RIMSKA PROVINCUA DALMACIJA POD VLASEU

ISTOdNIH GOTA

UDK/uDC:936193V
ANTE UGLESIC Izvorni znanstveni dlanak
Filozofski fakultet u Zadrt
O r ig inal scient ifi c PaPer
Faculry of PhilosoPhY infudar

Primjeno
Received :1991-01-21

DolazaklstodnihGotanapodrudjarimskeprov.incijeDalmacijeuslijedioje
,, u1 i1 ii ;
-

; il;. I t a I i i i ( 4 9 3 )'
; d;''iu u' o a o u( ut u
" r pioiiniiionl
,.":ia"" Savijom dinila je jednu
"".Jffi p.ou,n",1u"6;"i"iii-"
Rimska et'-Saviae' sa
uoravnu cielinu na delu koje se.nalazto ioies-Datmatidrum
saloni.se spominju-sljedeii
s{edi5rem ri Saloni. osim nanijesnika provinii"je,-u
i',;;ffi'Tr;i.;;;iiit ,iiilii:t - ti*t'tri civiliri namjesnik, cotr1z*s Patrunonu -
tinancijski sluZbenik'i"#ii."it^t;;ij;"" p;;i;i;i frinceps (ofllcin) - glavni
8i"outtit za rimsko stanovni5tvo' komesa za otoke Krk i Cres - comes
Kasiodorupo^inili"loi"i'iur"u"og ic i i e d a su in g erenc i i e ov o g
insulae C ur r itanae ""1 E;i;;|
"tiriiir"'oO ;-"p. r r.j
"-l"a da'su obrihvaiale
funkcionara ,nogf ."" ai'"
" I.iu-",r,iii., J.""i;k;:'oanottto
ie piarueje moglo uzivati izvjesnu
;:tH;F.L?J;',"d:j;""i.i;ii;
autonomrlu u o*ut^ltJinii""n" pto"iitcijalni
ubrave u Saloni'
provincij" DulT:?i.:
O traianju irt"e"oioiit" uialti na poa*eii-ii*ske se slaZe (na osnovl
oostoie dua opr"i,,"u"itiifi""i"' V"iila istraZivada prestala
Prokobiievih 'l:"rtij'tu' j"";'#;sE"je; ii"-t'-" istraZiu'aea, isl?) istbdnogotska
dt"riir.ij.'*."-Oiirgu ,tuoina gdje se posebno
vlast irdd ciielom i"ei aio klasidne tiburniie ostao u
ir',iil'i."ni,i',ifr* t'i."M"jti.;,'t"t"itu'a"1" p"fr"d" i, D;;;tj;; tt"iiiu, ii. do 552.i
vrasti Istodnih cotu"""'iJ'iq;"rfi;3
Auror u ovom radu detaljno analizira ttrd"t;'J*il;;J O"o-i-G iiti"Zivada
pokazuje
, pt"t;pii"ii;;i];;;i;^.tt
usooreiluie il, "r,eio (i'i'+i se. one
l?ne^l:,eatesno da i e
i'""", Jll'ii". uolj"o,argum entlrani ni hi po t"'ama' .odno
ipak najvjerojatnije
istodnogotska vlasr nad-cijelom provincilom'bui'i".i.;om
, prestala 537.

je propast ZlO1d'.nog Rimskog

Rimska provincija Dalmacija dodekala
Carstva (476) pod utaSeu futi3ana Nepota'
On se' nakon Sto je bio na rimskom
ptu"rt"f:i, ,atiienl"n Romulom Augustulom (475)' vratio u Dalmaciju i njome
ntuOuo do 480, kada je ubijen u Saloni'
Romula Augustula i
Skirski osnaial ddoatar, koji je 476' svrgnuo
protiv oarm.aclj.e i osvojio je 482''
zavladao ltalijom, poduzeo je 481. vojnu akciju
Timosvajanjem,kaoOionufj"nupatrimonija'rimskaprovincijaDalmacijadosla
u v'.i-lJ,-v1ku u svetlosti
' I. N i k o I ai " Fe, "veliki posed u Dalmaciji knj. XI[, Beograd 1971,
arheoloikih nalaza,,, Ztoriiro.douavizantoloikog irxtituta,
str. 280.
65
 ,:fu,

RFFZd 30(17) (1990/91)

A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA''.

* je pod izravnu vlast Odoakara, koji je njome vladao najvjerojatnije

do svog
svrgavanjaismrti.4g3.Nakonodoakarovaubojstvauspostavljenojc
istodnogotskokralievstvosteodorikomnadelu(FlaviusrexT,heodoricus),a
parimonija opet do5la pod
rimska provincija latmaclla je kao dio kraljcva
== neposrednu kraljevu upravu.
provincije Dalmacije uslijedilo je
Naseljavanje rstornin Gota na podrudja
Zauzelost Istodnih Gou
najvjerojatnije nakon napti:eO navedenih dogattaja'
(489-493)' kao neposredna i
vi5egodiSnjim iscrplju;uiiir Lotbama s Odoakarom
su zbog kojih nije moglo doii do
Odoakarova uturt nuO nuimacijom, razlozi
njihova naseljavanja ptluore prije-493' Rasprostranjenost-arheoloSkih
",
naraza navodi na rattjudJ
"""
ou r" u prvom iedu naseljavaju prodna podrudja (Ravni
polje' dolina rijcke Neretve'
kotari, Kninsko, faSteiansto, Solinsko i Splitsko
Sarajevsko polje) i to-na miestima gdje
su vei rani;e postoiala.veia ili manja
kasnoantidke kolonije i
poljodjelska imanja tritta' rusfi;a;)' te pojedine
municipiji (Satona, ;;;;;:;", Burnum ita'j' toji uglavnom
postaju sredi5ta
i pojedine. sftateske todke koje
istodnogotskih vojnih ;Jsij;'t 2nat'enie dobivaju
Knin' On' naime' upravo od ovog
ranije nisu imafe tofini uaZnost, u prvom redu
vremenadobivaonustratesko.obrambenuiprometnuulogu(uvjetovanu

