-11. Specifina i nespecifina profesionalna bolest: -BOLESTI POVEZANE S RA O!

"#NESPE$I%I&NE PRO%ESIONALNE BOLESTI#' ( bolesti koje izravno ne ubrajamo u profesionalne, ali na iju incidenciju, kliniku ekspresiju i kliniki tijek radni proces i radni okoli djeluju kao PREDISPONIRAJUI ILI AGRAVIRAJUI FAKTOR. Bol u leima i problemi sa vidom kod nejednolike rasvjete. Rizini faktor -Profesionalne bolesti: odreene bolesti prouzroene neposrednim produljenim utjecajem procesa i uvjeta rada na odreenim radnim mjestima ili poslovima. U osnovi su monofaktorske. orbo!eni faktor ). *o+e ,-i+e osno-ne s./pine a.ti-nosti 0a1ti+e-a efi.asna 0a2tita ,+elatne pop/laci+e? a" #talna kontrola ekspozicije- ambijentni monitorin!. jerenje razine nokse$stresa" b" #talni zdravstveni nadzor djelatne populacije- periodiki pre!ledi uz usporeivanje rezultata. %dreuju se biomarkeri izlo&enosti i bioindikatori uinka. 3. Na-e,ite i ,efinira+te osno-ne .ate4ori+e 0,ra-st-eni1 pre4le,a / o.-ir/ 0,ra-st-eno4 pre4le,a ,+elatne pop/laci+e5 'isam imao file za ovaj od!ovor, ali po sje(anju postoje nulti $inicijalni" pre!led u kojem se detaljno !leda kompletan or!anizam. )ostoje i periodini pre!ledi ija uestalost i *detaljnost* ovisi o specifinosti radno! mjesta. 6. *o+a +e ba0a s/-re7ene .oncepci+e 7e,icine ra,a5"obra0lo8ite' )revencija uz to dulje odr&avanje radne sposobnosti, te odr&avanje i unapreenje zdravlja djelatnika. jere se maksimalno dopustiv stress $ +#" i maksimalno dopustiva promjena $ +)". 9. *o+i s/ or4ans.i s/sta-i na+optere:eni+i ti+e.o7 fi0i.o4a ra,a5 efinira+te stati.i i ,ina7i.i ra,. ,okomotorni sustav, -ardiovaskularni i respiratorni sustav. #tatiki rad: njime se osi!urava odreeni polo&aj tijela ili podr&avanja predmeta kod me.anike obrade ili dr&anje ili prenoenje tereta. /ie umara od dinamiko!. +u!o se mo&e izvoditi ako ne prelazi 01-234 od maksimalne sna!e mii(a. +inamiki rad: obavlja se uz izotoniku kontrakciju. ;. Ob+asnite po+a7 #,/4a na .isi./# na.on 7i2i:no4 ra,a. 'akon zavreno! mii(no! rada troi se dopunska koliina kisika $du! kisika" kako bi se uklonio suviak nakupljene mlijene kiseline i nadoknadile zali.e adenozinfosfata i kreatinfosfata. 5o je u biti razlika izmeu potrebe za kisikom i one koliine kisika koju or!anizam u to vrijeme troi. <. Ob+asnite po+a7 .alori+s.o4 e.-i-alenta .isi.a 5o je pojam koji oznaava koliinu toplin koja se oslobaa pri potronji jedne litre kisika. #a!orijevanjem u!ljiko.idrata jedna litra kisika daje 20 k6, masti 07.8 k6, a bjelanevina 09.7 k6. )rosjeno 23.2: k6. =. Osno-ni a,aptaci+s.i i .o7pen0aci+s.i 7e1ani07i .ar,io-as./larno4 s/sta-a ti+e.o7 ra,a. )orast frekvencije i udarno! volumenaminutni volumen.

-2-od izometrike kontrakcije frekvencija se pove(ava, a isto tako i sist. i dijast. tlak, dok se udarni volumen mijenja neznatno. )rotok krvi kroz mii(e smanjuje se zbo! kompresije krvni. &ila prilikom miine kontrakcije. -od izotonike kontrakcije raste i frekvencija i udarni volumen.

>. efinira+te po+7o-e: !in/tna ili 4lobalna -entilaci+a? if/0i+s.a .onstanta. +ifuzijska konstanta:koliina kisika koja proe u minuti iz plu(a u krv pri razlici parcijalni. tlakova od 0 mm;!, a iznosi u prosjeku 23 ml kisika, dok se pri radu mo&e pove(ati in a <3-93 ml=min. Raste zbo! otvaranja odreeno! broja do tada zatvoreni. plu(ni. kapilara, dilatacije ve( otvoreni. plu(ni. kapilara i otvaranja alveola koje su u mirovanju zatvorene. 6edan udisaj oko 3.1 , do 2.1 , pri maksimalnom naporu. 01-23 udisaja=min do 13<3 udisaja =min. 1@. Po+a7 pl/:ni1 -ol/7ena "nabro+ati i ,efinirati' i 11. Po+a7 pl/:ni1 .apaciteta "nabro+ati i ,efinirati' #tatiki testovi: dini $respiracijski" volumen $jedan udisaj ovisan o spolu, starosti >" i vitalni kapacitet $maksimalni respiracijski volumen, udisaj punim plu(ima". +inamiki testovi: ?orsirani ekspiratorni volumen u prvoj sekundi $?@/ 0", maksimalni ekspiratorni protok izmeu 21 i 814 vitalno! kapaciteta $?@? 21-81" i maksimalni dini kapacitet. ?@/0 se mjeri kao postotak normalno! A U prvoj sekundi izda.ne se oko 934 vitalno! kapaciteta. #manjen ?@/ uz nepromjenjen /B oznaava opstrukciju, a ako je smanjen i B/ onda je prisutna i restrikcija ?@?21-81- za otkrivanje opstrukcije u malim dinim putevima. +ifuzijski kapacitet 1). Osno-ni a,aptaci+s.i i .o7pen0aci+s.i 7e1ani07i respiratorno4 s/sta-a ti+e.o7 ra,a. +olazi do pove(anja provodljivosti dini. putova, tj. pove(anja ventilacijske funkcije. 5o se deava zbo! pove(anja broja funkcionalno aktivni. mali. dini. putova , dilatacije bron.a i bron.iola i vjerojatno smanjena tonusa parasimpatikusa. 13. *a.o 4r/pira7o osobine o-+e.a .o+e ,ola0e ,o i0ra8a+a ti+e.o7 ra,no4 procesa5 Civotna dob, spol, sposobnost za zvanje $)si.omotorika: spretnost, koordiniranost i brzina pokretaD funkcije osjetni. or!anaD inteli!encijaD #tav prema radu", )Rofesionalno znanje i iskustvo, akutne i kronine bolesti, alko.ol i dro!e. 16. Pre,/-+eti /sp+e2no4 procesa /en+a Celja za usvajanjem ti. novi. sadr&aja $motivacija za uenjem", poznavanje naina i sredstva usvajanja novi. sadr&aja i nji.ova cilja odnosno smisla i ponavljanje $stjecanje navike". 19. Znaen+e 7oti-aci+e 0a /sp+e2nost ra,no4 procesa? pira7i,a 7oti-aci+e. #ve ono to aktivnost pokre(e, usmjeruje i odreuje joj intenzitet i trajanje.

