!

l a j i c e p s b e W

Oni su kao neke velike, velike sofisticirane maine koje ne mogu ii bez puno goriva za svoje due, umove i srca. Pazite da ih nahranite, da im date dosta prostora i irine da se razviju, ali i kad vam dre predavanje o imunolokom sustavu ovjeka ne zaboravite ih primiti i ljubiti kao ono to jesu - malena, bedasta djeica koja cvatu od jednostavne ljudske ljubavi.
eljka Babi, mama darovitog djeteta

Darovita djeca
SANJARI, EMOTIVCI I POKRETAI RAZVOJA
Piu: Adrijana Bako, Jelena Kovai Fotografije: FreeDigitalPhotos.net, Fotolia

Kada govorimo o darovitosti, glavno pitanje koje si roditelji postavljaju je Kako u znati je li moje dijete darovito, odnosno, to je darovitost?. Ne postoji jedan ispravan odgovor, ve mnogobrojni i razliiti koji uzimaju u razmatranje mnoge faktore kao to su: vrijeme njezinog pojavljivanja, karakteristike ponaanja djeteta ili predvianje budueg ponaanja, ope i specifine sposobnosti djeteta i slino. Sve o darovitim malianima donosimo u prvom Klinfo specijalu posveenom naim malim bistriima, odnosno njihovim roditeljima.

Copyright 2013 Evenio d.o.o. / Veljaa 2013. / Broj 1

Kako definiramo darovite pojedince? Po psihosometrijskoj definiciji, daroviti su oni

pojedinci koji u testu inteligencije postiu onaj rezultat koji u opoj populaciji moe postii svega do 2,5% pojedinaca. Prema definiciji viestruke darovitosti, darovita i talentirana su ona djeca koja su od strune osobe identificirana kao naroito sposobna za velika postignua. Da bi mogla realizirati svoje mogunosti i ostvariti maksimalan doprinos za sebe i za drutvo, ta djeca imaju potrebe za diferenciranim programima i obrazovnim uslugama koje znatno prelaze ono to omoguuje redovni kolski program.

RANI ZNAKOVI DAROVITOSTI

Kako u prepoznati je li moje dijete darovito? Postoji vie raznih pokazatelja po kojima
ete prepoznati je li vae dijete darovito jo i prije no to krene u prvi razred.

Strunjaci su saeli neke zajednike karakteristike darovitih maliana. Darovito dijete:

vrlo rano i pravilno poinje upotrebljavati veliki broj rijei rano naui itati voli pomno prouavati i pamti informacije o promotrenom predmetu ima sposobnost koncentracije dulje no to je uobiajeno za veinu djece (vrnjake) pokazuje vrlo rano zanimanje za neko podruje djelovanja (crtanje, glazbu, brojeve...) vrlo rano otkriva uzrono-posljedine i apstraktnije odnose iznimno je radoznalo, postavlja pitanja uporno je i ne odustaje od podruja svog interesa ima izrazit smisao za zabavu i humor lako formulira probleme ima izvrsno razvijene motorike vjetine (u odnosu na vrnjake) moe logiki organizirati informacije visoko je motivirano i strasno usmjereno svojim ciljevima i njihovu ostvarenju ima visoku razinu energije i potrebno mu je manje sna (djeluje hiperaktivno) iznimno je matovito rutinske stvari esto mu dosade (npr. spremanje, oblaenje)

RODITELJI PRVI UOAVAJU DA JE NJIHOVO DIJETE DRUGAIJE

Prve godine s mojim genijalcem

Iskustva roditelja darovitih maliana
Kad je djeak stekao odreene sposobnosti i "im su ga ruice poele sluiti, poeo se baviti rastavljanjem i spajanjem stvari. Njegova inteligencija, mudrost, brzina, spretnost i kreativnost, naprosto su zadivljavale eljku i njezina supruga. Darovitost su prepoznali i u vrtiu te djeaka poslali na testiranje. Potvreno je da je darovit, nauili smo njegove snage, i ono malo slabosti, prouili literaturu, i postalo je lake - jer smo sebi priznali da je on dijete s posebnim potrebama. Naa upavost, umor, odbijanje izlazaka s prijateljima konano je dobila slubeno ime. Roditelji darovitog djeteta", kae mama eljka.

