Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • Gabriele Amorth - Egzorcist Govori

    Uploaded by

    Eno BitterSweet
    487 views106 pages

    Copyright

    © Attribution Non-Commercial (BY-NC)

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    487 views106 pages

    Gabriele Amorth - Egzorcist Govori

    Uploaded by

    Eno BitterSweet

    Copyright:

    Attribution Non-Commercial (BY-NC)
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 106
    Gabriele Amorth EGZORCIST GOVORI ‘DUH I voDAt Biblioteka djeld Obnove u Dubu Koga XXXIL "Duh i voda" Urednici: Botidar Medvid delsa Josip Marcelié 1998. Naslov originala: Gabriele Amorth Up eoresta raconta ‘Untierime ediaine ‘Béiioni Dehoniane - Roma Via Casale §. Plo V, 20, (994) [Na bevatsht prevot ra Josip Marcel Copyrights Bolder Medd « Jes “ING Jelsa ~ Tel (021) 61-251 Indaje: Zopal ured = Jeon na o. Brac Radunerali slog: don Jure Straié Odovara: Bolidar Medvid - Jel Naslovaa strana: Giotto, “Teranje duvolh tz Avezza™ (etal) ‘Assit, Bellen sy. Franje Tustracbe ma stranama: 26, 8, 102, 146, 168, 186 ‘ob G. Doréa (BD) ‘Tian Dalmaciapaie Slt ‘yorkanja I srahovanja 0 Imentalets koji bi ode. naglain Sotone, te gx srugije vidi, pa i plje ga nema, ~ dane Diane” | neleravao.pomnagalr neko vest pansalanizmel Na fo mate kalebanje dobill smo odgovor x evandaljina ear se ale ne ustrudara govorld o”Sotont nit nlegora alerts. “Dapate, bit Je alegovogposlanja, da novietta rallestvo Boije f da se Den protiv kraljevstva Sotone! Radi ‘0 sukobudvaju.krajestava = kai traje kroz eta ha povjest Tpresudna strinica Ge se odigra ne kraj Tyee ane poems sve Oarene (sm. 0 U Isusovn tivotu Sotont se pojavjuje ofmah na potetin legovog javnog drovania { napastue ga w pustini (usp, ME ‘GI:I1) 1 peat gu kror Slavo njegovo Jano’ dslvanje (asp. Dilspodcbu 0. ama braljevsvima: Mk”32230) "sve do rrrnice na Posjednjo) veleri 1 Kalvarit 2a vejeme Posje- je vedere ulasl w Juda (lv 1327) 1 na Kaba dose sve} ‘wihunae = hada {dan pretvara uw noé, hada Sina bli. Tngledalo je da je Sotonn Konaéno pobijedi. No, mile tio tao, ‘Nije Sotona ublo Sina Botjegn, nego je Sin Covet uzeo tna sebe sve Wdske grjehe 1 predao seu smrt » po Uubanl = 44a nile grieh 1 sve posljedice grieha, pat sme ~ te uskr- fe na noth vet 2 Mons. Emanuel Mange, afd nadbiskup uw Rimu, poznati ‘qzorcist, Kojima veiko skastvo w borbi $8 Sotonom takoder postaljnpltanje da 1 futjeti o Solon ii govorit I dolat do ‘akijutka ‘da treba 0 tome. gover. danafnim sjersicins, JF Sotona {te kako peisutan w svijet t-nastojSkodit Cri, Sijets 1 judima. Evo lo “Laie cevréu se na tole! “Teolos, haji mise proudaval; strategje davold I sib duhora toje oni apotreijavaju da. bi unifll deka Ga, nemaj rave diktirati nar Ho treba aa kaiemo 0. danla {0 sod Sima. Namjerno su. ih stavili porirance pod iain dane {reba plait! Yude. Plod Je Joga on su premnoge orabe, shop svojeg nepoznavanja. dra, od njegs sarobljene- Nesyeano poste ajegovt_predstavni.Mnogin ‘eolosina mogu.izUti Einjenice = a ne torje ~ 0 dav 1 o njogovim’ tratepjama hoje epoteblava da prevart udsha bide, prand cl tual Savanju svijet. Istizem loge teloga jer'su ont na ratte nadine profinjeno utjecali 1 unijeli"zablude g sistemataku Zanctvenu told "ema MILINGO, Gre en, fon Ree At as 6 ‘3 Motda bi i jedna poredba to mopla donekle osvijtit, U Zalosnim smo vremenian rat, koja Jo. nisu presi’ a pro, fekle godine su t te kako gorke 1's teihonIskustine’ ‘Cull smo vile puta kako i vole | Oba} oat - bof lati nm eka, podrutja (poli, Kage.) Jer ai anal dasa ‘minirani mine eu elsplodirae 1 raunite t Yude, ‘Usvjetlu ove gorke bile naith dana’ name’e nam se tre te stars od tlh sana tse Ops Dake ako npc pot nae ply nna ae pat ¢ sle Satielgnorra a'= dn 2 Yael me hi anc Tree gx Sano wt, onal oad = ds pe nat epee reba oa | nu peda x Wa sane toda Mogi Bt pd minna inate e moat manent, pa wa aa 4 2 deminiranje! na 4A a tih “mins poja" ima mnogo s nade eijeme, na ‘vodimo ‘prinjerie statistika aja. donosi Easops. Familie cris. ona (br. 431994, we. 3032) 0 sanja v Tali, U alt je godine 1984. bilo slbeno registranih 1094 rata: a Lombardi 212, u Pijemontu 187, om Sit 117, Enuli-Romanii 96, u Toskant 91, u Laci 90, u. Kampangt 54 u Palit @®, w Ligurit 46, « Kalabri 40, uMarkama 32, Veneta 30, w Abrucina 26, = Frslh¥.G. 21, w Sanden 13, 1 Baziiatt 11, u Umbeii 8, w Molisama 6, w Valle Aone 2, uw _Tremind-AA “1. Prema brojastanoaika val rnin dd ean, rat 52300 anor. ia talianshoj eleva oko 300 vrata redovito hoist Aetevitsh reklam. Ciena reklame po jedngj minut Je od 80 46.300 milljuna TTL, yeé prema vainosti televise foniaije fremont w koje st emir. 'U isto lank nalasimo ‘i tarife po kaj ratev, eltice,gatace! nude svoje usluge, Cyjene se rakaja prema podrugjina: w_sjeverne} srednjo) 1 juino) Halli. Ustoge Fedovto najshaplje na sieveru, 2 najeRinje na jugu 1 oto- ‘ncke uslge mogu biti skupje 1 na juga). Tako za arata placa magi. Yubavi” od. 250.000 do 3.000.000 TTL, 2a. dopsivanie (of 50.000 do 150.000 TTL. Prema let) static! anaest_miljuna Taljena harem podljedice te prakse ote su u Biota doténika, kao ¥ Idskog Seadtva™ 5. Zelimo odmah na poteths istaknuti daw Yadskom 2ivoty postoje tri podrugja i tri razine djelovana: najprije Je d= ko djeloranje je je prising u rakom Wedskom Dida (o ernfka # nevierika); zation Je bolansko dleovanje w hajem Je sotonsko djlovanje, hada Sotona alee na Zojeka, milo Vip sno SCALETTARY, Qc vk le fae, Foi cine, ‘iin 3033) 6 Buduéi da se w ovo} kn posehno osvréeme na sotonine Aisoranje na Eoveka, dabro je eda na. poeta spomenut, te ne dra naling moleme boril, prov Setone 7 njegoih sursdalia: © itravnom borbom, “prsa w prs’, 2 nelaravnom borbom, ada’ sami sebe osiguravamo protiv ‘stoninih napada, edna nam poredba mole to sgodne ome, U rate se fe za they da se nepriael) thre 1 unl njegove ttrde, artery avant, kao t iva sila. Ujedao st dleaje & Jednom Arugom smveru: pojadava se svoje utvde, da ne bi napad ne. eiatelja unitio nate werde f nate vajathe { narod: gradaje tyra, sklnita;oMlopar Kola, pancirae halalje. T 4 dahon) orbi_proti Sotone je potrebno_imati na pameti ta ava. nana borbs._Najbaje i blo oti nepr- Jatelja Titi. al, ako fo alle moguée, treba se zal Prot njogovdb unigavajuGh.stjla, granata, bombs, sei ‘eaih mine, pele sone, ipijuas..-Stvil se pod zatte Botje, povecal ses Kristom po molt, Eaharsti, sakra- mentima, poverati ses Marijom, provoditihiéansisHivot, ‘ajedatvowCrhvi. © tome ée bit govorn Ina drugist "Usp. HL MOMLEN, Now! sure Bog. Vetbanje 4 triganstom tivo 1 edo Dub vos Sle 194, sr BD mE aD, “Up. 0 tom kaj: J. MARCELIC, Amdt Mich = i Aton, ea B88, su. 181-134 Sotone nad Gudina, kay je iadani natin nas Gospo- din mogao upomiebit da bi to dokazao? ‘Siete knige nas wjervaju da Sotona odie sou moe nad sietom takoder 1 po fitkim opsjednutima. U vif je ravrataIsus aposolima | njihoim nasijedncina jasmo pre- lao vat gonna davola (usp. Mate) 1085 Marko. 