-3Baza A biotika motivacija si!urnost afektivna veza u!led i potovanje samopotvrivanje. 1;. Profesionalna ori+entaci+a i profesionalna sele.ci+a A ,efinici+a i ra0li.a )%: usmjeravanje osobe na ona podruja rada koja najbolje od!ovaraju njenim psi.ofizikim sposobnostima. )#: odabiranje najbolje osobe za odreeno radon mjesto. 1<. S/b+e.ti-ni i ob+e.ti-ni 0na.o-i /7ora %bjektivni: kvantitativni i kvalitativni pad produkcijeD spontani odmori $pojava *blokova*"D izrazite varijacije u produkcijiD funkcionalne promjene u or!anizmuD poreme(aji psi.omotorne produkcije. Radnje nisu toliko po!rene, koliko loe or!anizirane u vremenu i
prostoru sklonost nesre(ama u raduEE

#ubjektivni: pad motivacije, usporavanje ili prestanak aktivnostiD konflikt *raditi ili ne*, promjena stava prema raduD pad standarda ponaanja, ote&ano percipiranje i s.va(anje percipirano!, smanjena retencija percipirano!D pad misaoni. funkcija, posebice inventivnosti i kritinostiD emocionalna re!resija, ispoljena u padu standarda socijalno! ponaanja. 1=. S/0bi+an+e /7ora %dmor: prije pojave umoraD vie kra(i. odmora $do 01 min"D pasivni $potpuni prekid" ili aktivni $promjena aktivnosti". Uzimanje deficitarni. stvari Uporaba stimulatora: farmakoloki., fizioloki. i psi.oloki.. 1>. Nesre:e na ra,/B ,efinici+a akutni incidentni dogaaj koji se zbije unutar 2: sata, a uzrono je povezan sa radnim procesom )@. En,o4eni fa.tori .o+i /0ro./+/ nesre:e na ra,/ "fa.tor o-+e.' 0. 'edovoljna sposobnost za zvanje: psi.omotorika $br&i u reakciji ne!o u zamjeivanju", senzorika, op(a i te.nika inteli!encija, stav prema radu. 2. %p(e funkcionalne karakteristike &ivano! sustava $refleksne i automatizirane reakcije" F. )si.ofizika indispozicija radnika: osobine linosti, emotivni status, umor, pomanjkanje znanja i profesionalizma i dob, spol, status, bolesti, potus. )1. E40o4eni fa.tori .o+i /0ro./+/ nesre:e na ra,/ "fa.tor o.olina' ?izikalna radna okolina, psi.oloka radna atmosfera, te.nika or!anizacija radno! procesa i dani u tjednu $pon, et i pet". )). !+ere pre-enci+e o,nosno s7an+en+e inci,enci+e nesre:a na ra,/ )rofesionalna orijentacija i selekcija, )rofesionalna edukacija i trenin!, Gdekvatna or!anizacija fizikalne i psi.oloke radne okoline, Hdravstvena i socijalna skrb za radnika, ;5H mjere, #timuliranje radnika za rad na si!uran nain, @videncija nesre(a na radu, )remjetanje pojedini. radnika na dru!o mjesto i )ropa!anda u smislu od!ajanja, pouavanja i uvjeravanja prila!oena ranoj populaciji kojoj je namjenjena. )3. Profesionalna patolo4i+a /0ro.o-ana 1ipoter7i.i7 /-+eti7a ra,ne o.oline

-4#istemska: nalaz od dr.tanja do ukoenosti, .ipotenzija, bradikadija, aritmije, usporena ventilacija, usporen ili odsutan !astrointestinalni motilitet, centralni i periferni neuroloki poreme(aji. ,okalna: okrajine, dorzum, karpusD lokalni znakovi upale $serozni, !nojni ili !an!renozni" 5.: utopljavanje, sistemska terapija Rizini faktori: dob, potus, medikamenti, kardiovaskularne, neuroloke, endokrine, reumatske bolesti )6. Profesionalna patolo4i+a /0ro.o-ana 1iperter7i.i7 /-+eti7a ra,ne o.oline 5oplinski udar: najte&i oblik, u!ro&ava bolesnika, dolo je do sloma centralni. termore!ulacijski. me.anizama. Hnakovi: slabost, vrto!lavica, munina, povra(anje, poreme(aji vida, znaci oka, .iperventilacija, rektalna temp.I:0JB. 5.: irovanje u .ladnom, opservacija. 5oplinska iscrpljenost: posljedica prolon!irano! rada u prekomjerno za!rijanoj radnoj sredini, uz neadekvatan unos soli i vode. 'ema znakova poreme(aja mentalno! statusa i rektalna temperature ne prelazi F9JB. 5.: mirovanje u .ladnoj prostoriji i nadoknada teku(ine i soli. 5oplinski !revi: posljedica deplecije natrija uslijed prekomjerno! znojenja, ukoliko se !ubitak teku(ine nadoknauje samo vodom. -liniki: spastike kontrakcije kroz 0-F minute, oje(aj ukoenosti. 5.: prekid rada i ekspozicija toplini, nadoknada soli. #inkopa: Kznenadni !ubitak svijesti zbo! na!le vazodilatacije u pre!rijanoj okolini. 5.: prekid ekspozicije, .laenje, teku(ina per os. -o&ne promjene: iliaria $nedovoljno znojenje uslijed zaepljenja kanala znojnica", @rLt.ema ab i!ne $.iperkeratotiki plakovi na mjestima koja su u kontaktu s izvorom topline, a ovaj nije to! intenziteta da izazove opeklinu", Kntertri!o $iritacija pre!ibni. mjesta zbo! prekomjerno! znojenja-obino kod puniji. osoba", toplinske urtike $t.. anti.istaminici" i opeklina $F stupnja". )9. isbari0a7 "osno-ne .ate4ori+e patolo2.i1 stan+aC barotitis' Rad u uvjetima povieno! tlaka $prebrzi ulazak ili izlazak" i sni&eno! atm. tlaka $na visinamaD umor, pospanost, munina i povra(anje, poreme(aji koordinacije, !revi u mii(ima, !ubitak svijesti". );. e.o7presi+s.a ili .esons.a bolest )<. Ronila.a bolest: bol u z!lobovima, mii(ima i kostima, svrbe& i crvenilo ko&e, dispneja vrto!lavica. o&e se javiti spastoka paraple!ija $embolija kraljenike mo&dine i embolija plu(a. )=. Visins.a bolest 6avlja se tek na kon FF33 metara nv. Umor, !lavobolja, pospanost, munina, povra(anje, krvarenje iz uiju i nosa, poreme(aj koordinacije, !revi u mii(ima, !ubitak svijesti. )>. Ter7alni /inci ra,iofre.-entni1 i 7i.ro-alni1 E! pol+a %te(enje uzrokuje op(e i lokalno za!rijavanje !lavobolja, umor, .iper.idroza do kardiovaskularni. poreme(aja, katarakta. 03 M=k! za profesionalce i 2 za op(u populaciju. Gkutne posljedice: opekline.