Nedavno smo na Klinfo.hr portalu objavili

ispovijest eljke Babi, mame darovitog 8godinjaka i njihov put do zadovoljenja djeakovih potreba. Kako sama navodi, poeci i prihvaanje da je ba ona mama darovitog djeteta nisu bili nimalo lagani. Nije eljela da joj dijete bude etiketirano od strane strunjaka i bila je pomalo skeptina prema ideji testiranja, praenja i nekog posebnog tretmana. "Prvih par godina ivot s mojim darovitim djetetom bio je iskustvo kao nijedno drugo - intenzivan, brz i stalno aktivan, moj djeak je iz mene crpio svu snagu ve do devet ujutro. Budio se nou, da bi radio ono to nije smio danju... A mi smo bili oajni, nenaspavani... puno smo noi gledali dijete kako ima svoje privatne sportske pripreme, nemoni da ita napravimo. Moje bi dijete satima predano vjebalo, udaralo se glavom, padalo, plakalo - ali ne mirno, kao to sam ula da moje drugo dijete plae, nego bijesno, frustirano i estoko. I neutjeno. A kad bi uspio, sretno bi nas pogledao i otiao spavati" , pria mama eljka o dogodovtinama sa svojom mudricom dok je jo bio beba.

Ta spoznaja natjerala ju je da se educira te se potrudila svome djetetu pruiti sve to mu je potrebno da se u potpunosti ispuni i razvija u skladu sa svojim posebnim potrebama. Ponekad je padala s nogu od umora ili oaja, ali nije odustala od toga da shvati svoje dijete, da shvati njegov unutarnji ivot, njegove emocije i potrebe. Cjelokupnu priu mame eljke potraite ovdje.

Nisam eljela da mi se dijete "etiketira". Kao unuka pasioniranog pedagoga i profesorica po kolavanju, vjerovala sam da dovoljno znam i da je dijete dijete, da svako dijete profitira od normalnog ivota, obiteljske topline, puno poticaja te sam malo bila skeptina prema ideji testiranja, praanja i nekog posebnog tretmana. Bila sam skroz-naskroz u krivu.

Nadalje, mama ovog darovitog maliana i budueg glazbenog genija navodi kako mu oni kao roditelji nude iroke mogunosti i aktivnosti u kojima se moe okuati, primjerice klizanje, plivanje i slino, ali naglaava da nema forsiranja. Posebno ga zanimaju prie o Bogu i svemiru, to mamu posebno iznenauje s obzirom da "ni sama ne ide u crkvu i zaista nije imao od koga biti indoktriniran". Ovog malog mudrijaa zanima jo mnotvo toga, razne informacije, pa mama istie kako esto mora znaenje ili odgovore na pojedina pitanja potraiti u knjizi ili na internetu. "Pjevanje mu je i dalje najdrae, ali naalost kod nas ne postoje muziki vrtii ili zborovi za tako malu djecu. Postoje razno razne igraonice i radionice, ali on ima izrazito razvijen sluh pa ne voli kada svi pjevaju, a pogotovo ako to nije intonacijski tono. Mi bi ga htjeli negdje upisati da pjeva jer to toliko voli, ali godine su uvijek prepreka".

