TEHNIKA KOLA Ruera Bokovia Vinkovci

RAUNALOM PODRANE KONSTRUKCIJE

za IV razrede - predavanja, vjebe i zadaci -

TARNI PRIJENOS Openito o tarenicama Tarenicama se prenosi snaga neposredno pritiskom jedne na drugu. Na njihovim radnim povrinama nastaje trenje koje omoguava prijenos okretnog momenta s pogonske na gonjenu tarenicu. Trenje i prenosiva snaga mogu se poveati promjenom vrste materijala vijenca tarenice oblaganjem gumom, koom, azbestom, drvom, preanim papirom ili drugim materijalom veeg koeficijenta trenja klizanja. Prednosti prijenosa tarenicama: rad je miran i gotovo neujan prijenos je izravan i ne zauzima puno mjesta trenjem istroeni oblozi vijenava leko se mijenjaju mogu se rabiti kao spojke, konice i osiguranje preoptereenja mogui su veliki prijenosni omjeri prijenosni omjer i smjer rotacije se mogu mijenjati tijekom rada....

Nedostaci: zbog proklizavanja ne moe se drati toan prijenosni omjer vratila su optereena na savijanje leaji su visokooptereeni visoki specifini tlakovi i pritisci jer je normalno optereenje koncentrirano na maloj povrini. Iskoristivost = 0,85 0,95 (zbog efekta proklizavanja) gubici su od 5 15 %. Primjena: manji okretni momenti: pree, tance, mehaniki ekii, alatni strojevi, graevinske dizalice... Tarenicama se mogu smatrati i kotai inskih i cestovnih vozila, valjci u valjaonicama i sl. Vrste: tarenice stalnog prijenosnog omjera tarenice za promjenu broja okretaja tarenice za promjenu smjera okretanja.

TARENICE STALNOG PRIJENOSNOG OMJERA Razlikuju se prema obliku: valjkaste tarenice klinaste stoaste tarenice

Valjkaste tarenice Dodiruju se meusobno uzdu vijenca. Za ostvarivanje prijenosa potrebna je sila Fn. Na dodirnoj povrini zbog tlaka nastaje sila trenja Fn gdje je koeficijent trenja u ovisnosti od materijala vijenca. Obodna sila F0 mora biti manja od sile trenja kako bi se sprijeilo klizanje.

Materijali vijenaca tarenica i njihovi koeficijenti trenja klizanja nalaze se u udbeniku SK2. str 3 tablica 1.1. 2

Obloge se na tarenice uvruju vijcima, vulkaniziranjem, ljepljenjem, preanjem ili zakivanjem. Kombinacija materijala obloge elik-elik ima malen koeficijent trenja = 0,08 0,09 ali omoguava prijenos velikih snaga ima veliku trajnost i male gubitke. Uzrok tomu su velika vrstoa i otpornost troenju elika to omoguava veliki normalni tlak. Radi ostvraenja normalne sile Fn tarenice se MEUSOBNO TLAE OPRUGOM, POLUGOM, UTEGOM ili na neki drugi nain gdje se tlak moe regulirati. Materijal je u ravnoj zoni izmeu tarenica napregnut valjnim tlakom pv koji ovisi o: normalnom tlaku sile Fn irini tarenice b i promjeru tarenica D1 i D2

1 1 + R1 R2

= 2

R1 R2 [cm] pa je R1 + R2

b=

Fo [cm] pvd

Gdje je pvd doputeni valjni tlak. Najvea doputena irina moe biti jednaka promjeru manje tarenice, tj:
B = b D1 , gdje je D1 promjer manje tarenice.

Klinaste tarenice Optereenje leaja i savijanje vratila mogu se smanjiti uporabom klinastih tarenica. U njih se tlak na vratilu T T rastavlja na bokovima klina na dvije komponente Fn. Te su komponente vee od sile F pa se ovakvim tarenicama mogu prenositi vee obodne sile uz manje optereenje leaja i vratila.

sin = F / (2 Fn) pa slijedi Fn = F / (2 sin ) T = Fn

Zbog tlaka na bokovima lijeba se javljaju sile Fn' i sile trenja Fn'. Ravnotea je uspostavljena kada je zbroj svih sila koje djeluju na tarenici = 0. Sila ukljuivanja: F 2 Fn' sin - 2 cos = 0 slijedi da je sila ukljuivanja F = 2(Fn' sin + Fn' cos ) (1)

Obodna sila F0 = Fn' pa slijedi da je Fn' = F0 / (2) Ako navedeni izraz pomnoimo sa (sin ) i s ( cos ) dobijemo izraze: Fn' sin = F0 sin / (2) Fn' cos = F0 cos / (2) Kada navedene izraze uvrstimo u jednadbu (1) dobije se izraz: F = 2 [ (F0 sin / (2)) + (F0 cos / (2)) ] = (F0 sin + F0 cos ) / Kada cijeli izraz pomnoimo s koeficijentom sigurnosti , dobije se izraz za SILU UKLJUIVANJA: F = (F0 sin + F0 cos ) / , Odnosno F = ( / ') F0, gdje je ' = / (sin + cos ) Klinaste tarenice izrauju se od sivog lijeva bez oblaganja. Ako je 2 = 30, a za sivi lijev = 0,1, onda je ' = 0,3, pa je sila ukljuivanja: F = ( / 0,3) F0, ili tri puta manja nego u prijenosu valjkastim tarenicama, a obodna sila: F0 = (0,3 F) / ili tri puta vea u odnosu na valjkaste tarenice.

Kako jedan ljeb nije dovoljan za c prijenos snage izrauju se tarenice a tri do pet ljebova. Pritisna sila u tom sluaju je jednaka: F = 2 c p0 z, [N] gdje je c = e tg - projekcija duljine zahvata, e = (0,05-0,06) D1 duina zahvata (max 12 mm). p0 tlak na jedinicu duljine c z broj ljebova tarenice B = 2 a z [cm] najmanja irina tarenice a irina ljeba na irini zahvatne duljine.

Klinaste tarenice rabe se uglavnom za povremeni pogon. Za neprekidan ponog nisu prikladne zbog pojave klizanja i troenja materijala. Primjer Strojarske konstrukcije II, stranica 13.

Stoaste tarenice Kod stoastog prijenosa vratila najee zatvaraju kut od 90. Sila ukljuivanja za tarenicu 1 F1 = Fn sin 1 + Fn cos 1 [N] ako uvrstimo Fn = F0 / vrijednost sile F1 bila bi na granici klizanja pa se rabi koeficijent sigurnosti .

F1 = (sin 1 + cos 1) F0 / F2 = (sin 2 + cos 2) F0 /

[N] [N]

F1 < F2 ureaj za ukljuivanje/iskljuivanje izvodi se uz manju tarenicu. Prijenosni omjer: i = n1 / n2 = D2m / D1m = sin 1 / sin 2 za tarenice gdje je kut 90 prijenosni omjer je: i = tg 2 = 1 / tg 1 Zahvatna duljina: b = ( F0) / (2 pvd) [cm]

Zahvatna duljina ovisi o obodnoj sili, materijalu tarenica i zaobljenosti. Kod stoastih tarenica mogua su dva oblika zahvata: linijski i tokasti (ravna zona u tokastom zahvatu ima oblik elipse)

Tlak je najvei u sreditu elipse a smanjuje se u smjerovima osi. Zbog takvog rasporeda optereenja doputa se vei valjni tlak i optereenje nego kod linijskog zahvata.

1 = R1m / cos 1;

1 = R2m / cos 2;

R1m, R2m srednji promjeri tarenica 8

zajedniki polumjer zaobljenja = 1 2 / (1 + 2) = (R1m R2m) / (R1m cos 1 + R2m cos 2) [cm]

Nedostaci optereenje leaja i vratila optereena na savijanje. Te pojave mogu se ukloniti specijalnim konstrukcijama tipa Garrardova prijenosa. Primjer Strojarske konstrukcije II, strianica 16.

Tarenice za promjenu prijenosnog omjera Prijenosni omjer se moe mijenjati: a) Tanjurastim tarenicama b) Stoastim tarenicama c) Globoidnim tarenicama a) Tanjuraste tarenice Gornja (valjkasta) tarenica pokretna je du osi u oba smjera. Donja (tanjurasta) tarnica je POGONSKA tarenica i ima konstantan broj okretaja. Pomicanjem valjkaste tarenice, aktivni polumjer r1 tanjuraste tarenica raste ili pada. Ako r1 raste i broj okretaja n2.

Obodna brzina v1 = D1 n1 = 2 r1 n1 v2 = D2 n2 = 2 r2 n2, kako je slijedi da je pa je gdje je n1 konstanta. v1 = v2 r1 n1 = r2 n2, n2 = (r1 n1)/r2,

10

b) Prijenos stoastom tarenicom Pomicanjem valjkaste tarenice mijanjamo polumjer r2 a time i prijenosni omjer. Moe se postii bilo koji broj okreta gonjenog vratila n2 unutar minimalnog i maksimalnog. r2 max slijedi n2 min r2 min slijedi n2 max c) Prijenos globoidnim tarenicama 1 pogonska tarenica 2 gonjena tarenica Obodna brzina je ista za tarenicu r1 i r2. v1 = D1 n1 = 2 r1 n1 v2 = D2 n2 = 2 r2 n2, kako je slijedi da je v1 = v2 r1 n1 = r2 n2,

pa je gdje je n1 konstanta.

n2 = (r1 n1)/r2,

Promjenom aktivnih radijusa r1 i r2 mijenja se i prijenosni omjer.

11

Tarenice za promjenu broja okretaja a) Promjena smjera pomou dvije tarenice ostvarujemo pomicanjem valjkaste

tarenicepreko sredita tanjuraste tarenice.

b) Promjena smjera pomou tri tarenice Dvije okomite tarenice 1 i 2 nalaze se na pogonskom vratilu koje se moe uzduno (aksijalno) pomicati i na taj nain ukljuivati u pogon tarenicu 3 mijenjajui joj smjer rotacije. Ovaj ureaj se najee rabi pri preanju ili kovanju. Tarenica 3 rotira na navojnom vratilu. Obodna brzina tarenice se mijenja s promjenom aktivnog radijusa r. Tako se giba bre rotirajui se prema dolje i sporije gibajui se prema gore.

12

Potrebno je napraviti proraun stoastog tarnog prijenosa za sljedee zadane vrijednosti: P = 4 kW v = 5 m/s i=2:1 n1 = 320 min-1 Koeficijent sigurnosti = 1,8 pvd = 60 N/cm2 Vratilo je izraeno od elika doputenog naprezanja na torziju: t = 1200 N/cm2 Proraunati sljedee: 1. Osnovne veliine stoastih tarenica prema skici i priloenim podacima. Materijal tarenica je L otporan na troenje L.3134. Vratila se kriaju pod kutem od = 90. 2. Proraunati promjere vratila i odabrati utorne (normalne) klinove.

