zbrinjavanje, f) da do momenta podno{enja prijave ima urednu otplatu kredita prema planu otplate, g) da u prethodnim godinama nije bio korisnik sredstava za subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih. IV Kriteriji za bodovanje i utvr|ivanje reda prvenstva podnosioca prijave su: a) stru~na sprema, b) pri zna ti us pje si u oblas ti na uke, umje tnos ti, spor ta i kulture, c) status po osnovu bora~ko-invalidske i socijalne za{tite, i to: 1) ~lan porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog borca i umrlog ratnog vojnog invalida, 2) stepen invalidnosti, 3) dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja, 4) u~e{}e u oruànim snagama, d) broj ~lanova porodi~nog doma}instva, e) zajedni~ka prijava bra~nih partnera. U okviru kategorije stru~na sprema, podnosilac prijave moè ostvariti i dodatne bodove po osnovu {kolskih priznanja, i to: a) u~enik generacije srednje {kole, b) najvi{e priznanje univerziteta/Zlatna plaketa univerziteta. V Uz obrazac prijave koji se moè preuzeti na web stranici Vlade Tuzlanskog kantona (www.vladatk.kim.ba) ili na pisarnici Ureda za zajedni~ke poslove kantonalnih organa, podnosilac prijave prilaè u originalu ili ovjerenoj kopiji slijede}u dokumentaciju: OBAVEZNA DOKUMENTACIJA Redni Naziv dokumenta broj: 1. CIPS obrazac PBA 3 Nadle`ni organ/institucija Ministarstvo unutra{njih poslova Izjava podnosioca prijave da on Ovjera izvr{ena ili ~lanovi porodi~nog doma}instva od nadle`ne nisu nosioci stanarskog prava, op}inske slu`be vlasnici stana ili useljive ili notara porodi~ne ku}e na teritoriji Bosne i Hercegovine do dana zaklju~enja ugovora o kreditu za stambeno zbrinjavanje Ugovor sa bankom o namjenskom Banka kreditu za stambeno zbrinjavanje sa planom otplate kredita Potvrda da do momenta Banka podno{enja prijave postoji uredna otplata kredita (treba da sadrì i slijede}e podatke: ime i prezime podnosioca prijave, JMBG, broj ugovora o namjenskom kreditu za stambeno zbrinjavanje, broj banke i broj partije podnosioca prijave) Izvod iz mati~ne knjige vjen~anih Nadle`na op}inska slu`ba Izjava o postojanju vanbra~ne Ovjera izvr{ena zajednice u periodu duèm od tri od nadle`ne godine, ukoliko nema zajedni~ki op}inske slu`be ste~ene djece, potvr|ena od ili notara dva svjedoka
odnosno da je 1, 2. ili 3. mjesto osvojeno na zvani~nim me|unarodnim i dràvnim takmi~enjima organizovanim od me|unarodnih i dràvnih saveza ~lanica Me|unarodnog olimpijskog komiteta ili Sport Accorda.
J AV N I P O Z I V
2.
4.
3.
5.
4.
6.
5. 6.
7. 8.
Za invalida, ~lana porodice {ehida, poginulog, umrlog, nestalog branioca i umrlog ratnog vojnog invalida - rje{enje o priznatom pravu na invalidninu Za dobitnika ratnog priznanja i odlikovanja - odgovaraju}e uvjerenje Za demobilisanog branioca - uvjerenje o pla}ama pripadnika u OS ili drugo uvjerenje koje izdaje nadle`ni odjel odbrane Izjava - ku}na lista Izjava o odre|ivanju nosioca prijave (zajedni~ka prijava)
Nadle`na slu`ba bora~ko-invalidske za{tite/ Centar za socijalni rad
Nadle`ni odjel odbrane ili organ koji je izdao priznanje
Odjel odbrane
Ovjera izvr{ena od nadle`ne op}inske slu`be
NAPOMENA: Dokumentaciju pod ta~kom 3. i 4. obavezne dokumentacije, podnosilac prijave predaje u neovjerenoj kopiji. Podnosioci prijave koji budu obuhva}eni Programom raspodjele sredstava, du`ni su u roku od tri dana traène dokumente dostaviti u originalu ili ovjerenoj kopiji. DOKUMENTACIJA ZA BODOVANJE PRIJAVE Redni Naziv dokumenta broj: 1. Dokaz o stru~noj spremi (diploma, uvjerenje, svjedod`ba) Nadle`ni organ/institucija Nadle`na obrazovna ustanova
Napomena: Ukoliko se radi o inostranoj obrazovnoj ispravi, podnosilac prijave obavezan je uz ovjerenu kopiju iste dostaviti i odgovaraju}e rje{enje o nostrifikaciji, odnosno stru~nom priznavanju, izdato od nadle`nog ministarstva.
VI Bra~ni partneri mogu se javiti na javni poziv isklju~ivo zajedni~kom prijavom. U slu~aju da oba bra~na partnera posjeduju ugovor o kreditu, potrebno je odrediti nosioca prijave i o istom dostaviti izjavu potpisanu od oba bra~na partnera. Nosilac prijave obavezno i za bra~nog partnera dostavlja dokumentaciju o ispunjavanju uslova propisanih Odlukom, osim dokumentacije iz ta~ke 4. obavezne dokumentacije. Broju bodova koje ostvari nosilac prijave dodaje se jedna tre}ina bodova koje ostvari njegov bra~ni partner. VII Dodjela sredstava vr{it }e se po utvr|enoj rang-listi koju sa~injava Savjet za nevladin sektor i pitanja mladih, nakon okon~anja postupka bodovanja prijava po svakom od kriterija za bodovanje utvr|enih ta~kom IV ovog javnog poziva, do visine raspoloìvih sredstava planiranih u budètu Tuzlanskog kantona za 2012. godinu. Pojedina~ni iznos sredstava na ime subvencioniranja kamata jednak je ukupnom iznosu kamate obra~unate u 12 uzastopnih mjese~nih rata prema planu otplate, po~ev od 1.1.2013. godine, s tim da pojedina~ni iznos sredstava ne moè pre}i iznos od 3.000,00 KM. U slu~aju jednakog broja bodova, prednost na rang-listi se daje podnosiocu prijave koji je ostvario ve}i broj bodova prema redoslijedu kriterija iz ta~ke IV ovog javnog poziva. VIII Javni poziv se objavljuje u dnevnim novinama Oslobo|enje, na Radio-televiziji Tuzlanskog kantona i na zvani~noj web stranici Vlade Tuzlanskog kantona. Prijave na javni poziv se dostavljaju u roku od 15 dana od dana objavljivanja u dnevnim novinama. Prijave na javni poziv sa potrebnom dokumentacijom mogu se slati preporu~eno putem po{te ili predati neposredno na pisarnicu Ureda za zajedni~ke poslove kantonalnih organa, u zatvorenoj koverti, na adresu: Vlada Tuzlanskog kantona Savjet za nevladin sektor i pitanja mladih Slatina br. 2 75000 Tuzla sa naznakom Prijava na javni poziv za raspodjelu sredstava sa potro{a~ke jedinice 11010024 - subvencioniranje kamata za stambeno zbrinjavanje mladih - NE OTVARATI Neblagovremene ili nepotpune prijave ne}e biti razmatrane.
2.
3.
Dokaz o {kolskim priznanjima (u~enik generacije srednje {kole, najvi{e priznanje univerziteta/ Zlatna plaketa univerziteta) Dokaz o postignutim uspjesima u oblasti nauke, umjetnosti, sporta i kulture
Nadle`na obrazovna ustanova
Sportski savez BiH ili granski sportski savez organizovan na nivou dràve, Akademija nauka i umjetnosti BiH, nadle`na institucija koja je odobrila ud`benik za upotrebu u obrazovnim ustanovama.
Napomena: Dokaz izdat od Sportskog saveza BiH ili granskog sportskog saveza organizovan na nivou dràve mora da sadrì podatke iz kojih se vidi da je 1, 2. ili 3. mjesto osvojeno na Olimpijskim ili Paraolimpijskim igrama, zvani~nim svjetskim ili evropskim prvenstvima organizovanim od krovnih me|unarodnih asocijacija u odgovaraju}oj oblasti sporta,

NEKRETNINE ZAMJENA
MIJENJAM trosoban stan u Kova~i}ima za veci u Novom Sarajevu ili Centru. Tel: 062/449-929.sms
MALI OGLASI
OSTALO
PLINSKU pe} 7, 5 kw, za dinjak, ma|arska proizvodnja, kao nova, povoljno. Mob. 061/488-559.k ZBOG zatvaranja salona, vr{im raspodaju vjen~anica, povoljno. Mob. 061/106-540.k PRODAJEM stajsko gnojivo. Mob: 061/515-235.k PRODAJEM sadnice lipe visine 2 do 4m i raznog drugog drve~a. Tel. 066/092-978.k PRODAJEM kratku bundu, pravo krzno. Tel. 834-171.k PLINSKA grijalica na plin, boca, elek. kerami~ka grijalica. Mob. 0617916-737.k PRODAJEM ugostiteljski ro{tilj sa dvije plate i dvije ringle za kuhanje, na plin. Tel. 061/156-920.k PRODAJEM {poret na drva Metalac kori{ten sa~uvan cijena 150 KM i plinsku pe} 100 KM. Tel: 061/553-633.k PRODAJEM nova invalidska kolica, cjena po dogovoru. Mob: 061/199-328, od 8-13 sati. k PRINT ma{ina Rodin Solvent 6184 A, {irina {tampe 180 cm. Tel. 553865, 061/895-017.k PRODAJEM 16 knjiga Ivo Andri} Nobelova, 300 KM. Tel. 532-497.k PLINSKI kombi bojler Valiant, 24 kw, fasadni za cen. grijanje, povoljno. Mob. 061/546-018, 033/210534.k PRODAJEM ambalaù sarajevske pivare, povoljno. Tel. 061/745586 Ilidà.k PRODAJEM Ta pe} Magnhrom 4kw termostat postolje. Tel: 061/223393.k PRODAJA fiskalna kasa Best Ba idealna za sve maloprodajne objekte. radi kao kasa i kasa pisa~. Tel. 209-911.k PRODAJEM za brijanje patrone Mach 3 i fusion Gilite povoljno. Tel. 061/323-906.k PRODAJEM braunove mreìce za brijanje. Tel: 0617323-906.k PRODAJEM tegle staklene od 1 lit. sterilisane, 4 kom/1 KM. Tel. 203-328.k PRODAJEM dva nova mu{ka odijela, {tof vuneni, teget br. 56, crni br. 58. Mob. 061/304-467.k PRODAJEM nov akumulator Silver Horsse 12V 100ah, povoljno. Mob. 062/054-858.k PRODAJEM plinsku bocu od 12 kg. Tel. 061/304-467.k PRODAJEM malu {vedsku grijalicu na plin. Tel. 0617304-467.k PRODAJEM profesionalnu obu}arsku ma{inu. Tel. 061/160-439.k PRODAJEM mobitel Nokija 2 kartice cijena 150Km. Tel. 065/776-942 Sarajevo.k PRODAJEM {iva}e ma{ine bagat, Slavica i Singer, u koferu, dovozim na adresu. Mob. 061/145-504.k PRODAJEM ènke belgijskog orija{a, veterinarski tretirane. Tel. 064 4257291.k PRODAJEM skije sa komplet opremom i snoubord. Mob. 061/809- 763.k PRODAJA staklene tegle od 1 l. sa metalnim poklopcem. Tel. 033/203328.k PRODAJEM 200 kom cigle, cijena fiksno 100 KM. Tel. 062/315-540.k PRODAJEM 24 kom. restoranske unutarnje stolice, uvoz iz [vedske nove neraspakovane. Tel. 061/553653 od 8 do 16 sati.k PRODAJEM neispravan foto-aparat Samsung, ne moè se zatvoriti poklopac, cijena po dogovoru. Mob. 061/653-627.k PRODAJA drva i uglja. Tel: 061/247-186 i 061/785-535.k
53
PRODAJA
PRODAJEM dvoiposoban stan, 63 m2, potpuno adaptiran, centar Asima Ferhatovi}a, Tel: 061/722627.sms PRODAJEM stan 54 kvadrata.prvi sprat.Prijedorska.Aneks hitno.Cijena 70 000 Km. Tel: 061/549897.sms PRODAJE se komplet adaptiran i namje{ten dvosoban stan na Ko{evskom brdu, Muhameda Hadìjahi}a 18, 89000 KM.Tel: 061/220-756 ili 063/360-084.sms PRODAJEM dvosoban stan, ^. Vila I, 67, 5 m2 + dva balkona, dva mokra ~vora. Tel. 033/649-457.
KUPOVINA
KUPUJEM sve vrste dionica i akcija sa Sarajev. i Banjal. berze i prodajem certifikate za otkup stana u Federaciji BiH. Mob: 061/188488.sms AKO imate zlato, kupujem u bilo kojem obliku, lomljeno, ispravno, dukate sorvane, cijene DO 78 KM, Fine gold, dolazak na adresu, isplata odmah. Tel: 061/430-784.sms KUPUJEM japanska i ostala rashodovana i havarisana vozila. Mob. 063/459-893.k KUPUJEM vez sa srmom, suhozlatice, ~avrme, zidne satove austrougarske, demirlije, pe{kune, }ilime pirotske i sarajevske }ilimare. Mob. 061/159-507.k KUPUJEM stare devizne {tednje i dionice po povoljnoj cijeni. Tel.065/869-608.k
USLUGE
ALU àluzine 20 KM/m2 trakaste zavjese 20 KM/m2.Alu i PVC roletne, tende, planene roletne, cijena sa ugradnjom. Tel. 033/211-484, 033/767-995, 001 061/131-447.
POTRA@NJA
POTREBAN dvosoban namje{ten stan, u Hrasnici, sa grijanjem, internet konekcijom i kablovskom, na period od 3-4 mjeseca. Tel. 033/225431, 033/209-955.k
PONUDA
IZDAJEM dvosoban lijepo namje{ten stan na Mejta{u, blizu Katedrale, stambena zgrada, centralno grijanje, adsl. i telefon, mjese~na kirija 500 KM + reìje. Kontakt: 000 033/211-101. IZDAJEM namje{ten 1, 5 soban stan na Dobrinji 5 na duì period. 300 KM mjese~no Tel: 033/614650.ili 062/062-899.sms IZDAJEM komplet namje{ten stan grijanje kablovska internet Alipa{ino polje a1. Tel: 061/156-340.sms IZDAJEM namje{ten trosoban stan, grijanje, poseban ulaz, Sokolovi} kol. Mob. 062/093-924.sms IZDAJEM namje{tenu garsonjeru za jednu osobu, Donji Vele{i}i, poseban ulaz, centralno grijanje. Mob. 061/530-045.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan u zgradi, na Grbavici. Mob. 061/233-078.k IZDAJEM dvosoban namje{ten stan na Alipa{ino B faza, 300 KM. Tel. 061/842-989.k
MIKADO Trakaste, rimske, panele, plise zavjese i dekore, vanjske PVC i alu.roletne, gara`na rolo i harmonika vrata. Tel: 033/789-999 Mostar 1753 063/592-556. NSTRUKCIJE iz matematike za srednjo{kolce i studente.Profesor sa iskustvom. Mob: 061/135-748.sms MOLER moluje stanove 1-sobni oko 100 km 2-sob. oko 150km 3-sob. oko200km mob.Tel: 062/073-760. Tel. 033/630-332.sms PROFESIONALNO dubinsko ~i{}enje svih vrsta tepiha, madraca, tapaciranog namje{taja, kancelariskog namje{taja, automobila, autobusa itd... Tel. 061/433-674.sms KOMBI prevoz stvari namje{taja kabastog odpada i sl...radna snaga obezbe|ena! Popust za penzionere 20%! Tel: 061/935-697.sms TV VIDEO servis, Porodice Ribar 65, Hrasno, popravka svih vrsta TV aparata, dolazak na ku}nu adresu, original daljinski za sve TV aparate. Tel. 650-867, 061/188-410.k VITALIS ku}na njega i lije~enje starih i bolesnih osoba, kupanje, hranjenje, infuzije, injekcije, mijenjanje katetera, laboratorij, pregled ljekara (internist). Mob. 061/172948.k SANITETSKI prevoz nepokretnih i te{ko pokretnih osoba, uz pratnju. Mob: 061/482-882.k DOM VITALIS smje{taj za starije i nemo}en osobe. Mob. 061/172948.k MAXIVITA, ku}na njega i ~uvanje starih i bolesnih-lica, davanje injekcija, infuzija, inzulina, itd. Mob. 061/319-604.
955
NAMJE[TAJ
STARINSKO ogledalo u kombinaciji mramor-mesing, starinsku spava}u sobu, vitrinu. Mob. 0617916-737.k PRODAJEM kau~ na rasklapanje, cijena 80 KM, malo kori{ten. Mob. 061/926-212.k PRODAJEM trosjed, dvosjed, fotelju, komodu za TV i dvokrilni crni ormar. Mob. 061/398-565.k
ZAPOSLENJE
POTREBAN konobar Tratoria TOSCA na Ciglanama sve informacije na Tel.033/972-340.sms POTREBNA djevojka za nadogradnju noktiju. Tel: 061/900620.sms RADIO bih kao no~ni ~uvar. Mob. 061/537-555.k POTREBNI saradnici u [vedskoj katalo{koj prodaji (uslovi odli~ni). Mob. 062/940-550.k POTREBNA èna, sa odli~nim poznavanjem francuskog jezika, za ku}ne poslove (smje{taj obezbje|en) u jednom gradi}u na Azurnoj obali. Po èlji, mogu}e zaposlenje na nekom drugom mjestu - pola radnog vremena. Samo ozbiljne ponude. Kontakt: kevinalvin@sfr.fr OBRAZOVANA èna ~uvala bih djete u va{em stanu. Mob. 062/623690.k POTREBNA djevojka za rad u kaffeslasti~arni uslovi rada i plata pristojni. Tel. 033/618-855. i 062/445037.k
VOZILA
PRODAJE oktaviu 19 SDI G P 00 i Audi 20 benzin plin tek registrovani ili mjenjam za jeftinija auta. Tel: 062/752-598.sms PRODAJEM Opel Astru 1.6 i 1993. godina, o~uvan. Mob. 061/229925.k
KOMBI prijevoz, selidbe, klavire, kabaste stvari radna snaga po dogovoru. Mob. 061/841-309.
1676
KIRBY - Dubinsko usisavanje, pranje i ispiranje svih vrsta tepiha, resa, namje{taja, auta, pranje portala. Itisoni 1m/1, 5 KM. Generalno ~i{}enje od 5 KM - 1 h. Firma GLANZ. Tel. 061/350-688.
1667
TEPSER S.O.D, profesionalnim ma{inama ~istimo namje{taj, unutra{njost auta, tepihe (rese), itisone i kamene podove (za{tita). Tel. 061/524-461, 033/200-003.k MOLERSKE usluge nudimo: moleraj, gletovanje, stolarija, radijatore, tapete i ostale stavke. Mob. 061/219-768 i 033/456-979.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba kao i selidbe iz Europe i BiH, kombi kamion. Tel. 033/232-162 i 061/266-764 i 061/108-779.k PREKUCAVAM sve vrste materijala, brzo, kvalitetno, povoljno, kompjuterska obrada. Tel. 061/533326.k BRAVARSKI radovi, dolazim na adresu, ugradnja i popravka brava, gara`nih vrata i blindiranih. Mob. 061/233-078.k OBAVLJAM sve vrste poslova, kre~enje, malterisanje, zidanje itd.Tel. 061/382-219.k
54
SJE]ANJA I SMRTOVNICE
POSLJEDNJI SELAM velikom prijatelju i radnom kolegi
OSLOBO\ENJE
Sa velikim bolom i tugom u srcu obavje{tavamo rodbinu, kumove, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
Dvadeset ~etvrtog novembra 2012. navr{ava se godina otkako nas je napustio na{ dragi
SERGIJE (MI]E) BOSILJÎ]
preminuo 23. novembra 2012. u 78. godini.
KEMAL (HASANA) OBARÂNIN

