1. Navedite i pojedinano opiite faze razvoja odravanja. Prva faza - razdoblje od poetka 20.st.

do II svjetskog rata Industrija nije bila visokomehanizirana, a sprjeavanje pojave kvarova nije imalo visok prioritet. Vedina je TS (tehnikih sustava) bila jednostavna i predimenzionirana, to ih je inilo pouzdanim i lakim za odravanje. Nije postojala potreba za sustavnim odravanjem, osim standardnog odravanja kao to su podmazivanje, idenje ... Potreba za strunim znanjima u odravanju bila je mala ili nikakva. Druga faza - razdoblje od II svjetskog rata do sredine 70-ih godina 20. st. Raste potreba za razvijenim TS, dok istovremeno pada raspoloivost radne snage na tritu. Veda mehanizacija i povedanje sloenih TS na koje se industrija sve vie oslanja. Raste elja za vedom raspoloivosti proizvodne opreme. Kvarovi se identificiraju kao uzronici smanjenja raspoloivosti i moraju se sprijeiti uvodi se preventivno odravanje (PO) s fiksnim intervalima. I trokovi odravanja sve vie zaokupljaju panju pa se razvijaju sustavi planiranja i kontrole odravanja. Treda faza slijedi nakon sredine 70-ih, kada industriju zahvada val promjena u smislu novih oekivanja, novih istraivanja i novih tehnologija. U tom razdoblju poinje se iznalaziti tehnikoekonomska rjeenja odravanja kako bi se to bolje upravljalo (gospodarilo) TS. 2. to podrazumijevamo pod tehnikim sustavima? Pod tehnikim sustavima podrazumijevamo skup komponenti povezanih i strukturiranih tako da osiguravaju obavljanje odgovarajude funkcije u odreenom vremenu i u danim uvjetima okoline. 3. Navedite i pojedinano opiite strukturnu podjelu tehnikog sustava. Tehniki sustav moe se strukturno podijeliti na sljededi nain: sustav podsustav stroj ureaj komponenta rezervni (doknadni) dio. Podsustav je dio TS-a ili samostalna funkcijska cjelina koja omogudava obavljanje neke podfunkcije (npr. sustav kaljue, sustav balasta, sustav goriva, sustav podmazivanja itd ). Stroj je dio TS-a koji samostalno obavlja neku operaciju, a moe se sastojati od ureaja i komponenti, koji su njegovi sastavni dijelovi (pumpa, kompresor, separator, kotao itd). Komponente su sklopovi koji se zamjenjuju kao cjeline pri pojavi kvara na njima. Rezervni (doknadni) dijelovi su oni dijelovi koji se osiguravaju na zalihi, a odreuje se iskustveno za svaki stroj ili ureaj. 4. to je odravanje tehnikih sustava? Odravanje TS-a sastoji se od niza postupaka kojima se sprjeavaju kvarovi, odnosno TS se vrada iz kvara u stanje rada u zadanom vremenu i pri propisanim uvjetima okoline. To je kombinacija svih tehnikih i drugih aktivnosti, izvedenih kako bi TS zadrao ili se vratio u stanje u kojem obavlja zahtijevanu funkciju u zadanom vremenu i u zadanim uvjetima njegove uporabe.

5. Koji su osnovni ciljevi djelatnosti odravanja tehnikog sustava? postizanje minimalnih zastoja u radu, postizanje optimalnih trokova odravanja, odravanje radne sposobnosti i produavanje vijeka trajanja, postizanje zadane kvalitete proizvoda i odravanje normalnih uvjeta rada. 6. Definirajte ivotni ciklus tehnikog sustava. Proces koji ini niz aktivnosti od postavljanja zahtjeva, preko konstrukcije, ugradnje i odravanja pogona do razgradnje naziva se ivotni ciklus TS-a.

7. to je zahvat odravanja? Svaku pojedinu akciju na tehnikim sustavima radi pregleda ili obnove komponente koja zahtijeva odreenu razinu rasklapanja i sklapanja, nazivamo zahvat odravanja. Ili svaka aktivnost poduzeta u svrhu odravanja naziva se zahvat odravanja. 8. Nacrtajte i objasnite dijagram direktnih i indirektnih trokova odravanja.

