ODRAVANJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA PRIJENOSNE MREE U UVJETIMA OTVORENOG TRITA ELEKTRINE ENERGIJE

Miroslav M e s i , dipl.ing.el. HEP Operator prijenosnog sustava d.o.o. ZAGREB

Saetak Postojea strategija odravanja elektroenergetskih objekata prijenosne mree u Hrvatskoj utemeljena je na unaprijed utvrenim rokovima i radovima odravanja dalekovoda i opreme u transformatorskim stanicama. Tradicionalno odravanje objekata prijenosne mree zahtjeva relativno dugo vrijeme iskljuenja objekata ili dijelova objekata iz pogona, ime se smanjuje raspoloivost prijenosne mree i pouzdanost pogona elektroenergetskog sustava u vremenu obavljanja odravanja. Sve vei broj sudionika i transakcija i novih uvjeta na otvorenom tritu elektrine energije, osjetljivost kupaca na prekide u opskrbi, zahtjevi na sigurnost pogona elektroenergetskog sustava, te nove tehnologije opreme glavni su razlozi za promjenu postojee strategije odravanja. Nova strategija odravanja ima za cilj smanjiti neraspoloivost objekata prijenosne mree radi odravanja i poveati uinkovitost odravanja, te na taj nain doprinijeti poveanju pouzdanosti elektroenergetskog sustava. Kljune rijei: strategija, odravanje, trite elektrine energije, pouzdanost 1. UVOD Elektroenergetski sustav ine izvori elektrine energije (elektrane), prijenosna i distribucijska mrea i instalacije kupaca prikljuenih na mreu, koji su svi zajedno u istovremenom pogonu i interakciji. Veina sustava je interkonekcijski povezana sa susjednim sustavima, pa je tako i hrvatski elektroenergetski sustav integralni dio europskog sustava u jedinstvenom sinkronom pogonu. Prijenosna mrea kao poveznica elektrana i distribucijske mree, odnosno kupaca zauzima sredinje mjesto u elektroenergetskom sustavu, a sigurnost i pouzdanost pogona predstavljaju temeljne zakonske obveze operatora prijenosnog sustava koji obavlja energetsku djelatnost prijenosa elektrine energije. Siguran i pouzdan pogon elektroenergetskog sustava temelji se na ispravnom radu svih sastavnica sustava, pa tako i prijenosne mree koju ine visokonaponski dalekovodi i transformatorske stanice. Ispravan pogon prijenosne mree znai da na suelju prijenosne mree i korisnika mree operator prijenosne mree isporuuje elektrinu energiju propisane kvalitete i sigurnosti opskrbe. Kvarovi i ispadi iz pogona elemenata mree kao nepredvidljivi dogaaji, te neraspoloivost prijenosne mree u elektroenergetskom sustavu mogu imati za posljedicu prekid opskrbe elektrinom energijom gradova, regija, pa i djelomini, ili potpuni raspad sustava, a mogu izazvati i poremeaje pogona susjednih sustava. U postizanju ispravnog pogona i smanjivanju vjerojatnosti kvarova i ispada u prijenosnoj mrei glavnu ulogu ima pravodobno, kvalitetno i ekonomino odravanje elemenata prijenosne mree. U hrvatskoj prijenosnoj djelatnosti vie od dvadeset godina primjenjuje se tradicionalno odravanje elemenata prijenosne mree koje je utemeljeno na unaprijed utvrenim rokovima i radovima odravanja elemenata mree (tzv. time based maintenance). Tradicionalno odravanje prijenosne mree izvodi se u najveem dijelu pri iskljuenom objektu odravanja (dalekovod, visokonaponsko polje, energetski transformator), te zahtjeva relativno dugo vrijeme iskljuenja elemenata prijenosne mree u kojem razdoblju je smanjena raspoloivost i sigurnost pogona mree. Ukidanjem monopola nacionalnih elektroprivrednih tvrtki, te uspostavljanjem i postupnim otvaranjem trita elektrine energije pojavio se velik broj novih sudionika i tehnikih i komercijalnih transakcija koji pretpostavljaju visoku raspoloivost i siguran i pouzdan pogon prijenosne mree, ali donose i dodatni rizik u pogonu elektroenergetskog sustava. Novi uvjeti na otvorenom tritu elektrine energije, zahtjevi za kvalitetu elektrine energije i sigurnost opskrbe, te nove tehnologije opreme postavljaju pred operatora prijenosnog sustava obvezu prilagodbe postojee strategije odravanja tim novim okolnostima. prilagodbe postojee strategije odravanja

Slika 1. Prijenosna mrea Hrvatske

Nova strategija odravanja elektroenergetskih objekata u uvjetima otvorenog trita elektrine energije temelji se na postizanju to vee pouzdanosti pogona i raspoloivosti elemenata mree uz to manje trokove odravanja.energije Tablica 1. Podaci o prijenosnoj mrei
Napon (kV)
Duljina vodova (km) Broj TS (kom)

400
1159 5 12 4100

220
1233 6 16 2270

110
4782 101 158 4673

UKUPNO
7174 112 186 11043

2. PRIJENOSNA MREA HRVATSKE 2.1. Osnovni podaci o prijenosnoj mrei Na slici 1 prikazana je prijenosna mrea Hrvatske i interkonekcijske veze prema susjednim sustavima. U tablici 1 prikazani su osnovni podaci o elementima prijenosne mree naponskih razina 400 kV, 220 kV i 110 kV u Republici Hrvatskoj (podaci za 2005. godinu).

Broj transfomatora (kom) Snaga transformacije (MVA)

Iz slike sustava i prikazanih podataka je vidljivo da hrvatsku prijenosnu mreu odlikuje specifian oblik koji slijedi zemljopisni oblik drave, vrlo dobra povezanost sa susjednim sustavima i najvei udjel elemenata naponske razine 110 kV u prijenosnoj mrei.

2.2. Osnovni podaci o 2.2. elektroenergetskoj bilanci

U tablici 2 prikazani su osnovni podaci elektroenergetske bilance za 2005. godinu.

