Phyllis V.

Schlemmer Primateljica

V A N E IN F O R M A C IJE IZ D U B O K O G SV E M IR A Vijee devetorice ustvrdilo je da je, premda drugi planeti doista imaju izbor, svijest kolektivna. Samo na Zemlji bie moe imati iskustvo individualnog izbora.

Biblioteka: IZLAZ

Uvijek ima neki izlaz. Ako nijedan drugi, onda onaj na koji smo uli.

Sadraj
P o sv eta i z a h v a le P r e d g o v o r h rv a tsk o m izdan ju ili D a l i j e E T n a z v a o H rva tsku P r e d g o v o r : Sir J o h n W hitm ore, b a r u n e t I: UNIVERZUM I NJEGOVA BIA 1. Uvod 2. Vijee devetorice 3. Bog i stvaranje 4. Univerzalne civilizacije 5. Posjete 6. Drugi II: PLANET ZEMLJA 7. ivot na Zem lji 8. Ubrzavanje Zem ljine evolucije 9. Raskrija III: NOVI POGLED NA DREVNU POVIJEST ZEMLJE 10. Zasaivanje ovjeanstva i Aksu kultura 11. A lteanska pustolovina: Atlantida 12. Stari Egipat IV; VITALNE KARIKE U LANCU 13. Grananja Huvida, hebrejski korijeni i Polum jesec 14. Zavjet 15. N azarenac vu
IX XI

3 5 16 28 44 62

75 S4 95

105 120 130

141 154 162

VI

JED IN I PLANET IZBORA

V: DRUGA STRANA MEDALJE 16. Rat i mir u devedesetim a 17. Spreavanje katastrofe VI: ZEMALJSKI POSLOVI 18. 19. 20. 21. Stvaranje prom jene Pustolovine u svijesti Poslovi due Sljedee tisuljee

175 187

203 223 237 254 264 267 279 280 285

K a k o j e n a s ta o o v a j Izv jeta j P roces T o m ov a m olitva B ilje k e u r e d n ic e engl. izd a n ja K a z a lo p o jm o v a

Posveta
T om u i V ijeu devetorice

Zahvale

ilo je potrebno dvadeset godina predanog rada mnogih ljudi da bi se ostvarila ova knjiga. Veliko mi je zadovoljstvo to im ovom prigodom mogu zahvaliti. Neki su knjigu financirali i podrali me, kako emocionalno i intelektualno, tako i duhovno. Vjeno sam im zahvalna. Posebno se zahvaljujem svojim voljenim kerima, Phyllis S. Manley i Marilou (Ludi) Long, ija mi je podrka, ljubav i velikodunost duha i tijela omoguila da napravim ovo djelo. Moja prekrasna i njena unuko, Kimberly Ross, ovo je knjiga za tebe i budue generacije. Neka moji roditelji i djedovi i bake koji su mi s ljubav lju pomagali budu ja. Posebnu zahvalu posveujem Sir Johnu Whitmoreu za nje gov duhovni vidik i stalno pitanje to ako? kao i njegovoj predanoj supruzi Diani i njihovom sinu Jasonu; dr Andriji Puhariu, s kojim sam uivala raditi i imala privi legiju i sreu to mi je to toliko godina bilo omogueno; kao i naoj prvotnoj skupini iz Ossininga, N. Y. Takoer zahvaljujem i Lark von Hugo koja je na sebe preuzela ogromnu zadau transkribiranja vrpci nastalih tijekom osamnaest godina. Njezina je posveenost bila katalizator koji nas je sve pokretao. Lark, zauvijek smo ti zah valni. Alicku Bartholomewu iz izdavake kue Gateway Books, naem izdavau, i Paldenu Jenkinsu, za poetak prikupljanja onoga to je preneseno. U Austriji, Mikiju i Ingeborg Walleczek, njihovim kerima Saschi i Tini, koje su mi esto pruale odmor od mojeg grozniavog ivota i obasipale me ljubavlju i ljepotom. U nae austrijske prijatelje koji su zaboravili sebe i cijelim putem poma gali Devetorici spadaju: Wulf Kruetschnigg, Franzi Lippert i Jane Tilden, te Barbara Lippitt, moja posvojena ki, kojoj zahvaljujem za njezinu njenu podrku i veseli duh.

VIII

JE D IN I PLANET IZBORA

Iz Kanade dolazi Barbara Bronfman, koja je uvijek tu da bi dala ljubav i ohrabrenje, i koja mi je pruila sigurnu luku i trajno prijateljstvo. U Norvekoj imamo Jan Ame Odegarden, s novim izgledima. U skupinu iz Velike Britanije, zbog njihove odanosti, spadaju Philip i Rachel Goldman, Susan Kaye, Peter i Teresa Marmot, Fruntz Mitchener, Gen Rogers, Alex Sautelle, Clive i Alyson Sinclair te Ian 1Vicki Watson. Posebna zahvala Cynthiji Franklin zato to je prije tako mnogo godina indeksirala vrpce, kao i mojoj pnjateljici Angeli Millbum-Scott. Jedno vrlo posebno hvala Davidu Hemeryju i njegovoj supruzi V. za njihovu posveenost u stvaranju ove knjige. U Njemakoj, Lon Ritter, koja mi je posvetila godinu svog ivota, punu radosti i humora i njezinom prijatelju Volkeru Heimu. U Izraelu, Avi i Ruti Yasur i svima koji su imali hrabrosti biti sa mnom na Te aju uda; mojim partnerima u Shaar Yaminu kao i Rivki Frank, Nivi Shapira, Sylviji Sheinbaum i mnogim mojim prijateljima, klijentima i studentima. Zahvala Harriet Abramson i Avi N. Tal, koje poznam od poetka vremena i koje su uvijek tu kad su mi potrebne. U pnjatelje u Sjedinjenim Dravama spadaju Henry Belk koji je sve ovo i pokre nuo. Zahvaljujem Judith Skutch Witson i njezinom suprugu Billu, koji su nam osigu rali uda. Pokojnom Brendanu O'Reganu, znanstveniku koji nije nikad odbacio moju stvarnost, Jo i Bobu Peaseu za mnoge godine prijateljstva i odanosti, mojoj prijateljici Bette Davi koja vjeruje u mene. Ileen Maisel koja vidi izravno u sredite stvari i koja je moj prijatelj i moj rezonator kao i moja povjerenica. Ivoru i Ronme Witson, koji su s ljubavlju poklonili svoju strunost i osigurali nam neophodni soft ware za transknbiranje. Desiree i Jimu Hurtaku (The Keys of Enoch) za njihovu posveenost Svemiru i njihovu pomo u prolaenju kroz teka vremena. Pokojnom Geneu Rodenberryju, tvorcu Zvjezdanih staza za njegovu hrabrost, znatielju i elju za komuniciranjem s Devetoncom, te za njegov poluautobiografski filmski scenarij koji je nainio za nas, nazvavi ga Devetonca. Neizmjerno sam zahvalna Mary Bennett, naoj urednici ona je dar Deve torice za njezinu predanost u oblikovanju ove knjige. Svima koji su sjedili s Devetoricom i vjerovali ili nisu vjerovali. Konano, mojem suprugu, Israelu Carmelu, koji je proivljavao moje dvojbe, moju bol i esto me nepogreivo vraao na pravi put, koji m u jednom trenutku nije posumnjao u postojanje Toma i Devetorice. Ako je istina da Po njihovim ete ih djelima poznati, onda su ovo istinski bia svjetla i vidari Planeta. Svima vam zahvaljujem. Phyllis V. Schlemmer.
Flagler Beach, Florida &Pardes Hanna, Israel

Jedna hrabra osoba ini veinu.

Andrew Jackson

Predgovor hrvatskom izdanju ili Da li je ET nazvao Hrvatsku

listopadu 1993. prvi sam puta stigla na veliki frankfurtski Sajam knjiga. Otpri like godinu dana ranije zaplivala sam izdavakim vodama. Nesigurna i pre straena veliinom prostora, poslovnou i brojnou onoga emu sam pnpadala od najranijeg djetinjstva knjiga osjeala sam se kao izgladnjela Alica u zemlji okolade. Lutajui udesnim ukonenim labirintima ivota naila sam na tand knjiga iz astrologije, to je tada bilo sredinje podruje mojih izdavakih aktivnosti. O nekima od njih poeljela sam detaljnije obavijesti i obratila sam se jedinom ov jeku koji se upravo tada tu nalazio. Spremno je prihvatio razgovor, pomogao koliko je mogao rekavi da je njegov kolega i izdava knjiga koje me zanimaju trenutano odsutan. Pitao me je odakle sam, kakve knjige objavljujem i ja sam odjednom i s pnala priu o otoku na kojem ivim, malom otoku Koruli na prekrasnoj hrvatskoj obali Jadrana. A on, taj neobino miran ovjek, okupan blagou i toplinom govono je uskoro o gomilama kamenja rasutih po raznim mjestima planeta Zemlje, pi tajui ima li neeg slinog i na mojem otoku. Naravno, sjetila sam se Koa iznad mova, istog sam asa znala da su one to mjesto. A onda je rekao: Ima jedna knjiga koju biste trebali proitati, izuzetno je vana za na planet. Ne znam je li kod vas pravi trenutak za tiskanje neeg slinog, ali ukoliko elite, poslat u vam je. eljela sam i knjiga je stigla. A uskoro i njezino drugo izdanje, ovo ovdje ispred vas. Ve listajui je, znala sam da je moram objaviti. Bio je to imperativ, jedan od najljepih u mom ivotu. Vrlo smo se lako dogovorili o uvjetima za hrvat sko trite, jer ovjek s kojim sam se tako sluajno srela i razgovarala, onaj koji mi je poslao knjigu, bio je Alick Bartholomew, izdava iz Gateway Booksa. Ali put do hrvatskih knjiara bio je itekako spor. ak ne mogu rei teak, ve upravo spor. Stalni nedostatak novca, visoki trokovi i neka udna nesnalaljivost neprekidno su me pratili. Uz to, lanak o dupinima pripremljen za jedan hrvatski list u kojem je tiskano vie mojih tekstova, iz nekih je neobjanjivih razloga ostao neobjavljen. Na neureenom pnjevodu skupljala se praina. istila sam je s osje ajem krivnje. A onda, jednog proljetnog dana, napokon sam sjela i za kuhi
-

JEDINI PLANET IZBORA

njskim stolom iznajmljenog zagrebakog stana uhvatila se posla. Danima se papi

ri nisu micali osim u vrijeme ruka. Ali ak i tada su ostajali na jednoj od stolica. I kad se ve sve pribliilo svom konanom izgledu, odjurila sam na dogovor o prije lomu i vanjskom izgledu knjige: formatu, veliini slova, opsegu, omotu. Bilo je to pogaate li 22. travnja 1996.: na Dan planeta Zemlje. Tome, jesi li me ti pogu rao? Ako i nisi, hvala ti. I tebi, Zemljo. Oboje mi se jako sviate.

Zdenka Andriji

Predgovor
otraga za izvanzemaljskom inteligencijom (SETI) sada je ozbiljan posao. Go dine 1992. NASA je uloila mnogo truda, novca i nove tehnologije pretraujui zvijezde ili, zapravo, njihove planete, radio signalima koji bi mogli naznaiti prisut nost inteligentnih oblika ivota, U jednoj nedavnoj emisiji na britanskoj televiziji pod imenom ET, nazovi Zemlju, nekoliko je istaknutih profesora izrazilo vrlo ma lo sumnje u postojanje takvog ivota i eljeli su da Zemlja nastavi i dalje tragati za njihovim signalima. Oni se, meutim, ni izbliza nisu mogli sloiti oko toga je li mudro da mi Zem ljani otkrivamo Svemiru svoju prisutnost. Kao to je jedan od profesora istaknuo, svi znamo to smo mi, ljudska bia, uinili drutvima koja smo proglasili primitivniji ma od naeg kad smo ih otkrili, pa to bi, onda, napredniji oblici ivota mogli uiniti nama? Taj strah temelji se na proturjenoj pretpostavci da bi ta napredna bia bila agresivna, nepromiljena, nesuosjeajna i primitivna poput ljudskih! Bilo kako bilo, sada je prekasno, jer ve desetljeima odailjemo radio poruke, od kojih su prve ve prole susjedne suneve sustave. Bizarna narav monijih si gnala koji dolaze nakon onih prvih tokica i crtica, od sapunskih opera do evanglistikih propovjednika, mogla je, meutim, prouzroiti da se izvanzemaljci upitaju postoji li uope inteligentan ivot na Zemlji! Kad su Mahatmu Gandhija zapitali to misli o zapadnoj civilizaciji, on je rekao to bi bila dobra ideja. Takav bi mogao biti i pogled na Zemlju izdaleka! Prijetnja koju za nas predstavljaju putnici iz drugih svjetova, a koju su stvorile prve knjige znanstvene fantastike, uveni prijenos Orsona Wellesa i mnogi filmovi, danas je pojaana udnim priama o osakaivanju stoke i otmicama koje ine NLO-i. U posljednje vrijeme, meutim, moda pod utjecajem Zvjezdanih staza Genea Roddenberryja, dogaaju se neki filmski pokuaji u kojima se izvanzema ljski ivot predstavlja kao neopasan, to je svoj vrhunac postiglo u draesnom filmu Stevena Spielberga ET. U veini znanstvenofantastinih pria bia, dobra ili loa, svojim su izgledom humanoidna, ali imaju sposobnost trenutanog prolaenja kroz vrijeme i prostor. Cinici bi oba ta svojstva odbacili kao konvencionalna sredstva kojima se pripovje da slui prilikom dovoenja izvanzemaljaca na Zemlju. Glumce je zasigurno na jlake pretvoriti u humanoine pojave, a svi znamo da bi u stvarnosti ET-ijima tre

balo jako puno vremena da ovdje doputuju konvencionalnim fizikim svemirskim letjelicama, ali, moemo li biti toliko uvjereni da ove prie ipak nisu postojea i njenica? Pnje mnogo godina, fiziar John Wheeler iznio je pretpostavku o mnogo meu sobno spojenih Svemira, a drugi su pioniri prekoraili njegove granice spekulacije do svojih granica vjerodostojnosti, Drugi svemin naznauju druge dimenzije teme ljene na zakonima koji se nalaze onkraj razumijevanja naih znanstvenika i onkraj mogunosti da ih naa tehnologija otkrije. Sve to djeluje u tom podruju inilo bi nam se magino, a oni koji se vrsto dre ogranienja postojee znanosti to bi, naravno, odbacili kao neto to se nije dogodilo ili kao iluziju. Nisu li se do pnje samo jednog stoljea elektnna rasvjeta, radio, televizija, letenje, a pogotovo sve mirski letovi nalazili u podruju maginog za sve, osim za posebno odvane? Je smo li toliko arogantni i zemljocentrini da mislimo da je naa znanost sada, samo stoljee nakon toga, jedina znanost Svemira? Dok je Wheeler teoretizirao o drugim sferama, Uri Geller krio je putove dru gim sredstvima. Njega su, to je bilo predvidivo, odbacili branitelji znanstvene vje re poput maioniara Jamesa Randija, tragaa za izvanzemaljskom inteligencijom Carla Sagana i maestra znanstvene fantastike Isaaca Azimova. Ipak, neki pnznati znanstvenici uvaili su njegov rad, a sam se Geller poeo bogatiti odreujui nala zita nafte i minerala za multinacionalna trgovaka poduzea koja su bila manje osjetljiva na znanstvenu ispravnost njegovih moi. U vjen, naravno, otknvamo mnotvo dogaaja koji se opiru naem znanstve nom razmiljanju, a oni su posve simetrini s tipovima dogaaja u koje se uklju uju fiziari poput Gellera. Samo u naoj Bibliji postoje mnogi primjen vidovitosti, izuzetne osjetljivosti na zvukove, spiritizma, telekmeze, izljeenja i radiestezije. Du boko je nelogino da nae biblijske prie prihvaamo na puko povjerenje, a da, ipak, negiramo mogunost da se te stvan dogaaju i da se dogaaju i danas. Pro lazak vremena postupa s povijesnim ljudima i dogaajima na isti nain na koji to televizija ini sada, oteavajui nam zauzimanje uravnoteene perspektive prema dalekim vremenima i otkrivanje njihovih modernih paralela. Religiju je, naravno, makar kransku religiju, prestigla znanost kao uvar isti ne za nas male smrtnike. Od visokih sveenika znanosti traimo znanje i razumi jevanje, talar je ustuknuo pred bijelim ogrtaem, kale pred epruvetom. Prednost znanosti je u tome to nije obavezna odrediti to je dobro, a to zlo, premda vjerujem da bi nam svima bilo bolje kad bi tome bilo tako. Na prvi pogled, ak i na temelju morala, znanost moe dobro objasniti svoj uspon jer je dosije koji je religija ostavila za sobom vrijedan aljenja. I u biblijskim vremenima i danas, postoji obilje pnmjera istog zla provedenog u ime Boga i religije. S vremena na vrijeme i fiziari se prokazuju kao varalice ili se njihove moi konste u zle svrhe. to je tu novo, iznenaujue ili razliito? Gdjegod postoji dobro, tu je i zlo da mu se opire ili da ga isknvi. Nije li znanost takoer stvorila svoja udovita? Ni znanost i religija nisu, naravno, pnroeno zle, ali ono to neki ljudi ine bavei se njima, upravo je strano.

Kransko gledite na supostojanje dobra i zla moda nije predaleko od pra voga, ali ljudi esto nalaze utjehu u jednostranom tumaenju koncepta koji se tie izvanzemaljaca. Dok neki oboavaju i ure prigrliti sve oblike kozmikog iskustva koje bi im pomoglo da pobjegnu iz naeg materijalnog postojanja, drugi sva djela izvanzemaljaca ili dodire s njima doivljavaju kao vraju rabotu. To, meutim, mo da i nije prava podjela, Nije li razumno spekulirati o tome da u drugim dimenzija ma mogu postojati tehnoloki napredna bia, bia koja nisu zla, ali nas smatraju laboratonjom niih ivotnih oblika u kojem om mogu ekspenmentirati? Imamo vrlo malo obzira prema onome to radimo ivotinjama na Zemlji u interesu znanstve nog napretka. Ne bi li i oni mogli initi isto, i otuda otmice i sakaenje stoke? Takvi dogaaji mogu nas lako navesti da vjerujemo da su svi izvanzemaljski oblici ivota zli. Oni bi to zasigurno i mogli biti, osim ako mi ne postanemo sposob nima prepoznati kakvo mnotvo razliitih tipova izvanzemaljaca postoji, i koliko se njih u svim vremenima nalazi oko nas. Ova ideja izravno se suprotstavlja znanstve noj predodbi o fizikom razvoju ET-ja na njetkim evolutivnim paralelama nekoli cine udaljenih planeta, ali ona odlino pnstaje uz religiozna uvjerenja. Da, bia bijelog svjetla, mranih sila izmeu njih i ona siva, mogla bi sada biti ovdje, prem da veinom u drugoj dimenziji koju mi ne moemo otknti. Samo je naa slijepa logika ona koja postavlja pitanje Zato ne dou i spuste se na travnjak pred Bije lom kuom? Zato ne dou i srede nered u kojem se nalazimo? Moda o svakom od nas pojedinano ovisi da ih sami za sebe otknjemo i uinimo naim vjernim saveznicima. Nije li to ono to je naznaeno u nekim religijama? U naoj prevelikoj elji da prigrlimo uda znanosti i steknemo nove tehnoloke uitke, uzdigli smo znanstvenike do nezasluenih visina nepogreivosti i nismo razmislili o tome trae li oni izvanzemaljski ivot na pravom mjestu. Taj ivot nalazi se sada meu nama, a tu se nalazio sve od onog kratkog trenutka, u univerzalnom vremenu, kad je zapoelo ono to nazivamo zabiljeenom povijeu. Ako aneli i druga kozmika bia postoje u nekoj drugoj dimenziji, siguran sam da se om magino pojavljuju i nestaju, a nije li to upravo ono to i ine? Ne bi li om mogli doi u Bojoj koiji koja bi osponla nae zakone gravitacije i zdravog razuma, upravo na nain na koji, navodno, dolaze NLO-i? Da itamo izmeu redaka religijske i znanstvene literature i da se manje obra amo znanosti za razumijevanje izvanzemaljske inteligencije, moda bismo bili us pjeniji. Sugeriram da niz radio teleskopa NASA-e ne moe vidjeti stablo od ume. Oni je trae tamo negdje, a ona je upravo ovdje! Ona je ak voljna razgovarati s nama, ako smo voljni sluati. Da zapitamo ET-je o njihovom postojanju i svrsi, oni bi nam, moda, i rekli, a takoer bi otkrili i zato svoje postojanje javno ne obzna njuju. Problem je u tome to nas religija poziva da razgovaramo s Bogom i njego vim etama, ali ako se usudimo tvrditi da su nam om odgovorili, smatraju nas ludi ma. Ve gotovo dvadeset godina, razgovaram sa skupinom bia, ne-ljudskih i ne vidljivih, koji su, s velikom ljubavlju i strpljenjem, meni i nekolicini kolega ispriali mnogo toga o ustroju inteligentnih ivotnih oblika u Svemiru, kako se Zemlja ukla

pa u tu shemu, koja je naa svrha i svrha naeg planeta, kako je naa zloupotreba religije i znanosti isknvila nae razumijevanje do toke sljepila i to u svezi s time moemo uiniti. Moji partneri u ovoj pustolovini ukljuili su u nju nekoliko znan stvenika, teologa i, neko vrijeme, Genea Roddenberryja, autora Zvjezdanih staza, koji je zatraio, i dobio, vrlo detaljan opis bia iz cijelog Svemira. Gene je umro, ali veina drugih jo uvijek je s nama. Jedini planet izbora predstavlja odabrane dijelove razgovora s naim prijate ljima iz Svemira. Nadam se da e makar nekim ljudima, pomoi u razjanjavanju velikog ponora koji meusobno dijeli religije, religije od znanosti i znanstvenike od medija. Tuno je to se moramo natjecati s odreenim monim zemaljskim vlasti ma koji su u svojoj ludosti ili mudrosti, ovisno o vaoj toki gledita, izabrali da nas tite (otroumnom upotrebom dezinformacija i izrugivanja) od njihovog potpunijeg znanja o izvanzemaljskom ivotu. Pitamo se znaju li oni doista s kojom razinom kozmike hijerarhije imaju posla i kome je od koga potrebna zatita. Ova knjiga, zajedno s drugim knjigama, s krugovima u itu, novim anrom znanstvenofantastinih filmova, nekolicinom svjetskih kriza, obavjetajcima, kon troliranim curenjem matenjala i onim koje nije bilo ba toliko kontrolirano, dio je neophodnog buenja Zemlje. To buenje zahtijeva da se zaputimo onkraj sada njih ustroja, kako znanosti tako i religije. Izazov za znanost sastoji se od toga daje bit religije istinita, a izazov za religiju je u tome to postoji samo jedna istina. Sve to bilo koja religija posjeduje perspektiva je te istine, a ona je do sada ve prilino isknvljena. Osim nas samih, ne postoji drugi autontet za istinsko razumijevanje. Trebamo biti hrabri, ali i vrlo izbirljivi. Ne oekujem da e moja osobita logika izraena na ovih nekoliko stranica biti dovoljna da u potpunosti proiri um sumnjiavog itatelja. Neki e se od nas, ne bez vrstih razloga, usprotiviti svakoj poruci koja bi trebala potjecati iz kozmikog izvora, posebno ako je objavljuje ili prenosi pogreivo ljudsko bie. Od onoga to ne razumijemo ili ne moemo vjerovati moemo se braniti pretpostavkom, ili ak, optubom o prevan. Prevara se, meutim, dogaa jedino ondje gdje postoji na slueni ili stvarni novani dobitak ili mo koja se moe zadobiti. To se, jamano, ne moe pnmjemti na Phyllis. Uloga posrednika u uzajamnom djelovanju zemaljskih i svemirskih svijesti is punjena je potekoama, samoom i stresom i esto je i fiziki i emocionalno bol na. Phyllis je iskusila i to, ali i vie od toga. Ona je obina amerika gospoa, stru njakinja za prehranu, majka i baka, s izvanrednim darom za uitelja, iscjelitelja i medija, koja o sebi i o tome kako je sve poelo govori svojim vlastitim njeima u Izvjetaju. Da biste vie saznali o procesu prenoenja poruka, preporuam da pnje no to ponete itati sam tekst, proitate Drugi dio Izvjetaja. Jo uvijek e biti onih koji e odbacivati prenoenje poruka ili prema tome osje ati snanu odbojnost. Osobno se duboko suivljavam s njima, ali ne ovisimo li o poznavanju izvora poruke da bismo mogli prepoznati ili pnhvatiti mudrost koja je u njoj sadrana? Poprima li dobar citat svoju mo tek onda kad ga pnpiemo Abrahamu Lincolnu, Williamu Jamesu ili Shakespeareu? Ako nam je potrebno ime ili

slava kazivatelja da bismo cijenili navod, ne osakaujemo li time svoju vlastitu mo odabiranja? Jedini planet izbora naznauje koliko moe biti vaan na individualni izbor u nadolazeim godinama, za nas same i za Svemir. Sada, dok ovu knjigu niste proitali, ne morate, niti moete, o tome odluiti, ako se ponuena mudrost prosuuje prema njezinoj vlastitoj vrijednosti, niti ste sada sposobni odrediti stoje li informacije iznijete u ovoj knjizi kao razumna hipoteza. Nakon toga napravite svoj izbor. itajte dalje. John Whitmore

I.

