METALNE KONSTRUKCIJE I

MONTANI NASTAVCI

mr.sc. Jurko Zovki

ZADATAK :
obraditi problematiku konstruiranja, prorauna, i izrade montanih nastavaka elinih konstrukcijskih elemenata obuhvatiti primjere najee koritenih poprenih presjeka konstrukcijskih elemenata prikazati opi prikaz naina prorauna pojedinog nastavka, te ukljuiti numeriki primjer prikaz projektiranja i proraun montanih nastavaka na primjeru reetkastog elinog nosaa proraune provesti prema EC propisima

2/25

OPENITO O MONTANIM NASTAVCIMA

karakteristino razdvajanje konstrukcijskih elemenata (stup, greda) u visokogradnji, kod mostova pojava ogranienja:
kod tehnologije izrade (duljina i irina konstrukcijskih elemenata) kod uvjeta transporta

dobro poznavanje statikih uvjeta konstrukcijskog elementa rezultira:

uspjenim formiranjem nastavka ekonominom potronjom materijala (manje vijaka, manje dimenzije vezica, itd.)

3/25

 mogunost formiranja nastavaka na mjestu manjih statikih utjecaja ukoliko to sama konstrukcija doputa

montani nastavci

4/25

MONTANI NASTAVCI

NASTAVCI STUPOVA

NASTAVCI GREDNIH NOSAA

NASTAVCI VLANIH ELEMENATA

5/25

NASTAVCI STUPOVA
dopremanje na gradilite do duljine 20 metara uvjetovanost nosivou dizalice nastavke moemo izvesti pomou vijaka, zavara i elnih ploa

6/25

 rupe za spojna sredstva ne izazivaju smanjenje nosivosti normalna naprezanja se odreuju s obzirom na bruto popreni presjek broj spojnih sredstava se odreuje iz uvjeta da je njihova nosivost vea od uzdune tlane sile koja djeluje na tap raspodjela sila na pojasnicama i hrptu pretpostavlja se proporcionalno povrini proraun nastavka izvedenog vijcima sadri dva koraka:
proraun vezica proraun vijaka

potreban broj vijaka na pojasnicama i hrptu odreuje se prema odgovarajuoj tlanoj sili proraun vezica pojasnica i hrpta vri se posebno, te ukupno
7/25

 proraun nastavka pomou elne ploe sadri dva koraka:

dimenzioniranje elne ploe dimenzioniranje zavara

elne ploe povezuju se vijcima koji slue za pridranje preteno se tapovi s elnim ploama povezuju zavarivanjem kod tapova razliitih poprenih presjeka javlja se ekscentricitet i znatan moment savijanja elne ploe

8/25

N
e e

1-1
Nf 2 Nf 2

1 N

Nf

N
a b a

N 1
M= W fy
Nf 2

p
Nf 2

Wpot t pot

M M0 fy 6 M0 fy

b t2 W= 6
M = Pe
Nf a M= 2 2

9/25

NASTAVCI VLANIH ELEMENATA

razlikujemo dva naina prorauna nastavka vijcima:
prema vlanoj sili (NEd) prema povrini poprenog presjeka (statiki pokriven nastavak)

proraun prema vlanoj sili (NEd)

proraun prema stvarnim statikim utjecajima (najnepovoljnije kombinacije optereenja) kontrola naprezanja u pop. presjeku elementa na mjestu nastavka slabljenje presjeka (rupe za vijke, ) potreba za ojaanjem poprenog presjeka na mjestu nastavka

10/25

 raspodjela uzdune sile na pojasnice i hrbat vri se razmjerno njihovim povrinama A N Ed , f = N Ed f sila u pojasnici A A sila u hrptu N Ed , w = N Ed w A proraun nastavka pojasnice:
kontrola naprezanja u oslabljenom presjeku kontrola naprezanja u vezicama proraun broja vijaka

N Ed , f < N t , Rd , f

N Ed , f < N t , Rd , f ,v

n f ,uk

N t , Rd , f Fv , Rd

n f ,uk

N t , Rd , f Fb , Rd

usvaja se vei broj vijaka

11/25

 proraun nastavka hrpta:

identian proraunu nastavka pojasnice nastavljanje simetrinim dvostranim vezicama

uz kontrolu naprezanja nastavaka pojasnice i hrpta potrebno je provesti kontrolu naprezanja itavog presjeka

proraun prema povrini poprenog presjeka

nosivost svih elemenata veze vea ili jednaka nosivosti tapa izvan nastavka proraun vezica sila koju moraju prenijeti na mjestu mjerodavnog presjeka mora biti jednaka ili vea maksimalnoj sili koju moe prenijeti izvan nastavka proraun vijaka nosivost vijaka mora biti vea od nosivosti tapa

12/25

 proraun elnih ploa

elne ploe mogu biti pune, ili prstenaste kod vlanih tapova elna ploa je izloena jakom savijanju

t
Radijalni moment
W fy M M0 fy 6 M0 fy

N Ed b Nr = a 2 b 2 M r = M t = Nr b 0.175 (1 ) 1.5log = N Ed 0.175 (1 2 ) 1.5log 2

M= b =1

Wpot

b t2 W= 6

t pot

13/25

MONTANI NASTAVCI NOSAA

pretpostavlja se linearna raspodjela normalnih naprezanja pretpostavlja se da cjelokupnu poprenu silu prima hrbat