2.3. Pokazatelji pogona prijenosne mree

Kljuni pokazatelji pogona prijenosne mree su pokazatelji raspoloivosti elemenata prijenosne mree [L3]. U tablici 3 su prikazani podaci o ostvarenim frekvencijama prisilnih i planiranih zastoja (ukupno) iskazanih godinje po broju promatranih jedinica mree za razdoblje 1995.2005. godine, a u tablici 4 podaci o ostvarenoj raspoloivosti prijenosne mree u istom razdoblju. Navedeni pokazatelji pokazuju da je u promatranom vremenskom razdoblju ostvarena visoka raspoloivost prijenosne mree od 99,988% to znai da je radi prisilnih i planiranih zastoja neisporueno prosjeno 0,12 elektrine energije iz prijenosne mree. Podaci o starosti elemenata prijenosne mree pokazuju najvei udjel objekata starosti 20-30 godina, te objekata starosti 30-40 godina. S obzirom na visoku ivotnu dob objekata prijenosne mree ostvarena visoka raspoloivost mree je u najveem dijelu posljedica urednog, pravodobnog i kvalitetnog odravanja objekata. Zakljuno se moe konstatirati dobra izgraenost prijenosne mree u Hrvatskoj, dobra povezanost sa susjednim sustavima koja naglaava tranzitni karakter sustava u irem okruenju, visoka ostvarena raspoloivost mree i prihvatljivi gubici prijenosa.

Tablica 2. Elektroenergetska bilanca za 2005. godinu (GWh)

Proizvodnja hidroelektrana Proizvodnja termoelektrana Ukupna proizvodnja elektrana Uvoz Ukupna dobava Ukupna potronja Izvoz Konzum prijenosa Gubici prijenosa Vrno optereenje: (02.03.2005. u 20.00 sati) 6.338,0 7.956,8 14.344,8 5.995,6 20.340,4 16.706,9 3.633,5 15.752,4 560,4

2900 MW

U pogledu podataka iz elektroenergetske bilance vidljiv je iznos ukupnog konzuma prijenosa od 15.752,4 GWh, iznos gubitaka od 560,4 GWh (3,44%) usporediv s europskim prijenosnim sustavima, te povoljan odnos ukupno instalirane transformacije i vrnog optereenja sustava (3,8).

Tablica 3. Prosjena frekvencija prisilnih i planiranih zastoja u prijenosnoj mrei za razdoblje 1995.-2005. godine

PROMATRANA JEDINICA
Godina
400 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 1995.-2005. Nadzemni vod 220 110 Uk. Kab. N-K 110 110 402 Transformator 401 220 8,4 7,3 6,2 7,3 7,1 7,7 9,8 7,1 6,3 110 7,5 5,9 6,4 8,2 8,4 6,5 6,4 6,9 7,0 6,8 5,9 6,9 Uk. 7,6 6,1 6,4 8,2 8,3 6,9 7,0 6,9 7,1 7,1 6,2 7,1 400 2,7 1,1 1,8 2,7 2,8 4,4 2,6 0,9 2,0 2,1 1,0 2,2 Polje 220 2,0 1,7 1,9 3,3 2,7 2,7 2,7 1,8 1,3 2,0 1,3 2,1 110 1,3 1,1 1,4 2,0 2,0 1,7 1,7 1,8 1,6 1,8 1,6 1,7 Uk. 1,4 1,2 1,5 2,2 2,1 1,9 1,8 1,8 1,6 1,8 1,6 1,7 400 1,5 0,0 0,3 0,7 0,3 2,7 0,3 0,0 0,2 1,0 0,2 0,7 Sabirnice 220 0,2 0,0 0,1 0,1 0,5 0,3 0,0 0,6 0,1 0,0 0,1 0,2 110 0,1 0,2 0,2 0,2 0,3 0,4 0,5 0,4 0,2 0,6 0,4 0,3 Uk. 1,1 0,1 0,1 0,2 0,3 0,5 0,4 0,4 0,2 0,5 0,4 0,4

8,0 12,1 10,3 10,5 10,3 8,5 7,8 7,6 7,9 7,7 8,3 7,1 7,6 8,0 7,6 6,5 7,9 7,9 8,0 8,9 8,6 8,9 7,8 8,1 8,4 8,2 6,7 8,4 7,5 10,4 12,3 15,3 11,5 14,3 10,7 13,1 6,4 13,6 6,1 12,4 12,3 10,3 8,3 13,0 6,8 8,4

1,0 15,5 2,3 13,7 3,0 9,1 3,5 16,6 1,0 15,1

3,0 12,0 4,3 10,7 5,3 6,7 9,0 11,7 6,3 13,0

1,8 10,0 14,3 14,3 5,3 10,7 18,5 10,7 2,5 14,5 3,5 16,9 3,8 15,1 3,0 14,3 8,5 8,5 9,8 9,0 7,3 9,7 5,3 20,1 11,5

3,7 11,0 4,3 10,1 9,5 8,0

9,1 11,9

Tablica 4. Raspoloivost prijenosne mree u razdoblju 1995.-2005. godine

Opis Isporuka iz prijenosne mree Neisporuena energija Neisporueni kWh/100 MWh Raspoloivost mree % Jed. GWh MWh 1995. 1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2001. 2003. 2004. 2005.
10992 4345 39,5 11614 1196 10,3 12349 1147 9,3 12908 1085 8,4 13157 1411 10,7 13197 742 5,6 13826 417 3,0 13770 1210 8,8 14557 3013 20,7 15095 1192 7,9 15752 470 2,9

99,960 99,990 99,991 99,992 99,989 99,994 99,997 99,991 99,979 99,992 99,997

3. MJESTO I ULOGA OPERATORA PRIJENOSNOG SUSTAVA NA TRITU ELEKTRINE ENERGIJE 3.1. Ope znaajke

slobodno moe izabrati opskrbljivaa elektrinom energijom, te koristiti prijenosnu i distribucijsku mreu po poznatim i javno objavljenim cijenama.