UNIVERZUM I NJEGOVA BIA

Uvod
Mi smo tu. J a sam T o m . D olazim o u miru i ljubavi. Pozdravi, blagoslovi, ra dost.

vako zapoinju mnoge od poruka Vijea devetorice. Njih prenosi Tom, nji hov glasnogovornik. Ovo izdanje Jedinog planeta izbora nastalo je iz potre be da se pripremi originalni tekst za prijevod na druge jezike. Takoer je, nakon uspjeha prethodnog izdanja, postalo jasno da postoji potreba za dodatnim materi jalom koji potjee od Devetorice. Stoga je izvorni tekst proiren postojeim mate rijalom iz arhiva, a dodane su i nove poruke (primljene u svibnju 1994. godine). Za postizanje tog cilja, urednike je intervencije bilo potrebno svesti na najmanju mo guu mjeru, tekstovi Devetorice govorit e sami za sebe, jer kao to je Tom rekao u jednoj poruci iz 1991. godine: Energija ovih pozitivnih spoznaja omoguuje da se ivoti promijene. Od ivotne je vanosti da ova kozmologija bude dostupna o vjeanstvu. Dati im mogunost da saznaju istinu, jer e ona, kad bude izloena, iznijeti na vidjelo onu unutarnju ifru koja e ih uiniti svjesnima,. Moja je urednika odluka bila, dakle, da materijalom rukujem vrlo njeno. Pri lino je mogue da ne shvaamo sva znaenja svih Tomovih reenica ali, ta koer je mogue da e, unutarnjim rastom, ono to je danas nejasno, sutra bljesnuti jasnoom. Ovo je vrsta knjige koja daleko see i pomae nam u rastu. Ova se knjiga uvelike razlikuje i od knjige Prelude To The Landing On Planet Earth i od svojeg prvog izdanja. U njoj nema pripovjedakog stila iz prijanje knji ge, niti komentara iz potonje. Ona od itatelja zahtijeva da jednostavno bude. Ona je odraz munjevito mijenjajuih vremena, nae sve vee sposobnosti da u svoje ivote ugradimo neobine ideje i da prema njima djelujemo. Vrlo esto Tom izrekne reenicu, a zatim je ponovi, izmjenivi tek jednu ili dvije rijei. On proiruje nae umove i postupno se u na um, u laganim, spiralnim etapama, uvodi jedan veliki koncept. To je drugi nain za pokretanje sposobnosti naeg ifriranja, omo guujui nam, pritom, da upijemo informaciju koju emo izvui kad to bude po trebno. I ja bih preporuila itateljima da prvo proitaju Izvjetaj, Dio 1 i 2 prije no to se posvete knjizi, budui da e im ta informacija uvelike pomoi prilikom raumijevanja navedenih procesa. S moje strane, dok sam radila na ovim porukama,

osjeala sam da postaju veliki kristal, koji sa svih svojih povrina odraava svjetlo. I bila sam, i jo uvijek jesam, obodrena opipljivom energijom koja izbija iz tih re enica. Mora se rei da bi moja zadaa bila mnogo tea bez znanja Palden Jenkins, koji je prikupio poruke za prvo izdanje. I Tom je zahtijevao da se zahvali Paldenu: Kao glasnogovornik Devetorice, prenosim od Vijea devetonce, nau veliku zah valnost i radost zbog zadae koju ste obavili. Moje zahvale takoer idu i Lab Nine Ltd-u za dozvolu kontenja izvadaka iz knjige Prelude to the Landing on Planet Earth koja sadri izvatke iz knjige Ivana T. Sandersona Uninvited visitors. Tomove reenice nastojala sam ostaviti u to izvomijem obliku, a da ipak budu to razumljivije. Sve se njei nalaze na mjestima na kojima se trebaju nalaziti, ak i kad bi se to, prema naim modernim standardima, moglo doimati udnim. Mnoge reenice imaju nekoliko znaenja, a svako e pojedino otknti svoje vlastite istine. Ovim se tekstovima bavim ve mnogo mjeseci, i u svakom sam odjeljku pronala po nekoliko slojeva znaenja. On se esto slui rjeju Da na kraju svojih reenica. Katkad njome eli potvrditi ono to je upravo rekao. esto njome sluate lju eli rei da je govornik spreman za sljedee pitanje, Katkad se ini da govornik nije u stanju izgovonti pojedinu rije, te to pokuava nekoliko puta uiniti, ali sam itatelja potedila reenica kao to su: To je vje... vjeroj... vjer.. vjerojatno! Pos ljednje je izgovoreno s notom trijumfa. On voli pitati zato rijei imaju isti zvuk, ali razliito znaenje, a takva skretanja esto puta prekine Vijee traei od njega da govori o onome to je na redu. On uiva u igrama rijei, a itatelj treba paziti na dvostruka znaenja jer e njihov sadraj, premda zabavan, obino imati ozbiljne implikacije za tekst. On je ushien to moe biti s nama i, premda je udno rei tako neto za netjelesno bie, mogu samo rei da sam kroz sve moje razgovore s Tomom otkrila da je on uistinu pnjemiv i postao mi je izuzetno drag. Vijee devetonce samo prenosi poruke kroz Phyllis Schlemmer, i to u vrijeme kad, vrijedno je ponoviti, prenoenje poruka postaje sve popularnije. Kao to Tom objanjava: Kad se otvonte prema komunikaciji s biima iz drugih dimenzija, vrlo je vano znati svrhu i motiv. Jer postoje om koji istupaju objavljujui jednu stvar, koja je, zapravo, sasvim drugaija, a moe se dogoditi i da isklizne informacija koja je moda istinita, ali moe biti i metoda za manipuliranje i kontrolu. Mi dolazimo samo kroz Nae Bie (Phyllis). Ja sam jedini glasnogovornik Devetonce i ne govo rim ni kroz koga drugoga. Tekst iz kojeg potjee ovaj navod moe se nai u Izv jetaju. Tom je takoer rekao da nije neophodno i dalje se kretati u vjetru enje! Ostavit u vas, dakle, s ovim porukama. One su mi pruile veliku radost za koju u im dovijeka biti zahvalna. Ako, itajui ovu knjigu primite onoliko blagoslova koliko sam ih ja primila, onda ete biti istinski obogaeni. Ostavljam vas s ovim navodom: Usaujemo u vas nau energiju. Budim o vas, kao to i vi budite nas. elim o da znate da vas volim o. elim o da znate tko ste i elim o da o d nas ili vas sam ih ne inite bogove. Zahvaljujem o vam.

Vijee devetorice
sim odgovora danih u sljedeem poglavlju, jedan izuzetno zapanjujui as pekt ovih poruka je Tomova sposobnost preciznog i potpunog prisjeanja sadraja prethodnih razgovora. On esto kae Pogledaj u svoje biljeke od prije dvije godine, a priznao je i da oni mogu uiniti za nekoliko sekundi ono za to bi nama bili potrebni mjeseci rada. ini se daje shvaanje porijekla Devetorice ogra nieno unutarnjim razvojem pojedinca (bilo da je to ispitiva ili itatelj). Jer, kao to je Tom rekao: ako postoji jedna osoba koja bi postavila pitanje koje ne moe usvo jiti i istinski shvatiti, mi ne dajemo odgovor dok ne doe vrijeme u kojem e ta osoba to moi shvatiti. Zbog toga ovo poglavlje zapoinje s nekoliko razliitih ljudi koji postavljaju istovrsna pitanja. Tom je jednom odgovorio: Mi smo zapravo eoni aludirajui na gnostike filozofe, a sam se taj razgovor pojavljuje kasnije u knjizi. Eon je izraz koji se obino koristi za opisivanje razdoblja, vjenosti. On, meutim, oznaava i najvii oblik ne beske sile, duhovne cjeline koju stvara boanska prisutnost. Prvi razgovor, koji se odvijao 1975. godine, bio je razgovor s Geneom Roddenberryjem (tvorcem Zvjezdanih staza). Gene je imao nekoliko vrlo dugih razgovora s Tomom, a veinu njih moete pronai kasnije u ovom odjeljku.

GENE:

S kim priam f Imate li ime?

TOM: Ja sam T o m . Ja sam glasnogovornik V ijea devetorice. Ja sam uistinu T e -

huti. Da. Ja sam takoer H am arkos, ja sam i H eren kar, znaju m e kao T h om asa, a poznat sam i kao Atum .
GENE: Jesi

li ti jedan od Devetorice ili si ti zasebno bief

TOM: Ja sjedim u V ijeu d evetorice, da. Ja sam jedan koji u m udrosti s tobom govori. Ali, V ijee je reklo da, u kom unikacijam a, povrem eno ne zvuim m udro! Da.

Ovo je odgovor koji je Tom o istoj temi dao 1977. godine jednom drugom ispiti vau:
GOST:

Volio bih zapitati to je to to me pozdravlja f

TOM: J a sam glasnogovornik. Poznat sam kao T o m za V ijee d evetorice. Ja sam od D evetorice.
GOST:

Koga predstavljate? Vii autoritet iznad vas koji vam zapovijeda i usmjera va vae putove f

TOM: T o je teko objasniti, jer u svijetu ne postoji slina situacija. Ali, mi bism o vam eljeli rei da, mi sm o povezani s onim a koji su vii, ali u cjelosti sm o svi zajedno jed n o, kao to je i cijeli Svem ir jedno.
G O ST:

Imate li neku svrhu u naem svijetu, neku vanu poruku?

TOM: elim o da znate, prvo da mi nism o fizika bia. V a svijet je oito van je stvaranja i Stvoritelj se o itu je u vaem svijetu u obliku ovjeanstva. Vi pitate, im am o li mi neku poruku za vas?
GO ST:

Da, to pitam.

TOM: K aem o vam : Stvoreni ste prem a slici svog T v orca. O vaj je svijet stvara njem izgubio svoj identitet. O n o to se n eophodno m ora shvatiti je irenje i stva ranje djelovanja i djela to vas dovodi do potpunosti u on om e to jeste. N ije d ovoljno m oliti, nije d ov oljno okupljati skupine ljudi za m editaciju. O n o to je vano je djelovati.
GOST:

Puno ti hvala, Tom. Posebno me zanima Hamarkos. Biste li nam mogli rei... Kako su, prema tebi, Egipani izgradili Sfingu i dali joj ime?

ANDREW:

TOM: J a sam dan, i ja sam v eer, i ja sam podne.

ANDREW:

TOM: O tk rio si tajnu, pravo znanje o n joj bit e preneseno neki drugi put. Ali, prvi put kad sam b io na planetu Z em lji ili kad sam se poistovjetio s vaim plane tom Z em ljom b ilo je prije 3 4 .0 0 0 godina. Ja sam ravnotea. I kad kaem ja to i m islim , jer ja sam izaslanik D evetorice. T o nije ja, to je skupina. A naelo D evetorice je beskrajna inteligencija, i ono to elim o d onijeti ovom planetu je taj tip inteligencije. M i sm o devet naela Svem ira, a opet sm o zajedno jed n o. M i sm o zasebni i jed n o istovrem eno. Svaki od nas predstavlja dio energije, znanja, m udrosti, ljubavi, d o b ro te, teh n o log ije, a to traje sve dok svaki dio spirale ne bude sastavljen od svega to je vano za prenoenje potpunog razum ijevanja na svaki atom , d ok on ne postane jed n o s nam a. U stvarnosti p osto je um noavanja i to brojn a, ali u naelu nas je devet. M i sm o on o to se (u h ebrejskoj tradiciji) odreuje kao Elohim . elim o da znate da mi nism o Bog. M i sm o kolektivni i postajem o jedno. elim o da znate da sm o mi vi ba kao to ste i vi mi. Vi ste nas stvorili, i iz tog stvaranja vi ste bili stvoreni. N em ojte potcjenjivati sebe i svoje sposobnosti. Z n ajte da su svi ljudi isti, da ste savreni i da je kod vas sve m ogue. Z n ajte, tako er, da mi ne m oem o postojati bez vas i svih dua, a ne m oe ni planet Z em lja ni Svem ir. Kad to shvatite, shvatit ete svoj vlastiti ivot. P ovrem eno, u vaem svijetu, ljudi stvaraju zbrku, jer gustoa zbrke je gustoa tam e. A li, uvijek

drite svjetlo istine vaeg vlastitog bia, onoga to jeste, u svojim srcim a. M i sm o uvijek s vama. D ajem o vam ljubav, donosim o mir.
ANDREW:

Samo bih vam rekao kako vas zamiljam: pretpostavljam da ste ista bia svjetla, u smislu u kojem mi to uope ne shvaamo, jer vi postojite u brzini koja je onkraj svjetlosne...
TOM: T o se nalazi izvan vae m oi razum ijevanja.

ANDREW:

Da, ali u biti vi jeste takve naravi, a ne neto materijalno...

TOM: T o je istina. ANDREW:...

neto onkraj fotona, onkraj tahionsa (najmanji poznati djeljivi kvant ili potpodjela svjetla). I drugo to bih mogao rei o vama je da vi vie pripadate naravi onoga to mi nazivamo dua nego bilo emu drugome to moemo za misliti... Vi ste dua. Onda, u tvom odnosu prema Devetorici, na primjer jesu li Devetorica istovrsni tebi?

TOM: Mi smo dua.

ANDREW:

TOM: M i sm o jed n o te isto.

ANDREW:

Shvaam. Moe li, onda, objasniti duboku tajnu: zato postoji devet temeljnih oitovanja Boga, mislim da trebamo upotrijebiti tu rije u nedostat ku bolje?

TOM: Pokuat u to objasniti na nain na k o ji m oete razum jeti. D evet je cjelo v i to. Sve je devet. U vaem svijetu rekli ste toliko puta sedam , a sve je, zapravo, istinski devet. Postoji devet akri, koje su devet naela i devet elem enata onoga to nazivate B ogom . Postoji devet pojasa oko ovog planeta Z em lje. Postoji devet eterikih tijela, a svrha rasta vaih eterikih tijela ili prolaenja kroz vae p reo brazbe i prijelaze je stei devet eterikih tijela. D evet je potpuni b ro j, on je cjeli na. Kad preete devet, on se ponitava, postaje jed an , a devet je cjelov ito. T o se ne mijenja. Ali, zapam tite sljed ee: mi nism o Bog. Svi vi i svi mi inim o Boga.

Onda je zapoela rasprava o jeziku:

Imate li neku metodu stvaranja vaeg jezika tako da moemo uti nje govu kakvou.
ANDREW:

TOM: Kad govorim o o tom e kakav je na jezik, on dolazi iz najdublje unutra njosti. O n dosie razliite stupnjeve, ali to je tonalan jezik. U vaim jezicim a na Zem lji, vi govorite u kutiju, a onda to izbacujete.
JOHN:

Da. Na jezik stvara se u glasnicama.

TOM: M i govorim o u ovoj kutiji, a onda ispustim o zrak i izbacim o ga, shvaate li to?
ANDREW:

Da.

TOM: A na jezik, on je unutra. O n vibrira od tijela, shvaate li?

ANDREW:

On, dakle, uope ne izlazi onako kako to ini na jezik. Stvara U on zvukove koje drugi mogu uti?

TOM: N e, on tako ne izlazi.

ANDREW:

TOM: O n stvara zvuk k o ji m oete uti, ali on je unutra.

ANDREW:

Drugim rijeima, on se stvara u mojoj glavi, a ne u mojim uima? Je li to razlog zbog kojega kae da je tonalni opseg tvog jezika 98, 6 megahercaf Drugim rijeima, to je ono to bismo mi nazvali radio valovima?

TOM: T o je ton o.
ANDREW:

TOM: T o je takoer to n o .

U sljedeem prenoenju poruka, jedan je ispitiva naveo imena raznih biblijskih likova od Postanka (Poglavlja 4 i 5), Adamovih potomaka, pitajui je li bilo koji od njih lan Devetorice.
TOM: K olik o ja znam , mi nism o nijedan od tih. P ostoje naznake o nam a na va em planetu. P ostoje m nogi koji pokuavaju shvatiti tko sm o mi. U vaoj zemaljskosti, vama je teko prihvatiti da to ne shvaate! Povrem en o, pokuaj razu m ijevanja o b o ji istinu Svem ira. P ostoje sam o kljuevi za otkljuavanje pojedinih dijelova, jer ljudski um ne m oe u potpunosti shvaati. P ostoje m noga tum ae nja, ali i m nogi sukobi oko pitanja tko sm o mi. D a. U buduem vrem enu, pokuat em o se objasniti na drugoj razini svijesti, ali najprije planet Z em lja m ora dostii to stanje evolutivne svijesti na kojem nas m oe shvatiti, da. V ijee je rek lo, nemoj nas pokuavati staviti u kutiju, u tom obliku ne p osto jim o, da.
JO H N : Je

li ispravno rei da postoji nekoliko dimenzija izmeu nas i vas?

TOM: T o bi bilo ublaavanje. P ostoji ih m nogo. U nutra, u vaem um u, vizualizirajte vau Z em lju. O nda s vae Z em lje vizualizirajte p osto jan je valova k oji se spiralno kreu prem a van. A jedan val stvara drugi, i kako krui, tako se i iri. A stvara ih sve vie. A to je u poetku teko, i ako im a zvuk, onda je to glasan zvuk. A, kako se iri prem a van, tako postaje p rofin jen iji, sve iri i sve ono to ih, unu tar fizikog planeta Z em lja, om eta u klonjeno je jer to postaje isti zvuk i isti val. A, ako te valove elite sebi predstaviti, predstavite ih u crn oj ili sm eoj boji, jer dok se ire oni se, tako er, proiuju, dok uistinu ne postanu b o ja bezbojnog, to je zapravo zlatno svjetlo. M i sm o nedaleko od toga. M i sm o kako vam to m oem o objasniti? K ao to vi m oete prim ati zvuk dok on ne postane najii, i k ao to m oete prim ati boju d ok ne postane najia i ako m oete primiti sve njihove vibracije dok im se razine ne podignu, do vrhunca k o ji je ista priroda tu se m i nalazim o.
JO H N :

Shvaam.

To

je prekrasna slika. Hvala ti.

TOM: T o je kao da uzme sve to je duhovno u Svem iru, i sve to je intelektualn o u Svemiru i sve fiziko koje je proieno i sm ijea ih zajedno da bi stvorio jednu istou. T o je poput kristala.

Ono to bismo eljeli saznati je neto o vaoj prirodnoj povijesti. eljeli bismo znati kako izgledate, kako se razmnoavate, to poduzimate za vau ishra nu, koja je vaa uloga u Svemiru, kakav je va interes na Zemlji, i tako dalje? Mislim da bi nam uvelike pomoglo ako bi nam pruio neku malo iru predodbu o tome tko ste vi?
ANDREW: TOM: M i nem am o fiziko tijelo. Prem da, preko sebe m oem o prebaciti ogrta

fizikog tijela kad je to n eophod no. T e k o nam je ton o vam objasniti kako se pojavljujemo. Pojavljujem o se u m nogim oblicim a, kad je to potrebn o. A u vaem misaonom procesu m oem o se pojaviti kao ljudi, m oem o se pojaviti kao en er getska lopta, m oem o se pojaviti kao vrlo sjajno svjetlo. Razvili sm o se onkraj stanja u kojem bi nam trebalo fiziko tijelo, kakvo je p otreb n o m nogim duama. Uvijek smo tu, ali uvijek nas ne vidite. Kad kaem m i, ne m islim na sebe, ve mislim na sve nas. M i esto prom atram o. Postoji posebno vrijem e u vaim ivo tima kad mi ne prom atram o, a to je kad ste obuzeti svojim eljam a. T o ne razu mijemo, i to nije na posao.
ANDREW:

Shvaam. Pretpostavljajui, dakle, da imate odreenu fiziku energiju iz koje moete crpiti, vi se moete oblikovati u neto to bi se oitovalo u naem svijetu. Je li to tona predodba f
TOM: T o bi bilo neto slino tom e, ali vi ne biste shvatili nau teh nologiju . U naim mislima sm o ono to u tom trenutku m islim o da jesm o. Shvaate li to? M i p ostojim o u zoni hladnoga. Z bog toga nem am o nikakvih problema prilikom oitovan ja na bilo koji nain na k o ji poelim o. Sto se tie naeg razm noavanja, o n o nam nije potrebn o. M o rate zapam titi da su on i meu nama koji ive u ovoj zoni preli veliki put u evoluciji. N ije se n eop h od n o razm noavati kao u vaem sluaju. M i sm o dua.

ANDREW:

U kojem dijelu Svemira radite ili, ime upravljate...

TOM: M i sm o Svem ir.

U tom Svemiru postoje, dakle, svjetovi materije, antimaterije, fotona, zraka, energija, estica i jo kojeega. U kojem dijelu ovog podruja vi postojite ili je to izvan granica naeg razumijevanja?
ANDREW:

TOM: T o se nalazi izvan granica vaeg razum ijevanja. M i dolazim o iz zone koja je hladna. T o je savrenstvo.
ANDREW:

Znate, mi na Zemlji upravo poinjemo razumijevati, vrlo nejasno, zonu hladnoga ili supravodljivosti, i znamo da u toj zoni nema otpora, nema trenja, drugim rijeima, prema naoj jednostavnoj predodbi, to je podruje stalnog kre tanja. Nije li to u sutini istina?

TOM: T o je istina i to je savrenstvo. M i sm o u sreditu. A mi ne elim o da to zvui kao da sm o mi savreni ili kao da sm o egoistini, ali na svakoj naoj strani p ostoji pozitivno i postoji negativno. A kad to kaem , mislim da p osto ji pozitiv no koje nije uravnoteeno i da postoji negativno koje nije u ravnoteeno. M i smo u sreditu, mi sm o uravnoteeni. M i pokuavam o te druge sile dovesti u ravno teu. N ikad se nism o nalazili izvan ravnotee. P ostoje druge stvari u Svemiru koje nisu u ravnotei. M i postojim o na uporinoj toki Svem ira. T u je ravnotea. U nutar svakog od vas postoji sve pozitivno i sve negativno Svem ira. Shvaate li?
ANDREW:

Ne, ne shvaam. Jer, jednom si nam rekao da vi niste ni na dobroj ni na looj strani, da ste vi uporite izmeu njih.

TOM: Da. A li, shvaate li da ste vi ta ravnotea?

JO H N :

Mi imamo sve dobro i sve loe... ?

TOM: Z b og toga ste vi ravnotea. I zbog ega sm o mi ravnotea. Shvaate mate riju i antim ateriju?
ANDREW:

U naem svijetu nikad nije postojala nikakva fuzija materije i antimaterije ti nam govori o neem potpuno stranom. Materija i antimaterija postoje neovisno jedna o drugoj. Ako se spoje, dogaa se divovska eksplozija...

TOM: Sto je Arm agedon?

ANDREW:

Ne z n a m . Tek rije u Bibliji.

TOM: N ije H to divovska eksplozija?

ANDREW:

To nije materija i antimaterija, zar ne ?

TOM: Pokuavam napraviti analogiju. K ako vam m oem o objasniti?

ANDREW:

Ne znam, jako je teko jer koncept Zemlje ne pristaje onome to ti po kuava objasniti.

TOM: P oet em o od poetka. U svakom od vas, kao i u svakom od nas, postoji cjelov itost. C jelovitost je savren sklad i ravnotea izmeu onoga to nazivate dobro i zlo. T o je on o to nas dri na uporinoj toki. Z b o g toga smo mi u porite, jer sm o u ravnotei. Kad sm o zajedno mi sm o jedno i mi smo uporite. Pretpostavite da ivim o u svijetu m aterije to nije istina, ali zam islite. Sada se V ijee d evetorice nalazi u sreditu. A na naoj desnoj strani bio bi svijet materije, a na naoj lijevoj strani, svijet an tim aterije, shvaate to? Kad bi se ta dva svijeta spojila, imali bism o eksploziju.
ANDREW:

Ali, razlog zbog kojeg slabije shvaam je taj to si rekao da smo sastav ljeni od obje strane polariteta, pa kako onda moze postojati druga strana, kad smo ve sastavljeni f
TOM: Nisi shvatio to sm o rekli.

ANDREW:

Ako je neto sastavljeno, onda nem a dvije strane, shvaa f Ako postoji crno i bijelo, onda mogu postojati dvije strane, ali crno i bijelo nije kom binacija, sivo je kom binacija. Teko mi je...

TOM: Ti objanjava u svom svijetu, mi objanjavam o u naem . R ecim o , u b iti...? ANDREW: U biti, u redu. To olakava stvari, a k o je to bit, a ne stvarna m aterija, togod to m oglo biti... TOM: T o je bit. ANDREW:

U red u .

TOM: Unutar svega postoji ravnotea. O n o to uzrokuje veliki razdor je situacija

slina spajanju m aterije i antim aterije. O ne se ne mogu m ijeati, one se ne mogu skladno m ijeati, one se ne mogu stopiti, one postanu jedna spram drugoj de struktivne. Ovdje, Andrew po drugi put razgovara s T o m o m , ovog puta o dvojnosti: a T o m mu nekoliko puta pokuava razjasniti sliku:
ANDREW:

Im am o odreenih potekoa u shvaanju onoga to je negativno, a to je pozitivno, glede onoga to se naziva dobrim i zlim na ljudskoj razini.
TOM: Vama je, u vaem fizikom svijetu, teko istinski shvatiti vanost obje te

stvari. Pokuat u ti to objasniti tako da uzm ogne razum jeti. T o bi bilo slino velikoj vagi. M i sm o na vrhu te divovske vage. Vizualiziraj Svem ir s vrhom koji smo mi. S jedne strane Svem ira, vizualiziraj sve to je negativno, a s druge strane, sve pozitivno. I kad to vidi, zna da se tu radi o situaciji potpune neravnotee. Teko nam je to objasniti tako da bi vi m ogli shvatiti. U nutar svake od tih strana nalazi se m n ogo... objasnit u to u zem aljskim term inim a: D ok svaka od galaksija i sunevih sustava unutar galaksija... prvo m oram pojasniti: Svem ir, s D ev etori com u sreditu, ima etiri strane, stranu suprotnu on oj u ko jo j vi p osto jite i druge dvije, a sve su u ravnotei. Shvaa li?
ANDREW:

Da, pratim te.

TOM: T o se nalazi u savrenoj ravnotei. N a ovu em o stranu sada sm jestiti sun

eve sustave unutar vae galaksije i ostale galaksije. Kad bi svaku od tih galaksija zamislio kao kam en, kad bi ti kam enovi imali savrenu teinu i om jer naspram ostale tri strane, onda bi to takoer bilo u ravnotei. Ali, ako bi jedan od tih kamenova bio od poroznog m aterijala, a ako ga takvog stavi u ulje i on upije ulje, i od njega otea, onda bi on p orem etio ravnoteu te bi ravnoteu i vagu doveo u nepravilan poloaj, te bi tako porem etio i drugu stranu Svem ira. Va planet to postie. N egativno je teko ulje. Zapam ti: druge strane su u ravnotei, ali ova neravnotea m oe sve prevrnuti. T o nije ispravno. U stvarnosti ne postoji dobro i ne postoji zlo. Sam o kad se jed n o od njih pokvari, onda zarazi ostale, bilo dobro ili zlo. Z b og neznanja naroda na planetu Z em lji, i zbog toga to ih njihovi vjerski voe ue neznanju, vae negativne sile, koje zapravo ne izgledaju on ako kako ih vi vidite, oituju se ovako kako se oituju da bi ugradile strah. Ali, ono

to je istinski negativno pozorn o sluaj on o to stvara nered, osim elja i poh lepe, je potpu n o negiranje i krivo tum aenje p ostojan ja kon an e stvarnosti. V am a se d ogodila prenapu enost zbog hvatanja duhova u stupicu, zbog reinkar n acije. Z a to se zem aljski ljudi, due i duhovi k oji okruuju vau Z em lju trebaju oslobod iti pohlepe i elje, jer je to stupica. Vai vjerski voe ovo ne shvaaju i ne poduavaju ljude o tom e. Zapam ti da se u tebi nalazi sjem e istoe i ljep ote, i da se, ako ne odrava ravnoteu, m oe pojaviti runoa ili neki runi dio. Ali, zapam ti zaboravljanje. U sebi ne zadravam o nikakvu netrpeljivost, a ni vi ne biste trebali to in iti. Premda p osto jite na fizikom planetu i na najguem od svih planeta u Svem iru, zapamti da se sve due mogu spasiti. Jed in a stvar koju ne m oem o zaboraviti je pogrda B oga...
ANDREW:

Da, shvaam. Mislim da je bilo dogaaja u kojima smo bili krivi zbog

tog stava.
TOM: T o je istina, ali, zapam ti da treba zaboraviti ako p o sto ji istinsko priznanje. M i vam to m oem o rei, izraziti on o to osjea je jedna stvar, ali vano je djelo vati. P ostoje m nogi glumci na pozornici svijeta koji igraju ulogu razliitu od o n o ga to osjeaju. T e k kad ponu osjeati da su oni ta uloga, a ne vie o n i, to je, on d a, velika razlika. O ni mogu rei da vole Boga, i m ogu rei da razum iju, ali ako se oni ne ponaaju na takav nain, onda je to jo ozbiljniji problem , jer to ne ine u neznanju. T o je isto kao kad da drugom e jer vjeruje da ga to obavezuje da ti vrati, a on o to si dao nije zlatno ve crn o i gnjilo. T ak o er, elim o da znate da nem am o potrebu za oboavanjem . M i od vas trebam o ljubav. Z na li tko je Bog?
ANDREW:

Znam tko j e Bog u apstraktnom smislu.

TOM: Z n a li istinski tk o je Bog?

ANDREW:

Ne, istinski ne znam.

TOM: Je si li sprem an saznati tko je Bog?