-5-od polja !usto(e sna!e $NpoOer densitLP, #" ispod 03 mM=cm 2 '@ %Q@-U6U #@ 5@R G,'K @?@-5K. ;ipertermija se javlja tek iznad te !ranice i to u!lavnom kod incidentni. izlo&enosti $akutna izlo&enost poljima !usto(e sna!e >033 M=cm2". U inicijalnoj fazi slika '/+, kasnije mo!u(i -/ poreme(aji i=ili mikrovalna katarakta. -asne sekvele incidentni. izlo&enosti: raportiran jedan sluaj reverzibilne esencijalne .ipertenzije par mjeseci nakon ozraivanja te jedan sluaj )5#-a koji je re!redirao kroz !odinu dana. '@5@R G,'K UQK'BK jo uvijek predmet rasprave i istra&ivanja. 3@. $il+ni or4ani opti.o4 ,i+ela E! spectra U/: 0. KOA: profesionalne fotodermatoze $raspon slike od eritema, preko opeklina do BG". )rotijekom vremena ko&a #56@Q@ %5)%R'%#5EE 2. OKO: fotokeratokonjunktivitis $Nsnje&no sljepiloP" )rotijekom vremena oko '@ #56@Q@ %5)%R'%#5EE 31. Lasers.o 0raen+e %snovne karakteristike laserske fotonske emisije: prostorna i vremenska ko.erencija $oko ima do&ivljaj istodobne emisije iz jedne toke," monokromnost, jednosmjernost velika !usto(a sna!e laserske zrake, uz u pravilu minimalan rasap. @misija mo&e biti NkontinuiranaP $0 impuls je dulji od 0=: sek." ili pulsna $pri emu impuls traje od 0 fsek na dulje".U si!urnosnim standardima laseri su kate!orizirani od 0-: $:. kate!orija najopasnija za ciljna tkiva" Biljna tkiva: 0. OKO : Nslijepe pje!eP zbo! fotokoa!ulacije i denaturacije proteina. o!u(a i me.anika ote(enja retine. 2. KOA : opekline 'epo&eljni sekundarni efekti: 0. sekundarna ionizacija - NparazitnoP R-zraenje 2. stvaranje ozona F. stvaranje krio!eni. plinova :. po&ari 3). Ra,iosen0iti-nost i ra,iore0istentnost t.i-a 5kiva koja su najosjetljivija su ko&a, krvotvorni or!ani i !onade. ,okalnim ozraivanjem nastaju opekline. -od kronino! lokalno! ozraenja poinje sa eritemom na koji se nadovezuju atrofija kio&e uz pojavu bradaviasti. izraslina i ra!ada te nastanak ulcera. 5u se mo&e razviti i neoplazma. %p(im akutnim ozraenjem javlja se akutni radijacijski sindrom koji se javlja kod doze ve(e od 1 SLa. )oinje sa umorom, slabo(u, muninom i povra(anjem, zatim se simptomi !ube nakon e!a zbo! nestanka krvni. stanica se javlja infekcija, krvarenje i anemija. +u!otrajnim zraenjem malim dozama ubrzava se mutacija !ena koji se prenose na potomke. 33. O,4oDeni /inci o0rai-an+a -iso.i7 ,o0a7a %sim ote(enja kotane sr&i i prestanka *proizvodnje* krvni. stanica, ote(uju se i spermio!eneza, limfni vorovi i sluznice crijeva. o&e do(i do razvoja aplastine

-6anemije i leukemije. utirani !eni mo!u se *nakupljati* u populaciji i nakon neko! vremena se u potomaka !odinama kasnije ispoljiti kao mana. Radiodermatitis, endarteritis obliterans, intestinalna stenoza, fibroza plu(a, aktinika katarakta, mali!nomi, prerano starenje, skra(enje &ivotno! vijeka, terato!eni uinci, anomalije reproduktivno! sustava. 36. *onta7inaci+a ra,ion/.li,i7a )ovrinska kontaminacija: odstraniti kontaminiranu odje(u isprati ko&u mlakom vodom i sapunom. -ontaminacija ledirane ko&e: kirurki debridement i kelati Kzlo&enost uranu i posljedinoj emisiji radona i nje!ovi. potomaka: Uinci na reproduktivni sustav, plu(a $pripisuje se nastanak BG plu(a", nefritisi.

39. Eltra0-/. Kznad 0< k;z. $iznad pra!a ujnosti". 'e!ativni uinci pri 23 ;z. Kzvor je transducer. -od apsorpcije javlja s prelazak me.anike ener!ije u toplinsku pri emu se tkiva za!rijavaju. U tkivu se tada javljaju zone z!unjavanja i razrijeenja to rezultira fenomenom kavitacije. )ri tom razlikujemo stabilnu kavitaciju, kada dolazi samo do oscilatorni. i=ili pulsacijski. fenomena u ciljnim tkivima i tranzitornu ili kolapsnu kavitaciju, pri kojoj kolaps, npr. mje.uri(a plina, na!lo proizvodi visoku temperaturu i visoki tlak. 5ako je u izlo&enim sistemima mo!u(e izazvati i torzijske fenomene. #imptomi: sluni poreme(aji, tinitus, umor, iritiranost, !lavobolje, munina. 3;. Infra0-/. Kspod 0< ;z$pra!a ujnosti". Re!istriraju !a duboki proprioceptori u mii(ima i z!lobovima i mi !a osje(amo kao taktilni podra&aj. #imptomi: umor, pospanost, kserostoma, disfa!ija, vla&ne ruke, !lavobolja, osje(aj vibriranja u nutrini, .ipo!likemija, bradikardija, .ipotonija. 3<. O e7/ o-isi os+etl+i-ost na b/./5 - % karakteristikama buke $jakost, ritam, sadr&aj" - +uljini, vrsti $superpozicija infrazvuka kod sjekaa" i re&imu izlo&enosti $polo&aj osobe prema izvoru buke, prisutnost ili neprisutnost buke i u vrijeme odmora te u slobodno, a ne samo radno vrijeme" - individualnim karakteristikama izlo&ene osobe $starost, stanje or!ana slu.a, osjetljivost na buku" -do 73 dB nema o!ranienja. 'a 73 dB 9. is a svaki. 1 dB vie vrijeme se prepolovi. 3=. efinira+te poetn/ a./sti./ tra/7/ )rvo ote(enje slu.a u podruju od :333 ;z. )oto je to iznad !ovorno! podruja $0F k;z" osoba to ne primjeuje, ali se mo&e audio!rafski detektirati. )otrebno je osobu ukloniti sa mjesta sa bukom. 3>. Vrste profesionalne na4l/1osti a" )rovodna- ne radi provodni aparat u.a. Hrana krivulja patoloka, kotana normalna.

