PREVENCIJOM DO ZDRAVLJA

L i j e e n j e

b i l j e m

BESPLATNI PRIMJERAK

UVOD U FITOTERAPIJU

S I L N A

M I L O

A
S

V E L I K

O I

B I L J A ,

K A

A
(Shakespeare, Romeo i Julija, II:3)

Biljke se s punim pravom smatraju najstarijim ljekovitim sredstvima. Znanje o ljekovitosti biljaka prenosilo se s generacije na generaciju, zapisivalo u tzv. LJEKARUAMA, uglavnom se ljubomorno uvalo, esto padalo u zaborav, ali je postalo tako svakodnevno i ope poznato da nikada neemo moi doznati, tko je zapravo otac nekog otkria. Postoji ak miljenje da su neke spoznaje o ljekovitosti biljaka dio naeg GENETSKOG NASLJEA, poput onoga kod npr. psa ili make, koji posve nesvjesno jedu tono odreenu biljku kada se osjeaju loe. Tako je i danas ope prihvaeno da SVI ZNAJU SVE; svi znaju kako i na to neka biljka djeluje, znaju kako se bere, sui i od nje spravlja aj. Naalost, ba zbog takvog stava dogaaju se pogreke koje mogu

dovesti i do ozbiljno naruenog zdravlja. ak i bezazlena kamilica moe tetiti ako je ubrana na zagaenom mjestu, nepravilno suena i loe uvana. Poznati su sluajevi pogoranja upale oka kada se na njega stavio oblog od takve kamilice. Zato su danas u suvremenoj farmaceutskoj industriji razvijene metode biolokog uzgoja ljekovitih biljaka kao i metode stroge kontrole kvalitete uzgojenih, ali i sakupljenih samoniklih biljaka. Takoer, da bi se potvrdila uinkovitost neke biljke, provode se klinika ispitivanja njene djelotvornosti i iskoristivosti. tovie, kako bi otkrili toan mehanizam djelovanja neke biljne supstancije, znanstvenici su razvili i posebne molekularnobioloke ispitne modele. Tako se FITOTERAPIJA, ili lijeenje ljekovitim biljem, u posljednjih 20 godina razvila u

suvremen, racionalan, provjerljiv i dokaziv oblik terapije. Ona ak ima i prednost pred nekim standardnim sredstvima, jer esto uz podjednaku uinkovitost pokazuje znatno manje neeljenih uinaka. Suvremenoj medicini primarno je lijeenje UZROKA bolesti, a ne samo smanjenje i uklanjanje simptoma. U tome joj mogu pomoi prirodna medicina i fitoterapija, koje su oduvijek veu panju poklanjale sprjeavanju nastanka i otklanjanju uzroka bolesti, te na prvo mjesto stavljale jaanje imuniteta i sprjeavanje procesa koji nas ine bolesnima. Tako moemo oekivati da e fitoterapija u skoroj budunosti zauzimati sve znaajnije mjesto u prevenciji bolesti te biti prihvaena kao dodatna pomo ili ak LIJEK kod brojnih bolesti.

UVOD U FITOTERAPIJU

T
U

Prof.dr.sc.

Zdenka Kaloera
Profesorice Kaloera, kao predstojnica Zavoda za farmakognoziju na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu jedan ste od vodeih hrvatskih strunjaka za ljekovito bilje. Moemo li rei da je danas uporaba proizvoda na osnovi ljekovitog bilja u porastu? Uporaba fitoterapeutika u lijeenju ili kao pomona terapija uz upute lijenika ili bez njih u svijetu raste, pa tako i kod nas. Meu mnogobrojnim fitopreparatima koji preplavljuju i nae trite ponekad se nalaze i manje vrijedni proizvodi. To je naalost mogue zbog manjkavosti naih propisa za to podruje. Ipak, veina proizvoda na osnovi ljekovitog bilja zasluuje punu panju, jer su potkrijepljeni mnogobrojnim znanstvenim istraivanjima o djelotvornosti i nekodljivosti, a u pukoj medicini su u stoljetnoj tradicionalnoj uporabi. Suvremena uporaba proizvoda na osnovi ljekovitog bilja danas je toliko rairena da ulazi u podruja za koja se prije dvadesetak godina smatralo da su nedodirljiva za bilje. Za to je dobar primjer uporaba biljne vrste Cimicifuga racemosa u klimakterinim potekoama ili uporaba biljne vrste Serenoa repens (Sabal serrulata) u terapiji dobroudnog poveanja prostate (BPH). Ima li razlike izmeu sintetskih lijekova i prirodnog lijeka koji se upotrebljavaju za istu svrhu? Mnoge biljne vrste, odnosno proizvodi na osnovi ljekovitih biljnih vrsta, probili su se meu prirodne lijekove koji su registrirani i u veini se zemalja propisuju na recept. Jedan takav primjer je Hypericum perforatum, gospina trava. Nema nikakve razlike izmeu tog prirodnog lijeka i uobiajenih lijekova koji se primjenjuju u medicini. Aktivni spojevi su razjanjeni: to su hipericin i u zadnje vrijeme sve vie ispitivani hiperforin. Provedene su brojne klinike studije u usporedbi s drugim

INTERVIEW
zatvora zbog sadraja velike koliine trijeslovina. Koje su osobitosti enjaka? Zbog ega se danas sve vie upotrebljava? I biljne vrste s najstarijom uporabom znanstveno se ispituju, tehnoloki usavravaju. Za enjak je znanstveno dokazano da ima antibakterijsko, antilipidno i trombolitiko djelovanje, da ima utjecaj na snienje krvnog tlaka, stimulira rad jetre i ui. Danas se enjak uzima u obliku kapsula koje sadravaju ajoene, vinilditiine, spojeve koji jo uvijek imaju karakteristino djelovanje enjaka, a miris im je znatno slabijeg intenziteta. Tako je s kapsulama enjaka donekle rijeen problem neugodnog uzimanja.
.

Predstojnica za farmakognoziju Farmaceutskobiokemijskog fakulteta u Zagrebu

rije

STRUNJAKA

antidepresivima, kao to su npr. maprotilin, imipramin. Ispitani su bioraspoloivost djelatnih komponenata kao i mehanizam djelovanja. Lijekovi izraeni na osnovi Hypericum perforatum imaju daleko manje nuspojava od ostalih antidepresiva uobiajenih u terapiji. Isti se primjer moe navesti i za neke druge biljke. Pacijenti vrlo esto biljne proizvode uzimaju sami; kriju li se tu opasnosti ili se oni zaista mogu uzimati bez kontrole? Ljudi su danas skloni samolijeenju to ima svoje opravdanje. No, preparati na osnovi ljekovitog bilja moraju se uzimati s puno panje i uz strogo pridravanje uputa o doziranju, datih bilo od proizvoaa ili od strane ljekarnika kao strune osobe. Kod nas su vrlo esto u uporabi preparati na osnovi npr. vrsta roda Echinacea, koji se upotrebljavaju kao imunostimulansi, odnosno za jaanje obrambenih snaga organizma. Ako se u uporabi Echinacea-proizvoda prekorai propisana doza, umjesto imunostimulativnog uinka dolazi do suprotnog uinka, tj.do imunosupresije. Ni uroloki aj koji sadrava Uvae ursi folium i treba se piti u velikim koliinama, ne smije se piti beskonano dugo, ve jedno odreeno vrijeme dok traju simptomi bolesti, a potom se treba nainiti prekid, jer e doi do jakog

U izradi prirodnih lijekova tei se izoliranim istim supstancijama. Ako se ipak radi o biljnom ekstraktu koji je djelotvoran, koliko se moe imati povjerenja u stabilnost kvalitete takvog proizvoda? Ako se upotrebljava ekstrakt neke biljne vrste, osnovno je da mora biti standardiziran. To je uostalom i jedini nain da analitikim metodama moemo tono odrediti koliinu djelatne supstancije i jainu lijeka. Tako je npr. u proizvodima s glogom njegov ekstrakt standardiziran na odreenu koliinu oligomernih flavonoida i procijanidina, npr. na viteksinramnozid; proizvodi s ginkom koji su registrirani kao prirodni lijek takoer sadravaju ekstrakt standardiziran na odreenu koliinu flavonoida, ginkolida i bilobalida; ekstrakt odoljena (biljni sedativ) moe se standardizirati na valerensku kiselinu, a ekstrakt divljeg kestena na escin. O zahtjevima za standardizaciju brine se ESCOP (European Scientific Cooperative for Phytotherapy) a sve europske zemlje pridravaju se razraenih propisa i preporuka te organizacije.

Poznavanje djelovanja i uporabe ljekovitog bilja neprestano se razvija kao i svaka druga znanost. Posebice je naglasak na ispitivanju uinkovitosti ljekovitog bilja i na klinikim ispitivanjima. U okviru istraivanja i razvoja lijekova danas se intenzivno istrauju ljekovite biljne vrste, tako da nema farmaceutskog kongresa koji u svom radnom dijelu ne sadrava istraivanje vezano za prirodne lijekove. Taj naglasak na ispitivanju uinkovitosti ljekovitog bilja susreemo i kod skupina spojeva za koje mislimo da su ve vrlo istraeni i da imaju svoju standardnu, uhodanu uporabu. Tako se npr. eterina ulja, o kojima se toliko puno zna, ispituju i dalje, ba u smjeru potvrivanja poznatih uinaka, u otkrivanju novih i u proirivanju mogunosti uporabe. Tako se, recimo, ispitivalo lokalno analgetsko djelovanje eterinog ulja paprene metvice. Provedena

klinika istraivanja kod glavobolja, u usporedbi s klasninim analgetikom paracetamolom, pokazala su vrlo dobru uinkovitost eterinog ulja metvice kao analgetika. U posljednje vrijeme sve je vee zanimanje ljudi za samolijeenjem i za aktiviranjem vlastitih obrambenih sustava organizma. Novi nain razmiljanja o zdravlju doveo je do povezivanja medicinskih znanja sa znanou o prehrani. Danas se uveliko ispituju utjecaj i uinkovitost biljnih vrsta koje se koriste u prehrambene svrhe, kao to su npr. soja koja sadrava tvari estrogenog djelovanja, brokula koja sadrava bioflavonoide, nadalje jo uvijek nezaobilazni enjak itd. Ljekovite biljne vrste razliitog su porijekla, razliiti su proizvoai; ima li usklaenosti meu proizvodima?

Preparati koji se nalaze na tritu moraju biti standardizirani. Kvaliteta proizvoda s ljekovitim biljem ovisi o tome iz kojeg je biljnog dijela obavljena ekstrakcija, o nainu ekstrakcije, ali i o kvaliteti uzgajane i samonikle biljke. Mora se tono znati koje djelotvorne sastojke proizvod sadrava i u kojoj koliini. Zbog toga je potrebno zakonski regulirati kvalitetu i primjenu takvih proizvoda. Zbog neusklaenosti zakonskih propisa mogue je proizvode koji su gotovo identini registrirati na razliite naine. U pravilu, vei i ugledni farmaceutski proizvoai imaju potpunije dotjerane proizvode (analitika, standardizacija, testovi stabilnosti), a kvaliteta je uvijek zagarantirana. Za pohvalu je kako se veina hrvatskih proizvoaa trude da postignu i zadre kvalitetu i ugled.

RIJE STRUNJAKA

ginkgo biloba
NAJSTARIJA IV A BILJKA

DRVO KOJE PIE POVIJEST

Najstariji zapisi o ginku potjeu iz Kine s kraja 10. stoljea. Tamo je prije svega bio cijenjen zbog visoke starosti koju moe dosei, ali i kao dokazani lijek protiv mnotva tegoba. Sveto stablo prema budistikom vjerovanju, ginko je stoljeima saen uz hramove u Kini i Japanu. Na Zapadu je taj egzotini udak s Istoka po prvi put spomenut 1712. g. kada

ga je njemaki lijenik, botaniar i putnik u istonu Aziju, Engelberg Kaempfer, opirno opisao u svojim putnim izvjeima Amoenitates exoticae. On je i skovao naziv Ginkgo koji proizlazi iz pogrenog naina pisanja japanskog imena toga slavnog drveta. Prvobitni japanski naziv glasio je gin-kyo, pri emu gin znai srebro, a kyo marelica, te opisuje izgled zrelih sjemenki ginka. Flora magica - arobna biljka - Ginkgo biloba: za gotovo nijednu drugu biljku taj pojam ne

moe biti prikladniji. U umjetnosti istone Azije takvo uvjerenje odraava se ve stoljeima. Motivi ginka kao dekoracijski elementi u arhitekturi te na oblikovanom staklu i nakitu bili su prisutni u umjetnikom obrtu prvo u Japanu, a potom i u Europi. tovanje ginka nastavlja se bez prekida i dalje, te se odraava i u suvremenom spisateljstvu i umjetnosti. Mnoge umjetnike zahvatila je prava ginkomanija, strast prema svemu to je povezano s tim drvetom.