3.15; Lata’ 91) “Ako Je Bog dopusio da neki ‘she davoloke semi, prutio im je + ranolike motna sredsva pomod.. Co je {dao 20 ovaoe sucjeve eoma snaine selramentalne moc. Prot ovog sokobnog delovanja Sotone, Bog je kao ‘raja Wek teabrac Presvetu Diese po onom nepriatelsonu hoje Je, wee od poteha Wudshog rods, postavio tmedu dha pro ‘mika? etina surements pivaca, ne isdjudwitt katate to- loge, makar ne rijeet opsorost Soione 1 andela ode. Ina, “sdonaJe"umanjitstvmost hovogufecaja na Tutt Sot A hada se radio ujecoju na fii sve, reponernje se sma dudnotés i dokazom razors Suwnmena kultura, w svoj eln, smaire uation Drinitomihrazdoba povecivanenelih fenomena $ wre ing, koji br bil ian redoviog naranog rede zivanja: ‘Otto je da je djelovanje Sotone weoma olakiano taksim zauzeim stavovima, poseo Kad th zstupau bal ont koji i sjem posta mall dost 4 las da sprite novo Hoimo djlovenie. Oslajajud sc, naproty, na Sveto Pismo, na teologin na ovgdainie isu, weball bimmo ? danas ‘mild na opsjednute od" davla. kao na. lei nesretiko, Jojima’"znanost mote veoma. malo pomoth. maker 10 ‘zndto ne pranaje. Rachorto dienosticrat: demonopaif Pogledaj © ov] ten Enis: CANDIDO AMANTINI, 1 mister ‘Mata, BS Deonian, Nap (op. ta ares) 2 + tako bi se moglo nanati aki devel a upeca) ~ w Yedint susie nemoguceonome aj ana voi ratuna 0 sonpomima kof i litt relovom ettovenja diettog ufesia Zlo ke poyete od ava, malar sasim nov, na udnovat Je atin spor prema iim elon ljchovie: a veoma’ tlhe oles shane tak 1 moncine, "ne Sudnovat! nadine ub 1 poovo pose mesa, ako se iotrebt arava io jerog pod Nadal, te eto. log daha oats 20 lao dab tao. progonene om suinom: tov thot Je nis merece ‘nog snanarenika danas" prowava ' sure kod denonepathih csc tha vienna 9p Sojno! ano phat | znaniveno th nash pera. mmalina. Ni namane ne netomo napredak nator adi" Deleted. soamoit, hops “jnodedvamo, Zivavatl se dr oanast mate me proua | sho. lo ie met mo ne narome waoke ‘anim je malo. canine koji oclino prbvacju Imoguinast a bse nee sane sl, rcimne | melee, timjeale Ino rok mole tae fenomene. Maen fe takoder bo) Weinits to by sured se sajna Boles. 0 sinptond abun! Kt se ne mo prota, ‘smireno eons 9 mopuinort dase modda radio pacientma ove duge Solo" ‘Henin Shuaeime, pac na’ Freda kao owe aed hog toga tet te ache vode u fol gre wane A nike Je diovanjeu suds dilovakion eet Creocise, u tim sate, moglo bil ome, delowome Ties veletasnog Amora lato | jane ava Catla u tzaven ded didovanjo ego Tako kis ett logit redid daganj, ne ‘asso sna tere ‘pepasenama (0 opsonos dave, 0 moputnst flog Spednuce td) nina dota Zautina. Rade B P. Candido (Kandid) Amantini uvop Kade mi je kard, Ugo Poleti, Papin vikar 22 Rimsku spi, "aesadhno “poveo. sho eporete, iam mislo ak Ge se nedogldan svt" tor moj] fpomaji i kalve & se owobe taf moja pomoe, U Prisha mi_je.povjereno ca. ponafom oct” Kandid Amani, pasion, veoma "poenatom "po aegons iss aor, so je prado u negov samostan imu (Sala Sant) nevojae iz eave Haj, a Eesto 1 4 Inozomata. To jean mene bin ath vein mils Ne posal sc egzictom sam od be, kn uz velit feSkoce {ur ‘sjensneminoallpogrelaka. aa "teret, emia. ‘Smatram da je 0. Kandi Join aorta Sjets koji tw slusbu ition, 36-goding, 3 to punim ‘emenom. Nisam mogso ima bolee utes { zalvali. Jem muna prevelito) spas Kojom me je weo Ovo date, mel pore noe. Dofao sam 1 drop etx. Da name u Tali ima sve mai bro epic, 4 pripravhenih 2a tu Sane, le su't'ent dla ber dh aps tne, {wr kat dlete eee, dn appv Francuke, Autre, Njemadke, Sveaste, "Spajlte, gles, gies wape = proma Kazhagju dosenika = ai jednog egret Da 8 je to nebrign slaps Sveéenika? I nejeroranje poiebd 1 elovornost veg slulena™ Usvakom sau oseiow sam se Poel da elim apovolt meds osohama koje voor telko trpe i nisu ni od koga shvaéene: ni od rodbine, ni cod ijdnika, ni od svesenika, ‘Danas. je pastoral na_ovom podrufjuy u_katoligkom svijetu, posve zanemarca, U_protlesti nije bilo tako, a fucbam primati de tako nije u nekim_protestantskim Crkvama, Kojima se obavijaju egzorcizm Zesto i plo- donosno, Siaka bi katedrala trebsla imati egzorestu, kao Ho ima kanonika pokorigara, 1 tim brojaji bi trebali ‘to je voéa potreba: u velikim Zupama, u Naproy, ne samo de je broéani nodosa egpor cit, nego se na fh eda 6 nepverenjom, odbacj th Se, jedva nadwmjexto pe bi vst soy alan. Zan 5 aime da opjedout it faa To je dovolno da redovaiké pogevr il tupnk ne Bel eproreste u evjim Prostorima. Neometan 2not, ibjegvaje pigvirinja = ent se ile od tia oda jin se otra, oped tite, potpaa je profso Tofs eaberj, malar ‘mange tmanjy of etal egroresth, Koji su ras | aden Potitem posehno ‘akape dao ‘vom rami, jer nae vrjeme Kao da st premalo oxen na. ora. pro Bem, ‘bud dx ollada slau vel ovo sfeje. A. Pach fe 0 shen Hoje fe alina prjreno tm tit nai ‘amo pon! mogu Oba h imenoratl egret Kako je- nasal ova koja? Nastla je iz Zee da seam oa raspolganje. sina kot 2e zaninaja 20 ont temu, Kao pled -digop ists, vite cea Kanda nooo Tanjravam it prom red put pomoe cpr. loin av evteicna, Nain, Hao Ho wa Hedi pee plac tra bil & sanju da vojin”pacjentima raid specjlstu Hojemu” se ebajo obra (Ctoriotnglogy,ortopedysesrlogh:), ako. bit 16 svaki sveéenik trebao imati barem minimum manja da oti treba Ii se ill ne neka osoba obraiti eproreist Pridodajem i drugi razlog, 2bog kojega su me razliit sveGenisi poticall da napifem ov knjigu. Rimski obred- nik U svojim normama upuéenima egaoteistima preporuta dda proutavaju "mnoge-korisne dokumente odobrenih a1 tora Ali kada traZimo oxbiljne Knjige © ovo} tem, nalazimo ih sasvim malo, Navosim tri knjige na. taljanskom. Postoji knjiga od Mons. Balduccija, Davao (il diavolo, Ed, Piemme, 1988). Posebno je korisna w som teoret. skom djelu, ne toliko u praktinom, w Kojemi ime ppraznina i nekih pogretaks. Autor je demonolog, a ne ‘egrorcst. Postofi kajiga egzorciste p. Mattes La” Grsa, Molina oslobadanja (La -preghiera di liberasione, Ed Herbita, Palermo 1985). Knjiga je napisana 2a grupe Obnove’ u Duhu, w elu vodenje ajihovib moltave. 2a oslobodenje, Zaslutuje painju i kajiga Renza Allegrija, Kronitar uw paklu (Cronistaallinfemo, Ed, Mondadori 1980). ‘To nije sistematski stud nego. skup interyjua vodenih s veoma velikom ozbijnoiéu 0 graniénim Stisevina, veoma potesim, inti, ali ne dra ite sluajeve s kojima se susrece epzorcist. * 'Na_koncu sam astojao na ovim stranicama_ispunit| ppostojeéu prazniau i temu predstaviti pod svim vidovima, imoseéi je tratko da bi knjiga bila dostupna to veéem Droju Gitelja, Namjeravam tems produbiti u alijedecim i hvatskom jerks smo jel skomainii Spomeneo bit kaj: 4. MARCELIG, Anneine Micha = af duh Selon 196 T: IVANCIG, Sure‘ vin Bogom, KS, 2d, 1985, su. 16415 PEW, "M CLAVURTE: Satie Cod dmenlie Booed 17m (op. rev), ” eojgama i nadam se da 6 i drugi o tome pisat struéno i$ religicenom osjethivoséu, tako da se tema fbradi + onim bogatstvom koje je'na katoliskom po- Grugju postojalo u_proflim vijekovima, sada se nalazi samo. na. protestantskom. ‘Odimah takoder pripominjem da se ne zaustavijam u okazianju odredenih istina koje smatram pribvageniima i ‘0 Kojima se doveljaa govori u drugim kjigama, kao Sto Su; opstojnost davia, -mogotaast -davolskog--opsjednua, last fzgonjenja davia Koju je Krist dao anima koji é= vyjerovati u evandeosku poriku. To su objavjene wine, Koje se jasno nalaze wu Bibl, a produbljene uu teo- logij, 4 trajoo su nauéavane od Usiteliswva Crkve. Osim to sam iio manje poznate star, rado sam se zausta- vio na. praktigaim primlenama koje mogu Koristiti egzor- cistima { onima koji ele biti informirani 0 ovom po- ddrugju. Ne zamjerte mi ako koji puta opetujem temeljne pojmove. ‘A Djevica Bezgseina, neprijatelica Sotane od prog navjeitaja spasenja (Postanak 3,15) sve do njegovog ovrfenja. (Otkrivenie, pogl. 