3.2. Model trita elektrine energije

Slobodan protok ljudi, roba i usluga, otvorenost trita i konkurentnost su osnove zajednitva zemalja lanica Europske Unije. Trite elektrine energije nastalo je ukidanjem monopola nacionalnih elektroprivrednih tvrtki i uvoenjem konkurencije na strani proizvodnje i opskrbe elektrinom energijom, a zajednika pravila ponaanja definirana su direktivama i uredbama ija je primjena obvezna. Energetske djelatnosti u Hrvatskoj su sukladno direktivi Europske Unije podijeljene na regulirane - one ije poslovanje nadzire Hrvatska regulatorna energetska agencija i trine - koje posluju prema trinim naelima. Regulirane djelatnosti su: prijenos elektrine energije, distribucija elektrine energije, proizvodnja elektrine energije za tarifne kupce i opskrba elektrinom energijom tarifnih kupaca. Trine djelatnosti su: proizvodnja elektrine energije za povlatene kupce, opskrba elektrinom energijom povlatenih kupaca i trgovanje elektrinom energijom. Regulirana djelatnost prijenosa elektrine energije koja takoer predstavlja i javnu uslugu, svim sudionicima na tritu elektrine energije mora osigurati jednake uvjete pristupa i koritenja prijenosne mree po poznatim i javno objavljenim pravilima i cijenama usluga. Proces otvaranja trita odvija se na nain da se u pravilnim vremenskim razmacima postupno smanjuje granica godinje potronje elektrine energije kojom se stjee status povlatenog kupca, te se vremenom poveava broj povlatenih kupaca, a smanjuje broj tarifnih kupaca. Tako se vremenom poveava i stupanj otvorenosti trita, a smanjuje udjel tarifnih kupaca to je i smisao liberalizacije trita elektrine energije. Temeljno naelo djelovanja trita elektrine energije je pravo povlatenog kupca da Model trita elektrine energije su zemlje lanice Europske Unije izabrale na osnovi vlastitog povijesnog razvoja energetskog sektora, znaajki svojih elektroenergetskih sustava i svojih specifinih prilika. Najei je model trita u kojem je operator prijenosnog sustava potpuno izdvojen iz vertikalno integrirane elektroprivredne tvrtke (TSO) i kao takav u cijelosti ispunjava sve zahtjeve direktive u pogledu neovisnosti rada i osiguranja ravnopravnosti svih trinih sudionika u pristupu i koritenju energetske infrastrukture. U takovom modelu trita operatoru prijenosnog sustava najee je pridijeljena i uloga operatora trita. Rjei je sluaj da je operator prijenosnog sustava u sastavu holdinga-vertikalno integrirane tvrtke koja obavlja reguliranje i trine djelatnosti to je prema direktivi takoer mogui sluaj. Operator prijenosnog sustava u takovom modelu mora regulatoru i sudionicima na tritu dokazati neovisnost, razvidnost, nepristranost i objektivnost rada posebice u pogledu odnosa s ovisnim drutvima i vodeem drutvu holdinga kojemu i sam pripada. Glavna prednost pripadnosti operatora prijenosnog sustava holdingu, odnosno HEP Grupi je u dostupnosti, raspoloivosti, kvaliteti i vrlo povoljnoj cijeni pomonih usluga sustava, ime je omoguen siguran i pouzdan pogon elektroenergetskog sustava, te kvalitetna usluga prijenosa elektrine energije. Uinkovito postizanje sigurnosti pogona sustava unutar jedinstvene tehnoloke cjeline HEP Grupe s dobro uhodanim tehnolokim i poslovnim procesom i tradicijom uspjene tvrtke, usklaeni razvoj povezanih djelatnosti u holdingu, racionalne organizacije i trokovi poslova zajednikih svim ovisnim drutvima u holdingu, visoki kreditni rejting HEP Grupe koji u

poslovanju koriste sva ovisna drutva takoer su prednosti pripadnosti operatora prijenosnog sustava HEP Grupi. Najrjei je sluaj da je iz sustava vertikalno integrirane tvrtke izdvojen tzv. neovisni operator sustava i trita (ISMO) koji obavlja funkciju voenja sustava, te trine funkcije. U Hrvatskoj se sukladno vaeem zakonodavstvu u razdoblju 2000.-2004. godine postavio model trita s neovisnim operatorom sustava i trita (HNOSIT) koji se zbog izostanka gotovo kompletne sekundarne legislative i injenice da je operator sustava i trita ostao organizacijska jedinica u Hrvatskoj elektroprivredi, nikada nije ostvario u praksi. Donoenjem novog Zakona o tritu elektrine energije u prosincu 2004. godine u Hrvatskoj je uspostavljen model trita s operatorom prijenosnog sustava koji obavlja integrirane funkcije voenja sustava i prijenosa elektrine energije u sastavu HEP Grupe prema tono utvrenim uvjetima. Takoer je uspostavljen i neovisni operator trita, koji je upravo u postupku potpunog izdvajanja iz HEP Grupe. Specifinost hrvatskog modela trita u usporedbi s drugim modelima je pripadnost operatora prijenosnog sustava holdingu, odnosno HEP Grupi po posebnim uvjetima ije ispunjavanje nadzire i prati Hrvatska energetska regulatorna agencija, te izdvajanje operatora trita koji je zaduen za

organiziranje trita iz HEP Grupe u nadlenost drave. Donoenjem svih podzakonskih akata koji su propisani temeljnom regulativom, od 1. sijenja 2007. godine postoje svi zakonodavni, institucijski i regulatorni uvjeti za potpuno funkcioniranje odabranog modela trita i liberalizaciju trita.

3.3. Pozicija HEP-Operatora prijenosnog sustava na tritu elektrine energije

HEP.Operator prijenosnog sustava prema Zakonu o tritu elektrine energije zaduen je za obavljanje djelatnosti voenja elektroenergetskog sustava i prijenosa elektrine energije kao regulirane djelatnosti i kao javne usluge. Operator se mora na jednaki nain odnositi prema svim sudionicima na tritu i korisnicima mree, te svima osigurati iste uvjete pristupa prijenosnoj mrei, koritenje mree i usluga sustava po unaprijed poznatoj, odobrenoj i javno objavljenoj cijeni uslugenaknadi za koritenje prijenosne mree. Na slici 2 prikazan je model hrvatskog trita elektrine energije u kojem su vidljive funkcijske veze i pripadajui ugovorni odnosi izmeu energetskih subjekata na tritu, kao i sredinja pozicija operatora prijenosnog sustava koja mu pripada radi njegove sredinje uloge voenja elektroenergetskog sustava i obveze davanja usluga sustava svim sudionicima na tritu [L6].