Ginkocel draeje NAZIV SINONIM Ginko - Ginkgo biloba L. GINKGOACEAE Srebrna aprikoza, drvo svjetova, drvo pajeg stopala, lepezasto drvo, hramsko drvo, drvo djedova - unuka, drvo djevojake kose Prirodno - Kina; uzgajan - u itavom svijetu Listovi Flavonoidi, terpenoidi iri krvne ile, smanjuje viskoznost krvi, smanjuje nakupljanje trombocita, poboljava modanu i perifernu cirkulaciju. Kod loe modane i periferne cirkulacije, ateroskleroze, vrtoglavica, zujanja u uima. Visoke peroralne doze mogu uzrokovati smetnje u cirkulaciji krvi, vrtoglavice. sadre ekstrakt listova ginka koji poveava sposobnost koncentracije i pamenja te smanjuje vrtoglavice, glavobolje i umove u uima. Ekstrakt ginka povoljno djeluje i na perifernu cirkulaciju, poboljavajui protonost krvi.

RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE DJELOTVORNE TVARI DJELOVANJE

UPORABA NEELJENA DJELOVANJA

GINKO

U pravilu se ne preporuuje uzimanje aja od ginka, jer on moe sadravati tetnu ginkolnu kiselinu. U kvalitetno pripremljenim ekstraktima ona je odstranjena i samo takav ekstrakt moe se koristiti za izradu pripravaka.
pljanje trombocita i stvaranje krvnih ugruaka te poveava vrstou stijenki krvnih ila.

GINKGO BILOBA

OD SVETOG DRVA DO SUVREMENOG LIJEKA

Recepture s listovima i sjemenkama ginka nalaze se u brojnim kineskim prikazima ljekovitog bilja iz srednjeg vijeka i novijeg vremena. Sjemenke su vaile kao prokuani tonik za poveanje tjelesne i duevne vitalnosti, a i libida. Osim toga je kineska i japanska medicina orasima ginka pripisivala korisno djelovanje na pospjeenje probave te ljekovitost kod bolesti srca i plua, astme, bronhitisa i kalja kao i kod tegoba bubrega i mokranog mjehura. Listovi ginka se u kineskoj narodnoj medicini ve stoljeima primjenjuju protiv astme, bronhitisa, poremeaja cirkulacije i konih bolesti kao i protiv stanja straha, slabosti koncentracije i poremeaja pamenja. Trijumfalni pohod ginka kao svrsishodnog fitofarmaka - biljnog lijeka zapoeo je 50-ih godina 20. stoljea sa znanstvenim ispitivanjem njegovih sastojaka.

Zahvaljujui takvom djelovanju ekstrakata ginka, njegovom redovitom primjenom postie se poboljanje prokrvljenosti razliitih organa, a meu njima i mozga. Na taj se nain, naroito kod starijih osoba, poboljavaju koncentracija i sposobnost pamenja. U klinikim ispitivanjima dokazan je povoljan uinak preparata s ekstraktima ginka na pacijente oboljele od kronine arterijske insuficijencije mozga. Takvi poremeaji se najee oituju nedovoljnom opskrbom glave i mozga krvlju, pa se kod tih pacijenata vrlo esto javljaju vrtoglavice, glavobolje, a i neugodan um u uhu.

nuti da na vrijeme ponemo brinuti za svoje zdravlje, pogotovo znajui da nam na raspolaganju stoje uinkovita prirodna sredstva kojima je mogue ublaiti i usporiti tijek bolesti.

GINKO BUDI NOVE NADE

Nadalje, budui da ekstrakti ginka podupiru neke od aspekata ivanog prijenosa, opravdano je koristiti ih kod izvjesnih oblika starake senilnosti, ukljuujui i rane stadije Alzheimerove bolesti. Brojna ispitivanja pokazuju da njihovom primjenom dolazi do poveanja brzine ivanog prijenosa na razini ivanih stanica kao i do poboljanja mentalnih sposobnosti i pamenja. Veina novijih ispitivanja usmjerena je na novootkrivenu sposobnost ekstrakta ginka u borbi protiv slobodnih radikala koji su izravno ukljueni u proces starenja. Ekstrakti ginka idealna su zatita krvnih ila srca i mozga od njihova razarajueg uinka.

...ALI I ZA NOGE
Poremeena cirkulacija udova, najee nogu, znatno smanjuje kvalitetu ivota i moe biti vrlo neugodna. Kod tzv. intermitentne klaudikacije (sindrom povremenog epanja) uobiajene radnje kao to su ve kratka etnja ili uspon stepenicama, postupno postaju sve tee, a s vremenom i neizvedive. U takvim je sluajevima esto neizbjeno i krajnje rjeenje - kirurki zahvat. Nedavno su objavljeni rezultati klinikog ispitivanja provedenog u Njemakoj, koji su pokazali da primjena ginka kod pacijenata s poremeenom cirkulacijom nogu znatno poveava njihovu fiziku sposobnost. Ispitanici koji su uzimali ginko bili su u mogunosti prehodati gotovo dvostruko veu udaljenost bez pojave bolova, u odnosu na ispitanike koji nisu uzimali nikakve preparate. Sve to bi nas trebalo potak-

ZA MOZAK...
Strunjaci su u novije vrijeme izvrili opsena kemijska i farmakoloka ispitivanja kojima je potpuno razjanjen kemijski sastav i utvreno blagotvorno djelovanje ekstrakta listova ginka na protok krvi, na stijenke krvnih ila i metabolizam u mozgu, a uoila se i njihova antioksidacijska aktivnost. U brojnim klinikim ispitivanjima dokazani su sljedei uinci te dragocjene biljke: ona smanjuje viskoznost i poboljava protonost krvi, sprjeava naku-

Najvanija farmakoloka i klinika ispitivanja pokazala su da se redovitim uzimanjem preparata koji sadre ekstrakte ginka postie: Smanjenje vrtoglavice kod 74% pacijenata Poboljanje kognitivnih funkcija i protoka krvi u mozgu kod starijih osoba s poremeajima pamenja, ali i kod zdravih mlaih osoba Poveanje sposobnosti hoda bez pojave bolova kod osoba s poremeenom cirkulacijom nogu, kao i smanjenje bolova u nogama u mirovanju

Ekstrakt ginka u Njemakoj je registriran kao lijek, i to za sljedea podruja primjene: Simptomatsko lijeenje demencijskih sindroma koje karakteriziraju: poremeaji pamenja i koncentracije, depresivni poremeaji raspoloenja, vrtoglavice i glavobolje Kod sindroma povremenog epanja (intermitentna klaudikacija) koji se javlja uslijed ateroskleroze donjih udova Kod vrtoglavice koja se javlja zbog poremeaja prokrvljenosti ili starou uvjetovanih promjena mozga Kod uma u uima (tinitusa)

Djelotvornost ekstrakta listova ginka kod Alzheimerove bolesti i nekih drugih oblika demencije dokazana je u vie klinikih ispitivanja. Ekstrakt ginka dobio je svoje mjesto i na meunarodnom planu: tako je Svjetska zdrastvena organizacija priznala Ginkgo bilobu kao antidemencijsko sredstvo!

NAJSTARIJA IVA BILJKA

U laboratorijskim ispitivanjima dokazano je BIJELI da ajoen LUK - ljekoviti sastojak enjaka u ljudskim tumorskim stanicama leukemije, potie apoptozu, tj. programiranu smrt tih stanica. Znanstvenici vjeruju da to otkrie objanjava od prije poznato citostatiko djelovanje enjaka.

TKO SE BOJI

luka
JO?
bocita i nastanak krvnih ugruaka te smanjuju viskoznost krvne plazme, ime se olakava protok krvi. itavim nizom klinikih ispitivanja dokazan je i povoljan uinak pripravaka koji sadre ekstrakte enjaka na snienje krvnog tlaka. Pritom je bitno naglasiti da enjak snizuje povieni krvni tlak, dok na normalne vrijednosti krvnog tlaka nema utjecaja. Meutim, kod osoba koje pate od izrazito niskog krvnog tlaka primijeeno je djelovanje enjaka u vidu dodatnog vrlo blagog sniavanja njegovih vrijednosti. Stoga niskotlakaima preporuujemo oprez kod konzumiranja bijelog luka ili proizvoda s ekstraktom te biljke. Bijeli luk povoljno utjee i na na imunoloki sustav te poveava otpornost prema infekcijama. Svojim antioksidacijskim djelovanjem sprjeava nastanak slobodnih radikala i podrava zatitne tjelesne mehanizme koji razgrauju slobodne radikale. Takoer stimulira jetrene enzime koji slue kao istai otrova. enjak nema neeljenih djelovanja, ali ga teko podnose bolesnici koji imaju viak eluanog soka. Suvremena tehnologija je i tom problemu stala na kraj. Preparati s uljem bijelog luka u obliku kapsula sadre standardiziranu koliinu djelotvornih sastojaka. Takav tehnoloki oblik garantira i osigurava uinak, bez neugodnog mirisa.

ENJAK TIJEKOM POVIJESTI

Bijeli luk ili enjak (Allium sativum) jo je od davnina cijenjen i kao lijek i kao zain. Povijest njegove uporabe vrlo je bogata i see daleko u prolost. Nai su preci vjerovali da enjak tjera zle demone i titi od zmijskih ugriza. Bijeli luk se spominje u Bibliji i u Talmudu, egipatskim hijeroglifima i u zapisima iz doba Rimskog carstva. U antiko doba enjak nisu smjeli jesti sveenici ili oni koji su se htjeli obratiti Bogu. Vonj enjaka nije naime bio dolian nekome tko eli stupiti u doticaj s Bogom. Taj je obiaj poznat i u dananjoj Indiji. Tradicija nas ui da enjak uspjeno unitava bakterije, viruse i gljivice. Tijekom povijesti se koristio kao zain koji unitava ili usporava rast bakterija i gljivica koje uzrokuju kvarenje hrane. Njegovo izvanredno antibakterijsko djelovanje spominje 1858. godine u svojim spisima i otac suvremene mikrobiologije Louis Pasteur.

MNOGOSTRUKI UINCI NA KRVNE ILE

Tijekom povijesti bilo je najpoznatije i najznaajnije antibakterijsko djelovanje enjaka. Danas se njegova uloga oituje primarno u djelovanju na krv i krvne ile. Tako kod trajne uporabe bijeli luk snizuje vrijednosti triglicerida i ukupni kolesterol u krvi za 10-30 % (ovisno o provedenom ispitivanju). Pri tome sprjeava djelovanje slobodnih radikala na LDL kolesterol, koje je izrazito tetno za zdravlje, a povisuje zatitni HDL kolesterol. Na taj nain enjak sprjeava nastanak aterosklerotskog zadebljanja (plaka) na stijenci arterija, a u nekim sluajevima moe smanjiti i veliinu ve nastalog zadebljanja. To su dokazale i brojne znanstvene studije, a poznato je i da su narodi koji u prehrani esto koriste enjak manje podloni bolestima krvnih ila, osobito aterosklerozi. enjak pokazuje i niz daljnjih povoljnih djelovanja na krv i krvne ile. Njegovi ekstrakti sprjeavaju nakupljanje krvnih ploica - trom-

TAJNA JE U MIRISU
Danas znamo da je enjak veliki zatitnik zdravlja, ali su upravo njegovi djelotvorni sastojci, tj. alicin i iz njega nastali spojevi odgovorni za taj karakteristian, mnogima odbojan miris. To je i razlog zbog ega ga se u sirovom obliku ne jede vie i ee. Miris enjaka teko se uinkovito prekriva, pa se vonj esto osjeti i nakon nekoliko sati. Osoba s takvim parfemom nije poeljna u drutvu, a o intimnom druenju da i ne govorimo...

NAZIV SINONIM RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE DJELOTVORNE TVARI

enjak - Allium sativum L. LILIACEAE Bijeli luk iroko uzgajana biljka. Lukovica Eterino ulje (aliin, vinilditiin), vitamini (A, B1, B2) i mineralne tvari Antibakterijsko, protiv gljivica, sprjeava nakupljanje trombocita, sniava poviene vrijednosti masnoa u krvi, snizuje povieni krvni tlak, poveava otpornost prema infekcijama. Kod prevencije ateroskleroze, kod povienog tlaka, kod povienih vrijednosti masnoa u krvi. Rijetke eluano-crijevne tegobe, alergijske reakcije. Antisklerin kapsule sadre ulje bijelog luka, vitamin E i lecitin, koji povoljno djeluju na snienje krvnog tlaka i poviene vrijednosti masnoa u krvi. Uz to poboljavaju protonost krvi te viestruko pridonose zatiti modanih funkcija.

