PROJEKTIRANJE ORGANIZACIJE GRAENJA (POG)

POG-om se nastoje ostvariti ciljevi koje odreuju: naruitelj izvoa drutvo

Razlozi i faze za P.O.G.

Graenje se odvija u najrazliitijim uvjetima (lokalnim, vremenskim, po koliinama i vrsti posla) sa koritenjem najirih spektara resursa. Osnovna pravila optimalnog ostvarenja nekog privrednog poduhvata je unijeti u ostvarenje optimalni odnos izmeu kvalitete i trokova, tj. izvesti poduhvat na racionalan nain. POG - Moramo skup aktivnosti na razliitim mjestima i u odreenom vremenskom redoslijedu usmjeriti na izgradnju objekta, to zapravo ini Organizacija graenja. POG omoguava brzo, kvalitetno i ekonomino graenje, a za te ciljeve je potrebno da bude izraen prije poetka graenja. POG predstavlja idejni rad koji izrauju specijalizirani visoko struni kadrovi. Utroak novca do kraja projektiranja je na nivou od nekoliko %, a izvedba kota od 90% na vie. Mogunosti racionalizacije su to vee to je ranija faza. Vei trud u poetnim fazama poskupljuje projektiranje toliko da to u principu moe predstavljati neznatna ulaganja u odnosu na mogunost racionalizacije, tj. ukupni troak financija se smanjuje. U fazi projektiranja mora se osigurati dovoljno vremena za izradu tehnike dokumentacije, te smiljeno ulaganje u poveanje kvalitete ove dokumentacije donosi opravdane utede ukupnih trokova za realizaciju objekta. Projekt organizacije graenja objekta treba svim sudionicima u buduoj realizaciji objekta. Najee se kod dovoljno obuhvatne i kvalitetne dokumentacije za izvoenje, vrlo rijetko pojavljuju iznenaenja i tumaenja da postoje elementi "vie sile", a time i niz sp ornih toaka izmeu investitora, izvoaa, pa ak i projektanta. Rijetko e doi do probijanja u trokovima, pa tako i u cijeni, izuzev inflacijskog poveanja.

Metodoloki pristup projektiranja organizacije graenja

Projekt organizacije graenja obzirom na svoju kompleksnost zahtijeva u rjeavanju metodoloki pristup. Takav pristup dijeli se na slijedee aktivnosti: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Odreivanje ciljeva Sustav za rjeavanje problema Prikupljanje podataka i analiza Formuliranje problema Odreivanje kriterija Izrada varijanti rjeenja Analiza varijanti Izbor optimalnog rjeenja Izrada projekta organizacije

Dokaznica mjera ili predmjer

Dokaznica mjera ili predmjer je dio tehnike dokumentacije, u kojem su proraunate koliine radova za pojedine objekte ili dijelove objekta. Sve ove koliine su svrstane po loginom redoslijedu i u skladu s tradicijama prakse po vrstama radova. Na temelju proraunatih koliina radova:

1. ugovara se izvedba objekata, 2. obavlja se obraun izmeu investitora i izvoaa, 3. planiraju se proizvodni resursi i vrijeme izvedbe.
Zbog navedenih razloga kod dokaznice mjera se postavljaju slijedei zahtjevi:

1. tonost prorauna u granicama mogueg, 2. jasan tok prorauna, koji je vezan uz pozicioniranje u nacrtima, 3. logian raspored po vrstama radova i stavkama.
Dokaznicu mjera, kao i ostalu tehniku dokumentaciju izrauje projektant. Radovi na izgradnji objekata svrstavaju se u tri osnovne grupe: osnovne ili grube graevinske radove, zavrne ili zanatske graevinske radove, graevinsko-instalaterske radove.

Nain prorauna koliina za pojedine radove je objanjen u graevinskim, zanatskim i instalaterskim normama, gdje je prikazano kako se uzimaju mjere, koje su oteavajue okolnosti i kako se vrednuju.

Na temelju koliina iz dokaznice slijedi izrada: trokovnika, graevinske knjige, situacije, POG-a.

Obzirom da su trokovnik, graevinska knjiga te situacija komplementarni dokaznici mjera, oznake za vrste radova i pozicije su u svim ovim dokumentima jednake. Pozicije u dokaznici mjera se opisuju kratko i jasno, a cjelokupni proraun koliina mora biti cjelovit i lako razumljiv za budue korisnike dokaznice.