-7b" )erceptivna $osjetna"- #enzorika- ote(en Bortijev or!an ve(ina profesionalni. - neuralna- neuralni put od u.a do moz!a je ote(en - patoloke i zrana i kotana krivulja c" Bentralno ote(enje slu.a- cerebralna patolo!ija. 'ema disocijacije krivulja 0. neznatna na!lu.ost za jakosti do 23 dB 2. la!ana na!lu.ost za jakosti 23-:3 dB F. umjerena na!lu.ost za jakosti :3-<3 dB$!ovorni re!istarE" :. teka na!lu.ost za jakosti <3-93 dB $praktiki !lu.o(aE" tu se &ale na slu. 6@. E.straa/,iti-ni /inci b/.e +jeluje na &ivani sustav: nervosa !lavobolje, lako umaranje, nela!odnost, nesanica, ta.ikardija, vrto!lavice pra(ene !ubitkom ravnote&e. #tres poja(an tonus simpatikusa. )ove(anje arterijsko! krvno! tlaka, ubrzana frekvencija srca i disanja, na!le kontrakcije pojedini. mii(ni. skupina. 61. Nabro+ite i7beni.e rele-antne 0a nastana. profesionalni1 o2te:en+a pri ra,/ sa -ibrira+/:i7 alati7a /ibracijeAciklika titranja oko ravnote&no! polo&aja u podruju infrazvuni. i djelomino u podruju zvuni. frekvencija. #vako tkivo ima svoju frekvenciju titranja. Gko se poklopi frekvencija tkiva i vibracija dolazi do rezonancije. /ibracije se prenose direktnim kontaktom sa vibriraju(om povrinom. U!lavnom od 2-033 ;z. ?izikalne karakteristike vibracije, 5e&ina, konstrukcija i ispravnost alata, 5vrdo(a materijala koji se obrauje, 'epovoljni uvjeti u radnoj okolini, 5e&ina fiziko! rada, nefizioloki polo&aj pri radu. 6). O e7/ :e o-isiti .lini.i /inci prolas.a te1ni.o4 ele.triciteta .ro0 ti+elo 6aina struje, trajanje djelovanja, frekvenciji struje, putovima kroz tijelo. #truja jaine od 3.0 G ili vie mo&e biti smrtonosna. Bitna je i vrsta struje 63. *lini.i efe.ti ele.trine str/+e na po+e,ine -italne s/sta-e $ srce, plu(a, cns i lena mo&dina " 66. *lini.i efe.ti ele.trine str/+e na po+e,ine -italne s/sta-e $oko, bubre!, ekstremiteti, ko&a" 69. Sat/rni0a7 $poreme(aj sinteze ;emo!lobina" U citoplazmi eritroblasta iz 2 ostatka -rebsovo! ciklusa $ S,KBK'G K #U-BK'K,--%@'HK G" stvara se +G,- u prisustvu +G,--sintetaze. %d 2 mola +G,--a, uz posredovanje d+G,-, stvara se )%R?%BK,K'%S@', koji sadr&i pirolovu jez!ru. : pirolove jez!re )%R?KRK'#-K )R#5@' kad se posredstvom .em-sintetaze u!radi ?e ;@ . )b se ve&e na #; skupine +G,--sintetaze, d-+G,--a i .em-sintetaze. Hato ostaju neiskoriteni ?e i porfirin ?e i transferin u serumu otrovano!, porfirin u formi uro-, proto- i koproporfirina. 5akoer citoplazma neki. eritrocita sadr&i plakove ribonukleoproteina bazofilni punktati, a takoer i slobodni porfirin pokazuje afinitet za Hn nastaje cink-protoporfirin $H))". 'alazimo i +G,- u urinu. 6;. Sat/rni0a7 $laboratorijska dija!nostika"

-8%dreivanje plumbemije je stro!o specifian nalaz, ali bez kliniko! znaaja. %dreivanje d-+G,--aD H)), @)) $eritrocitni protoporfirin", ?)) $slobodni protoporfirin" su vrlo bitni, ali nespecifini. %dreivanje @, retikulociti, ?e, bazofilni punktati su nespecifini screenin! testovi. 6<. Sat/rni0a7 $osnovni kliniki oblici i terapija" a" Sastrointestinalni oblik: %lovna kolika b" 'euromuskularni oblik: periferna polineuropatija $kod kronine ekspozicije subkroninim dozama". %lovo je i miotoksin mikrorupture popreno-pru!aste muskulature, depozicija kola!ena sa posljedinom fibrozom c" @ncefalopatini tip: javljaju se poreme(aji sna, umor, zaboravljivost, emocionalna labilnost ispoljena bilo kao a!resija ili kao depresija, to sve treba smatrati incipijentnim simptomima cns-lezije. o!u(i tri!!er )arkinsonove bolesti. U akcedentalnom encefalitikom obliku teki poreme(aji neuroloko! statusa i smrt. '@?R%5%-#KQ'K UQK'G- %,%/G FANCONIJEV SINDRO $Gminoacidurija T !likozurija T fosfaturija". %lovo je i *B%'@-#@G-@R* u potrazi za #;-skupinama, selektivna depozicija u kosti. d" ijeani oblik 'ajopasniji oblik tetraetil-olovo ije pare rade teki encefalitiki oblik. U djece apsorpcija iz SK trakta br&a. 5.: kelatni spojevi $naje(e Ba'a2@+5G kalcij-dinatrijeva sol etilen-diamin-tetra-octene kiselina". 6=. !er./ri+ali0a7 $profesionalna otrovanja anor!anskim &ivinim spojevima" a" %rofarin!ealni sindrom: .ipersalivacija, !in!ivitis, ispadanje zubi b" neuropsi.iki oblici: asteniko-ve!etativni oblik ili mikromerkurijalizamP$nespecifini simptomi", &ivin tremor i &ivin eretizam. o!u se jo javiti i pulmonalne toksine manifestacije $akutna intersticijska pneumonija, bron.itis, bron.iolitis" i nefrotoksine manifestacije $proteinurija, nefrotski sindrom", a kod dulji. kontakata mo!u(a je .idrar!iroza one le(e. 6>. !er./ri+ali0a7 $profesionalna otrovanja or!anskim &ivinim spojevima" a" %HG- $metilni ;! spojeviE":or!anski spojevi &ive uspijevaju svojim manjim dijelom prije(i cerebralnu barijeru, ali se potom jednoliko rasporeuju i akumuliraju u moz!u loa pro!noza. b" -%CG $fenilni i metoksi-etilni spojeviE": dermatitis, u fulminantnim oblicima sa nekrotinim lezijama. c" BUBR@S, %R%?GRK'-#- kao kod anor!anske ;! d" R@#)KRG5%R'K 5RG-5 - iritacija dini. puteva, toksini edem plu(a e" 6@5RG - nakon latencije od nekoliko sati mo!u(a akutna &uta distrofija jetre. 9@. !an4ani0a7 $uinci na B'# i terapija" 'eurotoksiUnost n bazira na sni&enju sadr&aja dopamina u centralnim strukturama, kao i na sni&enju nje!ove sinteze iz ,-dope i prekursora tome je uzrok smanjena aktivnost enzima koji prate te procese, a nalaze se u mito.ondrijima. Rezultat: de!enerativne promjene centralni. struktura i poremeVaji sinaptiUke transmisije.