DJELOVANJE

UPORABA NEELJENA DJELOVANJA

ENJAK

Popratno djelovanje sibirskog ginsenga OPREZ! na povienje krvnog tlaka mogu Preparate ginsenga dobro iskoristiti osobe s niskim ne trebaju uzimati tlakom, te tako ublaiti brojne osobe s visokim neugodne tegobe od kojih zbog krvnim tlakom. toga pate.

SIBIRSKI GINSENG

UDESNA OKREPA KOD UMORA I STRESA

sibirski ginseng
PROLOST I SADANJOST
Sibirski ginseng dalji je roak daleko popularnijeg azijskog ginsenga. Zbog opasnog, dugog trnja poznat je takoer i pod nazivom ne diraj me ili vraji grm. Razliiti pripravci te biljke ve se od davnina koriste u tradicionalnoj medicini Rusije i Kine, za odravanje i aktiviranje obrambenih sposobnosti organizma. U Rusiji su stanovnici tajge oduvijek koristili sibirski ginseng za poveanje izdrljivosti, pa time i kvalitete ivota, te za suzbijanje infekcija. Suvremena medicinska znanost upoznala je sibirski ginseng zahvaljujui znanstvenim ispitivanjima koja su 1950. godine zapoela u bivem Sovjetskom savezu. Brojnim opsenim kemijskim i farmakolokim ispitivanjima razjanjen je kemijski sastav djelatnih tvari u biljci te njihovo adaptogeno djelovanje na imunoloki sustav i metabolizam tvari u mozgu.

Adaptogeni su tvari koje olakavaju prilagodbu organizma na razliite promjene i utjecaje okoline.

stvena ispitivanja povezuju upotrebu sibirskog ginsenga s korisnim farmakolokim uincima kod ateroskleroze, depresije, dijabetesa, edema...

BILJKA S POSEBNIM MOIMA

Termin koji se uz stres najee povezuje sa sibirskim ginsengom svakako je i umor. Umor je vrlo est simptom velikog broja poremeaja zdravlja, te je potrebna temeljita medicinska procjena pacijenta koji se ali na problem umora. Kako za njega ni slubena medicina ponekad ne moe pronai primjereno objanjenje, esto e ga svrstati u psiholoke probleme. Upravo tu mogu biljni pripravci biti od velike pomoi. Vjerojatno niti jedna druga biljka nema tako dugu i uspjenu povijest u rjeavanju takvih problema kao sibirski ginseng. Sibirski ginseng je zahvaljujui svom nespecifinom djelovanju na fizike i intelektualne mogunosti, borac protiv umora i stresa. Znanstvenici Instituta za bioloke aktivne tvari Ruske akademije znanosti dokazali su da ekstrakt sibirskog ginsenga moe poveati snagu,

Stres je duevno ili tjelesno preoptereenje organizma. Ukoliko stanje stresa potraje dulje vrijeme, mehanizmi prilagodbe se iscrpljuju, organizam postaje neotporan, dolazi do umora i iscrpljenosti te razvoja razliitih bolesti.
izdrljivost i koncentraciju. Ispitivanja provedena na 1500 sportaa pokazala su iznenaujue uinke. Svi sportai postigli su bolje rezultate i pokazali bolje reflekse i izdrljivost, to govori da sibirski ginseng dovodi do poveanja psihikih i fizikih sposobnosti. Otkrie o djelovanju ekstrakta sibirskog ginsenga kao poticajne supstancije dovelo je do njegove upotrebe u sportskoj medicini. Treba takoer spomenuti da preparate s ekstraktom sibirskog ginsenga ne koriste samo sportai, nego i astronauti, piloti, vojnici, planinari, vozai kamiona te radnici na napornim poslovima ili u osobito tekim uvjetima rada.

POTICAJ RAVNOTEI
Tradicionalno se u opisu ginsenga koristi izraz adaptogen, jer ekstrakti biljke pomau tjelesnoj prilagodbi (adaptaciji) na stres. Adaptogeno djelovanje ekstrakta sibirskog ginsenga pokazalo se korisnim i kod meteoropata osoba koje su osjetljive na vemenske promjene. Iskustva iz tradicionalne medicine upuuju na njegovo povoljno djelovanje na regulaciju niskog tlaka. Poslije ernobilske katastrofe, mnogi ruski i ukrajinski graani koristili su sibirski ginseng za suzbijanje utjecaja radijacije. Novija znan-

NAZIV

Sibirski ginseng - Eleutherococcus senticosus ARALIACEAE Vraji grm Rusija Korijen Triterpenski saponini, eleuterozidi, lignani Adaptogeno Za poboljanje tjelesne i psihike kondicije, kod umora i stresa. Moe povisiti krvni tlak.

Vigopan draeje sadre ekstrakte sibirskog ginsenga, koji djeluju prirodno vitalizirajue, mobiliziraju obrambene snage u ovjejem tijelu i jaaju cijeli organizam. Vigopan draeje djeluju poticajno kod umora, velikih psihikih napora, kod stresa, osjeaja slabosti i kod poputanja koncentracije.

SINONIM RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE

DJELOTVORNE TVARI DJELOVANJE UPORABA

NEELJENA DJELOVANJA

SIBIRSKI GINSENG

divlji kesten
DOBROBIT ZA VENE, ALI I TOTA VIE

MALO POVIJESTI I PUKE MEDICINE

Ova je ve odavna poznata i u pukoj medicini neizostavna biljka tijekom 16. stoljea rasprostranjena kao ukrasno drvo u parkovima i alejama brojnih europskih gradova. ini se da je samo u Grkoj, Makedoniji, Albaniji i Bugarskoj divlji kesten autohtona biljna vrsta. Jedno drugo drvo, tzv. pitomi kesten ima sjemenke sline divljem kestenu, ali te dvije biljke uope nisu botaniki srodne. Ispravnije bi zapravo bilo pitomi kesten (koji raste kao

umsko drvo ) nazvati divljim, a divlji (koji je poznatiji kao ukrasno drvo) zvati pitomim. Za razliku od pitomog kestena, u ijim smo finim slasticama zasigurno svi uivali, sjemenke divljeg kestena vrlo su gorke i zapravo nejestive. Ipak, mnogi su ih narodi u povijesti, zbog bogato sadranog kroba, podvrgavali najrazliitijim postupcima oslobaanja od toksinih spojeva, ne bi li im posluile za jelo. Tako su - tvrde neki izvori - ameriki Indijanci lagano prili te sjemenke, zatim ih rezali na tanke ploke, stavljali u platnene vree te ih nekoliko dana ispirali u rijeci.

U pukoj medicini kora divljeg kestena upotrebljavala se kod proljeva, kalja i groznice te kao diuretik i tonik. Smatralo se da pripravci od divljeg kestena smanjuju bol i upalne procese kod reumatizma, a upotrebljavali su se i za zaustavljanje krvarenja te bre zacjeljivanje rana. Oblog od sjemenki lokalno se koristio kod upalnih promjena i raka koe. Cvjetovi su svoj blagotvoran uinak pokazivali kod reumatskih bolesti i neuralgija. Naravno, i najpoznatija primjena ekstrakta sjemenki divljeg kestena, tj. lijeenje proirenih (varikoznih) vena, ima svoje korijene u pukoj

NAZIV SINONIM RASPROSTRANJENOST

LJEKOVITI DIO BILJKE DJELOTVORNE TVARI DJELOVANJE UPORABA

NEELJENA DJELOVANJA

Divlji kesten - Aesculus hippocastanum L. HIPPOCASTANACEAE Prirodno - jugozapadna Azija; uzgajan - Europa, Sjeverna Amerika Sjemenke, cvijet i list. Triterpenski saponini, flavonoidi Antiedematozno, venotonizirajue. Kod proirenih vena kao i kod ostalih smetnji uslijed oboljenja vena (grevi u listovima, bolovi, svrbe, otekline), hemoroida. Moe nadraiti sluznicu eluca i crijeva.

DIVLJI KESTEN

info

PLUS

HELJDA Fagopyrum esculentum Moench., Polygonaceae

DIVLJI KESTEN, HELJDA, VINOVA LOZA

Zasigurno je najdjelotvornija supstancija koju sadri ekstrakt sjemenki divljeg kestena smjesa saponina nazvana escin. Escin dokazano potie vensku cirkulaciju i tonizira stijenke vena, ime stimulira povratak krvi u srce (to je i primarna uloga vena). Stijenke vena su, po svojoj strukturi, slabije od arterija te starenjem, ali i zbog uvjeta rada i ivota (dugotrajno stajanje, trudnoa) gube svoju elastinost i funkcionalnost. Supstancije poput escina jaaju tonus njihovih stijenki, to je vrlo vano, jer rairene i neelastine vene mogu postati varikozne i dovesti do mnogih drugih komplikacija (tromboza, tromboflebitis, hemoroidi - proirenje vena analnog podruja).
.

Iako se najee spominje uz itarice, ova biljka spada, botaniki gledano, meu zeljasto povre. Porijeklom je iz sredinje Azije, a u Europu je stigla s kriarima. Danas se najee uzgaja u Rusiji. Njeno zrno i brano koriste se za pripremu raznih gastronomskih specijaliteta (heljdina kaa, juhe, posebne vrste kruha i peciva), a mnogi je smatraju ukusnijom i hranjivijom od rie. Bogata je ugljikohidratima, bjelanevinama, nezasienim masnim kiselinama (tzv. dobrim masnoama), bioflavonoidima (zatitnicima kapilara), a od minerala sadri kalij, fosfor, kalcij, eljezo, magnezij, natrij i bakar. Po vitaminskom sastavu slina je itaricama, to znai da je izdaan izvor vitamina B skupine, posebno niacina (vitamin B3) koji je vaan za stanino disanje. Zrna heljde su lako probavljiva, pa je stoga ta biljka dobra u prehrani djece, starijih osoba te onih s probavnim tegobama, a i dijabetiarima se preporuuje uvrstiti heljdu u svoj jelovnik. Listovi heljde nejestivi su zbog figopirina koji moe izazvati fotosenzibilizaciju, no sadre i 1 do 5% glikozida rutina. Rutin poveava otpornost i smanjuje krhkost kapilara te normalizira njihovu propusnost. titi od nastanka edema te ima profilaktiku ulogu kod oboljenja vena. medicini. Danas, nakon brojnih znanstvenih provjera, preparati na bazi divljeg kestena s velikim se uspjehom koriste u prevenciji i lijeenju bolesti vena i poremeaja venske cirkulacije. ESCIN - POGONSKA SNAGA DIVLJEG KESTENA Sjemenke, kora i cvijet (Hippocastani semen, cortex et flos) dijelovi su divljeg kestena koji se najee sakupljaju zbog razliitih povoljnih i korisnih uinaka njihovih aktivnih supstancija.

info
VINOVA LOZA Vitis vinifera L., Vitaceae Da li ste ikad paljivije pogledali kovanicu od 2 lipe i moda se zapitali odakle potjee biljka prikazana na njoj? Koja su joj svojstva i daje li nam ona neto vie od svojih slatkih plodova i omiljenih vina? Prirodno stanite vinove loze je Mala Azija, a kultivirana je i rasprostranjena diljem sjeverne hemisfere. Suze, odnosno sok te biljke u pukoj se medicini koristio protiv bubrenih kamenaca, ekcema, krvarenja u probavnom traktu, hemoroida, menstrualnih tegoba, oboljenja jetre, a nerijetko i u obliku kapi za oi. Lie je bogato trijeslovinama koje djeluju adstringentno te flavonoidima kao i tvarima koji tite kapilare i djeluju hemostatski (zaustavljaju krvarenje). Vinova loza pomae kod problema s umornim i tekim nogama (proirene vene) te djeluje kao tonik za itav organizam. Suhi plodovi koriste se kao laksativ i stomahik (sredstvo protiv parazita), a puka medicina biljei njegovu primjenu i kod kalja, promuklosti i grlobolje. Sjemenke sadre 6-20% ulja koje je bogato nezasienim masnim kiselinama te imaju pozitivan uinak kod sniavanja povienih vrijednosti kolesterola u krvi. Slatki grozdovi vinove loze neizostavan su dio mnogih detoksikacijskih i redukcijskih dijeta.