S po{tovanjem, DD BH Telecom - Direkcija Sarajevo
001
Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se 24. novembra 2012. godine u 14 ~asova na porodi~nom groblju Vrelo Bosne. Povorka polazi ispred crkve u Blaùju. Oàlo{}eni: sin Oleg, snaha Ivana, unuci Igor i Milo{, sestra Vasilija, sestri~na Biljana, brati}i i brati~ne, sestri~ne, te porodice Bosilj~i}, Bo{kovi}, Todorovi}, Vaskovi}, Golubovi}, Maunaga, Paji}, Magazin, Obu}ina i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi, prijatelji i kom{ije
1766
USLUGE
NJEMA^KI jezik, instrukcije osnovcima i srednjo{kolcima. Mob. 061/181-542.k SVE vrste gra|evinskog otpada moète deponovati. Mob. 062/422-137.k ÎSTIM stanove ili poslovne prostore, 3 KM po satu. Mob. 062/525-268.k ELEKTRIÂR-vodoinstalater, radimo nove i popravljamo stare instalacije eko plastika, sanitarija, servis bojlera, itd. Tel. 061/132-149.k MOLERSKO farbarske usluge kvalitetno i povoljno. Tel: 061/323906.k MOLER moluje stanove 1-sobni oko 100Km 2-sobni oko 150 KM 3sobni oko 200 KM. Tel. 062/073-760 i 033/630-332.k PREVOZ stvari namje{taja i ostalog ve}im kombijem. Tel. 061/268.442.k PREVOZ stvari namje{taja i ostalog ve}im kombijem sa radnom snagom. Tel. 061/227-189.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za sve uzraste prevodi. Tel. 065/572-966.k
INSTRUIRAM |ake i studente i matematike i fizike na Ilidì ~as 9 KM. Tel. 033/621-976.k ENGLESKI za |ake i odrasle profesorica u mirovini dolazim na adresu. Tel. 061/139-768.k SERVIS svih tipova ve{ ma{ina i drugih ku}anskih aparata, dolazak besplatan. Tel. 061/551-035.k DAJEM instrukcije iz matematike za sve {kole i fakultete. Mob. 061/534-231.k KOMBIJEM ve}im povoljno vr{im prevoz selidbe kabastog otpada i drugo. Tel. 062/423-123.k OZBILJNA gospo|a ~isti stanove, ku}e, poslovne prostore. Tel. 440747.k i 065/327-328.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, ovoljno. ispomo} radne snage. Tel. 061/513-948.k OZBILJNA èna ~uvala bih dvoje djece. Mob. 062/600-318.k PROFESOR engleskog daje instrukcije, cijena 1 ~as/10 KM, radim prevode. Mob: 061/654-941.k UGRADNJA, prodaja, remont alnasera, alternatora, motora brisa~a i motora ventilatora. Mob. 061/365-193.k DIPLOMIRANA inènjerka daje instrukcije iz matematike. Tel. 227990.k
SEAD SEJO BEGOVI]

U mislima i srcima ~uvat }emo uspomenu na tebe i tvoj lik. S ljubavlju, Sandra, Vesna i Amir
1306
SJE]ANJE
SJE]ANJE
POSLJEDNJI POZDRAV 24. 11. 2004 - 24. 11. 2012.
OMER HAD@I]
Porodica
Uvijek si u na{im srcima i mislima.
VESNA D@EMID@I]
1764
suprugu moje prijateljice Amele i njihovog sina Maka
Nedostaje{... Tvoji: Dada, Sanja, Danis i Deno

1308
MIJENJAM filtera za nape i druge ku}ne potrebe dolazak besplatan. Tel. 061/867-4848.k VR[IMO usluge prevoza svih vrsta roba, kao i selidbe iz Evrope i BiH, kombi kamion. Tel. 232-162, 061/266-764, 061/108-779.k EXPERT za hidro-termo zolacije krovova, podova, zidova i garaà. Tel. 061/098-579.k ISCJELJENJE duhovnim putem, pomo}u u~enja Brune Groninga, medicinski dokazivo. Mob. 062/256376.k INSTRUIRAM |ake i studente iz matematike i fizike, na Ilidì, ~as 9 KM. Tel. 621-976.k STAKLOREZA^KA radnja Edo, uramljujemo slike i ogledala, vr{imo sve staklarske poslove. Tel. 221902, 061/130-034.k KOMBI prevoz razne robe, selidbe, povoljno ispomo} radne snage. Tel. 061/513-948.k
TELEFON servis popravlja stare, nove, beì~ne obi~ne. Tel. 061/141676 i 204-805.k NAJPOVOLJNIJE u gradu iznajmljujem stolice za razne namjene, cijena do 20 kom - 1, 5 KM, a 20 stolica i vi{e - 1 KM po komadu, (ku}na dostava). Mob. 061/224-704 i 061/367-097.k OZBILJNA èna njegovala bi stariju osobu. Mob. 062/623-690.k UREDNO i pedantno, ~istim i odràvam mezare i grobove. Mob. 061/203-772.k DAJEM i dolazim na adrese instrukcije iz matematike. Tel: 062/916472.k INSTRUKCIJE iz matematike za va{u djecu dolazim na adresu.Tel. 062/391-715.k KVALITETNO ru~no vodeno pranje }ilima i itisona. Dolazak na adresu po }ilime i itisone je besplatan. Tel 033/221-945.k ÎSTIMO stanove, ku}e i poslovne prostore. Mob. 062/304-018.
BLINDIRANA vrata, kovane ograde, giteri, rosfraj, inoks, radimo kvalitetno i pouzdano. Tel. 061/221668.k RADIM sve zidarske poslove, kre~enje, malterisanje, radim kamen, zvati na. Tel: 061/549-803.k USPJE[NO uni{tavam buba{vabe, garancija tri godine. Mob. 061/605-437.k INSTRUKCIJE iz engleskog i bosanskog za djecu i odrasle, prevodi. Mob. 065/572-966.k NUDIMO povoljno vo|enje svih knjigovodstveni poslova za privredna dru{tva (proizvodnja, trgovina, usluge) i samstalne poduzetnike. Tel. 061/160-020.k
AMIRU MEHMEDAGI]U
Jasna i Milica Bonar
71210
TELEFONIKO servis, popravlja stare, nove obi~ne i beì~ne telefone, izrada instalacija. Mob. 061/141-676.k
RAZNO
USTUPAM kori{tenje apartmana na Makarskoj rivijeri-Igrane, za kori{tenje apartmana na Bjela{nici. Mob. 061/905-002.k
55
Dvadeset osmog novembra navr{ava se tu`na godi{njica otkako nije sa nama na{ dragi suprug, otac, |ed i pra|ed
OSTOJA (NIKOLE) KULJANIN

28. 11. 2011 - 28. 11. 2012.
Dani prolaze, a sje}anje na tvoj dobri i plemeniti lik ostat }e vje~no u na{im srcima. Dvadeset ~etvrtog novembra 2012. godine u 11.30 sati na groblju u Tar~inu otkrit }emo spomenik i zapaliti svije}e na sve lijepe trenutke provedene s tobom. Po~ivaj u miru Boìjem! Zauvijek tvoji najmiliji
1765
POSLJEDNJI POZDRAV Obavje{tavamo da je kantonalni tuìlac u penziji
ALIJA (DERVE) [UKALI]

preminuo 22. novembra 2012. godine. Ispra}aj }e biti obavljen u subotu, 24. novembra 2012. godine, u 14 sati ispred Komemorativnog centra Tuzla u Tuzli, a ukop }e se obaviti na groblju Trnovac u Tuzli. U ime kolektiva Kantonalnog tuìla{tva TK, ~lanovima porodice, rodbini i prijateljima izraàvamo duboko sau~e{}e. Kolektiv Kantonalnog tuìla{tva Tuzlanskog kantona Tuzla
001
POSLJEDNJI SELAM po{tovanom {efu i uvaènom kolegi
SJE]ANJE
...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis) Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
NURIJA (ADEMA) ÂBARAVDI]

iz Breze, ro|en 1940. 24. 11. 1993 - 24. 11. 2012.
KEMALU OBARÂNINU
S tugom i po{tovanjem, [erifa, Fuad, Mirsada, Enisa, Sehija, Zlata, Amina i Mirza zaposlenici BH Telecoma d.d. Sarajevo
71101
SULJO (SULJE) DUPOVAC

preselio na ahiret u srijedu, 21. novembra 2012. u Cirihu, u 70. godini. Dènaza }e se klanjati u subotu, 24. novembra 2012. godine, poslije ikindija- namaza (14 sati) u haremu gradske dàmije Hadì}i, a ukop }e se obaviti na gradskom mezarju Kopi{anj - Hadì}i. Oàlo{}eni: sin Senad, brat Pa{o, sestra Elifa, snaha Dènita, unu~ad Faris i Melvin, sestri}i Ilijas Ilzan i Sead, sestri~ne Mirsada i Enisa, brati} Zlatko i brati~na Sonja sa porodicama, snahe Fatima, Mica, Sena i Ernada, zetovi Mujo i Sedik, te porodice Dupovac, Selimovi}, Karali}, Ibrelji}, Bandi}, Horman, Alijagi}, Zulfovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana poslije ikindija-namaza (14 sati) u gradskoj dàmiji Hadì}i. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000
Pro{lo je dugih, najduìh, 19 godina kako nisi sa nama, ali znaj da nam vrijeme nije utjeha, jer svakim danom nam nedostaje tvoja ljubav, tvoj osmijeh, tvoja blagost i tvoja neizmjerna dobrota. Ponosni smo {to smo te imali, a tu`ni {to smo te rano izgubili. Nama koji smo te beskrajno voljeli vje~no }e{ ostati u srcima, jer ljubav je vje~na i nema zaborav. Dok ìvimo mi, ìvje}e{ i ti, kao sje}anje i uspomena na prelijepi dio na{eg ìvota provedenog sa tobom. Neka ti dragi Allah d`.{. podari sve dènnetske ljepote za tvoju plemenitost, tvoju dobrotu i sve {to si nam pruìo u ovozemaljskom ìvotu. Tvoji najmiliji: supruga Raza, sin Edin, snaha Enida i unuci Ademir, Eman i Daris
001A
SJE]ANJE
SJE]ANJE na dragog prijatelja
TU@NO SJE]ANJE
NIKOLA \OR\I]
Nedostaje{ i tu vrijeme ne moè ni{ta!
SLOBODANA SLOBU TOMI]A