13

RJEENJE: 1. Srednji promjer tarenice 1: D1m = (60v) / ( n1) = (60 x 5) / ( x 320) = 298 mm 2. Srednji promjer tarenice 2:

i = D2m / D1m slijedi D2m = i D1m = 2 x 298 = 596 mm

3. Obodna sila P = (F0 v) / 1000 slijedi: F0 = 1000 x 4 / 5 = 800 N

4. Kutovi stoca tg 1 = 1/i = 1/2 pa slijedi 1 = inv tg 1/2 = 26 30' 2 = 90 - 1 = 63 30' 5. Sila ukljuivanja koeficijent trenja = 0,8 za tip trenja elik po eliku. F1 = (sin 1 + cos 1) F0 / = 1,8 ( 0,446 + 0,08 x 0,895) 800 / 0,08 = 9316,8 N

14

6. Zajedniki radijus zakrivljenosti i zahvatna duljina = (R1m R2m) / (R1m cos 1 + R2m cos 2) = 13,32 cm b = ( F0) / (2 pvd) = (1,8 x 800) / (2 x 0,08 x 13,32 x 60) = 11,26 cm = 113 mm

PRORAUN VRATILA 7. Proraun pogonskog vratila:

d1 = 3 M t1 [mm] 0,2 td

Vratilo je optereeno momentom torzije Mt1 = F0 R1m = 800 x 14,9 = 11930 Ncm d1 = [11930 / (0,2 x 1200)]1/3 = 3,68 cm = 36,8 mm Zbog oslabljenja klinom biramo prvu veu veliinu: d1 = 40 mm 8. Proraun gonjenog vratila

d2 = 3

M t2 [mm] 0,2 td

Vratilo je optereeno momentom torzije Mt2 = F0 R2m = 800 x 29,8 = 23840 Ncm d2 = [23840 / (0,2 x 1200)]1/3 = 4,63 cm = 46,3 mm Zbog oslabljenja klinom biramo prvu veu veliinu: d2 = 50 mm

15

9. Odabir utornog ulonog klina za promjer vratila d1 = 40 mm

10. Odabir utornog ulonog klina za promjer vratila d2 = 50 mm

16

17

PRORAUN REDUKTORA S ELNIM ZUBIMA VALJKASTOG (CILINDRINOG) OZUBLJENJA

Potrebno je proraunati zupni par raduktora s valjkastim (cilindrinim zubima). Zadane su sljedee vrijednosti: Prenosiva snaga Broj okretaja Materijal zupanika Zupci Broj zubi manjeg zupanika Broj zubi veeg zupanika Tip pogona Zupanik je izraen zajedno s vratilom P N HRN 17 83 Trajan 12 900 .0545 kW min-1

Obraeni i podmazani

17

PRORAUN:

Koeficijent vrstoe za ugljini elik oitava se iz Udbenika, Strojarske konstrukcije II, Hercigonja, tablica 2.6 stranica 65. Oitana vrijednost: 1 = 2,8 3,3 Odabrana je vrijednost: 1 = 3,0 Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon - 2 oitati (ista pozicija) 2 = 0,8 1 Odabrana je vrijednost: 2 = 1,0 Koeficijent obrade 3 za ravne obraene zupce oitati (ista pozicija) 3 = 1,0 Odabrana je vrijednost: 3 = 1,0 Koeficijent irine zupca - oitati iz tabliza za materijal (SK2-H, tabl.2.5,str 63) .0545 - = 15 25 = 20 Koeficijent optereenja zupca dobiva se na bazi iskustva:
c = c0 1 2 3 = 20 3 = 1,0 2 = 1,0 1 = 3,0

c0 = 660 N/cm2 za pretpostavljenu obodnu brzinu 3,5 m/s c = 660 x 3 x 1 x 1 = 1980 N/cm2

c0 = 660 N/cm2 c = 1980 N/cm2

18

Modul zupanog para:

m=3

600000 P 3 600000 12 = = c z n 20 1980 17 900

= 3 0,01188 = 0,23cm = 2,3mm

Odabrana je standardna vrijednost (prva vea) m = 2,5 mm Korak t = 7,85 mm Diobeni promjer d01 = m z1 = 2,5 x 17 = 42,5 mm

m = 2,5 mm

t = 7,85 mm

d01 = 42,5 mm

Provjera obodne brzine:

v= d 01 n1 0,0425 900 = = 2 m/s 60 60

v = 2 m/s

to je manje od pretpostavljene obodne brzine v = 3,5 m/s i povoljno e djelovati na vrstou zubaca.

Vanjski promjer zupanika: dg1 = m (z1 + 2) = 2,5 x(17 + 2) = 47,5 mm dg1 = 47,5 mm Unutarnji promjer zupanika: dk1 = m (z1 2,4) = 2,5 x(17 2,4) = 36,5 mm dk1 = 36,5 mm

19

Tjemena zranost c c = hk hg = 1,2m m = 0,2 m = 0,2 x 2,5 = 0,5 mm c = 0,5 mm

c = 0,5 mm

Bona zranost j = 0,06 m = 0,06 x 2,5 = 0,15 mm

j = 0,15 mm

Debljina zupca s = 0,5 (t j) = 0,5 (7,85 0,15) = 3,85 mm

s = 3,85 mm

irina uzubljenja e = 0,5 (t + j) = 0,5 (7,85 + 0,15) = 4 mm izina zupanika b = m = 20 x 2,5 = 50 mm Odabrana vrijednost b = 55 mm Provjera dodirnog tlaka na bokovima: p= 2190 10 M t1 i + 1 d 01 b i
b = 55 mm e = 4 mm

Moment torzije Mt1 Mt1 =

3 10 6 P 3 10 6 12 = =12739 Ncm n1 900 Mt1 Ncm Prijenosni omjer: i i = z2 / z1 = 83 / 17 = 4,8824 i = 4,8824 = 12739

20

p=

2190 10 12739 4,8824 + 1 = 515 x 167 = 86030 N/cm2 4,25 5,5 4,8824

p = 86030 N/cm2

Uvjet: p 0,7 vd [N/cm2] = 0,7 x 8000 = 5600 N/cm2 U ovom sluaju postoji opasnost od oteenja zubaca zbog visokog povrinskog tlaka. Korekcija se moe raditi na modulu ili irini zupanika. Provjera zagrijavanja zupanika:

p = 5600 N/cm2

b d 01 5,5 42,5 1,36 slijedi da je = 9,74 > 1,36 20 P 20 12

Navedeni rezultat pokazuje kako je zupanike neophodno hladiti u uljnoj kupki.

Mjera preko zubaca pogonskog zupanika Mjerni broj zubaca za nekorigirane elnike s pravim zupcima.

k=

) z

2 360

+ 0,5

(1) zaokruimo na najvei cijeli broj

- luna vrijednost zahvatnog kuta

) npr. =20 - slijedi da je = 0,34907

Uvrtenjem u formulu (1), dobijemo sljedee: k = 0,11111 z + 0,5 = 0,11111 x 17 + 0,5 = 1,8888 + 0,5 = 2,39 k=3

k=3

21

Mjera pomou zubaca preko 3 zupca w = m cos [ (k 0,5) + z inv + 2 x tg ] gdje je: m modul - zahvatni kut - = 20 ) inv = tg - = 0,36397 0,34907 = 0,0149 x- koef. pomaka profila osnovne ozubnica (ozubljenja) (x=0) [mm],

vrijednost inv moe se oitati iz tablica stroj. Prirunik Kraut str. 33 Kada sve uvrstimo, dobit emo sljedee: w = m cos [ (k 0,5) + z inv ] = 2,5 x cos 20 x [ (3 0,5) + 17 x 0,0149] = w = 2,5 x 0,93969 x [3,14 x 2,5 + 0,2533] = 19,046 mm w = 19,046 mm w = 19,046 mm

Promjer vratila pogonskog zupanika Izraunavamo prema izrazu za laka vratila:

4780 P1 TD n1

d1 = 10 3

[cm]

Za vrstou materijala L = 600 N/mm2 i vrstu naprezanja II (na savijanje) TD = 6000 N/cm2. Kako u izrazu nije u obzir uzeto naprezanje na savijanje, potrebno je korigirati TD = 2000 N/cm2 (korekcija na 1/3 vrijednosti doputenog naprezanja).

22

Uvrtavanjem navedenih vrijednosti u izraz za izraunavanje promjera vratila pogonskog zupanika,

d1 = 10 3

4780 12 = 10 3 0,032 = 10 0,317 = 3,17cm = 31,7 mm 2000 900

Odabire se prva vea standardna vrijednost: d1 = 35 mm d1 = 35 mm

Proraun gonjenog zupanika Diobeni promjer d02 = m z2 = 2,5 x 83 = 207,5 mm Vanjski promjer dg2 = m (z2 + 2) = 2,5 (83 + 2) = 212,5 mm Unutarnji promjer dk2 = m ( z2 2) = 2,5 (83 2) = 201,5 mm Tjemena zranost Zranosti su jednake kao i kod pogonskog zupanika!!!!! irina zupanika b = m = 20 x 2,5 = 50 mm Odabrana vrijednost b = 55 mm dk2 = 201,5 mm dg2 = 212,5 mm d02 = 207,5 mm

23

Moment torzije Mt2 = m1 i Mt1 = 0,975 x 4,8824 x 12739 = 60642 Ncm Mt2 Ncm Promjer vratila gonjenog zupanika
4780 P1 m1 i 4780 P1 = = 10 3 TD n2 TD n1

60642

d 2 = 10 3 = 10 3

4780 12 0,975 4,8824 = 10 3 0,1517 = 10 0,533 = 5,33cm = 53,3mm 2000 900

Usvojena je prva vea vrijednost: d2 = 55 mm d2 = 55 mm

Reakcije u osloncima pogonskog vratila

24

Sila koja savija vratilo 2 M t1 d1 cos

Fn1 =

[N]

Pored navedene sile, vratilo jo savijaju vlastita teina zupanika i vratila (Fg) i dinamika sila inercije nastala zbog periodinog ubrzavanja i usporavanja rotirajue mase zupanika (efekt zamanjaka) i vratila - Fd. Toniji izraz za silu koja savija vratilo: F = Fn1 + (Fg + Fd) [N]

Za vrijednosti sile Fg i Fd pretpostavljamo vrijednost, pa vrijede sljedei izrazi: Fg = 20 N Fd = 20 % Fn1 Fn1 = (2 x 12739) / (4,25 x 0,939) = 6384 F = 6384 + (20 + 0,2 x 6384) = 6384 + 1297 = 7661 N Reakcije u osloncima: FA = FB = F/2 = 7661 / 2 = 3830,5 N To su sile koje optereuju leaje! FA = 3830,5 FB = 3830,5 Fg = 20 N Fd = 20% Fn1 Fn1 = 6384 N F = 7661 N

Proraun optereenja leaja Kod elnika s ravnim zubima, aksijalna sila Fa koja djeluje du osi vratila jednaka je 0, tj. Fa = 0 N! Statika nosivost leaja Statika nosivost leaja predstavlja nosivost u stanju mirovanja pri kojem nastaje ukupna plastina deformacija od 104 promjena valjnog tijela.