-9-,K'KQ-G #,K-G
G'SG'KH G

- F faze:

0. supklinika s op(om nejasnom simptomatolo!ijom 2. inicijalni period sa psi.oneurolokom simptomatolo!ijom F. faza kliniki razvijene bolesti slika koja oponaa )arkinsonovu bolest 5.: ,-dopa, 1-.idroksi-triptofan. 91. *lini.a sli.a otro-an+a *a,7i+e7 Kn.alacijom i in!estijom. -admij se u or!anizmu ve&e za tzv. @5G,%5K%'@K'@, proteine niske molekularne te&ine bo!ate cisteinom, koji imaju izuzetno visok kapacitet vezivanja metala, posebice teki.. +jeluje na bubre!, jetru i plu(a. Bd ima +US )%,U/K6@- U %RSG'KH U Q%/6@-G, jer je @-#-R@BK6G /R,% #)%RG $poluvijek procijenjen na 01-23 !odinaEEE" )lu(a $edem, emfizem i fibroza plu(a", bubre! $proteinurija, nefrolitijaza zbo! kalciurije i fosfaturije", osteomalacija $zbo! poreme(eno! metabolizma Ba", anemija $pretpostalja se .emolitika", arterijska .ipertenzija i rizini factor za razvoj Ba plu(a i urotrakta. 5.: simptomatska. 9). *o+a +e -rsta terapi+e .ontrain,icirana i 0a2to5 -elati> zbo! sporosti izluivanja iz or!anizmaWWW 93. #L+e-a.a 4ro0nica#"febris 7etallica' 'astaje kao posljedica kronine toksinosti cinka, bakra,aluminija i ma!nezija, tj. nji.ova djelovanja na plu(a. #imptomi su poput !ripe, a najjai su u petak, preko vikenda je dobro, a opet se javljaju u pon. 96. !etali s anti4eni7 s-o+st-i7a i osno-a n+i1o-a to.si.olo2.o4 ,+elo-an+a 'ikal, krom, kobalt, cink, bakar, zlato, platina, berilij, vanadij %vi se metali ponaaju kao .apteni s proteinima stvaraju metaloproteinske komplekse. 99. Ni.al A anti4enoC to.si.o i .arcino4eno ,+elo-an+e )ostupkom spajanja sa B% nastaje 'i-tetra-karbonil $izaziva toksine promjene na plu(ima, razvoj plu(no! edema, kasnije i korozivne promjene teki toksiki edem plu(a". 'aje(e se javlja !alvanizerski ekcem. o!u(e je i aler!ijska reakcija do anafilaksije. 'a ko&i mo!u( kontaktni profesionalni dermatitis. Ba respiratorno! trakta $plu(a, paranazalni sinusi" 9;. *ro7 A anti4enoC to.si.o i .arcino4eno ,+elo-an+e 5rovaljani bezopasan, a esterovaljani je opasann Gnti!eno: aler!ija i stvaranje kromni. ulkusa 5oksiko: perforacija nazalno! septuma, stanje slino bron.alnoj astmi -arcino!eno: Ba bron.a do 134 ve(a incidencija. 9<. Po,+ela plino-a i para pre7a nain/ ,+elo-an+aC 7e1ani0a7 ,+elo-an+a inertni1 0a4/2l+i-aca )odjela plinova i para po ;endersonu i ;a!ardu: 0. HGSUX,6K/BK ili G#?K-5G'#K: a"jednostavni ili inertni i b" kemijski 2. 'G+RGC,6K/BK ili KRK5G'#K

- 10 F. %)%6'K ),K'%/K ili G'@#5@5KBK='GR-%5KBK Knertni za!uljivci: Kzdiu se u istom obliku u kakvom su uda.nuti nema klasino! toksino! uinka. +jeluju me.anizmom indirektne .ipoksije smanjuju p%2 u zrakusva je simptomatolo!ija s tim u vezi: %d bez simptoma preko !lavobolje, munine i povra(anja do !ubitka smrti i toniko kloniki.-!reva 5.: GBB terapija. 9=. Otro-an+e /4l+ini7 7ono.si,o7 6avlja se svu!dje !dje !ori or!anska supstanca uz nepotpuni pristup kisika. Slavni toksini uinakvezivanje za ;b -GRB%-#K;@ %S,%BK'. -oliina R B% blokira 0,1 puta ve(u koliinu ;b, na oksi!enacijskoj krivulji imamo !o"deno# u$inak %skretanja u "ije#o&' U ni&im konc. povra(anje, !lavobolja, kod srednji. konc. adinamija $radnik zna to mora uiniti, ali ne mo&e". -od visoki. konc. poreme(aji pam(enja, vida, slu.a, !ovora, koma i smrt. 9>. Rane i .asne posli+e,ice tro-an+a /4l+i.o-i7 7ono.si,o7 Rane posljedice: epLdermolLsis toYica bullosa $Nakutni dekubitusP", u mii(u stvaranje karboksimio!lobina, mioliza, zaepljenje bubre&ni. tubula slika kao kod crus( s)' onople!ije i ireverzibilna !lu.o(a. -asne: b. )arkinson, )ostintoksikacijska psi.oza, Boma vi!ilans tj. stanje prividne budnosti, ali de *acto komatozno stanje, jaka decerebracija sa lezijom !nostiki. centara izrazita retardacija 5.: -isik pod tlakom kao antidote. ;@. !e1ani0a7 to.sino4 ,+elo-an+a ci+ano-i1 spo+e-a Blokiranje enzima citokro+,oksida-e $kromoproteid u kom je ?e trovaljano, za razliku od ;b u kom je dvovaljanoB'-radikal ima afinitet prema trovaljanom ?e, pa se zato ve&e za citokrom-oksidazu". Bitokrom-oksidaza je enzim koji prima kisik u ovom sluaju kisik odlazi u vensku krv. U or!anizmu je stanje .ipoksije, ;B' vrlo difuzibilan, brzo odlazi portalnim krvotokom do moz!a ;1. *lini.i ti+e. i .lini.a sli.a otro-an+a ci+ano-o,i.o7 Kde u F stadija: 0. Gstmatiki stadij $slika teke astmatine atake sa dispneom, ortopneom i ta.ipneom" 2. -onvulzivni ili epileptiformni oblik poslijedica je akutne anoksije moz!a $ kod kronine anoksije i. nikad nema, jer .iperkapnija deprimira mo&dane centre". F. Gsfiktini stadij A prestanak disanja ;). Terapi+a otro-an+a ci+ano-o,i.o7 Crtvujemo eritrociteda bismo oslobodili stanicu ;b pretvaramo u met.emo!lobin $oksidirani .emo!lobin" i to udisanjem amilium nitrozuma T i.v. 'a- nitrit cijan ima veliki afinitet za met;b u krvi sada imamo cijanmet;b cijan se eliminira dodavanjem 'a tiosulfata nastaju tiocijanati kao netoksini oblik". U rodenata $pr. vjeverica" detoksikacija prirodna, pomo(u enzima rodana-e' +ru!e t..opcije: umjesto tiosulfata dati ;K+R%-#K-%BG,G K' ili -@,%BK6G'%R, ali su manje efikasni od 'a tiosulfata. NGfter-careP- kisik ;3. Ra0li.a i07eD/ la.otopi-i1 i te2.otopi-i1 iritansa