12) i sjedinjena sa Sinom u borbi da ga unit i zgazi mu glavu, blagoslovila, ovaj rad, plod iscrpjyjuceg. djelovanja” koje’ vrim pun poyje- renja u ajezinu majGinsku zai ‘Uz. ora jedangesto profireno indanje nadodajem jot reke primjedbe, Nikam predvidao da 6 so knjiga tako na daleko i tako br2o prolirii i da ée u kratko vrjeme izid jedanaest iadanja, To potvrdyje, po mom sudu, ne samo da se ljudi zanimaju za ova tems nego i éinjenicu a sada_ne_postoji, Kod katoika, nijedna Knjiga koja bi obradivala egrorcizme na potpuni, makar kratak, nadin. To vijedi ne samo za Italijy, nego i 72 Stay katolifki wvijet. Ta Einjenica je znafajna i bolna, a wjedno uka- zuje na neshvatjve nezanimanje ili &ak i pravw neveru, 1a ovom podriju Zabvaljsjem na veoma brojnim pobvalama koje sam primio, na izrazima odobravanja, posebno sa strane Srugih’ egzorcist, od kojih mi je najmilja bila ona od mojeg “utitela', ca Kandide Amantinija, Koji istige da je kajiga vjerna njegovim ugenjima. Nisam primio takvin kitika da Dinu kojigu trebao unjee ncke izmjene, ‘Stoga sam u ovo novo izdanje unio samo profirenja koja ‘sam smatrao znadajijima 2a iserpniju obradupojedinih tema. Nadam se da 6 osobe i kstegorije osoba na koje sam se ponowno osvmnuo shvatiti moju ispravau nakanu vt primjedbama koje sum im uputio i da se nese wijedit [Nastojao sam prufiti uslugu w Sto sirem dometu, posred- vom tska, kao Kou svojem djelovanju svaki dan na- Stojim slubiti onima koji mi se obraéaju w mojoj slusbi eerorciste. [Na svemu zabwvalujem Gospodinu. Dopustite mi jot jedan dodatak Koji sam unio prigodom desetog_izdanja (1993). ‘Tyebam priznati da se u ove posiiednje dvije {odine nesto izmijenilo: objaviienl su neki vatni biskupski ‘dokument, poveéan je bro} egzotcst, vile biskupa obav- Jia egzorsizme, nove knjige su nadodane mojima, Neito spokes, Re uraunram co sebi was, E80 fnosim injenice. Zavréavam pottesnim sjefanjem na cca Kandida Amantinja, Kojega je Gospodin, dne 22. ryjna 1992, pozvao k sebi na nagradu. Bio je to dan njegovos ‘zabtitnika; subraéi koja su mat doila éesttati_ imendan, rete jednostavno: "Molo sam sv. Kandida da me obdari ‘arom Rogen 1914, u 16, godinl tivota uSao je u red pasionista. Profesor Sietoga pisma i moralne’ teologije, radasve se darivao u slutbi egrorste, kroz 36 godina ‘Seako jut je prinao i do 608) osaba, amijetkom na fou nets mor. Negi si sayeth Sesto bili nadab tut, Za" ajegn robe padre” Pj: "Padre Kame svecenik po sen Bobem." , ‘Ora teen, ako kazmemo nedostatke koji pripadau meni, oitje kao sjedofansvo njegovog_inkustaepzor- Sine, oa Kovist onima koji se zanimaju a ova temw. To fe dedan ‘od radon zbop Kojeps sam je napisao i bio J etrestetan zbog.tjegovop suda 0” knit 0. Wernost jegovom,dugogodtnjem kus Don Gabriele Amorth » POGLAVLIE PRVO KRISTOVA SREDISNJA ULOGA T davao je Botje storenje, Ne mate se govoriti o njemu io egzorcismima a da ne spomenem0, malar samo u skic, neke temeljne pojmove 0 Botjen! planu sa swvorenjima, Zacijelo neéemo reéi nilta nova, ali éemo ‘moda nekom &tatellu otvorti nove perspektive. ‘Odvite gesto obigavamo. misiti' 0 storenjima na natin, tako da to smatramo_nepromjenljivim. Tako se misli da je jednog dana Bog stvorio andele; da ih je savio na ncku kufnjy, za koju se ne ma toino Yeakve je naravi bila, i da je njezin plod bio razdioba na andele i davie: mayrateni andeli svrlavaju u nebo, 2 Kainjeni u pokao, Zatim, jednog émgoe dana, mis se a je Bog ‘storio svemir, kraljevstvo.minerala, tii i Hivotinja, te oa kraju Govjeka, Adam i Eva su u zemalj- ‘kom faju_ssgrieili, shufajudi davla i ne pokoravajuti se T tada, da bi Bog. spasio éovieka, odlutio je To nije nauk Biblije, niti je navk ctkvenih otaca ‘Takvim poimanjem andeoski svijet i materjalni svijet costaju tudi Kristovu otajstru. Progitajmo naprotiv Proslov Twanova evandelja i va krstolotka himna koja wvode w pposlanice Efetanima i Kolofanima, Krist je Prvorodenae Svega stvorenja, sve je stvoreno rath alega i 2bog. njega. Nemaju utemeljenja teolotke rasprave u kojima se pita (i H bi Krist bio dofao na svijet, da nije bilo Adamova ‘ileha. On je sredifte stvorenja, ‘on u sebi usedototuje fre stvorene stvari: nebeske (andele) i zemaliske (Ide). Al treba ustvrditi da je, poslije grijeha Praroditeja, Krstov dolazak primio poscbau ulogu: On je dotao kao Spas}, Srediste njegova djelovanja je sadriano u Pa- shalnom otajsvu: On po krvi svoga ksita pomiruje s Bo- fom sve stvari, nebeske (andele) i zemalske (jude). (0 ovom kristoventriénom promatranju zavist uloga rrakog stvorenog biéa. “Ne smijemo propustiti ni ‘azijanje obzirom na Djevicu Mariju. Ako je Prorodenae Uyjloviiena Rij, Bog Otac u svojoj_ misli nije mogao ne misliti, prje svakog. drugog. storenja, na Om po kojoj Ge se to utjelovjenje ostvarit. Odatle sein jedinstveni odnos s Presvetim Trojstvom, te se ves 1 érugom stoljecu upozorava na tu usku povezanost. Tko Jali produbiti ovaj vid moze se poslutiti dvama svescima od Emanuela Testa, (Maria, tena vergine - Mari, oitanska zemlja, Jeruzalem 1986). Druga naa misao se odnosi na Kristov utjece) ma anfele i davle, Na andele: neki teolori misle da su ‘ante pripuSteni bladenom gledanju Boga samo po snazi ttastva kr. Mnogi crlveni oci iznose 0 tom zanimljive twinje. Tako npr. Gitamo kod sv. Atanazija da i andeli dugulu svoje spasenje Kristovo} krvi, Obzirpm na davle rulazimo mnogo tvrdaji u evandelima: Krist je svojim dem unistio kraljevstvo Sotone 1 uspostavie Kraljevstvo Botje. Na primer, opsjednuti iz Geraze viée: “Sto ti inal 5 ama, Sine 'Bodji? Dotso si ovamo prije veemena ‘multi nas?” To jasno upuéyje na moé Sotone kojega Krst postepeno unitava, » Stoga traje jof i sada i trajat dok se ne dovrii spasenic, jer je shaden tutte) brace tai (Otk 12,10). Za produbljenje ovih Pojmova i uloge a Marie, nepriatelice Sotone vee od proog navjeitaja spascnja, upucujemo na krjigu 0. Kandila Amantinja, Otejsvo' Mare (II mistero di Maria, Ed. Deboniane, Na. poli 1971). 'U syjetlu Kristove seditnje loge vidimo Bott plan po kojemu su storene ste stvari "po ajemu i za njept Uoéevamo. takoder elo Stone, Koji je nepritel, mac pail, tui, po Ejem napasiovanu jeu svijet lo 2o, bol, gijeh, sit. T poet obsova Bodies plana Sto gn je Kes oswvario svojom kev gia je takoder < mot dala: Tsus ga naziva “knezom covoga sujeta" (lv 14,30); sx. Pavao govori njema kao © Dogu ovoge svijta’ (2 Kor 4); Ivan td da “sav Sujet stoi pod vlaScu dava” (1 IV 5,19), podrazumije- Yaluti pod sitom sve M0 se. protiv’ Bogs. Sotons je bio. najsinjnji-medu andelima, a postao je najgori medu davima i jibov vods. Jer si i avi medurobus povezani veomastrogom_hijerarijom i Ewajustupan Koji su mali dok st bil andel: Vehownifea, Vissi Gospodstva... To je. hijerarjaropswva, ane Iubav, akva.postoji medi andelima, ii je voda Mibae. O&it6 je iz toge delo Krista Koji je unis. Sotonino Aaaljesto. i uspostaio.kraljewtvo Boje. Stoga ai od posebne vaznost dogadali-u Kojima Isus oslobada ‘opsjednute: kada Petar pred Kornehjem satimlje Kristvo ‘elovane, ne navodi_ drug Eudesa do samo ijenica da je ozdravio “swe Kojima jae ovladao’ davao" (Dj 10,38). ‘Sbvadamo stoga alto je prin ovlast koju Iss daje apostolima: da izgone davle (Matej 10,1). To isto vied 1 za vjernike: "A ovi ée makovi patti one koji uvjeruj u ime Ge moje. izganjathalodube.."” (Marko 16.17). Tako Isus ozdravija i uspostaja Bod plan, 2 orufen