ffiearheo1o5ke.oStavxtine11'|i.{::j:.:l1*"provincije
su o.ii'rl",ti'i.^j".cin diiclo; riue'uinog
liaraktcra; mo/e ih sc
Dalmaciie zasada karaktcra uglavnom
podiieliti .u nur"ouli.t-"iJ .1.;^+;;i N^lut"'nui"obinstog" izuzetno
prcdstavljaju ,,ou", t"iii'iiillzO u. ouom,'.udui' dok su oJtali predmoti
iiictki (radi se samo o'r,*"rlolir.o-r,rluru nutitu"i';;;; ;;t;;a iz'Salone, Narone
'su'nu'tri"i*cin1 KaSii -
i
nalaziStima:
Burnuma).;Isroenogotrti'giotoui urrunovljcni nalaziSte kod Knina'
i;i;lji, .pi."no--'*pdinuro
Clavdurak koO Zaara,^kii;":pr*niia,'Vrritu ';t"oottlrlo nalaziSte kod Sinia' Solin
Unciii - Veliki e"g"3i,i'il;d - V'rba kod Mostara'
(Salona\ - Manastiririt i"F"7t'i"iibu'r-bana f flun Fototi traunika i Mihalieviii -
Pciinska Rika (Gornje Pcilng) - nepoznato. ";i;isi;'k"oJ
"
iiHogucnott sigurnog
Varosiite kod Sarajeva. valja.napomenurr lcnski"h grobova (uglavnom"tYldi.Yl=tJ:
vtscg
istodnogorskog etnika"'poiii,li tin1o kod
a,i,ii"L",''"e ,t.,;,"), *:ie.X"Tiii5f ffi# i'i:ii*il'*T!'j'if,t!f;i;?:"fJ""f:l',:::
Zcnskog nakita, prvenstvcno- t::l:'-',Y;1':,:"":i:".';;'i*i"e Coti niie postojao
Gota
su neDoznatr, u p'uo"ii"'"';""';#;'i;Jtnit"'<i" kod Isiodnih "itr j *'3
j:'1 s ;l'6iu E' t' :
: H :fr lx?i:t:-"
" il'lx ,'" } f:""*
rasorosrranienosri isro!ni'g"rriitt
i' dx"''*
'nalazai
:ii l il;
n"ilt"iSi"?""poJttielu rimske orovinciie
1

'k i;;'tra"i .srcdnli viiek u

.T)aimaciie-uidi slieal!e";i";i;t; ;;aou": ,2.'v i;';
ir e,ni6sii'iui)1i' uZos'ebu. 3'-s" sv' v'
Jueoslaviji od a00 80'0"."sili;J;vi";r
"o tuus#i"**fib;i;;' ostiogota i TirinZana
T,isrcb 1971, str. s)'5d; I s t i'
,';.'l;:",lruill;;,:ltf;'ifif
{3$Jl$lliiiri f:*::rtxi.:,"^fi{,?:,f${,f!:;
i"nt1-iimio zi i P rdb
lemi
srsorischer en*"r"|tr,'"Ii i * ;;;;;gL
n"11iirr' l" g"ir
O
(Novi SrO fg?il, "*
N"""-3ra-i-SiA, s* 34i d'l J' B e-
seo;ennrodauKorpat'ii.oikorfinj
,,prvi 'rrag^ov_i naroda na po.druiiu sieverne
I o s e v i i, "*l"r"iti l 9'-i'i"'ripoioiko--
iid'i;t n' u e"provinci'ie
"erir<e"iLote
Darmaciie"' Diadora,:J:';'Zil';l"s6s' n3^'t'' pgiiuei* iimskc Dalmact;e''
stilska analizu i,toe#goiltlog ;akita
p:titfii ,"fta'ri,'t". isl n".lJi'" p""il"tnitt znanosti (16)' Zadar
Radovi Fitozofr*re
radu'
i990,".it.-2-0f i d.'viai i bilj' 30 u ovom
66
RFud 30(17) (t99U92) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...

z.cmljovidnim poloZajem), koju ie kasnije imati kroz ditav srednji vijek.'

Tcritorij rimske provincije Dalmacije u vrijeme dolaska Istodnih Gota bio
je omedcn granicama oblikovanim jo5 u vrijeme cara Dioklecijana (284-305), a
obuhvaiao je jadransku obalu (i otoke) od rijeke RaIe (Arsia fl.) u Istri do oko
grada Budve (Butua) u Crnoj Gori. Granice u zaledu i51e su juZno od Kup*
(Colapis fl.) do visine Velike Kladu5e i dalje prema dolini Vrbasa u visini Banja
Luke, a odatle prema Doboju. Dalje prema istoku granica je i5la do Drine (Drinus
/.) i njenim tokom dalje na jug, te se spu5tala do oko grada Budve.* U
adminisftativnom smislu provinciji Dalmaciji je u vrijeme istodnogotskc vladavine
pridodana provincija Savija.'
Metropola provincije ostala je Salona, u koju oko 500. dolazi namjesnik
Osuin, koji je kao comes Dalmatiarum et Saviae vladao i nakon Teodorikove
smrti 526.u lzgleda da je u upravnom smislu zadrZano osnovno ustrojstvo rurijeg
uredcnja Provincije. Na to navodi postojanje funkcije princepsa. Ako prihvatimo
Si5iievu pretpostavku da se radi o tituli princeps fficii,' onda je najvjcrojatnije
rijcd o upravnoj sfukturi koju je u osnovnim crtama dao Dioklccijan (284-305) a
uniformirao Konstantin Veliki (306-337).' Za rimsko stanovni5tvo vrijedili su
ffiistraZivanjanekropoleKnin.Greb1je,dosadnajveie
olkrivene nckropole na podrudju Dalmacije, a ujedno i jedine nekropole u provinciji
Dalmaciji s intaktno utvrdenim istodnogotskim grobovima. (Sumarne podatke o
istraZivanju ove nekropole vidi u: Z. Y i n s k i, "Krstoliki nakit epohe seobe
naroda Vjesnik Arheoloikog muzeja u Zagrebu, 3. s., sv. III, Zagreb
u Jugoslaviji",
1968, str. 137-138;I s t i, "Rani srednji vijek u Jugoslaviji od 400-800. godine",
str. 53-54; Z. Y 1n s k i - D. J e I o v i n a, "Creblje, Knin - ndcropole de la
Migration des Peuples", Epoque Prehistorique et protohistorique enYugoslavie -
Researches et resultals, Beograd 1971, str. 100-102). - O Kninu u srednjem vijeku vidi
F.Smiljanii,"NastanakirazvojsrednjovjekovnogKnina",RadoviFilozofskog
fakultetauZadru,sv.24, Razdio povijesnih znanosti {11),Zadar i985, str. 119 i d.
n
O granicama rimske provincije Dalmacije kroz stoljeia vidi: G. N o v a k,
Proibst Dalnncije I, Zagreb 1944, srr. 68; J. J. W i I k e s, Dalmatia, London 1969,
str. 78-80. Usp. i sl. 1 u ovom radu.
u
K u, i o d o r, Vaiae -Variarum epistolartun tibriXil,IX, 8 (kori5teno izdanje:
Th.Mommsen,CasiodorisenntorisVariae,Berlin1894).-Daljeskraieno:Kasi-
odor,Var.
6
Namjesnika Osuina spominje K a s i o d o r,Var.I, 40, III, 26, VIII, 4, IX, 8
i9.
tf. S i ! i (., Priruinik inora hrvalske historije, Zagreb 1914, str. 142; I s t i,
Povijestllnatauvrijemenarodnihvladara,Zagreb1925,str.l68.VidiiKasiot.lor
Var. YII,24.
t O upravnoj strukturi Dalmacije u doba kasnog Carstva vidi: S. L j u b i i, "O
upraviteljih Dalmacijg za rimskog vladanja", Rad JAZU, knj. XXXI, Zagreb 1875,
str.57-64; J. F e r 1u g a, VizantiskaupravauDalrnociji, Posebna izdanja SANU knj.
CCXCI, Vizantoloiki institut knj. 6, Beograd 1957, str.7-23.
67
 RFFZd 30(17) (1990/9i)
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DAL\{ACIJA...