Predo, Baja, Amir, Adem, Hrvoje i Toda
HAVA BE[I]
novembar 2004 - novembar 2012.
S ljubavlju i po{tovanjem,
1303
Tvoje Mileva i Bedrana

030
Tvoji Aida, Indira, Alden

1309
56
POSLJEDNJI SELAM
OSLOBO\ENJE
Dvadeset ~etvrtog novembra 2012. godine navr{ava se 40 dana otkako je preselio na ahiret na{ dragi
U subotu, 24. novembra, navr{ava se 40 dana otkako nas je napustila na{a voljena majka, baka, zaova i tetka
dragom daidì
E[REF PA[O HUSEINBEGOVI]

Suze se mogu brisati, ali ljubav, bol i tuga ostaju u na{im srcima. Neka ti dragi Allah podari lijepi dènnet i vje~ni rahmet. Oàlo{}eni: supruga Dèmila, k}erka Amela, sin Armin, unuke Arina i Emina, unuci Amar i Orhan, zet Planinko i snaha Amra. Tevhid }e se prou~iti u nedjelju, 25. novembra 2012. godine, u 12 sati u ku}i àlosti, Trg zlatnih ljiljana 29/3, Dobrinja I. 1761
ZORKA STANI], ro|. KRUNI]

SULJI
Od zaborava u svom srcu Te ~uvaju: Ostoja, Seka, Niko, Marijana, Stana, @eljko, Boìdar, Vesna, Sanja, Biljana, Boba, Gospa i Milo{
AX
Obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{a draga
D@EMILA (PA[ANA) OMANOVI], ro|. D@INDO

preselila na ahiret nakon te{ke bolesti u ~etvrtak, 22. novembra 2012, u 79. godini. Dènaza }e se obaviti u subotu, 24. novembra 2012. godine, u 13 sati na mezarju Ravne Bakije. Oàlo{}eni: k}erka Azra, zet Ismet Muratspahi}, unuci Haris i Imad, sestre Hajra, Mevlida i Dìra, zetovi Avdo i Suljo, jetrva Safija, zaova Devla, te porodice Omanovi}, Dìndo, Muratspahi}, Pa{i}, Pleho, Tiro, ]ati}, Sijer~i}, Brkani}, Hadìbuli}, Du~i}, ôrdalija, Bjedi}, Arslanagi}, Omeragi}, Tanasi}, [ahovi}, Bali}, Hodì}, Hadìsadikovi}, Dobrilovi}, Kudra, [uvalija, Katica, ôli}, te mnogobrojna rodbina, prijatelji i kom{ije. Tevhid }e se prou~iti istog dana u 13 sati u ku}i àlosti u Ulici Breka br. 144.
000
Sestri~na Mirsada, zet Mujo, sinovi Muamer i Medaris, snaha Admira i unuk Benjamin
1295
SJE]ANJE
na na{e drage
TU@NO SJE]ANJE
na dragog supruga, oca, dedu i pradedu
ASIMU BA^VI], ro|. NJUHOVI]

24. 11. 1964 - 24. 11. 2012.
IBRAHIMA BA^VI]A
18. 2. 1984 - 24. 11. 2012.
Sa ljubavlju i po{tovanjem, sin Nudèim sa porodicom

1262
\URO [UTONJA
24. 11. 2008 - 24. 11. 2012.
POSLJEDNJI POZDRAV
POSLJEDNJI POZDRAV
ocu na{e prijateljice
Supruga Nevenka sa djecom

SJE]ANJE
1283
KEMALU OBARÂNINU
na drage roditelje, majku i dedu

POSLJEDNJI POZDRAV ocu na{e kolegice Lejle S po{tovanjem, Lisa, Naida, Sanela, Ida, Mudàhid, Stacy, Jon, Mick, Natalija, Lejla i Nedàd
AX
na{em kolegi
KEMALU OBARÂNINU
Danas, 24. novembra 2012. godine, navr{ava se sedam dana otkako nas je napustio na{ brat i sestri}
Ajla, Aida, Mirza, Sanjin

1302
GOSPAVA GOJA GOVEDARICA, ro|. KLARI]

24. 11. 2008 - 24. 11. 2012.
MILORAD GOVEDARICA
2. 12. 2008 - 2. 12. 2012.
KEMALU OBARÂNINU
od kolega iz BH Line: Mediha, Suada, Slavenko, Adnan, Amela, Sanela, Jasenko i Senad
IBRAHIM SUKA SU[I]
OSLOBO\ENJE
AGENCIJA ZA EKONOMSKU PROPAGANDU I MARKETING
Dèmala Bijedi}a 185
1763
S rado{}u vas se sje}amo, ali }e tuga za vama vje~no ostati. Va{i: Biljana, Zlata i Zlatko
71122
S ljubavlju i tugom, tvoja tetka Sada, sestre i bra}a sa porodicama
71101
Tel/fax: 472-899 i 472-901

SJE]ANJE ...za ovaj trenutak - pripremajte se - (hadis)
Duboko oàlo{}eni obavje{tavamo rodbinu, prijatelje i kom{ije da je na{ dragi
57
na mog dragog oca
Dvadeset ~etvrtog novembra 2012. navr{ava se sedam godina otkako nije sa nama na{ dragi
FAHIRA FAJU IBRULJA

24. 11. 1980 - 24. 11. 2012.
KEMAL (HASANA) OBARÂNIN

preselio na ahiret u ~etvrtak, 22. novembra 2012, u 61. godini.
\OR\E KISI]
S ljubavlju i po{tovanjem, k}erka Jasna [anti} sa porodicom

AX
Dènaza }e se obaviti u subotu, 24. novembra 2012. godine, u 13 sati na mezarju Ravne Bakije. Oàlo{}eni: supruga Mirsada, djeca Lejla i Nihad, sestre Ai{a i Enisa sa porodicom, tetka Ramiza, teti} Suad, teti~na Suada sa suprugom Tarikom i djecom, amidì} Muamer sa porodicom, punica Zulfika, {ura Mirsad sa porodicom, te porodice Obar~anin, Turkovi}, [imi~evi}, Misimovi}, Merzi}, êngi}, [uvalija, Vu~eti}, Musabegovi}, kao i ostala brojna rodbina, kom{ije i prijatelji. Tevhid }e se prou~iti istog dana u ku}i rahmetlije u 13 sati, Muhameda ef. Pandè 371. RAHMETULLAHI ALEJHI RAHMETEN VASIAH
000
Godine prolaze, a bol i tuga su uvijek sa nama. Nedostaju nam njegova ljubav i pa`nja. Supruga i djeca sa porodicama, sestre i brat sa porodicama
1282
IN MEMORIAM
Dvadeset ~etvrtog novembra 2012. navr{ava se dvadeset godina od svirepog ubistva na{e drage i nikad preàljene
GOSPAVA GOVEDARICA, ro|. KLARI]

24. 11. 2008 - 24. 11. 2012.
MILORAD GOVEDARICA
2. 12. 2008 - 2. 12. 2012.
RAZIJE HALKI], ro|. BI[]EVI]
S ljubavlju, ponosom i po{tovanjem ~uvamo sje}anje na va{ plemeniti lik. Va{i: An|a, Mahir, Sanjin i Damir
1284
Vrijeme prolazi, a sje}anje na tebe ne blijedi. Ponosni smo {to smo te imali i beskrajno tu`ni {to smo te izgubili. Vje~no }e{ ìvjeti u na{im srcima.
SJE]ANJE
Dvadeset ~etvrtog novembra navr{ava se 5 godina otkako nije sa nama na{a mama, majka...
MILAN MAKE STOJMENOVI]

2006 - 2012.
Neka ti je vje~ni rahmet. Tvoji najmiliji: suprug Remzija, k}erka Nermina, snaha Lejla, unuci Hana i Mirza, sinovi Nermin i Sabahudin 1279
hadì FATIMA ]ERI], ro|. BEGI]

1919 - 2007.
Vje~no }e{ ìvjeti u na{im srcima i mislima. Tvoja obitelj

960
POMEN
mome voljenom suprugu
SJE]ANJE S po{tovanjem i ljubavlju, porodica Zvizdi}

1281
\OR\U RAJAKU
Dvadesetog novembra 2012. godine navr{ilo se 6 mjeseci od kada nas je napustila na{a draga
SEAD SEJO BEGOVI]