Linije D1 i D2 trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja Krivulje I1 i I2 trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (I1 terotehnoloki pristup) Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja Toke A i B: MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja

Trokovi "zahvata", tj. direktni trokovi odravanja (linije D1 i D2 ), rastu proporcionalno s "intenzitetom odravanja". Linija D1 predstavlja direktne trokove odravanja tehnikog sustava koji je "podobniji" za odravanje od sustava iji su direktni trokovi prikazani linijom D2. Trokovi zastoja, tj. indirektni trokovi odravanja (linije I1 i I2), beskonani su u sluaju "neodravanja'' (svaki kvar izaziva beskonaan zastoj) te s porastom "intenziteta odravanja" eksponencijalno opadaju. Linijom I1 prikazani su indirektni trokovi odravanja za sustav koji stvara manje indirektne trokove nego sustav iji su indirektni trokovi prikazani linijom I2. Krivulje a i b predstavljaju ukupne trokove odravanja za dva promatrana sustava, a toke A i B MINIMUM funkcije ukupnih trokova odravanja. 9. Navedite i objasnite podjelu indirektnih trokova odravanja. Indirektne trokove odravanja ine trokovi zastoja (zbog kvara ili izvoenja zahvata odravanja). Trokovi zastoja mogu se promatrati i raunati dvojako: ili kao izmakla dobit ili kao troak broda u stajanju Izmakla dobit u pomorstvu rauna se na osnovi stvarnog zakljuka o prijevozu, koji ovisi o trenutanom stanju vozarina na tritu brodskog prostora. Kretanje vozarina podlono je velikim varijacijama, ak i trenutanim, pa temeljenje indirektnih trokova odravanja na izmakloj dobiti s tehnolokog stajalita i nije korektno. Trokovi broda u stajanju zapravo su fiksni trokovi, tj. trokovi iskoritavanja broda, od kojih smo odbili trokove goriva i komercijalne trokove. Obino se raunaju na dan, pa se mogu oznaiti i kao dnevna cijena zaustavljenog broda. Konkretni su i jasno su definirana kategorija trokova, ovisna jedino o karakteristikama broda. 10. Nacrtajte i objasnite dijagram radne sposobnosti tehnikog sustava.

Sposobnost ureaja da obavlja svoju funkciju mijenja se tijekom vremena, tj. opada, te se pojavljuje: l. potencijalni kvar (C) - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. 2. funkcionalni kvar (D) - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 11. to je potencijalni, a to funkcionalni kvar TS? Potencijalni kvar - stanje sustava pri kojem sustav jo uvijek obavlja svoju funkciju, ali sa smanjenom efikasnodu i sigurno vodi prema funkcionalnom kvaru. Funkcionalni kvar - takvo je stanje sustava pri kojem sustav vie ne obavlja svoju funkciju. Vrijeme izmeu potencijalnog i funkcionalnog kvara je vrijeme reakcije-vrijeme u kojem moemo reagirati (i moramo) da ne nastupi funkcionalni kvar. 12. Nacrtajte vremensku sliku stanja TS i objasnite razliku izmeu kvara i otedenja.

Pojavom kvara sustav prelazi iz stanja radi u stanje ne radi. Kvar je promjena stanja tehnikog sustava ili njegovih sastavnih dijelova, kojom sustav ne obavlja vie svoju funkciju ili je opasan za okoli. Otedenje je promjena stanja sustava ili njegovih sastavnih dijelova, koja jo ne utjee na obavljanje funkcije sustava, ali smanjuje njegovu efikasnost. 13. Podjela i objanjenje kvarova tehnikih sustava. Kvarovi se dijele na: svojstvene (inherentne) kojih se uzrok nalazi u samom ureaju nesvojstvene (prouzrokovane) kojih se uzrok nalazi izvan samog ureaja: poar, poplava, ovjekova nepanja, nepravilno rukovanje itd. 14. Nacrtajte dijagram svojstvenih kvarova i opiite sve vremenske faze kvarova. Poetni kvarovi (early failures)- nastaju odmah nakon putanja ureaja u rad. Najede su posljedica loe konstrukcije, loe povrinske ili toplinske obrade ili zavrne montae. Razdoblje u kojem se ti kvarovi pojavljuju i uklanjaju, naziva se period uhodavanja (run in ili debugging period), to bi trebalo provesti kod samog proizvoaa ili bi trebalo biti obuhvadeno jamstvenim razdobljem. Broj poetnih kvarova naglo opada do trenutka kada se vie uopde ne pojavljuju. Sluajni kvarovi (chance failures)- prisutni su od samog poetka rada TS-a, u periodu uhodavanja. Tada su pomijeani s poetnim kvarovima, pa ih je teko razluiti. Bududi da se njihov uzrok ne moe sa sigurnodu odrediti, pretpostavlja se da su posljedica nepredvidljivih koncentracija naprezanja

(mehanikih, termikih, elektrinih) koja premauju projektiranu izdrljivost komponente. Ne mogu se sprijeiti ni najboljim uhodavanjem i najintenzivnijim odravanjem. Sluajni se kvarovi jo dijele na: neovisne i ovisne sluajne kvarove. Vremenski kvarovi ili kvarovi zbog dotrajalosti (wearout failures).