sporovima' uz gotskog' sjedio

je i
rimski, za Gote gotski zakoni' U mje5ovitim
:zncariria presude' Pored gotskog
rimski sudac, koji:e itnao p*to glasa prilikom
postojao je i rimski namjesnik
komesa, vrhovnog *j;;; i-t*tr""g uPrfvltelja'
(civilni); tako se 526);. spo*in:J ieki Epiphanus - consLtlaris provinciae
Dalmatiae.o Kao financijskirfoZb."if. djcloviole comes patr.imonj! (tt duZnost
posjeda'"
526127 .obavlja srurri**)-,;;
koji ultano.uio i nadzomik kraljeva
je
Istodnih Gora, jer Rimljani nisu mogli
Vojna upravu porpono';Jiilu o-r*u"ru
nositi oruZje, niti sluZiti u vojsci'
komesa za otoke Krk i Cres (comes
Kasiodor o ,noji"i *J*" spominje'
insurae curritanae ovaj podatak naveo je Suiia na pretpostavku
"i'Crtrinir;1.', balmacije, odnosno d-1 krdki i osorski
da ti otoci nisu bili ;;t ilil"vincije
" metropolita' Kao glavni
biskup nisu bili p"o l"tjiiri;tf;; t-"]o^11un'kog
sinodima u Saloni ni 530' ni 533' ne
argument za to navodi podatak du '"-nu
je TilijaJr bio prisutan'"
javljaju biskupi r tuu.."tih otoka' dok rapski biskup
Medutim, kako to M;g"tii' Suii ni1" o'* u obzir dinjenicujo3 da o krdkom
""d;;;
biskupu ne postoje d;-ffi i16: 1.r vjerodostojnim izvorima stoljeiima
da su kojim sludajem te biskupije i
nakon salonitanskitt'rinoOui' Nadalje' biti
postojale i da nisu Uil" p"OltttOitti:"t
t"fgnitanskog metropolita' mogle su
podredene jedino ill'eid; p*t{'11' ali o njegovim sufraganima u VI' st'
ne spomlnju biskupi ovih dviju
postoji relativno oo,iu l"otu i nigO3e se
biskupija.'5
Medinijenaosnoviformulecome!insulaeCurritanaeetCelsinge vladavine
posravio moguinost o?:" p.or"l:. rrr.u i,cresa u doba istodnogotske koja je
uojnopomorsna outast u okviru Liburnije,
bito izdvojeno kao ;;ra;; formula kaZe sljedeie: ""'nasa te zemlja
imaia vlastit,, notu.'iilJuiit nuu"d"nu
imaju onogh koji ie sporove Sto
postavlja sucem" i "n"ta dakle ("') stanovnici
tKuriodor,Var'Y,24'
to
K u, i o d o r, Var'IX,9'
"Urp.S.Antoljak"'Ztdar-pod.vlatsiulstodnihCota"'Tadarskarevija'
g.o. Xi, [t.l,Zadar 1971, str' 141 i bilj' 43'
tt K i o d o r, Var'YII'23'
as
praehistorica et antiqua'
" M. S u i i, "Liburnia Tarsaticensis"'-Adriatica
iii-ttt;r s ti'zadar u staromviieht'
MisceltaneaG.Novakdir;;:;;E;; rsi-o' "''
Zadar 1981, str. 321-322'
Krka i Senja"'
'o L. M a r g e t i i, "Noviji
pogledi na.st3riiu poviiest Vinodola'
n"t*[c' inileci, Rijeka 1988, str' l0-
zbornikpravrwsfakttlnr"il"riitisi"Iit"di^i,
11.
tt Na istom mj.
1980' str' 413-
" J. M e d i n i, "Provincia Liburnia"' Diadora' sv'9'Zadar'
4t4.