S nama je priu podjelila jo jedna mama

djeaka od 2,5 godine koji jo nije slubeno testiran, a njegova mama takoer nije sklona tome da se dijete etiketira kao darovito. No, ve od najranije dobi primjetila je kako je zbog odreenih interesa njezin sin jednostavno drugaiji od ostale djece. Jo kao beba razvio je specifinu ljubav prema glazbi. "Uvijek je reagirao na klasinu glazbu, a posebice na Mozarta i Beethovena. Niti jednu veer nije mogao zaspati, a ni sada, a da mu ja nisam pjevala". Odmah su se upisali u glazbene radionice za najmlae gdje je djeak ritmiki tono vokalno pratio program. "Ubrzo je nauio i pjevati. Prve rijei je izgovorio kroz pjesmu. Kada je napunio 2 godine vidjeli smo da trai neto vie i strano je htio svirati violinu. Upisali smo ga u radionice iako smo bili svjesni da je jo premali. Izdrao je nekoliko puta i jako je volio svirati, ali naalost nije imao koncentracije izdrati uvijek cijeli sat, a i nismo htjeli forsirati dijete da vjeba svaki dan. A i cijene takvih aktivnosti su visoke za nae prihode. Budui da i mi sami imamo klavir, on esto svira i kada je koncentriran zna odsvirati ljestvicu", prepriava mama prva glazbena postignua svog djeaka dok je jo bio praktiki beba.

Testiranje djeteta
Idealna dob za utvrivanje darovitosti putem testova je izmeu 4. i 8. godine. IQ bodovi iznimno nadarene djece opadaju oko 9. godine zbog efekta dosezanja stropa na testovima. (Karney, Silverman) Provode ga psiholozi strunjaci, a samo testiranje sastoji se od verbalnog i neverbalnog dijela. Radi se o klasificiranim testovima i odraslima zvue zahtjevno, no u praksi se darovita djeca jako dobro zabavljaju rjeavajui ih i shvaaju to kao igru. Testiranje se provodi ovisno o tome koje sposobnosti dijete ima natprosjeno razvijene (npr. kreativnost, psihomotorne, ope intelektualne sposobnosti), a trebalo bi obuhvatiti irok spektar djetetovih sposobnosti - verbalnih i neverbalnih. Za tu svrhu mogue je koristiti razne upitnike. Primjerice za testiranje inteligencija esto se koriste Ravenove progresivne matrice ili WISC, dok su neki od testova za testiranje kreativnosti Torranceov test kreativnosti i Urban-Jellenov test.

ZAGREB

Centar za poticanje darovitosti djeteta - Bistri Kabinet Korneo Fora Radionice Inovativan edukacijski centar "ivotna kola" Udruga Ja to mogu

KARLOVAC

Udruga roditelja potencijalno darovite djece "Mali princ"

UDRUGE I CENTRI ZA POMO DJECI I RODITELJIMA

Darovitost je potreba i vrsta gladi

Izvanvrtiki i izvankolski sadraji za darovitu djecu

Do polaska u vrti, za vrijeme vrtikog i kolskog

obrazovanja, roditelji darovitih maliana moraju im pruiti dodatne aktivnosti kako bi zadovoljili njihovu glad za informacijama i novim znanjima i vjetinama. U Hrvatskoj ima nekoliko udruga, centara i organizacija koje nude specijalizirane programe. Najpoznatiji je Centar za poticanje darovitosti djeteta - Bistri, zatim Udruga roditelja potencijalno darovite djece "Mali princ" iz Karlovca, "Kabinet Korneo", Udruga roditelja kolske djece i inovativan edukacijski centar ivotna kola i "Fora radionice" iz Zagreba, Udruga roditelja darovite, talentirane i kreativne djece "Lanterna" iz Splita, Drutvo roditelja darovite djece Lodur iz Rijeke. Primjeujete da se roditelji i strunjaci bolje organiziraju u velikim gradovima, pa je u manjim mjestima odgovornost na odgojiteljima, uiteljima i profesorima da darovite maliane prepoznaju, educiraju njihove roditelje ako je to potrebno i zajedno ih usmjere prema institucijama i organizacijama koje djetetu mogu pomoi da ispuni sav svoj potencijal.