- 11 ,akotopivi su Bl, ?, suzavci, alde.idi, ketoni, sumpor-dioksid, a teko topivi su duikovi oksidi i foz!en. -od lakotopivi. ve( nakon kratke ekspozicije niz iritativni. simptoma od strane oka i !ornje! respiratorno! trakta kao upozorenje radniku sam naputa kontaminirani prostor, tako da trovanja u klinikom smislu '@ G. +ok kod teko topivi. znakovi upozorenja izostaju, otapanje se vri tek na razini donji. dini. puteva, s od!odom od nekoliko sati radnik mo&e tek kod ku(e razviti simptomatolo!iju otrovanja $afonija, larin!ospazam, supsternalna bol, teka dispnea, .emoptoa" razvija se toksini plu(ni edem. 5.: .itna .ospitalizacija uz pra(enje statusa plu(a i lije(enje edema plu(a $oksi!enacija, kardiotonika, kortikosteroidi". ;6. !e1ani07i to.sino4 ,i+elo-an+a al.o1ola Kritacija, %p(i narkotiki uinak i metaboliko dijelovanje ;9. !etaboli.o ,+elo-an+e 7etilno4 al.o1olaC terapi+a otro-an+a Kritacija i %p(i narkotiki uinak su mu slabi, ali je metaboliki uinak najopasniji jer oduzima vodik enzimu alko.ol-de.idro!enazi nastanak formalde.ida, a potom i mravlje kiseline ova 2 metabolita stimuliraju u or!anizmu stvaranje metaboliki. kiselina @5GB%,KQ-G GBK+%HG $alkalna rezerva pada na oko 03-01 vol4". 6avljaju se nakon <-03 . abdominalne kolike pra(ene ta.ipnejom i onim simptomima $diplopija, strabizam, midrijaza, sljepo(a" 5.: @tilni alco.ol jer onemo!u(ava metaboliko djelovanje. o!u se dati i bikarbonati sa svr.om alkalizacije. ;;. Nitritni /ina. nitroBspo+e-a 0. Gn!iotropno i bron.otropno djelovanje $dilatacija" 2. et.emo!lobinemija :%ksidacija .emamet.em %ksidacija !lobina bazofilni punkati $;einzova tjeleca" %ksidacija stromatina.emoliza F. ;ipotenzija, met.emo!lobinemina cijanoza $sivkasto-plava" :. #imptomi .ipoksemije i .ipoksije 5.. redoks-sistemi $metilensko modrilo, ali je dobar i B-vitamin" 'pr. nitrpderivati benzene $anilin" ;<. Vinil .lori, 7ono7er Brza apsorpcija, ali i brzo metaboliziranje i ekskrecija. U &enskim djelatnim skupinama pad libida, ve(a sklonost eklampsijama u trudno(i, a u mukim djelatnim skupinama !ubitak libida i impotencija, niske razine testosterona u serumu. U djelatni. skupina oba spola poviena incidencija kromosomski. aberacija $lomovi" i poviena #B@-frekvencija pokazatelji !enotoksino! uinka vinil-klorida. @pidemioloke studije pokazale porast stope fetalne smrtnosti i kon!enitalni. malformacija $posebice B'#-a, !ornje! alimentarno! trakta i !onada" i u profesionalno i u ambijentalno izlo&enim populacijskim skupinama $veliki ind.centri" 'astaje .alo!enacijom etilena. /B izaziva: 0. sklerodermiji sline promjene, RaLnaud sL 2. akroosteolizubatiasti prsti

- 12 3. an!iosarkom jetre $ .eman!ioendoteliomD proliferira endotel" epoksidacija /B -a u jetri epoksidi su karcino!eni 4. primarna fibroza jetreportalna .ipertenzijasplenome!alija, pancitopenija ;=. *roni.i to.si.i /ina. pestici,e 0. -o&ne promjene: aler!ijski ili iritativni dermatitis $fun!icide, insekticidi, .erbicidi" 2. Reproduktivni dermatitis: sterilnost kod mukaraca $di-bromo-kloro-propan" i sterilnost kod &ena, terato!enost $++5" F. 'eurotoksinost: or!anosfosforni, or!anoklorni spojevi $++5, linden", metalkarbamati :. -arcino!enostWWW ;>. Or4anofosforni spo+e-i $muskarinski i nikotinski uinci" #imptomi se javljaju najkasnije do 0 sat nakon in.alacije, F-: sata nakon in!estije i 02-2: sata nakon perkutano! unosa. uskarinski uinci: parasimpatikotonija anoreksija, munina, povra(anje, proljev, abdominalni !revi, bron.oreja, bron.okonstrikcija, salivacija, lakrimacija, znojenje, mioza, smetnje vida, bradikardija, nekontrolirano mokrenje i defekacija. 'ikotinski uinci: obino kasnije i kod te&i. otrovanja. Srevi i fascikulacije mii(a, op(a slabost, .ipertenzija, .iper!likemija, ta.ikardija. B'# uinci: !lavobolja, tremor, konvulzije, ko!nitivni deficiti, !ubitak svijesti, koma %stali uinci: aritmije, kardiomiopatija, .ipotermija, ote(enje jetre, pankreatitis <@. Terapi+a otro-an+a or4anofosfori7a Gtropin, ali ne prije i(enja dini. puteva. Reaktivatori acetilkolinesteraze $)G Apralidoksim klorid", diazepam ili dru!i antikonvulzivi i simptomatska terapija. <1. Biolo2.i 7onitorin4 osoba profesionalno i0lo8eni1 or4anofosforni7 spo+e-i7a +u!otrajna izlo&enost niskim koncentracijama povezuje se sa nespecifinim simptomima op(a slabost, malaksalost, !lavobolja, omamljenost. Bioloki monitorin!: odreivanje GB5; u plazmi i=ili eritrocitima. Uzimanje uzorka na kraju radne smjeneE %bavezno odrediti bazine individualne vrijednosti GB5; prije poetka profesionalno! izla!anja $barem 2 mjerenja, kao normalnu individualnu vrijednost uzeti prosjek ti. dvaju mjerenja, ako se rezultati ne razlikuju za vie od 014EE". 5ijekom izlo&enosti periodiki odreivati vrijednosti GB5; 234 in.ibicije bazine aktivnosti je tzv. granica u.o-orenja treba pre!ledati uvjete na radnom mjestu vjerojatna prekomjerna izlo&enostEE %dreivanje GB5; uvijek vriti u istom laboratorijuEE Kndividualna varijabilnost razine i aktivnosti GB5; tijekom 0 !odine kod neizlo&eni. osoba je 9-024 za eritrocitnu i 2:-214 za plazmatsku GB5;. -od ovakvi. osoba simptomi otrovanja javljaju se ako je in.ibirano oko /01 GB5;. -od du!otrajne profesionalne izlo&enosti, '@ %RG biti izra&eni. simptoma otrovanja ni pri in.ibiciji aktivnosti GB5; od :34. <). *apitalni to.sini /ina. ro,entici,a i0 4r/pe anti.oa4/lansa i terapi+a .o, o-a.-i1 profesionalni1 otro-an+a