25

Ekvivalentno statiko optereenje F0 = Fr = Fa = Fb Za radijalne leaje: F0 = 3,83 kN C0 Dinamika nosivost leaja C0 je takoer radijalno, odnosno aksijalno konstantno optereenje kojim moemo opteretiti skupinu jednakih leaja s nazivnim trajanjem od 106 okretaja,

Ekvivalentno dinamiko optereenje F = V X Fr gdje je faktor V = 1 ako se unutarnji prsten leaja okree F = 3,83 kN C faktor X = 1 ako je aksijalna sila Fa = 0 Fr = 3,83 kN C slijedi da je FA = 3,83 kN F = Fr = FA = FB = 3,83 kN C C FB = 3,83 kN Iz navedenih podataka odabire se jednoredni kuglini leaj niza BC prvi koji C ima vee ekvivalentno dinamiko optereenje: 20 BC 10: d = 20 mm; D = 42 mm; b = 12 mm; r = 1 mm C0 = 4,5 kN C = 6,95 kN Leaj 20 BC 10 [kN],

26

Kontrola trajnosti leaja Oslonac B

L = 5,97 x 106
6,95 c L = 10 6 = 10 6 = 5,97 10 6 okretaja, za kugline leaje m = 3 F 3 , 83
m
3

okr

Broj sati rada:

L 5,97 10 6 L' = = = 110,55 h rada 60 n1 60 900 Navedena vrijednost sati rada leaja je puno manja od traene, pa je potrebno nainiti korekciju izbora leaja na traene radne sate. Moramo birati leaj s poveanim ekvivalentnim dinamikim optereenjem i to za faktor:
3

L' = 110,55 h

10000 = 4,49 110,55

Minimalno ekvivalentno dinamiko optereenje koje e nam osigurati 10000 sati rada leaja : c' = 4,49 c = 4,49 x 6,95 = 31,19 kN Nakon korekcije, odabran je jednoredni kuglini leaj niza BC 30 BC 04; C0 = 24,3 kN; C = 34,5 kN; d = 30mm; D = 90 mm; b = 23 mm; r = 25 mm 30 BC 04 ep moe biti i manjeg promjera jer nije optereen momentom torzije. za oslonac B Leaj B

27

Oslonac A
m
3

34,5 c L = 10 6 = 10 6 = 731 10 6 okretaja, za kugline leaje m = 3 F 3 , 83

Broj sati rada: L' = L 73110 6 = = 13537 h > 10000rada leaj je dobro proraunat! 60 n1 60 900

ep moe biti i manjeg promjera jer nije optereen momentom torzije. za oslonac A Odabran je jednoredni kuglini leaj niza BC: 40 BC 03; C0 = 22 kN; C = 31,5 kN; d = 40 mm; D = 90 mm; b = 23 mm, r = 2,5 mm Kontrola trajnosti leaja A
31,5 c L = 10 6 = 10 6 = 556 10 6 F 3,83
m
3

Leaj A 40 BC 03

L' =

L 556 10 6 = = 10296 > 10000 60 n1 60 900

28

Pitanja za ponavljanje 1. Kako se prenosi snaga s tarenice na tarenicu? 2. Prednosti prijenosa tarenicama! 3. Nedostaci prijenosa tarenicama! 4. Stupanj iskoristivosti tarenice je: 5. Navedi mjesta primjene tarnog prijenosa! 6. Koje su tarenice stalnog prijenosnog omjera! 7. Skiciraj i objasni sile tarnog valjnog prijenosa! 8. Objasni uz skicu prijenos klinastim tarenicama! 9. Kojim se vrstama tarnog prijenosa moe mijenjati prijenosni omjer? 10. Skiciraj i objasni prijenos stoastim tarenicama! 11. Objasni promjenu smjera gibanja s dvije tarenice! .

29

PRORAUN ZUPANOG PRIJENOSA ELNIKA S KOSIM ZUPCIMA

Potrebno je proraunati zupni par raduktora elnika s kosim zubima. Zadane su sljedee vrijednosti:

Snaga na ulazu Broj okretaja na ulazu Prijenosni omjer Materijal veeg zupanika Materijal zupanika Zupci Broj zubi manjeg zupanika Kut dodirnice n Kut nagiba zubaca Tip pogona Manji zupanik je izraen zajedno s vratilom Ozubljenje evolventno Masu zupanika zanemariti

P n i HRN HRN 21 20 17 Trajan

3 1400 6,33 : 1 SL .0545

kW min-1

Obraeni i podmazani

30

PRORAUN:

Koeficijent vrstoe za ugljini elik oitava se iz Udbenika, Strojarske konstrukcije II, Hercigonja, tablica 2.6 stranica 65. Oitana vrijednost: 1 = 2,8 3,3 Odabrana je vrijednost: 1 = 3,0 Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon - 2 oitati (ista pozicija) 2 = 0,8 1 Odabrana je vrijednost: 2 = 1,0 Koeficijent obrade 3 za kose obraene zupce oitati (ista pozicija) 3 = 1,0 Odabrana je vrijednost: 3 = 1,3 Koeficijent irine zupca - oitati iz tabliza za materijal (SK2-H, tabl.2.5,str 63) .0545 - = 15 25 = 15 Koeficijent optereenja zupca dobiva se na bazi iskustva: c = c0 1 2 3 c0 = 580 N/cm2 za pretpostavljenu obodnu brzinu 5 m/s c = 580 x 3 x 1 x 1,3 = 2262 N/cm2 c0 = 580 N/cm2 c = 2262 N/cm2 = 15 3 = 1,3 2 = 1,0 1 = 3,0

31

Modul zupanog para:

m=3

600000 P cos 3 600000 3 0,956 = = c z n 15 2262 21 1400

= 3 0,0017 = 0,12cm = 1,2mm

Odabrana je standardna vrijednost (prva vea) mn = 1,25 mm Korak t = mn = 3,925 mm Diobeni promjer d01 = mn z1 / cos = 1,25 x 21 / 0,956 = 27,458 mm

mn = 1,25 mm

t = 3,985 mm

d01 = 27,458 mm Provjera obodne brzine:

v= d 01 n1 0,027458 1400 = = 2 m/s 60 60

v = 2 m/s

to je manje od pretpostavljene obodne brzine v = 5 m/s i pa je potrebno ispraviti koeficijent osnovnog optereenja na c0 = 660 N/cm2 za v = 2 m/s.
c = c0 1 2 3

c = 660 x 3 x 1 x 1,3 = 2574 N/cm2 Normalni modul 600000 P cos 3 600000 3 0,956 = = c z n 15 2262 21 1400

c = 2574 N/cm2

m=3

mn = 0,125 mm

= 3 0,0017 = 0,12cm = 1,2mm = mn

32

Zranosti Tjemena zranost c c = hk hg = 1,2m m = 0,2 m = 0,2 x 1,25 = 0,25 mm c = 0,25 mm Bona zranost j = 0,06 m = 0,06 x 1,25 = 0,075 mm Debljina jednog zupca s = 0,5 (t j) = 0,5 (3,925 0,075) = 1,925 mm irina uzubljenja e = 0,5 (t + j) = 0,5 (3,925 + 0,075) = 2 mm e = 2 mm irina zupanika b = m = 15 x 1,25 = 18,75 mm Odabrana vrijednost, jer pogonski zupanik treba imati vee dimenzije nego b = 24 mm gonjeni, pa je b = 24 mm Stvarna irina zupca bn = b / cos = 24 / 0,956 = 25 mm bn = 25 mm Promjer zupanika: Temeljni promjer zupanika: dg1 = mn (z1/cos + 2) = 1,25 x(21/ 0,956 + 2) = 29,958 mm dg1 = 29,958 mm bn = 25 mm s = 1,925 mm j = 0,075 mm c = 0,25 mm

Podnoni promjer zupanika: dk1 = m (z1/cos 2,4) = 1,25 x (21/0,956 2,4) = 24,458 mm dk1 = 24,458 mm

33

Proraun gonjenog zupanika

Broj zubaca: z2 = i z1 = 6,33 x 21 = 133

z2 = 133

d02 = 173,90 mm Diobeni promjer d02 = mn z2 / cos = 1,25 x 133 / 0,956 = 173,90 mm dg2 = 176,4 mm Temeljni promjer dg2 = mn (z2 / cos + 2) = 1,25 (133/0,956 + 2) = 176,40 mm Podnoni promjer dk2 = mn ( z2 / cos 2,4) = 1,25 (133/0,956 2,4) = 170,90 mm c = 0,25 mm Tjemena zranost c = hk hg = 1,2m m = 0,2 m = 0,2 x 1,25 = 0,25 mm c = 0,25 mm Korak t = mn = 3,925 mm Boni korak profila zupca tb = t / cos = 3,925 / 0,956 = 4,1 mm l = 100,679 mm tb = 4,1 mm t = 3,925 mm dk2 = 170,90 mm

Osni razmak l = (d01 + d02) / 2 = (27,458 + 173,90) / 2 = 100,679 mm

34

Proraun vratila pogonskog zupanika Vratilo je prostorno optereen nosa izloen savijanju od okomitih (radijalnih) i vodoravni (aksijalnih) sila, uvijanju (torziji) od okretnog momenta, vlaku, odnosno tlaku od vodoravnih sila itd. Prostorni sustav sila moe se rijeiti ako se optereenja razloe u tri pravca (x,y,z), tj ako se prostorni sustav razloi u dva ravninska sustava u dvije proizvoljno odabrane mousobno okomite ravnine. Izbor ravnina se vri tako da se pravci to veeg broja sila koje napadaju vratilo poklapaju sa izabranim ravninama.

Zupanik rotira oko osi z-z djelovanjem obodne sile F0! Mt = F0 r01 [Ncm] Sila Fa optereuje os z-z momentom savijanja Ms = Fa r01 [Ncm] U diobenoj toki C djeluje sila FN okomito na profil zubaca. Rastavlja se na radijalnu komponentu Fr i normalnu komponentu Fn. Komponenta Fn je okomita na bok zubaca i rastavlja se na obodnu silu F0 i horizontalnu komponentu Fa. Prije odreivanja pravca i smjerova djelovanja sila potrebno je poznavati koji su elementi pogonski a koji gonjeni.