68
RFFZd 30(17) (r99t/92) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...

nastanu medu njima voditi i donositi presude" (prijevod L. Margetii)." hema tome
vidljivo je da se ne radi o vojnom, vei o svjetovnom funkcionaru u dijoj su
domeni bila ova dva otoka. No, da li je njegova uprava obuhvaiala moZda i Iire
podrudje? Naime, kod vi3e suvremenih gotskih izvora Dalmacija se spominje u
svom pluralnom obliku. Tako papa Vigilije razlikuje izridito "Dalmntiarum" od
Praevalitane." Jordanes, prilikom opisa pljadka5kog upada i povratka Sveva
Kunimunda, uporebljava takoder pluralni oblik - "Dalm.atias", "Dalmntiis".'e I
Prokopije na jednom mjestu donosi pluralno ime Dalmacije ("Aof,pcrt[u,ro").'
Isto tako i Kasiodor pluralno spominje Dalmaciju ("Dalmatiarum","Dalmatiis").21
Iz navedenih izvomih podataka daje se naslutiti da je Dalmacija u administrativnom
smislu neko vrijeme bila podijeljena na vi5e oblasti (Dalmacija i Liburnija?); u
vrijeme istodnogotske vlasti one se nalaze pod zajednidkom upravom (to dokazuje
formula comes Dalmatiarum et Saviae), ali se zbog tradicija upotrebljava naziv
Dalmatiae. U tom kontekstu ovlasti comesa Insulae Curritanae et Celsinae
mogle su biti Sire od podrudja ovih dvaju otoka, odnosno mogle su obuhvaiati
podrudje veieg dijela klasidne Libumije. To podrudje moglo je uZivati izvjesnu
autonomiju u okviru jedinstvene provincijalne uprave.'
tt vidi bilj. 14 u ovom radu.

" M. B ar ad a, "Dalmatia Superior", RadJAZU, knj. CCLXX, Zagreb L949,

str. 93-94 i bilj. 6.

'n S. A n t o I j a k, nav. dj., srr. 144 ibilj" 72.

'o P . o k o p i j e, DebelloGothico,I, 16 (kori3teno izdanje: D. C a m p a r e-
t i, La guera Gotica di Procopio di Caesarea I-III,Roma 1895-1898). - Dalje skraieno:
Prokopije,B.G.
't Ku,iodor, Var. IX,8i9.
t' U prilog ovoj pretpostavci idu i podaci Anonimnog kozmografa iz Ravene,
koji podrudje veieg dijela klasidne Liburnije (od Enone do iznad Tarsatike) i dio
japodske zemlje (podrudje danainje Like) izdvaja u cjelinu pod nazivom Liburnia
Tarsalicensis. - Usp. Ravenrntis Ananymi cosmographia, IV, 22 (koriiteno izdanje:
' Rweruntis Arnnymi cosnngraphia et Guidonis geographica, ediderunt M. P i n d e r et
G. P a r t h e y, Berlin 1860). Valja napomenuti da o vjerodostojnosti podataka iz
ovog izvora s kraja antike i podetka srednjeg vijeka u znanstvenim krugovima
postoji viSe oprednih mi5ljenja. Na vjerodostojnost Ravenjaninovih podataka o
"Liburniji Tarsaticensis" i "provinciji Liburniji" posebno se pozivaju M. S u i i
("Liburnia Tarsaticensis", Adriatica praehistorica et antiqua, Miscellanea G. Novak
dicata, Zagreb 1970, str. 321-322) i J. M e d i n i (nav. dj., str. 393 i d.). S u i rj,
naime, smatra da je Liburnija Tarsaticensis bila posebna administrativna oblast,
formirana vei u kasnoj antici - od sjevernih granica klasidne Liburnije, "negdje do
visine otoka Raba, moZda i do Senja,... ali svakako do danalnje Crikvenice",
ukljuduju<ii i neka naselja na podrudju danaSnie-Likp; Abendone, Paruyioa-Arrca i dr.
(nazivi naselja prema Anonimnom Ravenjaninu, IV,'22). Srfi{evtrteoriju prih-vatio je
i razradio M e d i n i, koji smatra da se ona "moZe primijeniti na ditavu Liburniju, a
ne samo na njen sjeverozapadni dio". M e d i n i takoaler drLi daje Anonimni
Ravenjanin podatke za Liburniju Tarsaticensis mogao koristiti samo ii suvremenih
gotskih izvora, pa ih se mora smatrati autentidnima.Vidi i rad M. S u i i a,
"Hijeronim Stridonjanin - gra{anin Tarsatike", Rad JAZU, knj. 426, Razred za
dru5tvene znanosti knj. XXIV, Zagreb 1986, str. 230-231 ,247,253.

69
%
A. UGLESIC: RiMSKA PROV. DALMACIJA... RFFZd 30(17) (1990/91)

O organizaciji vjerske provincije Dalmacije u vrijeme istodnogotske

vladavine zna se vrlo malo. Izgleda da su se vjerske granice u potpunosti poklapale
s administrativnima, odnosno da su pro5irene na teritorij provincije Savije. To se
zakljuduje na osnovi akata salonitanskih koncila 530. i 533. na kojima su uz
biskupe dalmatinskih dijeceza sudjelovali i biskupi Siscijc Johannes (530) i
Constantius (533).' Kako su Goti bili arijanci a domaie pudanstvo katolici,
analogno su egzistirale dvijc crkvene uprave: gotska-arijanska i rimska-katolidka.
Mada su Goti bili dosta tolerantni u poglcdu izraLavmja vjcroispovijesti, razliditost
u vjeri ponekad je sigurno uzrokovala sukobe izmcdu domaieg i gotskog
pudanstva.to
Vrlo vaZnu ulogu u odnosu izmedu Gota i domaieg romaniziranog
stanovniStva imao je i nadin gotskog naseljavanja. U svim osvojenim zemljama,
pa tako i u Dalmaciji, Gotima je podijcljena 1/3 svakog imanja (tertia) - zemlje,
robova, kolona, stoke i posjednikova stana u gradu. Domaie stanovni5tvo sigurno
se nije lako mirilo s lakvim gubicima, pa je dolazilo do opiranja i sukoba.
Gotska vlast donijela je izvjesni ekonomski oporavak Provincije. Iz
Prokopijevih izvjestaja vidljivo je da Tcodorik Zeli unaprijediti rudarstvo, trgovinu
i druge privredne grane, prvenstveno zbog jadanja vojskc, otrrane, a onda i civilnog
pudanstva. Tako on 508. Saljc u unutraSnjost Dalmacije komesa Simona, komc
povjcrava otvaranje novih rudnika, ali i rukovodcnje porczom od 4Vo
(siliquaticum), koji se trebao ubirati od trgovaca.2' Da ;e trgovina dobrano bila
razgranatz. svjedodi i relativno velik broj pronadenog novca, kovanog u vrijeme
istodnogotske drZave u bizantskim i istodnogotskim kovnicama.'u OZivjelo je i
pomorstvo, nad kojim su nadzor vrl;^li tibuni maritinorum."