MOMENT SAVIJANJA

Mf =M

If I

POJASNICA

Mf =M

IW I

HRBAT

If
POPRENA SILA

Iw Vw = V Sw HRBAT I S

Vf = V

Sf POJASNICA I S

UZDUNA SILA

N f = N Ed

Af A

POJASNICA

N w = N Ed

Aw A

HRBAT

14/25

 proraun nastavka izvedenog vijcima prema reznim silama

proraun obuhvaa tri koraka:
kontrolu naprezanja na mjestu nastavka proraun broja vijaka proraun vezica

kontrola naprezanja na mjestu nastavka:

uzima se u obzir slabljenje vlane pojasnice moe se zanemariti pomicanje neutralne osi uslijed nesimetrinog slabljenja nosaa

proraun broja vijaka

znatna razlika izmeu prorauna broja vijaka pojasnice i hrpta moment savijanja koji prenose pojasnice zamjenjuje se ekvivalentnim spregom sila

15/25

Nc,f F"i,M

h'

Mf

+
Mw

ri

Nt,f

vijci su izloeni djelovanju sila vlaka i tlaka ukoliko osim momenta savijanja djeluje i uzduna sila, broj vijaka na pojasnici odreujemo ovisno o sili u pojasnicama

N f = N f ,M N f , N
ukoliko se mjesto prekida nosaa i teita vijaka ne poklapa, uslijed poprene sile, V, javlja se moment ekscentriciteta

M'w = M w + M e = M

Iw I

+V e

16/25

 proraun sila u vijcima ovisi od odnosa visine i irine veze, tj. o vertikalnoj i horizontalnoj udaljenosti izmeu prvog i zadnjeg vijka
bm Fi,M
z

Fi,M Fy,i,M Fx i,M

,

hn

T rmax Fm

max

xi

razlikujemo dva tipa prorauna:

za hn/ bm 2, prema polarnom momentu inercije za hn/ bm > 2, prema ekvatorijalnom momentu inercije

u oba sluaja treba zadovoljiti uvjete nosivosti:

N max Fb , Rd N max Fv , Rd
17/25

yi
a

PRORAUN PREMA POLARNOM MOMENTU INERCIJE

bm Fi,M Fy,i,M T rmax
a
max

PRORAUN PREMA EKVATORIJALNOM MOMENTU INERCIJE

Ms
hmax=(n-1)e

Fi,M Fx i,M
,

hn

M'w

Fm

xi

DJELOVANJE UZDUNE I POPRENE SILE

yi

FV =

V nm

FN =

Nw nm
FM hi2
i =1 n

VRIJEDNOST SILE USLIJED DJELOVANJA MOMENTA

F = M 'w max M , x

ymax

r
i =1 nm

nm

M 'w = m

max

hmax

max

FM , y = M 'w

xmax

F = M 'w max M
2

hmax mh
i =1 n 2 i

M 'w hmax

r
i =1

REZULTANTNA SILA

N max = ( FN + max FM , x ) 2 + ( FV + max FM , y ) 2

N max = ( FN + max FM ) 2 + FV 2
18/25

hi hmax=hn

h1

Fn,M=FM,max Fi,M F1,M

 koeficijent kojim se obuhvaa broj i raspored vijaka na hrptu, m

kod kontrole nosivosti vijaka potrebno je pretpostaviti njihov broj i raspored, potreban broj vijaka moe se odrediti iz:

nw,uk = m n l = hmax n +1 n 1

1 Fv , Rd

6 M 'w V 2 + Nw + l

19/25

 proraun vezica
proraun vezica na tlanoj pojasnici i hrptu vri se na osnovu bruto, a na vlanoj pojasnici na osnovu neto povrine poprenog presjeka kod prorauna vezica na pojasnicama treba uzeti u obzir uzdunu silu ukoliko djeluje, te uzdune sile u pojasnicama koja nastaje uslijed djelovanja momenta savijanja:

N t , f = M f / h '+ N t

Af A

za vlanu pojasnicu
za tlanu pojasnicu

N c , f = M f / h '+ N t

Af A

potrebne dimenzije vezica na hrptu mogu se odrediti iz izraza: M M0 Wv ,netto fy

Aw,v V M0 fy
20/25

PRORAUN NASTAVKA IZVEDENOG POMOU ELNE PLOE

w3 w1 w3 e1 e1 e1
TIP A

w3 w2 w1 w2 w3

SILA VLAKA KOJA DJELUJE NA JEDAN VIJAK GRUPA

bp bpl w3 a2 u w3 w2 w1 w2 w3

TIP 1

TIP 2

bp bpl w3 w1

e1

A B
Fv = V nc Fv,Rd

Ft = Ft =

Nt 4 Nt 2

= =

M 4h ' M 2h '

Ft = Ft =

Nt 7.2 Nt 3.6

= =

M 7.2h ' M 3.6h '

POPRENA SILA KOJU PREUZIMAJU VIJCI U TLAENOJ ZONI

nc = 2( za tip veze A1, B1), nc = 4( za tip veze A2, B 2)

TIP B

bp
TIP 1

bp
TIP 2

21/25

dp
Q

e1

nFt

a1

Nt/2

e2

Nt/2 nFt

DEBLJINE ELNIH PLOA U FUNKCIJI PROMJERA VIJKA TIP VEZE A1 B1 A2 B2 DEBLJINE ELNE PLOE, dp 1.00d 1.25d 1.50d 1.70d
22/25

23/25

24/25

25/25