35

KOD POGONSKIH ZUPANIKA KOJI PRITISKUJU GONJENE SMJER OBODNE SILE JE SUPROTAN SMJERU ROTACIJE, A KOD GONJENIH ZUPANIKA JE U SMJERU ROTACIJE! RADIJALNE SILE USMJERENE SU OD TOKE DODIRA (C) K CENTRU ROTACIJE. Obodna sila
F0 = M t 3 10 6 P1 3 10 6 3 = = = 1491 N r0 r0 n1 1,3729 1400

F0 = 1491 N

Aksijalna sila

Fa = Fn sin =

F0 sin = F0 tan = 1491 tan 17 = 1491 0,3057 = 456 N cos

Fa = 456 N

Radijalna sila Fr = FN sin n = F0 F 1491 sin n = 0 tan n = 0,3639 = 567 N cos n cos cos 0,956 Fr = 567 N

Sile u ravnini y-z Obodna sila F0 optereuje vratilo na torziju i na savijanje! 1. Torzija Mt = F0 r01 [Ncm] = 1491 x 1,3729 = 2047 Ncm 2. Savijanje MB1 = 0; A1y l F0 l / 2 = 0 A1y = 1491 /2 = 745,5 = B1y MCY = A1y l / 2 = 745,5 x 2,5 = 1864 Ncm MCY Ncm = 1864 A1y = 745,5 = B1y Mt = 2047 Ncm

36

Sile u ravnini x z Sila Fr i moment Fa r01 optereuju vratilo na savijanje i tlak to prenosi leaj A1. MB1 = 0; A1x l Fr l / 2 Fa r01 = 0
Fa r01 + Fr l l 2 = 456 1,3729 + 567 2,5 = 409 N 5

A1 X =

A1X = 409 N B1X = 158 N

B1 X = A1 X + Fr = 409 + 567 = 158 N

Moment savijanja lijevo od zupanika l = 409 2,5 = 1022,5 Ncm 2

L M CX = A1 X

MLCX = 1022,5 Ncm

Moment zupanika desno od zupanika l D M CX = A1 X Fa r01 = 409 2,5 456 1,3729 = 396,5 Ncm 2

MDCX = 396,5 Ncm

Rezultirajui moment savijanja

L M S = ( M CX ) 2 + ( M CY ) 2 = 1022,5 2 + 1864 2 = 2126 Ncm

Ms = 2126 Ncm
Imaginarni moment savijanja

M SI = 0,975 M S + 0,25 M T = 0,975 2126 + 0,25 2047 = 2585 Ncm Msi = 2585 Ncm

37

Promjer vratila: 10 M SI

d =3

SD

=3

10 2585 = 1,39cm 9600

Odabirem prvu standardnu vrijednost d = 16 mm d = 1,39 cm

Proraun vratila gonjenog zupanika

Sile u ravnini y z Obodna sila F0 optereuje vratilo na torziju i savijanje: 1. Torzija Mt = F0 r02 [Ncm] = 1491 x 8,695 = 12964 Ncm Mt = 12964 Ncm

38

2. Savijanje MA2 = 0; B2y l F0 l / 2 = 0 B2y = 1491 /2 = 745,5 = A2y MCY = A2y l / 2 = 745,5 x 2,5 = 1864 Ncm MCY Ncm = 1864

Sile u ravnini x z Sila Fr i moment Fa r02 optereuju vratilo na savijanje i na tlak to prenosi leaj B2. MA2 = 0; B2x l Fa r02 Fr l / 2 = 0 Fa r02 + Fr l l 2 = 456 8,695 + 567 2,5 = 1076,5 N 5 B2X = 1076,5 N A2X = -509,5 N Moment savijanja lijevo od zupanika l L M CX = B2 X Fr r02 = 1076,5 2,5 567 8,695 = 2239 Ncm 2 MLCX = -2239 Ncm Moment zupanika desno od zupanika l = 1076,5 2,5 = 2691Ncm 2

B2 X =

A2 X = B2 X + Fr = 1076,5 + 567 = 509,5 N

D M CX = B2 X

MDCX Ncm

2691

39

Rezultirajui moment savijanja

D 2 M S = ( M CX ) + ( M CY ) 2 = 1864 2 + 26912 = 3274 Ncm

MS = 3274 Ncm

Imaginarni moment savijanja M SI = 0,975 M S + 0,25 M T = 0,975 3274 + 0,25 12964 = 6423Ncm Promjer vratila:
10 M SI

MSI = 6423 Ncm

d =3

SD

=3

10 6423 = 1,88cm 9600

Odabirem prvu standardnu vrijednost d = 25 mm d = 25 mm

Ostale dimenzije gonjenog zupanika Dimenzije klina a i s njima i utora za klin u glavini i vratilu biraju se temeljem promjera vratila d = 25 mm.

40

irinu glavine biramo neto veu od duljine klina l = 50 mm

l = 50 mm

Promjer glavine D = 1,8 d + 20 mm Za sivi lijev D = 1.8 x 25 + 20 mm = 65 mm D = 65 mm

Minimalni promjer vijenca: D1 = dk 5 m = 170,9 5 x 1,25 = 164 mm D1 = 164 mm

Debljina diska = (3 4) m; = 4 x 1,25 = 5 mm = 5 mm

Debljina rebra s = 0,8 = 0,8 x 5 = 4 mm s = 4 mm

41

Sile koje optereuju leaje

Vektorskim zbrajanjem sila koje djeluju u istoj ravnini ali pod razliitim kutovima dobijamo rezultirajue reakcije oslonaca.

Vratilo pogonskog zupanika:

A1 = A12x + A12y = 409 2 + 745,5 2 = 850 N B1 = B12x + B12y = 158 2 + 745,5 2 = 762 N A1 = 850 N B1 = 762 N

Vratilo gonjenog zupanika:

2 2 A2 = A2 (509,5) 2 + 745,5 2 = 903N x + A2 y = 2 2 2 2 B2 = B2 x + B2 y = 1076,5 + 745,5 = 1310 N

A2 = 903 N B2 = 1310 N

42

PRORAUN ZUPANOG PRIJENOSA STONIH ELNIKA

Potrebno je proraunati zupni par raduktora stonih elnika. Zadane su sljedee vrijednosti: Snaga na ulazu Broj okretaja na ulazu Broj okretaja stroja na izlazu Prijenosni omjer reduktora Materijal zupanika Zupci Kuite reduktora Kut dodirnice Kut nagiba zubaca Tip pogona Materijali: pogonski zupanik 1530 Ozubljenje evolventno Masu zupanika zanemariti Materijali reduktora Pogonski zupanik (mali) Gonjeni zupanik (veliki) Vratila Kuite Poklopci Zadatak sastavio: Mjesto i nadnevak: .1530 .1330 .0440 SL.22 .0345 Davor Savi, dipl.in.stroj. Vinkovci, 01.prosinca 2003. P n1 n3 i1-2 HRN 18 950 150 42/19 .0545 kW min-1 min-1

Obraeni i podmazani Trodijelno lijevane izvedbe 20 17 Trajan

43

PRORAUN:

Prijenosni omjer reduktora i prijenosnika i = i1 x i2 = n1 / n3 = 950 / 150 = 6,33 i1 = Z2 / Z1 = 42 / 19 = 2,21 i2 = i / i1 = 6,33 / 2,21 = 2,86 Broj okretaja gonjenog vratila i1 = n1 / n2, slijedi n2 = n1 / i1 n2 = 950 / 2,21 = 429 min-1 Ukupni stupanj iskoritenja reduktora n2 = 429 min-1 i = 6,33 i1 = 2,21 i2 = 2,86

= z L L , gdje je:
z stupanj iskoritenja jednog zupastog para 0,99 L stupanj iskoritenja jednog para kotrljajueg leaja 0,005

= 0,99 0,995 0,995 = 0,98

Snaga koju prima gonjeno vratilo PII = PI x = 18 x 0,98 = 17,64 kW Moment torzije pogonskog vratila M t1 = 955000 PI 18 = 955000 = 18094 Ncm nI 950

= 0,98

PI = 17,64 kW

Mt1 = 18064 Ncm

Moment torzije gonjenog vratila PII 17,64 = 955000 = 39268 Ncm n II 429

M t 2 = 955000

MT2 = 39268 Ncm

44

Proraun zupanika Oitana vrijednost koeficijenta vrstoe: 1 = 2,8 3,3 Odabrana je vrijednost: 1 = 3,0 Koeficijent pogona za normalni i trajni pogon - 2 oitati (ista pozicija) 2 = 0,8 1 Odabrana je vrijednost: 2 = 0,9 Koeficijent obrade 3 za ravne obraene zupce oitati (ista pozicija) 3 = 1,0 Odabrana je vrijednost: 3 = 1,0 Koeficijent irine zupca - oitati iz tabliza za materijal (SK2-H, tabl.2.5,str 63) .0545 - = 15 25 = 20 Koeficijent optereenja zupca dobiva se na bazi iskustva: c = c0 1 2 3 c0 = 460 N/cm2 za pretpostavljenu obodnu brzinu 3 m/s c0 = 460 N/cm2 c = 1242 N/cm2 c = 460 x 3 x 0,9 x 1 = 1242 N/cm2 = 20 3 = 1,0 2 = 0,9 1 = 3,0

45

Modul zupanog para:

m=3 600000 P 3 600000 18 = = c z1 n 20 1242 19 950

= 3 0,02 = 0,27cm = 2,7 mm

Vanjski modul: m = mm + b sin 1 z1

irina zupca b b = mm = 20 0,27 = 5,4 cm

b = 5,4 cm

tg 1 =

z1 19 = = 0,45238 z 2 42

1 = 2434' sin 1 = 0,41217

5,4 0,41217 = 0,3781mm 19

m = 0,27 +

Odabrana je standardna vrijednost (prva vea) m = 4 mm Korekcija srednjeg modula zupanika

mm = m b sin 1 5,4 0,41217 = 4 = 3,8829mm z1 19 mm = 3,8829 mm m = 4 mm

Normalni korak zupca tn = mm = 3,8829 x 3,14 = 12,19 mm tn = 12,19 mm

46

Srednji diobeni promjer d01m = mm z1 = 3,8829 x 19 = 73,7 mm Provjera obodne brzine: v= d 01 n1 0,737 950 = = 3,66 m/s 60 60

d01 = 73,7 mm

v = 3,66 m/s

Vanjski diobeni promjer d 01 = m z1 = 4 19 = 76mm d 02 = m z 2 = 4 42 = 168mm Vanjski tjemeni promjer

d01 = 76 mm d02 = 168 mm

d g1 = m ( z1 + 2 cos 1 ) = 4 (19 + 2 cos 2434' ) = 4 (19 + 2 0,9111) = 77,8mm d g 2 = m ( z 2 + 2 cos 2 ) = 4 (19 + 2 cos 6566' ) = 4 (19 + 2 0,41215) = 171,2mm

dg1 = 77,8 mm dg2 = 171,2 mm

Vanjski podnoni promjer d k1 = m ( z1 2,4 cos 1 ) = 4 (19 2,4 cos 2434' ) = = 4 (19 2,4 0,9111) = 67,33mm d k 2 = m ( z 2 2,4 cos 2 ) = 4 (19 2,4 cos 6566' ) = = 4 (19 2,4 0,41215) = 164mm dk1 = 67,33 mm dk2 = 164 mm

Zranosti Tjemena zranost c c = hk hg = 1,2m m = 0,2 m = 0,2 x 4 = 0,8 mm c = 0,25 mm Bona zranost j = 0,06 m = 0,06 x 4 = 0,24 mm c = 0,8 mm

j = 0,24 mm

47

Korak zupca t = m = 12,56 mm Debljina jednog zupca s = 0,5 (t j) = 0,5 (12,56 0,24) = 6,11 mm irina uzubljenja e = 0,5 (t + j) = 0,5 (12,56 + 0,24) = 6,45 mm Odreivanje ostalih mjera zupanika
d 02 d 02 cos 1 = 2 x = 2 cos 1 x
hg x hg 4 4 = = = 0,04338 g = 229' 168 d 02 92,19 2 cos 1 2 0,9111

t = 12,56 mm

s = 6,11 mm

e = 6,45 mm

tan g =

g = 229'

tan k =

hk = x

hk 4,8 4,8 = = = 0,05206 k = 258' d 02 168 92,19 2 cos 1 2 0,9111

k = 258'