" Popis biskupa prisutnih na salonitanskim koncilima vidi u N. K I a i i,

HistoriasalonitarnMaior, Beograd i967, str.81 i 85.
'o Sukob" i neprijateljstvo domaieg stanovniStva prema Gotima spominje i
Prokopije,B.G, I,7.
tuKuriodor,Var.lII,ZS;F.SiSii,Priruinikizvoraltrvatskehistorije,str'
146.
" Ukuo.ro ie ooznato vi(e stotina primieraka istodnogotskog novca, nacfcnog
unurar kasnoanrietitt kolonija imunicipija (najveiim dijelom u Saloni) iu manjim
nascliima. smicstcnim uslainom uz giavnc magistralnc pravce. (Pokuiaj sinteze
nalaz.'a istodnogotskog no"uca na podrulju rimske provincijd Dalmacijc vidi u: 7.v i-
n s k i, "AutJchtonE Kulturelemente-zur Zelt der Schlawischcn Landnahme des
Ealkanraums". Simoozii Predslavenski etniiki elementi ru Balkanu u etnogenezi juinih
Slovena, (Mosiar 1968i, Centar za balkanoloSka ispitivanja knj.4, ANUBH Pos. izd.
kni. XIi,'saraicvo 1969, str. 180-l8t:2. D e m o,'"Novac gerinanskih vladara druge
ooi. V.'do u'drusu ool. VI. st. u numizmatidkoi zbirci Arheoloikog muzeja u
Zagrcbu",Arheoloiikivistnik, XXXII, Ljubljana 1981'-str.454 id'; I' M a r o v ii,
;Sianie i problcmi numizmatidkog kabincta Arhcololkog muzeja u Splitu"'
Numizinatiitievijesti, god. XllI, br. 24, Zagreb 1966, str. 36'41-)
" K u s i o d o r, Var.XII, 24.

70
RFFzd 30(17) (r99U92) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...

O broju Istodnih Gota na podrudju rimske provincije Dalmacije izuzetno je

tesko govoriti. Prema nekim pretposlavkama u Teodorikovoj ekspediciji prema
Italiji 488/89. moglo je biti oko 20000 vojnika ili oko 100000 zajedno sa Zenama
i djecom.'*.PridoSlo gotsko pudanstvo raseljavalo se po cijelom podrudju
istodnogotske drZave (najviKe po Italiji), a ona se protezala od Septimanije
(danainje Provence) na zapadu; zahva&jud cijeli Apeninski poluotok i Siciliju
prelaz.ilaje u podrudje Alpa, a prema istoku obuhvaiala je provinciju Dalmaciju i
velik dio Panonije."o Prema tome broj prido3lih Gota na podrudju rimske provincije
Dalmacije nije mffiao biti velik i sadinjavao je neznatnu manjinu u odnosu na
domaie romanizirano, vi5e ili manje kristijanizirano pudanstvo. Ovakvim
pretpostavkama idu u prilog i rezultati istraZivanja nekih kasnoantidkih nekropola
na podrudju provincije Dalmacije s kraja V. i pod. VI. st., na kojima su utvrdeni
istodnogotski pokopi (oni su izrazito malobrojni u odnosu na grobove
kasnoantidkog autoktonog pudanstva).'o
Ekspanzija istodnogotske vlasti bila je kratkotrajna. Mada je Teodorik
nastojao svojom diplomacijun i Zenidbenim vezarna zadrlati epitet najmoinijeg
vladara zapadne Europe, vei potkraj njegove vladavine dolazi do opadanja moii
Kraljevstva i jadanja antagonizma izmedu Bizanta i Istodnih Gota, koji ie posebno
narasti nakon njegove smrti 526.U Bizantu Iada na vlast dolzzi Justinijan (527-
565), dije su ambicije bile povratiti nekada5nji sjaj Rimskog Carstva. U periodu od
526. da 541. na kraljevskoj stolici u Raveni izmijenit ie se zbog unutra5njih
trzavica dak pet istodnogotskih kraljeva: Atalarik (526-534), Teodat (534-536),
Viriges (536-540), Hildebad i Erarik t540l4l). Odludni udarac istodnogotskoj drZavi
zadat(e bizantsko-gotski rat, koji 535. zapodinje upravo na istodnoj obali Jadrana.
Carski vojskovoila Mundo provaljuje 535. u Dalmaciju i na kratko vrijeme
uspijeva osvojiti Salonu." Medutim, Goti Salju u Dalmaciju novu vojsku na delu

" Urp. I. P u d i i, "Seoba i iidezavanje istodnih Germana", Arnli Filoloikog

fakuketa,.7, Beograd 1967, str. 124.
tt O granicama istodnogotske drZave usp. N. N o d i I o, Historija srednjeg vijel:a
lI, Zagreb 1900, str. 201-202; V. B i e r b r a u e r, Die Ostgotischen Grab - und
Schatzfunde in ltalien, Spoleto 1975, str. 17-25; M. B r a n d t, Srednjovjekovno
doba povijesnog razvitka, I, Zagreb 1980, str. 81-82.
30_
lo su sucoece nekropole: Ka$ii - Glavdurak kodZadra(I. B e I o 5 e v i i,
"Prvi arheolo5k-i tragovi vellke seobe naroda na podrudju sjeverne Dalmacije", str.
129 i d.; I s t i, "Ranosrednjovjekovna nekropola u selu Ka5iiu kraj Zadra", Diadora,
sv.4, Zadar 1968, str. 221 i d.), Knin - Greblje (vidi bi1j.3 u ovom radu) i
Mihaljeviii-VaroiiStekodSarajeva(N.Miletii,"Nalazralosrednjovekoy4i,h
libula iz Ra jlovca", GlasnikZennljskog muzeja uSarajevu, n. s., sv. X, Sarajevo 1955,
str. 151-1,54; I s t a, "Nckropoia u" selu-Mihaljdviiima kod Rajlovca", Glasnik
ZennljskogmuzejauSarajevu, n. s., sv. XI, Sarajevo 1956, str.9 i d.) Vidi i bilj.2 u
ovom radu.
t'P.ok op i j e, B.G. I,5; K. G an tar, PodJustinijarnvimiezlom,
Ljubljana 1961, str. 105.
71
A" UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA... RFFZd 30(17) (r990/9r)

s Asinarijem i Grippom. U neposrednoj blizini Salone do5lo je do bitke u kojoj su