SPLIT
Udruga roditelja darovite, talentirane i kreativne djece "Lanterna"

RIJEKA
Drutvo roditelja darovite djece "Lodur"

SISAK

Zaklada Iskra za nadarenu djecu

! NAPOMENA Razne radionice za darovite organiziraju i vrtii diljem Hrvatske sa strunim osobljem i programom

U 2013. godini se u 70 djejih vrtia diljem Hrvatske provode programi za 1204 darovite djece predkolske dobi i sva se djeca sufinanciraju s 300 kuna mjeseno iz sredstava dravnog prorauna kao potpora razvoju darovitosti jer je to javna potreba u predkolskom odgoju i obrazovanju. Sukladno Dravnom pedagokom standardu predkolskog odgoja i naobrazbe, za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama osigurava se, uz osnovnu opremu za vrtike programe i dodatna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala prema zahtjevu programa i potrebama djece.

PRAVA DAROVITIH MALIANA U VRTIIMA

Ve u vrtiu bistriima treba usmjeriti energiju i aktivnosti

Ministarstvo prua potporu u vidu opreme, smjernica, edukacije strunjaka

Kao to smo ve napomenuli, darovitost djece,

obino ve do 1. roendana prvi uoavaju roditelji. Kada dijete krene u vrti do istog zakljuka ubrzo dolaze i odgojiteljice te djeji psiholog (ako ga vrti ima). Ukoliko ste roditelj darovitog djeteta koje e uskoro krenuti u vrti, morate znati da je vrti duan darovitosti vaeg djeteta, odnosno vaem bistriu posvetiti panju. Darovitost je vrsta potrebe i daroviti maliani su djeca s posebnim potrebama. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta je u Dravnom pedagokom standardu predkolskog odgoja i naobrazbe (NN,br.63/08. I 90/10.), definiralo smjernice za vrtie kako postupati u situacijama kada se u grupi nae maleni bistri. Kao osnovnu metodu uenja preporua igru, ali i usmjeravanje djetetovih aktivnosti, istraivanje s ciljem usmjeravanja energije djeteta na neto pozitivno i za njega korisno. Isto tako, svjesni vanosti ranog otkrivanja i prepoznavanja darovite djece te ranog poticanja njihova razvoja, za darovitu djecu u predkolskom odgoju i naobrazbi ustrojen je cjelovit sustav pruanja potpore njihovu razvoju.

Sustav te potpore sastoji se od: postupaka otkrivanja (a prema potrebi i utvrivanja) darovitosti programa potpore razvoju darovitosti poetnog sustavnog praenja napredovanja djeteta koje bi se nastavljalo tijekom daljeg kolovanja. U postupku otkrivanja darovitosti sudjeluju odgojitelji i djetetovi roditelji te struni suradnici u predkolskim ustanovama, a postupak utvrivanja darovitosti provode psiholog (identifikacija sposobnosti) i pedagog (utvrivanje obrazovnih dostignua). Cilj je tog postupka ustanoviti posebne potrebe darovite djece u odgoju i naobrazbi kako bi ih se moglo uspjeno zadovoljiti. Za djecu s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama osigurava se, uz osnovnu opremu za vrtike programe i dodatna oprema, didaktika sredstva i druga pomagala prema zahtjevu programa i potrebama djece. Djeji vrtii mogu organizirati dodatne programe poput uenja stranog jezika, glazbene, dramske i plesne radionice kao i sportske programe.

102
suglasnosti dalo je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta na programe rada s darovitom djecom predkolskog uzrasta u vrtiima od 1997. godine

PRAVA DAROVITIH UENIKA U KOLAMA

kole su obvezne identificirati darovite uenike

Polaskom u osnovnu kolu, a potom i u srednju, va maleni genijalac
takoer ima pravo na sustavno praenje i pomo kako bi razvio sve svoje potencijale. Tretman darovitih osnovnokolaca, odnosno nain odgoja i obrazovanja te postupanje prema darovitima od strane kolskog tima, ali i Ministarstva propisuju dva dokumenta: Dravni pedagoki standard osnovnokolskog sustava odgoja i obrazovanja i Dravni pedagoki standard srednjokolskog sustava odgoja i obrazovanja. U njima stoji da su kole obvezne tijekom godine identificirati darovite uenike, raditi s njima po posebnome programu, pratiti njihov napredak i o tome sastaviti izvjee na temelju prosudbe kolskog strunog tima. Kako navode iz Ministarstva, u svim se upanijama Republike Hrvatske provode programi za darovite uenike na dodatnoj nastavi i izvannastavnim aktivnostima, a neki gradovi i upanije financiraju i posebne programe za darovite uenike. Uenici se ukljuuju u razne kolske i izvankolske programe, razna nacionalna i meunarodna natjecanja, olimpijade, a omoguena im je i dodatna oprema i literatura. Sve navedeno sufinancira Ministarstvo u