Trokovnik ili predraun

Trokovnik ili predraun je pisani elaborat, koji se sastoji od: pozicija s opisom,

jedininim mjerama, koliinama, jedininim cijenama i ukupnom cijenom.

Broj pozicija odgovara onima u dokaznici mjera. Jedinine mjere i koliine su istovjetne kao i u dokaznici mjera. Jedinina cijena dobiva se na temelju postojeih cijena na tritu, odnosno na temelju analize cijena. Ukupna cijena za poziciju se dobiva mnoenjem pripadajue jedinine cijene i koliine. Na kraju svake vrste radova izraunava se suma svih pozicija iste vrste radova. Na trokovnik se postavljaju zahtjevi tonosti, jasnoe i jednosmislenosti zbog slijedeih razloga: to je osnovni dio tehnike dokumentacije na temelju kojeg se ugovaraju i obraunavaju radovi, iscrpan i jasan opis radova propisuje kvalitetu i zahtjeve za izvoenje radova, te slui kao osnova za odnose, tj. prava i obveze izmeu investitora i izvoaa.

Trokovnik izrauje projektna organizacija zaduena za izradu tehnike dokumentacije, te u tom smislu postoje zahtjevi za odgovornost projektanta za kvalitetu trokovnika. Ovakav trokovnik s izraunatom ukupnom cijenom objekta slui investitoru kao prva priblina vrijednost buduih trokova. Trokovnik slui takoer i kao podloga pri natjecanju ponuaa. Izvoai pribavljaju tehniku dokumentaciju, iji su sastavni dijelovi izmeu ostalog a dokaznica mjera i trokovnik. Trokovnik ovdje nema unesene jedinine cijene, koje unosi svaki pojedini ponua, te na temelju istih s rekapituliranim vrijednostima sudjeluje u natjecanju za dobivanje posla. Obzirom da su jedinine cijene u zemljama sa viom inflacijom podlone stalnim promjenama, razvijene su metode za obraun porasta cijena u toku izvedbe. Ove metode koriste kao podatke: "indekse", odnos porasta vrijednosti stranih valuta prema domaoj, kretanje cijena materijala kod dobavljaa i osob nih dohodaka prema kolektivnim ugovorima i sl. Osnovne primjene metodologije porasta cijena se unose u ugovornu dokumentaciju. U tehnikom izvjeu se esto nalaze podaci od bitne vanosti za izvedbu: lokacija s karakteristikama terena i komunalnim prikljucima, sve nestandardne injenice koje nisu uobiajene, hidrogeografski uvjeti terena i drugo.

Da bi se izbjegla ponavljanja opisa za izvedbu u trokovniku pri veem broju pozicija isti se daje u tehnikom opisu. Tada se u poziciji trokovnika poziva na opis u tehnikom izvjeu. To se deava npr. kod:

zemljanih radova, armiranobetonskih radova, prednaprezanja.

Koliina materijala koji e se troiti na gradilitu, odreuje se na temelju koliina iz dokaznice mjera te obrauna u iskazu materijala. Iskaz materijala se obrauje tabelarno. Iskaz materijala je potreban za: odreivanje nabave materijala planiranje opskrbe gradilita proraun potrebnih financijskih sredstava.

ad b) Raspoloiva operativna sredstva Za graevinsko poduzee operativna sredstva su: mehanizacija, materijal, radna snaga, novana sredstva.

Kao raspoloiva se smatraju ona koja su u pojedinim vremenskim razdobljima mogua za koritenje. ad c) Lokalne prilike i terenski uvjeti Prije izrade P.O.G.-a potrebno je izvriti obilazak budueg gradilita, te ispitati lokalne i terenske uvjete, koji imaju utjecaj na pripremne radove i buduu izvedbu. Osnovi potrebni podaci su slijedei: geografski i topografski, meteoroloki i klimatski, geoloki i geomehaniki, hidroloki, mogunost opskrbe vodom, energijom i sl., mogunost opskrbe materijalom, prometu i uvjetima dopreme materijala, mehanizacije i sl., mogunost zaposlenja radne snage, imovinsko-pravni odnosi, kapacitet eventualnih kooperanata, dobavljaa, transportnih poduzea, cijene resursa koji e se koristiti iz regije u kojoj e se graditi i sl.