Eizantinci izvojevali pobjedu, ali u sukobu poginuo je njihov vojskovoila Mundo i
njegov sin Mauricije." Nakon povladenja carskih trupa Goti ulaze u Salonu, pa
Justinijan Salje novog vojskovotlu Konstancijana, s ciljem da ponovo osvoji
Salonu. Kad su Goti doznali da se Konstancijan s velikim brojem vojnika iskrcao
u Epidauru, odludili su se povuii iz Salone na podrudje izmedu Salone i Scardone.
NapustivSi Epidaur Konstancijan odlazi na Vis, odakle otplovljava u Salonu.
Gotske trupe, pribojav5i se bizantske vojske, povlade se u Italiju." Ne Zeleii se
olako odreii Dalmacije kralj Vitiges odluduje tamo poslati veliku vojsku pod
vodstvom Asinarija i Uligisala. Asinarije je oti3ao skupiti vojsku u Sveviju, dok
je Uligisal sam poveo Gote u Dalmaciju. Na putu prema Saloni Bizantinci su
presreli Uligisala kod Scardone, te je bio primoran povuii se u Burnum, kamo
nedugo za ttm s velikom vojskom barbara dolazi Asinarije. Obojica vojskovoda
krenula su prema Saloni i opsjeli je i s kopna i s mora, ali Konstancijan, koji se
vei bio pripremio za ovaj napad, potukao je istodnogotsku flotu u blizini Salone, a
isto tako je i kopnenu vojsku natjerao na povladenje.*
Vedina istraZivada se na osnovi Prokopijevih navoda slaZe da je nakon ovih
dogatlaja defiliitivno prestala istodnogotska vlast nad cijelim podrud.jem provincije
Dalmacije,s medutirn ima i onih koji smarraju da je sjeverni dio Provincije,
odnosno najveii dio Liburnije, ostao u vlasti Istodnih Gota do 552, tj. do
Narzesova pohoda iz Dalmacije u Italiju.r6 Medu tima posebno se istidu Antoljak i
Medini, dije se teze zasnivaju na hokopijevim vijestima iz godina 538,539,544,
545, 549,550 i 551." U daljem slijedu ovog razmatranja pojedinadno iemo se
osvrnuti na te vijesti i kritidki komentirati misljenja ovih dvaju autora.
- 538. rimski senator vergentinos na bijegu iz Milana preko venecije sa
svojom pratnjom odjedrio je u Dalmaciju, a odatle je otiSao caru Justinijanu." -
ttP.okop i j e, B.G. I,7; K. G ant ar'nav. dj', str. 108'
tt P, o k o p i j e, B.G. I,7; K.G a1 t-a1 nav. dj., str. 111;-l'-B ur i 5 1i'
Vizantiisi iiiri I" korii" ,r*6a" Jusoslaviie, I, Posebna-izdanja SANU, knj. CCLI,
Vizanioloiki institut, knj. 3, Beograd 1955' str. 31-33'
3o
O zavrinim bizantsko-gotskim ratovima u provinciji Dalmaciji: P r o k o p i-
j e, B.G. I, i6; K. G an t ar, nav. dj., str. 120-122'
tuUso.F.SiSi6,PoviiestHmatauvrijernenarodnihvladara,str. 175.; G'N.9v-
aY. ProSfospa'trr*ii", itr. 89; L. M a r g e-t i i, "Noviji poglqdi na stariju po.vijest
Vinodola, Krkai Senja", srr.7-11; J.Bel_o 5 e v i i, "RanosrednJov-Jekovna
;;k;-"*t'j ieiu Kasiilu kraiZadra", str.237;2. Y in s k i, "O r.o.valenim libulama
'o;i;;;;i; ui fil;t;;;
touod* rijetkog tirin5kog nalaza u Saloni", str' 184; J' F e r-
1" g i, VizantisltaupravauDalmaciii, str' 24..'
t' P. o k o p i j e, B.G' IY, 26.
tt S. A n t o I j a k, nav. dj', str. 142 i d.; J. M e d i n i, nav' dj', str' 393 i d'
tt P. o k o p i j e, B.G. II, 24.