ANDREW:

Mislim da jesam, da. Ne znam to to znai u smislu posljedica, ali je sam, spreman sam.
TOM: Ljubav je Bog. A ljubav je ona koja stvara energiju koja hrani Boga i stvara Boga. U vaem svijetu postoje vjerske skupine koje kau da je Bog unutra. A to je istina zbog toga to se u svakom pojedincu nalazi dio boanskog. Ali, ono to sm o ti rekli nije isto.

ANDREW:

Trebalo mi je dugo vremena da se pomirim s time, s predobom da su Devetorica zajedno Bog, a da smo svi mi zajedno Bog...

TOM: Z apam ti da kao Bog mi svi nosim o teak teret, ali nosim o i radost.
ANDREW:

Nalazei se, dakle, u sreditu, moe li mi dati jo naznaka o tome kako mi stojimo izmeu negativnog i pozitivnogf

TOM: Zapam ti ovo: poloaj koji ste odabrali u vaem fizikom svijetu jest ogra

nien. Ali, zapamti tko si. N em oj nikad iz vida izgubiti tko si. I zapam ti da su u Bogu sve stvari m ogue i da e se ostvariti. Problem je u granicam a fizikog uma i razumijevanja. A, tako er, zapam ti da se kao B og , da bi odrali ravnoteu u vaem fizikom svijetu, m orate povrem eno od vojiti. N jeno se m orate odvojiti. Jer, rad koji svjesni ljudi na Z em lji m oraju obaviti ne ukljuuje jednog ili dvoje pojedinaca ili nekolicinu pojedinaca. Rad k oji vi, ljudi, m orate obaviti obuhvaa Svemir. I zapam ti: Bog nikad ne grijei. U vaem fizikom svijetu, vi ste, kao Bog, na kunji. N ije stvar u tom e da se m oe iskuati Boga, ve se na kunji nalaze vaa fizika ogranienja prem a vama sam im a kao Bogu. I prem da mi znam o da ovo vama moe zvuati kao p ro tu rjen ost, biti Bog i im ati problem a s fizikim svije tom, vi m orate poeti shvaati ove problem e fizikog svijeta. P ostoje neki od nas koji nikad nisu imali taj problem , i teko je takvim a, koji o tom e nita ne znaju, to shvatiti. Bog je sveznajui i svevidei, ali postoje dijelovi Boga, kao to p ostoje dijelovi svakog atom a. C jelina zajedno ini jed n o, ali svi dijelovi ne doivljavaju isto. Shvaa li to?
ANDREW:

U redu. Poinjemo dobivati pitanja o Devetorici. Ne samo da ljudi stal no pitaju tko su oni?, ve takoer i jesu li oni dobri ili zli? Prilino je proble matino odgovoriti na to pitanje.

TOM: Svjesni ste toga da su potekoe iskrsnule zbog religija koje su to skrivile

narodima na Z em lji. M o em o li vam , dakle, rei da, kad ljudi pitaju jesu li oni dobri ili su zli?, vi znate tko ste vi i znate tko sm o mi, pa onda m oete sretno, bez ikakve sum nje, rei da su D evetorica dobri i da ele pom oi. A, ako p ostoje oni koji kau Ali, mi smo vidjeli zla bia, onda bism o vas zam olili da ih zam o lite da pogledaju u sebe. Da vide da on o to vi nazivate zlim ne znai da m orate biti zli da biste to u oili, ve je to nain pom oi onim a koji vjeruju u zlo, da pogledaju u sebe, da sebi pom ognu. Jesm o li govorili u zagonetkam a?

Godine 1991. drugi je gost Toma zapitao sljedee pitanje.

GOST:

Kakav je odnos Devetorice prema Bogu i Vragu?

TOM: N e m oete koristiti tu term inologiju o Bogu i su protnom e u istoj reenici,

jer ne postoji nita jed nako onom e to vi nazivate Bogom . Je r, ono to vi nazivate Bogom je sveznajue, potpuna tvorevina, sve to jest. O n o to nazivate im enom koje ste upotrijebili, o tom e mi govorim o kao o suprotnosti. T o ne m oete izjed naiti. Pitate nas kakav je na odnos? Sada vam kaem o: M i nism o Bog. M i n e mamo nikakve veze sa suprotnim . M i sm o V ijee devetorice k oje se nalazi u slubi T v o rca. T v orac nije destruktivan. Su protnost je destruktivna. A prije te poruke, sedam desetih godina, Andrew je vodio ovakav razgovor:
ANDREW:

Sto kaete onim ljudima koji su skloni razmiljati u terminima apsolut nog dobra i zla, i koji se slue likovima poput Abrimana i Sotone i tako dalje...?

TOM: Z am olite ih da pogledaju u sebe, i da shvate da unutar svakog fizikog bia p osto je svi elem enti d obroga i svi elem enti onoga to oni nazivaju zlim. N am a se ne svia ta rije zlo.
ANDREW:

Ni meni. Ona nosi krivu konotaciju. Ali, znate, mnogi su ljudi vrlo

poboni.
TOM: O n i nisu istinski poboni, jer ne shvaaju istinu. O n i su, zapravo, fanatici, on i sum njaju.
ANDREW:

Da, i njih je najtee zamoliti da pogledaju u sebe; neki od naih najpobonijih prijatelja postali su veliki protivnici temeljnih uenja Devetorice.
TOM: N jen o otiite od takvih, a istina e k onano doi. Vano je da ne ponete, ako bism o m ogli rei, gaziti po njim a, ve recite Vi im ate vaa uvjerenja, a ja im am svoje.

ANDREW: D a , m is lim d a s m o sv i n a u ili tu lek c iju .

TOM: M o ra te biti jako njeni, ali vrsti, shvaate? D rite se isto e unutar sebe, i znajte tko ste, i n em ojte svoju istou zagaivati drugim utjecajim a k oji e vas pokuati oslabiti.
ANDREW:

Imamo mnogo fizikih i ljudskih slabosti. Ali, je li sumnja jedna od upadljivih stvari?

TOM: N e toliko m nogo koliko biste eljeli vjerovati.

ANDREW:

TOM: D a, jest. O na je upadljiva kao i strah.

ANDREW: to s e m e n e tie, z a p ra v o i n e p o z n a m stra h s tra n .

o n m i je g o to v o p o sv em a

TOM: Ali, sumnja.

ANDREW:

Sumnjam.

TOM*. A to je isto.
ANDREW:

Sumnjiav sam. Ali, uim. Mi pregledavamo nae razgovore s tobom, i prilino smo zaueni koliko smo narasli, a nekako i zbunjeni kad ujemo neke stvari koje smo prije rekli! Mislim, dakle, da smo, do neke mjere, postigli odreeni napredak u rastu.
TOM: Zapam ti da sm o i mi narasli s vam a, jer kad vi rastete, rastem o i mi.
ANDREW:

To me iznenauje. Potencijal za rast jo uvijek postoji na razini Deveto

rice?
TOM: Da. Z b og toga to se vi nalazite u fizikom , a mi s vama izravno kom uni ciram o , mi rastem o i p oinjem o shvaati fiziko, a to je vano. M i nism o naprav ljeni od fizikog, a ipak, paradoks se sastoji u tom e da sm o mi ispred svega to je fiziko. Shvaa li, stoga, kako mi rastem o s vama?

ANDREW:

H m m , to je teko, znai li to da ste vi ispred u vrem enu? N e shvaam tu ideju u potpunosti.

TOM: O no to se nam a dogodilo je da mi uim o kroz vas, jer sm o vam privreni

i sada proivljavam o vae osjeaje i p oinjem o shvaati. V ijee je reklo da trebam koristiti rije onkraj, a ne rije ispred.
ANDREW:

Nisam znao da ste im ali teaj osvjezenja zem aljskog iskustva. Znam sam o on o to je zem aljsko fiziko, ne poznam fiziko u Svemiru.

TOM: N ije to sam o Z em lja, to je fiziko, shvaa li? ANDREW:

TOM: Z em lja je najgua od svega fizikog. Im a li, dakle, boljeg m jesta za uenje? JOHN: Jedn a

stvar o sumnji: O sjeam da je slijepa vjera takoer opasna stvar i da se mora pronai osjetljiva crta izmeu te dvije stvari.
TOM: N ikad od vas nism o traili slijepu vjeru. Je ii postojalo vrijem e u vaem

cjelokupnom postojanju na Z em lji kad ste iznenada naili na neto to vas je paraliziralo od straha?
ANDREW:

Mislim da sam se kao dijete b ojao zmija, ali sam to nadiao.

TOM: Ali si to osjetio. Sjea li se tog trenutka? ANDREW:

O, da. Sjeam se trenutka kad se iznenada ispred m ene stvorila egrtua, a ja sam se smrznuo od straha, ne znajui to uiniti.
TOM: T o je neto to mi sada poinjem o shvaati, ali to je, takoer, isto kao i

sumnja.
ANDREW:

Shvaam, to

je

vrlo pouno.

TOM: Ali, mi od vas ne traim o da nas slijedite u slijepoj vjeri. U svako vrijem e

morate traiti objanjenje. N ikad ne sm ijete samo jednostavno prihvaati.

Bog i stvaranje

remda ovom poglavlju nije potreban uvod, postoje mnogi ljudi koji nisu pove zani ni s kakvim konceptom Boga. itanje ovog poglavlja mogao bi biti proces prosvjetljenja koji nas navodi da revidiramo nae vlastite ideje o stvaranju, katkad neupitne od tenutka kad smo ih stekli..,
TOM: N a poetku je bilo n eop h od n o im ati uspostavljeni oblik religije. G reka je bila u onim religijam a koje su zapoele k on trolirati druge, i praviti se vanim a, a ne razum ljivim a. ovjeanstvo se sada buni protiv toga, i u ovo vrijem e p ostoje oni koji pokuavaju stvoriti jednu novu religiju. T o je stari pokuaj da se preuzm e novo i oblikuje u njegovoj vlastitoj dim enziji. T o sve p otjee od sum nje i straha. Z ap am tite da je ovo jedini planet potpune i cjelovite slobodne volje.

JO H N :

Voljeli bismo da nam se u budunosti postavi pitanje Sto je Bog? Sada i sami imamo o tome nekakvu predodbu, ali voljeli bismo onima koji pitaju pre doiti dosljedan i razumljiv odgovor.
TOM: to je B og za vas?

JO H N :

Pa, mnogo je naina na koje bih mogao odgovoriti. Mogao bih rei da je Bog Konano, ili Ljubav, ili...
TOM: T o je sjed injena, beskrajna inteligencija, potpom ognuta istom ljubavlju. A raste od iste ljubavi. T o je apsolutna vjera i apsolutna ljubav. T o je Bog. A ko sum njate da mi postojim o, mi to shvaam o. Ali, zapam tite da u svakom od vas postoji Bog, i u svakom od nas postoji Bog, jer Bog je ljubav, a ljubav je u svim a nam a. A ako povrem eno posum njate u nae p osto jan je, onda zapam tite to sam vam rek ao: s Bogom su sve stvari m ogue i Bog je ljubav. A svoju ljubav odravajte istom , je r kroz nju e ovaj planet i ovaj Svem ir evoluirati, i svi em o postati jed n o s Bogom . V i ste njegovi svjedoci, svjedoci Bia koje je Svem ir. A zapam tite ov o: vi ste tako er Svem ir, jer vi ste jed n o s B ogom . Kad shvatite da u svakom e od vas p ostoji potpuna m o da sve p rom ijen ite i kad to prihvatite, onda postajete istinski boanska bia. T ak o er, kad shvatite da je o n o to nazivate religijam a zapravo p oteklo od onih iz fizikih civilizacija, onda m orate, tako er, poeti shvaati vie o V rh ovn om e koji je N epoznat.

Ne stvarajte bogove od fizikih bia, ne pridajite vlast fizikim biim a osim ukoliko se ne sm atrate njim a jednakim a. Shvatite da se va planet Z em lja nalazi na rubu p onora ako se zagaenje ne smanji, ono m oe va planet Zem lju zaraziti do tog stupnja da fizika bia vie na njemu nee m oi postojati. O n o ga nee unititi, ali fizika bia nee m oi ivjeti. N ajvanije: budite radosni i znajte da u svojoj jezgri, svojem sreditu, svo joj ruci, drite sposobnost stvaranja preobrazbe. Vi niste ovdje sluajno, vi ste ovdje jer ste to traili i izabrali. Z n ajte da zbog vas i mi p ostojim o, i zbog toga vas volimo. Da. M oem o li vam objasniti jednog Boga? ANDREW: Da, to bism o neobino voljeli saznati.
TOM: Zam islite kiobran i svaka od njegovih ica, kojih ima dvanaest, strem i prema vrhu. Upravo je vrh jedan bog, a zapravo se sastoji od dvanaest.

ANDREW: Postoji li na vrbu m ala toka geom etrijski f

TOM: Da. Energija se hrani i postaje jedno. Svih dvanaest strem i prem a jed nom e

koje postaje Jed an . Ali, Jed an ne m oe postojati bez dvanaest. O n je ravnotea i sklad i on je on o to Svem ir dri u stanju sklada. Upravo je ovo sustav u kojem ne postoji jedan koji ima veu kontrolu od drugog ve su zajedno u skladu. Shvaate li? ANDREW: Da. Osim jednoga: ima li Jedan koji je stvoren o d dvanaest zaista svoju

vlastitu individualnost ? M oe li on, da tako kaem , odgovoriti n ekom e od dva naestorice, ili je on zbroj ?
TOM: On je zbroj, ali m oe govoriti. Shvaate? N e shvaate.

ANDREW: Da, ja shvaam. Mislim da shvaam. To je vrlo sloena, sofisticirana

predodba.
TOM: Na poetku je postojao jedan koji je shvaao da se treba sastojati od dva

naestorice. Svih je Dvanaest zapravo Jed a n , shvaate li? ANDREW: Da, shvaam da su oni na poetku postali dijelovi njega.
TOM: Da.

Premda je broj dvanaest vitalan za gore navedem razgovor, tijekom komunikacija u svibnju 1994. godine, Tom me je zamolio da do kraja razjasnim da se ovo korite nje broja dvanaest ne odnosi na Vijee, niti taj broj treba ovjeanstvo koristiti kao kultni broj te, konano, da budem svjesna da bi moglo doi do nekih izlaza (prenoenja poruka, informiranja) iz civilizacija koje ne shvaaju i koje govore da su one Dvanaestonca.
GOST: Pitam se biste li m ogli dati svoj kom entar o teoriji Velikog praska ini se da je ta teorija ojaana nedavnim satelitskim istraivanjima (1992.).
TOM: Altea je to rekao na ovaj nain: Z nate za Stvoritelja? Z nate da je on o to je

Stvoritelj stvorio bila energija. Z nate da je ta energija bila u osam i, u praznini; i

onda je u toj osam i on o to je stvaralo, inteligencija, im alo sam o sebe koje je bilo cijelo znanje, cijelo udo, cijelo stvaralatvo koje je sve okruivalo. Ali, p o t puna je istina da se u umu m oe stvoriti m isao o irenju uma samim sobom . O n o to je stvaralo dolo je do zakljuka da e irenje cijelog znanja, stvorene in teli gen cije, daljnjeg irenja pruiti vie radosti, vie biti... M i ne znam o kako to objasniti. T o je istovrem eno poznato i nepoznato. T i jeko m od reenog razdoblja ako se u svojoj glavi igrate sa svojim um om doseete toku u vaem umu na kojo j znate svaku igru, nije li tako? Stoga stvara te igru u kojo j svi vai dijelovi imaju izbor uiniti on o to je taj dio elio, ali da su povezani, oni bi, onda, stvorili igru u kojo j ne biste znali ishod. N e bi li to bilo veselije? O nd a dolazi pretpostavka o tom e, kako stvaram o takvu igru? N e m i, shva ate, T v o ra c je to m islio. T o sm o mi i svi. T o ste vi i svi. K oji je, dakle, najbolji nain da se stvori igra? M o ete je staviti u kuglu i n aokolo je prevrtati, ali onda ete prepoznati svaki dio unutar kugle, neete li? N ije li, stoga, bolje osloboditi one energije iz najudaljenijih podruja? T o se dogodilo. Bilo je to oslobaanje energije Stvoritelja koji je stvarao. Inteligencija koja je rekla: Znam sve to ra dim , dakle, ne znam sve to radim i znam sve to radim. Da ovjeanstvu kaete da je to igra, on o ne bi shvatilo.
JO H N :

M oda se to m oe objasniti, jer je to prekrasna zam isao, da je Veliki prasak najvea igra u gradu.

TOM: Svem iru. Je li grad Svem ir? Da. V ijee je reklo da je grad Svem ir, da.

Ti, dakle, potvruje da je astronom ska teorija o Velikom prasku kao poetku fizikog Svemira ispravan put koji znanstvenici trebaju slijediti?
GOST:

TOM: Upravo tako.

GOST: Postoji jedn o pitanje koje je s tim povezano, a tie se izjave koju si nekoliko puta naveo. To je: Vi ste nas stvorili, a iz te tvorevine stvoreni ste vi? M oe li to m alo pojasniti ?

TOM: R azum ijete li stvaranje?

GOST:

N e znam razumijem li ga u potpunosti, ali vjerujem da m i je, u osnovi,

jasno.
TOM: Bez vas, mi ne postojim o. Bez nas, vi ne postojite.
GOST: O no to nas, ljudska bia, zanim a je da steknem o osjeaj da je Stvoritelj stvorio nas, u uzrono-posljedinom slijedu.

TOM: T o bi bilo ovako: nism o li vam objasnili da sm o i mi dio stvorenog?

GOST:

Zasigurno

jeste.

TOM: Bez svih estica i elija, Stvoritelj nije, dakle, potpun. Kad su se, dakle, sve elije i estice ujedinile, bilo je to stvaranje beskrajno inteligentnog T v orca. Prim jer: postoji uma. U toj umi ima m nogo stabala, a nem a ljudi, a ni ivotinja. Ta

stabla poinju padati, i nem a nikoga tko bi potvrdio da se na tom mjestu nalazilo stablo. Je r, bez prom atranja, nita se nije dogodilo, nije li tako? Bez uiju koje bi ule, nije postojao zvuk, nije li tako? Stoga, bez sastojaka neophodnih za stvara nje, ono se nije m oglo dogoditi. T o je razm jena. O nda je onom e to je bilo stvo reno iz njegove vlastite tvorevine a to je sve to je stvoreno postalo dosad no. To je jednostavno, nije li? Sto je, onda, uinio onaj kojem u je postalo dosad no? Eksplodirao je i poslao sve estice i sve drugo na sve najudaljenije krajeve... nema krajeva u Svem iru. Z a to sve to se tu nalazi zna sve on o to svi znaju. O no ne zna samo to da zna on o to svi znaju. Ovo kaem o ovjeanstvu: svako ljudsko bie u svom najdubljem znanju zna da je dio Stvoritelja, onoga kojeg na planetu Z em lji nazivaju Bogom . O ni znaju da su potekli od Stvoritelja. Stoga, ako p otjeete od Stvoritelja, niste li vi dio njega? Ako majka porodi d ijete, m oete li rei da dijete ne sadri dio te m ajke? ak i ako je m ajci izvrena im plantacija, ona to dijete jo uvijek opskrbljuje krv lju, nije li tako? Z bog ega, onda, ovjeanstvo nije dovoljno inteligentno da to shvati? O no to je stvaralo nije uklonilo inteligenciju. Je li ovjeanstvu drae da ostane u neznanju, pa da, stoga, i nem a nikakvu odgovornost? GOST: esto se t a k o p o n a a m o , a li d u b o k o u s e b i m islim d a to n ije ta k o .
TOM: M i znam o da nije. Da. Shvaate li da se ispod nas nalaze oni koje vi, ljudska

bia, nazivate bogovim a? JOHN: Da. K ako ja to shvaam , prem da oni, zapravo nisu bogovi, n a Zem lji ih

esto tako nazivaju, je li ta k o ? vaju Bogom...

smo bogovi. ANDREW: Onda su to m anji bogovi, to eli rei?
TOM: Da.

ANDREW: Mislim da je najbolji prim jer za to Jehova, kojeg mnogi na Zem lji nazi

TOM: T o je istina, on nije Bog, a u nekom smislu i jest, shvaate li razliku? I m:

JOHN: Vjerojatno bi nam pom oglo kad bism o saznali definiciju rijei Bog u ton.

smislu. Vi kaete da postoje m anji bogovi, a ja pokuavam spoznati to znai rije Bog. U tom smislu.
TOM: M o ram o objasniti. M i sm o, kao cjelina, Bog. Jed n o , shvaate li? Bogo

vi, to je neto drugo, shvaate li? JOHN: Postoji jedan Bog nad svim drugim bogovim a. Drugi bogovi su predstavnic

jednog Boga f
TOM: Da. M i nism o predstavnici, ve bogovi. Postoje bogovi svjetla i bogov

tame. Znate li zato se njih naziva bogovim a? ANDREW: Pretpostavljam zbog toga jer imaju izvanredne m oi koje nalikuju m o

ima Boga.

TOM: O d kojeg p otjeem o. Da.

JO H N :

O no to bih volio znati je gdje se tono nalazi crta razdvajanja, jer, u odre enom smislu...
TOM: M i sm o, zapravo Eoni (duhovne cjeline oblikovane iz boanske prisut n osti). M i njih ne nazivam o bogovim a, vi ih nazivate bogovim a. Vi to shvaate tako da je u vaem fizikom svijetu bog svatko tko je bolji od vas?

ANDREW:

(Smijui se) Da, to je openito tako. Im am o sportske bogove, ljubavne bogove i jo svakovrsne bogove. Bi li nam m ogao objasniti Boga stvoritelja?

MIKI:

TOM: Kad govorite o Bogu, mislite li na jednog koji stvara sve?

MIKI:

Da.

TOM: P ostoje oni koji se nazivaju Bogom , a koji su dodatak Bogu, a on i, ta ko er, stvaraju. Ali, postoji Jed an , najvii, koji je sastavljen od najieg svjetla, koji je sastavljen od svega, koji stvara sve. Svaka dua u cijelom Svem iru potjee izravno od istinskog Stvoritelja, pa je, dakle, svaka dua natopljena tom energi jom . Postoji skupina bia koja proizvode izvanjske toke tog izvora, ali kad se ona spoje kao jedna ista energija zajednitva, onda ta energija postaje o n o to vi nazivate Bogom koji stvara sve. Svako od tih bia posjeduje individualno zna nje ili n aelo, ali ne i znanje ili naelo cjeline. Sam o je jedan koji je cjelin a. Kad one energije koje vi na vaem planetu Z em lji nazivate negativnim a pokuaju unitavati, kad pokuaju ovladati drugim a, to se dogaa zbog toga to se natjeu s B ogo m , s jednim Stvoriteljom . Je r , u svojim elijam a, oni znaju za boanstvo u sebi, njihov se identitet uvrsti i, onda, oni pokuaju biti Bog. T o je tuno, da.
MIKI:

H vala ti. Prema m ojem shvaanju, Bog, onda, predstavlja i negativnu stra

nu.
TOM: N ije tako. Bog je stvorio sve, a ono to je postalo negativno poelo se n atjecati s B og om : on ne predstavlja njih. Pokuat u to objasniti. V ijee je reklo da m oram pokuati. P ostoje vrtlari koji se nalaze na ovom planetu Z em lji. O ni su ti koji su zasadili ovaj planet. Vi ste vrtlari, objasnit em o vam to na sljedei nain: kao to vam je p oznato iz dosadanje prakse saenja, svako sjem e posadite s podjednakom lju bavlju, podjednakom brigom , svime to je n eophodno da bi on o izraslo usprav no i snano, isto, ali postoje neki koji su slabi, i neki koji su jaki. P ostoje oni koje posadite, a koji postanu toliko jaki da mogu uguiti druge, nije li tako? O nda ih m orate u kloniti, plijeviti, prem jestiti. Ali, Stvoritelj ne plijevi, ne uplie se u slo bodnu volju, kao to vi inite s vaim biljkam a. O nda se oni koji pokuaju uguiti i nadm aiti druge hrane energijam a onoga to vi nazivate negativnim , ba kao to se mi hranim o ljubavlju, i onda oni poinju guiti sve. O ni se poinju natjecati s onim koji ih je zasadio, onim koji ih je stvorio. Je li vam sad neto jasnije?

Da. U poetku je , dakle, ono to je sada negativno poteklo od Stvoritelja ali, da li ih je Bog napustio ?
MIKI: TOM: Kad kae D a li ih je Bog napustio, mi to ne razum ijem o. M isli li, da li

ih je ostavio na cjedilu? M isli li, da li ih je odbacio? MIKI: Da.

TOM: N itko se ne m oe natjecati s B og o m , jer oni nem aju istinu u sebi, jer Bog je

zbir istoe, to znai jed ino d obro za cijeli Svem ir. O ni sami sebe odstranjuju pokreui n atjecanje i im ajui elju da postanu sve to postoji. T o n ije m ogue, jer da biste to postigli, m orate se vratiti Bogu. Z bog toga to i jest alosno: oni nemaju strpljenja za shvaanje. O ni pokuavaju porem etiti rad Svem ira. Ako im ate nekoga koga ste voljeli, hranili, njegovali i na koga ste prenijeli veliku ljubav, i jed ino to ste od toga eljeli bilo je da raste u ljep oti, uspravnosti, prilagodljivosti i ljubavi, da daje kao to je i njem u bilo dan o, ali on o izabere neto drugo, onda dolazi vrijem e kad vi shvatite da on o m ora sam o za sebe o t kriti da ne sm ije unitavati druge i on o u Svem iru n ije, dakle, od b aen o, ali nije ni hranjeno ni n jegovano, jer je pokualo unititi onoga tko ga voli. O n o to mi pokuavamo rei je da B og nije od bacio, ali on ne pom ae, jer negativno odbija pom o. J e li to jasno? David: M oe li mi rei kako se vi, kao D evetorica, odnosite prem a o n om e to bismo mi nazvali D uhom Svetim ?
TOM: Duh Sveti je on o to nam a vlada. Postoji Sin, O tac i Sveti D u h, nije li tako?

Smijemo li se usuditi rei vam , vi ste sinovi, a kroz nas em anira jed n o Duha Svetoga? A, jo p osto ji i O tac.
JOHN:

Volio bih sada upitati za biblijsku reenicu: Upoetku bijae Rije. Mo e li nam to objasniti tako da ponemo shvaati to to zaista znai?
TOM: U poetku bijae R ije to je prijevodna greka. Ali, to shvatite tako da

je Stvoritelj istupio i rekao: O n o to jest, o n o to sam ja, bit e. Prvo, prije oitovanja bilo k oje m etode ili stvaranja, postojala je kom u nikacija Bia.
JOHN:

Da, mislim da shvaam: ono to bismo nazvali namjeravanou je jasno i misao prethodi akciji.
TOM: Ba tak o , da. O no je ojaano dodavanjem kom unikacije.

Razmiljao sam o reenici Bog je stvorio ovjeka prema vlastitoj slici. Moe li o tome neto rei?
MIKI:
TOM: T o je to n o . to znai da ste vi sve o n o to je O n ; sve to O n zna, znate i vi; sve to je d ob ro sadrano je u vam a; sve to je isto sadrano je u vama. I znajte ovo: B og zna da je , da bi se oitovao duh Boga i dua unutar vas, n eo p h o d no da ta dua bude u fizikom obliku da bi m ogla fu n kcion irati na fizikom n o sitelju (planetu). Fizikom obliku koji se razvio do stupnja na kojem p osto je dvije ruke i dvije noge, ulo vida, osjeaja, dodira ili sluha. A vi im ate i ulo znanja.

MIKI:

H vala ti. M oe li nam neto rei o vanosti svijesti ?

TOM: Svijest je podizanje ovjeanstva u sferu dodira s onim to je on o stvorilo. V i znate da ste vi stvorili Boga i da je Bog stvorio vas. Z n ate li to?
MIKI:

Ne.