70
vrtia u RH provodi u 2013. godini provodi programe rada s darovitom djecom

1204
maliana predkolske dobi okarakterizirano je kao darovito (najnoviji podaci Ministarstva)

300
kuna mjeseno za svako darovito dijete izdvaja se iz dravnog prorauna za sufinanciranje programa u vrtiima

Uskoro i Pravilnik o obrazovanju darovitih uenika

Budui da je u tijeku izrada Pravilnika o obrazovanju darovitih uenika,

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta smatra da e se njegovim donoenjem omoguiti jo bolji uvjeti za rad s darovitim uenicima i uenicama te da e svako dijete, koje e biti identificirano kao darovito imati mogunosti razvijati svoje interese, znanje i sposobnosti sukladno svojim potrebama. Takoer, prema novoj Odluci o elementima i kriterijima za izbor kandidata za upis u srednje kole u kolskoj godini 2013./2014., kandidati koji su postigli prvo mjesto na dravnim natjecanjima u znanju po prvi puta ostvaruju pravo na izravan upis u srednje kole dok kandidati koji su osvojili drugo i tree mjesto ostvaruju pravo na dodatne bodove. Istiemo da se nadograuje i baza eMatice te da e Ministarstvo u navedenoj bazi podataka voditi i one o uenicima kojima je identificirana darovitost.

2319
uenika osnovnokolske dobi je darovito (najnoviji podaci Ministarstva)

0,69
posto osnovnokolaca su darovita djeca

Zaista je malo potrebno da darovita djevojica u mom razredu bude ispunjena. Naime, oboava povijest i geografiju, zna sve geoloke ere kao i njihova trajanja napamet ve od pete godine, pa su stoga za nju u 1. razredu prilagodili raspored, tako da je mogla pohaati nastavu povijesti i bila je oduevljena, posebno civilizacijom Inka. Sanja Minarik, uiteljica darovite djevojice

DOBAR PRIMJER RADA S DAROVITIM UENICIMA

Daroviti uenici veliki su izazov uiteljima

Primjer Osnovne kole Frana Galovia iz Zagreba

Kako su sva djeca posebna u odrastanju,

Dolazak djevojice u prvi razred potaknuo je saznanjima i potrazi za informacijama, a neka jo uiteljicu Sanju da se dodatno educira, u emu joj je uvelike pomogla udruga "Bistri". Navodi kako posebnija od drugih, u njihovom odrastanju bitnu je zaista malo potrebno da djevojica bude ulogu imaju uitelji, profesori, odgojitelji. Odgovore kako je raditi i biti uitelj darovitoj djeci ispunjena. Naime, oboava povijest i geografiju, zna sve geoloke ere kao i njihova trajanja dobili smo od uiteljice razredne nastave u O napamet ve od pete godine, pa su stoga za nju u Frana Galovia u Zagrebu, Sanje Minarik. U 1. razredu prilagodili raspored, tako da je mogla navedenoj se koli ve vie godina radi s pohaati nastavu povijesti i bila je oduevljena darovitom djecom u sklopu izvannastavne aktivnosti Galovi Sveznadar i kola je izvstan civilizacijom Inka. primjer sustavne brige za one koji su drugaiji i Dok su njeni vrnjaci uili zbrajati do 10, ona bi trebaju nau panju. uzela udbenike za 2. razred i sama prouavala tablicu mnoenja. Djevojica L. je trenutano u "elim istaknuti kako je od iznimne vanosti za treem razredu i s obzirom da sadraji zadani za darovitu djecu rano ih identificirati i raditi s njima individualizirano, individualno, ak i mentorski. U tu dob ne zadovoljavaju njezinu znatielju ili potrebe, ona prouava glagoljicu kako bi svako protivnom, sve ono divno, kreativno, neobino i malo priredila neko zanimljivo predavanje, ali i poticajno to nam ta djeca mogu ponuditi zadatke za ostatak razreda. jednostavno nestane. Da ne spominjem kako ih dosada u koli, nastavni sadraji koji su za njih Ovo je izdvojen sluaj izrazito pozitivnog i individualnog rada s darovitom djecom u nedovoljno zahtjevni mogu dovesti do hrvatskim kolama. Puno toga ovisi o nastavniku, problematinih situacija: sukoba, nediscipline, kojem daroviti malian predstavlja veliki izazov. depresije, poputanja u ocjenama, Ne samo u individualnom radu zbog kojeg se nezainteresiranosti i propadanja njihovih nastavnik treba dodatno educirati, ve i da stvori potencijala", kae Sanja Minarik koja radi s razrednu dinamiku u kojoj se drugaiji nee darovitom djevojicom L. osjeati izdvojeno, nepotovano ili etiketirano.