ugovor o koritenju prekogranine prijenosne moi

Slika 2. Model hrvatskog trita elektrine energije

5

Navedenim funkcijskim i ugovornim vezama dodaju se i relacije na veleprodajnom dijelu trita koje se odnose na dodjelu i koritenje prekogranine prijenosne moi i uravnoteenja elektroenergetskog sustava kod pruanja usluge tranzita elektrine energije. Sredinje mjesto na tritu elektrine energije pred operatora prijenosnog sustava stavlja sloenu i odgovornu zadau kontinuiranog osiguravanja tehnikih uvjeta za siguran pogon elektroenergetskog sustava i nesmetano odvijanje svih trinih funkcija na otvorenom tritu. Stalno poveanje raspoloivosti prijenosne mree, pravodobni razvoj, izgradnja, pogon i odravanje prijenosne mree, te uinkovito i ekonomino voenje sustava kao trajne zakonske obveze operatora svim sudionicima na tritu omoguuju nesmetano sudjelovanje u radu trita. Tu vrlo zahtjevnu zadau operator prijenosnog sustava moe uspjeno obaviti pomou prikladne organizacije, odabirom i implementacijom primjerenog sustava voenja, primjenom modernih informatikih alata, obrazovnim i strunim kadrovima, te provedbom i potivanjem naela neovisnosti, razvidnosti, nepristranosti i objektivnosti na kojima je utemeljeno funkcioniranje otvorenog trita.

funkcioniranje otvorenog trita elektrine energije s velikim brojem sudionika i transakcija, pouzdanost pogona sustava postaje jedno od najvanijih pitanja u energetskom sektoru.

4.2. Nepredvidljivosti u pogonu sustava

Tehnike znaajke i pogon elemenata sustava u normalnim uvjetima rada mogue je precizno unaprijed planirati. Sustav je meutim izloen i nepredvidljivostima kao to su: optereenje, klimatske promjene, ispadi elemenata sustava, vanjski utjecaji i pogreke ljudskog faktora koje se ne mogu planirati [L4]. Radi nemogunosti skladitenja, proizvodnja i potronja elektrine energije moraju biti u svakom trenutku u ravnotei, pa se moe rei da sustavom u velikoj mjeri upravlja optereenje. Optereenje kao posljedica ukupnih drutvenih i ekonomskih aktivnosti ima globalno predvidljivi karakter, ali se u obzir mora uzeti i odreena margina nesigurnosti, s obzirom da su mogue i velike promjene optereenja u kratkom vremenu koje sustav treba svladati bez poremeaja pogona. Elektroenergetski sustav je radi smjetaja elemenata sustava, posebice mree (dalekovodi i transformatorske stanice) na vanjskom prostoru, u vrstoj vezi s okoliem i podloan je nepredvidljivom utjecaju klimatskih promjena i direktnom djelovanju klime (grmljavina, oluja, hladnoa, snijeg, vlada, vruina itd.). Ispadi elemenata sustava dogaaju se radi kvarova komponenti u sustavu (oprema i ureaji), te radi vanjskih utjecaja (vandalizam, sluajni dogaaji npr. pad stabla na vod) koje nije mogue predvidjeti. U obavljanju velikog broja pogonskih operacija u voenju i odravanju sustava nije mogue izbjei, ali niti predvidjeti pogreke ljudskog faktora. Sustav nije mogue, a niti ekonomski opravdano potpuno zatititi od svih nepredvidljivosti. Povoljne okolnosti pritom su da se nepredvidljivosti ipak ne pojavljuju istovremeno, da se sustav uinkovito moe oduprijeti velikom broju dogaaja i poremeaja, te da nije ekonomski opravdano tititi se od dogaaja s malom vjerojatnou pojavljivanja. Operator prijenosnog sustava koji je zaduen za sigurnost pogona sustava mora stoga postaviti sigurnosnu marginu u voenju sustava kojom e osigurati normalan pogon, ograniiti manje, a sprijeiti velike poremeaje i njihove posljedice uz prihvatljive trokove.

4. TEMELJNI ASPEKTI POUZDANOSTI POGONA ELEKTROENERGETSKOG SUSTAVA 4.1. Openito

Pouzdanost pogona elektroenergetskog sustava predstavlja ukupnu pouzdanost tehnolokog lanca proizvodnje, prijenosa, distribucije i potronje elektrine energije, u kojoj istodobno sudjeluju svi elementi sustava (elektrane, mrea, troila). Pouzdanost mree kao sredinjeg elementa sustava predstavlja ukupnu pouzdanost odreene kombinacije komponenti mree (transformator, prekida, sabirnice). U pogledu pouzdanosti sustav mora biti u mogunosti osigurati normalan pogon, ograniiti prekide i posljedice prekida opskrbe elektrinom energijom na najmanju moguu mjeru, te izbjei velike poremeaje i njihove posljedice. Operator prijenosnog sustava koji je odgovoran i nadlean za sigurnost i pouzdanost pogona treba istovremeno ispuniti tri glavna cilja: pouzdanost, ekonominost i kvalitetu opskrbe elektrinom energijom. S obzirom na sve veu osjetljivost drutva, industrije i javnosti na prekide u opskrbi i

Generalno se moe konstatirati da je poremeaj u sustavu najee rezultat nepovoljne kombinacije dogaaja kao to su: nedovoljna sigurnosna margina, kvarovi komponenti dalekovoda i postrojenja, djelovanje zatite, ispad sustava telekomunikacijskih veza itd. Kombinacija neeljenih nepredvidljivosti ima za posljedicu degradaciju pouzdanosti pogona sustava i negativan utjecaj na sve korisnike sustava s krajnjom posljedicom prekida opskrbe, pri emu treba uzeti u obzir injenice brzog irenja poremeaja po irini i dubini sustava, te okolnost da kvar na lokalnoj razini moe u kratkom vremenu ugroziti cijeli sustav. Stoga je temeljna zadaa operatora u postizanju pouzdanosti pogona sustava sprjeavanje razvijanja i irenja kvara po sustavu, te minimiziranje posljedica i trokova koji bi u suprotnom nastupili. Prema statistikim podacima za posljednjih deset godina vjerojatnost raspada -1 elektroenergetskog sustava iznosi 10 /godina, odnosno jedan raspad sustava u deset godina [L4].
4.3. Obrana elektroenergetskog sustava 4.3. od nepredvidljivosti

Obrana sustava kao skup mjera za zatitu sustava od nepredvidljivosti (slika 4) sadri tri glavna podruja: prevenciju/pripremu, nadzor/akciju i mjere ublaavanja.