PLUS

Utvreno je i antiedematozno djelovanje escina te se pokazalo da on smanjuje nastanak edema (oteklina ispunjena tekuinom) koji je posljedica neke traume (sportske ozljede, ozljede glave, operativni zahvati). Istraivanja su pokazala da escin ima i izrazito jako protuupalno djelovanje te da poveava vrstou i smanjuje propusnost sitnih krvnih ilica kapilara. Lokalna primjena pripravaka s escinom (gel) kod uganua zglobova kao i kod problema s venama, vrlo je popularna diljem Europe. Najbolji se uinci postiu primjenom ekstrakata divljeg kestena u obliku kapsula u kombinaciji s lokalnom primjenom izvana. Ekstrakt divljeg kestena sadri i flavonoide koji sprjeavaju sljepljivanje trombocita te stoga predstavljaju zatitni faktor kod tromboze. I TO NIJE SVE Sjemenke divljeg kestena koriste se i za dobivanje kroba, iz kojeg se nakon njegove pretvorbe u eer i fermentacije eera moe dobiti alkohol ili mlijena kiselina. Saponin izoliran iz sjemenki moe se koristiti za pranje i njegu kose te za pjenuave rastvore u aparatima za gaenje poara. Masno ulje (Oleum Hippocastani) koje se dobiva iz ljuske sjemena ili kao nusproizvod prilikom proizvodnje kroba ili alkohola, koristi se u sapunskoj industriji.
.

Rezultati nekoliko ispitivanja provedenih s ekstraktom divljeg kestena pokazali su znatno poboljanje subjektivnog stanja ispitanika za ak 85%! Praen je niz simptoma koji se javljaju kod poremeaja venske cirkulacije nogu: umor, otok, trnci, spontani bolovi, noni grevi.
Veneton kapsule ujedinjuju povoljno djelovanje ekstrakata divljeg kestena i rutozida. Time pomau kod sprjeavanja pojave proirenih vena (i hemoroida) i njihovih upala. Smanjuju oteenost, bol, greve, teinu, trnce te pojavu kapilara na nogama. PHYTOTHERAPIE, 1995.; PITTLER, 1998. Veneton gel uz ekstrakt divljeg kestena sadri i ekstrakte vinove loze, heljde, matinjaka te mentol. Time prua izrazito olakanje i brzo osvjeenje tekim, umornim, oteenim i bolnim nogama. Ugodno mirie, lagano se razmazuje, ne masti i ne boji kou niti odjeu.

Proirene vene glavni su imbenik rizika za razvoj tromboze dubokih vena, a upotreba preparata na bazi divljeg kestena u prevenciji kao i u samom lijeenju oboljelih vena ima dokazano povoljan uinak.

DOBROBIT ZA VENE

SNAGA ZA SRCE
OKRJEPA ZA KRALJEVE
Neke se biljke mogu pohvaliti povijeu koja see do starog Egipta i antike. Glog meutim ne spada meu njih. Prvi zapisi o glogovom cvijetu potjeu s poetka 14. stoljea, a neto kasnije je zapisano da je sirup od plodova gloga pruao okrjepu i jednom kralju. Bio je to francuski kralj Henrik IV. koji ga je pio po preporuci svoga osobnog lijenika. Nakon tog vremena postoje tek neke spoznaje o glogu, kao npr. da su se topli oblozi od glogova aja stavljali na oboljela mjesta sa svrhom da odagnaju bol. Glog se preporuivao i kao prokuano sredstvo protiv starenja. Znakovito je da se upotrebljavao za vrlo ogranien broj tegoba i nikada nije postao lijekom za sve i sva, poput brojnih drugih biljaka. Tek su u 19. stoljeu francuski i engleski lijenici u glogu otkrili jednu od najvrednijih ljekovitih biljaka za srce te poblie istraili i potvrdili njegovu upotrebu kao sredstva protiv sranih tegoba. Homeopatska medicina mu je takoer dala veliku vanost na tom podruju. Zahvaljujui njegovoj uspjenoj primjeni u praksi tijekom protekla dva stoljea te klinikim ispitivanjima gloga kao potencijalnog lijeka kao i njegovoj relativnoj nekodljivosti, otvorena je nova stranica primjene gloga u prevenciji i lijeenju odreenih sranih bolesti.
.

crveni glog

dana, uvijek pazei da doza bude tono odreena i da se pije dovoljno dugo vremena. Kada se krenulo u ozbiljna klinika ispitivanja, sva ta iskustva puke medicine bila su potvrena. Glog zaista poveava snagu sranog miia, poboljava provodljivost impulsa, smiruje lupanje srca. tovie, utvreno je i kod kojih bolesti i poremeaja pripravci gloga postiu najbolje rezultate. Starako srce koje je poelo poputati najzahvalnije e biti glogu na njegovoj podrci, ali i mlaa, nervozna srca uspjenih managera rado e prihvatiti njegovu pomo. Simptomi angine pektoris te poremeaji ritma sranog miia kao i poveanje krvnog tlaka koje ih esto prati, mogu se ublaiti lijekovima s ekstraktom gloga.

VANA JE DOZA
I suvremena medicina i farmacija strogo odreuju doze i oblik ekstrakata gloga koji se smiju primjenjivati. Odreene su i ispitane djelatne tvari gloga, meu kojima su najvaniji flavonoidi, procijanidini, saponini... Upravo se na pojedine flavonoide i vri standardizacija ekstrakta kako bi uvijek mogli sa sigurnou rei koja koliina djelatne tvari je u lijeku prisutna. Uoena je i uloga procijanidina. On ima antioksidacijsko djelovanje, prevenira nastanak ateroskleroze, sprjeava nakupljanje i sljepljivanje krvnih ploica te stvaranje tromba.

ZATO GA SRCE VOLI

Djelovanje gloga na srce je viestruko. U pukoj medicini govorilo se da glog jaa srce, smanjuje lupanje srca i pritisak u prsima, ali da donosi i smirenje razdraljivim, nervoznim osobama. Posebno je blagotvoran kod starog, slabog srca. Koristio se aj pripravljen od cvjetova i listova, koji se spremao ujutro i pio tijekom

NAZIV

SINONIM RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE DJELOTVORNE TVARI DJELOVANJE UPORABA NEELJENA DJELOVANJA

Bijeli glog - Crataegus monogyna Jacq., Crveni glog - Crataegus oxyacantha = Crataegus laevigata DC. - ROSACEAE Europa, sjeverna Afrika, jugozapadna Azija, prelazi u sjevernu Ameriku. Cvjetovi i listovi. Flavonoidi (hiperozid, viteksin-4-ramnozid, rutin), procijanidini. iri koronarne krvne ile, poveava aktivnost srca. Kod poremeaja sranog ritma, starakog srca, nakon infarkta. Nisu poznata.

Kardalept kapsule na prirodan nain usklauju rad srca i djeluju psihostimulirajue. Ekstrakt cvjetova i listova gloga jaa stijenke krvnih ila, poboljava prokrvljenost te usklauje ritam sranog miia. Valepotrijati iz korijena odoljena putem neurovegetativnog sustava djeluju na stabilizaciju sranog ritma. Kardalept kapsule naroito se preporuuju kod osjeaja tjeskobe te sranog nemira i slabosti.

10

CRVENI GLOG

VALERIJANA,

HMELJ, CITRONELA

odoljen valerijana
ILI ZDRAVLJE AK I U IMENU
MALO POVIJESTI...
Odoljen, valerijana, macina trava ili kozli, samo su neka od imena te biljke koja se zbog svog ljekovitog djelovanja od davnina koristila kod brojnih zdravstvenih tegoba. Stoga su je stari narodi prozvali biljkom koja sve lijei, a tono porijeklo njena imena jo ni danas nije sa sigurnou utvreno. Prema nekim izvorima, ta je biljka dobila ime po Valeriusu koji ju je prvi upotrijebio u lijeenju razliitih bolesti, a drugi izvori pak navode porijeklo imena od latinske rijei valere, to znai biti zdrav. U 14. stoljeu bila je poznata kao amantila, marinella i terdina, a zabiljeen je i jedan zanimljiv recept iz tog doba: Ako zapone tunjava izmeu dvojice mukaraca, samo im dajte napitak od amantile i mir e biti sklopljen istog trena. Grki lijenik Galen upotrebljavao je tu biljku u lijeenju zbog njenih aromatinih i diuretskih svojstava, a cijela dva stoljea (1733.-1936.) odoljen je bio meu est najpropisivanijih lijekova u Americi i Europi.

info
HMELJ
Humulus lupulus L., Cannabaceae

PLUS

Ekstrakt korijena odoljena pokazuje svoje blagotvorno djelovanje u stanjima emocionalne napetosti i tjeskobe, kod poremeaja pamenja i koncentracije. Unosi svojevrsnu ravnoteu u sredinji ivani sustav - pomae smirivanju nervoze i pretjeranog uzbuenja s jedne strane, a s druge pak stimulira i pomae u stanjima velikog umora i psihofizike iscrpljenosti. Osim poznatog sedativnog uinka, odoljen jaa srce, potie krvotok te pomae kod tegoba koje uzrokuje niski krvni tlak.

ini se da je kao povre hmelj bio poznat jo u antikom Rimu. Te vrlo ukusne, mlade, proljetne izdanke, bogate vitaminom C, betakarotenom i kalijem, u Belgiji i Francuskoj smatraju posebnom poslasticom, a na trnicama se prodaju pod imenom asperges vertes (zelene paroge). I Nijemci ih rado jedu, pripremajui ih na razliite naine, kao salatu ili varivo. Ljekoviti dio biljke su enski cvjetovi i ljezdaste ljuske hmelja. Poznato je umirujue djelovanje hmelja koji pospjeuje uvoenje u san kao i samo spavanje. Stoga se nalazi u sastavu mnogih preparata u kombinaciji s drugim biljkama blagog sedativnog uinka. Pomae i kod eluanih smetnji uzrokovanih nervoznim stanjima kao i kod razliitih bolnih greva.

CITRONELA
Cymbopogon nardus L., Poaceae (Gramineae) Prirodno stanite citronele (matinjaka) je jugoistona Azija te juna i centralna Amerika. U tim je krajevima duga tradicija primjene te biljke u pukoj medicini, posebno kod problema s probavom. Destilacijom se iz njezinih listova dobiva eterino ulje ute boje, svjeeg mirisa koji podsjea na miris limuna. Ulje ima antiseptiko i baktericidno djelovanje, a u aromaterapiji se koristi za njegu masne koe. Citronela stimulira probavu i pospjeuje apetit, djeluje kao diuretik (potie izluivanje tekuine) i emenagog (stimulira mjesena krvarenja kod ena). Sniava povienu tjelesnu temperaturu te djeluje kao tonik za itav organizam. U obliku obloga pomae kod migrene i glavobolje. Vrlo esto koristi se u preparatima za osvjeavanje prostorija.

BILJKA KOJA DONOSI SMIRAJ

Odoljen se koristi kod nervoze i smetnji izazvanih nervozom (npr. grevi i bolovi u elucu i crijevima), kod problema s nesanicom te prevelike psihike aktivnosti, napetosti i uznemirenosti. Svojim blagim sedativnim uinkom ublaava nemir i razdraljivost, obnavlja normalan san, skrauje vrijeme potrebno da se zaspi i smanjuje uestalost buenja nou.

Blagi sedativni uinak odoljena potvren je i suvremenim dijagnostikim metodama. Ispitanici koji su uzimali ekstrakt korijena te biljke bre su tonuli u san, rjee su se budili tijekom noi, a ujutro nakon ustajanja nisu se osjeali umorno i omamljeno (to je esta nuspojava lijekova za smirenje i spavanje). Za razliku od lijekova slinog uinka, ekstrakt odoljena ne izaziva ovisnost ni nakon dulje primjene.

NAZIV SINONIM RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE DJELOTVORNE TVARI DJELOVANJE UPORABA NEELJENA DJELOVANJA

Odoljen - Valeriana officinalis L. VALERIANACEAE Valerijana, macina trava Europa, zapadna i srednja Azija, Japan, istoni dio Sjeverne Amerike Podanak s korijenom. Eterino ulje, derivati valerijanske kiseline. Umirujue. Kod nesanica, sranih neuroza, uznemirenosti, straha. Nisu poznata.

Bonisan kapsule sadre paljivo usklaene ekstrakte ljekovitog bilja koji pruaju smirenje i relaksaciju te djeluju protiv nesanice. Ekstrakt hmelja pospjeuje uvoenje u san, a odoljen ga produbljuje i produljuje. Eterino ulje matinjaka djeluje centralno smirujue na ivani sustav.

ODOLJEN ili VALERIJANA

11

JA,

bore,
UVIJEK DJELUJEM.
(lat. Ego Borago semper ago)

OD ANTIKOG DOBA DO SUVREMENE ZNANOSTI

Bore se stoljeima koristio za ublaavanje raznih tegoba ili kao zain hrani. Stari Grci i Rimljani su, na primjer, vjerovali da e ih bore ispuniti hrabrou. Koristili su ga za smirenje nervoznog srca, a zbog njegova blago kiselkastog okusa kao dodatak salati. U toj se upotrebi u nekim dijelovima Mediterana zadrao do dananjih dana. U srednjem vijeku bore se diljem Europe dodavao vinu da bi se odagnali simptomi melankolije . Takav pripravak je djelovao osvjeavajue te se bolesnik osjeao snanijim

i navodno se na taj nain oslobaao tekih, melankolinih misli, pri emu je zasigurno i dobro vino davalo svoj doprinos! Poznavatelji ljekovitih biljaka savjetovali su da se cvjetovi borea koriste u hrani i piu, jer jaaju srce i mozak, potiu prestraene i tune ljude na veselje, te iste krv. Preporuivao se i ljudima optereenim tekim ivotnim situacijama. Ve samo ime borago, koje potjee od staroarapske rijei abo-rab to znai otac znoja, upuuje na djelovanje koje je bilo vrlo cijenjeno u pukoj medicini; poticanje znojenja, naime, znai i bolje oslobaanje tijela od otrova.