72
RFud 30(17) (r99U92) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...

Na osnovi ovog podatka Antoljak zakljuduje da je preteZni dio Liburnije i dalje pod
Istodnim Gotima, no nigdje ne navodi zaSto tako smatra, pa !o moZemo samo
pretpostavljati." Prema nalem mi5ljenju ta Prokopijeva vijest toliko je opienita i
neizravna, da uopie i ne moZe posluZiti za ovakvu Antoljakovu tvrdnju.
- 539, kada Bellra Zeli zaposjesti Ravenu, on Salje onamo svog generala
Magna, kome je naloZio da sa svojom vojskom dode u blizinu toga grada i da
sraZari na lijevoj obali rijeke Po, te na raj nadin sprijedi Istodnim Gotima da odatle
Salju hranu. Drugi general, Vitalis, koji je onamo do5ao iz Dalmacije, duvao je
drugu obalu te rijeke.oo - Iz ove Prokopijeve vijesti Antoljak :zvlaf isti zakljudak
kao i u prethodnom sludaju, a takoder bez pokulaja da takvu pretpostavku
argumentira.o' Medini, pak, drZi da je Vitalis u Padsku nizinu najvjerojatnije stigao
morskim putem, a da je manje vjerojatno da je to bilo kopnenim preko Savije ili
'istodne obale Jadrana.o' Ovakva Medinijeva pretpostavka mogla bi biti todna,
medutim ona se ne da nidim argumentirati. Da je kojim sludajem ona i todna, to
jo5 uvijek ne moZe biti argument koji bi svjedodio da je veci dio Liburnije tada jo5
uvijek pod vlaSiu Istodnih Gota.
- 544. vojskovotla Belizar s detama tradkih najamnika plovi iz Salone u
Pulu.o' - Antoljak smatra daBelizar plovi ravno za Pulu ne zaustavljajuii se ni u
jednoj liburnijskoj luci ("ni na kopnu ni na otocima"), i da je to dokaz "da je
Libumija sa Zadrom ostala i dalje izvan dohvata bizantske vlasti".* Njegovu tezu
prihvatio je Medini, koji nagla5ava da Belizar "plovi otvorenim morem, a ne duZ
liburnijske obale ili kanalima izmedu otoka".os Ako paZljivo pogledamo
Prokopijevu vijest, uodavamo da stvarno jest dinjenica da se ne spominje da Belizar
plovi uz obalu i da se usput zaustavlja u nekirn lukama, ali isto tako nigdje se ne
spominje ni da plovi direktno, bez ikakva zaustavljanja, i to otvorenim morem. Ta
vijest zapravo je toliko Skrta da se iz nje ne moZe ni u kom sludaju tvrditi ono Sto
tvrde Antoljak i Medini. Isto tako, valja imati na umu da se ti dogatlaji odvijaju u
studenom ili prosincu,* dakle u wemenskom razdoblju kada je plovidba otvorenim
morem (u uvjetima na jedra i vesla) izuzetno nepogodna i riskantna.
- 545.Belizar, zbog oporavka i napredovanja Istodnih Gota pod Totilom,
S. A n t o I j a k, nav. dj., str. 142.
no
P, o k o p i j e, B.G. II, 28.
ot
S. A n t o I j a k, nav. dj., str. 142.
ot
J. M e d i n i, nav. dj., str. 428.
ot
P ro k o p i j e, B.G. III, 10.
ot
S. A n r o I j a k, nav. dj., str. 142.
ot
i n i, nav. dj., str. 429.
J. M e d
ot
Urp. H. W o I f r a m, Die Goten, Von Anftingen bis zur Mitte des sechten
Ialvhunderts, Entwurf einer historischen Etrographie,Minchen 1990, str. 354.

73
i*ee,

A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA... Rp'pzd 30(17) (1990/9r)

bio je prisiljen napustiti Italiju, pa iz Ravene preko Dalmacije plovi na Drad.o' -

Na osnovi ovog podatka Antoljak @cz posebne argumentacije) zakljuduje da je "u
svom veiem dijelu Liburnija svakako jo5 gotska".o'S tom konstatacijom slaZe se i
Medini, koji smatra da se i ova plovidba zbog "Libumijskc flote organizirane kao
insula Curritana et Celsina" odvija otvorenim morem.ot Prema nalem mi5ljenju,
kao i u prethodno spomenutom sludaju (iz 544), nema dokaza za ovakvu tvrdnju,
jer Prokopijc nigdje nc navodi kuda se plovi.
- 549. jedan od Totilinih vojskovoda, imenom Ilauf, nckad bizantski
podanik, s velikim brojem vojnika i jakom vojskom stigao je u Mukur (danainji
Makar ko<l Makarske). On je sa svojim sljedbenicima izvr5io pljadka5ki pohod od
Makarske do mjesta Laureate (vjerojatno negdje kod dana5njeg Splita, moZda
Stobred?), pri demu je stradalo dosta rimskog stanovni5tva. Cim je zapovjednik
Salone Klaudijan doznao za ovaj dogadaj, poslao je na Ilaufa i njcgove vojnike
vojsku s ladama, tzv. dromonima. Sukob se odigrao u Laureatu; izgubivli bitku
Bizantinci su pobjegli, ostaviv5i u luci dromone i druge brodove nakrcane Zitom. S
ovim i drugim, vei ranije opljadkanim plijenom, Ilauf se vratio nat-rag u Italiju.'o -
Antoljak na osnovi ove Prokopijeve vijesti bez posebne argumentacije zakljuduje
da je veii dio Liburnije tada jo5 uvijek u rukama Istodnih Gota." Ovu teoriju
prihvatio je Medini, koji je argumentira dinjenicom "da je Liburnija bila u
bizantskoj vlasti", Ilauf "bi vjerojatno krcnuo ri pljadkanjc liburnijskih gradova" a
ne podrudja od Makarske do Salone." Medutim, ovakva Medinijcva argumenlacija
nije dovoljno uvjerljiva, jer zaista nema razloga za Ilaufov pohod ba5 na Liburniju,
a ne neko drugo podrudje provincije Dalmacije. Uostalom, cilj Ilaufova pohoda
diktirala je sigurno polazi5na luka, ali koja je to, Prokopije nc navodi.
- 550, nakon poraza jedne bizanske vojske pod Ravenom, vojnici su se
rwbjeLali inarazne nadine stigli u Istru, gdjc su dekali Gcrmana, koji je spremao
veliki vojni pohod na gotsku Italiju i radi toga novadio vojnike u Trakiji i Iliriku.s
Kako ti ostaci poraZene vojske ne produZavaju u Salonu ili u oblasti na
o' j e, B.G. III, 13.
P. okopi
ou
j
S. A n t o I a k, nav. dj., str.142.
on
i n i, nav. dj., str. 429-430.
J. M e d
O Ilaufovu pohodu usp.: Pr o k o p i j e, B.G. III,35; K. G an t ar, nav.
uo

dj., str.230. - Antoljak i Medini stavljaju navedene dogadaje u godinu 548. (na
osnovi rada: E. S t e i n, Ilistoire du Bas Empire II, de la disparuion de l'Ernpire d
'occident d la mort de Justinien (476-565), Paris.Bruxelles-Amsterdam 1949), no
rezultati najnovijih istraiivanja H. W o I f r arn a (nav. dj., str.356) pokazuju da je
rijed o godini 549.
u'
S. A n t o I j a k, nav. dj., srr. 142-145.
t'J. M e cl i n i, nav. dj., str. 430.
u'
P, o k o p i j e, B.c. [I, 39.
RFFZd 30(17) (r99t192) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA...

