ALARMNI SUSTAVI U FUNKCIJI SIGURNOSTI tetni dogaaji mogu nastati na vie naina, koje moemo podijeliti na tri temeljne

skupine: neeljeni (tetni) dogaaji koji su nastali neovisno od ljudske volje i njihova utjecaja na taj dogaaj nastanak tetnog dogaaja namjernom ljudskom voljom tetni dogaaji koji su nastali nenamjernom ljudskom radnjom Potreba da se primjenom tehnikih i drugih rjeenja smanji ili ukloni mogunost nastanka tetnog dogaaja odnosno da se smanje posljedice tetnog dogaaja. Tehnika zatita razumijeva stvaranje tehnikih uvjeta za spreavanje protupravnih radnji usmjerenih prema tienoj osobi ili imovini te razvijanje oblika tehnikog tienja, a osobito: - zatite ljudi i ovjekova okolia, - protuprovalne, protuprepadne i protudiverzijske tehnike, - zatite podataka i dokumentacije, - zatite nedoputenog pristupa u tiene prostore, - zatite od unoenja eksplozivnih, ionizacijskih i inih opasnih tvari, - zatite od iznoenja, odnosno otuenja tienih predmeta. Sustavima tehnike zatite razumijevaju se: sustavi za tjelesno sprjeavanje nedoputenog pristupa objektu elektroniki sigurnosni sustavi, koji omoguuju uinkovitu zatitu tienog objekta Sustavi za tjelesno sprjeavanje nedoputenog pristupa objektu, a osobito: - specijalne ograde, rampe, barikade, protuprovalna vrata i drugi mehanika i/ili elektro-mehaniki sustavi tehnike zatite kojima rukuje ovlatena ili odgovorna osoba, - sve vrste brava sa serijskim brojem ili kodom, - specijalne graevne konstrukcije, - neprobojna stakla i sline konstrukcije, - oprema za pohranu i uvanje predmeta i dokumenata (kase, trezori i sl.); Elektroniki sigurnosni sustavi, koji omoguuju uinkovitu zatitu tienog objekta, a osobito: - stalni nadzor nad tienim objektom s jednog mjesta (centralni dojavni sustav), - otkrivanje i evidentiranje nedoputenog stanja (neovlaten ili nasilan ulazak, odnosno pokuaj ulaska u tieni objekt ili dio tienog objekta, - pokuaj onesposobljavanja sustava tehnike zatite i sl.) - provedbu plana postupanja u izvanrednim sluajevima (provala i sl.), - rekonstrukciju dogaaja, odnosno okolnosti koje su prethodile nastupanju izvanrednog sluaja, - nadzor nad radom i budnosti osoblja zaduenog za sigurnost objekta i provedbu propisanog radnog reima na objektu. Planiranje zatite Da li je zatita potrebna ili nije? ako je potrebna, analizom treba utvrditi opseg zatite koju je potrebno ugraditi - procjena oekivanih opasnosti od kojih bi objekt trebalo tititi - odabir odgovarajuih elemenata sustava tehnike zatite