- 13 )ove(anje kapilarne permeabilnosti i anta!onizam vitaminu - u sintezi faktora koa!ulacije KK, /KK, KR i R u jetri .emora!ika dijatezaEE 6avljaju se i munina, proljev, nekroza tanko! crijevaD urtikarija, dermatitis, alopecija. )roduljenje )/. 5.: u lakim sluajevima vitamin -0 .er os2 u te&im sluajevima i.m. )ratiti )/ i ;b svaki. < do 02 ., nastaviti davati vitamin - sve dok se )/ ne normalizira $nekoliko tjedana" <3. Fto s/ f/7i4ansi i t.o s7i+e n+i7a r/.o-ati5 -emijski raznorodna skupina pesticida kojima je zajedniko svojstvo visoki tlak para pri sobnoj temperaturi i visoka akutna toksinost. +jeluju u plinovitom stanju, iako se kao pripravci nalaze u teku(em ili vrstom obliku. Uporabljuju se za suzbijanje skladini. tetnika $i prevozna sredstva", kao rodenticidi i nematocidi, u javnoj i komunalnoj .i!ijeni. Hbo! velike otrovnosti i specifino! naina primjene smiju !a koristiti samo ovlateno i osposobljeno osoblje. <6. Profesionalne ,er7ato0e A .riteri+i ,i+a4nosticiran+a 0. +ermatoza je nastala u tijeku radno! procesa, a po znanju i iskustvu iskljuena je mo!u(nost njene vicinalne !eneze. 2. )rofesionalni a!ens je prisutan u random procesu i poznat je kao izaziva profesionalni. dermatoza i=ili da je dermatoza poznata kao posljedica dijelovanja profesionalno! a!ensa. F. )rofesionalna izlo&enost trajala je dovoljno du!o da se mo!la razviti odnosna dermatoza. :. jesto maksimalne lezije je ujedno i mjesto maksimalne ekspozicije. <9. efinici+a i osno-na ra0li.a i07eD/ pri7arno4 .o8no4 iritansa i pri7arno4 sen0ibili0ira+/:e4 a4ensa )rimarni ko&ni iritans je tvar koja u ve(ini ljudi u nekoj povoljnoj koncentraciji i u nekom povoljnom ve.ikulumu izaziva upalu karakteriziranu eritemom, vezikulacijom, madidacijom, inkrustacijom ili deskvamacijom. 5e se pojave mo!u javiti zasebno ili istodobno. )rimarni iritansi su jake kiseline, lu&ine i neka or!anska otapala. )rimarni senzibiliziraju(i a!ens: tvar koja u ponovljenom kontaktu, kod manje! broja ljudi, izaziva upalnu, ali i aler!ijsku ko&nu reakciju. 5akve se tvari nazivaju ekce+atogeni2 a po svojoj prirodi su .apteni pri penetraciji kroz ko&u vezuju za proteinealer!eni. Radi se o od!oenoj aler!ijskoj reakciji klase K/ - stanino posredovana aler!ijska reakcija. <;. %oto,er7ato0a i fotoaler4i+s.a .o8ne rea.ci+eB ,efinici+eC ra0li.e ?otodermatoza: ili fototksini kontaktnu dermatitis. 'eimunoloka eruptivna reakcija ko&e na prirodno ili umjetno svjetlo, pri simultanom kontaktu sa: -atranima drveno! i kameno! u!ljena, asfaltom, lijekovima. Biljnim vrstama koje sadr&e psoralene, )soralenima, sulfonamidima, eterinim uljima. -liniki se manifestira vezikuloznim i=ili buloznim erupcijama, uz minimalni inicijalni eritem, kasnije este .iperpi!mentacije referentno! dijela ko&e. ?otoaler!ijska reakcija: rjea, ali fulminantnija. -od osoba pret.odno senzibilizirani. simultanom ekspozicijom a!ensu sa potencijalno aler!o!enim svojstvima i od!ovaraju(im U/ spektra, pri emu se smatra da U/ djeluje tako da kemikaliju pretvara u potpuni aler!en. -liniki iz!leda kao akutna erupcija ekcematozno! tipa.

- 14 <<. Bioti.i fa.tori ra,ne sre,ine .ao /0ronici profesionalni1 ,er7ato0a 0. #tafilokokni i streptokokni: )onekad je teko dokazati !enezu. Qesti kod poljoprivredni. radnika, !raevinara, mesara i osoba koje rade na pakiranju mesni. proizvoda. ?urunkuloze su este kod autome.aniara. )aroni.ije este kod osoba koje su u kontaktu s inficiranim osobama $medicinske sestre, ali i uslu&ne djelatnosti". 'aje(e se izolira #tap.Llococcus aureus. 5.. antibiotik. 2. Lcobacterium tuberculosis: Rizine profesije su patolozi i kirurzi, a bovinim sojem mesari i veterinari. -liniki kao .iperkeratotiki plakovi, netretirani du!otrajno i teko cijele uz naru&uju(e o&iljke F. Bacillus Gnt.racis: -od ljudi koji rade s ko&om i mesnim preraevinama. )ustula na mjestu inokulacije $crni prit". 5.: penicilin. :. ?rancisella tularensis: 5ularemija. )renosi se zeevima. )rolazi i kroz intaktnu ko&u, izaziva ulceracije na mjestu kontakta, te markantno pove(anje re!ionalni. limfonoda. 1. Bruceloze: sistemski infekt, u sklopu koje! nalazimo i makulopapulozni osip. Rizini su farmeri, veterinari, ljudi koji rade s mesom. <. @rizipeloid: Uvijek profesionalne !eneze, a obino se manifestira na pret.odno lediranoj ko&i. /idi se kao sistemski infekt, u sklopu koje! nalazimo i makulopapulozni osip. 8. /irusni: naje(e .erpes simpleY. edicinsko osoblje naju!ro&enije. Bitna osobna zatita. 9. Sljivine: naje(e Bandida albicans i naje(e na rukama. Qesto kod imunokompromitirani... #vi detritivi $ bla!e alkalne otopine", koji odma(uju ko&u $otapala, amponi, deter!ensi, sapuni" mo!u stvoriti podlo!u za sekundarnu infekciju odnosno infestaciju ovim uzronicima. <=. %i0i.alni fa.tori ra,ne sre,ine .ao /0ronici profesionalni1 ,er7ato0a 0. e.anika !eneza: ponavljana trauma 2. 5ermika !eneza: 1 kate!orija ko&ni. promjena pri radu u .ipertermikim uvjetima te smrzotine pri radu u .ipotermikim uvjetima. F. Gktinika !eneza: radiodermatitisi izazvani ioniziraju(im zraenjima T termalni kutani efekti optiko! dijela em spectra. <>. Sti47e profesi+e -i,l+i-e na .o8i 0. Gkne: acnae o"einicae kod osoba koje rade sa mineralnim uljima $A nafta" - na bedrima i acnae .icea kod osoba koje rade s katranom ili asfaltom. 2. -eratoliza: kod frizera. para-amino-benzenski spojevi $*para konfi!uracije* inae imaju sklonost senzibilizaciji". F. +iskoloracije ko&e i njeni. adneksa $pr. smei nokti foto!rafa uslijed rada sa .idroksikinonom" :. 5etoa&e ko&e $npr. lea rudara u u!ljenokopu" =@. Profesionalni 7ali4no7i A .riteri+i 0a ,i+a4nosticiran+e )rofesionalni mali!nomi se po svojem klinikom tijeku i pato!enetskim me.anizmima ne razlikuju od vicinalni., ali i. specificira: )ojava samo kod !rupe izlo&eni. radnika, pri emu na incidenciju utjee duljina izlo&enosti, intenzitet kontakta, kao i kancero!eni potencijal profesionalne nokse. )ojava tumora u &ivotnoj dobi koja je prosjeno ranija od one koja je spoznata za takav mali!nom vicinalne !eneze. )ojava tumora u incidenciji koja nadmauje onu spoznatu za takav mali!nom u op(oj populaciji. pojava tumora tek nakon vie!odinje izlo&enosti $minimalno : !, prosjek 02-21 !".