Suvremena znanost je traila i pronala dokaze terapijskog djelovanja borea, ali je pri tome otkrila da biljka sadri i odreene tetne tvari. Na sreu, one tijekom postupka dobivanja ulja ostaju otopljene u vodenom dijelu, dok ulje zadrava samo korisne ljekovite tvari. Zato se danas izbjegava upotreba svjee biljke ili aja. Nasuprot tome, ulje borea ostaje i dalje sigurna pomo kod mnogih bolesti, od reumatoidnog artritisa do menstrualnih tegoba i duevnih bolesti. Ulje borea kao i ulje utog nourka sadri gama-linolensku kiselinu (GLA), pri emu je ulje borea njen najbogatiji izvor (u ulju borea ima 2 puta vie GLA nego u ulju nourka).

NAZIV SINONIM RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE DJELOTVORNE TVARI

Bore Borago officinalis L. - BORAGINACEAE Bora, boraina Europa, sjeverna Afrika, Mala Azija Sjemenke, listovi i cvjetovi. Nezasiene masne kiseline (u sjemenkama), mineralne soli. Stabilizacija membrane stanica, sinteza tkivnih hormona, aktivacija metabolizma, posebno metabolizma masti. Kod normalizacije tjelesne teine, predmenstrualnog sindroma, reumatoidnog artritisa. Vrlo rijetko moe uzrokovati nadutost, muninu i glavobolju, to se u pravilu izbjegava upotrebom pripravaka borea u obliku ulja.

DJELOVANJE UPORABA NEELJENA DJELOVANJA

12

BORE

BORE

ZADIVLJUJUA SVESTRANOST
Uoena ljekovitost ulja borea dugo se nije mogla pripisati nekoj odreenoj supstanciji. Tek se suvremenim ispitivanjima uspjelo otkriti sadranu gama-linolensku kiselinu (GLA) i povezati je s djelovanjem borea. Naime, GLA je nuna za stvaranje prostaglandina E1 (PGE1) ije je djelovanje slino hormonima. PGE1 ima protuupalno djelovanje, utjee na metabolizam masti, a moe utjecati na irenje krvnih ila i viskoznost krvi (sprjeava nakupljanje krvnih ploica - trombocita). To upuuje na zakljuak da GLA moe, nakon pretvorbe u PGE1, posvuda u tijelu smiriti upalna stanja, omoguiti normalan metabolizam masnoa koje unosimo putem hrane i pridonijeti opem zdravlju. i minerala. Na osnovi tih saznanja zapoela su i ozbiljna ispitivanja djelovanja ulja borea, tog najbogatijeg prirodnog izvora GLA. Utjecaj GLA na smanjenje tjelesne teine otkriven je posve sluajno. Ispitujui djelovanje ulja borea kod shizofrenije, uoeno je da su svi pacijenti s vikom kilograma smravili, iako nisu bili na dijeti. Pretpostavilo se, a kasnije i potvrdilo, da prostaglandin E1 ima specifinu ulogu u aktiviranju metabolizma masti, ime se mast iz masnih stanica lake oslobaa i pretvara u korisnu tjelesnu energiju. Tako e ulje borea preko svoje gama-linolenske kiseline, koja omoguava stvaranje dovoljne koliine prostanglandina E1, biti dobra podrka u razgradnji masnih naslaga u tijelu. Osim toga, ulje borea nam moe pomoi da snizimo poviene vrijednosti masnoa u krvi i time preveniramo aterosklerozu kao i druge bolesti krvnih ila i srca. Bore se od davnina koristi za smirivanje menstrualnih tegoba. Primjenjuje se i danas pri ublaavanju boli i greva, a pogotovo za smanjenje bolne napetosti prsiju koju ene osjeaju prije menstruacije. Neki ga preporuuju i kod mastopatije. Kod mnogih ena koje pate od predmenstrualnog sindroma (PMS) utvrena je neuobiajeno niska razina GLA u organizmu, pa se stoga od ulja borea s pravom oekuje smirivanje tegoba. Nadalje se pouzdano zna da ulje borea moe znaajno pomoi pri smanjenju boli te ublaavanju jutarnje ukoenosti artritinih zglobova. Ispitivanja pokazuju da bi u tu svrhu trebalo uzimati 1,1- 2,8 g ulja borea na dan tijekom dva mjeseca. Ispitivanja su pokazala da neki bolesnici s upalnim promjenama na koi nemaju normalan metabolizam masnih kiselina, to moe rezultirati nedostatkom GLA. Uzimanje preparata s uljem borea (ili uljem utog nourka) kod atopikog dermatitisa, tj. ekcema, smirilo je upalna arita na koi. Time su simptomi dermatitisa ublaeni: smanjili su se suhoa i ljuskanje koe, a smirio se i najei simptom - svrbe. Treba, meutim, napomenuti da se bore nikako ne smije stavljati lokalno na kou, pogotovo ne na ekcem!

TO SVE BORE MOE...

Poznavajui uinke prostaglandina E 1 i njegovu vezu s gama-linolenskom kiselinom, uinkovitost ulja borea prestaje biti tajnom. Meutim, cijeli niz uzroka moe dovesti do poremeaja pretvorbe GLA u PGE 1 . Tu pretvorbu mogu omesti bolesti, starenje, premali unos biljnih masnoa, povieni eer u krvi i nedovoljan unos pojedinih vitamina

Metabolan kapsule sadre prirodno ulje borea bogato gamalinolenskom kiselinom (GLA) i prirodni vitamin E. Gama-linolenska kiselina iz ulja borea aktivira metabolizam i na taj nain podrava laku razgradnju, tj. otapanje masnih naslaga u tijelu.

Terapijsko djelovanje ulja borea, samog ili u kombinaciji s ribljim uljima, danas se znanstveno ispituje kod mnogih bolesti, kao na primjer kod multiple skleroze, Alzheimerove bolesti, lupusa, u prevenciji komplikacija eerne bolesti, stresa i njime uzrokovanog naglog porasta krvnog tlaka, te jo niza drugih poremeaja. Dobiveni rezultati su ohrabrujui.

Regenerin kapsule sadre prirodno ulje borea bogato gamalinolenskom kiselinom, vitamine B6 i E te cink i magnezij. Kombinacija tih djelotvornih sastojaka preporuuje se kod sprjeavanja, suzbijanja i uklanjanja predmenstrualnih tegoba.

BORE

13

MATE

mate
ZELENO ZLATO INDIJANACA

Rezultati znanstvene studije iz 1999. g. potvrdili su da je mate korisna pomo kod mravljenja, jer potie metabolizam masti!

BILJNA BLAGODAT JUNE AMERIKE

Biljka mate se prvenstveno koristi kao ajni napitak, uglavnom u Argentini, Urugvaju, Paragvaju i junom Brazilu. aj se priprema od suenih listova i debla vremenog drva Ilex paraguariensis. Odatle i naziv za mate paragvajski aj! Prije dolaska Columba u Ameriku tamonji Guarani-Indijanci koristili su biljku mate kao osnovnu namirnicu i osvjeavajui, poticajni napitak. Tako se on u Junoj Americi i danas smatra nacionalnim piem. U mnogim zemljama uvedena je ak i politika poticanja majki, posebno onih u siromanim krajevima, da tu biljku koriste u prehrani svoje kolske djece! Naime, pokazalo se da su mnogi fiziki radnici koji su svakodnevno pili mate aj, sauvali dobro zdravlje i doivjeli duboku starost, unato velikim naporima i slaboj prehrani. Mate osvjeava organizam, smanjuje umor i napetost miia, ublauje stres. Koristi se za jaanje imuniteta, odgaa starenje, a vjeruje se da poveava ljekovitost drugih biljaka ukoliko se uzima zajedno s njima. Tradicionalno se upotrebljava kod poremeaja probavnog sustava, jer potie probavu i kontrolira apetit te isti organizam. Zatvor, akutni ili kronini, moe se uspjeno rijeiti uzimanjem ekstrakta biljke mate. gan, silicij, kao i fosfate, kloridnu kiselinu i klorofil. Moe se zakljuiti da mate sadri praktiki sve tvari neophodne za ivot. Mate takoer sadri i tvar nazvanu matein, koja pripada istoj skupini kemijskih spojeva kao i kofein, ija su nepoeljna svojstva svima poznata. No, matein i kofein imaju sasvim razliito djelovanje. Matein stimulira sredinji ivani sustav, ali za razliku od kofeina ne remeti ciklus spavanja, ak naprotiv - regulira ga i smanjuje osjeaj umora. Bez pretjerivanja se moe rei da je ta junoamerika biljka stekla mnogo oboavatelja diljem svijeta. U Europi je takoer nala svoje mjesto i s pravom stekla naziv zeleno zlato Indijanaca.

Najnovija istraivanja vezana su uz saponine koji su izolirani iz listova biljke mate. Iako je farmakoloko djelovanje saponina ve poznato, prema novijim saznanjima, saponini iz biljke mate potiu i aktiviraju imunoloki sustav!

TO JE INI DJELOTVORNOM
Mate sadri brojne vitamine i minerale: vitamin A, C i E, vitamine B-kompleksa, te minerale magnezij, kalcij, eljezo, natrij, man-

Ispitivanja su pokazala da bi uzimanje ekstrakta biljke mate moglo pridonijeti jaanju antioksidativne obrane organizma od napada slobodnih radikala!

NAZIV RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE DJELOTVORNE TVARI

Mate - Ilex paraguariensis St. Hill. - AQUIFOLIACEAE Juna Amerika Listovi Purinalkaloidi (kofein, teobromin, teofilin), trijeslovine, aromatine tvari. Osvjeavajue, stimulativno, blago diuretino, smanjuje osjeaj gladi. Kod psihikog i tjelesnog umora, kao pomo kod provoenja dijeta. Nisu poznate.

Mate tablete sadre ekstrakt iz listova junoamerike biljke mate. Djelotvorna su pomo kod mravljenja, jer smiruju osjeaj gladi, pospjeuju metabolizam, bre izgaranje masnoa i izluivanje otpadnih tvari. Fermate aj je osvjeavajui napitak koji zahvaljujui kombinaciji biljnih sastojaka (preni listovi biljke mate, sjeme kole i guarane, zvjezdasti ani, listovi paprene metvice, klini i prirodne aromatske tvari) utauje osjeaj ei i gladi, podrava izgaranje kalorija, a zbog sadraja vitamina i minerala sprjeava pojavu umora.

DJELOVANJE

UPORABA

NEELJENA DJELOVANJA

14

MATE

UTI NOURAK

uti nourak
LJEPOTICA NOI

POZNAVALI SU GA INDIJANCI
uti nourak (Oenothera biennis) stigao je iz June Amerike na sjever, na istonu obalu Kanade, gdje je ve bio popularan meu starosjediocima - Indijancima, i to, izmeu ostalog, u lijeenju konih bolesti i iscjeljivanju rana. U Europi se jo u 17. stoljeu rasprostranio uz puteve, uz obale rijeka i po nasipima. I u naim krajevima ponegdje raste uz obale, uz ruevine, na starim zidovima i eljeznikim nasipima. Ta velianstvena biljka ponekad dosee i visinu do dva metra, a svojim je cvjetovima ugodnog mirisa lijep ukras prirodnih vrtova. Zbog poveana pritiska u lapovima i laticama, prekrasni uti cvjetovi otvaraju se tek u mraku i privlae mnoge none kukce. Prije nego to sunce izae, cvijee e uvenuti, ali e ve slijedee veeri novi cvjetovi krasiti biljku. Odatle i narodni naziv uti nourak.