48

Sile i optereenja pogonskog vratila Sile koje optereuju zupce u toki cm: obodna sila aksijalna sila radijalna sila

Obodna sila M t1 = F0 r01m slijedi: F0 = M t1 18094 = = 4917 N r01 3,58 F0 = 4917 N

Aksijalna sila Fa1 = F0 tg sin 1 Fa1 = 4917 0,36397 0,41217 Fa1 = 738 N Fa1 = 738 N

Radijalna sila Fr1 = F0 tg cos 1

Fr1 = 4917 0,36397 0,91111

Fr1 = 1631N

Fr1 = 1631 N

49

Sile u ravnini Y-Z Reakcije oslonaca

50

Savijanje: MA = 0 By 25 F0 40 = 0 By = F0 40 / 25 = 4917 x 40 / 25 By = 6175,2 N Fy = 0 Ay By + F0 = 0 Ay = By F0 = 6175,2 4917 = 1798,2 N Ay = 1798,2 N By = 6175,2 N

Sile u ravnini X-Z Reakcije oslonaca

Savijanje: MA = 0 -Bx 25 + Fr1 40 Fa1 r01m = 0 Bx = (Fr1 40 Fa1 r01m ) / 25 = (1631 x 40 738 x 3,67) / 25 Bx = 2501,26 N Bx = 2501,26 N

51

Fx = 0 -Ax + Bx Fr1 = 0 Ax = Bx Fr1 = 2501,26 1631 = 870,26 N Sile - ukupno

2 2 A= Ax + Ay = 1798 2 + 870,26 2 = 1997,54 N

Ax = 870,276 N

A = 1997,54 N

2 2 B= Bx + By = 2501,26 2 + 6175,2 2 = 6662,53 N

B = 6662,53 N

Proraun vratila Kako u izrazu nije u obzir uzeto naprezanje na savijanje, potrebno je korigirati TD = 2000 N/cm2 (korekcija na 1/3 vrijednosti doputenog naprezanja). Promjer pogonskog vratila izraunavamo prema izrazu za laka vratila: d1 = 10 3 4780 P1 TD n1 [cm]

d1 = 10 3

4780 18 = 2,6cm 3200 950

Usvaja se standardni d1 = 30 mm. d1 = 30 mm

Odabir leaja pogonskog vratila leaj u osloncu A

Radijalno optereenja Fr = A = 1997,57 N Aksijalno optereenje leaja Fa = 0 Unutarnji promjer leaja d < d1 = 30 mm Vijek trajanja leaja: lh = 4000 sati Fr =1997,57 N Fa = 0 N d < d1 = 30 mm lh = 4000 h

52

Ekvivalentno optereenje leaja F = x v Fr unutarnji prsten se okree aksijalna sila Fa = 0 v=1 x=1 v=1 x=1 F = 1997,57 N

F = 1 x 1 x 1997,57 = 1997,57 N

Potreban vijek trajanja u 106 okretaja 60 nr l h 60 950 4000 = = 228okretaja 10 6 10 6

l=

l = 228 okretaja

Potrebna dinamika nosivost leaja l = (c/F)3 pa slijedi: c= F 3 l = 1997,57 3 228 = 12185,18kN

c = 12185,12 kN

Odabran je jednoredni kuglini leaj niza BC03 30 BC03 d = 30 mm A = 72 mm b = 19 mm r = 2 mm c0 = 14,6 kN c = 22 kN 30 BC03 d = 30 mm A = 72 mm b = 19 mm r = 2 mm c0 = 14,6 kN c = 22 kN

53

Kontrola trajnosti odabranog leaja l = (c/F)3 = (22/1,99)3 = 1351 okretaja 10 6 l 10 6 1351 = 23701 > 4000h = 60 nr 60 950 l = 1351 okretaja

lh =

lh = 23701 h

Leaj u osloncu B Radijalno optereenja Fr = B = 6662,53 N Aksijalno optereenje leaja Fa = 738 N Unutarnji promjer leaja d = 30 mm Vijek trajanja leaja: lh = 4000 sati Unutarnji prsten se okree v = 1 Fr = B = 6662,53 N Fa = 738 N d = 30 mm lh = 4000h v=1 Ekvivalentno statiko optereenje leaja F0 = x0 Fr + y0 Fa F0 = Fr uzima se vea vrijednost

F0 = 0,6 x 6662,53 + 0,5 x 738 = 3997,52 + 369 = 4366,52 N F0 = 4366,52 N F0 = Fr = 6662,53 N F0 = 6662,53 N Ekvivalentno dinamiko optereenje leaja F = v x Fr + y Fa = 1 x 0,56 x 6662,53 + 1,04 x 738 = 3731,02 + 767,52 = F = 4498,54 N F = 4498,54 N Potrebna dinamika nosivost leaja cmin = F 3 l = 4498,54 3 228 = 4498,54 6,1 = 27441,1 cmin = 27441,1

54

Odabran je jednoredni kuglini leaj niza BC04 30 BC04 d = 30 mm A = 90 mm b = 23 mm r = 2,5 mm c0 = 24,3 kN c = 34,5 kN 30 BC04 d = 30 mm A = 90 mm b = 23 mm r = 2,5 mm c0 = 24,3 kN c = 34,5 kN

Kontrola trajnosti odabranog leaja l = (c/F)3 = (34,5/4,99)3 = 330,48 okretaja 10 6 l 10 6 330,48 = 5798,04 > 4000h lh = = 60 nr 60 950 Odabrani leaj odgovara traenim vrijednostima.

l = 330,48 okretaja lh = 5798,03 h

55

PRORAUN REMENICE REMENSKOG PRIJENOSA Profili poprenog presjeka remena su odabrani prema standardu i tablici Hercigonja II Usvaja se beskonani remen D profila sa sljedeim vrijednostima: lp = 27 mm b = 8,2 mm a = 32 mm h = 19 mm = 36 Dpmin = 355 mm D1 = 400 mm lp = 27 mm b = 8,2 mm a = 32 mm h = 19 mm = 36 Dpmin = 355 mm D1 = 400 mm

Promjer vee remenice D2 = i2 D1 u mm D2 = 2,21 x 400 = 884 mm Prema tablici 3.14 (Strojni elementi II, E. Hrecigonja II) odabran je prvi blii promjer d2 = 900 mm d2 = 900 mm

Obodna brzina

v= v=

D1 n1 u m/s 60
0,4 3,14 950 = 17,6m / s 60

v = 17,6 m/s

56

Stvarni prijenosni omjer

i=

D2 900 = = 2,53 D1 400

i = 2,53

Broj okretaja vee remenice

i=

D2 n1 = = 2,53 slijedi da je: D1 n2 n1 950 = = 375 min 1 i 2,53

n2 = 375 min-1

n2 =

Razmaka vratila
l min = 0,5 ( D1 + D2 ) + 3 h l min = 0,5 (400 + 900) + 3 8 = 874mm

lmin = 874 mm

57

Obuhvatni kutovi sin =

D2 D1 900 400 500 = = = 0,277 2l 2 900 1800

= 1312' 1 = 15336' 2 = 20324'

= 1312' 1 = 180- 2 = 180- 2624' = 15336' 2 = 180+ 2 = 180+ 2624' = 20624'

Duljina remena

L = 2 l cos +

( D1 + D2 + 2 h) +

180

( D2 D1 )

L = 2 900 cos1312'+
L = 3933,5 mm

(400 + 900 + 2 8) +

1312'
180

(900 400) L = 3933,5 mm

Odabran je remen duljine L = 4000 mm

L = 4000 mm

Nazivna snaga remena

D1 400 = 950 = 1070,4 min 1 355 D p min

n=

a = 32 mm P0 = 11 kW vrijednosti oitane iz tablice 3.12 (Strojni elementi II, E.

Hercigonja)
Koeficijent prijenosa

c = c1 c2 c3 c4 c5 c6 c7
Koeficijenti su oitani iz tablice 3.3 (Strojni elementi II, E. Hercigonja) c1 = c2 = c5 = c6 = c7 = 1 c3 = s/smax

58

s max = 10 3 Z s max

Y = l 17,6 = 10 3 2 = 39,11 900

c1 = 1 c2 = 1 c3 = 0,97 c4 = 1,09 c5 = 1 c6 = 1 c7 = 1

s/smax = 39,1/40 = 0,97 za t=8h/dan slijedi c3 = 1,04 za = 15336' slijedi c4 = 1,09

c = c1 c2 c3 c4 c5 c6 c7

c = 1 1 0,97 1,09 1 1 1
c = 1,32

c = 1,32

Broj remenja

j = c

P = P0 18 = 2,16 11 j = 2,16

j = 1,32

Usvojena je koliina od 3 remena.

59

Elementi remenskih prijenosa Remenski prijenosi openito Obzirom na oblik poprenog presjeka remena govorimo o prijenosu plosnatim, odnosno klinastim remenom. Potpuna primjena remenskog prijenosa s plosnatim remenom ostvaruje se u transmisijskim postrojenjima u kojima glavno vratilo prenosi snagu dobivenu od elektromotora ili nekog drugog pogonskog stroja remenicama i remenjem od radnih strojeva. Transmisijska postrojenja sve se manje rabe u korist pojedinanog elektropogona zbog glomaznosti, opasnosti za radnike te mnogo veih trokova ulaganja i odravanja. Prijenos klinastim remenjem primjenjuje se naroito u pojedinanom pogonu radnih strojeva zbog izrazitih prednosti pred plosnatim remenom. Prijenos plosnatim remenom Prednosti: tihi rad dobro podnosi udarno optereenje prikladan za srednje razmake vratila (do 8m) zauzima veliki prostor manji koeficijent trenja izmeu remenice i remena velike remenice znatno optereuju vratila i leaje.