Provedba tehnike zatite razumijeva: 1. izradbu prosudbe ugroenosti tienog objekta, 2. izradbu sigurnosnog elaborata, 3. definiranje projektnog zadatka, 4. projektiranje sustava tehnike zatite, 5. izvedbu sustava tehnike zatite, 6. struni nadzor nad izvedbom radova, 7. obavljanje tehnikog pregleda sustava tehnike zatite, 8. odravanje servisiranje sustava tehnike zatite. Prosudba ugroenosti izrauje se na temelju podataka o: - vrsti, namjeni, veliini i izgledu objekta, - lokaciji i okruenju te graevnim i ostalim svojstvima objekta, - vrsti i broju stalnih i povremenih korisnika, - reimu, rada i nainu koritenja objekta, - opremi, inim predmetima i dokumentima koji e se u objektu nalaziti te - stupnju rizika od njihova oteenja, otuenja ili unitenja. Prosudba ugroenosti izrauje se primjenom priznatih pravila u provedbi tehnike zatite osoba i imovine. Na temelju izraene prosudbe ugroenosti izrauje se sigurnosni elaborat. Sigurnosnim elaboratom se odreuje optimalna razina tehnike i tjelesne zatite, njihova meusobna povezanost te povezanost sa inim tehnolokim sustavima na objektu. Sigurnosnim elaboratom utvruju se i: 1. zahtjevi koje moraju ispunjavati sustavi koji nisu sustavi tehnike zatite, ali utjeu na sigurnost objekta i pouzdan rad sustava tehnike zatite (primjerice, sustav napajanja elektrinom energijom, rasvjeta i sl.), 2. graevni i slini zahtjevi od znaaja za pravilan i pouzdan rad sustava tehnike zatite (primjerice, niveliranje terena, sigurnosni razmaci, ureenje okolia i sl.). Projekt sustava tehnike zatite mora biti izraen sukladno propisima koji ureuju poslove projektiranja. Prosudba ugroenosti i sigurnosni elaborat ine sastavni dio projekta sustava tehnike zatite. Za svaki sustav tehnike zatite izrauje se projekt ili skica (crte) izvedbenog stanja. Tehniki pregled sustava tehnike zatite razumijeva: - provjeru ispravnosti i funkcionalnosti svih ureaja i opreme koji ine sustav tehnike zatite, - provjeru usklaenosti sustava tehnike zatite sa projektom, odnosno skicom, - provjeru obuenosti osoblja, - provjeru korisnikih uputstava za rukovanje, - provjeru dokaza kvalitete ugraene opreme. Alarmni sustavi sustavi tehnike zatite sa dojavom u dojavni centar koji u sluaju dojave poduzima unaprijed definirane mjere. - vatrodojavni sustav - protuprovalni sustav (esto ukljuen i protuprepadni sustav) - sustav kontrole pristupa - videonadzorni sustav

VATRODOJAVNI SUSTAV

- sustav za dojavu poara je skup elemenata, funkcionalno povezanih i neprenosivih (automatski i runi javljai poara, centrala za dojavu poara, ureaji za signalizaciju poara, ureaji za napajanje i dr.) koji se rabe za otkrivanje i dojavu poara u unaprijed odabranom prostoru - sustav u kojem primjenom specijalnih ureaja i opreme te organizacijom meusobnih odnosa dobivamo informaciju o pojavi poara Vrijeme od nastanka poara do poetka gaenja dijelimo na dvije faze: 1. prva faza ja vrijeme koje protee od nastanka poara do njegova otkrivanja odnosno dojave poara 2. druga faza obuhvaa vrijeme od dojave poara do poetka njegova gaenja Vrijeme potrebno za provedbu tih dviju faza je period kanjenja u gaenju poara. Krae vrijeme za provedbu prvih dviju faza moe se postii pomou automatskih javljaa poara, automatskim ureajima za gaenje poara i organizacijom rada vatrogasne slube.
bez gaenja teta od poara

poetak gaenja

s gaenjem

dojava

izbijanje poara

a a - otkrivanje poara b - dolazak vatrogasaca

vrijeme

___________ obvezni dijelovi sustava za dojavu poara ----------------- neobvezni dijelovi sustava za dojavu poara A - automatski javlja poara B - centrala za dojavu poara C - ureaj za uzbunjivanje D - runi javlja poara E - ureaj za prosljeivanje dojave poara F - centrala za prijam dojave poara G - ureaj za upravljanje ureajima protupoarne zatite H - automatski ureaji protupoarne zatite J - ureaj za prosljeivanje dojave smetnji K - centrala za prijam dojave smetnji L - ureaj za napajanje energijom Detektori - Pretvaraju fizikalne veliine u elektrine

tinjajua faza

dimna faza

v rije me

Vrste automatskih javljaa poara: Detektor dima optiki Rade na principu analize svjetlosnog toka u kontrolnoj komori. Svjetlost se emitira iz izvora a prijemni dio je elektroniki sklop tako pozicioniran da svjetlosni tok ne dopre do njega. Pojavom estica dima u komori mijenja su smjer svjetlosnog toka i prijemni sklop reagira na prisutstvo svjetlosti.