sjeveroistoku (Saviju), Medini zakljuduje da Liburnija ni "tada nije bila u

bizantskim rukama".'o Ovakva Medinijeva pretpostavka, prema naSem milljenju,
dosta je neuvjerljiva, jer ostaci poraZene bizantske vojske nisu morali u iii
Dalmaciju, vei su i u Istri mogli sadekati konsolidaciju bizantske vojske i
prikljuditi se ekspediciji koja ie 552. iz Salone krenuti u odludujuiu bitku protiv
Istodnih Gota.
- Od jeseni 550. pa do konca 551. u Saloni je boravila velika bizantska
vojska, koja se pripremala za pohod u Italiju i konadno uni5tenje Istodnih Gota.
Koncentracija flotnih snaga u ovom gradu za Medinija je "znadajan argument" za
"postojanje gotske libumije i u godini 551".55 Nasuprot tom mi5ljenju, nama se
dini posve normalnim da je upravo u Saloni bila takva koncentracija flote, jer ovaj
pomorski grad, srediSte provincije, svakako je znadajna ratna luka i vojno uporiSte
u kojem je mogao obitavati velik broj vojnika. Prema tomc" tu je bilo vrlo
prikladno vr5iti grupiranje vojske i odatle kretati u vojne akcije.
- U ljeto 551. bizantska flota pod komandom Johannesa tue(e iz Salone u
pomoi Ankoni, opsjednutoj i s kopna i s mora. Flota od 38 brodova koja je
krenula iz Salone pristala je u Aenoni i tamo joj se pridruZilo jo3 12 brodova koje
je vodio Valerijan." - I Antoljaks' i Medini," na osnovi Nodilova podatka da je
bizantska flota na putu iz Salone prema Ankoni pristala u Skradinu (scardona),5'
izvlade zakljudak da je veii dio Libumije tada joS uvijek pod vla5iu Istodnih Gota.
Kako je rijed o potpuno pogre5nbj Nodilovoj ubikaciji Prokopijeve ",4wc'5vq'*
(to moZe biti samo Nin, antidka Aenona), sasvim je izvjesno da ne mogu stajati
ovakve Antoljakove i Medinijeve pretpostavke.
Iz naprijed navedenih podataka vidljivo je da kokopijeve vijesti koje se
odnose na Dalmaciju nakon 537. nidim ne potvrduju da je sjeverni dio provincije
Dalmacije (veii dio klasidne Liburnije) ostao u vlasri Istodnih Gota do Narzesova
pohoda iz Dalmacije u Italiju 552. Prema tome vlast Istodnih Gota nad cijelom
provincijom Dalmacijom potpuno je prestala nakon bizantsko-gotskih ratova u
Dalmaciji - 537. Veii dio Istodnih Gota nakon ovih dogatlaja najvjerojatnije se
povukao u Italiju. Onaj dio Istodnih Gota koji je ostao Zivjeti u provinciji
Dalmaciji zasigurno je ekonomski obespravljen, a zbog stalne opasnosti od
progona zbog heretidke religije (arijanstva), brzo se utopio u masi romaniziranog
J. M e d in i, nav. dj., str. 430-431.
" J. M e d i n i, nav. dj., str. 431.
u'
P. o k o p i j e, B.G. IY, 23.
" S. A n t o I j a k, nav. dj., str. 143.
tt
J. M e d i n i, nav. dj., srr. 431.
un
N. N o d i I o, nav. dj., str. 461.
'o vidi bilj. 56 u ovom radu.

75
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA... RFFZd 30(17) (1990/91)

stanovniStva.
Nakon prestanka istodnogotske vlasti u provinciji Dalmaciji uspostavljena
je bizantska provincijalna uprava na delu sa salonitanskim prokonzulom, koja ie
pomjati do dolaska Slavena u ranom VII. st."

tt O ranobizantskoj upravi u provinciji Dalmaciji vidi J.Ferluga,nav.dj.,

str. 25 i d.

76
RFFZd 30(17) (r99U92) A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA.,.

i)

.')t t i ,, d

c)
-u
o
bo

>o

C)

:=

G a)
:=
o .D
(.)

s
as
rts

t-t
o c)
a :?
o

g
c o
'; &
o
o a.)
o
.: !
o o
o

r/)

elrlalH

t
:::E:::

:
77
-
A. UGLESIC: RIMSKA PROV. DALMACIJA... RFFZd 30(17) (1990/91)

Ante Ugleii6: ROMAN PROVINCE DALMATIA I-INDER TI{E RULE OF THE

EAST GOTHS

Summary
The arrival of the east Goths in the region or the Roman province Dalmatia
most likely happened after the murder of Odoacar in Italy (493).
The Roman province Dalmatia, together with the province Savia was a single
municipality ruled by comcs Dalmaliarum et Saviae with the capital in Salona. Apart
from ihe municipal of the Province there were the following officials in Salona:
consularis - Roman civic official, comes patrinwnii - financial clerk and the supervisor
of the kingis property and princeps (oficii ?) - the main clerk for the Roman
inhabitants.
Cassiodor mentions a separate comes for the island of Krk and Cres - comes
insulae Curritanae et Celsinae. There are signs that the authority of this official spread
to more than just these two islands, i.e., that he ruled over a bigger part of the
Classical Liburnia. This area might have had a certain autonomy within the unitary
administration in Salona.
There are two opposing opinions concerning the length of the east Gothic
rule in the area or the Roman province Dalmatia. Most investigators agree (on the
basis of Procopius's news) that, by the desertion of Burnum (537), the east Gothic
rule over the whole of the province stopped. The other researchcrs, especially S.
Antoljak and J. Medini, think that a greater part of the classical Liburnia remained
under the east Cothic rule up to Narses's campaign from Dalmatia to Italy, namely up
to 552. The author analyzes the statements of these two rescarchcrs and compares
them to Procopius's news on which they are based and thcn shows that the
hypotheses are not properly supported. In other words, the east Cothic rule over the
whole to the province of Dalmatia probably stopped by 537.

to