Nedostaci:

Mogue vrste prijenosa:

60

Materijali za remenje Za izradu remenja rabe se: koa, tekstil, guma, umjetne tvari, opruni elini lim. Osnovni podaci o plosnatom remenju dati su u literaturi: Hercigonja, Strojni elementi, II. dio, str. 114, Materijal, vrstoa, koeficijent trenja, dimenzije remena i sl. U praksi se najee susree kono remenje. Spajanje plosnatog remena se najee rabi: - lijepljenjem - ivanjem - kopama i sl. Prijenosni omjer jednostavni prijenos: Zanemari li se klizanje, obje e remenice pogonska i gonjena okretati jednakom obodnom brzinom: v1 = v2; D1 < D2; n1 > n2, pa slijedi: n1 / n2 = D2 / D1 = i - prijenosni omjer sloeni prijenos Primjenjuje se kad prijenosni omer jednog pada nije dovoljan. i = i1 x i2 i = (nI/nII) x (nIV/nIII) i = (D2/D1) x (D4/D3) Na 3 vratila su postavljene 4 remenice! Ekonominost prijenosa Prijenos je bolji kada je vee trenje izmeu vijenca remenica i unutarnje strane remena. Za pojedinu vrstu remena proizvoai odreuju optimalnu brzinu. Trenje je vee kod veih brzina (za koni remen v = 20 m/s) uz razmak vratila l = 6-8 m) Proraun prijenosa plosnatim remenom Proraun se svodi na proraun irine remena. b = c P u mm, Po 61

gdje je: b irina remena u mm c koeficijent prijenosa ovisan o uvjetima pogona P prenosiva snaga u kW P0 snaga po jednom milimetru irine remena kW/mm Koeficijenti u prijenosu plosnatim i klinastim remenom c = c1 c2 c3 ... cn , gdje je: c1 koeficijent optereenja c2 koeficijent ovisan o atmosferskim uvjetima c3 koeficijent trajnosti c4 koeficijent obuhvata c5 koeficijent napinjanja

Navedeni koeficijenti su prikazani u tablici 3.3 u udbeniku; E. Hercigonja, Strojni elementi II, str. 123. Za koeficijent trajnosti c3 treba prethodno odrediti S/Smax. v max u s-1, L

Uestalost savijanja: S = 10 3 z gdje je: z broj remenica u prijenosu v = D1 n1 /60

u m/s

L duina napetog remena u mm Smax Maksimalna uestalost savijanja u s-1 Duina napetog remena: L = L0 + L L0 duljina remena bez napinjanja L prirast duine nakon napinjanja L = L / (100 + ) i mm; = 0,75 za kou i tekstil

62

Duljina remena u otvorenom prijenosu: L = 2 l cos + ili L = 2l +

(D1 + D2 + 2 s ) +

180

(D2 D1 )

( D1 + D2 ) +

( D21 D1 ) 2 4l

Duljina remena u krinom prijenosu: L = 2l +

( D1 + D2 ) +

( D1 + D2 ) 2 4l

L = 2 l cos + gdje je:

360

(D1 + D2 + 2 s ) ,

1 = 2 = 180 + 2 sin = (D1 + D2 + 2s) / (2l)

Duljinu plosnatih remena propisuje standard HRN. MC1.232, (udbenik E. Hercigonja II, tablica 3.4). Duljine se mjere s unutarnje strane pri normalnoj napetosti remena. Vee ili manje duljine se dobiju mnoenjem ili dijeljenjem s 10. Koeficijent c4 moe se oitati iz tablica, ali se prije toga mora izraunati kut 1. Obuhvatni kut u otvorenom prijenosu se moe poveati nateznom remenicom promjera Dn. Snaga po 1 mm irine P0 [Kw/mm] oitava se iz tablice 3.2 s poznatom obodnom brzinom v [m/s] i sf koeficijentom debljine tablica 3.5. Debljina remena (s) s = D1 / (D1/s)

63

Optereenja i naprezanja Prijenos je bolji ako je radni krak s donje strane pa slobodni krak s gornje strane vie obuhvaa remenicu.

U mirujuem remenu optereenje prednaponom po itavoj je duljini jednako, pa su oba kraja jednako napeta: sp = s1 = s2 ili sp = (s1 + s2) / 2 S1 = S2 + F0; S2 = S1 F0; Moe i na sljedei nain: S1 = Sp + F0/2 S2 = Sp F0/2 Veliina sila S1 i S2 S1 = F0 S2 =

F0 = (1000 x P) / v F0 = S1 S2

[N] [N]

F e = 0 e 1 K

F0 e 1 e = 2,718 osnova prirodnih logaritama = (2 0)/360 obuhvatni kut izraen lunom mjerom u radijanima K koeficijent obuhvata oitava se iz tablica tablica 3.6

Ukupno naprezanje u remenu predstavlja sumu naprezanja na: vlak savijanje

Naprezanje je rezultat djelovanja centrifugalne sile. 64

1. Naprezanje na vlak u radnom koraku

v1 =

S1 , u N/cm2, A A = b s u cm2 b irina remena u cm, s debljina remena u cm.

gdje je: -

2. Naprezanje na savijanje pri prelazu remena preko remenice

s =

s Es , u N/cm2, D1 D1 promjer manje remenice u cm Es [N/cm2] modul elastinosti za savijanje talbica 3.1

gdje je: -

3. Naprezanje zbog centrifugalne sile:

c =

v2
g

, u N/cm2,

gdje je: specifina masa remena u kg/cm3 v brzina remena m/s g gravitacijska konstanta m/s2

d N/cm2 doputeno naprezanje remena tablica 3.1 iz udbenika Naprezanje remena u krinom prijenosu: kr b = E , u N/cm2 ne postoji!!!!! l 65
2

max = c + v1 + s1 u N/cm2 Optereenje vratila je najvee u trenutku pokretanja: Fv ,max =

E
100

2 b s cos u N

Optereenje vratila u radu se smanjuje na

2 Fv = S12 + S 2 2 S1 S 2 cos

Kod prijenosnog omjera i = 1 vrijedi sljedee: Fv = S1 + S2 = 2 Sp, pa slijedi e + 1 uN e 1

Fv = F0

Prijenos klinastim remenom Sila F koja utiskuje remen u remenicu rastavlja se na bokovima ljeba na dvije komponente Fn. Komponente su vee od utisnute sile, pa je za prijenos dovoljan manji prednapon remenom. nego u prijenosu plosnatim

Prednosti: velik koeficijent trenja lagano putanje u pogon neznatno klizanje i proklizavanje oko tri puta vea nosivost od prijenosa plosnatim remenom mogu je veliki prijenosni omjer (do 10:1) zauzima malo prostora manje naprezanje vratila i leaja klinasta remenica je sloenije konstrukcije prijenos je skup i krai je vijek trajanja kada se jedan remen istroi po pravilu ih treba sve zamijeniti

Nedostaci:

66

Klinasti remen

Omota ini gumirana ili impregnirana pamuna ili sintetika tkanina. Gumeni sloj in jastuk i jezgru, a baza je izraena od sloja gume i nalazi se ispod jezgre. Gornji dio rmena je izloen savijanju pri prelazu preko remenice i preuzima najvei dio obodne sile, pa je stoga ojaan armaturom, donji dio baza skuplja se i deformira pa ne nalijee dobro na bone strane lijeba. Omoguava lake savijanje remena, a ne oslabljuje ga jer se vuni dio nalazi u gornjoj polovici remena. Klinasti se remen izrauje uglavnom kao beskrajna vrpca. Profil remena propisuje HRN.G.E2.053 a nazivna irina remena lp proraunska irina remena u neutralnom sloju ta je irina osnova za standardizaciju klinastih remena i remenica h visina remena b visina remena iznad neutralnog sloja kut klina remena ( = 401)

Dimenzije profila nalaze se u tablici 3.10 i 3.11 udbenika E. Hercigonja. Proraun prijenosa klinastim remenom Potreban remen se odredi na osnovi: prenosive snage P [kW] broja okretaja n [min-1] promjera remenica D1 i D2 pogonskih uvjeta c1,.....cn

Proraun sila i naprezanja u remenu jednak je proraunu plosnatog remena! 67

Duljina remena: L = 2 l cos +

(D1 + D2 + 2 h ) +

180

(D2 D1 ) u mm

izraunatu duljinu napetog remena treba prilagoditi standardnoj proraunskoj. Obino treba mijenjati promjere remenica (jedne ili obje) dok izraunata duljina ne bude uz doputeno odstupanje jednaka proraunskoj vrijednosti. Duljina slobodnog remena je kraa za 0,51 %! Osni razmak lmin = 0,5 (D1 + D2) + 1,2 h lmax = 2 (D1 + D2) Broj remena: j = c P , P0 u mm u mm

gdje je: P prenosiva snaga u kW P0 snaga 1 remena za = 180

68

Konopni i uetni prijenosi Pojedinani pogon strojeva elektrinom strujom gotovo je potpuno istisnuo neekonomian i nezgrapan uetni prijenos. Njegova je primjena ograniena na prijenos veih snaga i na vee udaljenosti (industrijske i porstke iare i postrojenja za vuu, osobna i teretna dizala i sl.). Prijenos je posredan a ostvaruje se trenjem. Materijali za izradu Za izradu ueta se rade kudjelja, pamuk, elina ica i umjetni materijali. Osnovni podaci o biljnim uetima se nalaze u tablici 4.1 elino ue elino ue je sastavljeno od strukova, jezgri i ica. ica je svaka pojedinana ica sa zatienom (pocinanom) ili nezatienom povrinom. Prekidna vrstoa (lomna) gole ili pocinane ice je L = 1600 1900 N/mm2.

Graa ueta: ica struk ue

Struk se sastoji od vie koncentrinih ica obavijenih u obliku zavojsnice. Smjer niti moe biti desni ili lijevi.

69

Sastoji se od jednog ili vie slojeva strukova obavijenih oko jezgre ueta. Za prijenos tereta prikladna su uad u kojima je smjer ica slagan suprotno smjeru slaganja struka. Jezgra struka sastoji se od jedne ili vie ica smjetenih du osi struka. Broj ica u strukovima je razliit i ovisi o potrebnoj jakosti ueta i njegovoj primjeni. U tablici 4.2 udbenika Hercigonja nalaze se podaci o elinim uetima za prijenos snage. Prijenos elinim uetom elino ue rabi se za razmake vratila vee od 25 m i za prijenos velikih snaga. Radni krak ueta je s donje strane a slobodni je s gornje strane. Kod razmaka vratila veih od 100m primjenjuje se pomona unica s dva lijeba. Time se smanjuje progib ueta.

Brzina elinog ueta ovisi o snazi koju prenosi: v = 10 m/s za manje snage v = 15 20 m/s za srednje snage v = 20 30 m/s za velike snage Pijenosni omjer je redovito i = 1:1, a stupanj iskoristivosti = 0,96.

70

Proraun elinog ueta 1. Obodna vuna sila (dobije se iz jednadbe za snagu) F = 1000 P /v uN

2. Optereenje radnog i slobodnog kraka ueta: S1 = 2,75 F S2 = 1,75 F F = S1 S2 Kad prijenos miruje oba su kraka ueta jednako optereena prednaponom Sp = (S1 + S2) /2 3. Kod stanja mirovanja progib z = x = y = (q l2) / (8 Sp) u m 4. Kod stanja gibanja progib y = (q l2) / (8 S1) u m, gdje je: z progib ueta u mirovanju q u kg/10m masa ueta na 10m duljine l u m razmak vratila Sp prednapon mirujueg ueta u N uN uN

U praksi se uzima z = 0,02 l 5. Iz uvjeta F = 981 d2 D = 200 d i za brzinu: uN um P = F v / 1000 v = D n / 60 kW m/s,

Te jednadbi za snagu:

rauna se promjer ueta koji iznosi:

d = 2,14 3 P n

71

Proraunom dobivena vrijednost promjera ueta zaokrui se na prvu veu vrijenost u tablici ili u katalogu. 6. Duina elinog ueta: L = (D1 + D2) /2 + 2l + 4z2/l um

Pitanja za ponavljanje! 1. Objasni prednosti remenskog prijenosa! 2. Objasni nedostatke remenskog prijenosa! 3. Na temelju ega se odreuje remen? 4. Skiciraj klinasti remen u poprenom presjeku i objasni dimenzije! 5. Objasni materijale za izradu plosnatog i klinastog remenja! 6. Dio prorauna za klinasti remen ponoviti! 7. Prednosti i nedostaci konopnog prijenosa! 8. Materijali za izradu ueta! 9. Objasni elino ue i dijelove! 10. Skiciraj dijelove ueta! 11. Prijenos elinim uetom! 12. Skiciraj i objasni progibe! 13. Objasni postupak prorauna elinog ueta uz uporabu izraza za proraun! 14. O emu ovisi brzina prijenosa elinog ueta?