Nakon prikupljenih i sortiranih podataka isti se koriste pri razradi P.O.G.-a.

Normativi graevinskih radova

Da se jednoznano odredi normativ rada potrebno je tono definirati, odrediti to sadri i odrediti uvjete koje podrazumijeva.

"Norma je vrijeme, potrebno odreeno obuenom ovjeku da po odreenom postupku i redoslijedu radnih operacija, odreenom vrstom materijala, odreenim alatima i strojevima, u normalnim uvjetima okruenja, uz normalno zalaganje i zamor izvri tono odreeni posao". Kada se definicija ralani i analizira, odrednice norme su jasnije: "Norma je vrijeme...... da se izvri tono odreeni posao". Normativ rada uvijek se iskazuje vremenskom jedinicom, satima rada po jedinici proizvoda. U ovisnosti od vrste proizvoda, moe bit iskazan: sati/m1, m2, m3, komadu, toni, kilogramu. ... odreeno obuenom ovjeku .... Norma predvia da posao izvrava obuen ovjek potrebnog zanimanja za tu vrstu poslova, kao npr. obueni tesar za tesarske radove, zidar za z idarske radove itd. Ukoliko je za izvrenje radne operacije potrebna pomo neobuenih radnika, norma obuhvaa i iskazuje vrijeme za svaku od kvalifikacija koje sudjeluju u proizvodnom procesu. .... da po odreenom postupku i redoslijedu radnih operacija ..... Za svaku pojedinanu normu predvien je postupak rada i redoslijed izvrenja radnih operacija. Norma je vrijeme za tono odreeni postupak i redoslijed operacija. Izmjenom postupka mijenja se i normativ. ...odreenim alatima i strojevima ..... Za svaku normu predvieni su alati ili strojevi koji se koriste u procesu. Izmjenom strojeva mijenja se norma. Jedan je normativ za runo bukanje zidova od opeke, a drugi za strojno bukanje. Oplata zida moe se izraditi od daske i gredica, ali i od gotovih ploa iz tvorniki izraenog sustava. U oba sluaja u pitanju je izrada oplate, ali se normativi rada po vremenu rada razlikuju 4 do 5 puta. ...u normalnim uvjetima okruenja .... Pod normalnim uvjetima okruenja podrazumijeva se dobra vidljivost, opti malna temperatura za tu vrstu rada, ist zrak bez plinova, ograniena razina buke. Za zidarske, betonske i sline vrste graevinskih radova, normalni uvjeti su temperature koje se kreu od + 10 do + 30 C. Vie ili nie temperature oteavaju rad i utjeu na izvrenje norme. ....uz normalno zalaganje i zamor.... Norma predvia normalo zalaganje i zamor radnika u tijeku radnog vremena. Normalan zamor je intenzitet umora koji omoguuje da se tijekom odmora potpuno obnove fizike i intelektualne sposobnosti do sljedeeg radnog dana.

Vrste planiranja

U odnosu na vremensku komponentu planovi mogu biti: statiki i dinamiki

Statiki planovi predstavljaju prvu fazu izrade planova. Njima se odreuju potrebe ukupnih proizvodnih sredstava (radna snaga po vrstama i kvalifikaciji, materijal po vrstama i specifikaciji, energija po vrsti i koliini i sl.) i financija u odreenom vremenskom periodu (npr. iskaz materijala). Dinamikim planovima se predvia vremenski raspored proizvodnih sredstava na gradilitu. Dinamiki planovi mogu biti direktivni ili okvirni i detaljni ili operativni. Direktivni planovi slue za procjenu meurokova graenja, glavnih materijala i strojeva, radnih brigada, redoslijeda izgradnje pojedinanih objekata i sl. Koriste se za rukovoenje na viem nivou i kao podloga za izradu operativnih planova. Njihova vremenska jedinica moe biti tjedan, dekada, mjesec i sl. Detaljni (operativni planovi) rade se detaljnije u svrhu operacionalizacije izgradnje. Najeu vremensku plansku jedinicu ini dan.

Metode planiranja

Razlikujemo: brojne (numerike) i grafike planove

Numeriki planovi okvirni statiki planovi brojano planiranje sredstava po mjesecima, kvartalima i sl. Grafiki planovi HISTOGRAM histogram gantogram ciklogram ortogonalni plan mreni plan

Histogram se uvijek radi kao dopuna ostalim planovima i predstavlja prikaz broja radnika odnosno strojeva tijekom vremena na gradilitu. Histogram se radi na temelju koliina i uinaka.