pobunom jednog dijela andela i grijehom Praro- ica, Potrebno je naime sasvim jasno uofiti da zlo, bol, sent, pakao (li vjeéna onda 0 pati koja nese” mati haya) mien dio Bote. Mali ost na zadaju to8ku. Jed- tog Je dana, Kandid isgonio via Prema. zavrctka fguorcizma obrati se tom netistom duu podruglivo: "Idi Ckinde. Ucstalo, Cospodin ti je pipremio Wepy kus, ebro zaprjanul™ Na to. davao’odgovor! "Th nifta ne mak Nie On (Boe) Miso provi On_na.sjega nije ni mist". U sfno) sit aia sam pitao jednog davla dai je sudjelovao sea paa, G20 am ogo: “yi smo ms sul Kristova sreitnja uloga u planu stvaranja i 1 njegovo} boo, Koja se bila po otkuplenj, od temeline je valvosti za shvacanje Bodh planova i clja Zovjeka. Ali Stojitakoder, da je andelima i Wudkma darovana razum- Sia i slobodas narav. Kada éajem govorii (ne raikyjul Baye sveaanj, hoje sve ana pie nego se. dogodi, Bote predodredenje) da Bog i onako za. tko Go se Spaiti a tko eo bi onuden, te da je Saki trud i nasto- june beskorisno, obigno odgovorim upucajudh na deti nine Koje su tako jasno sadrEane 1s Bibi, te su. defini rane Kao dogme: Hog hote da se svi jul spasc tka te predodreden za pakao; Isus je umo za sve; svima 51 dane miles koje Su potrebne 2a spasen. Xsistova sredioja uloga nam otkriva da se jediao v siegovom ‘menu moteme spas. 1 jedino w jegovo ime ‘olemo.pobijedii 1 osloboditi se od Sotone, nepratelja nalega spacena. ‘Pred konaccprorcizma, u tetim sluajevima, to jest posvemalnjeg opsjedauéa davon, obigavam mol ri u stoloski himan iz Poslanice Filipianima (26-11). Kada dodem na rijeti: “de se na ime Isusove prigne svako keoljeno nebesniki, zemnikA i podzemmiki®, Kleknem ja i svi prisutni, i uijek je takoder i opsjedmuti prisijen da Se pokloni. Zaista snafan i sugestivan és. Imam dojam dda i andeoske ete stoje oko nas, uw pokloasiu. pred jimenom Isusovim. 2s POGLAVIE DRUGO Mo€ SOTONE Praktiéno usmjerenje ove knjige ne dopusta mi da produbim neke teolotke teme veoma velike vanost Nastavijam stoge samo aapominjuei teme, kao So sam Bini 1 u prom poglaviu. Doista, egzorcist kao olac Kandid, navikao da se 36 godina suogava s daviima, ve dubok i erst svetopisamski i teolotki temelj, u stanju je da raspraviia o temama 0 kojima se teologija uw proslim ‘wemenima radije izraiavala “ne mamo', kao Sto je npr. ‘gijeh andela odsnetika. Pa ipak sve Sto je Bog swvorio slijedi jedinstveni plan, po Kojemu sieki dio utjeze na cjelinu i svaka sjena baca trag tame na sve ostalo. Te- logija de uvjek biti kmnja, neshvatljva, dok ne uspije svijet ono Ho se odnosi na andeoski svijet. Kris- tolagia koja se ne osvrée na Sotonu je rahitizna i nese nikada moi shvatis domet otkupljena Zapotnime ponoyno u ovom rargoors od Krista, sredista svemira, Sve je stvoreno po njemu i radi ales: nna _nebu (andeli) i na zemii (vidljvi svijet no dela s oyjckom). Lijepo bi bilo govorit samo o Kristu, ali bi ‘se 10 protivilo njegovom nauku i njegovom deli. Zbog toga ne bismo ga wikada uspjeli shvatii, Pismo nam go- vori © kraljewstva Bodjem, ali takoder i © kealjevstru So- tone; govori nam © moti Boga, jedinog Swworiteja i Go- spodara svemira; ali sam govori i o moti tame; govori fam © sinovima Bodjim i 0 sinovima Sotone. Nemoguce Je abvatioupitelsto Krisow glo a da se ne vodi raduna 0 razarajuem elu Sotone, Sotona je dio najavsenije sworenje proiztlo iz Bofith roku, obdareno prizatim autontctom 1 odiéaoSCa nad ostatim andelima. Stoga je ramiljao 0 svemu Ko je Bog storio i nastjao je to sivatit ali u stvari nije Slvatio. Citav jedinven! plan sWaranja bio je usmjeren prema Kristi: 1 do pojave Tawa u svjetw nije se ogee BObjevit_u- svoj jasdoc. Odatle pobuna Sotone, jer Je lio. biti spsolutno pri, sredlte stvorenja, pak i protved! se planu Koji je Bog ostvarivao. Odatle.negovo nastojanje da vada svijetom (av sijet stot pod vlakéu Zioge', 11 5,19) 1 zagospodaritovjekom, vee od Prarodteli,Sncéi ga postnim scbi_protiv Boj odtedbi. Uspio je s prarodtelima, Adamom i Evom, i rafunao je da é uspeti i sa svim ostalim judima, po- ‘mopnut “treGinom andela’ koji su ga) prema Otkrivenj, sled w pobuniprotiv Bors Bog se kada ne odrite sojih storeaj. Stoga i So- tons { andeodmetic, makat odjeni of Boga, na- ava posjedovatl ‘svoju mo€. i svoj pots) (Wihownitua, Vas, Mog, Gospodsva..), makar se njima’na zlo shee. St. Augustin ne prejerava kada trai a, kada bi Sotona dobio od Boga dopustenj, da "niko fo nas ne bi ostao na fvotu. Kada nas veé ne mote ‘bid, astol_ nas ulin sojim sjedbenicima, da se protvimo. Bogu kao sto se je on usprotivo. Evo tada Spasieljeva dela. Tous je doao "a razor djela avolska" (1 Iv 38), da veka oslobodi od soton- Skog ropa i usposta Bote Kraljevstvo posto je unistio iraljero Sotone. Ali izmedu prog Kristovog dolaska i 8 paruzije (drugog.stavnog Kristovog dolaska kao Suca) ‘davao nastojipredobiti za sebe Sto veti broj ljudi, Ta orbu vodi kao ofajnik, znajudi da je vee pobijeden i “da ima malo vremena” (Otk 12,12). Stoga nam Pavao pposve otvoreno govori da “nam se nije bor protiv kr {1 mesa, nego protiv Vrhovnistava, protiv Viasti, protiv Uupravjaga ovoga mrafnoga svijeta, protiv 2lih " dubova (davola) po nebesima’ (Ef 6,12) Tofnije istitem da nam Pismo uvijek govori 0 andelima i davlima (ovdje posebao misim na Sotonu), kao 0 duhovnim bitima, i to osobnim, obdarenima ra- ‘zumom, voljom, slobodom, poduzetnotéu, Stogt su potpunoj zabludi oni moderni teolozi koji poistoviecuju Sotonu s apstraktnom idejom zla: to je prava hereza, ‘odnosno u ofitoj je suprotnosti s Biblijom, patristikom, s Crivenim uéitelstvom. Radi se naime 0 istinama koje u proslosti nisu bie napadane, te nis ni dogmatski defini ane, osim one na IV. lateranskom saboru: "Davao ( Sotona) i drugi demoni po wojoj su naravi od Bogs bi stvoreni dobri, ali su svojom kslnjom postali zi. Tko nijeée Sotonu, nijege takoder grijeh 1 ne mode sbvatiti Kristovo djelo’otkupjenit. 'Neka je takoder jasno reSeno: Krist je pobijedio So- tons po svojoj 21, ali jo prije toga po svojoj nave. "Ali ako ja pratom Bo¥jim izgonim dave, zbija je dotlo ke vama kraljcwstvo Bofje’ (Lk 11,20). Tous je ona) jadi Koji je seo Sotonu (Mk 3,27), koji ga’ je oplijenio i unistio nlegovo kraljestvo Aaje Je pred Rrajem (Mk. 3,26) ‘Onima Koji su obavijestii Isusao Herodovo} nakani da ‘ga ubije, sus odgovara: “Idite i kalite toj lisici "Evo, fzgonim davle i ljetim danas i sutra, a ted dan dovriujem’ (Lk 13,32). Isus daje apostolima vast izgo- ‘jenja davola; zatim tu vlast protiryje na sedamdesetdvo- 29 ficu enka i Konaine je daje stima onima koji u alega ovjeryju. jela apostolska nam syjedofe kako su apossi, pos: je alaska Duha Svetoga, nastvill izgonti dav © tako ft hasta 1 kriéani. Vee nastarji crkveni oc, 0 Shstin i Irene}, jasno nam inose kriéanske miseo 0 daviu 5 ¢ csi da ga se isjera. Njthsljede 4 ostall oc, ‘Of kojihposebno navodim ‘Tertuljana i Origens. Dosta je navesti ova Zeit autora da se posite tolki modem teoloe! koji praktisno ne vjeruju da postoji davan it bopée o-sjemu ne govere. ‘Drug vatkanski je snaéno istaknuo stant nauk Crkve "vu judsku povjest protimlje tetka borba protiv. moéi mmraka, Ta. je borba zapoéela vet od postanka svjta” (GS 37). “Covjek, utemeljer od Boga w_ pravedoosti, no pod usjecajem Zlogs, vee je od potetka poviest zloupo- {tebljavao svoj sloboda didut se: protiv Boga i Beleci &x svoj ell postigne. izvan Boga. lako st upomali Bogs isu mu ikkazali zabalnosti kao Bogy.