24. 11. 2011 - 24. 11. 2012.
ZAGORKA ZAGA KULINA, ro|. KRIVOKAPI]
Na dan 24. novembra 2012. godina je otkako si ispustio svoju plemenitu du{u i sklopio svoje lijepe zelene o~i. Na pomen tvoga imena ne moè da glas ne zadrhti, a suza u oku ne zaiskri. Dragi \or|e, hvala ti za sve godine provedene zajedno a bilo ih je ne malo, nego 46 godina. Bila sam uz Tebe i u toku Tvoje te{ke bolesti ja sam te pazila i njegovala. A sada ~ekam dan da ti se pridruìm i da opet budemo zajedno. Jer si mi Ti to ostavio u amanet. Mnogo te voli i ljubi Tvoja vjerna supruga Ismeta
1229
U znak sje}anja posjeti}emo njen grob 24. novembra 2012. godine u 12 sati na groblju Miljevi}i. Tvoji najmiliji
AX
Sa ljubavlju, sjetom i neizmjernom prazninom. Tetke Ada i Fadila, teti}i Damir, Ina i Adi sa Sanidom, Hanom, Emom i Vedranom
1287
58
PREDAH
OSLOBO\ENJE
HOROSKOP DANAS
OVAN
Susret ili razgovor sa jednom osobom za vas predstavlja dobitni~ku kombinaciju, stoga prihvatite ideju o poslovno-finansijskoj saradnji. Va`no je da odaberete novu situaciju koja paralelno ispunjava va{a duhovna interesovanja i donosi materijalnu korist. Nema potrebe da se pona{ate suvi{e teatralno u dru{tvu voljene osobe. Prijat }e vam {etnja ili boravak u prirodi. Pa`ljivo analizirate razli~ite doga|aje na poslovnoj sceni i nove uslove. Ukoliko vam je stalo da ostvarite zapaène rezultate, realno odmjerite mogu}nosti i uslove u kojima se nalazite. Nema razloga za pretjeranu razmetljivost pred saradnicima. Postavljate pogre{na pitanja i vr{ite emotivni pritisak na voljenu osobu. Poti~ite kod sebe vedar duh i pozitivno raspoloènje. Predlaète nova prakti~na rje{enja, ali neko od saradnika nema dovoljno sluha i komplikuje dogovor o zajedni~kim interesima. Nema razloga da potcjenjujete ne~iju informisanost ili umje{nost da ostvari namjere. Djelujete suvi{e uznemireno i nestrpljivo. U emotivnom zanosu pravite lo{u procjenu i imate pogre{an utisak o jednoj osobi. Va`no je da pobolj{ate psihofizi~ku kondiciju. Provjeravate razli~ite informacije koje uti~u na dalji tok pregovora u poslovnoj saradnji. Strahujete da vam ne promakne neki vaàn doga|aj, ali umijete pravilno da procijenite poslovnu situaciju i povla~ite dobre poteze. Neko poti~e va{ emotivni zanos. Nema potrebe da vjerujete u ishitrena obe}anja ili osobi koja nije opravdala va{e povjerenje. Izbjegavajte stresne situacije koje vas dodatno uznemiravaju. Va`no je da sa~uvate dobru poslovnu poziciju me|u saradnicima, nemojte {tedjeti kreativnu energiju ili vrijeme. Poslovno-finansijski uspjeh ne ispunjava va{a o~ekivanja, ali ni va{i saradnici ne mogu da se pohvale sjajnim rezultatima. Djelujete uznemireno i zabrinuto, imate utisak da nepravedno trpite zbog ne~ijeg }udljivog pona{anja ili odsutnosti. Izbjegavajte varijantu samoka`njavanja, opustite se. Ne vjerujete previ{e u ne~iju pri~u i naj~e{}e se oslanjate na samostalnu procjenu poslovnih mogu}nosti. Ipak, nemate dovoljno snage ili koncentracije da se angaùjete na razli~itim stranama u skladu sa zami{ljenim ciljevima. Sa odre|enim razlogom pre{u}ujete emotivne namjere pred voljenom osobom, ali ne moète jo{ dugo prikrivati istinu. Va`no je da pravilno usmjeravate energiju i pa`nju. Obratite pa`nju na razli~ite doga|aje iz javnog ìvota i na stil izraàvanja. Va`no je da se zateknete u pravom trenutku ili na dobrom mjestu kako biste u potpunosti ostvarili poslovne ciljeve. Uporno poku{avate da nametnete svoje mi{ljenje pred voljenom osobom ili da privu~ete ne~iju pa`nju, ali nedostaje vam dobra prilika. Uìvajte u situacijama koje djeluju poticajno na va{e raspoloènje. Postavite jasnu granicu izme|u li~nih i zajedni~kih interesa, novi ustupak moète u~initi pod uslovom da i ostali saradnici ispo{tuju svoj dio obaveza. Va`no je da se prilago|avate uz o~uvanje individualnosti. Partner u izvjesnom smislu isku{ava va{u naklonost, potrudite se da uskladite zajedni~ka interesovanja. Pretjerana zabrinutost se lo{e odraàva na va{u koncentraciju. Stalo vam je da predstavite svoje ideje na neki originalan na~in. Potrebna vam je diplomatska nota i dobra poslovna strategija. Udruìte interese sa provjerenim saradnicima i zatraìte ne~iji stru~an savjet. Obradovat }e vas novi emotivni signali ili gest pa`nje sa ne~ije strane. Partner se iskreno trudi da ostvari sve va{e potrebe. Obratite pa`nju na zdraviji na~in ishrane. Potrebne su vam pouzdane informacije koje obe}avaju uspje{nu saradnju na raznim nivoima ili novi poslovni dobitak. Djelujete poticajno na okolinu i zagovarate varijantu koja odgovara zajedni~kim interesima. U dijalogu sa voljenom osobom imate dobru procjenu, stalo vam je da predstavite svoje mi{ljenje u razli~itim situacijama. Izbjegavajte neke obaveze koje vas dodatno zamaraju. Saradnici odobravaju va{ na~in razmi{ljanja i to djeluje ohrabruju}e na nastavak poslovnih pregovora. Va`no je da odrìte dobru poziciju i uspje{an nivo komunikacije na razli~itim stranama. Neko nije u stanju da ispuni va{a emotivna o~ekivanja, ali uz malo mudrosti i strpljenja situacija moè da se promijeni. Nema razloga za veliku zabrinutost. Poti~ite kod sebe pozitivan na~in razmi{ljanja i vedar duh. Poku{avate da odgodite situaciju koja zahtijeva dobru procjenu i dodatnu koncentraciju. Va`no je da imate ubjedljive argumente u susretu sa saradnicima. Ukoliko vam je te{ko da kontroli{ete emocije i reakciju pred bliskom osobom, izbjegavajte izazovne ili provokativne situacije. Ponekad je te{ko postaviti granicu izme|u glasa razuma i nekontrolisanih emocija. Prijat }e vam psiholo{ko opu{tanje.
21. 3. - 20. 4.
BIK
21. 4. - 22. 5.
BLIZANCI
23. 5. - 22. 6.
RAK
23. 6. - 22. 7.
LAV
23. 7. - 22. 8.
DJEVICA
23. 8. - 22. 9.
VAGA
23. 9. - 22. 10.
[KORPIJA
OSLOBO\ENJE
Nezavisni BH dnevnik Web site: www.oslobodjenje.ba e-mail: redaction@oslobodjenje.ba GLAVNA I ODGOVORNA UREDNICA: Vildana SELIMBEGOVI] PREDSJEDNIK NADZORNOG ODBORA: Sadat BEGI] DIREKTOR: Nedàd [ADI] UREDNI[TVO: Mirza ISLAMOVI], Branko MAJSTOROVI], Jelena MILANOVI], Daniel OMERAGI], Jakub SALKI], Mirela SEKULI], Lejla SOFRAD@IJA i Josip VRI^KO PRODAJA: Fax: 465-727, Tel: 276-967, 455-558 e-mail: prodaja@oslobodjenje.ba MARKETING: Meliha Hodì} Fax: 472-901 Tel: 472-899, 468-161, 276-968, 276-988 e-mail: marketing@oslobodjenje.ba ID broj: 4200492600001 ADRESA: Dèmala Bijedi}a 185, Sarajevo Po{tanski pregradak 686 TELEFONI: Centrala: 276-900, 467-723 Redakcija: Desk i no}ni urednik: 276902, fax: 468-090, modem: 468-018; Uprava 234-718, fax: 461-007;
23. 10. - 22. 11.
STRIJELAC
23. 11. - 22. 12.
JARAC
23. 12. - 21. 1.
VODOLIJA
22. 1. - 19. 2.
RIBE
20. 2. - 20. 3.
RJE[ENJE: mateja, etalon, hipici, m, itat, ekrani, dva, ac, pridobiti, a, automatika, stale`, ova, til, dar mar, inoslava, li, re, aerostat, respekti, m, minerva, tri, a, e, aida, uj, ~ast, }o}ara.
Unutra{njopoliti~ka rubrika: 276-903, Spoljnopoliti~ka rubrika: 276 937, Sarajevska hronika: 276-901, fax: 468-054, Kultura: 276-906, Sportska rubrika 276-908, Prilozi: 468-142 OGLASNA SLU@BA: Tel/fax: 205-938 e-mail: oglasnosg@oslobodjenje.ba VAKUFSKA BANKA DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1602000000317116, UNICREDIT BANK DD, transakcijski ra~un broj: 3383202250044019, SPARKASSE BANK DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1990490005630121, POSTBANK BH DD Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 1872000000045887, KOMERCIJALNA BANKA AD Banja Luka, filijala Sarajevo, transakcijski ra~un broj: 5715000000017279 Kompjuterska obrada: RC Oslobo|enje Zorica Pandì}, {ef DTP-a [tampa: Unioninvestplastika dd, Semizovac bb
nim vijencem, a 1976. godine dodijeljena mu je Nagrada ZAVNOBiH-a. Oslobo|enje je 1989. godine progla{eno za najbolji dnevni list u tada{njoj Jugoslaviji. U ratnoj 1992. godini Oslobo|enje je u Velikoj Britaniji progla{eno za list godine u svijetu. Oslobo|enje je od 1992. dobilo Nagradu slobode (u Skandinaviji), nagradu "za izuzetnu odanost istini i slobodi" Oskar Romero (Teksas), nagradu "za odràvanje u ìvotu tradicije nezavisnosti, objektivnosti i hrabrosti u izvje{tavanju pod najteìm uslovima" agencije Inter Press i Service, nagradu "za zajedni~ki rad novinara razli~itih nacionalnosti u slu`bi slobode i mira" fondacije Alfons Komin (Barselona), nagradu "za borbu protiv ksenofobije" Kluba evropskih rektora, nagradu za ljudska prava "Saharov" Evropskog parlamenta, "Me|unarodnu nagradu za slobodu {tampe" Udruènja turskih novinara, Medalju ~asti Fakulteta za novinarstvo Univerziteta Mizuri (SAD), Nagradu Asocijacije IPRA, "Zlatno pero slobode" Me|unarodnog udruènja novina (FIEJ), Nagradu Premio Giornalistico Paolo Borsellino koju listovima koji se bore za istinu dodjeljuje Slobodno sveu~ili{te Maria ss Assuanta u saradnji sa Asocijacijom Paolo Borsellino sa sjedi{tem u Rimu i Zlatni trofej za kvalitetu (SAD).
Vije}e za {tampu u Bosni i Hercegovini Oslobo|enje je punopravni ~lan Vije}a za {tampu u BiH www.vzs.ba Za sve eventualne primjedbe na pisanje Prvi broj Oslobo|enja {tampan je 30. avgusta lista, obratite se VZ[ u BiH 1943. u Donjoj Trnovi, Oslobo|enje je 1963. e-mail: info@vzs.ba, godine Ukazom predsjednika Tita odlikotel: +387 33 272 270 vano Ordenom bratstva i jedinstva sa zlat- tel/fax: +387 33 272 271
Ujutro u sjevernim predjelima ponegdje maglovito. Na jugu prije podne prete`no sun~ano, poslije podne uz umjerenu obla~nost. U ostalim predjelima tokom cijelog dana promjenljivo obla~no. Vjetar slab, promjenljivog pravca. Minimalna temperatura od 5 do 10, maksimalna dnevna od 7 do 12C, na jugu do 17C. Sutra prije podne umjereno obla~no, u sjevernim predjelima prolazno ja~e naobla~enje, tokom dana prete`no sun~ano. U ponedjeljak sun~ano. U utorak prije podne prete`no sun~ano, poslije podne naobla~enje koje }e prvo zahvatiti ju`ne i zapadne predjele, do kraja dana pro{iri}e se i na ostale. U no}i na jugu sa ki{om. U srijedu promjenljivo obla~no, u ju`nim, zapadnim i ponegdje u centralnim predjelima sa ki{om. U Sarajevu magla. Puha}e slab, jugozapadni vjetar. Minimalna temperatura 7, maksimalna dnevna 12 C.
Na Pirinejskom poluostrvu, ju`nim dijelovima Britanskih ostrva, centralnim i sjeveroisto~nim dijelovima Evrope sutra obla~no sa ki{om, u ostalim dijelovima kontinenta prete`no sun~ano. Jaki udari vjetra se o~ekuju u oblasti Biskajskog zaliva i Sjevernog i Egejskog mora. Najhladnije }e biti na ju`nim dijelovima Skandinavskog poluostrva i na krajnjem sjeveroistoku Evropskog kontinenta sa temperaturama od -4 do 3C, a najtoplije na ju`nim dijelovima Balkanskog Apeninskog i Pirinejskog poluostrva sa temperaturama od 16 do 19C. Na Balkanskom poluostrvu prete`no sun~ano. Jaki udari vjetra se o~ekuju u oblasti Egejskog mora. Najtoplije }e biti na jugu poluostrva sa maksimalnom temperaturom od 16 do 18C.
60
KULTURNI VODI^
KRITERION
THE BLACK POWER MIXTAPE
dokumentarni, reìja: Goran Hugo Olsson, uloge: Stokely Carmichael, Eldridge Cleaver, Kathleen Cleaver... po~etak u 20.20 sati.
OSLOBO\ENJE
SARAJEVO
BO[NJA^KI
Otvoren za posjete od ponedjeljka do petka od 8 do 16 sati. Obilasci uklju~uju Gazi Husrev-begov hamam, postavku umjetni~kih djela U fokusu kolekcije, galerije Mersad Berber i Ismet Rizvi}, te biblioteku. Posjete u pratnji vodi~a od ponedjeljka do petka od 12.30 do 16 sati. Grupne posjete najaviti na 033/279-800 ili info@bosnjackiinstitut.ba.
HOTEL TRANSILVANIJA 3D
animirana avantura, reìja: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 12 i 14 sati.
MARKO MAKAKO
animirana komedija, reìja: Jan Rahbek, glasovi: Mille Lehfeldt, Toke Lars Bjarke, Jess Ingerslev... po~etak u 12 sati.
GALERIJE
MAK
POZORI[TA
BOSANSKO NARODNO PUT U RAJ
premijera, autor: Miroslav Krleà i Gradimir Gojer, reìja: Gradimir Gojer, igraju: Adis Mehanovi}, Muhamed Bahonji}, Predrag Jokanovi}, Mugdim Avdagi}, Nusmir Muharemovi}, I{tvan Gabor, Haris Burina, Lana ZablockiDèhverovi}, Faketa Salihbegovi}-Avdagi}, Uranela Agi}-Burina, Sini{a Vidovi}, Miroljub Mijatovi}, An|ela Ili}... po~etak u 19.30 sati
DELFIN: PRIÂ O SANJARU

animirana avantura, reìja: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 11.30 sati.
SARAJEVO
Brusa bezistan, Svrzina ku}a, Muzej 18781918, Muzej Alije Izetbegovi}a i Despi}a ku}a otvoreni su svakim radnim danom od deset do 16 sati, subotom od deset do 15 sati, dok su nedjeljom ovi objekti zatvoreni za posjete. Muzej Jevreja otvoren je za posjete svakim radnim danom od 10 do 16 sati, subotom ne radi, dok je nedjeljom otvoren od 10 do 13 sati.
KINA
CINEMA CITY
HOTEL TRANSILVANIJA
Izlo`be fotografija Na{i roditelji su iz Bosne, u organizaciji Ambasade Republike Slovenije u Sarajevu. Izlo`ba je za sve posjete otvorena do 3. decembra, a moè se pogledati svaki dan osim nedelje od 10 do 19 sati. Ulaz je slobodan.
GUMENI TARZAN 3D
animirana avantura, reìja: Michael Hegner, glasovi: Thure Lindhardt, Nicolaj Kopernikus, Signe Egholm Olsen... po~etak u 11.15 sati.
ARS AEVI ART DEPO

Stalna postavka Kolekcije Ars Aevi/Muzeja savremene umjetnosti Sarajevo, najzna~ajnije kolekcije internacionalne savremene umjetnosti u regionu Jugoisto~noj Evrope, i projekata budu}eg Muzeja arhitekte Renza Piana. Galerija se nalazi u Centar Skenderija, u ul. Terezije bb. Galerija je otvorena od 10 do 22 sata.
ARTILJERO
komedija, reìja: Sr|an An|eli}, uloge: Jovan Kolari}, Ana Konjovi~... po~etak u 16 sati.
ZENICA
MUZEJI
GRADA ZENICE
Na raspolaganju posjetiocima su stalne postavke, etnolo{ka, arheolo{ka i historijska. U tvr|avi Vranduk postavljena je stalna historijska zbirka o ranom srednjem vijeku u Bosni. Muzej je otvoren za posjetioce radnim danima od 9 do 17 sati, a subotom po dogovoru (tokom ljeta). Tvr|ava Vranduk otvorena je za posjetioce tokom cijele sedmice, od 9 do 17 sati.
animirana avantura, reìja: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James... po~etak u 14 i 16 sati.
SKYFALL
triler, reìja: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem... po~etak u 13.15, 16.45, 19.15 i 22 sata.
DJECA
drama, reìja: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Bojan Navojec... po~etak u 16.45 sati.
UMJETNI^KA
Izlo`ba Dreams & ruins ~etvorice autora iz Francuske Pierre Arnaud, Nicolas A.A. Brun, Jean-Marc Cerino i Eric Manigaud. Izlo`ba je otvorena do 2. decembra svakim radnim danom od 10 do 18 sati.
SUMRAK SAGA: PRASKOZORJE 2

fantazija, avantura reìja: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner... po~etak u 13, 15.30, 17.45, 20.15 i 22.30 sati.
KINA
MULTIPLEX EKRAN
MERIDA HRABRA 2D
animirana avantura, reìja: Mark Andrews i Brenda Chapman, glasovi: Kelly Macdonald, Emma Thompson, Billy Connolly... po~etak u 11 i 13 sati.
ASTERIX I OBELIX U BRITANIJI 3D
RAIFFEISEN GALERIJA
Izlo`bu radova Igora Zergola, koji je pro{le godine diplomirao na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu, na Nastavni~kom odsjeku. Galerija se nalazi u zgradi Centrale Banke, u ul. Zmaja od Bosne bb, otvorena je radnim danom od 8 do 16 sati.
TUZLA
ARGO
drama, triler reìja: Ben Affleck, uloge: Ben Affleck, Bryan Cranston, John Goodman... po~etak u 20 i 22.30 sati.
ATELJE ZEC
Izlo`ba slika i grafika iz ciklusa Ku}a od kamena. Galerija je otvorena od ponedjeljka do petka od 10 do 18, subotom od 10 do 14 sati ili uz najavu na telefon 061/338-186.