GANTOGRAM najpoznatija tehnika planiranja prikazuje radove logiki podijeljene na individualne aktivnosti, a iste su prikazane linijama duina linije proporcionalna je vremenu izvrenja svake aktivnosti

nije pogodan : CIKLOGRAM Ciklogrami su specifina vrsta ortogonalnih planova koja je posebno pogodna i adaptirana za prikazivanje radova koji se odvijaju kontinuirano, odnosno cikliki. Uvjeti primjene ciklogramskog planiranja: za radove kod kojih dolazi do ciklinog ponavljanja istih vrsta radova kod izduenih, linijskih radova

radni procesi obavljaju se sa ponavljanjem objekt za koji se vri planiranje moe se podijeliti na vie jednakih ili priblino jednakih dijelova posebno je izraena bilo duljina bilo visina objekta

Prednosti ciklogramskog planiranja: omoguen je brz, lak i detaljan uvid u stanje radova postoji mogunost lake promjene, korekcije plana kod planiranja se lako izbjegavaju tetni vremenski i prostorni razmaci i mogue je idealno planirati punu paralelizaciju odvijanja radova s obzirom na brzo i lako sagledavanje promjena, omogueno je poduzimanje brzih intervencija ORTOGONALNI PLAN Najea primjena razvueni objekti koji u sastavu trase imaju tzv. objekte "prepreke"; most vijadukt nasip usjek Sami objekti na trasi mogu se planirati nekom od drugih metoda.

Karakteristike metoda: velika preglednost i itkost u svakom trenutku moe se lako uoiti odvijanje radova na odreenoj stacionai jednostavna kontrola MRENO PLANIRANJE Dvije najvanije metode mrenog planiranja: CPM (Critical Path Metod ) PERT (Program Evaluation and Rewiew Tecnique) Osnovne karakteristike:

grafiki nain prikazivanja tehnolokog procesa putem mree daje dobru preglednost odvijanja radova ukupno trajanje izvedbe odreuju kritine aktivnosti rezerve vremena nekritinih aktivnosti mogu se koristiti za izglaivanje resursa mogue je optimalizirati trajanje radova uz najmanje trokove pogodnost primjene raunala za obradu mrenih planova mogunost stratekog donoenja odluka vezano uz povezivanje mrenog plana sa procjenom trokova buduih aktivnosti i trajanja u sluaju remeenja plana lako se obavljaju potrebne korekcije, a dobiva se i jasan uvid kako se one odraavaju na projekt u cjelini

Podjela graevinskih radova

Da bi se neki graevinski objekt mogao izvesti neophodno je da se na vrijeme izvre pripreme. U pogledu podjele ukupno svih radova na gradilitu razlikujemo sljedee vrste radova: pripremni radovi prethodni radovi glavni graevinski radovi zavrni radovi

Pripremni radovi obuhvaaju kompleks neophodan za normalno odvijanje glavnih graevinskih radova. Oni redovno moraju biti u veoj ili manjom mjeri zavreni da bi se moglo otpoeti sa izvoenjem glavnih radova. Pripremni radovi se dijele u sljedee tri grupe radova: privremene prometnice, koje imaju zadatak osigurati normalan prilaz do gradilita radi dopreme graevinske mehanizacije, kao i za redovno opskrbljivanje svim potrebama (materijalom, inventarom i dr.); privremeno naselje za osiguravanje smjetaja i ishrane radnika koji e izvoditi radove, kao i za osiguravanje drutvenog standarda (pratei obj ekti); privremeno gradilite koje obuhvaa kompleks objekata potrebnih za normalno odvijanje radova (kancelarije, laboratorij, energetske objekte, proizvodne kapacitete, servise i instalacije).