Detektor plamena Ima dva piroelektrina osjetnika, podeena za dvije razliite valne duine. Jedan osjetnik reagira na valne duine izmeu 4,1 i 4,7 m, koje nastaju gorenjem. Drugi osjetnik je kontrolni i reagira na valne duine 5 6 m koje emitiraju izvori smetnji (sunce, umjetno svjetlo i sl.). Usporedbom oba signala detektor pouzdano registrira pojavu plamena. Detektor temperature Moe reagirati na maksimalnu temperaturu na koju je detektor podeen ili na brzinu poraste temperature. Za odreivanje maksimalne temperature koriste bimetale, termistore ili rastezljive fluide a za brzinu porasta najee NTC otpornike. Izbor javljaa poara Izbor vrste javljaa ovisi o vrsti poarne opasnosti objekta koji elimo zatititi, vrsti i vrijednosti sadraja objekta, parametrima okoline, konstrukciji objekta, vrsti ventilacije i sl.

Opseg nadzora Nadzor prostora odnosno objekta moe biti pojedinani, djelomini ili cjelovit. - Cjeloviti nadzor: obuhvaa sve prostore, objekte i komunikacije u tvrtki. - Djelomini nadzor: potpuni nadzor pojedinanog poarnog sektora. - Pojedinani nadzor: nadzirano podruje prua se samo preko pojedinanog tehnikog ureaja i/ili prostora koji ne predstavlja poarni sektor. - Dojavno podruje: dio graevine ili prostora koji slui za nedvojbeno prepoznavanje mjesta dojave opasnosti. Ne smije se rasprostirati izvan poarnog sektora. - Dojavna grupa (zona): jedan ili vie javljaa poara ija se razliita pogonska stanja (uzbuna, smetnja, isklop) grupno pokazuju na centrali za dojavu poara. Broj i smjetaj javljaa poara odreuje se prema vrsti primjenjenih javljaa, prostornoj geometriji (veliina, visina, oblik stropa, oblik krova i sl.), vrsti primjene i uvjetima u nadziranim prostorima. Javljai se svjetaju tako da se sprijee lana uzbunjivanja.

VATRODOJAVNA CENTRALA Centrala za dojavu poara: nadzire sustav za dojavu poara, prima obavijesti od drugih dijelova sustava, obrauje ih i prosljeuje te dojavljuje stanja sustava i/ili upravlja drugim sustavima ili njihovim dijelovima. Centrala za dojavu poara i centrala za prijam dojave poara moraju biti sposobne: - primiti dojavu odnosno odgovarajuu obavijest od dojavnih grupa, - nadzirati glavne vodove, - automatski pokazivati pogonska stanja sustava. Centrale, ovisno o izvedenom sustavu za dojavu poara, mogu biti sposobne i: - ukljuiti ureaj za uzbunjivanje, - ukljuiti ureaj za prosljeivanje dojave poara, - ukljuiti ureaj za upravljanje ureajima zatite od poara, - primiti dojavu ostalih ureaja zatite od poara (npr. stabilnog sustava za gaenje poara vodom prinkler), - omoguiti prikljuenje paralelnog pokazivanja, - omoguiti prikljuenje vatrogasne postrojbe prema mjesnim uvjetima, - ubiljeiti dojavu poara, - prihvatiti poziv runih javljaa poara, - spojiti se s drugim sustavima dojave na daljinu ukljuujui i sustav za obradu podataka, - ispitivati i privremeno ogranieno iskljuiti pojedine dojavne grupe ili glavne vodove pri emu odreeni upravljaki izlazi moraju biti blokirani Vodovi Glavni vodovi: nadzirani prijenosni putovi. Sporedni vodovi: nenadzirani prijenosni putovi. Glavni vodovi moraju biti, pri ukljuenom sustavu za dojavu poara, nadzirani na prekid i kratki spoj. Polaganje, uvrenje i oznaavanje vodova izvodi se sukladno odredbama vaeih standarda (norme HRN DIN VDE 0833 dio 2 te normi HRN EN 54-2 i 4). Napajanje energijom Za dovod energije mora biti upotrebljen poseban strujni krug, s posebno obiljeenim osiguraem. Mora biti onemogueno iskljuivanje strujnog kruga vatrodojavne centrale u sluaju iskljuivanja drugih pogonskih ureaja. Priuvni ureaj za napajanje energijom (akumulatorska baterija) mora se automatski puniti tijekom normalnog rada sustava za dojavu poara. Ureaji pridodani sustavu za dojavu poara (npr. ureaj za upravljanje ureajima protupoarne zatite) smiju se napajati izvan sustava za dojavu poara. Uzbunjivanje Ureaj za uzbunjivanje: ureaj za dozivanje pomoi od vatrogasne slube ili upozorenje osoblja. Moe biti dio sustava ili pridodan sustavu za dojavu poara. Ureaji za zvuno uzbunjivanje moraju proizvoditi signal razliit u zvuku od slinih signala koji se rabe za druge svrhe unutar istog podruja i taj signal se ne smije rabiti u druge svrhe. Planom uzbunjivanja utvruju se postupci uzbunjivanja za vrijeme i izvan radnog vremena. Plan uzbunjivanja mora biti u skladu s Opim aktom korisnika, odnosno Planom zatite od poara. Planom uzbunjivanja smije se predvidjeti davanje signala preduzbune samo za deurno osoblje. Signal preduzbune daju automatski javljai poara, nakon ega slijedi potvrivanje prijama signala preduzbune od strane deurne osobe i provjera stanja javljaa poara. Provjera traje najdulje 3 min