72

Lanani prijenosi Openito Lancima se snaga prenosi posredno, meusobnim zahvatom lanka lanca i zubaca lananika. Prednosti ovog tipa prijenosa: miran rad bez klizanja, sa stalnim prijenosnim omjerom nije potreban prednapon pa ne optereuje vratila i leaje u veoj mjeri neznatno troenje i duga trajnost zauzima malo prostora jedan lanac moe pokretati nekoliko vratila u istom ili u suprotnome smjeru. izduivanje lanca, te stoga nepravilan rad i um u radu vratila moraju biti potpuno usporedna i vodoravna

Nedostaci prijenosa:

Vrste lanaca Za prijenos snage rabe se sljedee vrste lanaca: 1. Galov lanac 2. Lanac s tuljcima 3. Valjkasti lanac 4. Zupasti lanac 5. Ostale vrste lanaca Galov lanac Sastoji se od svornjaka i od ploica. Dijelimo ih na lake i teke. Teki se sastoje od nekoliko lamela. Konstrukcijske veliine svornjaka i ploica lakog galovog lanca nalaze se u tablici 5.1 (HRN M.C1.840) udbenika H/2. Laki galovi lanci rabe se uglavnom za dizalice i prijenose s malim razmacima vratila s doputenim brzinama vdop = 0,2 m/s. Konstrukcijske izvedbe za teku izvedbu galova lanca odreene su standardom HRN M.C1.841. Lanci se prema navedenome standardu izvode s 2, 4, 6, 8 ploica sa svake strane lanka lanca. Doputena brzina lanca iznosi vdop = 0,3 m/s s korakom t = 35 120 mm. Prekidno optereenje FL = 750 1500 kN. Materijal za izradbu: elik minimalne vrstoe na vlak L = 600 N/mm2. Koeficijent sigurnosti = 5 15 (vea vrijednost je za udarno optereenje). 73

Laki galov lanac

Teki galov lanac Tuljkasti lanac Sastoji se od svornjaka, tuljka, vanjskih i unutarnjih ploica, te spojnog lanka. Spoj svornjaka i tuljka s ploicama je vrstog tipa. Zranost izmeu svornjaka i tuljka doputa meusobno slobodno zakretanje. Lanac se izrauje samo kao jednoredan. Doputena brzina iznosi vdop = 3 4 m/s. Lanac je elastian i dobro podnosi udarce. Nedostatak je jai um koji se poveava s brzinom prijenosa. Konstrukcijske veliine se nalaze u tablici 5.2 (HRN M.C1.830).

74

Valjkasti lanac Sastoji se od svornjaka, tuljka, valjka, vanjskih i unutarnjih ploica i spojnog lanka. 1 svornjak 2 tuljak 3 valjak Spoj svornjaka i tuljka s ploicama je vrst. Tuljci se slobodno okreu oko svornjaka, a isto tako i valjci oko tuljaka. Pri dodiru sa zupcima lananika, zakreu se valjci oko tuljaka i tako smanjuju trenje. Navedena pojava uzrokuje mirniji rad lanca i dulju trajnost. Valjkasti se lanci izrauju kao jednoredni i vieredni. Konstrukcijske veliine navedenog lanca se nalaze u tablici 5.3 udbenika H/2. Naprezanja u valjkastom lancu Zbog optereenja lanca javljaju se u njegovim pojedinanim dijelovima razliita naprezanja.

75

a) Povrinski tlak na svornjak p= F F N / mm 2 A = d s b mm 2 p = pd N / mm 2 A ds b

b) Naprezanje svornjaka na savijanje Ms F N / mm 2 M s = s[Nmm] w = 0,1 d 3 2 W F s 5F s S = 2 3 = 3 S ,dop 0,1 d d

S =

c) Naprezanje svornjaka na odrez

F d 2 0 = 2 N / mm 2 A = 0 4 A F 5F s 0 = 22 = 3 s ,dop d0 d 4

d) Naprezanje na vlak unutarnjih ploica

v = v =

F N / mm 2 Ap = ( g d t ) s mm 2 2 Ap F 5F s = 3 v ,dop d 2 ( g dt ) s

e) Vlak i tlak izmeu valjka i tuljka, odnosno svornjaka i bokova zubaca pv = FA N / mm 2 d v bz

]
v sin( 2 + )[N ] z1

FA = 168 q t bz Gdje je:

q masa lanca na 10 m duljine [kg/10m] t korak lanca u mm bz = 0,9 bu irina zupca u mm bu razmak unutarnjih ploica u mm v brzina u m/s
76

2 =

360 [] - diobeni kut lananika z1

z1 broj zubaca manjeg lananika Udarna sila se moe izraunati i iz jednadbe: FA = pvd d v bz [N ] Gdje je: pvd = 0,14 (HB / 100) u [N/mm2] doputeni valjni tlak koji se dobije iz mjerenja Brinellove tvdroe Doputeni broj okretaja lananika nld = 2500 pvd nim 1 t sin( 2 + )

Dimenzije lanca i materijali za njegovu izradu su odreeni standardom pa se proraun praktiki svodi na odreivanje: 1. Diobenih promjera D0 [mm] 2. Brojeva okretaja nld [min-1] ili 3. Brojeva zubaca Osnovni je podatak ukupno optereenje lanca F [N]. Primjer Galovim lancem (HRN M.C1.840) treba prenositi: snagu P = 20 kW Broj okretaja n1 = 200 min-1 i = 3:1 v = 3 m/s Koeficijent sigurnosti = 6

Odrediti: Silu u lancu F0 [N] Najmanju prekidnu silu FL [N] Korak lanca t [mm] Brojeve zubaca z1 i z2 Diobene promjere lananika D01 i D02 u [mm] Broj okretaja gonjenog vratila n2 u min-1 77

RAD: 1. Obodna sila u lancu: F0 = 1000 x P / v = 1000 x 20 / 3 = 6,67 kN 2. Najmanja prekidna sila FL = F0 = 6 X 6,67 = 40 kN 3. Korak lanca Iz tablice 5.1 za prekidnu silu FL = 40 kN, oitava se vrijednost t = 50 mm Ostale veliine lanca: b = 20 mm i dh11 = 11 mm d1 (C11/h11) = 9 mm e = 57 1 mm e1 = 50 1 mm g = 22 mm g1 = 13 mm = 6 mm q = 27,07 kg / 10m 4. Broj zubaca manjeg zupanika:

D 01 =
D01 = sin

60 v1 t = sin(180 / z1 ) n1

60 3 = 0,286m = 286mm 200

180 t 50 = = z1 = 18,3 = 19 zubaca z1 D01 286 5. Broj zubaca veeg zupanika

z2 = i x z1 = 3 x 19 = 57 zubaca 6. Diobeni promjer manjeg lananika: D01 = t 50 = = 303,95mm sin(180 / z1 ) sin(180 / 19) 78

7. Diobeni promjer veeg zupanika D02 = i x D01 = 3 x 303,95 = 911,85 mm 8. Broj okretaja gonjenog lananika n2 = n1 / i = 200 / 3 = 66,67 min-1

79

Lananik Profil zubaca ovisi o vrsti lanca. Detalj lananika za primjenu na Galovom lancu, lancu s tuljkom i valjkastom lancu je prikazan na skici. Glava i korijen imaju profil krunog luka. sin

t D0

180 z

t 180 sin z Du = D0 d D0 = Dv = D0 + d Du unutarnji promjer u mm Dv vanjski promjer u mm

U primjeni, vanjski promjer manjih lananika izrauje se radovito neto manji prema izrazu: Dv1 = Dh + 2k; Dh = D0 cos Zbog vlanog optereenja, ploice lanca s vremenom se izdue, a time se povea korak lanca. To se pri konstrukciji lananika uzima u obzir pa se uzubine izvedu neto ire. Sve potrebne vrijednosti za konstrukcije profila nalaze se u tablici 5.6 udbenika. H/II. Materijal i izvedbe lananika Manje se lananik izrauje od elika za cementiranje, a vei od elika vrstoe 500 600 N/cm2 bez termike obradbe ili od sivog ili elinog lijeva. Znaajke lananih prijenosa Poloaj lananika Prijenos je najbolje iskoriten kada je pravac koji spaja osi lananika vodoravan ili pod kutom do 60. Slobodni krak lanca treba biti s donje strane kako bi se lanci mogli odvojiti od zuba lananika.
80

Slika prikazuje dobro i loe postavljene lananike.

Razmak vratila Za dobar prijenos potreban je razmak vratila od pedeseterostruke vrijednosti koraka lanca. l = 50 t Duina lanca Ako oba lananika imaju jednak broj zubaca duljina lanca iznosi L' = 2 l + z t [mm], a broj potrebnih lanaka lanca je jednak: x = L'/t = (2l) / t + z Kada su lanananici nejednakog promjera broj lanaka je jednak: 2 l z1 + z 2 z 2 z1 t x= + + t 2 2 l Proraunom dobiven broj lanaka redovito je decimalan broj pa ga treba ispraviti na prvi vei CIJELI PARNI BROJ. Tada se mijenja i prvobitna duljina lanca L = x t Prijenosni omjer i= n1 z 2 = ; n2 z1 imax = 8 : 1 [mm]
2

ili

l = 1,5 D02

v1 = v2 =

t z1 n1 t z 2 n2 = 60000 60000

U proraunu snage i obodne sile rauna se sa srednjom brzinom: vm = v = t zn [m / s ] 60000 81

Obodna i centrifugalna sila F0 = 1000 P 60 10 6 P [N ] = v t zn

Gdje je: P snaga u W t korak u mm n broj okretaja u min-1 Centrifugalna sila se uzima u obzir pri vrzinama v > 6 m/s!!!!! G v 2 [N ] ; g

Fc =

G = q L / 10;

q [kg / 10 m]

Ukupna sila: F = F0 + Fc [N] F = FL / [N]

Doputeno optereenje lanca:

FL najmanja prekidna sila za odreeni korak lanca u N = 6 11 za jednoliko optereenje = 8 15 za udarno optereenje = 11 20 za jako udarno optereenje Iskoristivost lananog pogona: = 0,98

82

ELEMENTI PROTOKA I REGULACIJE Za protok fluida (tekuina, plinova i drugih tvari) i njihovu regulaciju rabe se cijevi, ventili, zasuni, pipci i zaklopci. CIJEVI I CIJEVNI ELEMENTI Izbor materijala cijevi ovisi o vrsti fluida, tlaku, temperaturi i brzini protoka. Materijali od kojih se cijevi izrauju su sljedei: sivi lijev elini lijev eline cijevi (tupo zavarene, preklopno zavarene, tvrdo lemljene, zakovane cijevi)

Cijevi se spajaju zavarivanjem, prirubnicama, kolakom i navojem. Zavarivanjem se spajaju eline cijevi za visoke tlakove i temperature. Bakrene cijevi se mogu spajati lemljenjem ili savijanjem rubova.