TOM: Znate li da B og ne bi mogao postojati bez vaeg m ogli p ostojati da vas on nije stvorio?
MIKI:

stvaranja, i da vi ne biste

Da, sad shvaam.

TOM: Da. T o je vanost svijesti.

Sljedei razgovor uvod je u temu Civilizacija, o emu e se potanko govoriti u slje deem poglavlju.
TOM: M i shvaam o Z em ljinu plohu, njezinu uhvaenost u stupicu, njezinu gu stou i njezinu varavost, da.
IRENE:

Bilo bi zabavno da

si

ovdje.

TOM: D oi e vrijem e kad em o svi biti u zajednitvu, u vrijem e podizanja i p reo brazbe gustoe planeta Z em lje, na pravom m jestu njezinog p osto jan ja kao raju slave, da.
JO H N :

G dje e se to dogoditi f

TOM: N a planetu Z em lji.

JO H N :

Tu negdje ? (Smijeh) N e pitam kad.

IRENE: U tvom dvoritu! (Smijeh) TOM: G o vo rite o pravom m jestu: u to e vrijem e planet Z em lja biti pravo m je sto, jer nee biti potrebn o posjedovati one elem ente m ehanikog.
JO H N :

Misli da kom unikacija m ehaniki nee biti potreb n a f

TOM: N e s tim fizikim industrijskim m ehanizm om . M o i ete zabaciti kosu i krenuti. IRENE: O dlino! Spremni sm o! A sada bih se eljela vratiti stvaranju i pitanju o D vadeset i etiri civilizacije. Tko je stvorio D vadeset i etiri civilizacije? Ili su one, zapravo, stvaranje ? Ili su one, zapravo, elem enti i estice koje ste vi ujedinili, ali on e su, zapravo, ve postojale, a vi ste ih uredili? TOM: T o je veliko pitanje. T o je bilo ovako: p ostojao je jedan T v o rac, jedna energija, jed n o isto svjetlo, jed no B ie istog svjetla koje je sadravalo sve sastav nice svega to postoji. T o je izuzetno sloeno, ali pojed nostavljen o, u to je Bie ulo znanje i m udrost da zapone razdvajati sastavnice od kojih se sastoji, ne da bi ih uklon ilo, ve da bi sagradilo ustroj. Je r, u svojoj osam ljenosti, on o je imalo sam o sebe za svoje drutvo.

T o nije bilo krivo, ali bilo je vrednije stvoriti situaciju u k o jo j e se om oguiti postojanje zasebnog elem enta stvoriti situaciju u k o jo j e se m oi dati ustroj elijama koje e nastaniti razliita p ostojan ja u okoliu, one dijelove neophodne za postignue njihovog izbora. Jer, stvarajui on o to je stvoreno ni iz ega, otkrilo se da e doi do n eo phodnosti irenja tog stvaranja. Sto bi, dakle, bila svrha stvaranja niega ni iz ega? B ilo je vano stvoriti neto. T ako su stvorene Dvadeset i etiri civilizacije, kao vodii, elem enti usm je ravanja, elem enti svrhe, a i da bi se znalo da e postojati neka podruja civiliza cije (kao p od ruje A ltee) k oja e u cijelom Svemiru vladati i upravljati tim ele mentom svog p ostojan ja, ba kao to Aan upravlja b o jo m , zvukom i u m jetn o sti ma. Bio je to nain na k o ji je Stvoritelj proirio, osigurao i zaeo elem ente nune za irenje, jer jed nom kad je to stvoreno, onda e se irenje nastaviti sve dalje i dalje. Stoga su mu bili potrebni razliiti elem enti koji e irenje uiniti svrhovi tim. Da se irenje nastavilo jed ino stvaranjem Svem ira, bez svrhe, onda oni ne bi sluili nikakvoj svrhi. Jesm o li vas sad potpu no zbunili?
IRENE:

To ne samo da nije zbunjujue, to je neto najbolje to sam ikad ula!

Ovo je razgovor skupine od troje ljudi voen 1975. godine:

TOM: Sada je vano da zajedno m olim o, jer sada p oin je slijed dogaaja iji e ishod, ako sve bude ilo u redu, biti spaavanje planeta Z em lje, te razum ijevanje i buenje dua na planetu Z em lji. Budui da je nas dvanaest zajedno zapam tite da smo vam o tom e m nogo puta govorili i objanjavali brojem dvanaest, a danas postoji nas D evet i vas tri, sve je m ogue. Da bi se om og uilo spaavanje planeta, a on e biti spaen, cijeli Svem ir bit e podignut na onu razinu na k ojo j e sve due zadobiti onu narav za k ojo m tragaju od poetka vrem ena. A zapam tite da kad due u Svemiru im aju u svojim srcim a smirenost, radost i m ir, i kad odailju svoju ljubav, to dosie ak i do onih dua koje su negativne i m rane, i njim a donosi ivot i ljubav. A m oete li zam isliti da e, kad obavite on o za to ste doli na ovaj planet, cijeli Svem ir sijati svjetlou koja e biti zasljepljujua, jer e to biti svjetlo iste ljubavi. I sve e postati jed n o, a to je ono za im svi teim o. ANDREW:

Pokuavam odrediti tvoje postojanje, a onda i nae postojanje, a zatim, i odnos izmeu njih. Mogu li to ubrzati jednim pitanjem, na primjer: smatraju li se Devetorica krajnjim izvorom znanja, mudrosti, moi i ostalog u Svemiru?
TOM: Pita za va odnos prem a nam a; nije li tako? T o je on o to biste vi nazvali

beskrajnom inteligencijom . T o n ije pitanje b roja dvadeset i etiri. T o je pitanje broja dvanaest. (Nas devet i tri ljudska bia u troku tu ).

ANDREW:

U redu. /, ako je to izvor, ili nepokrenuti pokreta , ako je to ispravno odreenje, onda sve vae misli i djela moraju nekako stupiti na snagu kroz druge narode, ili skupine bia...
TOM: Univerzalne civilizacije.

ANDREW:

O, da. Jeste li vi ti koji pokreu inteligenciju, misao, ali djela uvijek provode drugi?
TOM: C ivilizacije.

ANDREW:

I onda, dao si naznaku o tome da su u odreenom trenutku postojale dvadeset i etiri velike civilizacije kroz koje ste djelovali?
TOM: T i kae velike, a njih je, zapravo, m nogo. Ali, p ostoje dvadeset i etiri predvodnika civilizacija.

ANDREW:

Shvaam. Jesu li oni, sami po sebi, dio tih mnogih civilizacija, ili tek predvodnici velike skupine civilizacija?
TOM: O n i su predvodnici civilizacija.

ANDREW:

A, oni su ono to Biblija naziva Vijee Dvadeset i etvorice, Stariji i

slino?
TOM: T o bi bio K ongres.
JO H N : J e d n o p it a n je o t o m e : sv i o n i r a d e n a isto j stra n i, p o z it iv n o j s tra n i, ili kao d v a d e s e t i e t v o r ic a ?

TOM: Pozitivno i negativno m ora se pom ijeati da bi oni bili cjelina. T o je upravo on ako kako sm o vam objasnili: biti pozitivan bez smisla nije toliko d ob ro. T o su u ravnoteene civilizacije. Je li vam to jasno?
ANDREW:

Mislim da sada jest.

TOM: Kad govorite o pozitivnom , zapam tite: govorite o tom e kao o uravno teeno pozitivnom .
ANDREW:

Moe li nam dati primjer jedne od civilizacija Dvadeset i etvorice? Recimo Huva. Kako se ona uklapa u Dvadeset i etiri civilizacije?
TOM: Kad govorite o Dvadeset i etvorici, govorite o predvodnicim a civilizacija. P ostoji jed an kojeg poznajete kao Jehovu.
ANDREW: Jehova?

Onda se, pod njim, znai, nalazi njegova civilizacija? Jehova je, dakle, jedan od Dvadeset i etvorice.
TOM: Da. P oznat je kao H uva. Ali, on bi pod sobom im ao m noge, kao piramida.
ANDREW:

Shvaam, postojale bi mnoge civilizacije. U redu, time je taj dio razja njen. Razmotri sada nae postojanje kao obinih ljudskih bia. Odakle dolaze obini ljudi, i zato dolaze ovdje, i kamo idu? To je za nas jedna od najveih tajni.

TOM: Sva bia, sve vrste dolaze od nas. Postoji pitanje koje postavljaju sva bia i sve vrste, a to je on o koje ste i vi postavili: T k o sam ja, odakle dolazim ? i Kamo idem?. N ije li tako?
ANDREW:

To je to p it a n je ,

da.

TOM: Sva bia i sve vrste estice su nas. N em a naina da vi to shvatite. K ako vam to moemo objasniti?
ANDREW:

Shvaam da su dio vas, ali one prolaze kroz mnoge krugove postojanja prije no to dou na Zemlju, nije li tako f

TOM: Zapam tite da planet Z em lja nije tako razvijen. T raim o analogiju koju bismo vam pruili...
ANDREW:

Moe li, onda, na primjer, rei da oni koji dolaze na Zemlju svi dolaze iz druge postojee civilizacije ili s drugog planeta ili neeg slinog ? Ili stanja po stojanja? To jest, postoji li neki redovit slijed ili mjesto kroz koje oni prolaze prije no to dou na planet Zemlju?

TOM: Ne na nekom posebnom planetu. O visno o potrebam a te due. N ekim je duama potrebno vie od nekih drugih. Postoje razine inteligen cije, p osto je razi ne svijesti. N ijed na nije jednaka. Zapam tite sljedee: n ije istina da je sve jed nako. Postoji dua. D ua je naa estica. Ako im ate divovsku elektrinu iskru, i spojite dvije stvari k oje e u zroko vati divovsko elek trin o svjetlo, p ostojat e i iskre koje e izbiti iz njega. T e e iskre biti dio nas ali, svaka od tih iskri e ili um rijeti ili nastaviti rasti. N eke mogu stvoriti vatru, a neke mogu rasti sporo, ali ovisit e o am biciji pojedine iskre.
ANDREW:

Da. Sada kad ta iskra krui Zemljom, i dosegne svoj puni rast, ide li ona kroz druge civilizacije... f
TOM: M o ra ii.

ANDREW:

Ne vraa se izravno vama ?

TOM: N astavit e ii m ilijune godina. Ali, ne m oe nastaviti ako ostane na plane tu Zemlji. A ko se prisjeate, u prethod nom razgovoru objasnili sm o vam da je planet Z em lja jedini planet unutar Svem ira k oji posjeduje razne vrste ivotinja i biljaka. O n je najljepi od svih planeta, jer je najraznolikiji. T o , na neki nain, privlai due, i one ele na njem u ostati. U drugim civilizacijam a, due osjeaju i imaju sve znaajke koje i vi im ate, ali na planetu Z em lji je to vie fiziko.
JOHN:

Imam jedno veliko pitanje: kakva je svrha due? U postojanju u svim nje zinim civilizacijama i tome slino ?
TOM: Ako dua postane on o to vi nazivate savrenstvom , onda on a... kad bism o vam mogli to objasn iti, mislili biste da sm o ljudoderi!

ANDREW:

Mi elimo uti istinu, i mislim da nas dovoljno poznaje da zna da ne bismo donijeli takav krivi zakljuak. Ono to zapravo pitamo je: kad bismo ljud skim biima morali rei kakva je svrha ivota, koji bi bio najjezgrovitiji odgovor?
TOM: M o ete rei ono to je ljudskim biim a m nogo puta reen o , ali nije im u potpu n osti pojan jen o: da je svrha n jih ovog p ostojan ja i svrha n jih ovog ivota povratak odakle su doli.

ANDREW:

Da. A, kako to mogu postii, dok su ovdje na ovoj Zemlji sa svim njezi nim problemima? to je najbolje to mogu uiniti da bi se vratili izvoru ?
TOM: D a se prem a svemu odnose on ako kako ele da se sve prem a njim a odnosi. D a hodaju u dostojanstvu i da nikom e ne dozvole da im oduzm e d ostojanstvo, i da gaje ljubav prem a svim ljudim a i prem a svima onim a koji ih dotiu jer tim e se, zauzvrat, nam a alje ljubav. M i ne traim o da nas oni u potpu nosti razum iju.

ANDREW:

Da. Ali, onda, u biti, Bog se, takorei, hrani na toj vrsti nektara.

TOM: Da.
ANDREW: M is lim d a b i s e lju d im a sv id jela ta z a m is a o .

TOM: M i im am o stvaranje, i mi sm o ih stvorili, ali zapravo su oni stvorili nas.

ANDREW:

Taj dio na kojem se, recimo, hranite, je li on potpuno nematerijalan , ta narav ljubavi neto to nema materijalnog ili fizikog postojanja? Budui da ni u kom sluaju niste materijalni, morate li se hraniti na neem nematerijalnom...?

TOM: T o je energija. T o nije neto to m oete drati u ruci. T o je iskra koja je sjaj koji em anira i raste i postaje sjajno sunce, a onda se vraa nama.
ANDREW: JO H N :

Da. Smatram to prekrasnim i zadovoljavajuim, zar ne, John?

Da, zamiljam to kao uvis okrenutu spiralu. Onda se opet otisne, ovog puta na vioj razini, nije li tako?
TOM: Da. O na je ujedinjena.

ANDREW:

Kako se, dakle, u taj plan uklapaju druga stvorenja na Zemlji? Govorim i o pticama, ribama, stoki... A kad oni ive ovako kako sad ive, vraaju li se takoer izravno kao iskre, a da ne moraju proi kroz ljudsko oblije?

TOM: O ni im aju za nas vie ljubavi od ljudskih bia. O ni nas bolje razum iju.
ANDREW:

TOM: O ni nisu ljudsko oblije. O ni su zasaeni i dovedeni na planet Z em lju da duam a na planetu Z em lji daju kako bism o mogli rei? da potaknu ljudska bia da se u svojim um ovim a zapitaju: to je stvorilo sve ovo? K ako je ovo posta lo? T o je za vjebanje n jih ovog uma. Shvaate li to?
ANDREW:

Mislim da shvaam, na primjer, danas smo promatrali dva sokola, oni su bili nevjerojatni i prekrasni, parili su se, budui da je sada vrijeme parenja, i udili smo se njihovom opsegu. Oni ive u takvoj slobodi i, oigledno, u ljubavi i dostojanstvu...

TOM: T o je najia ljubav.

ANDREW: I, pitali sm o se, na prim jer , hoe li i njihove due zaiskritif A ko postignu

savrenstvo, hoe li se i oni vratiti izravno v am a ?

TOM: Oni nas hrane.

ANDREW: A pele, na primjer, one sakupljaju m ed i u skladu su jedn a s drugom i

sa svojim okoliom , hrane li vas i o n e ?

TOM: Zapam tite ovo, va planet je jedini koji ima ovakvu narav postojan ja.

Univerzalne civilizacije
redinom devedesetih godina, isprva se inilo da se ideja o tome da Nismo sami poinje neto bolje prihvaati. Premda je, meutim, sve vie ljudi sprem no to priznati, ipak se, kad se suoe s usjecima u itu, nepravilnim svjetlom na nebu ili prikazom bliskog susreta s izvanzemaljcima, u njihovim oima pojavljuje ukoen pogled. To bismo mogli nazvati fenomenom padanja roleta. Kao da je pojmovni ovitak te osobe protegnut do maksimuma i sigurnosni su mehanizmi na redili stoj. Vlada i obrambene organizacije i dalje javno ignoriraju tu temu, dok se mnoe glasine u svezi sa slubenim dodirima s ET-jem, a razni navodni bivi vla dini slubenici objavljuju knjige, implicirajui da se nalaze pod pritiskom da od toga odustanu. U ovom se poglavlju istrauju neke od civilizacija koje je Tom spo menuo i dobro je zapamtiti da on tu rije nije uvijek koristio doslovno. Poznato je da on na civilizacije aludira s obzirom na svijesti. Molimo vas da ovo itate otvorenog i prilagodljivog uma. Tom takoer istie da svaka planetarna civilizacija ima, u svom sreditu ili oko sebe, duhovnu razinu ili brojne duhovne razine. Takoer, i da postoji razlika izmeu Eona i onih sa Duhovnih razina...
TOM: V ijee d evetorice zatrailo je da vam ja, glasnogovornik, T o m , objasnim ustroj i odnose u Svem iru. M i sm o D evetorica koji postojim o neovisno i p osto jim o u cjelini Svem ira, na m jestu k oje biste mogli odrediti kao zonu hladnoga. N ism o fiziki, kao to ste vi, Altea ili H uva fiziki (a to, o p et, nije na isti nain kao vi, ali i to je fiziki). Ako je p o treb n o , m oem o se oitovati, ali mi smo ista energija. M i zajedno nadgledam o, a ja, T o m , prenosim sve to mi elim o da se od strane V ijea d evetorice, od kojih sam ja jed an, prenese planetu Z em lji. S nam a su povezane Dvadeset i etiri civilizacije, u drugom dim enzionalnom podruju. Svaka je od njih totalna kolektivna svijest koja vri n adzor, a iz tih civilizacija utjelovljuju se fizika bia na vaem planetu Z em lji, a on e, katkad, kad je to p o treb n o , interveniraju. Svaka se od ovih fizikih civilizacija, njih Dvadeset i etiri, nalazi u svojoj vlastitoj dim enziji, i on e su potpune i cjelovite jedinice jedne kolektivne svijesti koje u to j kolektivnoj svijesti pristaju boraviti. O ne su se razvile do takvog oblika djelovanja koji im om oguuje da nadgledaju, prenose

vrlo vane in form acije i pom au drugim fizikim civilizacijam a u n jih ovom evolutivnom procesu. Prim jer bi bila civilizacija A ltee; budui da se mi nalazimo u drugom po druju p ostojan ja, u kom unikaciji s vama mi ovisim o o Altei. O na uva tijelo naeg Bia (misli se na Phyllis) dok se vi nalazite u kom u n ikaciji s nam a, a ona nam osigurava i tehnologiju za komuniciranje . Altea je, takoer, b ik predvodni

ca onoga sto vi znate kao fiziku civilizaciju kofa se na pkmetu Z em ljioitovala kao Atlantida.
P ostoje i druge civilizacije a meu vama se nalaze inkarnirane due iz onih civilizacija koje su dole pom oi planetu Z em lji. Jed n a od tih civilizacija, Huva, bila je civilizacijaJkoja je prvotno zasadila p/anet Z em lju, kao to su uinile i neke druge, ali Huva je tri put a iznova zasadila p lanet Z em lju. Huva je civilizacija iz koje potjeu idovi: odatle njihova vanost. H uva je civilizacija koja je rodila Nazareanina. GENE: Shvaam da D evetorica nisu fizika bia, ali jesam li pravilno shvatio da

Huva, Altea i druge civilizacije jesu fizika b ia ?

TOM: O ne su fizike civilizacije, ali ne u istoj dim enziji kao i planet Z em lja. I one imaju praktina ogranienja, ali ne do te m jere do koje ona p ostoje na Z em lji. ANDREW: Bi li m ogao to m alo podrobnije prikazati i naznaiti u ko jo j di?nenziji

postoji, na prim jer , H uva?

TOM: to podrazumijeva pod dimenzijama? ANDREW: Mislim etvrta, peta, esta... mi, na primjer, u naem fizikom svijetu

ivimo u etiri dim enzije (visina, irina, dubina, vrijeme).

TOM: M i razum ijem o razliite, kako biste ih vi nazvali, dim enzije. Ali, one, za pravo, nisu dim enzije. ANDREW: Pa, kad sam ranije o tom e d obio objanjenje, za dim enzije se reklo da se

sastoje od razliitih brzinskih ovitaka.

TOM: Da, brzina. ANDREW: Upravo tako. A u vezi s brzinom svjetlosti, kakva je brzina H u ve ? TOM: Savjetujem se... Altea nam daje svoje brojeve. Altea je rekla da ona nije ba dimenzija, ve bi ona bila pedeset i est puta bra od brzine svjetlosti, kakvu vi na Zemlji poznate. GENE: Hvala ti. to je s ostalim dijelom nae galaksije i Svemira ?

D olaze li odatle neki o d ovih koji posjeuju Z em lju?

TOM: Postoje oni u vaoj galaksiji koji se ne nalaze unutar onoga to vi nazivate dimenzijom vae Z em lje, ali oni koji dolaze pomoi planetu Z em lji dolaze iz galaksija koje se ne nalaze unutar vae galaksije. Altea je, na prim jer, on o za to biste vi mogli rei da je udaljeno pedeset m ilijuna svjetlosnih godina.

JOHN:

Ali, iz nae perspektive na Zemlji, mogu li ove druge civilizacije, poput Altee ili Huve, u nekom smislu postojati u ili oko nas, a mi ih ne moemo uo iti...?
TOM: O ne se nalaze u razliitoj frekvenciji stvarnosti. Z b og brzina. JOHN:

Ali, j e li mogue uope o njima govoriti kao o neemu to postoji blizu ili daleko od nas, u naim terminima?

TOM: Ako pitate u term inim a fizikog planeta Z em lje, a pitate o duljini ili p ro storu vrem ena, to bi bila velika udaljenost. O ne nisu iz ove galaksije. JOHN: I m i ih n e b is m o m o g li v id jeti, a k i a k o b is m o s e n a la z ili t a m o g d je s e o n e n a la z e , u n a e m s a d a n je m stan ju , z a r ne? TOM: U dim enziji u k o jo j se vi nalazite, vi ih ne biste m ogli vidjeti oim a kad biste bili u stanju prenijeti se u to podruje. Ali, one vas mogu dosegnuti u vaem podruju. JOHN:

Ali, one sebe doivljavaju kao fizika bia, ak i ako ih mi ne bismo tako doivjeli.
TOM: U dim enziji u k ojoj one postoje, one imaju slian osjeaj fizikog bia koji vi im ate u ovom podruju u kojem vi postojite. Ali one nisu fizika bia u onom smislu koji je vama poznat na planetu Z em lji.

JOHN:

A je li ispravno rei da izmeu, recimo, vas i nas postoji nekoliko dimenzi

ja?
TOM: T o bi bilo prem alo. Im a ih m nogo.

GENE: Postoje li neke civilizacije ili rase unutar nae galaksije koje nas trenutno< posjeuju? TOM: D a. P ostoje civilizacije razliitih dim enzija, razliite inteligencije, razliite: evolucije, koje rade s Dvadeset i etiri civilizacije. Postoje one unutar vae galak sije koje slue onim a koji pokuavaju spasiti planet Z em lju. Ali, o n e nisu o n e tem eljne (Dvadeset i etiri civilizacije). GENE: Ako bi Alteanci, Huvidi i drugi posjetili Zemlju, da li bi se nalazili u istom fizikom tijelu u kakvom borave u svojoj vlastitoj dimenziji? TOM: Kad se oni s Altee oituju na Z em lji, oni slino izgledaju kao i oni koj p osto je na planetu Z em lji. O ni im aju vii om jer vibriranja, ali oni ga mogu p o d e siti na onaj om jer vibriranja koji je ispravan za planet Z em lju. P ostoje i drugi poput onih iz civilizacije Asan, koji ne izgledaju poput ljudi s planeta Z em lje A ko civilizacije pristanu na Z em lju, oni koji e se na poetku pojaviti, bit slinog izgleda kao i oni s planeta Z em lje, ili e se oitovati u m aniri zemaljskill ljudi kao to je uinio Huva. O ni iz drugih civilizacija koji e doi nakon njihi doi e u obliku koji im aju. elim o vas uvjeriti da e oni koji postoje na planeti Z em lji otkriti da e oni posjetitelji koji nem aju on o to vi nazivate ljep otom im ati u sebi esenciju ljepote. Postojat e m noga oblija. V rlo m nogo ob lija, da.

Godinama nakon toga, sljedei je razgovor iznio na vidjelo drugo gledite na fizi ka svojstva bia iz univerzalnih civilizacija:
JOHN: Postoje

li civilizacije poput Altee i drugih iz Dvadeset i etiri civilizacije na fizikom planetu koji je fiziki prema naem shvaanju znamo da oni imaju oblik u njihovoj vlastitoj vremensko-prostomoj ovojnici, ali imaju li oni fiziki planet koji mi moemo smjestiti u naem vremenu i prostoru?
TOM: M isli, ima li on gustou?
JOHN:

Ima li istu gustou kao i mi?

TOM: Vi ne m oete im ati istu gustou kao i planet Z em lja.

JOHN:

Ispravno. Njih, dakle, u tom smislu ne bismo mogli prepoznati s planeta Zemlje?
TOM: N em ate dovoljno veliki teleskop. O ne se ne nalaze nigdje blizu planeta Zemlje.

JOHN: Ali,

ak i kad bi se nalazili, mi ih naim fizikim sredstvima ne bismo mogli vidjeti mogli bismo ih otkriti sredstvima koja vjerojatno nisu razvijena na Ze mlji, je li to ispravno ?

TOM: N ije ispravno. Kad bi postojala naprava s k o jo m biste m ogli vidjeti do najudaljenijih krajeva Svem ira, onda biste, tako er, m ogli vidjeti i razliite razine gustoe. U nutar svojih civilizacija, Dvadeset i etiri civilizacije posjeduju dose gnuto savrenstvo, jedinstvo istovjetnosti, potpunu poslunost prem a S tv orite lju, i stoga one shvaaju svoj fiziki svijet i nisu obm anute svojim fizikim sv oj stvom. Z nate da je ovo m jesto na kojem se nalazite n ain jen o od bilijuna i triliju na m olekula, nije li tako? V i to ne vidite, i stoga m islite da to, kao takvo, ne postoji, zar ne? Kad biste bili u stanju vidjeti civilizaciju Altee, vidjeli biste da je ona fizika u svom kretanju.
JOHN:

Ona, dakle, ima oblik, ali takvu vrstu oblika koju mi ne moemo shvatiti, jer u naim ivotima nemamo iskustvo takvog oblika?
TOM: O na je fizika. O na se razvila do tok e u k o jo j se fiziko i duhovno nalaze u ravnotei i skladu, a to je o n o to vi m orate dosegnuti, da biste m ogli ui meu Dvadeset i etiri civilizacije.

JOHN:

Jednom ste, ini mi se, rekli da kad Dvadeset i etiri civilizacije dou u dodir s naim sunevim sustavom, onda se one mogu sluiti drugim fizikim pla netima kao putem kojim se sputaju prema nama, pa, onda, u naem sunevom sustavu postoje fiziki planeti koje koriste pojedinane civilizacije... ?
TOM: N e Dvadeset i etiri civilizacije. Podcivilizacije. D vadeset i etiri civilizacije nemaju potrebu za tim e.