unutar kojeg vremena se, po potrebi, poniti. Ukoliko se u tom vremenu signal preduzbune ne poniti stanje uzbune nastupa automatski. U plan uzbunjivanja unose se i upute kako: - upozoriti osobe u opasnosti i pravodobno ih evakuirati, - ukljuiti u gaenje poara deurno osoblje i vlastite vatrogasne postrojbe (ako su osnovane); - uzbuniti najbliu profesionalnu (dobrovoljnu) vatrogasnu postrojbu, - uzbuniti osoblje koje ima posebne dunosti glede zatite od poara (prema Opem aktu korisnika ili Planu zatite od poara). Ispitivanje Prvo ispitivanje ili ispitivanje preuzimanja: provjera ispravnosti koja se obavlja prije tehnikog pregleda novoizgraene graevine odnosno nakon izvrene rekonstrukcije sustava. Periodino ispitivanje: provjera ispravnosti koja se obavlja periodino, u propisanim vremenskim razmacima, nakon prvog ispitivanja. Provjera ispravnosti djelovanja: provjera djelovanja koju obavlja korisnik u okviru redovnog odravanja i u sluajevima pojave smetnje. Provjera ispravnosti djelovanja sustava za dojavu poara obavlja se najmanje 2 (dva) puta godinje u priblino istim vremenskim razmacima. Pri tome se provjerava ispravnost: glavnih vodova, od toga najmanje jedan javlja (kod automatskih javljaa samo oni koji se mogu provjeriti bez smetnji), ureaja za pokazivanje odnosno upravljanje u centrali za dojavu poara ili izvan centrale za dojavu poara, ureaja za upravljanje u svezi s ureajima za prosljeivanje signala, ureajima za upravljanje, ureajima za uzbunjivanje i dr. napajanja energijom, Korisnik sustava za dojavu poara mora biti upuena osoba ili mora ovlastiti upuenu osobu. Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gaenje poara (NN broj 57/96) Provjera ispravnosti izvedenog sustava za dojavu poara, ako posebnim propisom nije drugaije odreeno, sastoji se od: pregleda odobrene tehnike (projektne) dokumentacije, pregleda izvedenog stanja u odnosu na projektirano, pregleda isprava o kakvoi elemenata izvedenog sustava sukladno lanku 2. ovog Pravilnika, provjera ispravnosti rada automatskih i runih javljaa poara, provjera ispravnosti rada centrale za dojavu poara (prihvat signala, signalizacija dojave poara i smetnji, prosljeivanje signala dojave i smetnji, upravljanje ureajima pridodanih sustava i dr.), provjera ispravnosti vodova sustava, provjera ispravnosti glavnog i pomonog izvora napajanja sustava energijom ukljuujui i punja akumulatorske baterije, provjere ispravnosti rada ostalih dijelova sustava i sustava u cjelini, provjere ispravnosti rada dijelova sustava za gaenje poara i zatitnih ureaja i instalacija za spreavanje irenja poara i nastajanja eksplozija koji djeluju u sprezi sa izvedenim sustavom i drugih ispitivanja i provjera koji su neophodni za utvrivanje njegove ispravnosti.