OBRANA SUSTAVA

Linije obrane sustava

prevencija/priprema

nadzor/akcija

mjere ublaavanja

Slika 4. Obrana elektroenergetskog sustava od nepredvidljivosti

Glavni uzroci degradacije pouzdanosti pogona sustava su: kaskadni ispadi dalekovoda, kolaps frekvencije, kolaps napona i gubitak sinkronizma. Radi osiguranja normalnog pogona sustav je potrebno zatititi od degradacije pouzdanosti pogona kao to je prikazano na slici 3.

POUZDANOST SUSTAVA

- osiguranje normalnog pogona - ogranienje kvarova i izbjegavanje velikih kvarova - ogranienje posljedica velikih poremeaja

Zatita sustava od nepredvidljivosti

Obrana sustava temelji se na sposobnosti izbjegavanja poremeaja, odnosno kontroli i ograniavanju utjecaja dogaaja koji mogu izazvati velike poremeaje u sustavu. Prevencija/priprema podrazumijeva odravanje zahtijevane pouzdanosti i raspoloivosti elemenata, odnosno komponenti sustava i postie se pravodobnim i kvalitetnim preventivnim odravanjem komponenti. Nadzor/akcija pogona sustava predstavlja kontinuirano lokalno (regija) i ukupno (sustav) praenje pogona i svih veliina koje utjeu na stabilnost pogona, praenje pogona opreme u postrojenjima, te akcije i korake u sluaju ugroze normalnog pogona. Sustav mora biti projektiran i izgraen tako da moe izdrati ispad najvee proizvodne jedinice, ili jedinice prijenosne mree, a da pri tome nema posljedica za kupce, odnosno ugroze stabilnosti (kriterij n-1). Mjere ublaavanja u osnovi se svode na ogranienje poremeaja na to manji prostor i to krae vrijeme, te to bru restauraciju dijela, ili cijelog sustava u sluaju raspada.
4.4. Oekivane performanse elemenata 4.4. prijenosne mree

- kaskadni ispadi

- kolaps napona

- kolaps frekvencije

- gubitak sinkronizma

Slika 3. Pouzdanost elektroenergetskog sustava

Elementi prijenosne mree (dalekovod, transformatorska stanica) moraju se projektirati, izgraditi i koristiti tako da zadovoljavaju zahtijevane uvjete na mjestu izgradnje i u elektroenergetskom sustavu. Komponente prijenosne mree na konkretnoj lokaciji moraju imati takva elektrina, termika i mehanika svojstva da u normalnim pogonskim

prilikama, te ogranienjima kao to su kratki spoj, zagaenje, mikroklima daju garantirane performanse. Performanse svake komponente mree (vod, transformator, prekida) direktno utjeu na pogon sustava i uvijek se moraju odravati na zahtijevanoj tehnikoj razini u ivotnom vijeku, a njihova degradacija dovodi do kvarova i poremeaja i smanjivanju pouzdanosti pogona sustava. To se postie kontinuiranim nadzorom i praenjem pogona prijenosne mree, te odravanjem objekata prijenosne mree, koji imaju za cilj sprijeiti nastupanje nepredvidljivosti u sustavu s posljedicom smanjivanja pouzdanosti pogona sustava, vjerojatnosti pojave odnosno poveanja poremeaja u pogonu sustava.
4.5. Kvaliteta opskrbe elektrinom 4.5. energijom

Elektrina energija koju operator prijenosnog sustava isporuuje kupcu, odnosno energetskom subjektu, na suelju koje u pravilu predstavlja mjesto isporuke/preuzimanja mora biti propisane kvalitete i pouzdanosti opskrbe. Standardna razina kvalitete opskrbe iskazuje se pokazateljim kvalitete napona i pouzdanosti napajanja elektrinom energijom na obraunskom mjernom mjestu korisnika mree. Na mjestu prikljuka korisnika mree na prijenosnu mreu operator mora osigurati slijedee: nazivna frekvencija: iznosi 50,00 Hz, a doputene su granice od 49,95 Hz do 50,05 Hz. nazivni naponi u prijenosnoj mrei su: 400 kV, 220 kV i 110 kV, a doputene su granice: u mrei 400 kV: 400-10%+5%=360-420 kV u mrei 220 kV: 10%=198-242 kV u mrei 110 kV: 10%=99-121 kV valni oblik napona: vrijednost faktora ukupnog harmonijskog izoblienja napona (THD) uzrokovanog prikljuenjem korisnika na mjestu predaje/preuzimanja elektrine energije moe iznositi: u mrei 400 kV i 220 kV: 1,5% u mrei 110 kV: 3% jaina flikera u prijenosnoj mrei ne smije biti vea od: 0,8 za kratkotrajne flikere 0,6 za dugotrajne flikere Operator standardnu razinu kvalitete napona na obraunskom mjernom mjestu mora dokazati mjerenjem.

Pokazatelji pouzdanosti napajanja elektrinom energijom su ukupni broj prekida i vrijeme trajanja prekida na jednom obraunskom mjestu u jednoj kalendarskoj godini. Doputene vrijednosti ukupnog broja prekida i vremena trajanja prekida u Hrvatskoj utvrdit e se primjereno izgraenosti i stanju mree i usporedbom s drugim mreama. Navedene vrijednosti ne odnose se na prekide uslijed vie sile, radova odravanja, prorade podfrekvencijske zatite, kvarova u postrojenjima kupca i drugo. Ipak radovi odravanja i rekonstrukcija postrojenja moraju biti planirani i izvedeni tako da kumulativni iznos godinjeg broja prekida i godinjeg trajanja prekida u zadnjih pet godina ne prelaze pet godinje vrijednosti doputenog broja i trajanja kvarova. Operator e mjerenjem morati dokazati pouzdanost napajanja elektrinom energijom na svakom obraunskom mjernom mjestu, te u sluaju prekoraenja doputenih iznosa svojom krivnjom u perspektivi snositi kaznu. S obzirom na nove zahtjeve u pogledu osiguranja pouzdanosti napajanja elektrinom energijom operator e korigirati strategiju odravanja u pogledu smanjivanja udjela i trajanja odravanja prema rokovima, a poveavanja udjela odravanja prema stanju opreme, usmjerenog prvenstveno na komponente mree koja direktno utjeu na pouzdanost napajanja korisnika mree.

5. ODRAVANJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA PRIJENOSNE MREE 5.1. Strategije odravanja

U odravanju sloenih sustava u koje spada i elektroenergetski sustav, te prijenosna mrea kao njegov integralni dio, danas se najee primjenjuju slijedee strategije odravanja: odravanje prema rokovima, odravanje prema stanju, korektivno odravanje, odravanje prema pouzdanosti pogona i odravanje prema riziku pogona. U djelatnosti prijenosa elektrine energije u Hrvatskoj primjenjuje se kombinirana strategija odravanja, koja predstavlja kombinaciju odravanja prema rokovima i odravanja prema stanju opreme i ureaja u postrojenjima. Kombinirana strategija odravanja transformatorskih stanica, koja se u prijenosnoj djelatnosti primjenjuje preko dvadeset godina utemeljena je na dostatnoj redundantnosti u prijenosnoj mrei, velikom udjelu vlastitog rada i infrastrukture odravanja, uputama proizvoaa opreme i tradiciji periodikog odravanja

postrojenja. U obiljejima kombinirane strategije odravanja prevladavaju uglavnom tehniki aspekti dok su ekonomski aspekti manje zastupljeni. Iskustva i podaci za razdoblje od zadnjih deset godina pokazuju visoki ostvareni stupanj pouzdanosti pogona prijenosne mree, koji je u velikoj mjeri posljedica uredne i kvalitetne provedbe kombinirane strategije odravanja. U novije vrijeme, a posebice u liberalizaciji trita elektrine energije, javljaju se novi uvjeti rada za sve regulirane djelatnosti u koje spada i prijenos elektrine energije. Glavno naelo rada operatora je postizanje visoke raspoloivosti postrojenja, visoke pouzdanosti i sigurnosti pogona uz minimalne trokove koje odobrava, nadzire i prati neovisno regulatorno tijelo. To naelo ima za posljedicu promiljanje o potrebama promjena u kombiniranoj strategiji odravanja objekata prijenosne mree u smislu njezine prilagodbe novim uvjetima koje donosi liberalizacija trita elektrine energije na nain da se povea zastupljenost i znaaj ekonomskog aspekta odravanja postrojenja, te respektiraju zahtjevi trita.
5.2. Odravanje dalekovoda i transformatorskih stanica

Pravilnik o odravanju elektroenergetskih objekata prijenosne mree je temeljni dokument odravanja, koji sadri definicije osnovnih pojmova, popis radova i njihovu uestalost za dalekovode i sve vrste opreme i ureaja u rasklopnim postrojenjima u tabelarnom obliku [L7].

Informatizacijom planiranja i praenja odravanja (ISOHEP) u prijenosnoj djelatnosti pravilnik iz 1991. godine je sredinom devedesetih godina prilagoen informatikim zahtjevima u pogledu jednoznanosti pojmova, redoslijeda i ujednaavanja radova i uestalosti odravanja. Temeljni element pravilnika je ureaj kojemu je pridijeljena vrsta odravanja (pregled, revizija i remont), radovi po vrstama odravanja, te uestalost obavljanja radova. Pravilnikom su obuhvaene sve izvedbe dalekovoda i sve izvedbe i vrste ureaja u transformatorskim stanicama: visokonaponska oprema, sekundarna oprema, pomoni pogoni, graevinski objekti i drugo, a primjena pravilnika je zakonska obveza operatora prijenosnog sustava. Radi stalnog tehnolokog razvoja dalekovoda, opreme i ureaja u postrojenjima, iskustava u odravanju u pogledu opsega radova i rokova, nestajanja najstarije generacije opreme, te pojave novih generacija opreme, nuno je povremeno auriranje pravilnika. Pravilnik o odravanju elektroenergetskih objekata prijenosne mree proizlazi iz kombinirane strategije odravanja u kojoj prevladava odravanje opreme i ureaja po rokovima. Odravanje je skup radnji i postupaka koji imaju za cilj zadravanje ispravnosti opreme i ureaja na tehniki prihvatljivoj razini. Uobiajena podjela odravanja prikazana je na slici 5 [L1].

O D R A V A NJ E

PLANIRANO ODRAVANJE

NEPLANIRANO ODRAVANJE

Redovno odravanje

Odravanje prema stanju

Modifikacije

Korektivno odravanje

Interventno odravanje

Elementarne nepogode

Slika 5. Shematski prikaz osnovne podjele odravanja Planirano odravanje proizlazi iz godinjeg plana radova koji se izvodi iz Pravilnika o odravanju elektroenergetskih objekata prijenosne mree (vrsta ureaja, vrsta i uestalost radova). Temeljem popisa radova na dalekovodima i u svim transformatorskim stanicama i raspoloivih financijskih sredstava, krajem tekue godine donosi se godinji plan odravanja za slijedeu godinu. Plan se zatim provodi i prati na tjednoj

razini ukljuujui i izvjeivanje. Najvei udjel u planiranom odravanju od priblino 80% ima redovno (preventivno odravanje). Neplanirano odravanje obuhvaa otklanjanje kvarova dalekovoda, opreme i ureaja koji su izazvali ispad iz pogona dijela ili cijelog postrojenja u okviru korektivnog odravanja, te brzo otklanjanje smetnji ili nedostataka koji bi mogli prerasti u kvar u okviru interventnog odravanja.