- 15 =1. Gipote0e nastan.a profesionalni1 7ali4no7a 0. utacione reakcije: U podlozi su mutacije somatski. stanica. 2. ne+utacione i"i e.igenetske teorije , u podlozi su metaboliki $obino enzimatski" poreme(aji +'-, koji rezultiraju !enetskom disfunkcijom =). *ate4ori+e profesionalni1 7ali4no7a pre7a nain/ nastan.a 0. ali!nomi nastali direktnim profesionalnim kontaktom sa onko!enom $npr. Ba ko&e" 2. ali!nomi izazvani ekskrecijom onko!ena $npr. Ba mokra(no! mje.ura kod profesionalne ekspozicije )G;-u" F. ali!nomi izazvani direktnom ekspozicijom onko!ena $Ba kostiju kod *boneseakera*" :. ali!nomi izazvani predispozicijom pojedini. tkiva za onko!enezu odreeno! tipa $Ba aktinike !eneze ili profesionalne leukemije tkiva sa visokom proliferativnom sposobno(u" =3. Na+e2:e lo.ali0aci+e profesionalni1 7ali4no7aC profesionalne s./pine ri0ine 0a ra0-o+ profesionalni1 7ali4no7a .o8e. -o&a, respiratorni sustav, mokra(ni mje.ur i jetra. 'a ko&i: U/ $fotokarcino!eneza, svu!dje !dje se radi na otvorenom", )olicikliki u!likovodici $!dje se dolazi u kontakt sa u!ljenom prainom i mineralnim uljima", Grsen i nje!ovi spojevi $pesticide, talionice cinka, bakra i olova", ioniziraju(a zraenja $rudnici urana, radiolo!ija i radioterapija". =6. Pre,isponira+/:i fa.tori 0a ra0-o+ 7ali4no7a .o8e ?otosenzibilizacija, kronina iritacija ili upala $este trauma", imunodeficijentna stanja, nasljedne bolesti $albinizam ili Yeroderma pi!mentosum" =9. Profesionalni 7ali4no7i respiratorno4 tra.ta A .arcino7i nosne 2/pl+in i parana0alni1 sin/saC .arcino7i larin.sa 'osna uplina i paranazalni sinusi: or!anske praine $radnici u drvnoj, tekstilnoj i obu(arskoj industriji" i metali $'i, Br"- radnici koji rade u od!ovaraju(im metalopreraivakim industrijama ,arinks: naje(e se pripisuje izlo&enosti azbestu - u!ro&eni rudari, radnici u brodo!radilitima =;. Profesionalni 7ali4no7i respiratorno4 tra.ta A .arcino7i pl/:a i ple/re )lu(a: Gzbest - u!ro&eni rudari, radnici u brodo!radilitima. Radon- rudari u rudnicima urana. )oliciklici- radnici u koksarama, po!onima prerade aluminija. -rom, nikl - radnici u u od!ovaraju(im metalopreraivakim industrijama. Grsen profesionalci an!a&irani kod proizvodnje i uporabe pesticida te radnici u talionicama cinka, bakra i olova. -lorometilni eteri $B @, BB @ kao mo(niji karcino!en"- u kemijskoj industriji )leura: azbest izaziva mezoteliom )redisponiraju(i faktori su puenje, kronina iritacija ili upala, imunodeficijentna stanja. =<. Profesionalni 7ali4no7i /rotra.taB .arcino7i 7o.ra:no4 7+e1/ra 'aftilamini - tekstilni radnici, posebice na bojenju tkanina. Gminobifenili- !umarska industrija. Gnilinske boje- !umarska industrija. #upstance koje sadr&e fenacetin- u

- 16 profesionalnom kontaktu s petrolejem, frizeri. )redisponiraju(i faktori su: puenje, kronina iritacija ili upala, imunodeficijentna stanja. ==. Profesionalni 7ali4no7i +etre /B : an!iosarcoma .epatis. Radnici u proizvodnji plastike $)/B". Grsen: )rofesionalci an!a&irani kod proizvodnje i uporabe pesticida te radnici u talionicama cinka, bakra i olova 5orijev oksid: nekada upotrebljavao kao kontrast kod radioloke d!. $*5.orotrast*"-bio va&an .epatokarcino!en ne samo kod profesionalaca koji su !a rabili, ne!o prvenstveno za pacijente na kojima je primjenjivan. )redisponiraju(i faktori su potus, kronina iritacija ili upala, imunodeficijentna stanja. =>. Profesionalni le/.e7o4eni a4ensi Koniziraju(e zraenje $medicinsko osoblje, radnici u nuklearnim elektranama". Benzen $radnici u petrokemijskoj i !umarskoj industriji" >@. !+ere pre-enci+e profesionalni1 7ali4no7a @liminiranje onko!ena iz radno! procesa !dje !od je to mo!u(e. -onstantan i striktan zdravstveni nadzor nad osobama koje rade sa onko!enima. )osebni profesionalni i edukacijski treninzi osoba koje rade sa onko!enima. )rivremeno ili trajno uklanjanje osobe iz ekspozicije ve( i pri pojavi prekanceroze. >1. !o4/:i /inci terato4eni1 profesionalni1 a4enasa "repro,/.ci+s.i1 to.sina' / po+e,ini7 fa0a7a repro,/.ci+e 0. )rije koncepcije: seksualna disfunkcija $impotencija, reduciran libido". /erifikacija .ormonski status partnera, analiza spermio!rama, pra(enje frekvencije i re!ularnosti ovulacije. 2. U vrijeme koncepcije: subfertilitet ili infertilitet jedno! ili oba partnera. /erifikacija pra(enje vremena potrebno! da doe do &eljeno! zanoenja $tolerira se 2-1 !odina". Usporedba fertilitetne stope izmeu odabrane i op(e populacije u fiksnom vremenskom intervalu. F. U fazi implementacije i !estacije: subkliniki spontani pobaaji. /erifikacija serumska i=ili urinarna razina .orionsko! !onadotropina :. U tijeku !raviditeta i fetalno! rasta: kliniki jasni spontani pobaaji, retardacije fetalno! rasta, intrauterina smrt ploda. /erifikacija pra(enje tijeka !raviditeta i fetalno! rasta i razvoja. 1. )ri poroaju: prematurusi, kon!enitalne malformacije, kromosomske aberacije u novoroeneta. /erifikacija pra(enjem trajanja !estacijsko! perioda, utvrivanjem zdravstveno! statusa novoroeneta. <. )ostnatalno: poreme(aji u rastu i razvoju djeteta, pojava mali!noma u djejoj dobi $leukemije, retinoblastomi, Milmsov tumor bubre!a". /erifikacija pra(enjem rasta i psi.osomatsko! razvoja djeteta. >). Za,a:e 7e,icinara ra,a / o.-ir/ pre-enci+e /in.a profesionalni1 repro,/.ci+s.i1 to.sina 0. Biti u toku sa znanstvenim i strunim spoznajama na ovom polju, da bi mo!ao identificirati dokazane i=ili potencijalne terato!ene u radnoj srediniD 2. Hajedno sa dru!im strunjacima nemedicinski. profila utjecati na uklanjanje terato!ene nokse iz radne sredine ili na smanjenje njene razine na najmanju mo!u(u mjeruD

- 17 F. Knformirati radnika o mo!u(em terato!enom djelovanju jedne ili vie noksi iz nje!ove radne sredine