OBITELJSKO OKRUENJE i OEKIVANJA

Pametna je i zato mora neto postii!

Kako obiteljska atmosfera I karakter djeteta utjeu na ispunjenje potencijala?

Povijest biljei mnoge iznadprosjeno bistre, talentirane i darovite pojedince koji su napravili velika
postignua. No, postoje i situacije kada se dijete rano okarakterizira kao darovito, od njega se puno oekuje, postavljaju mu se visoki ciljevi koje u konanici daroviti pojedinac ne uspije ostvariti. Zato se to dogaa? Neka istraivanja pokazala su da za veliki uspjeh u ivotu, nadarena djeca trebaju koncentraciju, naporan rad, motivaciju, ali u kombinaciji sa stabilnom obitelji i domom. Jedno takvo istraivanje provela je Joan Freeman, lanica Britanskog psihologijskog udruenja, koja je pratila darovite maliane od djetinjstva do odrasle dobi. Otrkila je da roditelji darovite djece esto imaju velika oekivanja i pokazuju nerazumijevanje prema "udnom ponaanju" i "osjeaju da nisu sretni" kod svoje djece. Upravo to su bili neki od glavnih razloga neuspjeha i neispunjavanja potpunog potencijala kod onih koji su kao mali puno obeavali.

Osim obiteljske atmosfere, podrke i razumijevanja roditelja i obrazovnog sustava, ispunjenje svih potencijala darovitog djeteta uvelike ovisi i o osobinama linosti djeteta.
Osobine linosti obino se opisuju kao katalizatori o kojima ovisi hoe li se kombinacija nadprosjenih sposobnosti uspjeti i iskazati. Psiholozi izdvajaju sljedea obiljeja linosti bitna za ostvarenje potencijalne darovitosti: 1. Otvorenost prema novim iskustvima, odnosno radoznalost, znatielja, kao i motivacija, odnosno potreba za postignuem i ostvarenjem vlastitih sposobnosti. 2. Pozitivna slika o sebi, odnosno visoko samopotovanje, prihvaanje sebe, samosvjest o vlastitim mogunostima i potencijalima. 3. Autonomija, odnosno sposobnost da se zalau za svoje ideje i ciljeve, da se ne priklanjaju veini i ne prilagoavaju kriterijima okoline, da mogu biti sami obzirom da ih rad na predmetu njihova interesa esto odvlai od drutvenih aktivnosti. 4. Otpornost na stres. Vano je da se znaju snositi s emocijama (negativnim i pozitivnim).