~ nego je potas ‘slo njlhovo nerarumno srce i Klanjali su se i iskaziall Hovanje stvoresju.mijesto Storitelu" (GS_ 13). “Bog je fdtutio uci u judsku povjest... daljudl svoga Sing u falem tel, da po njemu istygne Gude of Vast tame i fotone” (AG 3). Kako mogu razumyeti Kristovo djelo oni Koji nijegaopstoost i veoma aktimo zalaganje devia? ako. mopu shvatiti vajednost Kristove » otkupitelske Sart?) Na temel{. svetopisamskih tckstova. Drugh vatikan- ski tvrdis *Sin Bot vas je svojom smréu i uskrinugem ‘oslobodio od. vast sotonine" (BC), "Raspett i usksli ist slomio je mo Zloga’ (GS 2). Pobijeden ‘od Krista, Sotona s© bork protiv ajegovib sliedbenika, Borba protiy "modi mraka trajat Ge po riedi Gospodnjo| sve do’ posijednjeg. dana" (GS 37). U ovom 20 rement svaki se dovek nalatiw stanju Dorbe bud da je zemaljski Zivot hubs. vemos Bog. Sta vjeric Forel bit Sst protv aneda radi 1 odupriet! seu za0 dan... Jer, svinsi tok nafeg zemalsog Hota (oe ‘ost dra kuljal.- pie nego poénemo Kraljvat = Drosavllenim Krsiom, ev demo se pow pred Kastov ud, da aval primi prema tome Yako je Gnio u svojemt tie dobro il alo, {na seta svietaustat Ge ork Uji 0 Eni dobro na usksqute tivota, @ koji su Eni 20, te uskranuée suda" (usp. LG 48), Matar ova botba prot Solone zaivata sve ude sa wemena, “nema” sume da seu odredenim raadobljina pores toe Sotone jae osjefala, barem na Taziniajednice 1 grjcha. tact. Ne peinjer, moja Proutavanja Ramskog.carsva u opadaju ota” #1 ti Jasno moralai nered tog raxdoblin’ © tome, vero I Bo- gon nadahnuto.svjedoti Pavlova poslanea Rialanima Sada se. natsbost nalaziog na to) rare, zabvajujel takoter iol upotrebiredsara. drttvenog. priopéiana (Go su po seb) dobre, wz taterjaizam ¥ konsumizam koji su otrovalizapadni eet ‘Smatram da je Lav IIL primio proroiwo © ovom potebnom davolskom napad ‘u_jednom Wdenjy, koje Eemo doniti u dodaku over poglva Na koji se natin, Solonasuprotstavia Boga Spasteu? rate za sebe Sovanje koje dugujemo Go- Spodina | imitirajul treme ustanve: Stops Je on Sntikrist 1 anu, Prot Welovjenja Ries, Yoje fe ctkupla doveta postajudl Evjehom, Sotooa fe pociva na idolarju sotsa, oj size Eovesje.tjelo na redstvo frjeha. Nadal, imitrajud- bodanski kul, ima soje fake, svoj Hull sebi-powetene osobe (esto. savezom Kew), svoje Manjoce, sledbenike svojis obeéanja. Kao 3 4o_ je Krist dao posebne ovlasti apostolima 4 ajibovim nasiednicina, namjenjene dobru duSa i tjelesa, tako So- tona daje svjim sledbenicima poscbne ‘modi, koje st uusmerene prema unitenju dus 1 bolesti yelesa, U ovo {emo dublje raéi govored! 0 Garanjime (nim. oS jedna pripomena uz materju koja. bi zashudvala ublia “obradu: tao to je pogretno nijekati_ opstojnost Sotone. jednako je pogreino, prema opéenitjem illenja, trditi da postoje druge ile sh dubovna bica, oje 8¢ ozna Biblia a izmishii su ih spirits, aajteli cokultih znanost,sjedbenici reinkarnacje it podrbavateli takorvanih “utajutin date’. Ne postoje dobri dubovi osim andela, nti postoje ali duhovi oxim davola. Duke pokoj- nikaodmah po sma idu ilu rj hw pakao ii u Gsilite, kako je defnirano a dvama saborima (Lion i Firenze), Pokojici koji se jain na. sprtistickim sjed- ricama ili dutepokojakaprisutne u Bvim bitima, nia ‘rugo do. dav, "Veom ijetke iznimke, dopustene od Bog, znimke su koje potvrdyju pravilo. Ipak priznajemo dda 88 ovom podrugju mje reéenazadnja mjeé 1 da je to terens otvorenim problenima. 1 sam pater La Gria govori o raznim iskustvima koje je sam dofivio + dulama pokojnika ‘koji su bili pod WaSéu davla i iznio je neke hipoteze tumatenja. Ponavijam: ovo je teren koji treba dublie proutavat, Imam alana to u8initi na” drugom est Nek se Eade moguinosti dh davao_ mote napastovati eovjeka iti Eak opsjesti.tjlo (kada daly, osim da mu je 84m Coyjek slobodao predic), po. opsjedauéu ii Zostavjanju, ‘Dobro je spomenti' ito kaze Otkrivenje (12.7 5 ):""T rasta rat na nebu: Mibae! i ajegovi andes zartte £6 5a Zmajem. Zmaj ude u rat i antali njegovi, aij me adviada. Tne bijale im vile mjesta ne nebu. 2 Zbaten je Zmaj veliki, Stara zmija - imenom Davao ili Sotona... Bagen je na. zemij, as njime st bateni i andeli njegovi..” Kad Zmaj vidje da je 2baéen na. zemlju, Stade progoniti "Zenu odjeven suncem" koja rod mutkiéa (pose je jasno da se radi io Presv. Djevici); ali napori Zmaja su bili uzaludni. Zatim "se sarati = fostakom njezina potomstva, onima Ho éuvaju Botje zapovijedi i debe syjedoéanstvo Isusovo” Tamedu brojnit govora Ivana Pavia Il, 0 Sotoni onosim odlomak koji izrege 24, svibnja 1987, kad je Posjetio svetite sv. Mihaela Arkandela: "Ova botba protiv davia, koja obijeduje sv, Arkandela Mihacla, fkualna je takoder danas, jer je davio i sada iv i djelotvoran u svijet. Naime ‘lo koje je u njemu, nered koji se susreée w drustvy, nedosjednost éovjeka, utarnja rascjpljenost ja je va, isu samo. posliedice istognog grijcha, nego su takoder usinak razome i tamne moc Sotone Zadnja retenica se jasno povezuje + Bofjom osudom Zmije, “kako nam je donosi knjiga Postanka ~ (3,13) "Neprijateisvo ja zameéem izmedu tebe i Zene, izmedu roda tvojeg i roda njezina: on ée ti glavu satiat’. Da li je davao veé u paklu? Kada se bila borba izmedu andela i davola? Na ta se pitanja ne mote odgovoriti a da se ne vodi rafuna barem 0 dvama. dimbenicima nalaziti se w paklu ili ne, vige je pitanje stanja nego li smjesta, “Andeli i davli su Gisti duhovi Za njih rijet “mjesto" ima drugatje zagenje nego li za nas, Isto vri- jedi i za dimenaiju vremena: 7a duhove je vrijeme rugadie nego li 2a nas, Otksivenje. nam kaze da su davii bageni na zemlju; ajihova Konaéna osuda nije se jo zbila, makar je epovratan njlhov izbor kojim se raelikuju andeli od 3 dayola, Posjedyju_i dae nek mat, po Bafjem opus mata “a nao wien” Seg prorei Sir "Dolao sl eramo pele. wemet mutt as?” (Mt B20), Soda ‘sudne jo. Kr, koje se pra stole Misténo ‘Ticlo "Tako cba strait Pav. irae "Ne toate I da como audit andle™ (1 Kor 63). Zbog te Ine oja dae ponjedsj, davis paul wopsjednatom EF Geraze obraajutl se. Kets “akjahu ga dai ne areal vrai su Benfan 690 opus ul je! (Lk 831-32) ada jedan devao deal iz eke ‘ube iva aden "spac, 24 neg fe 10 tao Kooaéna Sit Soga se tome. protii So vile mote. Ali mora Pitkia4paige koe uote oxobamapovedanjem Sete panne She Petar je yoma jean add da Konan sid" nad. vlna jot je ‘arden, ada pie: "Bop andele Koji sagijelie nije peteio' nego i je tinorate Tatar pedao mao bean ta bud vant 2 sud” (Pe 28). Takoser é 1 andl mat Povecnje slave sop dobre ke ne) slogh je veoma Forno sae ih pomoe Kale smtne hoje made trokova davao Gudima don i? Nip ako ta knee Hoje "aspovj ©) tem, pal soga or nedosta asec nat kina tise Oi sapa Porat us soph Gx odreim erste etna hoje uptrbiavam vee? wos loving ini. Pouot adit orale dv koje se onal na sve Gude to je mapetoare na oo. I ies je pivots af judsku sudbinu 1 dopasto je da ga Sotona napa Ij. Onde. ae neGomo sauna na" overkobnom tavlsom djlovanj, ne hone tr ilo valo, nego fr imamo el) oti tognradna dlovane Sotone koje tu Bog douse tamo odretenim asain. u Ovo crugo djelovanje mote biti razvstano uw pet sazititih oblika, 1. Mite patie wretovane of Stone trana. Ras se © fenomenina 0 kojima Stamo a thetopisina muogih spec. Zou mine ako a svt) Pato Kida, apaik Arsk, pater Pio 1 minogi crush bli tmiacer, bzevan, udaran bali od dala. Na ova oblia ae te