avanturisti~ka komedija, reìja: Laurent Tirard, uloge: Grard Depardieu, Edouard Baer, Fabrice Luchini... po~etak u 10 sati.
DJECA
drama, reìja: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Bojan Navojec... po~etak u 18 sati.
avanturisti~ka komedija, reìja: Laurent Tirard, uloge: Grard Depardieu, Edouard Baer, Guillaume Gallienne... po~etak u 12.35, 14.25 i 19.10 sati.
110795
Stalna postavka eksponata ~iji je cilj o~uvati sje}anje na tragediju u Srebrenici i 8.372 osobe koje su tragi~no stradale u genocidu. Galerija se nalazi u ul. Fra Grge Marti}a 2/III. Otvorena radnim danima od 10 do 18, a subotom od 10 do 16 sati, najave na telefon 033/953-170.
GALERIJE
ME\UNARODNA GALERIJA PORTRETA
Stalna postavka crteà, skica, akvarela Ismeta Mujezinovi}a, stalna postavka Legata Haim James Pinto. Galerija je otvorena radnim danima od 8 do 15 sati.
PARANORMALNA AKTIVNOST 4
horor, reìja: Henry Joost i Ariel Schulman, uloge: Katie Featherston, Kathryn Newton... po~etak u 16.30 i 18.30 sati.
SMRT ÔVEKA NA BALKANU

komedija, drama reìja: Miroslav Mom~ilovi}, uloge: Emir Hadìhafizbegovi}, Radoslav Milenkovi}, Nata{a Ninkovi}... po~etak u 17, 18.45, 20.30 i 22.15 sati.
SILLENT HILL: OTKRIVENJE 3D

horor, reìja: Michael J. Bassett, uloge: Adelaide Clemens, Kit Harington... po~etak u 20.10 i 22.15 sati.
SKYFALL
triler, reìja: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 13, 16, 19 i 22 sata.
GABRIJEL
Stalna postavka izlo`be Pozori{ni plakat Kamernog teatra 55. Otvorena svakim radnim danom od 10 do 18 sati.
DELFIN: PRIÂ O SANJARU

animirana avantura, reìja: Eduardo Schuldt, glasovi: Robbie Daymond, Debra L. Repashy, Michael Ferreri... po~etak u 12.30 i 14.30 sati.
CENTAR ZA KULTURU
Retrospektivna izlo`ba slika i bareljefa Kemala Kebe, umjetnika koji je u Javuz sultan Selimovom mesdìdu, kod Starog mosta, imao atelje od 1987. do 1992. godine, u kojem je bila stalna prodajna izlo`ba njegovih radova.
POZORI[TA
NARODNO RS
RADNI^KA HRONIKA
tragikomedija, autor: Petar Mihajlovi}, reìja: Ana \or|evi}, igraju: Branko Jankovi}, Zlatan Vidovi}, Miljka Br|anin Babi}, Sandra Ljubojevi}, Goran Joki}, @eljko Erki}, Anja Stani} po~etak u 20 sati.
DIVLJACI
triler, reìja: Oliver Stone, uloge: Aaron Taylor-Johnson, Taylor Kitsch, Blake Lively po~etak u 21.40 sati.
MUZEJI
OLIMPIJSKI
Stalna postavka Organizacija XIV Zimskih olimpijskih igara. Otvorena za posjete od ponedjeljka do petka, od 9 do 15 sati.

fantazija, avantura reìja: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson... po~etak u 15.45, 18 i 20.15 sati.
BANJA LUKA
HISTORIJSKI
Muzej je otvoren za posjete radnim danima od 9 do 16, a vikendom od 9 do 13 sati.
DJECA
drama, reìja: Aida Begi}, uloge: Marija Piki}, Ismir Gagula, Nikola \uri~ko... po~etak u 20.45 sati.
MUZEJI KINA
MULTIPLEKS PALAS
avanturisti~ka komedija, reìja: Laurent Tirard, uloge: Grard Depardieu, Edouard Baer, Fabrice Luchini... po~etak u 12.15 i 14.30 sati.

fantazija, avantura reìja: Bill Condon, uloge: Kristen Stewart, Robert Pattinson, Taylor Lautner... po~etak u 13.30, 15, 17.30, 20 i 22.30 sati.
ART-KU]A SEVDAHA
MUZEJ SAVREMENE UMJETNOSTI RS

Izlo`ba [ta se dogodilo sa Zbirkom Draginje i Voje Terzi} je produèna. Djela Save [umanovi}a, Petra Dobrovi}a, Milana Konjovi}a, Jovana Bijeli}a, Mila Milunovi}a, Gabrijela Jurki}a, Ivanke Bukovac, Romana Petrovi}a, Pere Popovi}a, Vojislava Hadìdamjanovi}a, Stojana Aralice, Koste Hakmana... mogu da se pogledaju do 30. novembra.
SKYFALL
OTETA
triler, reìja: Simon West, uloge: Nicolas Cage, Malin kerman... po~etak u 18 sati.
METTING POINT
SRAM
drama, reìja: Steve McQueen, uloge: Michael Fassbender, Carey Mulligan... po~etak u 20 sati. triler, reìja: Sam Mendes, uloge: Daniel Craig, Javier Bardem, Naomie Harris... po~etak u 15, 20.30 i 22.30 sati
HOTEL TRANSILVANIJA 3D
animirana avantura, reìja: Genndy Tartakovsky, glasovi: Adam Sandler, Kevin James, Andy Samberg... po~etak u 13.45 sati.
Otvorena je za sve posjetioce svakim danom osim ponedjeljka od 10 do 18 sati.
Repertoare i program de{avanja u va{oj kulturnoj ustanovi moète slati na mail: jelena.milanovic@ oslobodjenje.ba ili na broj faxa 033/ 468-054.

SP OR T
TV PROGRAM
61
Borac - Go{k
12.55 BHT1
NOGOMET: BH TELECOM PREMIJER LIGA BiH
SP
OR T
Dani groma
Days Of Thunder, 1990.
00.30 PINK
AKCIJA
Reìja: Tony Scot Uloge: Tom Cruise, Nicole Kidman, Robert Duvall
Manchester United - QPR

15.55 BHT1
NOGOMET: ENGLESKA PREMIJER LIGA
Cole Trickle je mladi voza~ koji se moè pohvaliti iskustvom iz utrka Formule. Tajkun i trgovac automobilima Tim Daland regrutira ga u svoju mom~ad koja se natje~e u NASCAR Winston Cup seriji. Daland ujedno nagovori biv{eg {efa ekipe Harrya Hoggea da se iz mirovine vrati na trka}e staze i bude vo|a novog tima. Cole se u po~etku te{ko prilago|ava druga~ijem automobilu, a na stazi ga stra{i trenutni {ampion Rowdy Burns. Nakon {to ve}inu utrka Cole zavr{i s pregorenim motorom, Daland mu odredi strogi reìm treninga...
Sjene
SP
22.30 BHT
FIL
Ljepota pozornice
22.55 FTV
Stage Beauty, 2004.
FIL
OR T
Shadows In The Sun, 2005.
ROMANTI^NA KOMEDIJA
Reìja: Brad Mirman Uloge: Harvey Keitel, Joshua Jackson, Claire Forlani, Giancarlo Giannini
DRAMA
Reìja: Richard Eyre Uloge: Billy Crudup, Claire Danes, Rupert Everett, Tom Wilkinson, Ben Chaplin, Derek Hutchinson
Solnok - Igokea
17.00 RTRS
KO[ARKA: ABA LIGA
Slavni pisac Weldon Parish nije napisao ni slova ve} dvadeset godina. Kada mu je umrla supruga, on se preselio u malo talijansko selo, gdje ìvi mirno i povu~eno. Uvjeren kako bi mu Parish mogao donijeti veliku finansijsku dobit, londonski izdava~ Benton na put {alje mladog urednika Jeremya Taylora, ~iji je zadatak uvjeriti Parisha da se vrati pisanju. Me|utim, mirno}a i ljepota seoskog ìvota toliko osvoje Taylora da ubrzo po~ne sumnjati u ispravnost svojih poslovnih ambicija te se jo{ i zaljubi u Parishovu k}er Isabellu...
U lokalnom londonskom pozori{tu u 17. stolje}u Edward Ned Kynaston pojavljuje se isklju~ivo u ulogama èna {to mu donosi ogromnu slavu. S druge strane, njegova gardaroberka Maria sanja da i sama jednog dana nastupi na pozornici potajno nastupaju}i u njegovim kostimima u jednoj zaba~enoj kafani. @ivot ovo dvoje ljudi se u potpunosti mijenja kada kralj Charles II odlu~i da mu{karci vi{e ne mogu igrati ènske uloge...
Soko i golubica
20.00 BHT
SE
Blitz
RI JE
23.25 OBN
Blitz, 2011.
FIL
Novi po~etak
M
21.30 MRE@A
Blank Slate, 2008.
FIL
DRAMA
Reìja: John Harrison, Dave O'Brien Uloge: Eric Stoltz, Clancy Brown, Lisa Brenner, Kari Hawker, Chris Gann
Strast izme|u mlade Elene i vojnika najamnika Giulia je nezaustavljiva, i poga|a sve ljude u njihovoj blizini. Lisetta, koja se nadala da }e postati Giulijeva èna, shvata da je njen san uni{ten, i planira osvetu. Elenina porodica se boji da }e izgubiti podr{ku princa Savelija, s kojim je Elena vjerena. Giulijevi prijatelji primje}uju njegovu zbunjenost. Za vrijeme jednog okr{aja, u kojemu Giulijo nije u~estvovao, papini vojnici hvataju Ranuccija. Fabio, Elenin brat, postao je kardinal, a kako bi pokazao svoju mo}, nare|uje pogubljenje Ranuccia. No, tokom transporta zatvorenika, konvoj napada Collonina vojska...
AKCIJA
Reìja: Elliot Lester Uloge:Jason Statham. Paddy Considine, Aidan Gillen, Zawe Ashton, David Morrissey...
Tom Brant je okorjeli policijski narednik, a slu~aj koji mu je sada dodjeljen nije nimalo lak. Serijski ubojica na meti ima samo policajce i to iz jedne odre|ene postaje. Ubojstva su brza, neo~ekivana i brutalna. Ubojica je dobio nadimak Blitz, skra}eno za Blitzkrieg. Tom }e u}i u trag ubojici, a ono {to }e otkriti bit }e {okantno...
@ena osu|ena na smrtnu kaznu za ubistvo kojeg se ne sje}a da je po~inila dobiva drugu priliku direktno od FBI-ja: regrutiraju je kao dio eksperimentalne tajne jedinice za nerije{ene slu~ajeve. Ona mora razrije{iti nerazrije{ena ubistva tako da u|e u posljednja sje}anja `rtava. No, dok ona prebire po tu|im sje}anjima progone je udaljeni odbljesci njezina vlastita ìvota...
Ponos i slava
00.00 NOVA
Pride and Glory, 2008.
FIL
Djevojka od milijun dolara FILM