UNUTARNJI SUKOB: INTELEKTUALNO vs. EMOCIONALNO

Prihvaanje samog sebe

Upravo uz osobine linosti vezani su
problemi koje darovita djeca ponekad imaju u prihvaanju samih sebe i emocijama koje su esto u sukobu s njihovim mislima i eljama. Naime, daroviti pojedinci uz to to su energini, zahtjevni, usmjereni prema cilju, radoznali, izdrljivi, probitani, glasni, vrlo esto su i duboko samokritini. U svemu to rade ispoljavaju svoju sklonost perfekcionizmu, postavljaju si visoke ciljeve, pa ako sve nije savreno ili onako kako su zamislili, nadareni klinci vrlo esto su pod stresom, frustrirani i duboko nezadovoljni. Neka istraivanja su pokazala da daroviti uenici u puno manjoj mjeri od prosjeno uspjenih vrnjaka uspjeh i neuspjeh pripisuju vanjskim initeljima. Skloniji su odgovornost za "neuspjeh" svaljivati na sebe i gurati se preko granica izdrljivosti. elju za postignuem esto prati i strah i anksioznost da se ono nee dogoditi. Nadalje, kao to smo ve spomenuli, nadareni maliani esto su vrlo osjetljivi na pravdu i pravednost te probleme i osjeaje drugih (imaju iznimno razvijenu empatiju). Nerijetko promiljaju o velikim svjetskim problemima kao to su glad, ekoloko zagaenje, crpljenje zemljinih resursa, epidemije i slino. Negativne emocije i zabrinutost mogu vrlo duboko i ozbiljno proivljavati te ih ponekad tee kanaliziraju i ispoljavaju na "zdrav" nain. Mnogi daroviti pojedinci vrlo su intuitivni. Drugim rijeima, brzo e osjetiti da li ih neka okolina prihvaa, podrava i potie da razviju svoje kvalitete. Ovisno o tome, teko e proivljavati negativne osjeaje neprihvaanja, odbaenosti, etiketiranja, izloacije bilo koje vrste. Kako su po prirodi skloni matanju i rano prepoznaju da su drugaiji od drugih, daroviti maliani mogli bi se povlaiti u sebe, svoj vlastiti svijet to u konanici moe dovesti do odbijanja suradnje s nadreenima i vrnjacima u realnom svijetu. Ukratko, socioemocionalni razvoj darovitih esto je u velikom nesrazmjeru s obzirom na njihov intelektualni razvoj i kapacitete zbog ega je osobito vano da se potie upravo socioemocionalni aspket razvoja to od strane roditelja, to od strane zajednice, odnosno vrtia ili kole.

Teko je u djejem tijelu imati inteligenciju odrasloga i emocije djeteta. (Hollingworth, 1975.)

NERAZUMIJEVANJE OD STRANE VRNJAKA

Potekoe u socijalizaciji
Darovito dijete ima potrebu za druenjem s vrnjacima iste kronoloke dobi. Osim na onom podruju na kojem pokazuju nadarenost, oni su po svemu slini svojim vrnjacima i imaju potrebu da ih oni prihvaaju.

Darovito dijete blagoslovljeno je time to je intelektualno napredno u odnosu na vrnjake.

Njegova intelektualna nezasitnost, neobino pamenje, brzina, raznolikost interesa, znatielja, bogati vokabular i elokventnost, nestrpljivost, fleksibilnost, orginalne ideje i rjeenja, ocjenjivaki pristup prema sebi i drugima vrlo brzo izlaze na vidjelo u uionici. Daroviti su glasni, u stalnoj potrazi za izazovima i zadacima, ponekad dosadni i nametljivi u elji za raznim pa i minimalnim postignuima, ponekad su hiperaktivni (posebno ako se dosauju na satu). ak i kada svoje kvalitete i vlastitu superiornost ne istiu namjerno i radi privlaenja panje, daroviti ubrzo dou na pik veine. Druga djeca mogu darovite smatrati mudrijaima, napornima, ulizicama, razmetljivcima, hvalisavcima, previe dominantnima, nepristojnima. esto vrnjaci darovitog uenika smatraju povlatenom elitom, umiljenim, prekritinim, osobom koja previe trai i ini preveliki pritisak. Ponekad e daroviti biti odbaeni jednostavno zato jer se "ne znaju igrati", jer ne "shvaaju fore" ili zato jer su "bezveznjaci i treberi".