taustavjam jer u vin shfsjevise dean nije aikade ‘nao nutarjeg ujecsja na aarene osobe 1 mikada one anu trbale molive epoca, Tedino So su seta Akan pomoiie osobe hoje su anal 2a svar, Radje se Zsteiim na sjedetin”Strin oblicina hoi lnaese anlar 2. Davolsho opsjednuée (posses diabolica). To je naj fia patnja i dogada se kada davao uzme w posjed tijelo jednog éovjeka (a ne dubu) dined! da djeluje ii gover! ako on hose a da mu se 2rva ne mote oprit, te Stoga osoba i nije moralno odgovorna. Oraj obliknajvise je izloten spektakularnim fenomemima, kao osu oni Drikazani u filmu "Egeorcist, ili kao fto. su_uodljvi 2nakovi koje navedi Obrednik: govorti novim jezicima, okazati izvanrednu snagu, otkrivatiskrivene _stvat Ovekav jasan evandeoski primjer imamo u opsjednutom iz Geraze. Ali jasno treba reti da postoji mnotivo azigitih davolskihospjednuéa $ velkim ‘razlikama obzi- Tom na tetinu i na simptome, Bila bi velika pogretka ‘Zaustaviti se samo na jednom modelu, Medu tolikima, ‘molio sam egrorcizam nad dvama osobama koje je davao PPorpuno imao u vasti: za vrjeme egzoreizma ostajale su osve nijeme i nepokretne. Mogao. ih navesti razne Drimjere s veoma razittim fenomenime as 3. Davolsko dlostavlanie (vexatio diaboica) ii smetaje i poles, od veoma telkih do manje cSkib, koje pak Bosizu’ do. opsjednuca: da se izgubi svijest, da sc dine ‘Ge il izgovaraju. Tied za koje netko_ nije. odgovoran, Neki bibliskiprimjes. fob nije bio opsjedmut od davia, aii je bio tedko udaten u sinovima, u adbrima, w zdrav- iju. Zgrbljena Zena i eluhonijemi, koje je sus ozdravio, fisu bili pod potpunim opsjednuéem dav ali je pris: fost davlauzsokovalaspomenute firigke patnje. Zacijelo a sv. Pavao nije bio pod utjecajem davia, ali ga ie ava trajno mudio: "I da se zbog urvifenosti objava n¢ {bin weohalia, dan mi je tm u tela, andeo Sotonin, da me dara da se ne uzohotin’ (2' Koringanima 127). Ofte se tu radilo o fiitkom alu (tm w til), & uzrofaik je bio davao. ‘Opsjednuda su i danas dosta rijetka, ali mi epaorcst susreéemo veliko mnoftvo osoba koje davao mudi Z2éravju, uw inaterjalnim dobrima, u radu, u éwstvima... ‘TeSko je pak dijagnostciati zlokobni uzrok ovih zala. (ii uonditi da i se cadi 0 davolskom uzroku ili ne) i fordraviti ik: Ovo nije nimalo Jednostnije od dijagnost- Ciranja i oslobadanja od pravih opsjednuta. Mote se iti 0 razlitito} tefini la, ali neo tefkodi w shvatanju i fo vrement potrebnom 2a ozdraijenj. 4, Bavolska opsesiia (opsesio. diabolica). Radi se 0 ‘yenadanim napadima, katkada dugotrajnim, opsesivaim Inislima, koje su. nekada zazumski apsurdne, ali od kojh fe ira ne mofe oslobodit, Zbog toga udsrena osoba Hei uw trajnom —stanju iserpljenost, ofsja, napasti ‘amoubojtva. Opsesje gotovo uvijek ‘uijega i na sne. Mode. netko reéi da su ovo bolesna stanja koja spadaju 36 u podroe petit. I 2a mnoge druge fenomene mogu Sedat pujatysia, parapibosa tifa. tumatenj ‘Ai ims “alujova oj _ss pore invan_simptomatologje ‘vin tauka i koji otkrivjasimptome koji sigurno Spa na devolk delovane it prutnost. Te rede Se navis stdjem $ praksom 5. Postoje napokon davolsko uznemirivanie (infestatio diabotce) koje se oBtce xa kucama, predmetima i ‘ivotinjama. Ovdje se na tome duke ne zaustavyjam, nego Ge biti o tome govora u tieku inlaganja u kajizi Dover Jjno je da ovdjeutvrdim smisao koji dajem izrazu uae. ices abet). Race ve wporejram u odo. su na osobe, 7a Koje upotrebljavam izraze: opsjednute, ostavijanje, opsesja. ve Kako se obrani od sh ovin moguit zal? Katimo codmah de x0 srogom amis, prema Rimskom bred. nike, eqrorcomipotebai sao. 2m prava davola ‘opsicdnvts, Ho. smatramo odvite sulenim, Mi se ego chu sort bavimo" swim sfsfevime, u koji se fasudsje jlovane zh duhovs. Al sufsevima, koji Bi davolsKo opsjednuce, trebala. bi dostajtredovia seit mol samen et, Se vt, opratanje eda, tajno jean Go- ‘spodinu, Gospi, svecima, andelima. 1 bai sa ove) poslje- dejo) to8t Iai se ode musta Rado zaeiavamo ovo posieje 0 davy,_protiviky Kristory, govored 0 andl to 58 nal velit svemni, nijima mnogo toge dogsjemo i Rela je Ko tako malo o “hima govorimo,Sratko od mas ima svoga andela Sqara, Yeoma vjernog priateja kt 14 sata na dan, 8 nalega atota do smith. Neprestance wa nabs duu 1 male te ” jelo; a mi, veéinom, na to niki ne mislimo, Znamo takoder dai narodi imaju svoga posebnog andela i vjerojatno to vriedi i za svaku manju zajednicu, modda i ‘za samu obitel, maker za to nemamo sigurnih dokaza, ‘Ali mamo da su andeli veoma brojai i da dezmu da ‘nam utine dobro mnogo vile nego li nam davii 2ele natkodit. ‘veto pismo nam esto govori o andelima Kojima je Gospodin porjerio razna poslanja. Znamo za ime kneza ancteoskog, svetog Mihacla: i medu andelima postoji hi- jerarhija, utemeljena na jubavi i kojom upravija botanski lutjecaj“u Gjoj voli je nal mir, kako kaze Dante. ‘Znamo takodet za imena i druge dvojice arkandela: Gabriela i Rafacla. Jedan apokrif nadadaje i Zetvrto ime: Uriela. Prema izriajima Pisma zakjufvjemo da su andeli podijelioni u devet korova: Prijestalje, Gospodstva, Vehovniteva, Vlas, Moti, Andel, Atkandeli, Kerb, Serafi. Vjerik koji je syjestan da Ziv w_prisutnosti Presv. Trojstva, dapaée, dase ono nalazi 'u njemu samome, ma da mu je tsjao na pomot jedna majka koja je sama Majka Botja, za da uviek mote raéunati ‘na pomoé andela i setaca; i kako se onda mote ‘secati osamjenim ili napuitenim ili prhisnutim od Zloga? U vjernickom tivotu ima mesta za bol, jer nas ritni put spasava, ali nema mjesta 22 bezutednu Zalost. Ton je wvijek spreman dati svjedotanstvo ‘svakome koji ga zapita za raziog nade koja ga podriava (usp. 1 Pt 3.9). Jasno je pak da i vjerik mora ostati vieran Bogu, da se mora bojati grijeha. Na ovom sredstvu se temeli aaa snaga, tako da se sv. Ivan ne ustrutava_ustvrditi: "Znamo: tho god je roden od Boga, ne grijeli; nego Rodeni od Boga wa ge i Zi ga se ne dotiée™ (1 Iv 8 5.18). Ako nas nals slabost Katkada dovodi do pad izeta da odmah ustancmo”pomocs nog welkog seen, oje nam je Bote milorde darovalo wo au iajegee t ‘spowied. oog opact Videnje davia koje je imao papa Lay XII Moogi od nas saiih se prijedaju kako bi, prj tmurgiste efor, “koje je prowo” Dag) antral ssbor,svtenik } vera at kraj make oe Legal ‘ol edna motion Majc) Rog) «edna my Mitbor, ‘Athandlu One donosino tet ove poajeae eat veoma tera motive, Kol matko moe posers mes "Sveti Mihaele Arhandele, ani nas w bojus budi nam obvana proti zoe i saxjedama devia. Neka mu Bog zapovijed, proseci motima, nabeske, Saums | dge puto dahon se ma propast dita po svijet mijetju, ‘Botanskom krepoieu 1 pakao preter Kako je_nastala ova molitvs? Prenosim ito je ob- Jatleno w easopisa "peers Liuriee” (1985, 58 ©. Domenico Pechenino tu pie; ‘Ne ; ° ie sjeGam se tone sodine, Jednog jutra veliki papa Lav XIIL. je slavio sy, 2» miu i poslje nje je osteo a drugn mii, a0 zabval, Tako je oblast. Najednom se vigjlo Hake ino usprevio ava, zatim je inlenzivno pro poged & eito nad. gavom mistka, Gledao je nepomizno, a da ‘je twepnu’ kom, all onjejem zasralenost i Gudeai, ries boju 1 axe ica Nelto neobigvo, neto velko 5 dopadalo u njems “Koma, kao dn je dolao k sci, lagano ali ener iso Je sda oom i tan. Video se ako se opie fr prema sojem pevatnom stud Usutanh cu le jedi abrinu 1 geskobn T rekii su tau pod glx) She! ee, da Ise ogecte slabo? Da li Var je neito potebno? Oigovorio je: Nita, nit Nakon pola sita