GENE: Postoji jedno pitanje koje ne mogu ne postaviti: zato ne pruite snane i odreene znakove svog postojanja ili blizine, osim ovakvih pristupa ovjeanstvu

neizravnim nainima kao to su ove poruke, ili slino f Oigledno za to imate svoje razloge, ali ovo mi je pitanje jako vano.
TOM: V rlo je vano da shvatite da vlade vaeg svijeta na Zem lji odbijaju p o v jero vati u nae p osto jan je, pa, stoga, tu injenicu ni ne prenose ljudim a. Kad bi civ i lizacije na bilo k o ji nain pokuale m asovno pristati na Z em lju, to e se za od re en o vrijem e stvarno i dogoditi, ljudi na planetu Z em lji nali bi se u panici, jer oni ne shvaaju, nem aju znanje o tom e da mi ne predstavljam o nikakvu o p a snost za njih. Z apam tite ov o : p osto je, tako er, odreene civilizacije, ne iz D vadeset i etiri civilizacije ili njihovih p om onih civilizacija, k oje imaju veliku elju za kon troliran jem Z em lje, za dranjem dua u ropstvu. A te civilizacije su p ov rem e no pristajale na planet Z em lju i stvarale neprilike, koje su nam etale Z em ljanim a. V ano je da m eu onim a koji p osto je na planetu Z em lji ne bude nikakve p an ike: da im se znanje o tom e da oni iz Dvadeset i etiri civilizacije ne znae nikakvu opasnost za njih donese na blag nain. T o je vrlo vano, jer ako bi dolo do panike, ljudska bia bi ond a m ogla pokuati okonati ivot, a i ivote svojih o b i telji i susjeda, to niem u ne bi posluilo. Vlade vaeg svijeta odbile su prihvatiti da postoje drugi, koji posjeduju viu inteligenciju , i, zapravo, duhovniju inteligenciju od onih koji p ostoje na planetu Z em lji. J e r , uistinu, da ne p osto je nikakve druge civilizacije koje bi pom ogle pla netu Z em lji, to bi dovelo do unitenja. M i ne dolazim o da bism o k o n tro lirali, mi n e dolazim o da bism o drali u ropstvu, mi em o doi s ljubavlju, strp ljen jem i razum ijevanjem ali, budui da se, trenutano, negira nae p osto jan je, kako m ogu oni na planetu Z em lji prihvatiti in jen icu da civilizacije Altee, H uve, Aana i ostalih Dvadeset i etiri, m isle d obro?

Imam jo jedno pitanje za koje mislim da ga i drugi ljudi sebi postavljaju: na prethodnim zapisima naih razgovora uo sam te kako objanjava da vi stalno znate misli svakog od nas ili onih koji komuniciraju s vama. Je li to ispravna pretpostavkaf
G E N E:

TOM: A ko vam elim o pom oi, da. Ali, mi elim o da vi shvatite da mi ne u pada m o u um ove, da mi ne kon troliram o volju, ne upliem o se u slobod u: mi se ne upliem o. T o ne bi sluilo svrhi. Altea, H uva, Aan i A ragon zatraili su da vam prenesem da oni m oda u sebi imaju te sposobnosti, ali za planet Z em lju ne bi bilo od koristi ako bi ih oni upotrijebili niti bi to koristilo njim a. T o bi bila invazija na duu.

Izuzetno su me dojmili ovi razgovori, izrazi i atmosfera ljubavi i mira koja okruuje sve ovdje prisutne, ali malo tee shvaam zato, ako se vi cijelo vrijeme nalazite u mislima ljudskih bia , a vai su predstavnici posjetili Zemlju, i ako posjedujete veliko znanje o ljudskim stvarima... Nije mi jasno otkud tekoe u komuniciranju s nama te u shvaanju naeg temeljnog kolokvijalnog engleskog jezika? Moe li mi to pojasniti?
G EN E:

TOM: O bjasn it em o to. C ivilizacije su zaista posjetile Z em lju, ali shvaate li da,

kad kom unicirate svojim mislim a, nije n eoph od n o to initi rijeim a? T ek o je odavde odakle sm o mi davati objanjenja u vaim rijeim a. M i im am o pojm ove koji se ne mogu objasniti na vaem jeziku, jer vi nem ate rijei kojim a bi se oni mogli objasniti. Kad biste vi m ogli itati nae m isli... kad bism o m ogli kom u n ici rati s vaim m islim a sutinom iste telepatije, onda bism o vam m ogli prenijeti ono to cijelo vrijem e pokuavam o. T ak o er, unutar uma prijenosnika, kao i unutar vaeg uma, postoji sam o odreeni, ogranieni rjen ik kojim se m oem o sluiti. GENE: H vala ti. Spom enuo si da bi se u odreenom trenutku m oglo dogoditi veli

ko pristajanje civilizacija. Mislim da sljedea pitanja obuhvaaju tko i gdje, k a ko i zato: prvo pitanje koje bi veina ljudi postavila je kako? Drugim rijeim a, koja e se m etoda prijevoza upotrijebiti u tom pristajanju; govorim o li o fizikim napravama?
TOM: Da. O ne e biti onakve naravi kakvu biste vi nazvali fizikom napravom .

Ako budete imali elju prii i dodirnuti tu napravu, kao to inite s autom obilom , moi ete to uiniti. GENE: M oe li mi rei neto o relativnoj veliini, obliku i tom e slinom ? H oe li te naprave sadravati veliki broj ljudi, ili...
TOM: P ostojat e naprave razliite veliine i izgleda. N eke e izgledati poput

staklenog topa, ali to n ee, uistinu, biti top, to e sam o tako izgledati. P ostojat e i one koje e ostati u vaoj atm osferi, a koje su vrlo velike, koje e onda odaslati manje... vi, na vaim oceanim a, im ate nosae koji odailju brodove koji lete, nije li tako? GENE: Da, tako je.
TOM: T o e biti neto slino, ali um jesto da budu na vaim oceanim a, oni e se

nalaziti na vaem nebu. GENE: Kae da e iz tih nosaa izai m anje naprave i doi dolje na Zemlju?
TOM: Da. P ostojat e i oni koji e im ati izgled onoga to vi nazivate tanjurim a.

Bit e i onih koji e biti zailjeni, kao slovo V. GENE: H oe li te naprave proi kroz vremensku dimenziju, ili neku drugu dim en

ziju da bi stigle ovdje, na Zemlju?

TOM: Inteligencije koje postoje u civilizacijam a imaju sposobnost doi u vau

dimenziju one imaju tu tehnologiju , da. GENE: Vrlo obin o zem aljsko pitanje bilo bi k ako se te naprave pokreu? K ojom metodom?
TOM: T o nalikuje obrnutom kretanju igre u vrtnji.

GENE: H oe li te naprave ostati na Zem lji nakon takvog pristajanja, i hoe li

ljudskim biim a biti dozvoljeno da ih pregledaju?

TOM: O ni e imati dozvolu da posjete unutranjost. N aprave e ostati neko vri jem e. N e puno ne godinam a, na prim jer.
G EN E: Z bog tolikih pria o leteim tanjurima, ljude e zanim ati hoe li im biti doputeno voziti se u tim napravam a ?

TOM: B it e n eop h od n o da prije vonje u napravi imaju tu napravu oko sebe.

G E N E: Znai li to da e atm osfera unutar vaih vozila biti razliita, ili da e stres kretanja biti op a sa n ?

TOM: Stres kretanja. B it e m ogue kretati se unutar vae zem aljske atm osfere, ali da bi se ljudska bia iz nje izvelo, bit e potrebn o drugo vozilo unutar vozila. Ali, to bi se m oglo uiniti.
G E N E: Pristajanje e, zasigurno, doivjeti razliite procjene ljudi i vlasti, u to je gotovo sigurno ukljueno i to da e neki vae pristajanje doivjeti kao prijetnju. Im ate li m etodu za obranu o d napada ?

TOM: elim o da znate da govorim o o civilizacijam a, a ne o nam a, V ijeu d ev eto rice. N am a nije p otreb n o oitovati se u fizikom . Postojat e m etoda k ojo m e m o ljude sprijeiti u eventualnom pokuaju unitavanja onih koji dolaze iz civ ili zacija. T o e se uiniti s ljubavlju i njenou. O ni koji dolaze iz civilizacija i koji su u naoj slubi nee pokuati unititi niti na bilo koji nain ozlijediti, bilo koje fiziko bie na Z em lji. M i em o imati nain kojim em o ih sprijeiti da oni unite nas. Ali, ne bism o eljeli doi prije no to pruim o neko znanje, jer inae bi ljudi poeli vjerovati da teim o kon troli nad njim a. M i nem am o ni elje niti p otreb e za k on troliran jem , mi dolazim o sam o pom oi. Da se Alteanac pojavi na ulazu svog vozila, i kroi na planet Zem lju i da postoji skupina koja pokua unititi tog A lteanca, njem u je d ovoljno ispruiti ruku prem a gore, i to ne previe, da bi ih sm irio, a i da bi ih prenio u stanje u kojem nee imate elju za ozljeivanjem i u kojem bi odloili svoja oruja. Huvidi bi djelovali na drugaiji nain: ako bi se nali u istoj situaciji, i ako bi izali i podigli ruke, ona ljudska bia s orujem ostala bi, neko vrijem e, potpuno nepokretna. P ostoje, dakle, razliite m etode. Ali, ni jednom od ovih m etoda ne bi se ozljedilo ljudsko bie. Shvaate li?
G E N E: Da, shvaam , i, zacijelo, shvaam zato ne biste eljeli pristajati pokazu jui silu, jer bi to stvorilo veliki strah.

TOM: Da.
G E N E: M oe li opisati one iz civilizacija koji imaju u n ekoliko ljudski oblik neto o njihovoj veliini, boji, znaajkam a i tom e slino?

TOM: A lteani su vae visine. B oja njihovih oiju je jedna nijansa plavog, poput nijanse vaeg vedrog neba. Imaju svijetlopropusni izgled ;'b ojom su vrlo blijedi. O ni su uspravni. Kad mi kaem o svjetlopropusni, to znai da je njihova vibracija svjetlopropusna. Shvaate li?
G EN E:

Ne, bojim se da to ba i ne shvaam.

TOM: Ljudi na planetu Z em lji razliitih su veliina, zar ne? O ni s Altee jedne su

veliine. O ni imaju sjaj koji im daje izgled svjetlopropusnih. T o je njihova vibra cija. O ko sebe imaju srebrni sjaj. Vi im ate au tom obile koji im aju svjetlopropusan izgled... oni kau da se sluim krivim izrazom : to je izgled prelijevanja u duginim bojama. ANDREW: Imaju li k osu ?
TOM: Ne.

GENE: Osim elavosti i prelijevanja u duginim bojam a, je li razm jetaj njihovih crta slian naim a ?
TOM: Oni izgledaju slino onim a koji postoje na fizikom planetu Z em lji. Shva

ate li da fiziko ljudsko sjem e na planetu Zem lji p otjee s Altee? GENE: Znam da postoje neki od nas ovdje na Zem lji koji su alteanske krvi...
TOM: Da.

GEN E:... ili genetskih znaajki...

TOM: Da.

GEN E:... pom ijeano s naim tem eljnim zem aljskim znaajkam a...?
TOM: Da. Huvidi su m anji. O ni su mali i tam ne koe, nisu blijedi poput Alteana.

Oni imaju kosu, ravnu kosu. O na je takoer tam na, da. GENE: A postoje li i druge znaajke, opet nos, usta, oi, ruke i tom e slino, koje su

zemaljske?
TOM: Da. O ni s Aana ih nem aju.

JOHN: Mogu li sam o rei: imaju li bilo koji o d njih glasnice? Proizvode li zvu kove?
TOM: A lteani ne proizvode. Huvidi imaju glasovnu sposobnost, ali ona nije sli

na vaoj na planetu Z em lji. ANDREW: K oliko dugo, recimo, ivi prosjean I Iuvid?
TOM: Ako to sm jestim o u vae zem aljsko vrijem e, to bi bilo u vrijednosti

5 0 0 .0 0 0 do 1 .5 0 0 .0 0 0 vaih godina. GENE: eli r ei d a o n i iv e n a jm a n je p o la m iliju n a g o d in a ?

TOM: T o bi bilo u odnosu na vae vrijem e. N jihovo vrijem e nije isto: vae vrijem e

ide vrlo sp oro, zbog vae gustoe. GENE: Shvaam. G ovorio si o H uvidima koji imaju glasnice hoe li oni govoriti zemaljskim jezicim a tako da mi m oem o s njima razgovarati?
TOM: O ni imaju sposobnost prenoenja, Huvidi imaju metodu govora koja e

biti prenijeta; dok e je Alteani imati u kom pjutorskoj kutiji, tako da e on o to oni misle izai u obliku zvuka. GENE: G ovorei o onim a koji su hum anoidni, hoe li oni biti m ukarci i ene, na onaj nain na koji mi ovdje razlikujem o spolove?

TOM: A lteani se sastoje od dva polariteta pom ijeana u jed n o. O ni nem aju on o to biste vi nazvali m ukarcem i enom . H uvidi se sastoje od tri polariteta.
G E N E:

Da, upoznat sam s m ogunou postojanja tri spola, a k o je to on o to eli rei, i vjerujem da opisuje Alteane kao jednospolnu rasu, je li to ispravno f
TOM: Da. T o je ispravno, da.
** *

Na ovom je mjestu zanimljivo spomenuti jedan dogaaj koji se zbio prije nekoliko godina dok je Phyllis ekala svog klijenta koji je u tri sata trebao odrati predavanje u njezinoj koli u Orlandu. U deset do tn, ona je kod svoje sekretarice provjerila tono vrijeme sastanka, a sekretanca joj je rekla da je njezin klijent ena imenom Mary zapravo, redovna predavaica koja je uvijek dolazila na vrijeme. U pred vorju je sjedio stranac, ovjek tamne kose, visok oko metar i ezdeset centimetara. Na sebi je imao tamno odijelo i izgledao je poput Talijana ili idova, osim to je, prema Phyllisinim njeima, imao oi u obliku badema. Stranac joj je rekao elim vas vidjeti u tri sata. Phyllis mu je objasnila da u to vnjeme ima dogovor s klijen tom, na to je on odgovorio: Ona nee doi. Phyllis se vratila u svoj ured da bi saekala Mary, koja se ni u tri i deset jo nije bila pojavila. Phyllis se pitala kako je stranac znao d aje njezin klijent ena. Vratila se u predvorje i to ga zapitala, a zapi tala ga je i kako zna da se ona nee pojaviti. On joj je rekao da se Maryin automobil pokvario na Parkwayu. Zaintngirana, Phyllis ga je pozvala u svoj ured i zapitala to eli. elim da mi dozvolite da ja odrim predavanje, odgovono je. Phyllis je do taknula njegovu ruku i u istom je trenutku znala da on nije sa Zemlje. To mu je i rekla. On je rekao, To je tono. Ipak, dozvolite mi da odrim predavanje. Phyllis je rekla, To nije ono zbog ega ste doli, zar ne? Zato ste doli? On je rekao Od 1953. godine traite od nas znakove. Phyllis je pomislila da ga ne bi bilo loe is kuati i rekla je: Ako jeste onaj za koga se predstavljate, onda mi pokaite jednog od vaih ljudi. Jedva da je to izgovonla kad se pred njezinim oima materijaliziralo jedno bie. Bio je visok oko metar i devedeset centimetara, dobro graen, plavo kos i plavook, a na sebi je imao srebrnoplavo skakako odijelo. Nije govorio ve je telepatski prenio da je njegovo ime Altima, da on i drugi dolaze pomoi ovom pla netu i da e ga ona, u budunosti, moi pozvati u svakoj izvanrednoj situaciji. Ostao je u uredu manje od pet minuta, a nakon toga se dematenjalizirao. Tamnokosi ov jek je izaao i Phyllis je s prozora gledala kako ulazi u bijeli Kadilak s registarskom tablicom Miamija i odlazi. Jednog petka poslijepodne, otprilike dva m jeseca na kon toga, ba kad je Phyllis htjela otii kui, on se iznenada opet pojavio, provirio kroz vrata i rekao; Bog, Phyllis, sve u redu? Samo provjeravam. Premda se ova pria moe initi apsurdnom, Phyllis se tog dogaaja ivo sjea i kune se da je bilo upravo tako...

GENE:

Kako bismo mi mogli ljudima, i naim znanstvenicima, objasniti kako lju di iz razliitih dimenzija imaju tako slian humanoidni oblik ?

TOM: ovjek je one iz drugih civilizacija pretvorio u svoje bogov e... Kad oni kau da je ovjek stvoren prem a slici Boga to se od nosilo na civilizaciju koja tako izgleda. Planet Z em lja zaista im a neovisnu sposobnost razvijanja ljudskih bia na sebi. Alteani, kao to sm o prije objasnili, izgledaju slino vama. O ni tako er im a ju sposobnost oitovan ja na razliite naine, ali oni bi... Pitat u Alteu u kojem bi se obliku oni eljeli pojaviti... Altea kae da bi se oni voljeli pojaviti u svom u ob i ajenom obliku, a to je onaj koji biste vi nazvali hum anoidnim . H uvidi takoer tako izgledaju. Aani ne, en ili ne.

li se Alteani i Huvanci, i drugi, razvili i evoluirali na isti nain kao i mi? Jesu li oni bili posaeni kao sjeme, i jesu li oni, na neki nain, na svojim planetima prirodno evoluirali? S konfiguracijom i atmosferom i svime ostalim f
TOM: Ne s obzirom na atm osferu i konfiguraciju. Ali, oni jesu proli kroz proces

GENE: Jesu

evolucije. Ali oni v jerojatn o im aju sretniji nain, nain u kojem nisu bili zarob ljeni prem da, kao to vam je poznato, postojali su neki iz civilizacije Altee koji su bili na Atlantidi Z apam tite da je Z em lja planet ravnotee, planet na kojem se ui uravnoteenje eterskog i fizikog. T o je on o to je zarobilo m noge due. Kad govorite o evoluciji planeta Z em lje, zapam tite ovo, da sve due koje postoje u Svem iru im aju, prije ili kasnije, potrebu da se oituju na fizikom pla netu Zem lji, da bi nauile lekcije. O ni, dakle, koji ive na Altei tako er su m akar jedan od svojih ivota proivjeli na planetu Z em lji. T o postaje vrlo sloeno kad vam pokuamo objasniti, kad vi nem ate rijei kojim bism o vam objasnili p o jm o ve Svemira. Ispriavam se, oni kau da ne objanjavam d o b ro... Due sa eljom ili potrebom da naue to je to ravnotea zaista dolaze ivjeti na planet Z em lju, da bi shvatile kako profiniti fiziko u odnosu na duhovno. M n ogi Alteanci velika veina ivjela je na planetu Z em lji: zbog toga imaju veliku elju pom oi planetu Zem lji. Postoje Dvadeset i etiri civilizacije koje nam izravno slue. Z apravo ih ima Dvanaest po dvije. Dvadeset i etiri civilizacije su takoer fizike. U ovom sada njem vremenu, civilizacije m eusobno surauju da bi se dovele u ravnoteu i da sve druge rijee te p otekoe. Z bog toga to se Dvadeset i etiri civilizacije nalaze u fizikom obliku one takoer imaju neke potekoe povezane s fizikim svoj stvima ne do razm jera Z em lje, ali ipak do stupnja do kojeg ih one im aju. Da su dosegle savrenstvo, one bi se bile spojile s nam a. Od Dvadeset i etiri civiliza cije, sve se nisu oitovale na fizikoj Z em lji. Postoje one koje su zasadile planet Zemlju, ali postoje i one koje nisu poput onih koje su bile na Z em lji, ali nisu bile ukljuene u rad drugih civilizacija. Svaka od tih civilizacija posebno one ukljuene u rad na planetu Z em lji i one koje nisu ukljuene, ali su poslale pred stavnika treba se dovesti u ravnoteu. GOST:

Sto je Ramtba? Zato Ramtha govori tako odreeno o rujnu 1 9 8 8 f

TOM: Z ato je bilo reeno da e kraj doi 1 9 1 4 . godine i opet pedesetih godina? Razliite civilizacije imaju razliite om jere razum ijevanja. D ozvolite mi da o b ja snim : lanovi V ijea d evetorice nisu, i nikad nisu bili, fizikog oblika. Postoje D va deset i etiri civilizacije koje jesu fizikog oblika, a zatim postoji o n o to bism o m ogli nazvati civ iliza jam a-p om o n icam a koje su vie fizike od D vadeset i e tiri civilizacije. Prim jer: Altea je jedna od civilizacija iz Dvadeset i etiri civiliza cije. T a civilizacija im a jednu m isao, jedno bie. Drugim rijeim a, to je kolektivna svijest vrlo visokog kova i sastoji se od m ilijuna dua koje pom au, stvaraju i opstaju jedna s drugom . N a svojim m jestim a p ostojan ja i u svojem znanju one znaju sve. O n e pod sobom imaju druge civilizacije koje biste vi nazvali radnicim a ili pom agaim a... ne elim o se sluiti izrazom podcivilizacija, ve su to oni koji proiavaju. A ko, dakle, ljudska bia na planetu Zem lji kom uniciraju s pom agakom ili m anjom civilizacijom koja ne shvaa rad svega, onda je m ogue da ljudska bia dobiju pogrena tum aenja. Prim jer: u jednoj k orp oraciji postoji upravitelj o d b ora, od b or direktora i odjeli unutar cijele k orp oracije. O djel kupnje ne shvaa rad odjela prod aje, a odjel za upravljanje zna vie od oba ta odjela. A ko, dakle, n etko kom u n icira s jednim od jelom unutar njihovog podruja razum ijevanja, oni mogu govoriti o tom e, ali izvan svog podruja, oni ne razum iju. O ni mogu im ati stanovita koja vrijede sam o unutar njihovog referen tn og okvira. T o znai ovo: v jero jatn o postoji kom unicirajue bie u jednoj civilizaciji koje vidi da pla net Z em lja, ako nastavi ii sadanjim putem , m oe prouzrokovati unitenje. O no to to bie ne vidi je sposobnost ovjeanstva da to izm ijeni. Planet Z em lja jed in stven je u Svem iru, jer na ovom planetu Z em lji postoji slobodna volja. GOST: O bino se ezoteriki shvaa da etiri eterike podrazine kozm ike razin e

mogu biti najvii m ogui duhovni utjecaji to se tie ovjeanstva. Volio bih znati je li to istina.
TOM: T u ste inform aciju prim ili od jedne od onih civilizacija, shvaate li? GOST: M islio sam da je to ope ezoteriko shvaanje, i da to dolazi o d prenositeIjice poruka Alice Bailey za koju sam m islio da je... TOM: Shvaate da to nije dolo od nas, to je dolo od jedne od onih civilizacija. Shvaate da su Dvadeset i etiri civilizacije najvie od svih bia u fizikom , da su one blizu nam a? Ali, vi takoer shvaate da ta inform acija p otjee iz fizike civi lizacije? JOHN: Da, b i li m ogao rei iz koje o d civilizacija je ona dola? TOM: Pitat u za dozvolu... T o je civilizacija saveznica M ireksa, im enom M o r a T rio m n e. N ije neoph od n o objanjavati sve Dvadeset i etiri civilizacije. N ajbolje je govoriti o H uvi, Aanu, Altei i Aragonu. ANDREW: M oem o li ovog puta jasno ustvrditi da je civilizacija Huva ona koja je

u Bibliji odreivala...?

TOM: H uva je Jeh o v a. Da.

ANDREW: A to se tie Altee, m oem o li...?

TOM: O na dolazi iz vrem ena Atlantide i prije nje.

ANDREW: D obro. A Aan, m oe li nam dati neke povijesne naznake o A anovoj

ulozi u prolosti?
TOM: Aan je bio zaetak velikih skladatelja, renesanse, veliine um jetnosti na

planetu Z em lji. T o je zapoelo u jed nom m alom dijelu vrem ena u vrijem e Egip ta, obradom zlata u toj zem lji i ljepotom njegovog arh itekton skog okolia. Aan je jednostavno civilizacija velike kreativnosti. O n je planetu Z em lji donio veliku glazbu, veliku u m jetnost i veliku knjievnost. Da. Zapam tite: p ostojat e oni koji e im ati velike tekoe u prihvaanju ovoga to vam iznosim o. N ee biti nikakvih potekoa s predsjednicim a vlada ili sigur nosnih odjela vlada, jer e se oni u javnosti pretvarati da ovo ne p osto ji, dok e potiho slati ljude u izvianje. Je r oni znaju da im je potrebn a kom unikacija. ANDREW: to b i n a z n a io k a o g la v n i ra z lo g v aeg d o la s k a i p o m a g a n ja o v je a n stvu, i k o ji j e p rv en stv en i p r o b le m z b o g k o je g je o v je k u p o t r e b n a p o m o ?
TOM: V ijee mi je reklo da to objasnim na dvostruki nain: da, ako se nastavi

sadanjim putem , o k o ili nakon vae 2 0 0 0 godine, planet Z em lja vie nee m oi postojati kao to sada postoji. Civilizacije ga, dakle, pokuavaju proistiti i vratiti ga u ravnoteu koristei se svojom teh nologijom , ne sam o zbog spaavanja onih koji postoje na Z em lji ve i zbog toga to se Z em lja nalazi pod vodstvom civili zacija koje su je u poetku naselile, pa su one, stoga, dijelom za nju i odgovorne. Postoji, zatim , i zarobljenost i proienje dua. O vog je puta dolazak nuan jer ovjek, u svojoj vladavini nad ivotinjam a, cvijeem i biljkam a, sada pokuava kontrolirati cijelo ovjeanstvo, a mi to ne m oem o dopustiti.

U sljedeem razgovoru, Tom je objavio prisutnost drugih bia:

TOM: S nam a se danas nalaze pojedinci koji prom atraju on o to se dogaa. O ni

se nalaze u naoj slubi ili za nas vre prouavanja. M i ih priprem am o na odlazak i na obavljanje slube koja je nuna da bi ovaj planet podigao razinu svojih vibra cija, da bi evoluirao, da bi tako m ogao pom oi ovom Svem iru. ANDREW: Pa, mi pozdravljam o njihovu prisutnost, i nadam o se da em o im u

njihovom obrazovanju biti o d koristi...

TOM: O ni su bia koja dolaze iz drugaijih civilizacija nego to je vaa.

JOHN: M oe li nam pojasniti to p o d tim e podrazum ijeva?

TOM: Kad govorim o o civilizacijam a, govorim o o razinam a svijesti. Da bi se p o

digla razina ovog planeta Z em lje, im e se, takoer, podie i razina Svem ira, p o stoje m noga razliita bia i civilizacije koji m oraju nauiti raditi u miru i skladu. Kao to vi na vaem planetu im ate m nogo m ilijuna biljaka i m nogo m ilijuna vrsta

ivotin ja, tako ih i u Svem iru ima m nogo. O ni k o ji nas danas pro m atraju , p rom a traju teh niku, a istovrem eno im mi pokuavam o pokazati nain na k oji trebaju proizvoditi ljubav, m ir i sklad. O n i prom atraju vibraciju ljubavi.
JO H N :

Da li bi moda, mogao objasniti to se dogaa kad ti ljudi dou*

TOM: T a bia iz Svem ira, iz drugih razliitih sustava, postaju znatieljna. N aa prvenstvena briga je Z em lja, jer je vano podignuti njezinu razinu, budui da ona koi neke od evolucija u Svem iru. Ali, kao to vam je i u vaem svijetu pozn ato, ljubopitljiva bia m ogu povrem eno stvarati problem e. P ovrem eno im je b olje rei tek neto m alo, a to je ono to m i radim o, prem da sm o imali kon feren ciju m nogih velikih skupina i civilizacija. T im e se brie strah. N aa je stvar da p o m o gnem o i u podizanju onih iz drugih razliitih civilizacija, drugih razina.
JO H N : Je

li netko od tih Ijubopitljivih sada s tobom ?

TOM: N e, to su njihovi voe.

ANDREW:

Da li bismo im mogli zajedno s vama pomoi i pokazati kako se odvija evolucija ili buenje ljubavi?

TOM: O ni vas prom atraju jer, kad vam mi donosim o m ir i ljubav, mi zaveem o za vas vrpcu koju spojim o s nam a. T o je vibracija koja je poput elektrin e vrpce. T o je jedini nain na k oji vam to m ogu opisati. V rlo su m ajuni oni atom i k o ji vas povezuju s nam a. T o nisu m olekule, to su atom i. R een o mi je da vam to p oja snim.
ANDREW: JO H N :

To je jako zanimljivo, to nismo znali.

Zanima me moe li to na nekim razinama postojati kao osjeaj.