SVESTRANI NOURAK
Nourak ni u medicini ni u narodnim metodama lijeenja dugo nije imao osobitu vanost. Meutim, masno ulje sjemenki te biljke danas je vano kao prirodni izvor esencijalnih, tijelu

prijeko potrebnih nezasienih masnih kiselina: linolne i gama-linolenske kiseline (esto ih spominjemo i kao vitamin F). Ve dugo vremena klinika je medicina usmjerena na prouavanje tih esencijalnih tvari. Nezasiene masne kiseline potrebne su organizmu za izgradnju biolokih membrana i mijelinskih ovojnica ivaca, te nastanak prostaglandina - tkivnih hormona. Ti mali spojevi imaju brojne vane uloge u naem organizmu. Meu prostaglandinima se svojim zatitnim djelovanjem istie prostaglandin E1 (PGE1) koji snizuje krvni tlak, smanjuje mogunost nastanka krvnih ugruaka, podrava imunoloke obrambene reakcije organizma i regulira modane funkcije. Stoga je razumljivo zato nourak, biljku s velikom koliinom linolne i gama-linolenske kiseline koristimo za lijeenje brojnih i raznovrsnih bolesti. Kliniki je dokazan povoljan uinak ulja nourka kod neurodermitisa (atopinog dermatitisa) i reumatoidnog artritisa. Koristi se i kod visokog tlaka te povienog kolesterola, kroninog umora i komplikacija eerne bolesti. Ulje utog nourka pokazalo je povoljno djelovanje u sprjeavanju ili ublaavanju neugodnih simptoma koji se javljaju

prije menstruacije (predmenstrualni sindrom, PMS). ivotni stil i prehrana suvremenog doba ne osiguravaju unos dovoljnih koliina nezasienih masnih kiselina u organizam. Upravo obrnuto, naa je prehrana prebogata zasienim masnim kiselinama i kolesterolom, eerom, rafiniranim biljnim uljima i alkoholom. Stoga ulje utog nourka zasluuje znaajno mjesto kao jedan od najsvestranije primjenjivanih dodataka prehrani!

TO KAE STATISTIKA? Svjetska Zdravstvena Organizacija smatra esencijalne masne kiseline toliko vanima da, prema njezinim prijedlozima, nezasiene masne kiseline trebaju kod odraslih sainjavati 3% na dan unesenih kalorija, a kod dojilja i djece 5%. Ulje dobiveno iz utog nourka sadri 65-80% linolne kiseline, a 8-14% ini gama-linolenska kiselina.

NAZIV SINONIM RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE DJELOTVORNE TVARI

uti nourak - Oenothera biennis L. ONAGRACEAE Dvogodinja pupoljka Velik dio Europe, dio Azije, Sjeverna Amerika. Sjemenke Nezasiene masne kiseline (linolna, gama-linolenska, oleinska). Nezasiene masne kiseline potrebne su za nastanak tkivnih hormona te izgradnju biolokih membrana i mijelinskih ovojnica ivaca. Kod neurodermatitisa i slinih konih promjena, predmenstrualnog sindroma i reumatoidnog artritisa. Vrlo rijetko dolazi do prolaznih probavnih tegoba i glavobolja.

Dermolan kapsule sadre ulje utog nourka bogato gama-linolenskom kiselinom te prirodni vitamin E. Preporuuju se za obnovu suhe, osjetljive i diseboroine koe. Dermolan kapsule imaju nastavak za otvaranje, pa se mogu primijeniti i izvana lokalno na kou.

DJELOVANJE

UPORABA

NEELJENA DJELOVANJA

UTI NOURAK

15

BIJELI LUK

KAKO IZBJEI

probavne
TEGOBE?

oputa glatke miie probavnog trakta te pokazuje blagotvoran uinak kod spazama i kolika, boli u trbuhu, nadutosti, vjetrova te probavnih tegoba povezanih sa stresom. Gorke tvari potiu protok ui i eluanih sokova, poboljavaju tek i probavu. Kamilica regulira peristaltiku u crijevima te se preporuuje kod proljeva i zatvora. Ublaava alergijske reakcije (prirodni antihistaminik) tako da e udisanje njenih para pomoi kod astme, peludne groznice, upale sinusa.

KOMORA, KOROMA ILI SLATKI KOPAR

Foeniculum vulgare Mill., Apiaceae Ova aromatina biljka od najdavnijih je vremena poznata kao zain, povre ili pak lijek. Upotrebljavali su je stari Kinezi, Indijci i Egipani, a prema Galenu, komora su u starom Rimu ulagali u ocat ili slanu vodu i jeli kao povre ili zain. Aromatini zreli plodovi najljekovitiji su dio biljke, a bogati su eterinim uljem. Listovi samoniklog komoraa bogati su vitaminom C i beta-karotenom. Komora djeluje poticajno na pokretljivost crijeva, a u veim koncentracijama moe olakati i crijevne greve. Potpomae rad jetre i ui, potie tek, djeluje protiv nadutosti, greva u crijevima te kod razliitih eluanih tegoba. Eterino ulje (kojeg u plodovima komoraa ima i do 6%) djeluje

antiseptiki (sprjeava razvoj bakterija i na taj nain nastanak raznih upala). Zbog specifinog okusa i mirisa est je sastojak biljnih bombona, guma za vakanje, ali i parfema.

KAMILICA, KAMOMILA ILI TITRICA

Matricaria chamomilla L. (Chamomilla recutita L.), Compositae (Asteraceae) Kamilica je zasigurno jedna od najomiljenijih i najpoznatijih ljekovitih biljaka, pa stoga ne udi to kod mnogih tegoba poseemo upravo za ajem pripremljenim od njenih miriljavih cvjetnih glavica. Cijenili su je jo stari Egipani te je zbog njene ljekovitosti, posebno kod vruice, posvetili ak i bogu Sunca. Kamilica ima spazmolitiko djelovanje -

SIKAVICA, OSLJEBAD ILI ARENA BADELJKA

Silybum marianum (L.) Gaertn., Compositae (Asteraceae) Ova mediteranska biljka jo je iz antikih vremena poznata kao ljekovita. Ljekoviti dio biljke je plod, koji sadri silimarinski kom-

Intestin kapi, u paljivo usklaenim omjerima, sadre eterina ulja japanske metvice, kamilice i komoraa. Djelatne supstancije tih ulja ublaavaju tegobe koje se javljaju kod poremeaja funkcije eluca, crijeva i ui. Preporuuje se kod nadutosti u crijevima, za ublaavanje crijevnih greva te olakavanje probave.

Galogran draeje sadre ekstrakte ploda sikavice, korijena rabarbare i maslaka te ulje paprene metvice. Zahvaljujui paljivo usklaenim ekstraktima ljekovitog bilja, vrijedna su pomo za poticanje funkcija eluca, ui i jetre. Biljni sastojci podupiru rad jetre i tite taj organ od tetnih djelovanja, ime se osigurava bolje izluivanje otpadnih tvari metabolizma.

16

KAKO IZBJEI...

pleks, gorke tvari, taksifolin, eterino ulje. Silimarinski kompleks nositelj je ljekovitih svojstava sikavice - vrlo je djelotvoran u zatiti i obnovi jetre te se preporuuje u svim stanjima njene smanjene ili oteene funkcije (npr. masna jetra, alkoholom promijenjena jetra, jetra oteena hepatitisom ili drugim virusnim bolestima). Osim najpoznatijeg, zatitnog djelovanja na jetru i njen metabolizam, uspjenim se pokazalo i djelovanje te biljke kod bolesti slezene i unog mjehura.

INDIJSKI TRPUTAC
Plantago ovata Forsk., Plantaginaceae Porijeklom je iz Indije, Pakistana i Irana. Ljekovito je sitno sjeme koje nalikuje na buhu, pa otuda i ime - psylla na grkom znai buha. Meu razliitim vrstama trpuca, Plantago ovata odlikuje najvei sadraj sluzi i vrlo dobra sposobnost bubrenja. Upravo ta izuzetna sposobnost bubrenja njegovih sjemenki ini trputac jednim od najboljih sredstava protiv zatvora. Preporuuju se kod neredovite stolice i opstipacije (zatvora), kod ozljeda koe i sluznice u podruju anusa, hemoroida i drugih bolesti koje zahtijevaju polagano pranjenje crijeva, uz meku stolicu. Da je ananas uistinu izvrstan plod otkriveno je ubrzo, jer su ljudi shvatili da prevenira skorbut, bolest koja je kosila mornare na dugim putovanjima zbog nedostatka vitamina C u njihovoj prehrani. Taj niskokalorini plod bez masnoa, osim visokog sadraja vitamina C, izvrstan je izvor i mangana. Sadri i enzim bromelain koji je slian pepsinu (enzim ljudskog tijela koji sudjeluje u probavi bjelanevina), a predstavlja smjesu proteaza i djeluje na probavu bjelanevina.

MASLAAK
Taraxacum officinale Web., Compositae (Asteraceae) Taj dosadni korov koji svakog ljeta zlatnoutom bojom oboji nae livade, nije samo ukusna proljetna salata bogata C vitaminom. Gorke tvari i tvari s enzimatskim djelovanjem, sadrane u listovima, ine ga i biljkom koja ima povoljno djelovanje na rad bubrega, jetre i ui.

SENA ILI TINNEVELLY-SENA

Cassia angustifolia Vahl., Fabaceae (Leguminosae) Budui da se najvie uzgaja i najbolje uspijeva u Indiji, u pokrajini Tinnevelly, tu biljku vrlo esto zovu ba tim imenom. Ljekoviti dio biljke su listovi i plodovi. Senino lie ima slab, ali specifian miris, a okus koji je na poetku sladak, kasnije postaje gorak i ljutkast. Lie sene koristi se kao vrlo djelotvoran laksativ -ono stimulira pokretanje crijeva te se preporuuje kod zatvora. Naalost, moe se koristiti samo kao jednokratna pomo, jer svaka dua primjena vrlo lako izaziva stvaranje ovisnosti. Zbog jakog nadraaja crijeva treba je izbjegavati kod bilo kakve upale u probavnom traktu, kod hemoroida ili proljeva te svakako u trudnoi. Prilikom pripreme aja od lia treba koristiti hladnu vodu, jer se tako izbjegava pojava greva.

PAPAJA
Carica papaya L., Caricaceae Papaja potjee iz Centralne Amerike. Njeno stablo doima se poput divovske trave, budui da nema drvenastog dijela. Papaja obiluje vitaminima A i C, folnom kiselinom te kalcijem. Bogata je i neprobavljivim vlaknima koja pospjeuju i normaliziraju probavu. Iz nezrelog ploda dobiva se enzim papain koji potie probavu bjelanevina. Stoga je vrlo koristan kod smetnji luenja ui i crijevnih sokova, posebno kod smetnji u probavi bjelanevina te kao digestiv kod manjka pepsina.

ANANAS
Ananas comosus (L.) Merr., Bromeliaceae Ovaj simbol dobrodolice i gostoljubivosti otkrio je na svojim putovanjima istraiva i moreplovac Christopher Columbo, kad je, krajem 15-og stoljea, kroio na ameriko tlo.

Maskam biljni aj sadri listove i plodove sene. Koristi se za poticanje rada crijeva te kod akutne i kronine zaepljenosti koja je esto uzrokovana pogrekama u prehrani ili nedostatnim kretanjem.

Digestin tablete - multienzimski koncentrat prirodnog porijekla. Uz ostale dragocjene prirodne enzime sadri i enzime ananasa (bromelain) i papaje (papain) koji djeluju u elucu i crijevima te potiu probavljanje hrane, zaustavljaju procese truljenja i sprjeavaju neugodno nadimanje i podrigivanje.

Normolaks sjemenke u vreicama sadre sjemenke indijskog trpuca. Dobro su podnoljivo i pouzdano sredstvo za uklanjanje kronine zaepljenosti. Preporuuju se svim osobama za regulaciju stolice, bez obzira na dob.

... PROBAVNE TEGOBE?

17

cimicifuga
HORMONI IZ PRIRODE

MALO POVIJESTI...
Cimicifuga, ta graciozna biljka koju krase prekrasni klasasti cvjetovi bijele boje, ve stoljeima svojom ljepotom privlai pozornost ljudi. Ameriki su Indijanci prvi, slutei kako ta ljepota ima i svoju pozadinu, prepoznali njena ljekovita svojstva. Pronali su ih pod zemljom,

skrivena u njenu korijenu i podanku te time, ni ne znajui, otvorili vrata biljnim hormonima u medicini, naroito u lijeenju klimakterijskih tegoba. Taj divlji umski cvijet, koji se danas uzgaja i kao trajnica u mnogim vrtovima, za svoje je prirodno stanite odabrao Sjevernu Ameriku i sjeveroistonu Aziju. Prvi doseljenici u Americi uili su o ljekovitosti

cimicifuge od Algoquin-Indijanaca koji su je tradicionalno koristili kod enskih bolesti, pri pripremi ene za porod te kod uboda zmije (vjerojatno su je zbog toga i zvali crni zmijski korijen). Vremenom se upotreba te biljke proirila, pa se koristila kod raznih osipa, protiv nesanice, vruice, malarije, bolnih i neredovitih menstruacija kao i drugih ginekolokih tegoba.