PROTUPROVALNI SUSTAV

Protuprovalni i protuprepadni sustav esto se objedinjuju u jedan tehniki sustav. Glavni sastavni dijelovi sustava su: Detektori Upravljaki ureaji, ureaji za ukljuivanje i iskljuivanje Centralni ureaj Ureaji za prijenos signala Protuprovalni sustav - detektori Detektori uma Koriste se za zatitu zidova, stropova i podova.

Detektor uma Detektor pokreta Detektori pokreta Najee izvedbe kao dualni (infracrveni/mikrovalni) detektori. U jednom kuitu nalaze se dva senzore koja rade na dva razliita fizikalna principa Dopplerovom principu i promjenom toplinske slike prostora. Magnetski kontakti Ugrauju se na svim mjestima na kojima e se najbre detektirati otvaranje vrata ili prozora tako da se permanentni magnet montira na vrata s unutranje strane a kontaktni element na okvir na udaljenosti i na nain specificiran u preporukama proizvoaa.

 Detektori loma stakla Kod loma stakla nastaju specifina titranja koja se ire staklom i u okolinu u obliku mehanikih odnosno zvunih valova. Valovi se prihvaaju mikrofonima. Tipine frekvencije loma stakla su u podruju od 0,1 do 1 MHz. Debljina stakla nema utjecaja na frekvenciju.

Protuprepadna tipka skrivena na alterskim pultovima i slinim radnim mjestima Kontakt zadnje novanice Nona alarmna inja ili pedala Tastature elektronikih ureaja sa alarmnim kodom Centralni ureaj Obrauje prikupljene podatke te na osnovi obraenih podataka daje nalog za aktiviranje lokalne signalizacije i prosljeuje signal na udaljeno mjesto dojave. Centralni ureaj s detektorima je povezan linijom kojom se razmjenjuju informacije u oba smjera. Upravljanje sustavom Ukljuivanje i iskljuivanje protuprovalnog sustava obavlja se najee putem tipkovnice i korisnike ifre.

SUSTAV KONTROLE PROLAZA

ITAI KARTICA MINI 12 cm PROX 17 cm KONTROLA LOKALNA OBRADA PROGRAMIRANJE
PC

PRIJENOS

DALJINSKA KONTROLA
PC

MAXI 50 cm LOKALNI ISPIS BIOMET RIJA

LAN WAN

TIMEP AK

PC

Daje promptno saznanje o brojnom stanju prisutnih osoba u graevini ili njezinim dijelovima - Poimenino i brojano - Po datumu i vremenu provedenom u graevini ili njezinom dijelu - Broj boravaka u graevini ili njezinom dijelu tijekom dana, mjeseca ili godine - Ostali zahtjevi - Dozvoljava pristup u graevinu ili njezin dio osobama unaprijed ovlatenim za pristup - Dozvoljeni pristup moe biti trajni, privremeni ili povremeni (vremenski ogranien) PASIVNI BESKONTAKTNI SUSTAV - ITAI ProxPoint Plus MiniProx ThinLine II ProxPro ProxPro sa tipkovnicom ProxPro Plus MaxiProx Mifare Smart Card

PASIVNI BESKONTAKTNI SUSTAV - KARTICE ProxCard II IsoProx II DuoProx II ProxKey (privjesak) SmartProx eProx Tag ProxCard Plus ProxPass IQcard Mifare IQcard Prox

SUSTAV KONTROLE PROLAZA - INSTALACIJA ZA DVOJA VRATA

PS-220 Napajanje N-1000 IV Kontroler

Napajanje za

Magnet Kontakt Kontakt t

Magnet

ita Ulaz

ita Izlaz

ita Ulaz

Izla

Nuni izlaz

Tipkovnic

Vrata 1

Nuni izlaz N-1000 4 itaa 16 Alarmnih ulaza, 4 Relejna izlaza, 8 Relejnih izlaza u 'X' verziji.