S druge strane, i daroviti ponekad odbijaju manje sposobne vrnjake, naporno im je raditi u
timskom radu s onima koji rade sporo, loe ili ita manje od savrenog. Ponekad ih vrijea i frustrira to drugi ne priznaju orginalnost ili genijalnost njihovih ideja i znaju biti netolerantni prema glupostima i neozbiljnostima vrnjaka. Ukratko, darovita djeca esto osjeaju unutarnji sukob izmeu svoje potrebe za uspjehom i potrebe da pripadaju drutvu manje uspjenih (vrnjaka), koji nije lako svladati. Neki nikada u vrnjacima ne pronau ravnopravne prijatelje te su skloniji drutvu starijih i/ili odraslih ili pak slinih sebi. Druge e ta nemogunost da se uklope duboko povrjeivati na vie razina. Kao i svako drugo dijete i daroviti maliani naroito su osjetljivi i na najmanje uvrede te ale lako primaju k srcu. Neprihvaanje i zadirkivanje od strane vrnjaka uzrokuju emocionalne tekoe darovitih koje se mogu oitovati kao potitenost, osjeaj nevoljenosti, delikvencija, nediscipliniranost, burne emocionalne reakcije, osamljenost, nedostatak prijatelja.

I na kraju...
Pomozite im da samopouzdanje osjete duboko u sebi

Pokaite djetetu da su vam vana njegova uvjerenja, osjeaji i postupci Pomognite djetetu otkriti, izraziti i prihvatiti pozitivne i negativne osjeaje Pomognite djetetu u socijalizaciji Informirajte se i potraite pomo strunjaka Pokaite djetetu da ga cijenite kao cjelinu, a ne samo njegove sposobnosti i postignua Pokaite mu da cijenite njegove jedinstvene kvalitete Odvojite vrijeme koje ete posvetiti samo djetetu Ohrabrite i pruajte podrku i kod pokuaja, a ne samo kod uspjeha Budite iskreni o svojim osjeajima, nadama i eljama Ne zaboravite da je vae iznaprosjeno darovito dijete ipak samo dijete i da mu treba puno njenosti, zagrljaja i poljubaca

Korisni linkovi
(prema preporuci mame eljke) Meunarodno vijee za darovitu i talentiranu djecu http://www.world-gifted.org Korisne informacije o darovitoj djeci http://www.potentialplusuk.org/parents.php?webid=235#.UP5gvV_3sXd http://childdevelopmentinfo.com/learning/gifted_children.shtml MENSA Hrvatska http://ntc.mensa.hr Saeti odgovori i informacije na pitanja o darovitima, ideje za rad i preporuke http://www.brainy-child.com/expert/giftedness-section.shtml http://giftedkids.about.com Raunalne igrice: http://www.nasa.gov/audience/forkids/home/index.html http://gcompris.net/-en http://www.sciencekids.co.nz/gamesactivities.html http://pbskids.org/games/science.html

Knjige i literatura

Ranko Rajovi: IQ deteta - briga roditelja Knjige Uroa Petrovia: Zagonetne prie Studija Socijalizacija darovite djece, knjiga br.15. u biblioteci Istraivake studije nakladnika Redak iz Splita, autorice Ani Leburi, Maja Ljubeti i Tea Radi Jasna Cvetkovi Lay, Ana Sekuli Majurec: Darovito je, to u s njim? Jasna Cvetkovi Lay: Darovito je, to u sa sobom? Jasna Cvetkovi Lay: Ja hou i mogu vie - Prirunik za odgoj darovite djece (3-8 godina) Jasna Cvetkovi Lay: Kad bi se njih pitalo James T. Webb: Pogrene i dvojne dijagnoze darovite djece i odraslih Sally Yahnke Walker: Darovita djeca - vodi za roditelje i odgajatelje Ellen Winner: Darovita djeca - mitovi i stvarnost

Izvori
nadarenost.net Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta Osobine darovite djece, Ana Jurasi, seminarski rad, 2011.

Zahvaljujemo se na pomoi i informacijama:

eljki Babi Sanji Minarik Tihani Kunak Kori Centru Proventus