TOM: Stolica na k o jo j sjedite je opipljiva. O vo n ije opipljiv proizvod, to je vibra cija. T a k o mi zam iljam o da izgleda osjeaj,
JO H N :

Mi se uvijek osjeamo dobro prilikom naih razgovora s tobom i ini mi se da je to nae iskustvo...
TOM: T o je va osjeaj. N ije nam to lako objasniti, to ne p ostoji u vaem svijetu. Ali, on o to to proizvodi za vas je ljubav i m ir. T e dvije rijei ljubav i mir znae isto u naem svijetu i u vaem , ali vibracija (ili osjeaj) se drugaije doiv ljava. T o vam daje m ir, s m irom onda m oete voljeti, a ljubav je n eop h od n a za evoluciju svih bia na ovom planetu. T ak o er je n eoph odn a za podizanje razine svijesti i kolektivne svijesti ovog Svem ira. Kad ste vedri i m irni u sebi, i kad znat u kojem sm jeru m orate ii i vrsti ste u svojim u vjerenjim a, to pom ae o n in b iim a koja prom atraju. T a druga bia prom atraju vibraciju vae posveenosti O n a zaista proizvodi vibraciju, i u njihovom prom atranju te vibracije, on i m ogi rei, u sluaju onih s kojim a rade, jesu li oni vjerod ostojn i ili apsolutni u svojin uvjerenjim a i u svojoj posveenosti, ili je to tek elja ili ego.
LAN: Koliki je, ugrubo reeno , dio naeg drutva otvoren prema mogunosti po stojanja inteligentnih bia iz Svemira ?

TOM: Taj se broj kree izmeu u vaem razvijenom svijetu 6 8 % do 7 1 % .

JOHN: Sada kad se upravo odvijaju prom jene (1991.), postoji li vjerojatnost bilo

kakvog izravnog kon takta s civilizacijam a f

TOM: Kad se okona preobrazba, nee biti razloga da ne doe do kon takta, zar

ne? JOHN: To je istin a.

TOM: Dio te preobrazbe bit e m eusobno doekivanje.

JOHN: Hm, to bi bilo lijepo.

TOM: Bilo k a k o b ilo , b u d ite u p o tp u n o s ti svjesni d a p o s to je i d ru g i o sim n as.

ANDREW: Je li m ogue da nam ukratko kae otku d dolaze Alteani, s obzirom na

udaljenost, veliinu njihovog planeta, atm osferu, s kojim se posebnim p roblem i ma suoavaju kad ulaze u nau atm osferu; tek da bism o saznali on o najosnovnije o njihovim znaajkam a ?
TOM: Kao to vam je poznato, mi dolazim o iz zone hladnoga. Podruje Altee je

na rubu podruja hladnoga. O ni nem aju sunca kao to vi im ate su nce... G o v o ri

mo o dimenziji...

ANDREW: Da, je li to veliki ili m ali p lan et f uo sam, na primjer, da je Huva

16.000 puta vea o d Zem lje. K oliko je velik njihov planet u odnosu na Z em lju ?
TOM: Pedeset i dva puta vei od Z em lje. Da.

ANDREW: Razlog zbog kojeg postavljam ova pitanja je sljedei: razm iljali sm o o

tome kako bi se Huvidi i Alteani prilagodili Z em ljinoj atm osferi a k o bi ovdje pristali i ini m i se da bi bia iz obje civilizacije m orala proi kroz znaajne p reo brazbe da bi m ogla ui u nau atm osferu. K ao dokaz toga, Phyllis nam je rekla da ima osjeaj da bi odreeni ljudi, jednog o d ovih dana, m ogli biti fiziki prevezeni, na jednu od tih dviju planeta da bi se s njima kom uniciralo.
TOM: Ne bi ih se prevezlo na planetu, ve na vozilo.

ANDREW: Aha, na vozilu bism o, dakle, bili okrueni naom vlastitom a tm o sfe

rom?
TOM: Da.

ANDREW: Shvaam, i ne bism o m orali proi kroz velike preobrazbe da bism o uli

u njihovu zonu f
TOM: Ne.

JOHN: Ne znam o ivi li u tim civilizacijam a sam o deset dua ili bi ih m oglo biti

mnogo milijuna. M oe li nam dati neku opu predodbu o to m e ?

TOM: Unutar A ltee, kao to je ustvreno u vaoj B ibliji, ima ih 1 4 4 . 0 0 0 . N a Huvi

ih ima oko pet m ilijuna.

JO H N :

A te civilizacije, jesu li one ono to bismo mi nazvali vjenima f Mislim, traju li beskrajno u terminima naeg zemaljskog vremena?

TOM: D a, prem a zem aljskom vrem enu ivite m ilijune godina, onda biste osjeali da ste vjen i, n ije li tako?
JO H N :

(Smijeh) Da. (Smijeh) Da, u redu, to shvaam.

TOM: O n d a bism o rekli da su one vjene.

JO H N :

TOM: Altea je, to em o vam rei, vjena. Jed an H uvid m oe ivjeti priblino m ilijun vaih godina. C ivilizacija H uva je on a koja je rodila naciju Zidova. O ni su zbog toga doli na planet Z em lju u vrijem e Sum erana (odakle p otjee A braham ) i u vrijem e za koje se u vaim k n ji gama kae da su se sinovi bogova spojili s kerim a Z em lje, a doli su jo jed nom . Budui da su oni bili on a civilizacija k o ja je odravala energiju i vrsto odluila opstati, oni su izabrani da odigraju sredinju povijesnu ulogu na planetu Z em lji njihovi nasljednici predstavljaju m ikrokozm os na Z em lji. Aan kom u nicira kroz um jetniko. Z n ate li da oni s Aana nisu uvijek spo sobni biti disciplinirani? R ei em o vam sam o da u usporedbi s m ilijunim a H uvida, na Z em lji postoji sam o aica Aana. O ni su se probili i doli na Z em lju vlastitim sredstvim a. O ni su kreativni ako pogledate kinesku kulturu, vidjet ete uinke n jih ov og utjecaja. Aan je stvoritelj glazbe, on je stvoritelj ljep ote na Z em lji, to je civilizacija k oja stvara muze. Skandinavci p otjeu od Aana, kao i Perzijanci.
JO H N :

Prema mojim spoznajama, oni su bili veliki umjetnici u obradi stakla.

TOM: Da. O ni su bili boem i. Aan je vitkog tijela, lak kao vjetar i im a zvuk krista la, shvaate li?
JO H N :

Da, to j e vrlo plastino.

TOM: O ni su on o to biste vi nazvali nadrealistim a Svem ira. Z a Z em lju su p oseb no zainteresirani H uva, Aan i Altea.
JO H N :

Da. Huva radi s fizikim f A astralno, kreativno, osjeajno je aansko?

TOM: Da.
JO H N :

TOM: D a. A Altea radi s m entalnim . Upravo je ta m jeavina triju prvobitnih, A ltee, Huve i Aana, ona koja spaja i povezuje planet Z em lju sa Svem irom . Svi oni koji su povezani s Aragonom (Jose A rigo, brazilski lijenik, na prim jer) povezani su s lijeenjem . T o se razlikuje od A nkore, A nkore radi pod A rago nom . O ni zajed no rade na usavravanju zdravlja ovjeanstva. O ni rade zajedno, ba kao to Spektra radi za Huvu. Z enil predstavlja naelo slino k om p ju toru , ali ne ba sasvim poput kom p ju tora... mi ne znam o kako bism o to izrazili... Z en il radi pom ou m eusobnog djelovanja, m eusobne razm jene. Zim ed i Z en th orp

su civilizacije radnici enila. O ni stvaraju poseban ustroj razum ijevanja i sposob nosti u raanju energije enila. Z en il je svijetao, radostan i uredan. Kad kaem o uredan, m islim o na stvaranje reda u energiji boja. Z enil je alkem iar civilizaci ja.

Ovo poglavlje zavrava razgovorom izmeu Irene i Toma glede civilizacija na ovom planetu:
IRENE: elim te upitati o Kinezima i budistikim Tibetancim a. O tkad traje ovaj

nesretan o d n os? Sto se o tom e treba znati i to je to to u povijesti ovjeanstva o tome nije p o z n a to ?
TOM: N a p oetku , K ina je bila jedno sjem e, a T ibetan ci su bili izravni potom ci iz

druge civilizacije, koja je bila dua Kineza. Z n ate za vanost raanja m aterijalnog zajedno s duhovnim ? Kinezi predstavljaju m aterijaln o... IRENE: Sim bolino.
TOM: Da, a T ib etan ci predstavljaju duhovno.

IRENE: Ali, negdje u povijesti Kine i Tibeta, oni su angairali tibetanske Lam e da poduavaju kineske careve njihovim duhovnim uenjim a ali, ak i prije toga postojala je neka neravnotea koja se i dan danas oituje...?
TOM: Znate da se tibetanski sveenici nalaze u izravnom odnosu s onim to se u

narodu Izraela naziva sinovim a bogova koji se spajaju s kerim a ovjeka. IAN: Na ko jo j su se, dakle, toki ovjekove evolucije pojavili Tibetanci i poeli u njoj sudjelovati?
TOM: O ni su bili uitelji. K ao to su Jo n ja n i izali iz m ora da bi poduavali one iz

Ura oni su bili uitelji koji su poduavali K ineze, shvaate li? Sada Kina eli unititi T ib et, jer vjeruje da je unitavanje on o to najbolje znaju. IRENE: Kinezi, dakle, nesvjesno osjeaju da su oni trebali im ati onu boansku

osobinu koju su im ali Tibetanci.

TOM: T o je to n o , ali nisu imali tu sposobnost.

IRENE: Znajui, dakle, da im nedostaje sposobnost, oni su pokuali ukloniti Tibe-

tance s vidjela ? U m nogo mirnijim vremenima oni su ih uinili svojim uiteljima, mislei da e, naue li bolje o d svojih uitelja, zauzeti m jesto boanstva.
TOM: Upravo tako. Kao to su u stara vrem ena Beduini jeli dupine, m islei da e

primiti njihovo znanje. IRENE: D obro, a kad su Kinezi uvidjeli da se taj prijenos nije dogodio, latili su se

nasilja.
TOM: I ropstva, jer, ako mogu zarobiti ovo znanje due, onda ga mogu i p osjed o

vati, kon trolirati, shvaate li? T o je slino kao i sa Zidovim a, koji su imali vrijed no mjesto u m atrici, koje e im drugi oduzeti.

IAN:

Iz koje, dakle, civilizacije potjeu Tibetanci? A iz koje od Dvadeset i etiri civilizacije?

TOM: Iz jedne od Dvadeset i etiri civilizacije.

IAN:

TOM: Z atrait u dozvolu da vam mogu rei im e... O ni su narod koji predstavlja naelo poniznosti u Svem iru. O ni potjeu iz civilizacije koja, u potpunom zajed nitvu, predstavlja naela unutarnjeg znanja ne za irenje sebe, ve za slue n je... Sada, u ova vrem ena, oni su jedini narodi, osim H uvida, koji, kao kolektiv, im aju p riro en o znanje o svojoj svrsi u svojim ifram a. T o je razlog zbog kojeg su oni vrsto povezani, i zato sada, u ovo vrijem e, kad se pojavljuju D vadeset i etiri civilizacije, oni sebe izraavaju u svojoj ljudskosti. Je r , oni shvaaju da m o gu oko n ati istrebljenje ugroenih ljudskih skupina.
JO H N :

Moe li nam rei ime te civilizacije?

T O M :... IRENE:

Shvaam tvoju bojazan. Znam da je Budistima i Lamama bilo potrebno mnogo, mnogo godina prouavanja i preobraavanja da bi bili sposobni pribaviti svoje znanje, ali mislim da je to vano. Znam da bi Vijee moglo misliti da je to ljudima preac u prakticiranju vjere i duhovnosti.
IRENE:

TOM: N aveli ste V ijee devetorice na svau!

TOM: T o je to n o . O dluili sm o da vam ovog puta ne kaem o. Ispriavam o se.

Posjete

nogi se ljudi slue rjeju tuinac (alien) da bi opisali posjetitelja iz Svemi ra. Druga rije je izvanzemaljac, koja se upotrebljava u prilino pnjateljskom smislu. Zbog ovakvog oblika knjige, oblika pitanja i odgovora, izostavljena je nje koju konsti ispitiva, premda Tom dovodi u pitanje ak i nau upotrebu tuinca. Ako bismo eljeli gajiti otvorenost izmeu svih bia u Svemiru, moda bismo, ta koer, trebali pnpaziti na na rjenik? U razgovorima koje su, prije mnogo godina, vodili Andrew i Tom, Andrew je zapitao Toma o NLO-ima i o tome jesu li oni stvorena oitovanja. Tom je odgovono: Mnoge od leteih stvari koje vi nazivate NLO-ima dolaze s naeg mjesta, ali one dolaze i s drugih mjesta, i one zaista dolaze u fizikom obliku. Ali, mnoge od njih nisu fizike. One su poput vaeg filmskog platna. Ovo poglavlje zapoinje razgovorom izmeu Toma i dva gosta, 1991. godine.

TOM: Elarthin je jedna od Dvadeset i etiri civilizacije odgovorna za ujedinjava

nje energija Dvadeset i etiri civilizacije s energijam a vaeg planeta da bi on evo luirao do uzvienosti; a to se postie donosei ovjeanstvu in form acije u obliku komunikacija koje se registriraju na Zem lji. Drugi su na planet Z em lju doli iz razliitih civilizacija u Svem iru oni s Huve tri su puta doli i bili zasaivani. Drugi su doli iz drugih civilizacija. A, osim toga, postoje neki iz civilizacija koje nisu evoluirale do iste razine kao i oni s kolektivnom svijeu. Ljudski rod nije se razvio od ivotinja napravljenih od zemljane m aterije. Postojala je jedna skupina koja se pojavila sam a od sebe svi ostali bili su naseljeni i spojeni da bi stvorili vrste. GOST: Im am o li neke posebne veze s onim a iz konstelacije Lira, koji su se preselili na Plejade ?
TOM: Oni koji su zasaeni na ovom planetu Z em lji zasaeni su i u drugim susta vima u vaoj galaksiji. Plejade se nalaze u vaoj Z em ljanoj galaksiji. Z n ajte da neki od njih p ostoje u onom podruju koje ima veliki negativitet. Z n ate li to?

JOHN: elite li rei da su bia na Plejadam a takoer nai roaci ? Da su oni z a

saeni kao i mi?

TOM: T o je to n o . L)a.

GOST/2: Surauje li bilo koja od vlada s planeta Zem lje s nekom skupinom iz drugog izvora, s Retikulum a, koji se nalazi trideset i sedam svjetlosnih godina d a lek o o d Z em lje ?
TOM: T o se tako er nalazi unutar ove galaksije. P ostoje vladine agencije na ovom planetu Z em lji koje znaju za postojan je drugih vrsta unutar vae galaksije. M n o g o ih je. E larthin ne potjee iz vase galaksije, niti mi. Z a one iz ove galaksije m oglo bi se rei da rade unutar korp oracije. A ko im ate m egakorporaciju koja unutar sebe im a m nogo od jela, onda e unutar tih odjela postojati jed inice koje proizvode, prodaju ili pruaju usluge, a da nuno ne znaju tko je njihov vlasnik. D a odete u pojedinu jedinicu, nali biste upravitelja te jedinice. Ali, ta osoba ne bi bila glavni upravitelj cijele k orp oracije. T o je poredak ove galaksije. N em ojte se ograniavati ili se vezivati sam o za suneve sustave vae vlastite galaksije. GOST: Mogu li zapitati je li sadanji fenom en koji nazivam o krugovi u itu, a pojavljuje se u Engleskoj, stvoren izvan planeta Zemlje? TOM: T a k o je. Kad se bilo to dogaa unutar vaeg sunevog sustava, to se usa uje, a nakon toga i oitu je na Z em lji. GOST: Bi li, m olim te, m ogao n ekako objasniti razmiljanja koje se nalazi u p oza dini poruka koje su kodirane unutar krugova u itu? Kakva je njihova svrha? TOM: V rlo je vano da ovjeanstvo stekne razum ijevanje o drugim stvarnostim a posto jan ja unutar vaeg Svem ira, o drugim sustavima energije koji imaju sp osob n ost ostvarivanja takvih postojanja u velikim razm jerim a vrem ena, oblika i m a terije; a sve u svrhu toga da bi vae ovjeanstvo ispitalo njihovo p o rijek lo , ire nje njihovog uma i sadanje vrijem e. O ni iz Dvadeset i etiri civilizacije doli su na va planet Z em lju. O ni iz dru gih civilizacija esto dolaze u posjete, od sam og poetka povijesti ovjeanstva. I drugi vas vrlo esto posjeuju. Pogledajte, m olim vas, vae povijesne zapise. Do danas, to nije ostavilo nikakav utisak na ovjeanstvo jer su te druge stvarnosti bile uglavnom uklonjene iz program a ovjeanstva. K ako se ovaj planet Z em lja kree prem a svojoj evolutivnoj vanosti, i razlo gu svojeg p ostojan ja, (jer on je, kako vam je poznato, jedini planet sa slobodom izbora), te civilizacije pokuavaju ovjeanstvu prenijeti in form acije u svezi s drugim biim a, drugim vrstam a, drugim oblicim a energije, tako da ovjeanstvo m oe to sagledati, ispitati, a nakon toga i iskuati. Izazov se sastoji u predstavlja nju alternative. K oju bi se m oglo ispitati, zar ne? Vi ste sada upozoreni na ona energetska polja koja postoje.

GOST: Postoje li neke posebne ideje iza obrazaca koji se oblikuju u krugovim a u itu ? Postoji li neki odreeni program koji nam pom ae da stvorim o sliku o tom e to je predstavljeno u itnim krugovim a?
TOM: Pa, razm iljajte, ispitujte i duboko to prom iljajte. Sve to se sa Z em lje alje u Svem ir, od bija se natrag, tako da oni sa Z em lje mogu shvatiti da, kad stvore

situaciju koja bi m ogla biti katastrofina, to onda m oe n a um ove ljudi utisnuti uinak onoga to jedan odjel m oe uiniti svima.
JOHN:

Koliko je znanstvenih i vladinih organizacija do sada ostvarilo takve kon takte, ili pruilo takva tumaenja ?
TOM: N iste li vi pretee?

JOHN: Mi se

pitamo jesu li oni doli do vlastitog zakljuka ili je ovo projekt kojim e se objaviti te informacije.
TOM: Da. Ipak, budite svjesni da postoje m noge skupine k oje stvaraju in fo rm a

cije, da bi iskrivile stvarnu svrhu. N ije m ogue o tom e sada govoriti. Je r , o vjeanstvo ne bi m oglo shvatiti, jer bi se onda nevjerici pridodala i n ev jero d o sto j nost. N eki krugovi potjeu iz civilizacija koje ele najvie, a p osto je drugi k oji ele zbrku i daju tom e svoj doprinos. Sad je dobar as za razbuivanje um ova ovjeanstva, za propitivanje, kao to vi sada pitate.
G0STI2: Je li mogue dati bilo koje kljueve istraivaima krugova tako da bi oni mogli razluiti koja je prava tvorevina u itu vrijedna istraivanja, a koje su, pak, druge koje su tu samo da unesu zbrku? TOM: One k o je ele stvoriti zbrku imaju p u kotin e... T o je neka vrsta oteenja.

GOST:

Oteenja stabljike u polju f

TOM: Da. GOSTU: Dakle, oni krugovi koji imaju stabljike koje su uredno savijene, to su one koje nisu oteene, samo savijene, to su one koje su... TOM: One su zavrnute. P ostoje m noge civilizacije, ne sve... one su podcivilizaci-

je. Ono to je vano nije tko je to u inio. O n o to je vano je opaanje drugih stvarnosti. N eka svaki pojed inac ukloni svoju vlastitu kosu sa svojih vlastitih o i ju... Bit e ih vie, a bit e ih i m anje. U nekim podrujim a bit e ih vie, a gdje ih je bilo vie, bit e ih m anje, da. N ije sam o ovjeanstvo o n o koje pokuava stvo riti zbrku.
GOSTU: U nekolicini krugova stvorenih prole godine (1991.), neki istraivai ot krili su radioaktivnost posebne vrste koja nije otkrivena na planetu Zemlji. TOM: N ije li logino da vozila koja se mogu kretati kroz p ro storn o-v rem en sk e

ovojnice dim enzija imaju drugaiju radijaciju?

GOSTI2:

Da.

TOM: Pitam o se zato je ovjeanstvo gusto kao i njegov planet. (Sm ijeh). GOST/2: Pa, budimo se polako. A tvorevine u itu zasigurno pridonose buenju onih koji se na njih usredotouju. TOM: Razm islite i o ovom e. N ain jen o je i stvoreno atm osfersko oteen je, ono

stvara polja energije koja mogu pokvariti vegetaciju na planetu Z em lji. Shvaate li da je ova atm osfera koja okruuje planet Z em lju zatitno sredstvo? Shvaate li

da p osto ji utjecaj s drugih planetarnih poloaja? A kad u atm osferi p osto je mije rupe, onda p osto je, s drugih planetarnih poloaja, energetska polja koja mogu ugroziti vegetaciju. Da.
GO ST/2 :

K ad g o v o r i

o p la n e t a r n im p o lo a jim a , m is li li n a p la n e t e u n a e m s u n

e v o m s u s ta v u ili n a iri s p e k t a r f

TOM: N a vas sustav, na planete koji imaju na sebi sredstva ostavljena iz prolih vrem ena. N e elim o sada ulaziti u pojed inosti, nae Bie (Phyllis) je um orno. Stoga vas m olim da postavljate sam o hitna pitanja. Da.

Posljednji dio ovog razgovora, koji na ovom mjestu zavrava, odvijao se 1992. go dine. Evo jo jednog razgovora iz devedesetih godina: s posebnim naglaskom na tehnologiju:
BRIAN:

elio sam postaviti n ekoliko pitanja o nedavnom (1 9 9 0 -1 9 9 1 .) nizu izja va danih u Sjedinjenim D ravama o prisutnosti izvanzem aljskih vozila u p o d ruju N evade. Im a li neki openiti kom entar u svezi s autentinou tih izjava ?
TOM: K ao to m nogi znaju, fizika stvarnost m anjih civilizacija na o v o m planetu Z em lji je in jen ica. Budui da one imaju teh nologije i in form acije, n em ojte po greno vjerovati da one cijelo vrijem e posjeta vaem planetu Z em lji im aju vie m otive. D io te m otivacije zaista je priprem ljen za iskoritenje, ako bude p o treb n o, Z em ljanih vrsta u njihovim vlastitim okoliim a, na njihovim vlastitim plane tim a. Nisu svi oni ovdje za boljitak planeta Z em lje, prem da postoje oni koji rade za b o ljitak planeta Z em lje. O ni fiziki postoje.
BRIAN: H oe rei da postoji vie o d jedn e skupine ukljuene u eksperim ente p robn om podruju u Nevadi? u

TOM: Sada postoji ukupno dvanaest razliitih skupina fizikih civilizacija koje su dole na planet Zem lju zbog istraivanja okolia. Nisu sve d obron am jer ne. V ije e je reklo da m oram biti jasan. Sve one ne vre eksperim ente.
BRIAN:

ini se da se ljudi na Zem lji nalaze na rubu otkria odreenog dijela teh nologije s njihovih vozila kojim a su doli ovdje. H oe li se pokuati sprijeiti upo treba i razvoj tih otkria?
TOM: M isli na upotrebu i razvoj od strane druge civilizacije ili od onih pripad
nika an ti-lju d i na planetu Z em lji?

G ovorim o otkriim a do kojih s u doli fiziari, ovdje na Zem lji. Pitam s< hoe li izvanzem aljci na bilo koji nain sprijeiti njihova nastojan ja ?
BRIAN:

TOM: T o nije svrha onih koje nazivate izvanzem aljcim a. Z ato su oni izvan zem aljci?
JO H N :

Pa, to je, jednostavno, rije koju koristim o za sve to ne p otjee sa Zemlje

TOM: Da.

JOHN: Kae da to nije njihova svrha, bi li m ogao rei koja je, zapravo, njihova

svrha?
TOM: Postoji nekoliko svrha. O ni koji su d obronam jerni rade na spreavanju potpunog unitenja planeta Z em lje, nadgledaju te pokuaje i, ako bude p o treb no, sprijeit e potpuno ok o n an je. Je r , ako se zaista dogodi o k o n an je, trebat e toliko m nogo vrem ena za ponovni poetak da on uope nije ni m ogu. Situacija na planetu Z em lji ujedno je i takva da bi njezina razornost stvorila energiju koja bi mogla ugroziti druge sustave Svem ira. P ostoje, takoer, oni koji bi eljeli doi ovdje jer su zapoeli razaranje svog vlastitog fizikog planeta i trae m jesto na koje bi se prem jestili. Stoga eksperim entiraju na ovjeanstvu i ivotinjskom svi jetu, ispitujui dostupne m ogunosti. BRIAN: Sto e se dogoditi ovjeku koji nam je ovo rekao, h oe li on biti, na neki

nain, kanjen ?
TOM: Kao to je vama na planetu Z em lji poznato, zem lja koja se zove Sjedinjene Amerike Drave stvorila je meu svojim ljudim a jednu tajnu situaciju koja se ne moe otkriti oni nisu otkrili in jen ice. Stoga e se njem u na sve naine p o kuati nanijeti nepravda. Ako na vaem planetu Z em lji doe vrijem e kad e ljudi funkcionirati kao ujedinjena sila protiv onih filozofskih uvjerenja koja nisu is pravna kao to je unitavanje ljudi koji govore istinu onda e se ljudi u to ukljuiti, a ako se ukljui dovoljno ljudi, oni ih ne mogu sve kazniti. JOHN: Da dovoljno ljudi zna za to, to bi, u nekom smislu, njega titilo. TOM: Prosvjedom . Da. JOHN: Am erikanci koji rade na mjestu na kojem je on radio, koji je njihov m otiv

za rad s tim izvanzem aljcim a ka ko ih m i nazivam o f

TOM: G ovori o vodstvu, ne o drugima? JOHN: G ovorim o ljudima u Nevadi, tam onjim znanstvenicim a i vodstvu: njih,

vjerojatno, zanim aju vojne svrhe, ili to ?

TOM: Postoje oni koje zanim a boljitak ovjeanstva, a postoje i oni koji su uveli ke zabrinuti zbog drugih izvanzem aljaca koji dolaze na planet Z em lju , stoga trae tehnoloke inform acije za zaustavljanje njihovog dolaska. BRIAN: Shvaam. H oe li nastojanja da se shvati tehnologija izvanzem aljaca biti

uspjena ?
TOM: O na su tik pred dovrenjem . BRIAN: J e li tehnologija u vozilim a izvanzem aljaca ista kao zgusnuta nabijena teh nologija za koju ja znam ?
TOM: N alazi se u tom podruju. T o su dva polariteta koja se to n o preklapaju i

prekrivaju, a svaki od njih puni drugi. T o je kako na nebu, tako i na zem lji kao i s am blem om H uve estokrakom zvijezdom , shvaate li? JOHN: Da, D avidova zvijezda sastoji se o d dva trokuta.

TOM: U m jesto od bijanja m agnetskim nabojem , to je privlaenje m agnetskim n a bojem .

BRIAN: in i se, o n d a , d a v o z ila iz v a n z e m a lja c a fu n k c io n ir a ju p o m o u k o n t r o l e g ra v ita c ije .