21.30 OBN
Million Dollar Baby, 2004.
Asi
20.50 FTV
KRIMINALISTI^KI
Reìja: Gavin O Connor Uloge: Colin Farrell, Edward Norton, Jon Voight, Noah Emmerich, Jennifer Ehle
DRAMA
Reìja: Clint Eastwood Uloge: Clint Eastwood, Hilary Swank, Morgan Freeman...
Asi doìvljava veliko razo~aranje kada sazna da se Demir èli od nje rastati. Potom i ona donosi istu odluku. Demir ne moè smiriti ljutnju i ne moè samo tako zaboraviti {to se dogodilo. Kaè Asi da vi{e nema povjerenja u nju. Oni donose zajedni~ku odluku o rastavi i sada tu nesretnu vijest moraju saop{titi svojim porodicama. Porodica, me|utim, novom paru, organizuje nekoliko dana da ih provede sam. Vrijeme radi protiv Asi i Demira...
Film se bavi obiteljima dviju generacija policajaca i korupcijom koja je svakodnevna pojava u njihovu poslu. Jimmy Egan vodi njujor{ku policiju do pobjede u policijskoj ligi ameri~koga nogometa. Dok svi slave, Francis Tierney ml., koji nije igrao, javlja se na telefon i saznaje da je nekoliko pripadnika njihove jedinice poginulo u smrtonosnom sukobu. S Rayem Tierneyem juri na mjesto doga|aja, gdje pronalazi nekoliko mrtvih kolega i mrtve pripadnike bande u izre{etanom stanu.
Legendarni boksa~ki trener Frankie Dunn posve}uje se treniranju Velikog Willieja Littlea, ambicioznog tamnoputog boksa~a koji bi jednog dana mogao postati prvak. Istodobno, prijatelj mu obra}a pozornost na Margaret Maggie Fitzgerald, energi~nu djevojku, koja unato~ te{kom poslu konobarice, svakodnevno marljivo trenira. Frankie drì da je Maggie prestara i premekana osoba koja, kao èna, u boksu nema {to traìti. Kad mu Willie ubrzo otkaè suradnju, razo~arani Frankie pristane trenirati Maggie...
62
BHT
TV PROGRAM
FTV
07.00 Usputni dnevnik iz Olova, dok. program 08.00 Vijesti Program za djecu 08.05 Mali spasioci 08.20 Dje~iji festival Turska 08.50 Lutkokaz 09.15 Poko 09.30 Baltazar 09.45 Mala princeza 09.55 Ku}ni svemirci 10.15 Mia i ja 10.40 Pocoyo 10.55 Hayd u park 11.25 Mozaik religija, vjerski program 12.00 Dnevnik 1 12.15 Asi, igrana serija, 83. epizoda (r) 13.05 Honey, ameri~ki igrani film
OSLOBO\ENJE
07.30 Sjaj Pariza, igrana serija, 47/80 (r) 08.00 Vijesti 08.15 Tribunal 08.45 Dimenzija vi{e, program iz kulture (r) Program za djecu i mlade 09.15 @ogarija, 6/7 09.45 Dje~iji festivali 10.00 Nova avantura, magazin 11.00 Govor ti{ine, emisija za osobe sa o{te}enim sluhom i govorom 12.00 Vijesti 12.15 EURO panorama 12.55 Nogomet, BH Telecom Premijer liga BiH: Borac - GO[K, prijenos 15.00 Vijesti 15.25 Engleska Premier liga, pregled 15.55 Nogomet, engleska Premier liga: Manchester United Queens Park Rangers, prijenos 18.00 Pod krovom, magazin 18.30 Bar kod, potro{a~ki magazin 19.00 Dnevnik 19.35 Sjaj Pariza, igrana serija, 48/80 20.00 Soko i golubica, igrana serija, 2/6 21.40 Veliki ekran, filmski magazin 22.15 Vijesti 22.30 Sjene, igrani film 00.10 Razuzdani Jim, britanski igrani film 01.40 Soko i golubica, igrana serija, 2/6 (r) 03.20 Pregled programa za nedjelju
RTRS
06.00 Strasti, TV novela (r) 07.40 Muzi~ki spotovi 08.00 Vijesti Mala TV 08.15 Bio jednom jedan ìvot, crtana serija 09.00 Viva pinjata, crtana serija 09.50 Ritam dùngle, crtana serija 10.00 Nidò radoznalac, emisija za djecu 10.20 Ljetne ljubavi, omladinska serija (r) 12.00 Dnevnik 1 12.15 Na{ biznis (r) 13.00 Igraju}i, pjevaju}i, emisija izvornog narodnog stvarala{tva (r)
TV1
06.10 Put za Avonlea, igrana serija, 56. ep. (r) 07.00 Najava programa 07.05 Put za Avonlea, igrana serija, 57. ep. (r) 08.00 Promo 08.05 Sva moja djeca, igrana serija, 40. ep. (r) 09.00 Promo 09.05 Sva moja djeca, igrana serija, 41. ep. (r) 10.05 Sva moja djeca, igrana serija, 42. ep. (r) 11.00 Sva moja djeca, igrana serija, 43. ep. (r)
HAYAT
06.00 Bandini, serija, 196. ep. 06.41 Tiha oluja, serija, 2. ep. 07.29 Moji dèpni ljubimci, crtani film 46 - 48 ep. 08.19 Helo Kitty, crtani film, 1 - 4. ep. 09.05 Garfield, crtani film, 46 - 48. ep. 10.00 Pokemoni, crtani film, 11. ep. 10.27 Gormiti, crtani film, 10.48 Ben 10 Ultimate Alien, crtani film, 39. i 40. ep. 11.28 Winx 5, crtani film 11.50 Jingl ZMBT 12.00 Bandini, serija, 191. ep. 12.54 Bandini, serija, 192. ep. 13.46 Sport centar 13.52 ZBMT televoting 13.57 Biometeorolo{ka prognoza
PINK
07.30 Snje`ni dan, ameri~ki film
KOMEDIJA Reìja: Chris Koch
OBN
06.10 Hairy Scary, crtani film 06.25 Gladijatori, crtani film 06.50 Gusarska akademija, crtani film 07.00 Cosmic Quantum Rey, crtani film 07.25 Zakumi, crtani film 07.50 Kornja~a Hero, crtani film 08.15 Nebaske plasa~ice, crtani film 08.20 Top shop 08.35 In Magazin, show magazine (r) 09.20 Odba~ena, indijska serija (r) 11.15 Da, to sam ja, zabavni program 12.00 Bakina kuhinja, kulinarski show 12.50 Najbrì igra~, kviz 14.00 Magazin Lige prvaka
Kada neo~ekivana me}ava zatrpa grad, vlasti odlu~e zatvoriti ceste i {kole. Petnaestogodi{nji Hal odlu~i iskoristiti priliku i zavesti Claire u koju je ve} neko vrijeme ludo zaljubljen. No problem je u tome {to ve} ima de~ka. Natalie, Halova desetogodi{nja sestra, toliko se veseli snje`nom danu i zimskim radostima koje on nudi da }e se potruditi kako voza~ ralice ne bi tako lako o~istio gradske ulice. Osim snijegom, Laura i Tom, njihovi roditelji, zatrpani su i poslovnim obvezama, {to dodatno olak{ava planove njihove djece...
Baltazar
09.30
14.45 Zauvijek susjedi, humoristi~ka serija 15.20 Vijesti 15.30 Budu}nost hrane, dok. program, 1. dio 16.30 Mu}ke, humoristi~ka serija, 55. epizoda 17.40 Budva na pjenu od mora, igrana serija, 15. epizoda (r) 18.55 Poko, crtana serija 19.10 Super Loto, prijenos izvla~enja 19.20 Leon, crtani film 19.30 Dnevnik 2 20.10 Lud, zbunjen, normalan, igrana serija 20.50 Asi, igrana serija, 84. epizoda 21.40 Budva na pjenu od mora, igrana serija 22.40 Dnevnik 3 22.55 Ljepota pozornice, britansko ameri~ki igrani film 00.45 Mu}ke, humoristi~ka serija, 55. epizoda (r) 01.45 Dnevnik 2 (r) 02.15 Pregled programa za nedjelju
Ritam dùngle
09.50
14.10 Gastronomad(r) 14.25 Sre}na porodica, film 16.00 Poprokaut, muzi~ka emisija (r) 16.30 Magazin Lige {ampiona, sportski program 17.00 Ko{arka, ABA liga: Solnok - Igokea, direktan prenos 18.55 Ah, ta planeta! 19.30 Dnevnik 2 Sport 20.10 Budva na pjenu od mora, serija, nova sezona 21.10 Tesna koà 3, film 22.45 Dnevnik 3 23.05 Sport 23.15 [pijuni sa Kembridà, serija 00.05 Sre}na porodica, film (r) 01.25 Tesna koà 3, film (r) 02.45 Budva na pjenu od mora, serija (r) 03.35 Magazin lige {ampiona, sportski program (r)
TA L K SH
Medicinska istraga
12.15
12.00 Promo / Music box 12.15 Medicinska istraga, igrana serija, 12. ep. 13.10 Ja ne zaboravljam 1, igrani film 15.05 Porodi~no naslje|e 2, igrani film 16.45 Makeover - upoznaj novog sebe 17.00 Vijesti u 17 17.15 Ja biram goste, dijalo{ka emisija (r) 19.00 Dnevnik 20.00 Dva smo svijeta razli~ita, igrana serija, 13, 14. ep. 21.30 Novi po~etak, igrani film 23.10 Smrtonosni stroj, igrani film 00.45 Dnevnik (r) 01.45 ûvar, igrani film 03.30 No}ni program
Bandini
19.55
13.58 Autoklub, automagazin 14.30 Svi na selo 14.58 Vremenska prognoza 15.00 ZMBT 5, (r) 18.00 Hayat production, zabavno-muzi~ki program 19.00 Vijesti u 7, informativni program 19.28 Vremenska prognoza 19.29 Biometeorolo{ka prognoza 19.30 Sport 19.37 Stanje na putevima 19.50 Jingl ZMBT 19.55 Bandini, serija, 197. ep. 20.55 ZMBT 5, nominacije 23.00 Lovac na ajkule, igrani film 00.53 Sport centar 00.55 Jingl zmbt 01.00 Astro Num Caffe, uìvo Reprizni program Hayat TV-a 03.00 Vijesti u 7, informativni program 03.40 Hayat production, zabavno-muzi~ki program
Mala nevjesta
16.05
09.45 Grand show, muzi~ki show (r) 12.00 Hrabri ljudi, reality emisija 13.15 Bra~ni sudija, reality emisija (r) 15.00 Bra~ni sudija, reality emisija (r) 16.05 Mala nevjesta, serija (r) 17.00 Show Time, zabavna emisija 18.30 Info top, centralne vijesti 19.00 Vremenska prognoza 19.05 Kursadìje, humoristi~ki serijal 20.00 Preljubnici reality emisija 21.00 Zvezde Granda, muzi~ko- takmi~arski show 23.30 [opingholi~arke, reality emisija 00.30 Dani groma, ameri~ki film 02.15 Gold music, muzi~ka emisija
Odba~ena
20.00
14.30 Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) 15.30 Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) 16.30 Sulejman Veli~anstveni, turska serija (r) 17.30 Dejana: Bio sam debeo, talk show 18.50 OBN Info 19.10 OBN Sport 19.15 In Magazin, show magazine 20.00 Odba~ena, indijska serija 21.30 Djevojka od milijun dolara, igrani film 23.25 Biltz, igrani film 01.20 Odba~ena, indijska serija (r) 02.30 OBN Info (r) 02.40 OBN Sport (r) 02.45 In Magazin, show magazine (r) 03.35 Liga prvaka: Manchester City-Borussia Dortmund
Dejana
17.30 OBN
Gojaznost je u svijetu ve} uzela epidemijske razmjere. U Evropi je oko 15 posto stanovni{tva gojazno, s tim {to se i dalje broj gojaznih ljudi pove}ava. Pored estetskog, gojaznost je i veliki zdravstveni problem koji moè imati i fatalne posljedice. Brz na~in ìvljenja, lo{a ishrana i nedostatak fizi~ke aktivnosti osnovni su uzroci koji mogu dovesti do gojaznosti, koja sama po sebi moè izazvati niz oboljenja.U prosloj sezoni smo imali emisiju u kojoj su svoje price sa nama podijelile osobe koje vode rat sa kilogramima, a u subotu cete upoznati one cije su bitke uspje{no okon~ane.
OW
TV SA
07.00 Strasti, serija serija (r3) 10.00 Jednom davno 10.30 Sirene 11.00 Ime moje {kole, obrazovni program za djecu 11.45 Legenda o Bruce Lee ju (r) 12.30 Darovi prirode (r) 13.00 Vijesti TVSA 13.10 Ritam Srebrenice 13.25 Autoshop magazin, emisija o automobizmu 13.55 Obavezan smjer (r) 14.30 Ja i ti i svi koje poznajemo, film (r) 16.00 Vijesti TVSA 16.05 Ljetne ljubavi 16.30 Ljetne ljubavi 17.00 Snjeguljica i ~arobno ogledalo 18.15 Sarajevu s ljubavlju 18.30 Dnevnik TVSA 19.00 Jednom davno (r) 19.30 Sirene (r) 20.00 Otkucaji ìvota, film 22.00 Statisti, 22.30 Emmetova meta, film
TV TK
08.00 Obojeni svijet 08.45 Medvjedi}i dobra srca 09.15 Fragolanija 10.00 Putokaz 10.30 Hod vijekova 11.00 Ritam kantona 11.50 Iz dana u dan... 12.00 Vijesti 12.05 Glas Amerike 12.30 Bilans 13.00 Mozaik 14.00 Kaffe Istanbul 14.45 Pe~at u vremenu, dok. program 15.15 Medvjedi}i dobra srca 15.40 Top shop 16.00 Dnevnik 1 16.20 Pjesmom o Bosni 17.00 Svijet tajni, serija 17.30 Moj dom, magazin 18.00 Na selu na sijelu 18.45 Crtani film 19.00 Dnevnik 2 19.30 Za svaku bolest trava raste 20.00 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.20 Novi po~etak, film 23.00 Smrtonosni stroj, film
MRE@A
12.15 Medicinska istraga, igrana serija, ep. 12 13.10 Ja ne zaboravljam 1 / Io non dimentico 1, igrani film 20.00 Dva smo svijeta razli~ita, igrana serija, ep. 13, 14 21.30 Novi po~etak, igrani film 23.10 Smrtonosni stroj, igrani film
TV MOSTAR
12.15 Medicinska istraga, igrana serija, ep. 12 13.10 Ja ne zaboravljam 1 / Io non dimentico 1, igrani film 20.00 Dva smo svijeta razli~ita, igrana serija, ep. 13, 14 21.30 Novi po~etak, igrani film 23.10 Smrtonosni stroj, igrani film
TV ZENICA
08.05 Opaka priroda sa Dejvom 09.00 Odlika{i, program za djecu 09.30 Animirani film 11.00 Putopisi (r)11.30 Zdrava TV -kuhinja (r) 12.15 serija, mreà 13.10 Igrani film, mreà 15.00 Vijesti Stanje na putevima i vremnska prognoza 15.10 Nije te{ko biti ja (r) 16.00 Sfera (r) 16.30 Frejèr 17.05 Biografija, dok. program 18.00 Program za djecu 18.30 Mali oglasi, obavje{tenja 19.00 Vijesti 20.00 Dva smo svijeta razli~ita, serija TV izlog 21.20 Igrani film Vijesti (r) 23.15 Muzi~ki spotovi 00.00 Odjava
TV KAKANJ
08.30 Dje~ije jutro 09.00 Vjerski program 09.10 Program TV Sahar 10.00 7 dana u Vogo{}i 10.30 Te{anjska hronika 11.30 Budimo humani 12.00 Vijesti TV Sahar 12.30 Karavan ponosa, film 14.30 Pad leta 29, serija 15.00 Cijela Bosna ponosna, koncert 17.00 Flash vijesti 17.05 Put istine 18.00 Majstori kuhinje 18.30 Pad leta 29, serija 19.00 Denis napast 19.15 Epp 19.30 Dnevnik FTV 20.00 Vijesti IC 20.15 Dom2 21.00 I ja, pineto filmsko ve~e 23.00 Vijesti TV Sahar 23.30 Svjedok prirode 00.00 Vijesti IC r. 00.15 Adrenalin, film 02.00 Program za Ameriku IC
TV VOGO[]A
08.00 Sa sevdahom u srcu 08.30 TV Justice (r) 09.00 Info IC NTV IC Kakanj (r) 09.30 Putopisi (r) 10.00 I.R.I.B. (r) 10.30 Glas Amerike (r) 11.00 Tvoja sam sudbina, serija 15.00 TV Justice (r) 15.30 Info IC Kakanj (r) 16.00 Putopisi (r) 16.30 Sedam dana u @ivinicama 17.00 Informiran, educiran, aktivan... informativni program 17.30 Sa sevdahom u srcu 18.00 Sedam dana u Vogo{}i 18.30 SMS Music 19.30 I.R.I.B. 20.00 Ritam regije Srebrenica 20.30 Putopisi 21.00 Karavan ponosa, igrani film 23.00 Nije te{ko biti ja 00.00 Putopisi (r) 00.30 Ritam regije Srebrenica (r) 01.00 Cazinska hronika 01.30 Poljoprivreda i ekologija
TV USK
08.00 Ponovno otkrivanje svijeta 09.00 Kad priroda uzvrati udarac, dok. program (r) 10.00 Vijesti 10.05 program za djecu 10.30 Svjetla pozornice, zabavni program 11.20 Hronika kraji{kih gradova 12.00 Vijesti 12.15 Medicinska istraga, serija 13.05 Igrani film 15.00 Vijesti 15.05 Panteon program, dok. program 7/7 15.50 Najbolje godine, serija, 7/13 16.50 Za svaku bolest trava raste 17.15 Eko kviz, edukativni program 17.45 Autoshop magazin, emisija o automobilizmu 18.15 Duhovni svijet 19.00 Dnevnik 1 19.30 Muzi~ki program 20.05 Dva smo svijeta razli~ita, serija 21.20 Igrani film 22.35 Vijesti 22.40 Igrani film
TV SLON
13.02 Op~injeni, igrana serija 326, 327, 328. ep. (r) 15.40 Folk-top 10 16.30 Nije te{ko biti ja, zabavno muzi~ki program 17.25 Virtual - road magazin, magazin o automobilizmu 18.00 Crno i bijelo, vikend izdanje 18.30 Vremenska prognoza 19.00 SMS centrala, muzi~ki program 20.00 Kviz Extra 20.30 [e}ernica, revijalni program 22.30 SMS centrala, muzi~ki program 23.00 Slon extra Info 23.15 Pregled programa za nedjelju
TV BN
06.30 Jutarnji program 08.30 Serija 12.30 Familijarna namje{taljka 13.20 Cirilica 15.00 Subotom u 3 16.00 Dnevnik 1 16.20 Subotom u 3 17.50 Kao kod svoje ku}e 19.30 Dnevnik 2 20.05 Vitafon 20.25 Nijesmo mi od ju~e 21.00 BN music 22.00 Dnevnik 3 22.15 TV Kenedijevi - 4. dio, serija 00.00 Crveno, edukativno-zabavna emisija 01.00 Zvjezdano nebo
TV ATV
07.00 Farma, emisija o agraru 08.00 Jutarnji program 09.55 Vijesti 10.00 Pokemoni 10.30 Gormiti 11.00 Ben Ten, Ultimate Alien 11.20 Ben Ten, Ultimate Alien 11.40 Winx 11.55 Vijesti 12.00 Bandini, serija 13.00 Bandini, serija 14.30 Stil 15.00 SFRJ za po~etnike 16.00 Privatno 17.00 Ve~e sa Ivanom Ivanovi}em 18.00 Dolina sunca, serija 19.00 Vijesti 19.55 Bandini, serija 21.00 Jedan na jedan 21.45 Titanik, krv i ~elik, serija 23.00 Lovac na ajkule 16+, film 01.00 No}ni program

HRT1
06.50 07.02 07.27 07.57 08.15 TV kalendar Knjiga ili ìvot (r) Iza ekrana (r) Hrvatska kronika BiH Kinoteka: Ciklus klasi~nog vesterna: Planinama Divljeg zapada, ameri~ki film (r) Vijesti Vrijeme danas HAK - Promet info Ku}ni ljubimci Katarinski sajam, emisija pu~ke i predajne kulture Normalan ìvot, emisija o obitelji Dnevnik Sport Vrijeme TV kalendar (r) Veterani mira, emisija za branitelje Duhovni izazovi, me|ureligijski magazin Prizma, multinacionalni magazin Merkatska dinastija 1: Mo}na Cvjetka, dok. serija (r) Reporteri: Ni na nebu ni na zemlji Eko zona TV kalendar (r) Vijesti Vrijeme sutra HAK - Promet info Odmori se, zasluìo si 4 - humoristi~na serija (r) Lijepom na{om: Opuzen Tema dana Dnevnik Sport Vrijeme Ve~eras + najava Loto 7/39 Ples sa zvijezdama Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Sport Vrijeme sutra Inspektorica Irene Huss 2, serija Filmski maraton: Imenjak, indijsko-ameri~ki film (r) Filmski maraton: Redovnice u bijegu, britanski film ) (r) Filmski maraton: Po{tenja~ina, ameri~ki film (r)
TV PROGRAM
AL-JAZEERA B.
08.00 Pri~e sa istoka Kina: Izgubljeni, 9. ep. (r) 08.30 Kontekst, talk show (r) 09.00 [irom svijeta, izraelski dervi{ (r) 10.00 Kontekst, talk show (r) 10.30 Moj ìvot, 28. ep. (r) 11.00 Kontekst, talk show (r) 11.30 Druga strana Srbije 12.00 AJE program 14.00 Regioskop, dok. program 15.00 Kontekst, talk show (r) 15.30 Moj ìvot, dok. program 16.00 Vijesti 17.00 Razglednice iz Centralne Azije: Kirgistan, 2. dio (r) 17.30 Kontekst, talk show (r) 18.00 Vijesti 19.05 Pri~e sa Istoka Kambodà: Borba za pravdu, 10. ep. 19.30 Druga strana Srbije, 41. ep. 20.00 Vijesti 21.00 Vijesti 21.30 AlJazeera Business 22.00 Vijesti 23.05 AlJazeera Business (r) 23.30 Pri~e sa Istoka Kambodà: Borba za pravdu
63
SE RI JA
HRT2
06.36 Po{tar Pat, crtani film (r) 06.52 Aladinove pustolovine, crtani film (r) 07.06 Hamtaro, crtana serija (r) 07.30 Mala princeza, crtani film (r) 07.39 Ruìca [areni}, crtani film (r) 07.52 Gladijatorska akademija, crtana serija (r) 08.19 Merlin 4, serija za djecu i mlade 09.02 Mala TV TV vrti}: Sol Danica i srna (r) Tajni dnevnik patke Matilde: [tucanje (r) 09.34 Novi klinci s Beverly Hillsa 3, serija 10.17 Risto Reper, finski film za djecu (r) 11.34 Navrh jezika 11.37 Briljanteen (r) 12.20 Pozitivno (r) 12.52 ûvari zdravlja 13.22 Obrtnik i partner 13.56 KS automagazin 14.32 4 zida 15.03 Malinska: Stolni tenis, EL: Hrvatska Ma|arska, reportaà 15.20 Chartres: Plivanje, EP u kratkim bazenima, prijenos 16.25 Zagreb: Vaterpolo, Kup Hrvatske prijenos finala 17.50 Rukomet, LP: Zagreb CO - Fuchse Berlin, emisija 17.55 Rukomet, LP: Zagreb CO - Fuchse Berlin, prijenos 1.poluvremena 18.42 Rukomet, LP: Zagreb CO - Fuchse Berlin, prijenos 2.poluvremena 19.30 Lake Louise: Svjetski skija{ki kup - spust, prijenos 20.44 Fotografija u Hrvatskoj: \uro Slako (r) 21.00 Dodjela Nagrada hrvatskog glumi{ta, prijenos 23.07 Peti dan, talk show (r) 00.08 Reporteri: Ni na nebu ni na zemlji (r) 01.02 Garaà: The Second Hand Band 01.32 Retrovizor: CSI: Las Vegas 11, serija (r)
NOVA
07.05 TV Izlog 07.20 Pokemoni, crtana serija 07.45 Beyblade metal, crtana serija 08.10 Winx Club, crtana serija 08.40 Lalaloopsy, crtana serija 08.45 Bratz, crtana serija 09.10 Power Rangers Samurai, serija (r) 09.35 Power Rangers Samurai, serija 10.00 Larin izbor, serija (r) 12.05 Bijeg u pobjedu, igrani film (r) 14.25 Masterchef, reality show (r) 15.30 Okusi Hrvatske, pustolovni gastro show 16.05 Provjereno, informativni magazin (r) 17.00 Vijesti Nove TV 17.10 Provjereno, informativni magazin (r)- nastavak 17.20 Lud, zbunjen, normalan, serija 18.15 Lud, zbunjen, normalan, serija 19.15 Dnevnik Nove TV 20.05 Crno svitanje, igrani film 22.00 Strijelac, igrani film 00.00 Ponos i slava, igrani film 02.20 Mala djeca, igrani film
RTS
10.00 10.05 11.00 11.05 11.30 12.15 12.30 13.00 13.30 14.05 14.50 14.55 15.45 15.48 17.00 18.00 18.30 19.00 19.17 19.30 20.05 21.00 Vijesti @ikina {arenica Vijesti Hronika Slavonije, Baranje i Zapadnog Srema Knjiga utisaka Gastronomad (r) Plava ptica 3, program za djecu Dnevnik Uvi|aj, info Vi i Mira Adanja Polak Vijesti Jelen top deset (r) Vijesti Vojna akademija, serija (r) Petkazanje, dok. program Medalje zauvijek Kvadratura kruga Slagalica, kviz Vrijeme Dnevnik Vojna akademija, serija (r) Medijska mreà srpske dijaspore Rokovnik, muzi~ki program TV lica... kao sav normalan svijet Svijet sporta Kao mjehur od sapunice: Kao kapitalizam, dok. program (r)
RTCG
08.05 Jutarnji program 09.45 Uvijek subotom Mihailo Radoi~i} 10.00 Vijesti 10.05 Znam da zna{, kviz (r) 10.30 Muzika 11.00 Vijesti 11.05 Program za djecu 12.00 Vijesti 12.05 TV arhiv 13.00 Sat TV 13.35 Muzika 14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku 15.05 Sat TV blic biznis i dijaspora 15.30 Dnevnik 1 15.45 Robin Hud (r) 17.15 Zapis 17.45 7 TV dana 18.15 Agrosaznanje 19.00 Dijaspora vijesti blic binis 19.30 Dnevnik 2 20.05 Budva na pjenu od mora, serija 21.00 Dokumentarni serijal o Titu 8/13 22.00 Dnevnik 3 22.30 Profil 23.00 Sat tv 23.30 Muzika
Budva na pjenu od mora

21.40 FTV
10.00 10.09 10.10 10.14 10.47 11.20 12.00 12.15 12.17 12.24 12.39 13.25 14.00 14.47 15.20 16.14 16.41 17.00 17.09 17.10 17.23 18.05 19.10 19.30 19.58 20.03 20.06 20.08 20.15 22.00 22.20 22.28 22.31 22.44 00.19
Lunjo dobija prijeko potrebne pare od Bojane Ba~i} ne bi li spasio svoj ìvot i oslobodio Linu. Ali tu se njegove muke ne zavr{avaju. Martin, Nata{a i Alek imaju verbalni i fizi~ki okr{aj na plaì. Savin odnos sa Katarinom se pobolj{ava, odlaze zajedno do pe}ine koja krije tajnu iz Savinog djetinjstva.
Sjaj Pariza
19.35 BHT
SE
RI
JA
21.30 22.10 23.00 00.00
Ethan saznaje da je on otac Alexijine bebe. Philippe mu govori da ne mora preuzeti odgovornost, da zaboravi na vjen~anje sa Hermione i da otputuje negdje daleko. Ethan shva}a da je uhva}en u zamku. Lorene naivno misli da je dovoljan samo dobar projekt da dobije stipendiju, ali ubrzo saznaje da joj treba pismo preporuke. Tara optuùje Philippea da je on odgovoran za nestanak njenog oca.
EUROSPORT
09.30 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Lillehammer, Norve{ka, uìvo 10.15 Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska, uìvo 11.30 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Lillehammer, Norve{ka 12.00 Nordijsko kombinovano skijanje, SK Lillehammer, Norve{ka, uìvo 12.45 Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska, uìvo 13.45 Ski skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 15.00 Ski skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka, uìvo 16.45 Plivanje, E[ mali bazeni Chartres, Francuska, uìvo 18.15 Alpsko skijanje, SK Aspen, USA, uìvo 19.15 Alpsko skijanje, SK Lake Louise, Kanada, uìvo 20.45 Alpsko skijanje, SK Aspen, USA 21.15 Alpsko skijanje, SK Aspen, USA, uìvo 22.15 Ski skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 23.30 Konji~ki sport 01.00 Plivanje, E[ mali bazeni Chartres, Francuska
EUROSPORT 2
08.00 Umjetni~ko klizanje, Japan, uìvo 09.15 Umjetni~ko klizanje, Japan 11.00 Umjetni~ko klizanje, Japan, uìvo 12.15 Fudbal, J. League, Japan, uìvo 14.00 Umjetni~ko klizanje, Japan 15.30 Fudbal, Bundesliga, uìvo, Bayern Munich Hannover 96 17.30 Fudbal, Bundesliga, pregled 19.30 Ameri~ki fudbal, NCAA, uìvo, Ohio State Michigan State 21.00 Fight Club 23.00 Cross-country skijanje, SK Gaellivare, [vedska 00.30 Ski-skokovi, SK Lillehammer, Norve{ka 02.00 Alpsko skijanje, SK Lake Louise, Kanada
SPORT KLUB
06.00 Sailing 34 American Cup 06.30 Euroleague: Unicaja Prokom 09.30 Euroleague: CSKA Partizan 11.00 SK Studio, direktno 13.00 NBA Weekly 13.45 Premier League: Sunderland - WBA, direktno 16.00 Premier League: Everton - Norwich, direktno 18.00 Na dana{nji dan 18.30 Premier League: Aston Villa - Arsenal, direktno 20.30 NBA Live 20.45 Swiss league: Sion - Grasshoppers, direktno 22.45 Pregled Euroelague 23.30 NBA Action 00.00 Premier League Golovi 00.20 NBA Live 00.30 Premier League Magazin 01.00 NBA: Philadelphia Oklahoma City, direktno 03.30 Sailing 34 American Cup 04.00 [panska liga: Rayo Vallecano Mallorca 05.45 Na dana{nji dan
ARENASPORT 1
09.00 Fudbal, hrvatska liga: Lokomotiva - Slaven Belupo 11.00 Fudbal, Francuska: Saint Etienne Valenicennes 13.00 Liga {ampiona: Manchester City Real Madrid
ARENASPORT 2
06.00 Fudbal Liga Evrope: Multiprenos Basel Sporting 08.00 Multiprenos Marseille Fenerbahce 10.00 Odbojka Cev Liga {ampiona mu{karci: Tours - Crvena Zvezda 12.00 Ameri~ki Fudbal NFL: Chichago - San Francisco 14.30 Olympic Series: Episode 05 15.00 Olympic Series: Episode 06 15.30 Kotv Magazin 16.00 Motosport Mundial: Magazin 16.30 Rukomet - EHF Liga {ampiona: Magazin 17.00 Ko{arka Aba Liga: Szolnoki Olaj Igokea 19.00 Odbojka Cev Liga {ampiona ène: Crvena Zvezda Dinamo Moskva 21.00 Fudbal Hrvatska Liga: Osijek - Hajduk 23.00 Box: Big Fights Sougar Ray Robinson 2.dio
02.16 03.44
Ko{arka
21.00
16.00 Liga {ampiona: Magazin 17.00 Ko{arka, ABA: Cibona - Crvena Zvezda, prenos 19.00 Ko{arka, ABA: Budu}nost Radni~ki, prenos 21.00 Ko{arka, ABA: [iroki - Split, prenos 23.00 Fudbal, prijateljska: Argentina - Brazil 01.00 Ameri~ki fudbal, NCAA, prenos
DISCOVERY
06.25 Automobili 07.15 Peta brzina- 2 epizode 08.10 Megagraditelji: Kapija Venecije 09.05 Mo}ni brodovi 09.55 Mo}ni avioni- 4 epizode 13.30 Vrhunsko graditeljstvo 14.25 Ljudskih ruku djelo: Anti~ki Peking 15.20 Megagraditelji 16.15 Kako se pravi? - 2 epizode 17.10 Radionica za prave mu{karce sa Dèjmsom Mejom 18.05 X-ma{ine 19.00 Kako se pravi? - 2 epizode 20.00 Tragom aukcija: Gangsterski viski 20.30 Tragom aukcija 21.00 Kraljevi aukcija 21.30 Kraljevi aukcija 22.00 Trgovci 23.00 Dajnamo, ~udesni ma|ioni~ar 00.00 Ber Grils: Tajne preìvljavanja
N. GEOGRAPHIC
11.00 Svih 360 stepeni: Kjoto 11.55 Nisam to znao, 6. ep. 12.35 Sekunde do katastrofe 13.30 Misterije svemira 14.25 Potraga za NLO: Zona slijetanja NLO? 15.20 Divlja Rusija: Sibir 16.15 Divlja Rusija: Kam~atka 17.10 18.05 Avionske nesre}e 19.00 [apta~ psima: Cezarov najgori ugriz 19.55 Opasni susreti: ôvjeko`deri 21.00 Tajanstvene dubine sa Bobom Balardom 21.55 Pripreme za sudnji dan: Municija, puno municije 22.50 Avionske nesre}e: Idìpt Erov let 990 23.45 Tajanstvene dubine sa Bobom Balardom 00.40 Pripreme za sudnji dan: Municija, puno municije
VIASAT HISTORY
07.00 Tajm tim godina X 08.00 Pri~a o Herkuleanumu 09.00 Skriveni svjetovi: Podzemni Rim 10.00 Rim: Poslednja granica 13.00 Brdo hrama 14.00 Egipat 15.00 Misterije olupina na dnu okeana 16.00 Bliski susreti u Sibiru 17.30 Istina o Juriju Gagarinu 18.30 Stvaranje novog ~ovjeka: Tajni eksperimenti u sovjetskim laboratorijama 19.30 Hitlerovi falsifikatori 20.30 Osvaldov duh 22.00 Napoleon 23.00 Varvari Terija Dònsa 00.00 Tajm tim godina X 01.00 Pri~a o poljoprivredi: Blato, znoj i traktori 02.00 Mao - kineska pri~a
ANIMAL PLANET
06.25 Sve o psima 07.15 Lovac na krokodile 08.10 U posjeti ìvotinjama sa Mikejlom Strakan 09.05 Dik i Dom u svetu ìvotinja 09.30 Psi, jedna rasa, jedna pri~a 10.00 Dèf Korvin, bez ograni~enja 10.25 Upoznajte divljinu 10.55 Priroda Francuske: Izme|u vrha litice i okeana 11.50 Odiseja u okeanu 12.45 Avanture Dèfa Korvina 13.40 Avanture Dèfa Korvina, 4 epizode 17.20 Ta prelijepa Afrika, 2 epizode 19.10 Svet prirode 20.05 Priroda Francuske 21.00 Paklene ma~ke 21.55 Pavijani sa Bilom Bejlijem, 2 epizode 22.50 Preìvio sam! 23.45 Policija za ìvotinje
UNIVERSAL
06.00 Smrtonosna op~injenost, igrani film 08.00 Dvostruki ìvot Elenor Kendal, igrani film 10.00 Vidovnjak 14.00 Monk 19.00 Panduri novajlije 20.00 Havaji 5-0 21.00 Plave krvi 22.00 Kraljevski bolesnici 23.00 Panduri novajlije 00.00 Metak u cijevi, igrani film 02.00 Vampirska nacija, igrani film 04.00 Panduri novajlije 05.00 Meklaudove k}erke
TV1000
06.00 Mjese~ina i Valentino, igrani film 08.00 Putovanje ìvota, igrani film 10.00 Ne bez moje k}erke, igrani film 12.00 Bingo, igrani film 14.00 Ostani uz mene, igrani film 16.00 Velika jeza, igrani film 18.00 21 gram, igrani film 20.00 Film subotom uve~e: Sre}ni brojevi, igrani film 21.50 Zlo~in i kazna, igrani film 00.00 Vru}e i seksi, igrani film 01.15 Secrets, igrani film 02.30 Vru}e djevojke, igrani film
FOX LIFE
08.35 [apat duhova, serija 09.30 [apat duhova, serija 10.25 [apat duhova, serija 11.25 Knjiàrka, serija 11.55 [tiklama do vrha, serija 13.00 Bogoboja`ljive namigu{e, serija 14.00 Ali Mekbil, serija 15.00 Ali Mekbil, serija 16.00 Jednom davno, serija 17.00 Doba ljubavi Entertainment 18.00 Doba ljubavi Entertainment 19.00 Projekat modna pista 20.00 Melisa i Dòi, serija 20.30 Melisa i Dòi, serija 21.00 Nova djevojka, serija 21.30 Nova djevojka, serija 22.00 Kugar Taun, serija 22.30 Kugar Taun, serija 23.05 Privatna praksa, serija 00.05 Privatna praksa, serija 01.05 Knjiàrka, serija
FOX CRIME
06.00 Jedinica 06.50 Pisac i detektiv 07.45 Pisac i detektiv 08.35 Pisac i detektiv 12 09.35 Red i zakon 10.30 Red i zakon 11.25 Prevaranti 12.30 Prevaranti 13.30 Imitator 14.30 Imitator 15.35 Brojevi 16.35 Brojevi 17.40 Brojevi 18.45 Smrt u raju 19.50 Prevaranti 20.55 Pri~e iz podzemlja 22.05 Bolni propusti 23.10 Dekster 00.10 Jedinica 01.05 Smrt u raju 02.05 Jedinica 02.55 Jedinica 03.40 Jedinica 04.30 Pisac i detektiv 05.15 Pisac i detektiv 12 06.00 Jedinica
HBO
06.00 Strast u pustinji, film 07.30 Superzgoditak na lutriji, film 09.10 Hollywood: Na snimanju IX, ep. 47, serija 09.40 Obitelj skorojevi}a, film 11.15 Auti 2, film 13.00 Burleska, film 15.00 Cinema verite, film 16.30 Snovi o bejzbolu, film 18.20 Planet majmuna: Postanak, film 20.05 ôvjek na rubu, film 21.45 Buntovnik, film 23.15 Tucker i Dale protiv zla, film 00.45 Samo seks, film 02.35 Zajedno je previ{e, film 04.15 ôvjek na rubu, film
CINESTAR
08.00 Potjera, igrani film 10.00 Daleko od ku}e, igrani film 12.00 Poroci, igrani film 14.00 Hannibal, igrani film 16.30 Otok Shelter, igrani film 18.15 Nepobjedivi, igrani film 20.00 Gore ne moè, igrani film 22.00 Vra}anje duga, igrani film 00.00 Pukotina, igrani film 02.00 Teorija:Ubojstvo, igrani film
Radnik do~ekuje Sarajevo
Ja~i za Jevti}a, ]uluma i Basaru

Spektakularan koncert u Sarajevu
OSLOBO\ENJE
SARAJEVSKO IZDANJE
46. strana
Kom{i} zatraìo ocjenu ustavnosti

^lan Predsjedni{tva BiH @eljko Kom{i} uputio je ju~er Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti pojedinih odredbi Ustava FBiH, Ustava RS-a i Izbornog zakona BiH, javlja Fena. Zahtjev za ocjenu ustavnosti se odnosi na odredbe Ustava RS-a koje se ti~u izbora predsjednika i potpredsjednika RS-a, odredbe Ustava FBiH koje se ti~u izbora predsjednika i potpredsjednika FBiH te odredbe Izbornog zakona BiH koje govore o izboru predsjednika i potpredsjednika u FBiH i RS-a. Navedeni zahtjev se odnosi na neuskla|enosti odredbi entitetskih ustava s odredbama Ustava BiH, a koje se odnose na ljudska prava i osnovne slobode, me|unarodne standarde i diskriminaciju, saop}eno je iz Predsjedni{tva BiH.
Indexi ìve
~ast legendarnoj grupi Indexi, na njihovu 50. go di {nji cu odràn je spektakularan koncert na kojem su nastupila neka od najpoznatijih imena balkanske estrade, a neki gosti su doputovali ~ak i sa drugih strana svijeta. Na koncert u Sarajevo (a koji }e ve~eras biti odràn i u Splitu) doputovali su Fadil Redì} (~ak iz SAD-a), Kornelije Kova~, Ismet Nuno Arnautali}, Neno Jurin, Muris Varaji}...
Foto: Amer KAJMOVI]
Dvorana Mirza Deliba{i} sino} je bila epicentar pozitivne energije, dobre svirke i emocija
bio pravi duh Sarajeva. Bilo je te{ko, ali nadam se da sam bio na nivou zadatka. Davorin je bio specifi~an vokal, a Indexi su imali specifi~an aran`man. To nije jednostavno ponoviti, rekao je Tony. Upravo prije pedeset godina, jedna grupa studenata zaljubljenih u muziku, odlu~ila je krenuti naprijed i prestati svirati samo u garaì. Bend koji su osnovali nosio je ime inspirisano studentskim ìvotom. Vjerovatno im to tada nije ni padalo na pamet, ali u narednim godinama i decenijama postali su jedna od vode}ih grupa na Balkanu. Ve}ina njih vi{e nije sa nama, ali zahvaljuju}i prijateljima, oni nikada ne}e biti zaboravljeni. Sino}nji koncert je dokaz. Indexi ìve i dalje.
N. SELIMOVI]
Zvijezde na sceni
- Pro{lo je 50 godina od na{eg okupljanja. Nismo mogli ni sanjati da }e Indexi postati tako mo}an bend. Bili smo studenti koji su jo{ tragali za onim ~ime se èle baviti. Osnovali smo bend i predloìo sam da se zovemo Indexi, jer smo te
godine, 1962, svi bili upisali fakultet. Tada to ime nije dobro zvu~alo, ali danas su Indexi brend, kazao je Ismet Nuno Arnautali}, kompozitor, muzi~ar i osniva~a benda. Na sceni su se smjenjivale zvijezde iz regiona: Hari Vare{anovi}, Dado Topi}, Tony Cetinski, Amira Medunjanin, Arsen Dedi}, Massimo, Tifa, @eljka Katavi}, Branko \uri}, @eljko Bebek, Boris Novkovi}... Dizali su atmosferu do vrhunca, a nekim od posjetilaca su proradile i emocije. Tomislav Ka{ljevi}, koji od 2007. organizuje koncerte pod nazivom Indexi i prijatelji ,u ~ast preminulim ~lanovima Indexa - Davorinu Popovi}u, Bodi Kova~evi}u i \or|u Kisi}u, kaè da mu je ideju za koncert dao glumac Tarik Filipovi}. A Dado Topi}, jedan od
gostiju na koncertu, govori kako Indexi kvalitetom nisu zaostajali za vode}im evropskim grupama tog vremena. - Tvrdim da su Indexi bolji od Beatlesa. Oni su po~eli sviraju}i autorske pjesme i tako se proslavili, dok su Beatlesi, koji su po~eli svirati iste godine, karijeru po~eli izvedbom obrade pjesme Besame mucho , bio je jasan Topi}.
Pravi duh Sarajeva

A Tony Cetinski, tako|er jedan od izvo|a~a, osvrnuo se na svoja sje}anja o Indexima: - Do{ao sam u Sarajevo i nisam znao uop}e kakvo je ono. Znao sam tek toliko koliko se pri~alo o Sarajevu. To nikada ne}u zaboraviti. Davorin me je ~ekao u Fisu na kavi. Uop}e nisam o~ekivao takvu veli~inu, a koja je tako jednostavna. To je
Bingo 37+ dva dobitka 16.327,46 KM, kartice kupljene u Cazinu i Bugojnu Deseterac: 28 dobitnika po 971,87KM, Peterac: 9.848 dobitnika po 6,10 KM
14 6 52 85 54 35
16 1 10 27 76 87
42 40 79 86 68 80
47. kolo 56 72 88 25 49 30 29 4 50 61 7 58 33 62 17 46 21 64 63 83 53 3 39
nezvani~an izvje{taj
JACK POT u narednom kolu oko:
2.240.000 KM
BINGO PLUS: 2 6 6 6 6 6
POSLJEDNJE VIJESTI
BAÊNA BOMBA NA KU]U SEDINETA KARI]A - Nepoznate osobe sino} oko 20 sati bacili su ru~nu bombu na ku}u Sedineta Kari}a zvanog Sido, u srebreni~kom naselju Bare. Kari} trenutno izdràva petogodi{nju kaznu zbog organizovanog kriminala i korupcije. UDAREN BICIKLISTA - Voza~ bicikla M. D. zadobio je te{ke tjelesne povrede kada ga je sino} u 21.45 sati udarilo vozili reno kojim je upravljao S. A. Udes se desio na Bulevaru branilaca Dobrinje, a povrije|eni je prevezen u KC Ko{evo.
Vlada RS-a ostala pri kresanju plata

Prijedlog ekonomske politike i budèta RS-a za 2013. bi}e upu}en u skup{tinsku proceduru po hitnom postupku, kao i zakoni po kojima }e pla}e zaposlenim u upravi, policiji, kulturi, prosvjeti, tuìla{tvu, sudskoj policiji, te ustanovama socijalne za{tite i kazneno-popravnim ustanovama biti umanjene za jo{ 10 posto u odnosu na sada{nje, odlu~ila je ju~er Vlada RS-a na posebnoj sjednici u Banjoj Luci, a sve u cilju dodatnih u{teda i, kako se navodi, fiskalne stabilnosti u narednom periodu. Vlada RS-a utvrdila je i prijedlog budèta za 2013. godinu, po hitnom postupku, u iznosu od milijardu i 945 miliona KM.

Oslobođenje 24.11.2012.

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Oslobođenje 24.11.2012.

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Kompletirano Vije}e ministara Bosne i Hercegovine

KO SU VLASNICI RADON^I]EVE IMOVINE?

SUBOTA, 24. 11. 2012.

Godina LXIX Broj 23.689

Gra|ani Sarajeva na ulicama

Foto: Damir ]UMUROVI]

ZA VJE^NI MIR U PALESTINI

Margeti} ne odustaje od optu`bi

Hrvatska demokratska zajednica BiH

Skup{tina Razvojne banke Federacije BiH

DODIK ]E ZAVR[ITI KAO SANADER

PROMJENE U VLADI FBiH DO KRAJA GODINE

RAMIZ D@AFEROVI] IPAK IDE

subota, 24. novembar/studeni 2012.

Gra|ani Sarajeva na ulicama

Dodik va`niji od Predsjedni{tva

ZA VJE^NI MIR U PALESTINI

Tragedija duga 64 godine

Podr{ka prijemu Palestine u UN

OSLOBO\ENJE subota, 24. novembar/studeni 2012.

Zakazana, pa otkazana hitna sjednica CIK-a BiH

PETRI] NE]E HAD@OVI]A I VUJI^I]A

Strana~ka raspodjela mjesta

Mutne igre oko Srebrenice

ME\UNARODNA ORGANIZACIJA ZA MIGRACIJE

Psihosocijalna za{tita vojnika

Gdje ide zapadni Balkan?

subota, 24. novembar/studeni 2012.

Hrvatska demokratska zajednica BiH

Promjene u Vladi FBiH do kraja godine

U Mostaru zasjedali Predsjedni{tvo i Nacionalno vije}e HDZ-a BiH

Za{tita BiH od podjela

Dan dr`avnosti BiH

OSLOBO\ENJE subota, 24. novembar/studeni 2012.

Sla|an Bevanda, predsjednik GO HDZ-a BiH Mostar

SVATKO IMA SVOJU RATNU PRI^U

subota, 24. novembar/studeni 2012.

Skup{tina Razvojne banke Federacije BiH

D`aferovi} ipak ide

Odluka bez Skup{tine

Jerko Ivankovi} Lijanovi}: Jasno je ko `eli vladati Razvojnom bankom

SBiH o mostarskom dogovoru lidera

Produbljivanje krize u zemlji

OSLOBO\ENJE subota, 24. novembar/studeni 2012.

Margeti}l ne odustajel od optu`bil

Dodik }e zavr{iti kao Sanader

Dr`avnost BiH neupitna

Novinarima se obratio ispred sjedi{ta Hypo banke u Banjoj Luci

U utorak rasprava o zahtjevu Radivojevi}a

U Policijsku stanicu u Srebrenici stigli pozivi

Saslu{anje Suljagi}a, Had`i}a i Salihovi}a?!

Uo~i izbora: Tamir Waser s Had`i}em i Salihovi}em

subota, 24. novembar/studeni 2012.

Djevojka pretu~ena u liftu

NACIONALNA SIGURNOST I PRAVO NA PRIVATNOST

Ubistvo u selu Donja Ve~eriska kod Viteza

UPRAVLJANJE I RAZVOJ SISTEMA DJE^IJE ZA[TITE U BOSNI I HERCEGOVINI

Spavao kod kom{ije

ME\UNARODNA POSLOVNA KOMUNIKACIJA U KONTEKSTU KULTUROLO[KIH RAZLIKA

Pretres kod Kiseljaka

Oduzeti 400 grama spida,

KREIRANJE IMID@A ISLAMSKE ZAJEDNICE U BOSNI I HERCEGOVINI

NAJAVLJUJE USPOSTAVLJANJE ZEMLJI[NOKNJI@NOG ULO[KA

Dio droge bio pripremljen za uli~nu prodaju