Pored pripremnih radova u manjoj ili veoj mjeri potrebno j e izvesti i tzv. prethodne radovi, koji uvjetuju poetak radova na glavnom objektu. To su kod hidrotehnikih radova derivacije vodotoka, odnosno izrade priboja i zagata. To mogu biti razna izmjetanja postojeih prometnica, instalacijskih vodova, ruenja postojeih objekata i njihova relokacija, podziivanja postojeih temelja i dr. Uvijek se po pravilu postavlja uvjet da izgradnja novog investicijskog objekta ne smije naruavati prvobitno stanje u pogledu ivotnih i radnih uvjeta ljudi i organizacija koji se premjetaju da bi se novi objekt mogao izgraditi. Podjela graevinskih radova moe se izvriti i po fazama, koje mogu obuhvaati odreene grupe radova, pa i grupe objekata, koje bilo po svojim karakteristikama ili po svojoj prirodi ili obimu ine odreenu cjelinu. Kod industrijskih i energetskih objekata to mogu biti parcijalni kapaciteti jedne (ukupne) cjeline, kao to je sluaj kod velikih kombinata (eljezara, tvornica, elektrana i sl.). Za objekte visokogradnje, ako se radi o primjeni sistema montanog graenja, to moe biti izgradnja dijela u zemlji, koji se gradi na klasian nain (tzv. nulti krug). U visokogradnji uobiajena je podjela na sljedee faze: grubi graevinski radovi, zanatsko-zavrni radovi i instalacijski radovi.

Kod izgradnje industrijskih i tehnolokih kapaciteta Podjela se obino vri na graevinske radove, montane radove (i dalje na montau opreme po vrstama - hidromontaa, elektromontaa i sl.), i na instalacijske radove, pa se esto kao posebna faza uvodi i probni pogon. Kod svake podjele na faze potrebno je kod planiranja predvidjeti i tzv. fazne rokove pri emu treba voditi rauna i o uvjetima ukoliko oni postoje.

Rjeenje vanjskog transporta

Pod vanjskim transportom podrazumijeva se doprema svih materijala i opreme od proizodaa odnosno isporuioca do glavnog ili podrunog skladita na gradilitu. Transportne operacije od glavnog (podrunog ) skladita do objekta (mjesta potronje) obuhvaaju se unutarnjim transportom. Kod rjeavanja vanjskog transporta uvi jek se polazi od moguih izvorita. U cilju sistematizacije rada prvo treba izraditi preglednu kartu postojeih prometnica od moguih potencijalnih izvorita sa podacima o transportnim duljinama i vrstama transportnih sistema. I kod rjeavanja problema vanjskog transporta neophodno je izvriti pregled postojeih prometnica i eventualno snimiti postojee stanje (naroito u vezi sa propusnom moi nosivost mostova i propusta, njihovu irinu, elemente prometnica ukoliko mogu biti usko grlo transporta i dr.). Tek na taj nain biti e mogue dobiti jasan uvid u postojee stanje, kao i donijeti odluku o koliini ulaganja u njihovo osposobljavanje za potrebe kompleksnog transporta (materijala, mehanizacije i opreme). Kada smo prikupili podatke o moguim izvoritima i o stanju prometnica moemo ekonmomskim prouavanjima odabrati najbolje rjeenje. Pri tome e biti potrebno da se donese odluka o izgradnji nove, ili rekonstrukciji postojee prometnice. Uvijek treba poi od toga ta se transportira, tj. od vrste i koliine pojedinih potreba (materijala, mehanizacije i dr.), u kakvom se stanju nalazi materijal (u rasutom, komadima ili dr.), kao i to da li se radi o posebnim uvjetima u pogledu teine, gabarita i duine. Ovo ima poseban znaaj u vezi sa objektima na cestama, kao to su mostovi, tuneli i podvonjaci. U svim sluajevima kada se radi o kombiniranju razliitih sistema transporta, tj. o potrebi prelaska sa jednog sistema na drugi, neophodno je predvidjeti i osigurati pretovarni kapacitet dovoljnih dimenzija.

ORGANIZACIJA MONTANIH RADOVA Osnovni principi

Izvoenje graevinskih radova se odvija pod okolnostima koje znaajno utjeu na razinu produktivnosti i formirane prodajne cijene, za razliku od klasinog rada u industriji koji se odvija u predodreenim uvjetima. Osnovna razlika je u sljedeim stavovima: Graevinski objekti su, u velikoj veini, unikatne graevine za koje faza projektiranja nuno traje vrlo dugo; Graevinski objekti se rade za poznatog kupca dok industrijski proizvodi nalaze potvrdu svoje vrijednosti na tritu; Graevinski objekti se grade pod utjecajem prirodnih uvjeta kao okruenja (klimatski, geoloki, hidroloki uvjeti...) pri emu se javlja niz specifinih faktora poremeaja.