dao je o- rat Tajeika Kongregacie za obrede i, pruajudl ow Jedan Bx popre, naredio mu je. neka_ ga tka i dostai ‘Nee ordiazime (Bskupima) aja. Sto je bilo na tom papira? Moliva, kojs tolimo na Kraju mise, zjedno $ Erocom,s mobbentcom Comp i fatkim zaziom Kaez nebeskih gota, mole Boga da Sotonu baci w pak. U tom pismu je stajalo tkoder dase te motive role Alssed, Gore izneseno objlodaneno je takoder fovinama La setimana del cer (Sree eda), 30 Shun 1947, ai ber navodena iors ie kojh se dot fo nje, (Ho inaée “donne “Fphemeries "Line Zapadnmo‘nebitan, natin ma KO je naredeno ts moll ova, motive, koje je. polana ordinasna godine 1886, U. porwrde’onoga Ho" pife ©. Peeling imamo jerodawme sjedogansto Kardnala Nasal Récca, w_ne- ovo), Pastis poslanit 28 Korizmu, inlay w Bolooj fine 1946, 0 Koj) pie “Sum tay XI pepisao je ora mol Refsnia (Gavi) ke obee istom na Propet dasa ia povijesn0 Tamageaje, koje nam Je vile puta prenio sjegov poseboi © tajnik mons. Rinaldo Angel, Papa Lav je imao videnje paklensih duhova koji suse skupliali oko. Vjeénog_grada (Rima); i i tog iskuswa je proizaila mov za Koj je hio da je moll Stava Criva. On je ti mali molio | dritavim 4 soainim glasom: sal smo je mnogo puta 1 ‘atikanskoj bac Ne samo 1, nego je vasitom rukom. Iapisag poscbni egzorczam kojise calasi_u Rimskom bredikt (danje 1954, nailov XI, pop. Il), Ova eg orcaam preporuivao je biskupima i seteniina” da Ba eso mole sojim biskupiama i Eipama, On ga je tobi veoma gio preko dana” ‘asimljvo je takodet spomenuti i jedau drugu njeien Koja jt vie éaje wijednost tim molivama koje si 36 molile posije sake mise. Pjo XI. potkaua je. da fe pat-molesju tin mollava ina 1 posebva oakana za Rusu (aagovor od 30. ipa 1930). U tom nagovoru, poo je spomenio motive 2a Rusu na koje je po- faknuo sve vjemike prigodom blagdans Patfarhe ‘sx. Josipa (19. ozjka 1930), i poBto je spomenuo versko ‘progonstvo u Rui o1ako sabes: “A da bi svt mogli bez aapora | tikose nastaii ora vets molivens vojau (coca), ofreduemo da se one olive koje je vai predisanik blage wspomene Lav XI. faredio da ih stedenich | vjernic mole posije mise, go- vore na ova poscbnu nakanu, to jest 2a Rusij. Neka biskupi 1 Her’ wjetovai i redovigh vode raéina dao tome’ obavijete svoj narod i sve Koji SU pital Sveto rv, 1 neka ne zaboreve dowati éesio u njibors pamet gore jznesens" Child Catola", 1930, vol. TD. Kako se vidi Pape au sarin jo imali pred o&ima cont stratng Sotoniy pistaos, a aakana Koj je nao dao Pijo Xt. dirala je sredSte Krivih nauka posenih ‘enalem stoljeéy, a Koje jot | danas trjo Bot ne samo narod, nego i samih teologa, A to Sto se nije odrtavalo fodredbe iia XI, krivnja je onih kojima sy bile poyjerene. Doista’ se dobro uklapahu u Karizmatitke dogadaje foje je Gospodin dao dovjeganstvu po ukaza- tjima Fatimi, mada su neovini od ojih: Fatima tada jo8 nije bila poonata u svijet Darov! Sotone F Sotona dariva svojim vjernicima posebne moti, Kat- ada, poput pravog laica kakav i jest, dini da posiednici talon ‘modi odmah iti ne shvacaju ‘li ne Zele shvatii orijeklo takvih moci, veoma sretnl zbog,tih nezasludeni Garova, Tako se moze dogoditi da gcka osoba ima dar predvidanja; drugi pak, stavljajud preda se tt Eistog apira s olovkom « ruci, spontano pif stranice i stra- nice poruk; acki drugi imaju dojam da se mogu udvo- struliti i da’ dio ajihovog biéa mote wei u huge ii éak i 1 udaljene prostore; veoma je obifajno da neki osjeéaju "jedan glas”” Koji katkada ‘mode sugerirati molive a rugom zgodom posve drugadije star. Moyao bik nastavtis nabrajanjem. Koji je ior th poscbnih dezora? Jesu li to kariame Dubs Svetoga? Jesu Ii darovi koji potjetu od davla? Radi li se jednostayno 0 rmetapsibigkim fenomenima? Potreban je stud ii raziko- vanje sa. strane strufnih soba da bi se utvrdilo istinu. Kada je sv. Pavao bio w Tijati, dogodilo xe da ga jc trajno sijedila edna ropkinja’ koja je imala dar pogadanja i tom je svojom odlikom pribavjala mnogo ovace svojim gospodarima. Ali taj dar je bio davolskog porijekla koji je nestao odmah potto je sv. Pavao iz nje Istjerao nedistog duba (Dj 1616-18). 2 | | ZXso_prinjer navodino eke odlome isanog s "Erazmo. ", je Wier oisanog + "Ersamo ie Baris’ 8 tok je eee Easopisu "Rinortmento nell. Spouse “ropa. Dubu’), ran 1987. Primjecbe u ragrdaina sor "Pred ekolko godina indo sia kts ig lam, he majuéi da se radio jecno) vst spine” Ree woes oe oredr So me pa SC cam me rere re fans ate trina! ti + sereaeay on Seen Oe = » mtg in eh, Sakae ao -mjeseci Je jo8 jedna as pes fa" te ect olakiavajuéi ii iskijuéujuéi stanje patnje; da hi © a bila takozvana pranoterapije? ee Le ee taxgonra sting Anatom seca, ia tka Sat stars ey soa 2 Deane, at ee Be Sg ot ‘zbog_ potinjer sri, jer sam ih promatrao u ‘jihovim, itajuéi Rijeé Bogju, uotavac sam da se oh Soi ae ee sr lg ra re Hi ae a, ie ree Coe i ac lm rt soli eae Sas", ge oe “8 darovi nisu botanskog porijekla, nego da su plod Zloga. det oy ead prt men op Zo lee ee ee ete orl lap ie earalas ie eran aes olen Senet aati sh ocren aapeieaeccet aes eee mele Suara een eae Seapets Segre nedl ae heuer pe ete Bethe ear eees eee predvidaju buduée dogad: ‘katkada osje¢aju istaknutu sklonost da polatu ruke na osobe psihitki nestalne. eto eetraveeiiases eee rer alee alacant POGLAVLJE TRECE EGZORCIZMI "A ovi ée zakovi pratt’ one koji unvjeruju: u ime ée ‘moje izganjati zloduhe™ (Mk 16,17): ova ovlast.koju je sus dao svim yjernicima potpuno ostaje na snazi. To je opéenita ovat, wemeljena na-veti i na.motit, Mogi je iit pojedinei i zajednica. Uvijek je moguca i ne {abi nikakvo posebao.. ovadienje. Ipak protumacimo iaraze: uw ovom slodaju se adi molivama 20 slobodenje, « ne © egzorcizmima. Da” bi Crkva dels yeéu djelotvornost toj ovlasti arovano} od Krista, i da bi saguvala vjernike od pre” Varanata i éarobnjaka, ustanovila je poscban sakramental, eezorcizam, koji smiju dijeliti iskiuzivo biskupi i svesenici (toga nitada tai) koji su 22 to dobili od biskupa specifiéna i izrfity domvolu. Tako odteduje Ka- nnonsko pravo (kan. 1172), u kojemu takoder stoji da sakramentali djeluju po. ‘zagovorno) moti Crive, 22 razliku od privatnih molitavs (kan, 1166) i da ih treba Aijelti brigno opsiudyjud obrede i formule odobrene od Crive Gan. 1167). Odatle sjedi da samo ovlaitenom sveteniku, uz bi- skupa koji egzorczira (0 da bi ih bilo), pripada naziv ceporciste. To] je naziv danas u inflacii. Mnogi, svesenici i Isic, mazivaju se egzoreistima, a dato nist. I mnogi alu da vtfe egzorcizme, au stvari obavijaju samo mo. litve 2a oslobodenje, ako i mofda ne vile magiu.