Spojevi kolakom se primjenjuju kod cijevi od sivog lijeva za polaganje u zemlju za cijevi za protok vode plina ili kanalizacije.

83

Spojevi prirubnicama spajaju se cijevi od sivog lijeva vijcima. Brtva je prstenastog oblika i stavlja se izmeu dviju prirubnica koje se spajaju.

Spojevi navojem spoj maticom za vodu, plin i centralno grijanje radi vee sigurnosti se priteu niom maticom (tzv. nizozemska matica).

Oznaavanje cijevi NPR: Glatka beavna cijev oznaava se vanjskim promjerom i debljinom stijenke u mm, standardom i materijalom: i brojem standarda: 30 x 2,5 HRN C.B5.221 .0003. 2" x 4,5 HRN.C.B5.222 Beavna cijev za navoje se oznaava u colima unutarnjim promjerom, debljinom stijenke u mm

U postrojenjima u kojima postoje razliite vrste fluida potrebna je vanjska oznaka cijevi kako bi se znalo to protjee kroz koju cijev: Zrak iz puhaljke plava Zrak, stlaeni plavo-crveno-plavo Plin grotleni isti uto 84

Plin generatorski uto-plavo-uto Voda za pie zeleno Voda za napajanje zeleno-crveno-zeleno Kiselina obina naranasto Kiselina koncentrirana naranasto-crveno-naranasto Para zasiena crveno Para pregrijana crveno-bijelo-crveno Ulje smee Katran crno Itd.

Izolacija cijevi se obavlja u nekoliko smjerova: nepropusnost

mekanim brtvama papir, pamuk, konoplja, koa, azbest, umjetne tvari metalne brtve olovo, slitine, bijela kovina, bakar, mjed, bronca, mkani elik, slivi lijev, nikal ostale brtve guma, vulkanfiber, plastika organski pamuk, pluto, treset anorganski kremen, azbest, stalkena vuna, troskina vuna

toplinska izolacija

izolacija protiv korozije, kod cijevi od sivog lijeva se obavlja uranjanjem u katran, zatita se kod nekih cijevi obavlja i pocinavanjem, premazivanjem bojama i sl.

Za tonu duljinu cjevovoda, promjenu pravca ili promjenu unutarnjeg promjera se rabe tzv. fazonski komadi.

85

Kompenzacijske cijevi se rabe kod sustava koji zbog istezanja i skupljanja uslijeg temperaturnog optereenja omoguavaju pomjeranje ili dilataciju sustava. Rabe se lira, valovita cijev i teleskopski kompenzator.

Savitljive cijevi se izrauju u obliku valovitih vrpci u obliku zavojnice od elika ilitombaka za tlakove do 4000 N/cm2 i temperature do 300C. Primjenjuju se za punjenje, pranjenje, podmazivanje te protok vode, zraka, plinova, zapaljivih tekuina i sl.

Proraun cijevi Ovisi o koliini fluida koji protjee kroz cijev, o unutarnjem promjeru cijevi i tlaku u cijevi. Unutarnji promjer se dobije iz izraza za koliinu protoka u sekundi: Du = 200 gdje je: Q koliina vode (fluida) koji protjee kroz cijev svake sekunde vm srednja brzina protoka 86 Q [cm] vm

Primjer Odredite unutarnji promjer i debljinu stijenke beavne eline cijevi .0206 za protok pare pod radnim tlakom p = 800 N/cm2 i temperature t = 250C. Koliina protoka iznosi Q = 2 l/s a brzina v = 25 m/s. Zadano: p = 800 N/cm2 t = 250C Q = 2 l/s v = 25 m/s Du = ? s=? Unutarnji promjer cijevi: Du = 200 Q [cm] vm
Du = 200 0,002 [cm] 25

Du = 1[cm] = 10[mm]

Debljina stijenke cijevi: Du p + c[cm] 2 sd 1 800 + 0,1[cm] 2 1 8000

s=

s=

s = 0,15 [cm] = 15 [mm]

87

VENTILI Ventilima se regulira protok fluira (plina, tekuine ili druge mase) podizanjem tj. sputanjem pladnja ventila okomito na smjer protoka. Podjela ventila: 1) zaporni 2) zaporno-regulacijski 3) odbojni 4) zaporno-odbojni 5) sigurnosni 6) redukcijski Zaporni ventili se zatvaraju i otvaraju djelovanjem vanjske sile bez utjecaja fluida. Razlikujemo ravne, kutne i kose ventile. Glavni dijelovi: kuite (K), poklopac (P), vreteno (V), ventilni pladanj (T), sjedalo (S), brtva (B), matica (M) i jaram (J).

Zaporno regulacijski ventili se rabe za tono odreivanje koliine protoka fluida. Odbojni ventili zatvaranje i otvaranje se obavlja djelovanjem fluida na tanjur i djelovanjem teine tanjura. Omoguavaju protok fluida samo u jednom smjeru. Podjela je na ravne, kutne i kose.

88

Zaporno odbojni ventili otvaraju se djelovanjem fluida na tanjur, ali i djelovanjem vanjske sile. Podjela je na ravne, kutne i kose.

Sigurnosni ventili slue za rastereenje vodova najee za isputanje suvika pare ili plina u kotlu. Izrauju se s utegom, oprugom ili izravnim optereenjem.

Redukcijski ventili slue za priguenje visokog tlaka fluida.

89

ZASUNI Predstavljaju regulatore protoka kod kojih se zaporna ploa giba usporedno s otvorom sjedala okomito na smjer protoka fluida. Glavni dijelovi su: kuite (K), poklopac (Po), vreteno (V), uaporna ploa (Pl), sjedalo (S), matica (M), brtva (B), tuljak (T), prsten (Pr). Prema obliku mogu biti: plosnati, ovalni i okrugli.

Materijali od kojih se izrauju zasuni mogu biti sivi lijev, bronca, elini lijev, elik i sl. PIPCI Predstavljaju najjednostavnije regulatore protoka. Dijele se na: ravne kutne trokrake pipke

Materijali kuita (SL, crveni lijev, kovani elik, nehrajui elik); epa (temper lije, mjed, bronca); kugle (nehrajui elik)

90

STAPNI MEHANIZAM Stapni mehanizam predstavlja sklop koji pretvara pravocrtno gibanje u kruno. Predstavlja osnovu motora sa unutarnjim izgaranjem, parnih strojeva, kompresora i crpki.

Stap je smjeten u zatvorenom cilindru i giba se od donje toke (donja mortva toka) do gornje toke (gornja mrtva toka). Gibanje stapa odgovara krunom gibanju ruice krunog mehanizma. Materijali za stapove i klipove moraju biti otporni na toplinska i mehanika naprezanja. Moraju se odlikovati dobrim odvoenjem topline, malom masom, lakom obradljivou i otpornou spram troenja. Izrauju se od SL i L, kovanog elika, bronce, te slitine Al s Cu i Si.

Prsteni brtve tlani prostor spreavaju prolaz plina ili pareu prostor nieg tlaka. Bre se troe od ostalih dijelova. Mogu biti od koe, konoplje, gume ili su metalni (elini).

91

Stapajica poluga koja prenosi pravocrtno gibanje stapa na krinu glavu. Izrauje se od ugljinog elika visoke prekidne vrstoe s visokim udjelom legirnih elemenata. Optereena je na vlak i izvijanje, a kod vodoravnih strojeva zbog teine i na savijanje.

Krina glava sastoji se od tijela, papua, svornjaka i leaja. S jedne strane je spojena sa stapajicom a s druge sa ojnicom. Spoj sa stapajicom se izvodi poprenim klinom ili navojem, a spoj sa ojnicom pomou svornjaka u krinoj glavi ili leajem u krinoj glavi.

Ojnica predstavlja strojni element koji omoguava pretvaranje pravocrtnog gibanja u kruno. Dio ojnice spojen na krinu glavu se giba pravocrtno, dok se drugi kraj spojen na koljenasto vratilo giba kruno. Razlikujemo ojnice sa zatvorenom i otvorenom glavom.

92

Proraun ojnice Zatvorena glava

Otvorena glava

93

Viliasta glava

Tijelo ojnice je optereeno izmjeninim silama tlaka i vlaka.

94

Naprezanje u materijalu ojnice:

Ruica izrauje se kao poseban komad i uvruje na kraj vratila. Moe biti izraena iz jednog komada zajedno s vratilom. Sastoji se od poluge, epa i glavine.

95

Proraun ruice

Ekscentar element koji kruno gibanje vratila pretvara u pravocrtno gibanje npr. parorazvodnika.

Koljenaljsto vratilo zajedno s prethodno navedenim elementima pretvara pravocrtno gibanje u kruno. Izrauje se od elika visoke prekidne vrstoe i visokim udjelom legirnih elemenata: Ni, Cr, Mo. Za izradu k.v. se takoer rabi i SL legiran Si, Cr, te L. Jadnostavna i laka koljenasta vratila se izrauju savijanjemu vruem stanju od valjkastog kovanog elika. Mogu se preati i u kalupima. Podupire se leajima izmeu kojih se nalazi savijeno koljeno za ep koji spaja koljenasto vratilo i ojnicu. Kovanjem u jednom komadu se izrauju i koljenasta vratila za brodske motore. U vozilima (automobilima) se najee rabe lijevana vratila.

96

Za dobar i miran rad vratilo mora biti uravnoteeno. Ravnotea se postie dodavanjem protuutega na ruicama vratila. Proraun koljenastog vratila je vrlo sloen i svaki dio vratila treba posebno proraunati. Pojedine dimenzije se odreuju iskustvanim tablicama.

97

98

99

100

101

102

Zamanjak strojni element koji omoguava pokretanje stapa (klipa) iz mrtvih toaka kada je brzina pravocrtnog gibanja jednaka nuli. Prima viak snage tijekom rada i vraa ga u trenutku kada na stap ne djeluje nikakva sila (u mrtvim tokama).

103

Brtvenica ureaj za brtvljenje osnovni element mu je brtva. Materijal za brtve se odabire prema tlaku, temperaturi, fluidu i brzini gibanja. Razlikujemo: brtvenice s mekanom brtvom (onica i brtva od pamuka, kudjelje, azbesta...) brtvenice s metalnom brtvom brtvenice s gumom labrintsko brtvljenje (kod parnih turbina)

104