Vrata 2

SUSTAV KONTROLE PROLAZA - N-1000

PC

N-1000 III

N-1000IV

Com 1

485-PCI2
P r o x P r o x P r o x P r o x P r o x P r o x

Com

MODEM

Udaljena lokacija
MODEM
485-PCI-

N-1000 III

N-1000 IV

SUSTAV KONTROLE PROLAZA - WINPAK

N-1000 III N-1000 III N-1000 IV

Server baze podataka

485-PCI-2

P r o x

P o x

P o x

P o x

P o x

P o x

N-1000 III

N-1000 IV

Com 1

485-PCI-2

Client raunalo

P r o x

P r o x

P r o x

P r o x

P r o x

P r o x

LAN WAN
Client raunalo

Client raunalo
485-PCI-2 P r o x

N-1000 III

P r o x

Client raunalo

Dinamiki grafiki prikaz u vie nivoa:

VIDEONADZORNI SUSTAV
KOLOR VIDEO KAMERE
KOLOR KAMERA

DIGITALNO SNIMANJE JAZZ TCP/IP 2GB ZIP DDS3 250MB

LOKALNI NADZOR

PRIJENOS

CENTRALNI NADZORNI SUSTAV

NADZORNO MJESTO 1

POKRETNE KAMERE

LAN WAN PSTN ISDN GSM ATM GPRS UMTS

RAID
150GB - 2 tjedna 225GB - 3 tjedna 300GB - 4 tjedna 375GB - 5 tjedana (za 6 sl/sek 18kB)

NADZORNO MJESTO 2

Sustav video nadzora Sustav video nadzora sastoji se od kamera, multipleksera i monitora. Uz psiholoki uinak na eventualne poinitelje kojim se smanjuje mogunost povrede tienog prostora, tite prostore ublaavanjem posljedica tetnog dogaaja lakom rekonstrukcijom dogaaja i otkrivanjem poinitelja ili uzroka tetnog dogaaja. Kamere Kamere se s obzirom na minimalnu potrebnu koliinu osvjetljenja mogu podijeliti na: Kamere za opu upotrebu (normalno rade za danjeg svjetla) Kamere za nono nadziranje (potrebna mala koliina osvijetljenosti) Kod odabira kamere treba uzeti u obzir potrebnu razinu prepoznavanja Rezolucija kamere odreuje kvalitetu slike i mogunost prepoznavanja detalja

Odabir objektiva odreuje se prema veliini vidnog polja uvjetima snimanja (pokretna ili fiksna kamera)

Multiplekseri Slue za podeavanje parametara snimanja i za prosljeivanje slike od kamere na ostale ureaje u okviru ili izvan sustava Snima sva dogaanja koja registrira kamera na vrsti disk Monitori Koriste se za prikazivanje dogaanja koje registrira kamera

ZAKONSKA REGULATIVA Zakon o privatnoj zatiti (NN broj 68/03) Zakon o zatiti od poara (nn broj 58/93) Pravilnik o uvjetima i nainu provedbe tehnike zatite (NN broj 28/99) Pravilnik o nainu i programu polaganja ispita za obavljanje poslova tehnike zatite (NN broj 28/99) Pravilnik o prostornim i tehnikim uvjetima koje mora ispunjavati prostor u kojem se obavlja zatitarska i detektivska djelatnost (NN broj 40/97) Pravilnik o sustavima za dojavu poara (NN broj 54/99) Pravilnik o uvjetima za obavljanje ispitivanja stabilnih sustava za dojavu i gaenje poara (NN broj 57/96) Pravilnik o uvjetima obavljanja poslova pratnje i osiguranja novca, vrijednosnih papira i dragocjenih kovina i metala te nainu izdavanja i oduzimanja posebnog odobrenja za obavljanje tih poslova (NN broj 80/99) Zakon o zatiti osoba i imovine (NN broj 83/96)