Jedan od naina da se graevinski objekti grade bre i jefti nije je prefabrikacija njihovih dijelova u industrijskim pogonima i montaa nosaa u projektiran konstrukcijski sustav. Osnovne prednosti proizlaze iz injenica da: Prefabricirani nosai, proizvedeni u kontroliranim uvjetima i u vrlo kvalitetunoj metalnoj oplati imaju standardne dimenzije i ujednaeno visoku kvalitetu ugraenog betona, U toku prefabrikacije se primijenjena oplata koristi mnogo ee, pa time i manje optereuje jedininu cijenu proizvoda, Velike serije pojedinih nosaa dozvoljavaju vea ulaganja u kvalitetu oplate, to doprinosi boljem arhitektonskom oblikovanju prostora, Tenja da prefabricirani nosai budu laki za montau utjee na znaajno smanjenje poprenih presjeka, to namee primjenu armature i betona viih mehanikih svojstava, pa time dovodi do porasta kvalitete objekta, Izvoenje montanih radova se, u tehnikom smislu, ne nalazi pod utjecajem klimatskih parametara pri emu nema sezonskog rada, Montani radovi omoguavaju visoku paralelizaciju radova, jer je vrijeme ostvarenja veza nosaa neusporedivo krae od faze njegovanja pri ovrivanju (kod klasinih radova ta faza traje 3 - 7 dana), pa se postiu ukupno krai rokovi gradnje.

Metode izvoenja montanih radova

Sama tehnika montanih radova nije posebno originalna, jer je preuzela koncepte rada sa drvenim i metalnim nosaima, ali je omoguila da se komparativne prednosti armiranog betona bolje iskoriste. Pored toga, pomogla je razvoju mnogih konstrukcijskih sustava to je uz stalan razvoj pratee mehanizacije imalo utjecaj na ukrupnjavanje montanih elemenata i dalje usavravanje tehnologije graenja. Racionalnost prefabrikacije nosaa je proporcionalno njihovom rasponu. Metode izvoenja montanih radova Nalazei izvore ideja za montane metode graenja u procesima montae metalnih i drvenih konstrukcija inenjeri su ih obogaivali iskustvima i novim saznanjima o mogunostima armiranog betona. Sa druge strane, zahtjevi koje je postavljalo montano graenje uvjetovali su ubrzana istraivanja o primjeni novih materijala u post upcima izrade lakih i vrstih nosaa, koji se pouzdanim vezama mogu pretvoriti u stabilnu, trajnu konstrukcijsku cjelinu. Iz ove interakcije ideja i iskustva definirane su i neke metode montanog graenja zasnovane iskljuivo na armirano - betonskim nosaima. Te metode se dijele na sljedee grupe: U ovisnosti od redoslijeda montae elemenata konstrukcije:

Metoda razdjeljivanja predvia montiranje konstrukcije po vrstama nosaa (stupovi, pa grede, pa glavni i sekundarni krovni nosai, ili zidovi pa meukatne ploe, itd.) i usvojenim cjelinama objekta (brod hale, etaa stambenog objekta sa vie lamela, itd.). Sloena metoda osigurava montau, nezavisno od vrste, svih nosaa konstrukcijske cjeline (polja hale, kata, itd.) i to tako da se prelazak radova na novi zahvat uvjetuje zavretkom montae na prethodnom. Kombinirana metoda objedinjuje prethodne dvije vodei rauna prvenstveno o maksimalnoj produktivnosti montae zasnovanoj na paralelizaciji radova, pri emu se montiraju grupe istih nosaa na pojedinim zahvatima.

U ovisnosti od smjera napredovanja radova: Montaa narastanjem koja podrazumijeva montau objekta "odozdo navie", i Montaa podrastanjem koja daje mogunost da se montiraju prvo krovni nosai da bi se konstrukcija niih razinua ili "objesila" o prethodno postavljene ili zahvaljujui primjeni "liftovanja" gradila odozdo na vie.