- Be orcieam je samo sakramental (blagostovine) ustanovlon od rive. Smattam ispravnim nazivati jednestarnim epzorcz- ‘mom onoga koji je unesen w obred krStenjs, a syeéanim ‘gorcizmom sakramental Koji je pridréan 2a ogzorcizme. Tako se ieratava novi Katelizam. Ali smatram pogreinim nnazivati privatnim ili opéenitim egzorcizmom molitvy koiz 1 stvari_ nije egzorcizam, nego je samo molioa 2a otlobodenje, te je tako treba i nazvat. Egzoreist sé mora pridréavati molitave Rimskog ob- rednika. Postoji pak razika u_odnosu na ottale bla ‘oslovine. Egorcizam mote trajati nckoliko minuta, @ mote se otegnuti na nekoliko sat, Stoga nije potrebno fzmoliti sve molive iz Obrednika, a mote se danom asunadodati i dag, kako predvida i sam Obrednik ‘Svrha egzorcizma je dvostruka, Ima za aij osloboditi copsjednuse. I taj vid istitu sve kajige koje govore 0 sjemu. Ali, prje togs, ima i diagnostigki_cij. Ita} cl je veoma éesto mimoiden. Istina je da egzorcist_prije nego Ii pristupi egzoreizmu, pita simu osobu ili njezinu rodbinu da se uvjeri postoje li uvjeti ii ne da se pric stupi vilenju egrorciama. Ali je takoder istinito dase samo preko egzorcioma mote sa siguraoiéa dozati radi li fe ili-ne 0 davolskom utjecaju. Svi naime fenomeni Koji se pojavijuju, ma kako bili neobién! i naizgled nepro- tumaciv, mogu u stvari imati neko naramno objaajenje. Pa i gomilanje pshijatriskih i parapsiholotkih fenomens nije dovoljan kaiterj za dijagnozu. Samo pomosu egzor- fama dolaxi se do sigumosti da Ii se nalazimo pred ‘davolskim utjecajem ili ne. Na ovom mjestu potrebno je uoniti malo u tema koja, naZalost, nije ni spomenuta u Rimskom obredniky i koja je nepoznata svima onima koji su pisali o to} tem 6 studi! smo da egzorczam ima za cil, prije- sega, vuoi dijagnozu, odnosno wvjeriti se posto i davoiski szrok u smetajama ili prisutnost Zloga wu dotigno} ‘asobi, U vremenskom redosijedu ovaj je el) prvi do kojega sc olazi i prema kojemu se ide. U redu vainosti specifica! cil) egzorcizma je oslobodenje od davolske prisutnosti ii avolskih utjecaja Ali je veoma vaino imati pred ogima ovaj logitki redoslied (aajprje dijagnora, atin jo2dravjenje), de bi se isprayno vrednovalo. zmakove na koje se egzorcisa treba osvrtati. Istaknimo odimah da Sa fod presudne valnosti: znakovi prije egzorcizma, ‘zakon| makova u tjeku molitve egzorcizms Tagleda nam da Obrednik vodi raguna o ovom slijedu, ‘maker neizravno, ada. postavja propis (br. 3) kojim pozorava egzorcista dane bade lakovjeran ul pri- hnvaanju davolske prisutnost, a zatim daje razlite upute po Kojima upozorava ezorcistu na radlitite moguce pri- Jevare Kojima se daveo utjese da bi sakrio svoju pris ost. Mi cgrorist! smatramovagnim i ispravnim da Dbudemo oprezni da nas ne zavedu psibiki bolesnici, oni koji trpe_od fiksnih ide, kod kojih u stvari nema nie above davolske prisutnosti te i nije potreban egzorcizam. Ali spomenimo i suprotnu opasnost, koja je danas mnogo éeiéa i koje se treba vige bojati: 0 je opesnost dase ne zon woditi djelovanje ah sila te se onda propuita egroreizam kada je inage potreban. Slaiem se sa svim cpzorcstima, Kojima sam o tome razgovarao, dda egzorcizam Koji nije bio potreban nikada nije nikome naikodio (na pofetku iu nejasnim slugajevima svi se sluZimo veoma kratkim egzorcizmom, izgovorenim pod las, koji se moze smatrati jednostaymim. blagoslovorn) ‘Zoog toga se tikada nismo teebali kajai. Ali smo se a raproiy tebati Sat Kade nismo mall propos nls pros kad smo props eporcam Steajevina Hage se je prnmost dav ofr tk rinyes po oft zmakovina, 1 kaa je pists Yee bi eboko kareena inigem soa. pomomo wttst i vaednst_ akon: doviea all bro zakora, maka Wt | nes ca seater (oben). Ako a ee Sqeociens poet ory ako da 630 Serena jomu klk Be. smal, potrbnim, Tatar je pri eporciam tio rlstyno Kath, Moguce JOG Ae vnewe cpr ne fue jedan zak, 15s Sa acento tio zanjne plore (el Todo olakfarjuc) Tada webaopetorati qzoree ia te ko plod tat, dopndn se uvh pre Eines dase" pojme takoder tao! 2a vlome Src Veon je Korso.promatat_ sed. zakove, frome rodonjedy mojeje pjecinhepzrczam. attae Sat maken v postpone opadanhir 0 je 2mak do je outravjene tats. Drago rgviom akon se Po: Jesu pomepsnom ast razolten pose nope Widhol: So anal Ga em pawns hoje je ane Bio skriveno i faa se lite np pom Jing fade es pon rier mmceoor,ramumct se ako Je_serborto gadis etocizmon Gok see pojve Siu zak Grice dednako tao poise! da je plod po Sremajeg oct oiekvat pe epzorcima’ on vst koe jae najee po edna a vem eZ Same i posije nee, i takon opetorsney, nial fave egrortzna, lmao sam slo gdje je shale we foie’ motte epeorcays ne no. ote upon froje state Nema koi jes ses sluajove na 4 fovom podrugju na standardne uzorke. Tko ima vite iskustva sigurno pozna i razmolikije oblike davolskih cotivovanja. Na primjer: dogodio mise, kao i svim eg- zorcistina_s koma samo ‘ome govorio, zaéajan dogadsj. Tri maka koja myvodi Rimskiobrednik kao simptome opsjednuéa, to jest: govoriti nepornatim jecicima, ‘posedovati nadjudsku snag i spocnavall skrivene soeri, OGitovala su se uvijek za vr(ieme molive egzorcizma a nikada prije. Bilo bi posve nerazumno ofekivati da se ti ‘makovi pojave unapried, da bi se moglo pristupiti mo- lit egeorczma 'Nadodajmo takodex da se uviek ne dode do jasne i sigurne dijagnoze. Ima slutsjeva pred Kojima se ostaje perploksnima. I stoga Ho se nalazi pred oscbama koje istovremeno trpe od psitidkih-zala i davolskih utjecaja. A. to su teZi slutgevi, U tim slugajevima veoma je korisno da egzorcisti pomogne psibijatar. Otac Kandid je vibe ota pozva0 prof. Marianija, primariusa Rimske klinike 24 duievne bolesti, da_prisustyyje molivama egzorcizma Drugom zgodom je prof. Mariani zo oca Kandida u iniku kojom je upravjao da provsa i po potrebi suraduje uw slutaju pojedinih pacjenats. Potizu me na smijeh odredeni moderni teolozi-mudraci koji istitu kao neku veliku novost Einjeniou da se neke dufewne bolestimogu zamijeniti = davolskim fopsjednusem, Jsto tako neki psitijatri il parapsiholozi ‘dle da su otkrli Ameriku sa sligoim wrdajama, De su malo bolje upuceni u stvar, anali bi da su prvi eksperti Koji su upocorili na oprez obzirom na ala pogresku bile erkvene visti. Veé od godine 1583, uw dekretima sinode u Reimsu, Crkva poziva na oprez pred tom oguéom dvornaénoscy, twrdeti da neki oblici sumnjivor ‘tavolskog opsjednuéa “mogu jednostamo biti dufevne ” potest. A toda pita Jot ae bila oi rodena, a te ‘Sloe su jerovll Evandef. Te aiagooey, cporiam ina za ij, acelin, clshedcne pecjenta, | onde zapoine podrafje Hoje je Sees Piteoujno. Potrcne je suradnj pedins, Se ranoge pute onemogulcn: ea mnogo moi 2 ofa tebe deta prtupaslsakamestia, 2 foto Ra oe spre pa | Kadn cba Hl k ep0rcit rem moll olive cyorcana, rathada more Sai smote Koje eglodsi nenadmasive. bog, Sega Tas si pour da ana tugpomad, a of Mapriv Smog slutajra fe al od kop ivan, TRoiko emena tieba. da se oslobodi nekoes Koll je ruler od’ ava Ovo, upravo ono pitanja koje Mus Se mote odgvorié Gospodia "je ofa) Kol Tkkads’ kof dene soem botanskom slobodom, seat eget vod ratuna 0 moivara, povebno ako su matNipravjene posedovanjem crv, kakav Je Su) Riinbion eprotama. Openito, mote reéh 10 wreme Bane” potenoj sna davlkog opyjednuct 16 0 vr STenw oe je protelo of pofetka opyednués * motiava meat tos. Dogo. mi 20 aut) » devosicom od. 14 Caer rjetntcy of neko. dana, kaj je ledala voce jee ware je nogame, pra, pred. rukama Bapleeeristatnowrieme. ed. eer sai HOU BOT eee bude pose elobodena: na pocetkt je pala ma Souja kao. mvtva, tk) je pode pa evandoosk Zoned ada je Tausslobodio onog mlaiéa Kojegs apo See espa oslobodt Poije nekoko minut je Beia'E scr tala fe po orb, ignjul 8e 32 sof inal bratom, "A tal shar su veoma rit se opts ako je Savol savatveoma bag. Una suajeva ef 0 orcist se sustete s tefkim situacjama. Jer vile nitko ne mish na egzorcstu, Iaosim pian sta Neko dijete pokazuje neobitne | makove. Roditeli ne daju tome Yednost, misled da ée 3 rastom dete sve ofl na Svoje miesto. Pa i stoxa, jer su simptomi aa poéetku Soa Bp. Zain ino Yemen porn oS Gite se. potou obratatiIjetnicima: najprje jedaome, pa Grugome, ‘ali_uvck bez pobolanja. Kmeni je

    You might also like