FINANSIJSKA MATEMATIKA Tumaenje tablica: FAKTORI I TABLICA SLOENIH KAMATA predstavljaju dekurzivne kamatne faktore i njihove stepene.

. To su brojevi koji pokazuju na koji iznos e narasti 1 jedinica za n obraunskih perioda, uz primjenu kamatne stope date za obraunski period. FAKTORI II TABLICE SLOENIH KAMATA predstavljaju recipronu vrijdnost dekurzivnih kamatnih faktora, tj. prve tablice. To su brojevi koji pokazuju koliko treba imati danas da bi se nakon n perioda uz odreenu kamatnu stopu imala na kraju 1 jedinica. FAKTORI III TABLICE SLOENIH KAMATA predstavljaju zbir faktora I TABLICE. To su brojevi koji pokazuju na koji iznos e narasti n jedinica koje se sukcesivno ulau jedna za dr ugom u toku n perioda, pod uvjetom da su periodi ulaganja i period obrauna kamata isti, i da se obraunava pomou dekurzivne kamatne stope. FAKTORI IV TABLICE SLOENIH KAMATA predstavljaju zbir faktora II TABLICE. To su brojevi koji pokazuju koliko treba uplatiti novanih jedinica danas, da bi se moglo primati n per ioda po jedna novana jedinica neposredno dekurzivno, pod uvjetom da su periodi primanja renti i periodi obrauna kamata isti. FAKTORI V TABLICE SLOENIH KAMATA predstavljaju recipronu vrijednost IV TABLICE. To su brojevi koji pokazuju koliko e iznositi jedna periodina isplata pod uslovom da je prethodno uplaena 1 jedinica, a da su isplate neposredne i dekurzivne, te da su periodi obrauna kamata i periodi primanja rente isti. INTERKALARNA KAMATNA STOPA (Lat. Intercalare odgoditi, umetnuti) o Vrsta interkalarne kamate: Odgoena kamatna stopa - vezana je za grace period. Ona se mora obraunati u grace periodu, a moe i ne mora se efektivno plaati. Umetnuta kamata ei obraun kamate, rjee plaanje. Ne vae za grace period. RAUN ULOGA o Ulozi mogu biti varijabilni i nevarijabilni o Osnovna mjerna jedinica kod rauna uloga jeste period ulaganja. o Period ulaganja, period obrauna i period za koji je data kamatna stopa mogu, ali ne moraju biti isti. Najvanija je kamatna stopa. o Razlikujemo: Neposredni ulozi konana vrijednost se utvruje ili na dan zadnjeg uloga ili period iza. Ulozi odloene realizacije konana vrijednost se utvruje dva ili vie perioda nakon ulaganja posljednjeg uloga.

o Razlikujemo tri mogue situacije: 1) Period ulaganja, period obrauna, period za koji je data kamatna stopa su isti periodi po svojoj duini. 2) Od pomenuta tri perioda iz prve varijante, dva perioda su ista (jednaka po duini), a trei period se razlikuje. 3) Sva tri perioda se razlikuju, npr. mjeseno ulaganje, tromjeseni obraun, godinja kamatna stopa. o U sutini, prvo gledamo kamatnu stopu i obraunski period. Kamatna stopa se mora prilagoditi duini obraunskog perioda. RAUN RENTE ILI PERIOD ISPLATA o o o o RENTA tano odreeni iznos, osim kod vjene rente. MIZA (jednokratna uplata) predstavlja zbir diskontovanih renti. Osnovna mjerna jedinica rauna rente je period isplata. Razlikujemo: Neposredne rente poinju se isplaivati odmah ili jedan period nakon izvrene uplate namjenjene za isplatu renti. Odloene rente isplaivanje poinje dva ili vie perioda nakon izvrene uplate namjenjene za rente. o Princip ekvivalencije princip jednakosti svih izvrenih isplata i uplata u odreenom vremenskom trenutku, izraavajui vremensku vrijednost novca i deterministike procese. AMORTIZACIJA ZAMOVA ILI OTPLATA ZAJMOVA o Zajam (K) predstavlja zbir otplata. o Zajam predstavlja zbir diskontovanih anuiteta. o Otplata (b) moe biti 0 ili pozitivan broj. U sluaju da je kamatna stopa vea od anuiteta, tj. da je otplata negativna, tada banka prihvata uplatu, ali ukupan dug je povean i na tako uvean iznos obraunava se kamata. o Anuitet (a) predstavlja zbir otplate i kamate. o Svi modeli otplate zajmova dijele se na dva osnovna modela: Modeli sa primarno datim otplatama i Modeli sa primarno datim anuitetima. o Kriterij podjele je ta se prvo rauna, ako se prvo rauna anuitet onda je to model sa primarno datim anuitetima, zatim se rauna kamata, a na treem mjestu se rauna ono to nije na prvom mjestu, u ovom sluaju otplata. o Konverzija zajma predstavlja promjenu bilo kojeg bitnog elementa vezanog za zakljueni ugovor o zajmu. Kod rjeavanja zadatka i izrate amortizacionog plana zajma, matematika tehnika sastoji se od tri dijela: 1) Izraunavaju se svi bitni elementi za amortizacioni plan i izrauje amortizacioni plan od poetka pa sve do dana konverzije kao da konverzije nee biti. 2) Kada se odredi dan konverzije, na taj dan vri se obraunavanje ostatka duga. Veliina ostatka duga predstavlja novi iznos zajma koji se treba otplatiti po novim uslovima sadrani u konverziji. 3) Nastavlja se otplata zajma po novim uslovima koje je odredila konverzija zajma.