Slika 5. Svojstveni kvarovi 15. to je korisni, a to prosjeni vijek trajanja komponente tehnikog sustava? Korisni vijek trajanja T je onaj vremenski period koji protee od zavretka uhodavanja do zakazivanja (zbog dotrajalosti) prve komponente u populaciji istovrsnih komponenata Prosjeni vijek trajanja - M je onaj period koji protee od poetka rada komponente pa do sredine vremena od zakazivanja (zbog "dotrajalosti) prve i posljednje komponente u populaciji. Oko tog vremena uestalost kvarova zbog dotrajalosti je najveda. Korisni vijek trajanja komponente - Tw uvijek je znatno manji od M. 16. Objasnite pojam indeksa kvarova i prosjenog vremena izmeu kvarova.

Svaka komponenta ima svoj tzv. korisni vijek trajanja (useful life)-T i svoj prosjeni vijek trajanja (mean wearout life)-M. Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odrenenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odrenen broj operacija) Prosjeno vrijeme izmenu kvarova - m ili MTBF je reciprona vrijednost indeksa kvarova. Obino se izraava (mjeri) u satima ili u broju operacija

17. Navedite uzroke kvarova. Razlozi koji dovode do kvara mogu biti rezultat ili kombinacija sljededeg: neispravnost izvedbe kvar u proizvodnji kvar kod montae kvar uslijed nepravilne uporabe kvar zbog nepravilnog rukovanja kvar vezan uz odravanje

18. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri poetnim kvarovima. Pretpostavimo li da se "kvaliteta" svakog sustava, ureaja ili komponente moe izraziti statistiki, vidjet demo da je rasporeena najede prema "normalnoj" raspodjeli, tj. da su "vrijednosti kvalitete" koncentrirane oko neke srednje vrijednosti. Isto tako se moe prikazati i "opteredenje" kojem su sustav, ureaj ili komponenta izloeni.

19. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri sluajnim kvarovima. Sve oblike opteredenja (temperatura, sila, vibracije) kojem su sustav, urenaj ili komponenta izloeni u svom radu, prikazat demo kao generalizirano opteredenje. Raspodjela opteredenja i "kvalitete" izgledat de ovako:

U podruju preklapanja je sluajnost tog procesa i to je podruje u kojem "opteredenje" prelazi "kvalitetu" te uzrokuje kvar. Ovo se preklapanje moe smanjiti: smanjenjem "rasipanja kvalitete" materijala pojaanom kontrolom u procesu proizvodnje smanjenjem rasipanja opteredenja kontrolom operativnosti i okoline povedanjem omjera sigurnosti B/A.

20. Prikaite grafiki raspodjelu kvalitete i opteredenja sustava pri vremenskim kvarovima. Tijekom vremena "kvaliteta" materijala zbog zamora materijala, korozije, erozije itd opada, dok u isto vrijeme zbog povedanja zranosti raste "opteredenje" pa dolazi do preklapanja tih raspodjela, odnosno do pojave kvarova.

21. Napiite matematiki izraz definicije indeksa kvara

Indeks kvarova (failure rate) je uestalost kojom se kvarovi pojavljuju na odreenom sustavu (mjera je kvarova na sat rada sustava ili broj kvarova na odreen broj operacija) m - prosjeno vrijeme izmeu kvarova

22. Navedite klasine kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava Kvaliteta instalirane opreme odreuje se na osnovi klasinih i suvremenih kriterija. Klasini kriteriji: Funkcionalnost - sposobnost opreme da obavlja sve projektirane zahtjeve u predvienim uvjetima eksploatacije. Tehnologinost - odreuje parametre za usporeivanje ostvarenih projektnih rjeenja i to preko: vremena izrade, kvalifikacije potrebnih radnika, kakvode i koliine potrebne opreme za izradu, jednostavnosti ili sloenosti tehnolokih operacija za izradu, duine pripreme proizvodnje. Eksploabilnost prati se preko izraenih trokova (trokovi pogonske energije, trokovi zastoja, trokovi odravanja ...) tijekom eksploatacije opreme.