U ovisnosti od sloenosti montanih jedinica: Montaa elemenata objekta podrazumijeva prefabrikaciju konstrukcije na razini obinih elemenata (stupovi, grede, zidovi, lukovi, reetkasti nosai, itd.). Montaa dijelova objekta. Ova metoda je uvjetovana prefabrikacijom funkcionalnih cjelina koje svojom teinom i gabaritom ne predstavljaju ogranienje za raspoloivu mehanizaciju. U stambenoj izgradnji to su kompletni sanitarni i kuhinjski blokovi (sa ugraenim instalacijama), a kod mostova to s u kompletna polja grednih nosaa zajedno sa dijafragmama za ukruenje i slino. Montaa kompletiranih objekata koja podrazumijeva metodu montae objekta iz njegovih elemenata ili dijelova da bi zatim objekt, kao cjelina, bio montiran u projektirani poloaj. Ova metoda je primijenjena u montai antenskih stupova i slinih graevina, kao i u izgradnji nekih podvodnih objekata koji se grade na pontonima ili u zagatima, a zatim sputaju u vodu da bi plutanjem na njoj bili dopremljeni do mjesta gdje se potapaju i trajno polau na prethodno pripremljenu podlogu.

Izgradnja stambenih objekata doputa primjenu veine montanih metoda ali, zbog specifinih zahtijeva u vezi sa dimenzijama elemenata i nainom njihovog povezivanja u jedinstvenu cjelinu trai i sustavni pristup koji treba osigurati: Modularnu koordinaciju u smislu standarda rastera; Tipizaciju elemenata u cilju smanjenja broja razliitih tipova; Otvorenost sustava u smislu stvaranja mogunosti da se elementi mogu spajati, kako meusobno tako i sa elementima, drugih sustava, u brojne funkcionalne cjeline; Zaokruenost proizvodnje kao uvjet da se smanji improviziranje rjeenja fasade, pregradnih zidova, instalacijskih ahti i slinog; Cjelokupnost sustava u smislu osiguranja zatvorenog lanca, od odreene projektne dokumentacije, preko organizirane proizvodnje sa preciznom dinamikom isporuke do okupljanja sposobnih izvoaa za brojne zanatske i instalaterske radove ija je vrijednost u stambenoj izgradnji dva puta vea od prefabricirane i montirane konstrukcije.

Razlikuju se dva osnovna sustava gradnje: skeletni sustav, i panelni sustav.

Organizacija izvoenja montanih radova

Skeletni sustav bazira na viekatnim dijelovima ukruenim posebnim platnima za prijem vertikalnih sila. To su lake konstrukcije posebno pogodne za poslovne objekte, jer dozvoljavaju punu slobodu u oblikovanju unutranjeg prostora (laki zidovi). Meukatna konstrukcija je od tipskih ploastih nosaa. U ovisnosti od veliine prefabriciranih nosaa razlikuju se sitno - panelni i krupno - panelni sustav. Krupno - panelni sustav sa noseim zidovima paralelenim sa fasadom ini najrasprostranjeniju varijantu panelnog sustava, a daje, uz pomo krutog stepenine jezgre i liftovskog okna, stabilne viekatne graevine. Organizacija izvoenja montanih radova Svaki projekt organizacije i tehnologije graenja sadri i detaljnu analizu potreba u radnoj snazi, materijalu i mehanizaciji za glavne vrste radova, kao i ostale analize neophodne radi utvrivanja dinamike odvijanja radova, optimalnog izbora graevinske mehanizacije itd., zakljuno sa prikazom same organizacije gradilita i raspodjelom radnih zadataka unutar predloene strukture rukovodioca izvoenjem radova. Iako spadaju u grupu glavnih radova montani radovi, svojom kompleksnou i znaajem za uspjenost zavretka projekta, nameu potrebu cjelovitog prikaza postupaka i neophodnih mjera od ije primjene zavisi njihovo efikasno i sigurno izvoenje. Kao dio tehnike dokumentacije projekat o izvoenju montanih radova sadri opise tehnol ogije rada, numeriku kontrolu stabilnosti nosaa i strojeva u toku rada, grafike priloge i drugo. Projekt sadri sljedee cjeline: Tehniki opis izvoenja montanih radova sa osvrtom na analizu svojstava konstrukcijskog sustava, Tabelarni pregled montanih nosaa Provjeru nosivosti prefabriciranih elemenata za statike utjecaje, u svakoj fazi proizvodnje, transporta i montae, Dokaz nosivosti usvojenih sredstava za montane radove, Sastav radne brigade za montane radove sa preciznim opisom radn ih zadataka, Spisak pribora i opreme za montau sa proraunom njihove nosivosti i dokazom koeficijenta sigurnosti, kao i detaljima za izradu nestandardnih dijelova, Plan primjene mjera higijensko - tehnike zatite sa planovi ma pomonih i radnih skela, kao i opisom rada na montai svake vrste nosaa, Shemu odlaganja nosaa sa unijetim oznakama pozicije nosaa i broja nosaa (za sluaj vie nosaa odloenih u paketu) i prikazom redosljeda montae po fazama rada i vrstama nosaa i Ostale priloge koji blie odreuju neke od navedenih stavki.