NAZIV

Cimicifuga - Cimicifuga racemosa RANUNCULACEAE Sjeverna Amerika Korijen i podanak. Triterpenski glikozidi. Kao slab estrogen (enski spolni hormon). Kod klimakterijskih i predmenstrualnih tegoba. Vrlo rijetke su eluane smetnje.

Refemin kapsule sadre ekstrakt biljke Cimicifuga racemosa, koji na vrlo uinkovit prirodan nain pomae kod klimakterijskih i menstrualnih tegoba kao i kod hormonalnih poremeaja. Do smanjenja, pa i povlaenja tegoba dolazi ve nakon 10-15 dana primjene.

RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE

DJELOTVORNE TVARI DJELOVANJE UPORABA NEELJENA DJELOVANJA

18

CIMICIFUGA

CIMICIFUGA

U nekim su indijanskim plemenima kuhali korijen cimicifuge te ga koristili za lijeenje reumatskih bolesti. Botaniari su je prvi puta opisali poetkom 18. stoljea; ubrzo potom dolazi u engleske vrtove te se iri diljem Europe, gdje je sada ea nego u prirodnom stanitu - Americi. Tijekom idueg stoljea prepoznata su i priznata njena ljekovita svojstva, da bi je u 19. stoljeu ameriki lijenici propisivali kao cijenjeni protuupalni lijek kod reumatskih bolesti, lijek za bolne i neredovite menstruacije te za ublaavanje bolova nakon poroda.

cimicifuge pokazuju blago estrogeno djelovanje (oponaaju djelovanje enskih spolnih hormona) te na taj nain ublaavaju klimakterijske tegobe: navale vruine, pojaano znojenje, lupanje srca, razdraljivost, nesanicu, depresiju... Njemaki ginekolozi poeli su je masovno propisivati u lijeenju tih tekoa sredinom 50-ih godina 20. stoljea, primarno kao alternativu hormonskom nadomjesnom lijeenju. Kasnije su brojne studije, u kojima je usporeivano djelovanje cimicifuge u odnosu na sintetske lijekove, pokazale da ona ima pozitivan utjecaj na neurovegetativne i psihike tegobe u klimakteriju (kod ak 80% pacijentica ve nakon 6 do 8 tjedana koritenja), a da pri tome ne izaziva nepoeljne uinke svojstvene hormonima. Zabiljeen je i povoljan utjecaj na somatske smetnje (poboljanje lokalnog vaginalnog nalaza, smanjenje suhoe vaginalne sluznice) kao i postizanje blage i postepene hormonalne ravnotee. Sastojci cimicifuge ne poveavaju rizik od nastanka tumora, pa je sigurnost upotrebe jedna od najveih prednosti preparata koji sadre njen ekstrakt. Ukupni znanstveni dokazi doputaju i mogunost koritenja cimicifuge u prevenciji osteoporoze i karcinoma dojke, a primijeeno je i pojaano djelovanje tamoksifena (lijeka koji se koristi u postoperativnoj terapiji karcinoma dojke) u kombinaciji s tom biljkom. Na buduim je ispitivanjima da potvrde ta zapaanja. Zbog dobrog uinka i izvrsne podnoljivosti, ekstrakt cimicifuge idealno je rjeenje za ene koje ne smiju ili ne ele uzimati hormonsko nadomjesno lijeenje (HNL) kao i za one kojima je, zbog duljeg uzimanja HNL-a, preporuen

prekid takvog oblika lijeenja. Ovaj tradicionalni indijanski lijek za enske bolesti pomae eni u svim razdobljima njena ivota - od prvih, neredovitih i bolnih menstruacija do tegoba koje sa sobom nosi klimakterij. Stoga ne udi to mnogi strunjaci tu biljku za ene smatraju glavnom zvijezdom na prostranom nebu fitoterapije. A njeno vrijeme tek dolazi.

MO HORMONA IZ PRIRODE...
Triterpenski glikozidi (cimicifugozid, cimigenol, aktein i dr.) glavne su aktivne tvari koje se nalaze u podanku i korijenu cimicifuge, a djeluju na hipotalamiko-hipofizni sustav sa sekundarnim djelovanjem na perifena tkiva (miini te sredinji i periferni ivani sustav). Cimicifuga sadri i eere, trijeslovine, masne kiseline, salicilate, eterino ulje koje hladi, a gorkog je i pomalo reskog okusa. Malo je rei da je cimicifuga mona biljka. Ona oputa miie i ublaava bolove pa pomae kod menstrualnih tegoba, mastitisa i bolova u dojkama. Izaziva kontrakcije maternice te se nekada davala trudnicama nekoliko dana prije poroda. Sniava razinu eera u krvi (hipoglikemik), pomae kod astme i smiruje kaalj. iri krvne ile (vazodilatator) i na taj nain sniava povieni krvni tlak. Ipak, najvea dragocjenost te biljke lei u injenici da je ona fitoestrogen. Aktivne tvari

Rezultat ispitivanja koje je provedeno na 629 pacijentica pokazuje sljedei terapijski uspjeh primjene ekstrakta

TEGOBE Neurovegetativne tegobe Napadi vruine Znojenje Glavobolje Vrtoglavica Lupanje srca um u uima Psihike tegobe Nervoza, razdraljivost Smetnje spavanja Depresivna raspoloenja

NESTANAK SIMPTOMA

POBOLJANJE STANJA

UKUPNO POBOLJANJE

CIMICIFUGE RACEMOSE,
izraen u postocima(%):

43.3 49.9 45.7 51.6 54.6 54.8

% % % % % %

43.3 38.6 36.2 35.2 35.8 38.1

% % % % % %

86.6 88.5 81.9 86.8 90.4 92.9

% % % % % %

42.4 % 46.1 % 46.0 %

43.2 % 30.7 % 36.5 %

85.6 % 76.8 % 82.5 %

CIMICIFUGA

19

KOPRIVA
PRIRODNI KONCENTRAT VITAMINA I MINERALA

kopriva

POVIJEST JE NA NJENOJ STRANI...

Koliko su koprivu cijenili stari narodi, svjedoe mnogi zapisi. tovali su je kao zdravu hranu, pripisujui joj najvea ljekovita svojstva. Hranjivost i blagotvornost koprive poznavali su jo stari Egipani koji su je kultivirali kao povre. Grci i Rimljani su je takoer cijenili i mnogo koristili. Navodno su je zbog njena poznatog arenja Cezarove trupe pronijele tada poznatim svijetom, koristei je za odravanje topline te kao lijek protiv artritisa i drugih reumatskih bolesti. Urtikacija (peckanje tijela koprivom kako bi se potaknuo krvotok) je i stari ruski obiaj. Koristio se kod kalja, paralize, slabosti miia, iijasa i reume te za poticanje mjesenice. U vremenima kada nisu postojali hladnjaci i zamrzivai, ribari su svoj ulov oblagali koprivama, a isto se inilo i u domainstvima kako bi se sauvalo svjee meso. Zbog jakog antibakterijskog djelovanja i lovci su odstrijeljenu divlja omatali svjeim koprivama koje su odbijale muhe i uvale svjeinu mesa. Tijekom drugog svjetskog rata koprive

su skupljali zbog visoka sadraja klorofila (biljni pigment) te ih koristili za ovijanje inficiranih rana i njihovo bre zacjeljivanje. Vlaknima bogata kopriva koritena je u najrazliitije svrhe, vie nego bilo koja druga biljka. Stoga su se od nje nekada izraivali pivo, papir, pa ak i vojne uniforme. Dakako, nisu je zaobili ni slikari, a ni pjesnici. Tako ju je ovjekovjeio i renesansni slikar Albrecht Drer (1471.-1528.) na ijem se platnu aneo vinuo k nebeskom prijestolju, drei koprivu u ruci.

LIJENICA IZ PRIRODE
Zbog njene rasprostranjenosti, prehrambene i vitaminske vrijednosti, koprivu uvrtavamo meu najkorisnije, najzdravije i najpristupanije lisnato bilje. Kopriva je bogatiji izvor vitamina A i C od veine kultiviranog povra. Osim toga, u toj biljci ima vitamina K, B2 i B5, a od minerala sadri eljezo, kalcij, magnezij, zatim fosfor, natrij, kalij, silicij i kremenu kiselinu.

NAZIV SINONIM RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE

Kopriva - Urtica dioica L. URTICACEAE Obina kopriva, velika kopriva, ara, arnica, egavica, pasja kupina. U cijelom svijetu, osim u tropskim i polarnim predjelima. Zelen, sjemenke i korijen. Mineralne tvari (kalcij, kalij, silicij, magnezij), fitosteroli (sitosterin), kumarini (skopoletin), trijeslovine. Diuretsko, protuupalno, pojaava prokrvljenost. Kod smetnji mokrenja, pijeska u bubregu, poveanja prostate, reumatskih tegoba. Vrlo rijetko uzrokuje lake eluano-crijevne tegobe.

DJELOTVORNE TVARI

DJELOVANJE UPORABA NEELJENA DJELOVANJA

20

KOPRIVA

KOPRIVA
KOPRIVA KAO AFRODIZIJAK Budui da je muki spolni hormon - testosteron - prirodni afrodizijak, a kopriva poveava njegovu bioraspoloivost (dostupnost organizmu), jasno je zato je i koprivi dodijeljena uloga afrodizijaka...
mjehuru. Vanjska upotreba te biljke takoer je raznovrsna. Dlaice svjee koprive sadre mravlju kiselinu i histamin, a te tvari ublaavaju artritis: opeklina izazvana djelovanjem tih tvari ubrzava dotok krvi do koe, uklanja tekuinu i toksine iz tog podruja te ublaava bol i oticanje. Kod infekcija u ustima, afti i upala desni od koristi e biti grgljanje i ispiranje usta ajem od koprive. Taj je aj ve odavna poznat i kao prirodni stimulans za rast i jaanje korijena kose.

BUNDEVA ILI MISIRAA Cucurbita pepo L., Cucurbitaceae

info

PLUS

Zbog visoka sadraja vitamina i minerala, kopriva se u obliku hranjivog tonika koristi kod slabokrvnosti, malaksalosti te tijekom oporavka od mnogih bolesti. Budui da sadri i vitamin C i eljezo, izuzetno je korisna u lijeenju anemije, jer je poznato da vitamin C poveava iskoristivost eljeza iz probavnog trakta. Neki izvori navode da ta biljka sanira i posljedice zraenja (poveava broj bijelih krvnih stanica - leukocita). Kopriva potie rad jetre i bubrega te stimulira oslobaanje toksinih i otpadnih tvari iz organizma. Budui da ima diuretski uinak (djeluje na izluivanje mokrae), kopriva pomae kod zadravanja tekuine, upale mokranog mjehura, upale mokranih putova, kamenaca i pijeska. Kopriva potie izluivanje mokrane kiseline, te je korisna u lijeenju gihta kao i razliitih upalnih bolesti zglobova. Korijen koprive sadri trijeslovine, tvari koje veu bjelanevine, i time uklanjaju plodno tlo za razvoj bakterija. Na taj nain postie se povoljan uinak kod akutnih i kroninih upala u mokrano-spolnom sustavu. Ekstrakt korijena i sjemenki koprive povoljno djeluje i kod problema s mokrenjem uzrokovanih dobroudnim poveanjem prostate, to su potvrdile i brojne klinike studije. Djelovanje se pripisuje fitosterolima koji imaju antiandrogeni uinak, a po svojoj kemijskoj strukturi slini su testosteronu. Kopriva e takoer poboljati protok urina te smanjiti koliinu urina koji zaostaje u mokranom

OD JUHE DO DESERTA
Od davnina se kopriva rabila u prehrani za vrijeme nerodnih godina i oskudice. Kao to je ve spomenuto, mnogo je razloga koji govore u prilog prijedlogu da se ta zdrava biljka nae na jelovniku suvremenog ovjeka. Mnogi je europski narodi jedu i danas, mada se vrlo rijetko uzgaja. U vicarskoj se u proljee prodaje na trnicama. Za jelo slue prokuhani listovi i vrci mlade biljke koji se beru od veljae do svibnja, a mogu se nai i u jesenskim mjesecima. Moe Preporuujemo: EKSTRAKTI KOPRIVE KORISNI SU KOD DOBROUDNOG POVEANJA PROSTATE Rezulati nekoliko velikih klinikih studija potvrdili su korist primjene preparata s ekstrakatom koprive kod pacijenata oboljelih od dobroudnog poveanja prostate (benigne hiperplazije). Ve nakon nekoliko tjedana redovite primjene primijeeno je izrazito poboljanje klinikih simptoma vezanih uz mokrani sustav: smanjila se uestalost nonog mokrenja, popravio protok urina i znatno poboljala mogunost pranjenja mokranog mjehura.