TOM: to je povezano s pranjenjem m agneta. T o je povezano sa stvaranjem m agnetskog polja. T o je pranjenje, kad oslobod ite m agnet. Kad fu n kcion irate s m agnetom , sve stvari privlaite k sebi. Kad znate kako postii pran jen je, pogon je onda obrn u t. U pravljanje i oslobaanje gravitacijskih polja povezano je s m a gnetskim poljim a.
BRIAN: U svim opisima nema nita o magnetskim poljima, u njima se navode gravitacijska polja, koja su drugaija, i navodi se da im je potreban poseban ele ment, element 115. Zna li to je 115 ?

TOM: O naj koji oslobaa m agnetsku privlanost.

JOHN: Znai li to da kad se slui rjeju magnetsko, da je to isto kao i kad se mi,

ovdje, sluimo izrazom gravitacijsko?

TOM: A ko im ate privlanost, energetsko p olje koje odrava va planet Z em lju, to je m agnetsko.

JOHN: U redu. Sluimo se razliitim izrazima.

BRJAN: Jedna od stvari koje su se dogodile bila je kad su na polje stavili zapaljenu svijeu...

TOM: O n a je stvorila vakuum.

JOHN: Vremenski vakuum.

TOM: Shvaate li da je , u takvom kretanju , m ogue kretati se brzo? Je r , stvara se n etren je.

BRIAN: Ne postoji, dakle, akcija/reakcija?

TOM: Postoji sloboda.
BRIAN: to m isli, k o lik o e v r e m e n a p r o i d o k s e n e o b ja v e n o v e in f o r m a c ij e o tim v o z ilim a i o ...

TOM: G ovori li o objavljivanju inform acija? O ni nee objaviti in form acije.

JOHN: Jesu li ih i izvanzemaljci zamolili da zataje informacijef

TOM: T o je ispravno, oni rade zajedno s njim a.

JOHN: To je, dakle, potpuno zajedniki poduhvat.

TOM: U neku ruku da, u neku i ne.

JOHN: Postoji, dakle, neka suzdranost na obje strane. Znai li to da i izvanze

maljci kriju razliite motive u svezi s ljudima u Nevadi koje si ve spomenuo?

TOM: Postoje on i koji su radili zajedno s tim m anjim civilizacijam a, a te su ih

civilizacije poele kon trolirati. Postoje druge civilizacije k o je ne surauju s ovima i, zapravo su unitene u fizikom . Shvaate li to? JOHN:

Da.

TOM: Vlada Sjedinjenih A m erikih D rava i drugi surauju zbog straha.

JOHN:

Pa, to je i moje sljedee pitanje: postoje li druge skupine izvanzemaljaca koje, na slian nain, surauju s bilo kojom drugom vladom? U drugim dijelovi ma svijeta?
TOM: D ogaaju se m noge posjete, fizike pojave i zbivanja koja su kanalizirana

prema Sjedinjenim Am erikim Dravam a, a i u Rusiji pokuavaju u istraiva njima suraivati sa Sjedinjenim Dravam a. JOHN:

Nastavlja li se, dakle, taj projekt u ovom trenutku u Rusiji, ili je to neto to se dogodilo u prolosti i vie ne postoji?
TOM: Postoji razm jena in form acija sa Sjedinjenim Am erikim Dravam a.

BRIAN: Jesu

li izvanzemaljci koji su ukljueni u eksperimente u Nevadi jesu li oni ukljueni u bilo kakve genetske eksperimente na ljudima?
postojati na planetu Z em lji.

TOM: T o su oni k oji, uzim ajui uzorke tkiva za uzgajanje, ele saznati m ogu li

BRIAN:

Dakle je ova ista skupina koja je nabavila vozila ukljuena i u genetsko istraivanje?
TOM: Ako elite koristiti tu term inologiju, da. M i vam elim o rei, budite izuzet

no oprezni. BRIAN:

Ba je to moje sljedee pitanje. Je li opasno ustrajati u pokuaju da se o tome sazna neto vie ?

TOM: Vano je upijati, nalaziti se u stanju prom atranja, ali i biti vrlo oprezan. A,

budite oprezni i kad se ukljuite u dobivanje in form acija od drugih. A, budite oprezni prem a bilo kojem obliku koji vi nazivate Retikulum , na vaoj M lijen o j stazi. Budite oprezni prem a onim a koji kau da dolaze otuda. JOHN:

Na kojoj se razini ovaj projekt kontrolira u Sjedinjenim Dravama ? Dakle, od predsjednika nadolje, zar ne?

TOM: Na najvioj.

JOHN:

TOM: O n nije onaj koji kontrolira, ali voa drave bio je u to ukljuen u pro lo sti, to je izuzetna stvar. (Ovaj se razgovor vodio 1 9 9 0 . godine).

JOHN:

Dakle je C. I. A. ona koja kontrolira projekt?

TOM: T aj izraz nije toan . N ije stvar u obliku. T o je tvorevina elem enta koji se

nalazi iznad toga. O n o to je vano je da vi ponete shvaati im plikacije. U prolim vrem enim a, ovjeanstvo nije shvaalo in form acije koje sm o im davali o civilizacijam a i V ijeu devetorice. Sada je vano razum jeti, i znati da ono

to je zapoelo u prolim vrem enim a zaista p osto ji, i nastavlja se, i vrijem e je da ovjean stvo sazna vanost ove in form acije, ali u vrijem e kad bude m ogla p o sto jati izravnost, bez uplitanja vlada ovjeanstva.
STEVE: elio bih da nam govori o jedn oj stvari koju si isticao sredinom sed am d e setih godin a: u to se vrijeme uvelike isticala pojava bia koja bi intervenirala u kritinim svjetskim situacijam a, a to se nije dogodilo. M oda n eko kratko obja njenje o tom e zato se to, u to vrijeme, toliko naglaavalo i bi li to jo uvijek m oglo postojati k a o o p cija ?

TOM: P ostojala su vienja drugih civilizacija, od kojih sva nisu bila korisna za planet Z em lju, a p osto jao je i dodir s nekolicinom ljudi koji su imali vlast u ra zliitim zem ljam a vaeg planeta Z em lje. P ostojao je, tako er, sporazum izmeu nekolicin e zem alja o tom e da se ne dozvoli javno objavljivanje in form acija o to m e, a i da se uklone dijelovi njihovih razornih protivnikih naprava, zbog straha od drugih civilizacija koje bi se m ogle probiti na planet Z em lju. O ni koji nisu cijelo vrijem e donosili korist ovom planetu Z em lji, takoer su sklopili sporazum s nekim zem ljam a na planetu Z em lji, iz straha od odm azde.
JO H N & STEVE:

O dmazde?

TOM: O dm azda: Dvadeset i etiri civilizacije i oni s kojim a sm o mi povezani, dole bi da se planet Z em lja nalazi na rubu unitenja od strane tih m anjih civili zacija. O ne ele planet Zem lju odrati u njezinom sadanjem stanju, jer ga i one sm atraju sredstvom za sebe. Dvadeset i etiri civilizacije takoer ne bi dozvolile da one potpuno nadvladaju, ali ovjeanstvo m ora im ati svijest o postojanju Dvadeset i etiri civilizacije, i onih koji zajedno s njim a rade, ali i o postojanju ovih drugih. O nd a m oe postojati ispravni osjeaj procjen e prilikom prim anja in form acija o izvanzem aljcim a. O ni iz drugih, m anjih civilizacija takoer ekaju povoljan as, jer igraju igru saekaj i vidi. Pitali ste o pristajanju za koje smo spom enuli da se dogodilo u vaoj godini 1 9 7 6 : on o nije odgovaralo D vadeset i etv orici, jer nism o eljeli snositi odgovornost za uzajam na fizika djelovanja koja bi Zem lju unitila zagaenjem : ovjeanstvo je ve dovoljno unitava za gaenjem . Je li to jasno?
STEVE:

M nogo toga je jasnije, ali nije mi jasno k a ko bi zagaenje bilo prouzroeno intervencijom ...
TOM: O ne m anje civilizacije koje prom atraju planet Z em lju, koje su ostvarile dodire s vladam a, i koje dijelom postoje na planetu Z em lji i nalaze se u ovom podruju, imale bi ratne sukobe s Dvadeset i etiri civilizacije ili s onim a koje rade s njim a: stoga bi to znailo postojanje razornog sredstva u atm osferi planeta Z em lje. ovjeanstvo u svom velikom strahu ne bi priznalo ili shvatilo da p o sto je i oni d obron am jern i.

JO H N :

Jer bi vidjeli sam o dvije skupine...

TOM: U nitenje

JOHN:... k o je je d n a d r u g u u n ita v a ju . TOM: T o je to n o i to bi, onda, stvorilo uasno unitenje zagaenjem u nekim

dijelovima planeta Z em lje. O vog puta m oram o iznai drugi nain za uklanjanje tih drugih.
STEVE: C in i se d a im a n e k ih n a z n a k a o t o m e d a s e n e k o lik o p ris ta ja n ja za ista i dogodilo... TOM: T o je to n o , to zna Rusija, vlada Sjedinjenih Am erikih Drava

i druge zemlje koje kom uniciraju s ove dvije zem lje. T a su pristajanja pom ogla u o k o n a nju njihovog m eusobnog n ekom uniciranja jer su znali da sada m oraju poeti zajedno djelovati. G ovorim o o onim a koje vi nazivate velikima.
Dvije supersile (ovo se odvijalo 1990. godine).

JOHN:

TOM: je r su z n a le d a n e bi m o g le p re iv je ti a k o o s ta n u ra z d v o je n e . STEVE: Je

li to zbog toga to su svoja otkria protum aile k a o opasna za Z em lju f

TOM: D a. STEVE:

One su izvanzem aljske civilizacije sm atrale neprijatelj om .

TOM: O ne koje su m eusobno djelovale, da. JOHN:

Ono to ti kae je, dakle, da civilizacije koje su dole na Zemlju, nisu dole i dozvolile sebi da budu... da voljno uzajam no djeluju. To je uinjeno uz neku napetost i sukob, na prim jer, u Sjedinjenim D ravam a f
vozilima kojih su se te vlade doepale: neki od tih dogaaja su sluajni, neki su namjerni, ali oni su se, davajui, pokuali ulagivati, a veliki su odluili da se moraju povezati, jer nisu sigurni u m otive tih civilizacija. N jihovi m otivi nisu dobronamjerni, a izvrili su i neke otm ice.

TOM: T o nije on o to sm o mislili. O ni koji su u dodiru s tim vladam a, i s onim

JOHN:

Odveli su, oteli nekolicinu ljudi.

TOM: T o je ton o. Veliki s planeta Z em lje odluili su se povezati tako da bi

mogli odravati zajedniki fron t.

JOHN:

Da, dakle, on o to zapravo h oe rei je da su D vadeset i etiri civilizacije odluile ostati p o strani tako da se ne mijeaju s tim dm gim silam a, ni u m islim a ljudi, niti u stvarnom sukobu.

TOM: T o je ton o. JOHN:

Da,

u red u .

Sto j e

s lje d e e f

TOM: Ako oni mogu utjecati na Polum jesec (islamske zem lje) zbog toga zem lja koja se zove Sjedinjene A m erike Drave pokuava prom ijeniti tu situaciju ako oni uzmognu aktivirati Polum jesec ili prouzroiti srdbu, onda oni mogu stvoriti podvajajuu situaciju na planetu Z em lji. A m anje civilizacije onda se pre mjetaju na poloaj koji m oe stvoriti jo vie pustoenja.

M i iz V ijea d evetorice, vi m orate shvatiti da mi m oram o djelovati na nain koji ne donosi strah od pustoenja. V ano je da ovjeanstvo zna da p ostoje dru gi koji im ele d obro i koji sam o ele pom oi u uzdizanju planeta Z em lje. M i neem o dozvoliti unitenje planeta Z em lje, ali ovjeanstvo m ora poeti sebi p o m agati i d onositi odluke tem eljene na opstanku planeta Z em lje.

O no to govori su i dobre i loe vijesti, jer sm o 1988. godine mislili da je m eusobno pribliavanje velikih sila oznailo razvoj i podizanje svijesti i savje sti, a vjerojatno i ulazak razboritosti u m eunarodne poslove...
STEVE:

TOM: T o g je puta prijetnja silom dovela do m eusobnog pribliavanja: prem da nije vano je li to bila sila ili sprem nost, jer u zajednitvu su postali partneri protiv druge p rijetnje koja m oe dovesti do unitenja, i u zajednitvu su jedni druge doivjeli kao ljudska bia a to je koristilo planetu Z em lji. MIKI: Da li bi nam m ogao neto rei o okolnostim a u kojim a e se dogoditi veliko

pristajanje D vadeset i etiri civilizacije na Z em lju ?

TOM: Ako bi p ostojao im perativ za pristajanjem zbog nekog velikog unitenja na planetu Z em lji, onda bi civilizacije nagrnule u velike gradove da one koji su na vlasti navedu da zaustave unitenje. Postoje oni u atm osferi Z em lje i on i u blizini vaeg planeta Z em lje koji bi se brzo uinili vidljivima ako bi to postalo nuno. Altea kae da vam kaem da su planovi za pristajanje tren u tan o na ledu, jer bi sada to stvorilo veliki kaos jer se jo nije stvorio dovoljan p ostotak o v jean stva koji bi prihvatio postojan je civilizacija, a i zbog toga to ne elim o biti u zro kom ratnih napada ljudi na posjetitelje iz civilizacija. Uvjeravam o vas, m eutim , da ako se planet Z em lja nade u blizini velikog unitenja, civilizacije bi dole i zaustavile ga. MIKI: Da li bi se pristajanje dogodilo sam o u sluaju velike opasnosti za ovaj svi

je t ?
TOM: D ogod ilo bi se kad oni na planetu Z em lji ne bi osjeali potrebu da napad nu ili ako bi se planet Z em lja naao u velikoj opasnosti onda e se to u svakom sluaju dogoditi. Ali, sada se oni dre po strani, da. O bjasnit u vam pristajanje i to on o znai za va planet. Naa e vam tehnologija, kao prvo, p om oi da shva tite kako uzgajati va biljni svijet, vau stoku, kako oistiti vau vodu i kako p o dii vibraciju dua da ih izvedete iz tam e. Kad mi kaem o tam a, mi ne m isli m o na negativnost, ve na istinsku tam u, u kojo j ljudi ne vide i ne shvaaju koz m iko. A on i, tako er, ne shvaaju da, kad mrze i kad su ljuti, to stvara problem za Svem ir. Sam o podizanjem razine ovog planeta i razine svijesti ovog planeta, usavravanjem ljubavi i usavravanjem jezgre koja postoji u svakom ljudskom biu, m oem o ii naprijed i usavriti i druge planete u galaksijam a. O vaj planet jedan je od najniih na koji dua dolazi, da bi nauila lekciju. T rag ed ija lei u gustoi ovog planeta on je poput blata, on je ljepljiv, i ova su bia zarobljena u toj ljepljivosti. M i nam jeravam o podii razinu ovog planeta uz vau p om o , to e ovaj planet uiniti lakim planetom . Energija koja e onda stizati s ovog pla-

neta bit e odailjana u Svem ir i p om oi e u podizanju razine svijesti i razine drugih planeta. Shvaate li to naelo?
ANDREW:

Da. Hoe li ishod toga biti nova znanost za koju si jednom rekao da nam je dajete?

TOM: T o je istina. D o god it e se m utacije. Va e planet, takoer, biti podignut

do onog tipa vibracija u kojim a p osto je fiziki od nosi, ali oni nee biti najvaniji. Ova e energija biti pokrenuta da bi se ouvao ovaj planet. M i nem am o p rim jed be na spol i nije nae da brinem o glede vaih fizikih odnosa mi shvaam o nunost fizikih odnosa. Ali, mi govorim o o podizanju razine vibracija, tako da se energija ne rasipa u fizikim odnosim a. O va nova bia k o ja dolaze na va p la net i koja se raaju na vaem planetu, i djeca koja u sebi imaju sonare (ultraz vuni lokator koji slui za oslukivanje zvukova ispod vodene povrine i za od reivanje poloaja p od m ornica i brodova, prim . p rev.)... Pokuao sam rei im e na razliitih galaksija i planeta s kojih ova bia dolaze da bi pom ogla Z em lji, ali taje imena jak o teko izgovoriti na vaem jeziku.
ANDREW:

Uh,

h v a la ...

TOM: Uznem ireni ste zbog neega...?

ANDREW:

Ne, nismo. Jednostavno znam da je ono to kae prekrasno i jasno odzvanja, a to je kao da te neto obori! Da li bi nam samo mogao jednostavno opisati pristajanje ?

TOM: Da, shvaam . ANDREW:

TOM: Pristajanje se ne bi d ogodilo u cjelini u jed nom trenutku. Z ap o elo bi i

devet bi se dana pristajanje odvijalo na cijelom planetu. D o god ilo bi se vizualno pristajanje, uz m nogo razliitih tipova posada, ali prije n o to bism o pristali, isi javali bismo zraku koja bi u ljudim a ponitila strah. Film ovi i knjige zasadili su sjeme naeg prepoznavanja i ljudi e se sjetiti. A ova energija, zraka koju odailjemo, doi e iz ove energije sjem ena koja je ve zasaena.
JOHN:

Shvaam da se vani duhovni dogaaji koji se s vremena na vrijeme do gaaju na Zemlji mogu dogoditi u mnogim razliitim oblicima. Je li oblik pri stajanja izabran zbog odreene vrste vjerovanja i shvaanja koje ljudi imaju u ovo posebno vrijeme, u svemirskom dobu...?
TOM: ovjeanstvo sada izlazi iz istinski m ranih doba ovog planeta i sada p o

staje svjesno p ostojan ja drugih oblika ivota u drugim dijelovim a Svem ira. A o vjeanstvo sada poinje shvaati da postoji vie od njega sam oga. Ljudi su uvijek pretpostavljali da netko tu sjedi i brine o svim njihovim problem im a. Ali on i su kroz svoj ego tako er pretpostavljali da su oni jed ino postojan je k o je je vano onome koga su on i nazivali B ogom i da se Bog jed ino o njim a brine. Ljudska bia sada moraju pogledati unutra i poeti shvaati da postoje drugi oblici ivota i da se Svemir ne okree sam o oko ovjeanstva.

JOHN:

Bia koja bi mogla doi u jednom takvom pristajanju, bi li ona ostala na Zemlji da ljudima budu uitelji...?
TOM: B it e nekih koji e ostati, a bit e i onih naih k o ji e sam o nastaviti, jer e ovaj planet onda poeti evoluirati u istinskom smislu te rijei. M i em o onda m oi nastaviti s radom u drugim podrujim a. O vo je vaan p ro jek t, a za njega je bilo p otreb n o m nogo stotina i tisua vaih godina i m nogo energije.

JOHN: Bia koja e ostati, hoe li ona zajedniki predstavljati Krista ili e Krist biti

jedan od njih f
TOM: M o ra te zapam titi da svi vi i svi m i im am o K rista u sebi. T o e biti kolektiv na svijest. ANDREW:

Da, nee biti velikih pojedinanih linosti koje bi...

TOM: V i ste svi voe i mi sm o svi voe.

U sljedeem razgovoru, Tom se slui rjeju katastrofa, a kao i s mnogim rije ima iz naeg jezika i njezino je znaenje postalo ogranieno. Osim uobiaje nog tumaenja nesrea, u rjeniku Oxford English Dictionary stoji da katastrofa moe znaiti i: prevrat ili iznenadni preokret ili promjena koja proizvodi ko nani dogaaj u drami. U geolokim terminima to moe znaiti iznenadna i nasil na fizika promjena; dogaaj koji proizvodi obaranje poretka ili sustava stvari. Ovaj razgovor postaje, dakle, prilino raznolik u znaenju kad se prisjetimo svih nijansi znaenja te rijei. Tom moda katkad ima potekoa s izgovorom, ali nikad ne izabire krivu rije i ako i doe do nekih vokabulamih problema, on uvijek naz nai kad rije nije onoliko opisna koliko bi on volio da jest.
TOM: Priprem a D vadeset i etiri civilizacije u prikupljanju snaga sastoji se od osvjeivanja i potican ja ljudi na planetu Z em lji, od pokuaja spreavanja veih p otekoa. N ije nuno da se apokaliptika proroanstva ispune, ako oni k o ji p o stoje na planetu Z em lji im aju svijest i razum ijevanje. Ali, tako er, on o to se nalazi u proroanstvim a poput Knjige otkrivenja m ogu m odificirati sam o due k oje postoje na planetu Z em lji. Z apam tite ovo: bez m ed itacije, bez ljubavi za ovjean stvo, bez m olitvi, bez ljubavi za planet Z em lju, m ogu se dogoditi m noge ozbiljne katastrofe. Ali, m olitvom i ljubavlju m ogue je olakati pritisak. Kad na planetu Z em lji doe vrijem e odluke, cijeli e Svem ir raditi zajedno s o vjeanstvom na ublaavanju pritisaka nad planetom Z em ljom . Ali, ako u vama ljudim a, a m i govorim o svima vam a, ako vi stvorite veliki strah, onda ete time ponititi dio on og a to civilizacije pokuavaju uiniti sprijeiti katastrofu . M o gue je u potpu nosti sprijeiti katastrofu , i mi se elim o nadati da bi se to m oglo u initi. Ali, p ostoji v jerojatn ost da katastrofa n ee biti u potpunosti ponitena. Je r , p osto je oni koji vam se protive, k o ji rade na kon troliran ju planeta Z em lje.

ANDREW: Sto bi u Knjizi otkrivenja odgovaralo onome to se upravo sada dogaa

u svijetu?

TOM: Ovo je poetak posljednjeg peata, da. T o bi m oglo podrazum ijevati uni

tenje, ako se ne ostvari on o na emu civilizacije i svjesni ljudi na Z em lji rade, ali, s druge strane, to podrazum ijeva da iz civilizacija stiu blagoslovi na planet Z em lju. Shvaate li? ANDREW: Da, shvaam dvostruke naznake ovisi o tom e k a k o e sve na kraju

ispasti, u smislu energije koju u to ulaem o...

TOM: Sigurni sm o da e on o to mi elim o biti postignuto. T ak o da e va aneo

iz Knjige o Huvi prosuti blagoslove iz civilizacija, pa e, onda, voe vaih vlada, voe vaih drutava i vaih religija m orati postavljati pitanja o tom e otkud to dolazi, to obilje energije. Da. Ako Dvadeset i etiri civilizacije m asovno pristanu na va planet Z em lju , n e e biti nikoga tko e posum njati u uenja koja one donose. N ee postojati n ijed na osoba koja bi im ala pitanje, jer e posjedovati razum ijevanje koje dolazi iz onoga to vi nazivate Bogom . T o je pozitivno i korisno. Ali... Ako ovjeanstvo prouzroi svoje vlastito istrebljenje, onda e se m ilijarde dua nai zarobljene unutar Zem ljanih sfera u razdoblju od m nogo m ilijuna vaih godina. Izazivanje uskih grla ve je zaustavilo rast Svem ira. N ije nuno da civilizacije imaju utjecaj, jer nije vrijem e da ovjeanstvo doe do rjeenja u sebi, sam o, bez pomoi. C ivilizacije dolaze, dakle, s velikom ljubavlju da bi pom ogle ljudim a na planetu Zem lji. Pom aui njim a pomau sebi. Da. IAN: Bi li mi m ogao rei k ako oni to planiraju provesti f P om oi ovjeku da ustane

i duhovno poraste ? Sto planiraju uiniti a k o dou ?

TOM: U svakoj civilizaciji postoji razliito oitovanje ljubavi. Altea e se baviti

tehnologijom, donosit e znanje o nerazornim tehnologijam a, koje rade u skladu s prirodom planeta Z em lje pom oi e u stvaranju proizvodnje bez unitenja. Aragon e doi sa znanjem , m udrou i sposobnou oslobaanja od p o re meaja i boli unutar fizikog tijela, jer je A ragonov interes u tom e da se ljudska bia oslobode stega koje proistiu iz utjecaja fizike boli takvo olakanje moe osloboditi um. T o ne znai da nee biti patnje, jer e postojati oni koji e odabrati patnju, ali onim a kojim a je ovjeanstvo nanijelo patnju i bolest, a da to nije bio izbor njihove due, njim a se m oe pom oi, dati takvim duama prigodu da izvre ono to je bio njihov pravi izbor. Aan e probuditi kreativnost u ljudskim biim a na planetu Z em lji i kroz veliku glazbu i veliku um jetnost obrazovat e ih glede m ogunosti Svem ira. S velikom ljubavlju Huve N azareani dolaze da bi planetu Z em lji donijeli ljubav. O ni e postaviti sustav pom ou kojeg e zapoeti poduavati ljude o tom e to moraju uiniti za sebe da bi pom ogli planetu Z em lji i duama koje su zarob ljene. O ni e objasniti sustave Svem ira. Ali, to je najvanije, oni e ljudska bia uiniti svjesnima da oni sami ne kontroliraju Svem ir, da nisu sami kao bia i da moraju biti odgovorni ne sam o za sebe i za planet ve i za Svem ir. Je r , ako o vjeanstvo prouzroi unitenje svog planeta, ono je onda odgovorno za m ilijune dua. I opet, najvanije: oni e u ljudska bia usaditi spoznaju da ivot ne prestaje

nakon sm rti fizikog tijela, tako da ne m oete pobjei od posljedica onoga to ste uinili. T o je najvanije. IAN: U redu . Ako, dakle, civilizacije pristanu, hoe li one to uiniti zajedno, su

raujui k a o jedn o ili e raditi zasebno? A, a k o budu radili izravno s ljudima, hoe li ljudi na ovoj dim enzionalnoj razini biti svjesni da se s njim a radi?
TOM: P ostoje civilizacije Dvadeset i etvorice, a postoje i one koje rade u slubi D vadeset i etv orice. O ne e raditi usklaeno, zajedno, da bi ovjeku pokazali nunost suradnje naroda i civilizacija. Postojat e neki koji e doi prvi, nakon njih drugi, i onda e oni raditi zajedno. O ni koji ne surauju, a to je klju za vas, takvi ne dolaze od nas. Svjesni ste da e postojati protivnici koji e takoer p o kuati doi, shvaate li? IAN: I ja tako mislim, ali bih volio da mi se neto pojasni. Jesu li oni iz drugih civilizacija ili oni mogu takoer potjecati iz iste D vadeset i etiri civilizacije? TOM: O ni nisu iz Dvadeset i etiri civilizacije. O ni su drugi. U odgovoru na vae pitanje nism o jo u potpunosti odgovorili na vae pitanje ljudi e biti svjesni onih iz civilizacija. U m nogim sluajevim a u poetku ljudi nee znati, ali postojat e oni koji e znati, a pom ou njih, svi e znati da znaju tko i to sm o mi.

I opet, u drugoj prigodi,..

MIKI: Ako se dogodi pristajanje Drugih, p o d im e mislim protivnika, postoji li

nain da ih m i odm ah prepoznam o?