Posebno vaan grafiki prilog je shema montae nosaa s obzirom da daje sumarni prikaz frontova rada, primjenjene mehanizacije, poloajem stojnih toaka dizalica i naznakom duina dohvata za grupe nosaa itd. Pri projektiranju redoslijeda montae elemenata treba voditi rauna i o tome: Da montirani dio konstrukcije bude u statiki i dinamiki stabilnoj konfiguraciji, Da usvojeni redosljed montae osigurava kontinuirano odvijanje radova sa priblino istim reimom rada (laka, srednja, teka montaa), i Da se montaom nosaa otvara to je mogue vei front rada drugim grupama radova, kako bi paralelizacija proizvodnih procesa bila to vea.

Shema montae je sloen crte na kojem, u osnovi i karakteristinim presjecima, treba prikazati izmeu ostalih sadraja i: Dispoziciju gradilinih puteva sa naznakom trajektorija kretanja transportnih sredstava do privremenih deponija, odnosno do mjesta montae dopremljenih elemenata,

Dispoziciju susjednih objekata sa oznaenim visinskim kotama i udaljenou od dizalice kada je ona u radnom poloaju, Os objekta koja se montira sa osnovnim kotnim linijama (kod objekata na stepenasto zasjeenim terenima neophodne su i visinske kote, pa samim tim i oznake veliine uspona du transportni h puteva), Oznake redoslijeda montae sa karakteristinim shemama zahvaanja jednog ili vie nosaa na svakoj od tipinih stojnih toaka dizalice (redoslijed stojnih taaka du trajektorije kretanja dizalice i redoslijed montae na tipinim tokama).

Potrebno je naglasiti da se u esto skuenim gradilinim uvjetima javlja problem kvalitetnog rjeavanja gradilinih puteva, kako sa stanovita neophodne irine tako i sa stanovita minimalnih radijusa krivine. Mnoge nosae, duine L = 15 - 20 m, transportiraju posebna vozila koja zahtijevaju adekvatne radijuse krivina. Ukoliko je tako jednostavnije i jeftinije kretanje ovih vozila treba organizirati du trasa sa kvalitet no zbijenom podlogom. Projektiranje sheme ureenja gradilita treba staviti u funkciju izvoenja montanih radova kako bi poloaj ulaza i izlaza gradilita omoguavali to laku manipulaciju vozilima. Kod ucrtavanja nosaa, u fazi odlaganja, treba obratiti panju na ostavljanje dovoljnog prostora kako bi dizalica (locirana iznad stojne toke) mogla izvriti pravilno stabiliziranje. Kod srednje i teke montae nuno je montiranje (kod zglobnih stabilizatora na preklop) ili isputanje (hidraulinim putem) krakova za stabilizaciju stroja pri radu. Vee dizalice imaju u svom "priboru" i podmetae za oslonce ispod krajeva stabilizatora u vidu armirano - betonskih ploa ili rotilja od monih drvenih greda, preko kojih se optereenje smanjuje i jednoliko prenosi na tlo. Kako su ovakvi podmetai znaajnih dimenzija treba ih ucrtati u nacrtu pri prostorn oj analizi stojnih toaka.

MONTANO GRAENJE Montano graenje smije se izvoditi iskljuivo na temelju posebno izraenog projekta koji izmeu ostaloga sadri i mjere zatite na radu pri svim radovima koji ine montanu gradnju. Montano graenje smije se izvoditi samo uz upotrebu odgovarajuih i za tu svrhu podeenih mehaniziranih transportnih sredstava, kao i ureaja za dizanje, prenoenje i sputanje montanih elemenata. Svaki montani element mora biti na odgovarajui nain vidno obiljeen, a osim te oznake, na elementu mora biti oznaen i datum izrade i teina elementa u kg.