23. Navedite suvremene kriterije znaajki kvalitete tehnikih sustava pouzdanost - sposobnost sustava da odrava radnu sposobnost tijekom eksploatacije, pod odreenim uvjetima eksploatacije raspoloivost vjerojatnost da de TS biti raspoloiv u traenom vremenu funkcionalna podobnost karakteristika opreme koja ovisi o kvaliteti izrade i njezinoj prilagodljivosti u odnosu na eksploataciju uinkovitost opreme - definira se kao uspjeno postizanje cilja uz minimalno troenje resursa sposobnost za odravanje- definira se kao sposobnost sustava da pod danim uvjetima eksploatacije sauva ili uspostavi stanje u kojem moe obavljati zahtijevane funkcije, ako se odravanje provodi pod danim uvjetima i uporabom propisanih postupaka i sredstava.

24. Objasnite i napiite izraz za pouzdanost tehnikog sustava Pouzdanost (reliability) sposobnost je nekog sustava da ne iznevjeri tijekom rada. Pouzdanost je vjerojatnost da de odreeni sustav adekvatno zadovoljiti svojoj namjeni u namjeravanom periodu vremenu pod odreenim uvjetima rada. Ako imamo N jednakih ureaja pod jednakim uvjetima eksploatacije, pouzdanost je pokazatelj koji oznaava vjerojatnost da de od ukupnog broja ureaja odreeni broj ostati ispravan za odreeni period rada tj. odnos ispravnih komponenata na kraju promatranog perioda prema poetnoj populaciji komponenata.

Po - broj ureaja na poetku promatranog razdoblja Ps - broj ispravnih ureaja na kraju promatranoga razdoblja Pf - broj ureaja koji su zatajili R(t) - pouzdanost kao funkcija vremena Ovaj izraz prikazuje stanje na kraju promatranoga vremenskog perioda. Ako elimo dobiti izraz za bilo koji djelid promatranog vremena, jednadbu deriviramo po vremenu(t) i dobivamo:

Mnoenjem jedne i druge strane Jednadbe sa P0/Ps dobivamo:

Iz poetnog izraza se vidi da je

reciprona vrijednost pouzdanosti

Izraz kvarova tj.:

prikazuje omjer ureaja u kvaru prema ispravnim ureajima, a to je indeks

a izraz P0/Ps prikazuje recipronu vrijednost pouzdanosti 1/R(t), pa slijedi:

Integriranjem uz =const. dobivamo:

25. Navedite i objasnite vrste pouzdanosti tehnikog sustava. Projektirana pouzdanost TS = Oblikovanje, izraunom, izboro i definiranje svih zahtijeva i znaajki TS-a, a nakon toga i svih pojedinosti proizvodnog procesa Ostvarena pouzdanost TS = u procesu proizvodnje, proizvoa nastoji ostvariti projektiranu pouzdanost, no ved su i sluajna odstupanja (od dokumentacijom propisane kvalitete resursa, uvjeta rada, znanja radnika ... ) dovoljan razlog da gotov TS ima ostvarenu pouzdanost koja se razlikuje od projektirane. Eksploatacijska pouzdanost = Tijekom eksploatacije TS-a, na temelju sustavnog pradenja kvarova po svakom stroju TS-u, moe se izraunati eksploatacijska pouzdanost koja se u radnom vijeku TS-a mijenja.

26. Nacrtajte dijagram i napiite izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima

je izraz za pouzdanost pri sluajnim kvarovima i izraava eksponencijalnu funkciju iji je tok prikazan na slici. To je, dakle, jednadba pouzdanosti za ureaj s konstantnim indeksom kvarova. Takvo ponaanje pokazuje kategorija kvarova nazvana sluajnim kvarovima - pa se takav konstantni indeks jo naziva i indeks sluajnih kvarova (engl. chance failures rate). Bududi da je izraz za pouzdanost esto pie i:

27. Napiite izraz za pouzdanost pri vremenskim kvarovima

28. Nacrtajte dijagram i napiite izraz za sloenu pouzdanost za m > M Ako se tijekom ivotnog vijeka pojavljuju sluajni i vremenski kvarovi, govori se o tzv. sloenoj pouzdanosti.

Ako je m > M, pouzdanost izgleda ovako: