SPRINKLER INSTALACIJA U GARAAMA

Sprinkler instalacija je veoma stara automatska instalacija za gaenje poara. Sprinklere je 1874 godine izmislio amerikanac Henry S. Parmalee da bi zatitio tvornicu glasovira. U Hrvatskoj je najstarija sprinkler instalacija, oko sto godina, jo i danas u funkciji, u Tekstilnoj industriji u Dugoj Resi. Sve do 1940.-tih pa i 1950.-tih godina sprinkleri se uvode iskljuivo da bi zatitili zgrade, naroito skladita i tvornice. Glavna pobuda uvoenju tog sustava jest, da je kroz smanjenu premiju osiguranja isplativ u nekoliko godina. Nakon niza poara s znatnim ljudskim rtvama (Noni klub u Bostonu 1942.god. - 492 mrtva, Hotel u ikagu 1946.god. - 61 mrtav ili Hotel u Atlanti 1946.god. - 119 mrtvih) vatrogasci i graditelji trae naina i za poboljanje sigurnosti osoblja u zgradama. Odmah je ustanovljeno da su podaci o sauvanim ivotima u tvornicama i drugim zgradama koje su imale sprinkler neusporedivo bolji od onih za sline zgrade bez sprinklera. U propisima se u posljednje dvije-tri dekade (NFPA 101) sve vie zahtjeva sprinkler radi sigurnosti ljudi, naroito ako je nemogua brza evakuacija ili je velika opasnost radi sadraja u zgradi.
1 PROPISI KOJI OBRAUJU SPRINKLER INSTALACIJE U GARAAMA Kod nas su ope poznate i prihvaene smjernice za projektiranje i montau sprinkler instalacija, VdS, koji je doivio 1987. godine novo izdanje koje je u meuvremenu dopunjeno nekoliko puta (1997. i 1998.), a posljednji put 2001. godine. Takoer su je potpuno ravnopravno s VdS propisima primjenjivao NFPA 13 (National Fire Protection Associatin) standard za sprinkler sustave, koji je u SAD objavljen jo 1896.godine i do danas je doivio preko ezdeset dopunjenih ili izmijenjenih izdanja. Godine 2000 pojavljuje se nacrt tj. prijedlog novih smjernica pod nazivom : VdS CEA 4001 : 2000 04 (nacrt) , koje trebaju postati zajednike europske smjernice. CEA smjernice izraene su od grupe eksperata GEI 4 Sekcije za zatitu od poara CEA (Comit Europen des Assurances) u suradnji sa ek spertima EUROFEU (Europski savez proizvoaa opreme za zatitu od poara i sigurnosne opreme vozila za borbu protiv poara). Savezni lanovi CEA trebaju ove smjernice objaviti u pojedinim zemljama kao europske smjernice. Od 01.01.2003. godine u Europi su u primjeni smjernice VdS CEA 4001 S : 2001 06 , dopunjene smjernice VdS CEA 4001 : 2005 09 (02) i na kraju ove godine izala je zadnja dopuna: VdS CEA 4001-S1 : 2007-07 (03).

Paralelno je Europski komitet za standardizaciju objavio novu normu za sprinkler instalacije pod nazivom EN 12845, koja e se pojaviti kao Hrvatska norma HRN - EN 12845, i koja je gotovo 90 % teksta ista ili slina smjernicama VdS CEA 4001 . 2 OSNOVE DIMENZIONIRANJA SPRINKLER UREAJA ZA ZATITU GARAA Garae su prema starom VdS-u klasificirane kao poarna opasnost PO 2.1. sa zadanim polijevanje od q= 5 lit/min/m, a proraunska povrina iznosi 150m , to u praksi znai potronja vode: cca 150mx5 lit/min/m x1,4 = 1.050 lit/min ili cca 17,5 l/sek . Vrijeme gaenja iznosi 40 minuta. Prema VdS CEA ili EN 12845, garae su klasificirane kao srednja poarna opasnost OH 2, sa zadanim polijevanje od q= 5 lit/min/m, a proraunska povrina iznosi 180m , to u praksi znai potronja vode: cca 180mx5 lit/min/m x1,4 = 1.260 lit/min ili cca 21,0 l/sek . Vrijeme gaenja iznosi 60 m inuta. Prema NFPA 13, garae su klasificirane kao srednja poarna opasnost OH 1, sa zadanim polijevanje od q= 6,1 lit/min/m, a proraunska povrina iznosi 136m , to u praksi znai potronja vode: cca 139mx6,1 lit/min/m x1,4 = 1.187,06 lit/min ili cca 19,78 l/sek . Vrijeme gaenja iznosi 60 minuta. Tona potronja vode, bez obzira na primijenjeni propis, ovisi o rasporedu sprinkler mlaznica, pa se tono prorauna pomou raunalnog programa, prema Hazen-Williamsovoj formuli. OPSEG ZATITE SPRINKLER UREAJIMA U garaama se sprinkler instalacijom pokriva kompletan prostor garae od poarnog zida do poarnog zida. Moe se izbjei zatita sprinkler instalacijom podrumskih odlagalita, upa ili skladita, ali ista moraju biti poarno odvojena od garae.

OPSKRBA VODOM I OPSKRBA ENERGIJOM Izvori vode za zatitu garaa mogu biti slijedei: a) Prikljuak na vodovodnu mreu preko zatitnika povratnog toka, maksimalno do 1000 sprinkler mlaznica, pod uvjetom da zadovoljava mjerenje Q/H linije, koje je izmjerila ovlatena ustanova. Tu se javlja problem odobrenja takvog prikljuka od lokalnog vodovodnog poduzea. b) Bazen s poarnom vodom (dimenzije ili ukupna potronja u zadanom vremenu gaenja, ili smanjeni volumen bazena za dotok koji se osigurava preko ventila s plovcima iz vodovodne mree, a koji se provjerava mjerenjem Q/H linije) i sprinkler pumpa s jockey pumpom za odravanje tlaka, to vrijedi do 1000 sprinkler mlaznica. U tom sluaju odobreno je napajanje sprinkler pumpe iz elektrine mree, bez dodatnog izvora el. energije. Bazen s poarnom vodom (dimenzije ili ukupna potronja u zadanom vremenu gaenja, ili smanjeni volumen bazena za dotok koji se osigurava preko ventila s plovcima iz vodovodne mree, a koji se provjerava mjerenjem Q/H linije) i sprinkler radna + rezervna pumpa s jockey pumpom za odravanje tlaka, to vrijedi do 5000 sprinkler mlaznica. U tom sl uaju obavezno je napajanje sprinkler pumpe iz elektrine mree i rezervnog izvora napajanja el. energijom, na pr. s diesel agregata. Mogua je kombinacija sprinkler elektro pumpe i sprinkler pumpe s diesel motorom.

c)

d) Za vie od 5000 sprinkler mlaznica svakako predvidjeti dva bazena s dva sustava sprinkler pumpi. Osim gore najee primjenjivanih izvora vode, mogue je opskrbu vodom rjeavati preko tlanih spremnika (voda/zrak), preko visinskih spremnika i sl. to se rjee projektira. Potronja vode rauna se u skladu s parametrima zadanim u propisima

Tu su predvieni veliki faktori sigurnosti, jer u praksi je potronja vode kod aktiviranja sprinklera bitno manja, to dokazuje svjetska statistika o broju aktiviranih sprinkler mlaznica koje su uspjeno ugasile poar. U najveem broju sluajeva uspjenog gaenja poara, u oko 75% sluajeva poar je ugasilo jedna do etiri aktivirane sprinkler mlaznice to znai potronja cca od 150 do 600 lit/minuti ili od 2,5 do 10 litara u sekundi. To je vrijedan podatak ako se usporeuje teta zbog polijevanja vodom, sa tetom od vatre, koja je mala ba zahvaljujui efikasnosti sprinklera.

I osiguratelji priznaju da bi teta od poara bila mnogo vea kada ne bismo imali sprinkler i to: - direktno, zbog odgoenog poetka gaenja (vie e izgorjeti i zadimiti se), - indirektno, zbog poveane koliine upotrijebljene vode (vie bi se poplavilo intervencijom vatrogasaca i upotrebom hidranata).

UPRAVLJANJE PUMPNIM I OSTALIM UREAJIMA Sva upravljanja sprinkler pumpnim postrojenjima moraju biti automatska, s mogunou runog pokretanja, to znai da sprinkler pumpa starta automatski preko signala dobivenog s tlane sklopke, u sluaju pada tlaka u cjevovodu pred sprinkler ventilom. Isklj uenje sprinkler pumpe mogue je samo runo, bez automatike. IZBOR I VRSTE SPRINKLER UREAJA Za sprinkler instalaciju u garaama treba predvidjeti "SUHI" sprinkler sustav, osim u sluajevima kada je osigurano grijanje garae tako da temperatura ni u kojem razdoblju ne padne ispod +5 C. Kao je u garaama uvijek ili gotovo uvijek predviena ventilacija koju pokreu CO detektori, u garai se moe oekivati kod rada ventilacije temperature ispod zadanih +5 C, bez obzira na dubinu podzemne garae. Kod "SUHOG" sprinkler sustava obavezna je ugradnja stojeih sprinkler mlaznica.

RASPORED SPRINKLER MLAZNICA Raspored sprinkler mlaznica, meusobne udaljenosti, udaljenosti od stropova, zidova, greda i slinih prepreka, definirani su u svim gore navedenim propisima i vrlo su slini uvjeti tako da skoro i nema razlike. MREA CJEVOVODA U garaama kod "SUHOG" sprinkler sustava obave zna je ugradnja cijevnih ogranaka u minimalnom padu prema glavnim magistralnim cijevima i isto tako pad glavnih magistralnih cijevi prema sprinkler stanici ili prema mjestima za isputanje kondenzata. B itno je osigurati da u nijednom dijelu sprinkler "SUHOG" cjevovoda nem a tzv.depova, gdje bi se mogla zadrati voda poslije tlane probe ili nakon aktiviranja sprinkler instalacije.

10

OPSKRBA KOMPRIMIRANIM ZRAKOM Kod "SUHOG" sprinkler sustava, cjevovod iza sprinkler suhog sprinkler ventila treba biti napunjen zrakom ili inertnim plinom pod tlakom od cca 3,4 bar. Prije suhog alarmnog ventila stoji voda pod tlakom. Treba predvidjeti stalnu opskrbu za zrak / inertni plin za odravanje tlaka u mrei cjevovoda.

Kod postrojenja vie od dvije suhe stanice alarmnih ventila treba instalirati barem dva kompresora, a kod veih sprinkler sustava preporuljivo je da svaki sprinkler "SUHI" ventil ima svoj kompresor, kapaciteta minimalno 133 lit/min. 11 ALARMIRANJE Svaka alarmna sprinkler ventilska stanica mora biti opremljena vlastitim alarmnim hidraulikim zvonom, koje se nalazi to blie alarmu. Smije se instalirati jedno jedino hidraulino alarmno zvono zajedniko za jednu grupu mokrih alarmnih ventila, ukoliko se ovi nalaze u istoj stanici i svaki alarmni ventil je opremljen u svako doba dobro vidljivim prikazom pogona. Alarm iz sprinkler stanice mora se proslijediti na mjesto s 24 satnim deurstvom. To postaje problem kod garaa u stambenim zgradama, to se rjeava sa slanjem signala preko telefonskog dojavnika prema zatitarskim slubama koje deuraju 24 sata. 12 KONTROLA SPRINKLER UREAJA Obavezne su kontrole sprinkler instalacija. Dnevne kontrole tlakova (tlak ispred sprinkler ventila, tlak zraka u suhom cjevovodu), koliina vode u bazenima i kontrola otvorenosti ventila bitnih za funkciju sprinkler instalacije, i u hladno godinje doba treba naroito paziti na sigurnost od zamrzavanja sprinkler postrojenja. Dnevne kontrole se mogu izbjei i prebaciti u tjedne kontrole ako je izveden sustav sa sprinkler nadzornom centralom, koja kontrolira otvorenost svih bitnih ventila, tlakove u sustavu, temperaturu u sprinkler stanici, kontrolu eventualno izlivene vode na podu u sprinkler stanici i nivo vode u svim rezervoarima s poarnom vodom. Tjedne kontrole predviaju kontrolu ureaja za alarmiranje, kontrolu automatskog pokretanja sprinkler pumpi i sl., Mjesene kontrole prema uputama izvoaa instalacije. Svakih est mjeseci treba napraviti servis sprinkler instalacije. Taj servis kod instalacije u garaama treba planirati prije zime da se kontrolira isputanje kondenzata iz suhog sprinkler cjevovoda. Godinji servis trebalo bi dogovoriti u istom terminu s ispitivanjem funkcionalnosti sprinkler instalacije, jer se poklapa velika veina ispitivanja zajedno s ispitivanjima na godinjem servisu 13 SPRINKLER STANICA Prostor sprinkler stanice treba biti posebna poarna zona odvojena od garae poarnim zidom i poarnim vratima. Stanica treba biti osigurana od smrzavanja. Minimalna temperatura +5C, a kod stanica s diesel motorom +15C, ako nije osigurano posebno predgrijanje diesel motora u pripremnom stanju. Kod sprinkler pumpi s diesel motorom treba osigurati ventilaciju koja dobavlja dovoljnu koliinu zraka za rad diesel motora. 14 TROKOVI UGRADNJE SPRINKLER INSTALACIJE To je najee pitanje, koje se postavlja prije ugradnje sprinklera. Cijena ovisi o namjeni i nainu graenja (izvedbi) zgrade, izvoru vode (izdanosti gradskog vodovoda) te stupnju ugroenosti za osoblje. U novogradnjama sustav moe okvirno kotati oko 70 Kn/m2, to je primjerice cijena boljeg tapison a po metru kvadratnom. Naravno da cijena ovisi o izvoru vode koji moe u dijelu grada biti dobar a u drugom dijelu treba izvor vode rjeavati pomou akumulacijskog bazena i pumpi, to poveava cijenu kotanja instalacije.

Protutea cijeni sprinkler sustava jesu popusti (bonusi) u plaanju osiguranja, s obzirom da veina osiguravajuih kua priznaje bonus kod plaanju osiguranja, ako je ugraena sprinkler instalacija i do 20%. Drugo su indirektne utede, zbog olakice u projektiranju i graenju. Svi ozbiljni ji standardi priznaju poboljanu zatitu koju prua sprinkler, pa doputaju manju vatrootpornost konstrukcije, manje protupoarnih vrata, dulje evakuacione puteve do izlaza itd.