Ne raunajui elementarne nepogode iskustveni odnos planiranog i neplaniranog odravanja objekata prijenosne mree iznosi priblino 75%:25%. Odreeni radovi redovnog odravanja (revizija i remont), te radovi korektivnog i interventnog odravanja zahtijevaju iskljuenje iz pogona dalekovoda, te opreme i ureaja, odnosno funkcionalne cjeline postrojenja kojoj ta oprema i ureaji pripadaju.
Odravanje dalekovoda i transformatorskih stanica u najveem dijelu obavljaju radnici operatora prijenosnog sustava, koji raspolae alatima, ureajima i specijalnim transportnim sredstvima za odravanje. Vanjske tvrtke izuzetno se koriste za redovno odravanje, a ee za korektivno odravanje u sluaju veih kvarova. Kvaliteta i uinkovitost odravanja dalekovoda i transformatorskih stanica oituje se postignutom razinom raspoloivosti prijenosne mree, te kvalitetom elektrine energije isporuene kupcu, odnosno drugom energetskom subjektu na mjestu isporuke. Postupanje s opremom i ureajima u smislu gospodarenja imovinom u ivotnom vijeku prikazano je na slici 6 [L5].

raspoloivosti jedinica mree, ali i sintetiki izraun ukupne neraspoloivosti mree za odabrano razdoblje u zadnjih deset godina. Statistika pogonskih dogaaja u prijenosnoj mrei pokazuje i kvantificira odnos prisilnih i planiranih zastoja jedinica mree, te komponenti mree (vod, kabel, transformator, sabirnice). Broj, uestalost i trajanje prisilnih zastoja komponenti mree izmeu ostalog pokazuje kvalitetu opskrbe elektrinom energijom, ali i kvalitetu odravanja tih komponenti. Broj i trajanje prisilnih zastoja jedinica mree, te planiranih zastoja jedinica mree (iskljuenja) radi redovnog odravanja, a posebice broj kvarova komponenti jedinica mree kvantificiraju udjel kvarova i neraspoloivosti jedinica mree u ukupno ostvarenoj neraspoloivosti prijenosne mree u sustavu koji utjeu na ukupnu pouzdanost sustava. Statistika pogonskih dogaaja u kombinaciji s povijesnim podacima o pogonu i odravanju komponenti predstavlja osnovu i podlogu za istraivanja i sloene analize ponaanja komponenti i njihove ostvarene pouzdanosti u ivotnom vijeku, te ocjenu ukupne uinkovitosti primijenjene strategije odravanja.
5.4. Usklaenost odravanja objekata u 5.4. elektroenergetskom sustavu

Zamjena pouzdanost Odravanje Rekonstrukcija

pouzdano

degradacija

nepredvidljivo

Slika 6. ivotni vijek opreme i mogue akcije gospodarenja imovinom 5.3. Statistika pogonskih dogaaja u 5.3. prijenosnoj mrei

Statistika pogonskih dogaaja u prijenosnoj mrei koju operator prijenosnog sustava vodi posljednjih deset godina ima registrirane sve prisilne zastoje (kvarovi/ispadi) i planirane zastoje (iskljuenja) jedinica prijenosne mree u promatranom razdoblju [L3]. izraun pojedinanih To omoguuje

Usklaivanje odravanja interkonekcijskih dalekovoda, elektrana i transformatorskih stanica naponske razine 400 i 220 kV obavlja se sa susjednim operatorima prijenosnih sustava na godinjoj razini. Usklaivanje odravanja elektrana i prijenosne mree u hrvatskom elektroenergetskom sustavu je nadlenost operatora prijenosnog sustava. Odravanje rasklopnih postrojenja u elektranama, koje takoer predstavljaju i vorita u prijenosnoj mrei, je u nadlenosti djelatnosti proizvodnje elektrine energije u kojoj se takoer primjenjuje strategija tradicionalnog odravanja utemeljena na unaprijed utvrenim rokovima i definiranim radovima odravanja. U dosadanjoj praksi operator prijenosnog sustava provodio je terminsko usklaivanje odravanja rasklopnih postrojenja elektrana, dalekovoda i transformatorskih stanica u odnosu na zahtjeve korisnika i zadovoljenje kriterija n-1 sigurnosti pogona sustava. Prisilni i planirani zastoji u rasklopnim postrojenjima elektrana zajedno sa zastojima jedinice prijenosne mree daju ukupnu neraspoloivost dijela sustava za prijenos elektrine energije.

10

5.5. Nova strategija odravanja 5.5. elektroenergetskih objekata 5.5. prijenosne mree

Sve vea osjetljivost kupaca na broj i trajanje prekida opskrbe elektrinom energijom i sve vei broj sudionika i transakcija na otvorenom tritu, te s tim povezana nunost smanjivanja rizika pogona radi neraspoloivosti komponenti, dijela, ili cijelog elektroenergetskog objekta predstavljaju osnovu nove strategije odravanja. Nova strategija odravanja proizlazi iz tradicionalnog odravanja koje treba prilagoditi novim uvjetima na otvorenom tritu elektrine energije. Glavne smjernice nove strategije odravanja elektroenergetskih objekata prijenosne mree su: smanjivanje broja i trajanja planiranih zastoja i udjela odravanja po rokovima u ukupnom odravanju, proirenje opsega i sadraja nadzora i praenja stanja objekata u pogonu bez iskljuenja, razvijanje i primjena dijagnostikih metoda za rano otkrivanje degradacije pouzdanosti i poveanje udjela odravanja prema stanju u ukupnom odravanju, analiza povijesnih podataka o kvarovima, ispadima i odravanju u pogledu predlaganja obnove objekata, odnosno zamjene komponenti, usklaivanje rokova i radova odravanja, te iskljuenja dijelova objekata, ili cijelih objekata unutar operatora prijenosnog sustava, te s drugim energetskim subjektima. U pogledu smanjivanja broja i trajanja planiranih zastoja radi odravanja i novih prilika u ukupnom okruenju nuna je izmjena postojeeg pravilnika kojom rokove odravanja treba prilagoditi novim tehnologijama opreme i ogranienim mogunostima iskljuenja. U provedbi odravanja objekata po rokovima vrijeme za radove koji zahtijevaju iskljuenje mora se bitno skratiti u odnosu na sadanje stanje (3-5 dana u 6 godina) uvoenjem ogranienja iskljuenja objekata: - za vodove: 36 sati u 5 godina - za visokonaponska polja: 36 sati u 5 godina. To je mogue postii novom organizacijom radnog procesa (smjenski rad, interna preraspodjela resursa odravanja i sl.). Smanjivanje broja i trajanja planiranih zastoja radi odravanja, a da se pri tom zadri i po mogunosti povea kvaliteta odravanja, bitno e doprinijeti smanjivanju neraspoloivosti