Bundeva je jednogodinja biljka koju nerijetko nalazimo kako puzi meu stabljikama kukuruza. Sjemenke, osim to daju vrlo kvalitetno, jestivo tamno ulje, predstavljaju i ljekoviti dio bundeve. Sadre do 25 % masnog ulja, fitosterole (tvari sline hormonima), tokoferole (prirodni oblici E vitamina), bjelanevine, saharozu, selen u tragovima kao i neke druge elemente. Djelatne tvari iz ulja sjemenki bundeve uvruju mokrani mjehur, istovremeno oputajui zgreni prstenasti mii na njegovu izlazu. Na taj nain one povoljno djeluju kod smetnji mokrenja (uestalo i nepotpuno pranjenje mjehura) nastalih uslijed dobroudnog poveanja prostate. Poticajni i tonizirajui uinak sjemenki bundeve odraava se i na itavi organizam. Sok iscijeen iz mesnatog dijela ploda koristi se kod psorijaze, upalnih procesa u tankom crijevu, kod krvavog proljeva te nekih kroninih oboljenja bubrega. U narodu se bundeva koristila kao lijek protiv crijevnih parazita.

se pripremiti na mnogo naina, od juhe do deserta i raznih napitaka. U jelima se priprema slino kao i pinat, i zaista je velika teta to je danas u naoj prehrani vrlo rijetko zastupljena. Kopriva je uistinu vrijedna i korisna biljka, iako njeno sakupljanje moe biti poprilino bolno. Stoga biste je ve sljedeeg proljea mogli uvrstiti u svoj jelovnik. I dakako, ne zaboravite rukavice!

Koprivit forte kapsule sadre ekstrakte korijena koprive, ulje sjemenki bundeve te vitamin E. Kombinacijom tih djelatnih tvari postie se povoljan uinak kod akutnih i kroninih upala u mokrano-spolnom sustavu, jaa miini tonus mokranog mjehura i smanjuju smetnje pri mokrenju (uestalo i nepotpuno pranjenje mjehura).

Koprivit perle sadre ulje sjemenki koprive i bundeve te koncentrat prirodnih tokoferola (izvor E vitamina ) iz ulja peninih klica. Ti prirodni biljni sastojci pruaju djelotvornu pomo kod ranih poremeaja mokrenja i problema koje izaziva dobroudno poveana prostata.

KOPRIVA

21

METVICA

metvica
OSVJEENJE I TOPLINA U JEDNOJ BILJCI

CRTICE IZ POVIJESTI
Arapi je zovu Nanah, Kinezi Bo he, a Tajlanani Bai sa ra nai. Za Kolumbijce ona je Hierbabuena (dobra biljka), a u naim krajevima znamo je kao metvicu ili nanu. Bez obzira na to koje joj ime dali, ljekovitost i blagotvornost te biljke je neosporna. Grci i idovi stavljali su metvicu u parfeme, a Rimljani su njome ukraavali svoje krune tijekom vjerskih obreda. Rimljanke su bile vrlo dosjetljive, pa su metvicu mijeale s medom kako bi zasladile svoj dah nakon to su pile vino. Vojnici u staroj Grkoj nisu prije svojih ratnih pohoda smjeli uzimati metvicu zbog njezina afrodizijskog djelovanja. Arapi pak tradicionalno piju aj od metvice kako bi potaknuli svoju muevnost te ju smatraju simbolom prijateljstva i ljubavi. Vodena, klasasta, poljska, sitna, dalmatinska, japanska, divlja, kudrava, samo su neke od mnogih vrsta metvice. Po koliini i vrsti ljekovitih sastojaka, najvrednije su svakako paprena i japanska metvica. Cijela je biljka lje-

kovita, a za to svojstvo zaslune su gorke tvari, trijeslovine i - ono najpoznatije - eterino ulje. Meu 40-ak razliitih supstancija sadranih u metvici prisutni su mentol, menton, flavonoidi, karotenoidi... Sve su te tvari ukljuene u cjelinu koja metvici daje onaj posebni, aromatini, opojni miris te topli i arei, jetki i otri okus koji prati osjeaj hlaenja tijekom udisanja.

BLAGODATI METVICE
Hoe li nas metvica ugrijati ili osvjeiti, ovisi o tome gdje je i kako je uzimamo. Iznutra stvara toplinu i poboljava cirkulaciju, tako da je dobar tonik tijekom oporavka. Nakon svjeeg okusa, ostaje osjeaj svjeine i obamrlosti, koji doivljavamo i izvana na koi. Metvica je jedna od nekoliko biljaka zaista svestranog djelovanja. Ona stimulira rad srca, potie krvotok i znojenje, pa je njena primjena nezaobilazna kod gripe i vruice (groznice). Pomae kod glavobolje, nesanice, jutarnje munine, a zabiljeeno je i da olakava ljetne tegobe (sunanicu). Smanjuje greve i bolove

NAZIV

SINONIM RASPROSTRANJENOST LJEKOVITI DIO BILJKE DJELOTVORNE TVARI

Metvica - Mentha x piperita L. Japanska metvica - Mentha arvensis piperascens - LAMIACEAE Paprena metvica, menta, nana Europa, Sjeverna i Juna Amerika. Listovi Eterino ulje (sadri mentol, menton), trijeslovine. Protiv greva, plinova, potie izluivanje ui, antiseptino, analgetsko, rashlaujue. Kod probavnih smetnji (grevi, nadutost). Lokalno primijenjeno eterino ulje - kod bolova, uboda insekata, neuralgija, mijalgija. Dua primjena u obliku aja moe nadraiti eludac. Kod primjene eterinog ulja rijetko su mogue alergijske reakcije. Dojenad i mala djeca ne trebaju udisati eterino ulje metvice.

DJELOVANJE UPORABA

NEELJENA DJELOVANJA

22

METVICA

Veliko ispitivanje analgetskog uinka metvice kod glavobolja u odnosu na paracetamol pokazalo je da razrijeeno ulje metvice, blago utrljano u kou ela i vrata, pokazuje gotovo podjednake uinke na smanjenje boli kao i standardne tablete paracetamola.

METVICA, BOROVICA

info

PLUS
BOROVICA, KLEKA ILI BRINJE Juniperus communis L., Cupressaceae Ovaj zimzeleni grm s igliastim, bodljikavim listovima i tamnoplavim plodovima raste diljem Europe, sjeverne Azije i Amerike. Ljekoviti dio borovice su bobice te eterino ulje iz bobica. Djelatne tvari iz te biljke djeluju kao diuretik i tonik, a slue i kao sredstvo protiv nadimanja i vjetrova. Eterino ulje borovice koristi se za utrljavanje u kou kod reumatskih stanja i bolova (neuralgije, mijalgije), ali i za inhalaciju kod bronhitisa. Mladi proljetni izdanci borovice bogati su vitaminom C i beta-karotenom, te se koriste za izradu vitaminskih ajeva. Tinktura mladih granica koristila se protiv ispadanja kose, a rakija od bobica borovice kao dezinfekcijsko sredstvo te za obloge i protiv reume. Osim kao lijek, plodovi te biljke koriste se u mnogim krajevima i kao zain za razna jela. U skandinavskim zemljama od borovice rade posebnu vrstu piva, u Francuskoj vino, a u Njemakoj i poseban ocat koji se dobiva maceracijom zdrobljenih bobica u vinskom octu, uz dodatak eera.

Novija ispitivanja su pokazala da bi aktivne tvari koje sadri metvica mogle imati kliniku primjenu u ublaavanju simptoma alergijske hunjavice. u elucu, crijevima, smanjuje nadutost i pojaano stvaranje plinova, povoljno djeluje kod garavice i tucanja. Gorke tvari iz metvice pojaavaju rad jetre i guterae te potiu luenje ui, probavu i izluivanje masti. Mentol je blagi anestetik i analgetik, pa e svjei listovi metvice ili njeno eterino ulje blagotvorno djelovati na otekle zglobove kod artritisa i gihta. Ono e pomoi i kod ozeblina, bolova u miiima (mijalgije) te bolova i upala ivaca (neuralgije). Udisanje njegovih para pomae kod mnogih

infekcija, te olakava odvoenje prekomjernog sekreta iz sinusnih upljina. Nadalje je eterino ulje metvice, prije svega zahvaljujui sadraju mentola, najpopularnija aroma za vakae gume i bombone, a diljem svijeta metvica je najea zainska biljka. Ugodnog je mirisa, pa je neizostavni sastojak zubnih pasti i vodica za njegu usta i desni. Ulje okrepljuje i revitalizira, djeluje antidepresivno, ali i umiruje, pa e kupka s nekoliko kapi eterinog ulja metvice zasigurno uiniti uda. Isto tako, svakodnevni psihiki i fiziki napori nee izgledati tako nepremostivi ako u prostoriji u kojoj boravite zapalite mirisnu svijeu ili svjetiljku koja e iriti opojne, iscjeljujue mirise metvice i zasigurno vam uljepati dan.

Miosan ulje - eterino ulje japanske metvice i borovice iji aktivni sastojci djeluju protuupalno, analgetski, spazmolitiki i rashlaujue. Brza prirodna pomo koja glavobolje, bolove i upale ivaca te bolove u miiima ublaava u kratkom vremenu.

Sinusan ulje - eterino uljejapanske metvice sa 40% mentola djeluje istovremeno antibakterijski i protuupalno. Kod hunjavice pomae u trenu, zaustavlja napredovanje sinusnih upala, te poboljava odvoenje prekomjernog sekreta iz sinusnih upljina ime se uklanjaju snani bolovi i probadanje u podruju glave.

Sinusan depni inhalator - sadri prirodna eterina ulja japanske metvice, eukaliptusa i timijana te kamfor, koji, primijenjeni zajedno, djeluju snano protuupalno i antibakterijski. Brzom i jednostavnom primjenom inhalatora smanjuje se oteenost sluznice nosa, smanjuje pritisak i bol u sinusima te olakava disanje.

METVICA

23

br. 6

Ukoliko elite ubudue besplatno na Vau kunu adresu dobivati informacije o naim proizvodima, poaljite svoje podatke na adresu:

Ime i prezime:

Dietpharm - Fidifarm, Podolje 10, 10 000 Zagreb

m iza n a
Vaeg zdravl ja

Ulica i broj:

Mjesto:
foto: Foto Spring dizajn: Primi tisak: Radin Repro i Roto

radio emisije, savjetovalite, internet

os

me h

t a je us

A ko

...
... ! Os ne e 12 ! o k ajt e 5 d lo n arm ite s h p t e na Die

Telefonsko savjetovalite 2002:

vie od

11.000
poziva!

RADIO EMISIJE
Ve dugi niz godina, gostujemo na valovima radio stanica sa svojom zdravstveno edukativnom emisijom "Prevencijom do zdravlja". Veliku sluanost ove emisije duguju neposrednom kontaktu izmeu sluatelja i naih lijenika i farmaceuta. Nakon kratkog stunog uvoda u odreeni zdravstveni problem, otvara Vam se mogunost telefonskog razgovora u kojem moete postavljati pitanja o svim zdravstvenim problemima koji Vas mue i na koje traite odgovor. Postavljajui pitanja direktno u program, ujedno pomaete i drugim sluateljima u rjeavanju njihovih zdravstvenih problema. Sluajte nas: Svakog ponedjeljka: HR OSIJEK HR ZADAR

HR PULA HR SPLIT HR DUBROVNIK RADIO SLJEME Svakog petka: OBITELJSKI RADIO NARODNI RADIO

11:30-12:00 12:00-12:30 12:30-13:00 13:30-13:45

elite li nam se obratiti pismeno, svoja pitanja moete uputiti potom na adresu: Dietpharm Fidifarm, Podolje 10, Zagreb, ili na e-mail: savjetovaliste@dietpharm.hr Brzi i detaljni odgovori nae lijeniko farmaceutske slube pomoi e Vam u rjeenju Vaih nedoumica i ponuditi neke od mogunosti odabira pravog puta k dobrom zdravlju.

12:10-12:30 12:35-12:55

Svakog drugog etvrtka: RADIO AKOVEC 13:15-14:00 UPANIJSKI RADIO VARADIN 11:00-12:00

INTERNET SAVJETOVALITE
Nae telefonsko Savjetovalite otvoreno je svakog radnog dana od 9-15 sati na telefonu br.: 01/ 37 68 544. Lijenici s bogatim iskustvom stoje Vam na raspolaganju za opirniji razgovor o Vaem zdravlju. O kvaliteti rada Savjetovalita i o njegovoj popularnosti najbolje govori podatak da je tijekom 2002. godine primljeno vie od 11.000 Vaih poziva. Zdravlje na internetu eka Vas na naim adresama: www.dietpharm.hr i www.fidifarm.hr Dietpharmov zdravstveni centar na WEB-u sadri opirne tekstove o zdravlju i nainima kako ga sauvati, informacije o naoj djelatnosti, prikaz naeg cjelokupnog programa i svih noviteta koje Vam nudimo...

10:30-11:00 11:00-11:30