objekata mree radi odravanja, odnosno poveati pouzdanost pogona elektroenergetskih objekata, te cijelog sustava. Praenje ponaanja i stanja objekata u pogonu koje ne zahtijeva iskljuenje objekta iz pogona novo je podruje odravanja koje e se razvijati u dva smjera: on line nadzor objekata u pogonu koji se temelji na podacima o pogonu u mrenim centrima upravljanja, te podacima o monitoringu komponenti (transformatori, prekidai, podsustavi napajanja i sl.). On line nadzor moe rezultirati akcijom izvanrednog pregleda, iskljuenja, odnosno popravka kojom se sprjeava dalja degradacija pouzdanosti pogona komponente, ili objekta u sustavu; of line analiza povijesnih podataka o ponaanju opreme i ureaja u elektroenergetskim objektima radi utvrivanja trenda degradacije. Proirenje opsega i sadraja nadzora i praenja stanja objekata u pogonu bez iskljuenja odnosi se na poveanje uestalosti i kvalitete vizualnih pregleda postrojenja i dalekovoda, poveanje uestalosti i kvalitete termovizijskog snimanja objekata i sl. Dijagnostika ispitivanja opreme i ureaja po utvrenim metodama i kriterijima prema dosadanjem iskustvu daju najbolju ocjenu stanja komponente, dijela objekta, odnosno cijelog objekta, te ih i dalje treba razvijati kao najuinkovitiji oblik preventivnog odravanja, ali s uestalou i vremenom obavljanja radova prilagoenim zadanim rokovima i vremenima iskljuenja objekta iz pogona. Interno i eksterno usklaivanje planiranog iskljuenja postrojenja i vodova radi odravanja prema utvrenim rokovima iskljuenja za pojedine elemente sustava planira, provodi i koordinira operator prijenosnog sustava, a to ima za cilj smanjivanje broja i trajanja planiranih zastoja, odnosno poveavanja raspoloivosti elemenata sustava. Smanjivanjem broja i trajanja prisilnih zastoja, a time i udjela planiranog odravanja u ukupnom odravanju proporcionalno e se smanjiti i trokovi odravanja s tog naslova, meutim porasti e udjel odravanja prema stanju objekata i udjel akcija pogona i odravanja koji ne zahtijevaju iskljuenje objekata i proporcionalno e se poveati pripadajui trokovi odravanja. Oekuje se da e analiza trokova planiranog odravanja objekata prijenosne mree u prolom razdoblju prema tradicionalnoj strategiji odravanja i projekcija promjene strukture trokova odravanja prema novoj strategiji

11

odravanja pokazati smanjivanje ukupnih trokova odravanja. Na taj nain ostvarit e se poveanje raspoloivosti i pouzdanosti prijenosne mree uz smanjivanje trokova pogona i odravanja objekata, te tako postii poveanje pouzdanosti i uinkovitosti pogona sustava.

6. ZAKLJUAK

Prijenosna mrea kao poveznica elektrana i distribucijske mree i interkonekcijska poveznica sa susjednim sustavima predstavlja sredinji dio elektroenergetskog sustava, a nadlenost i odgovornost operatora prijenosnog sustava za pouzdanost i sigurnost sustava, voenje sustava, te osiguranje svih pomonih usluga, odreuju sredinje mjesto prijenosne djelatnosti u tehnolokom lancu opskrbe kupaca elektrinom energijom. Na otvorenom tritu elektrine energije operator prijenosnog sustava ima takoer sredinju poziciju u pogledu ugovornih odnosa sa sudionicima na tritu iz zemlje i inozemstva. Sredinja uloga u voenju sustava i na otvorenom tritu stavlja pred operatora odgovornu zadau u pogledu osiguranja to vee pouzdanosti i raspoloivosti prijenosne mree. Uz ostale nepredvidljivosti koje mogu negativno utjecati na pouzdanost pogona elektroenergetskog sustava, kvarovi komponenti, dijelova postrojenja, ili cijelog postrojenja mogu izazvati poremeaje u pogonu sustava s posljedicama neisporuke elektrine energije kupcima. Neraspoloivost postrojenja prijenosne mree radi planiranog odravanja takoer smanjuje pouzdanost sustava i poveava pogonski rizik. Tradicionalna strategija odravanja objekata prijenosne mree u najveem dijelu je utemeljena na odravanju opreme prema rokovima odravanja, te zahtjeva relativno dugo vrijeme iskljuenja radi odravanja, pri emu uz ukupno ostvarenu visoku raspoloivost prijenosne mree ipak ostaje preveliko vrijeme neraspoloivosti postrojenja za pogon radi planiranog odravanja, te je nuna prilagodba te strategije novom okruenju otvorenog trita

elektrine energije. Smjernice za novu strategiju odravanja elektroenergetskih objekata prijenosne mree sadre mjere za smanjivanje broja trajanja prekida pogona radi redovnog odravanja a da se pri tome zadri i postupno poveava kvaliteta odravanja, mjere za poveanje opsega i sadraja odravanja prema stanju, poveanje udjela akcija pogona i odravanja koje ne zahtijevaju iskljuenje, te interno i eksterno usklaivanje vremena iskljuenja objekata radi odravanja. Nova strategija odravanja donosi i novu strukturu (vrstu, radove i trajanje) odravanja, te se oekuje i smanjenje trokova odravanja u odnosu na postojeu tradicionalnu strategiju odravanja. Primjenom nove strategije odravanja e se postii vea pouzdanost pogona elektroenergetskog sustava, smanjenje trokova odravanja i racionalno gospodarenje imovinom u ivotnom vijeku, to je zadaa i misija operatora prijenosnog sustava.

7. LITERATURA

[1]

[2]

[3] [4] [5]

[6]

[7]

M. Mesi: Osnove novog pristupa odravanju rasklopnih postrojenja 400110/x kV, IV Savjetovanje HK CIGRE, Cavtat 1999. M. Mesi: Gospodarenje rasklopnim postrojenjima u ivotnom vijeku, VI Savjetovanje HK CIGRE, Cavtat 2003. Statistika pogonskih dogaaja u prijenosnoj mrei za 2005. RTE-Francuska: Memento of power system reliability, 2005 Edition WG C11: Asset Management of Transmission Systems and Associated CIGRE Activities Electra N229, December 2006. I. Toljan, M. Mesi, D. Meimorec: Organizacija HEP-Operatora prijenosnog sustava d.o.o. i prihvaeni model voenja EES-a, Cavtat 2006. Hrvatska elektroprivreda Direkcija za prijenos: Pravilnik o odravanju elektroenergetskih objekata prijenosne mree, izdanje 1991.

12