TOM: P ostojat e m etoda. Ako bi dolo do pristajanja koje nije izvreno s d o brom m otivacijom , on o e imati negativan ishod. Z apam tite ovo: po njihovim ete ih djelim a prepoznati. U svakoj pojedinoj situaciji znat ete, jer oni ne mogu sakriti svoje pokuaje da steknu vlast i nadm o. O ni ne dolaze u blagosti, oni dolaze u nadm oi. MIKI: Postoji li nain na koji se mi m oem o zatititi o d negativnih energija? TOM: Ako svaka pojedina osoba, zajedno s drugima, u svakoj ob itelji, skupini i zajednici, misli na druge s ljubavlju, odanou, sa eljom za dobrobiti svakog p ojedin ca, to je vaa zatita jer ta energija onda postaje kugla, budui da sva energija koja je kolektivna postaje kuglom , to je vaa zatita od negativnog u tje caja. Vi ste krug svjetla: mi prom atram o, mi vidim o va m otiv. Vaa m otivacija je uvijek vaa zatita, da. IAN: elim te upitati o Huvi. Jed n om ranijom zgodom sam te zam olio da odredi

kojim e se podrujim a rada civilizacije baviti a k o dou, a ti si izjavio da e Huva donositi ljubav. Pitam se m oe li mi dati poblie odreenje onoga to si m islio p o d tom ljubavlju i to e civilizacije initi da bi postigle taj cilj?
TOM: Shvaate li narav ljubavi u vaem ljudskom svijetu? Postoji ljubav koja je posjednika, praktina. U sluaju H uve, ti ljudi koji e s njom doi u dodir nee

moi isprve prepoznati pravu snagu i energiju ljubavi. Je r , taj e im dodir donijeti buenje, i otvaranje njihovih srca, da bi shvatili da je ljubav svedavajua, da nije sebina, ne posjeduje, nem a ega i proizlazi iz elje za davanjem , za donoenjem mira svima. Huva e to postii. Kad oni koji se nalaze u dodiru s n jom e, iskuse oslobaanje ljubavi, oni e, zauzvrat, m oi oslobod iti ljubav drugih. Im ali ste u svom postojanju iskustvo najie ljubavi, ali za vas to traje tek trenutak. H uva e uiniti da to ne potraje tek trenutak ve tijekom cijelog postojan ja. Ljubav je jedina stvar, ona nadvladava. G ovorim o o istinskoj ljubavi za sve. Ovo se tie znanja i m udrosti jer meu njim a postoji razlika. M u d rost se ne moe prenijeti, jer u m nogo prilika m udrost zvui poput budalatine, jer ne p o stoje rijei za prenoenje m udrosti ona je upuenost. T o je gotovo isto kao i ljubav. Teko je prenijeti to je ljubav, ili koji je osjeaj povezan s m udrou i upuenou. Huvidi e to donijeti. Ali, ljubav takoer znai ne davati za svoje zadovoljstvo: ljubav je i snaga, ona je disciplina, za d obrobit sam og sebe i drugih, ali ona je uvijek ljubav.
IAN:

Kako e oni to postii?

TOM: Postoji isijavanje koje dolazi od onih iz civilizacije H uva, ali dolazit e i od

vae brae iz m ora (dupina), jer njihova je energija najvea, a u vodi se m oe osloboditi. Shvaate li da je ljubav najm onija energija?
IAN:

Da, shvaam. Jo jedno, posljednje pitanje: ako dodu, hoe li to biti u obliku koji nalikuje naem ljudskom f Ili, hoe li oni biti drugaiji od ljudskog tijela f

TOM: O ni e biti drugaiji od ljudskog tijela. Je r, postoji on o to sija iz njih, to

e svatko vidjeti. Sve fizike civilizacije imaju oblik tijela slian on om e to vi nazivate vaim ljudskim oblikom , jer je u svim civilizacijam a p rirod n o im ati o b li ke nogu, ruku i trupa, jer je u fizikom obliku lake funkcionirati na fizikom planetu. Ali, stupanj sjaja je onaj koji ima veliku snagu: on o se ne rasipa u vaoj gustoi ve je on o oplem enjuje, da.
IAN: Da. Jesam li dobro razumio da taj sjaj nalikuje onom kojeg viamo na slika ma Isusaf TOM: Isus je s H uve, zar ne? JOHN:

Sada (1979.) shvaam da je pristajanje koje je 1976. godine moglo posto jati kao mogunost izgubilo na vanosti. Volio bih da mi razjasni koja je vaa sadanja misija.
TOM: N ije se, zapravo, dogodila velika prom jena. U poetku , mi smo vam d o n o

sili vijesti o tom e da je za one koji ive na vaem planetu Z em lji vano da p osje duju znanje o postojanju drugih civilizacija, i razum ijevanje, pa ak i vjerovanje u to da postoje oni koji su vam uvelike sprem ni pom oi. Va planet Z em lja i dalje je usko grlo, to se nije prom ijenilo, niti to da su oni koji ive na Z em lji nju uvelike zagadili: ako se elite prisjetiti, mi sm o uvijek sm atrali da civilizirani svijet to mora prihvatiti, da bi sprijeio velike katastrofe i nedae za vas i za civilizacije koje e doi na vau Z em lju.

 elim o vam rei neto o vanosti izraelskog narod a, ne zbog njihove vlastite vanosti ve zbog toga to su oni m ikrokozm os: sve dok oni ne budu m ogli doi do unutarnjeg m ira, razum ijevanja i otv oren osti, planet Z em lja ne m oe postii napredak. Na cilj i c jjj civilizacija nisu se izm ijenili.
JO H N :

Kad kae da je vano da ljudi znaju za postojan je drugih bia, je li vano i to da oni trebaju oekivati dolazak tih b i a ?

TOM: Z apravo je neizbjeno da e u odreenom trenutku doi do posjete vaem planetu Z em lji. eljeli bism o da do toga doe s rukam a otvorenim a na pozdrav. O bjasnili sm o da, ako bude potrebn o zbog neke velike nesree, posebno ratne, pristajanje e se dogoditi da bi se to sprijeilo. Ali, mi bism o vie voljeli da se takvo pristajanje dogodi u otv oren osti, da. Kad bude p ostojalo prihvaanje m a sa, tako da svjetske vlade ne budu m ogle pokuati napasti civilizacije, evolucija e se ubrzati.

Opet, 1980. godine, postavljeno je pitanje pristajanja.

JO H N :

J o sam o jedn o pitanje o vremenu u kojem ste planirali intervenirati pri stajanjem ...
TOM: O bjasnili sm o da je nuno da civilizirani svijet shvati i prihvati m ogunost p ostojan ja drugih bia u drugim dijelovim a Svem ira, tako da pripadnici tog svi jeta ne bi stvorili nesreu, rat, paniku i unitenje samih sebe. Sjeate li se?

JO H N :

Apsolutno, da.

TOM: A ko bi p osto jao pokuaj unitenja vaeg planeta Z em lje, to ne bism o d o pustili, ali sve dok vi, ljudska bia, ne budete posjedovali m akar najm anje razu m ijevanje, dolazak na planet Zem lju nee im ati vrijednosti, jer e se ljudska bia osjeati zarobljenim a ili e biti unitavalaki raspoloena prem a onim a k o je sm a traju osvajaim a. Kad doe do trenutka da planet Z em lja koji je, zapravo, svemirski brod bude savren i kad ga oni koji ive na njem u budu drali u ravnotei, onda e se m oi vidjeti Dvadeset i etiri civilizacije i one e, otv oren o i bez skrivanja, pristati u svojim vozilim a. ovjeanstvo nas nije sprem no prihvatiti bez stvaranja unitenja. Ako se prisjeate, rekli sm o vam da bism o intervenirali ako bi p o sto ja la p rijetnja potpunog unitenja planeta Z em lje nuklearnim silam a, nism o li? V la de ovjeanstva nisu nas jo sprem ne prihvatiti bez velikog sukoba. Pom akom svijesti neophodnim za pretvaranje planeta Z em lje u lagano vozilo, doi e i ovo prihvaanje i razum ijevanje drugih civilizacija. Shvatili sm o da bi preuranjeno p ristajanje stvorilo veliko neprijateljstvo kao i agresiju, zbog ned ostatka razu m ijevanja. Da.
JO H N :

Pripreme u to d oba sluile su dakle za sluaj da m orate intervenirati zbog eventualnog nuklearnog unitenja, a budui da je to vrijeme sada iza nas, prem a

mojem shvaanju, vi neete intervenirati dok 75% ljudi ne bude probueno, je li to tono ?
TOM: T o se m oe prom ijen iti, pod uvjetom da doe do situacije m ogueg unite

nja. Postoji, m eutim , broj od blizu 6 0 % ljudi u zemlji koja se zove Sjed in jen e Amerike Drave k o ji vjeruju u m ogunost p osto jan ja drugih civilizacija. K lju no je to da ljudi trebaju shvatiti da e civilizacije doi bez sukoba.
JOHN: Ali,

ako je veina ljudi na Zemlji ve toliko probuena, onda jamano nee biti nuno obaviti pristajanje, jer e oni, onda, svojom slobodnom voljom moi promijeniti stvari na Zemlji?
TOM: T o je to n o . Ali, n ije li korisn o za jednu razvijenu duu da susretne drugu?

Pa, da. Zato nema nikakvog dokaza o bilo kakvom moguem pristajanju ? Ako je toliko mnogo NLO-a bilo toliko blizu, zato nije bilo mogue dati dokaz, tako da ljudi budu sigurni?
MIKI:
TOM: P ostoji dokaz u vaim Sjedinjenim A m erikim D ravam a, p ostoji dokaz u

zemlji vicarskoj. Ako mislite na zarobljavanje tijela i zarobljavanje broda kao na dokaze jer to bi, v jerojatn o, bio jedini prihvatljivi dokaz za narode svijeta...? MIKI:

Da.

TOM: D a n etko doe iz srca, s ljubavlju u neku zem lju i da iskorai rairenih

ruku, dogodilo bi se unitenje tog tijela, nije li tako?

JOHN:

Da,

m is lim

da

bi.

TOM: T im e bi se stvorio jo jedan niz okoln osti duga u kojim a bi planet, onda, morao raditi.

MIKI & JOHN:

Da.

TOM: M ogu li te neto upitati? V jeru je li u Stvoritelja zvanog Bog?

MIKI:

Da. Ne.

TOM: M oe li dokazati da Bog postoji? MIKI:

TOM: Hvala.

MIKI: Danas smo se neto alili... bilo bi dobro da pristanete noas ispred ove kue... (smijeh)
TOM: I mi bism o voljeli, ali ako bism o sve to uinili, vi biste se svi...

ISRAEL:

Popikili od straha.

TOM: Da. SVI:

(Smijeh) Da, i meni se ini!

MIKI:

TOM: T o bi bilo doputeno.

SV I.* (Smijeh)

Drugi
prethodnom izdanju ovo se poglavlje zvalo Protivnici, ali u jednom razgovo ru iz svibnja 1994. godine Tom je iznio informaciju da bi bilo bolje sluiti se izrazom Drugi, jer on nosi manje znaajni energetski otisak. A, budui da je svi jest ono to se trai, negativnosti je dostupna manja mo, to joj se manje misli pridaje. U ovom poglavlju nalaze se mnogi uvidi koji potencijalno neugodne teme pret varaju u izuzetno korisnu vjebu.
TOM: Postoje one skupine, one organizacije, one religije i svi oblici vlada koji na papiru postavljaju pravila za kontrolu i ovjeanstva i njihovih dua. Ipak, o vjeanstvo se buni protiv zakona. Kad mi govorim o o zakonim a, mi m islim o na zakone koji vladaju Svem irom . T o je jedan oblik prirodnog zakona, koji biste vi nazvali prijateljskim sporazum om . T aj se sporazum prim jenjuje na planet Z em lju, kao i na cijeli Svem ir. Drugi se ne dre zakona. O ni su on o to biste vi nazvali kriteljim a zakona Svem ira. O ni se ne dre prirodnog zakona, ali postoje p rirodni zakoni koji su, u sutini, jedan oblik discipline za one koji postoje na Z em lji. O ni su u Svemiru uvedeni jer donose najveu korist svima i zbog toga to je rad pom ou tih pravila ujedno i proces uenja za duu. Je r , zapravo, duh nema pravila ili zakona koji su mu postavljeni da bi ga vodili pa ipak, bez njih duh bi bio kao brod na m oru bez korm ila. Drugi, znajui da je Z em lja m jesto slobod ne volje, ne dre se prirodnog zakona na ovom planetu. N e m oem o vam dati naa jam stva da ete, stoga, biti u potpunosti zatieni od utjecaja D rugih, jer mi se ne m ijeam o u slobodnu volju ljudskih bia.

ANDREW: Bi li nam m ogao na neki nain opisati kakve su sile Drugih , kakva je

njihova anatom ija, njihova psihologija, njihova raspodjela, njihova prisutnost. Zna, mi ne znam o nita o njima, pa bi nam uvelike pom oglo da znam o to su oni, tko su oni i k ako djeluju.
TOM: Prvo nam dozvolite da vam objasnim o kako oni djeluju u fizikom tijelu.. Sve to nije d obro u fizikom tijelu koriste negativne sile. C ilj je biti pozitivno: u ravnoteen, a ne pozitivno neuravnoteen. Kad oscilirate izmeu pozitivnog i: negativnog, kad je fiziko tijelo um orno ili oslabljeno, negativne site mogu po-

kuati iskoristiti vae fiziko bie, ak i ako je u ravnoteeno, da bi stvorili n e sklad, da bi uznemirili i izbacili iz ravnotee. T a k o i on i, dakle, pokuavaju isko ristiti ona bia k o ja rade s nam a: V ae fiziko tijelo, zbog svoje gustoe i teine, ima odreene stvari koje on o m ora drati u ravnotei. C ak i p retjerana izlo enost vaoj elek trin oj oprem i m oe donijeti neravnoteu. Z elja, pohlepa i neu ravnoteeni osjeaji mogu se iskoristiti da bi se naruila ravnotea i due onda postaju zarobljene i m oraju se uvijek iznova reinkarnirati. U drugim svjetovim a u Svemiru, oni pokuavaju to isto, ali sam o na planetu Z em lji, zbog njegove gu stoe, mogu to i postii. eljeli biste znati jesu li oni nae kop ije, nije li tako? ANDREW: Da.
TOM: N e, oni nisu nae kopije. M i sm o u sreditu. A mi ne elim o da to zvui kao da smo mi savreni ili kao da sm o egoistini, ali na svakoj naoj strani p osto ji pozitivno i negativno. Pod tim mislim na to da postoji pozitivno k oje n ije urav noteeno i negativno k oje nije uravnoteeno. M i se nalazim o u sreditu i mi sm o uravnoteeni. M i pokuavam o te druge sile dovesti u ravnoteu.

ANDREW: Dobro.
TOM: Zapam tite: oni koji su toliko pozitivni u svojem pristupu da nem aju o sje

aja stvaraju podjednako m nogo problem a kao i on i koji ive na pohlepi, ljutnji, frustracijama i strahovim a.
ANDREW:

Kakva je, dakle, narav negativnog i pozitivnog? Nije nam sasvim jasna njihova narav.

TOM-, Pokuat em o vam objasniti tako da shvatite, ali nism o sigurni da em o

nai rijei kojim a bism o objasnili cijelu istinu: vi ste fizika bia i im ate lijevu i desnu stranu. A bez te lijeve ne biste bili u ravnotei s desnom i bez desne ne biste bili u ravnotei s lijevom . Takv a je situacija. O n e su dio, ali one nisu sve i nisu potpune. Je li ovo odgovor na vae pitanje? ANDREW:

Samo jo neto: negativne sile u naravi bia jesu li one svjesne, ive

li?
TOM: O ne ive kao to vi i mi ivimo.

ANDREW:

Znam da je Sotona jedno od imena voda Drugih. Je li to tono ?

TOM: M oem o vam rei da je rije koju si upravo izgovorio vrlo m ona rije i

nesrea je to ljudi na vaem planetu ne shvaaju da u potreba te rijei stvara mnogo potekoa za sve oko sebe. Ipak, istina je on o to si rekao, najstranije od svega je: Zvijer. ANDREW:

Shvaam. Moje pravo pitanje i nije bilo to ve, to je protivno toj Zvije

ri?
TOM: Zar mi ne razgovaram o s vama? Z apam tite da postoji ravnotea. Z vijer je

protivna nam a, ali ona nije naa kopija, kao neto jed n ak o -i-p ro tiv n o . Z n ate li to uzrokuje Sotonu?

ANDREW:

Ne, nemam pojma, za mene je to tek rije bez znaenja. Ne osjeam je. Ti mi kae da ona zaista ima svoje znaenje u svijetu. To znai posebno za Zemlju ili za Svemir. Kad kae napasti ini se da to znai neto to nije poeljno u

TOM: O n a im a veliko znaenje zbog svoje m oi... T o su napasti svijeta. ANDREW:

TOM: Svem ir.

ANDREW: mi

evoluciji?
TOM: T o je ton o. ANDREW:

Koji bi bili primjeri napasti u kozmolokim razmjerima?

TOM: N a prim jer, pogreno predstavljanje nas, pogrenom slikom , ili upotreba naeg im ena u lai ili prevari. N azarenac je bio vrlo tuan zbog stvari koje su in jen e u njegovo ime. M i sm o takoer tuni zbog stvari koje se ine u njegovo ime i zbog u potrebe njegovog imena. A mi sm o tuni i zbog stvari koje se ine u nae ime. Kad to kaem o, kaem o vam zbog toga da shvatite da su napasti Sotone da hrani ega, da kon trolira p o je dince najozbiljniji problem na vaem planetu: to je on o to e d onijeti unitenje, ta enja za m oi i enja za kon troliran jem . A ta je enja toliko jaka da, kad se ne m oe ispuniti na jedan nain, oni e onda iznai drugi. Ali, kad se slue im e nom N azarenca ili kad nas pogreno predstavljaju i kad kau O vo radim u ime Boga, to je, pak, najgore. M i znam o to se nalazi u njihovim srcim a, a upravo je So to n a onaj koji ih mam i da to ine, zbog k on trole i m oi koju im daje nad drugim biim a. So to n a je neuravnoteeno negativno. Je li vam ovo pom oglo?
ANDREW: Da, ovo je. Mislim, na primjer, na ove evangelistike sveenike koji uvi jek govore o Sotoni, zlu, grijehu, moi i slinim stvarima.

TOM: O ni hrane Sotonu . Pogledajte novac, posao koji ga donosi u njihove de pove zbog toga to kon troliraju mase.
ANDREW: in i se d a o n i p riz iv a ju n a u k riv n ju , d a b i im n a o v a j ili o n a j n a in pla tili.

TOM: N am a ne m oete platiti na va nain, i o tom e je n etko trebao obavijestiti ovjeanstvo. N am a nije potrebn o vaih 1 0 % .

GOST: M oe li mi rei koja pravila ili sporazume vi i Dvadeset i etiri civilizacije

imate s Drugima?
TOM: M i se s njim a ne dogovaram o. M i im am o pravila za Svem ir, a oni se njih uvijek ne dre. GOST:

Da, ali koja bi to bila pravila?

TOM: K ako da vam to prenesem o? Pokuat em o iznai analogiju: kao to p osto je pravila rata i m ira u vaem svijetu, isto je i s civilizacijam a.

GOST: Da,

shvaam . Pitam je li m ogue nam a prenijeti koja su to pravila tono

odreenof
TOM: T o su: ne uzrokovati fiziku b o l, unitenje, spletke; ne koristiti snage. Da.

Nije m i posve jasno zbog toga to m i se sve to ini potpu no nestvarno. Sve ovo to si upravo spom enuo je, ini m i se, upravo on o na em u se tem elji njihovo postojanje.
GOST: TOM: Pravilo je: koristite slabosti ne snage.

IRENE: Razmiljajui o Drugima, palo m i je napam et da se u potrebi protivnika da zarobe due ne nalazi sam o elja za unitenjem ovjeanstva ve, zapravo jedno mnogo vee pitanje k o je se tie m nogih Svemira. J e li to to n o ?
TOM: T o je to n o , d a.

IRENE: Kakva je narav Drugih f

TOM: Sve to potie iz stvaranja... ne postoji, zapravo jezik kojim bism o to ton o

objasnili. Pokuat u jo jed n om : od sve m aterije koja je stvorena stvaranjem , materija protivnika je nalik na antim ateriju. Svem ir m ora imati i m ateriju i antimateriju kao elem ent za potpunu ravnoteu. Ako je jedna od njih izvan ravn o tee ili je kon trolira negativno, onda Svem ir nije u ravnotei za evoluciju. Drugi su protivnici ivota, anatem a ivota. ANDREW: J e li sastav i narav Drugih na neki nain jedn aka i protivna vaem p o

stojanju kao D evetorice ?

TOM: T o n o , to si shvatio.

STEVE: uo sam dvije zasebne izjave u razgovorima o Drugima. Jed n a je izjava

bila: Drugi nisu nae kopije. M nogo kasnije, rekao si: Sotona je druga strana nae medalje. Smatram da je ove dvije izjave teko shvatiti i pomiriti.
TOM: Pokuat em o objasniti. Ako se sjeate, objasnili smo vam nas kao stoer. I

objasnili sm o vam pozitivno i negativno, nism o li? O n o to vi u vaem svijetu nazivate zlom , nije naa kopija. Kad govorim o o tom e da je So to n a druga stra na medalje, jeste li sprem ni uti ono to im am o za rei? Budui da smo mi na snazi, onda se na drugom polu nalazi Sotona. M i pokuavam o on o to je nega tivno i ono to je pozitivno dovesti u savrenstvo i ravnoteu. Je r , n eop h od n o je imati oboje da bi se stvorila savrena cjelina. Ali, na protivnom polu, on o to vi nazivate So to n o m , ne eli to dovesti u ravnoteu, jer ako, dovoenjem toga u ravnoteu, dua postane savrena i uzmogne ivjeti u slobodi, onda So to n a ne moe ivjeti. O n postoji i ivi sam o od dua koje im aju elju za m oi, k on trolom , manipulacijom i pohlepom . IRENE: Kad i zato su Drugi stvoreni ?
TOM: Bi li vam bilo dosadno kad ne biste m ogli stalno izazivati svoj um?

IRENE: Da.

TOM: Prvo je, dakle, postala m isao. O nd a nunost da se ta m isao izazove, shva ate li? IRENE:

Da.

TOM: T o vam je odgovor.

O, ima tu mnogo vie od toga. Zar ne? Ali, vi elite da ja prvo iznaem to je u meni samoj, zar ne?
IRENE; TOM: Z ajed n o i p olako, iznai em o. IRENE:

elim te pitati za anele. Kad si jednom govorio o tome da aneli nemaju izbora, jesu li aneli glasnici jedne od Dvadeset i etiri civilizacije?
IRENE:

TOM: Svaka strana ima anele.

Hoe rei i Drugi, takoer? Kako moemo prepoznati na ijoj su strani?

TOM: Da. P ostoje aneli razliitog izgleda. IRENE:

TOM: U vijek traite zlatno svjetlo. O ni aneli koji rade za evoluciju uvijek isija vaju zlatno svjetlo. O ni su glasnici Stvoritelja, oni su glasnici civilizacija i oni nem aju m ogunost slobod nog izbora. IRENE:

Zato? To je, dakle, samo drugi oblik slube?

TOM: J e r su oni svoju slobodnu volju dali Stvoritelju. IRENE:

TOM: Da. M n og o je istine uniteno da bi se mase drale pod ko n tro lo m . Ljudi, vladine organizacije i religija ne gue nijednu vrstu stvari osim ako to nije p rijet nja za njih ili ako to nije istina. N ije li tako? T o su Drugi na djelu, budui da oni shvaaju energije cjeloku pnog stvaranja i kako ih u potrijebiti da bi sebe uinili nalik Bogu, da bi, na taj nain, ov jean stvo drali u zarobljenitvu. JOHN:

U ovim danima sve brih promjena, ini se da na Zemlji postoji negativna reakcija protiv promjene kao i pozitivan pokret: kakvu nam ti prosudbu o tome moe dati?
TOM : Kad se neto kree naprijed, sve to postoji eli ostati onakvo kakvo je bilo. T o je elem ent koji se nalazi u ovjeanstvu: dio ovjeanstva osjea strah, ne znajui to donosi budunost, a i ne eli se od rei onoga to ve pozna. Zbog toga im ate taj aspekt negativnosti. T ak o er im ate i aspekt negativnosti koji po tie od onih koji se nalaze na vlasti i ele zadrati kon trolu i m anipulaciju nad drugim a. M e u tim , prem a naoj prosudbi, to je ostatak koji se, ini se, vrsto dri i kad takav njihov ivot doe u opasnost, taj ostatak odrava svoj smrtni stisak. RON:

Volio bih saznati neto o energiji Drugih, za razliku od naih vlastitih nega tivnosti koje nastaju unutar nas: je li vano moi razlikovati odakle dolazi ta

negativna energija ili postoji razliit nain za suoavanje s njom , kad se ona poja vi?
TOM: Unutar vas to znai unutar svega na planetu Z em lji, u razliitim stup

njevima p ostoji odreena koliina negativitet?i. R ecim o da im ate crnu m rlju negativnosti na potpuno b ijeloj istoi i onda joj dozvolite da naraste to lik o da razori bjelinu, a ako tu m rlju doivite kao negativnost unutar sebe i prihvatite je i dozvolite joj da se rairi, i pri tom e saznate vlastite strahove, onda bi to bila korisna negativnost. Ali, ako ta m rlja nadraste razm jere vaeg straha, onda vas to Drugi pokuavaju izvesti iz ravnotee. Ako ste ovoga svjesni, zapam tite sljedee: vi imate veu m o, jer fiziki p ostojite, ali, tako er, ako ste svjesno povezani s nama, imate jo i veu m o. Kad doete do znanja, m udrosti i istine, kad se polako pone otkrivati sve to postoji u Svem iru, onda e vam oni koji ele kon trolirati Z em lju, da bi tako mogli kon trolirati Svem ir, poeti priinjavati velike potekoe. Stjecan je znanja i istine ne olakava va put. Zapam tite ovo: biti u slubi znai platiti za tu slubu. Je r , zapravo, postoje oni koji bi voljeli ukloniti vau svijest i vae znanje. Potujte ih, n em ojte ih ism i javati ve budite vrsti u vaoj vjeri i oni vas nee m oi zastraiti, niti povrijediti. Ako vam oni priine potekoe, onda ete vi, s vaim um om , vidjeti kako sa Zemlje u vae glave nahrupljuje naa ljubav, nae svjetlo i naa radost. N e o k lije vajte zatraiti pom o. N em ojte sve ponosno sami initi. M i vam ne m oem o pomoi ako vi to ne zatraite. M i se ne m ijeam o u vau slobodnu volju. Ali, ak i sa svom naom ljubavlju za one k oji se nalaze u naoj slubi, i zbog svih dua na planetu Z em lji, bez vaeg traenja, mi ne m oem o pom oi. N em ojte biti ponosni kao to je planet Z em lja, tijek om veeg dijela svog postojanja, bio ponosan, d je lujui neovisno i elei sve uiniti sam. Upravo je zajednitvo ono u kojem e planet Z em lja izai iz svog zarobljenitva zajednitvo s nam a, civilizacijam a koje nam slue i duama k oje se nalaze u slubi na planetu Zem lji.
JOHN:

Da su ljudi bili ostavljeni na miru i da ne postoje protivne sile, bi li oni onda bili skloni initi prave stvari?
TOM: D a. o v je a n s tv o bi m o g lo n a d v la d a ti sv o je v la stite sla b o sti, ali njih is k o ritavaju i p o v e a v a ju p ro tiv n e sile. P o sto ji n a p a s t, p o h le p a i elja.

JOHN: nost?

Kad se

taj p r o b le m s tv o rio i k a k o to d a se n a n je g a n ije p rije o b ra tila p o z o r

TOM: T o se d ogodilo zbog toga to mi nism o bili svjesni problem a k oje e stvoriti

fiziki svijet te nism o bili svjesni im plikacija osjeaja teine i zadovoljstva. N ikad se ne mijeam o u slobodnu volju, pa smo odluili ne intervenirati, ako je m ogue, u ono to se razvija. M i nism o bili svjesni toga zbog toga to je ovo jedini planet u Svemiru koji ima fizike znaajke koje stvaraju ovakav problem . O vaj planet nema sestrinski ili bratski planet. Problem se stvara unutar due pojedinca. Ovaj planet je jedan gusti planet i on, zauzvrat, tijelu prua razliit osjeaj, ali zapravo se sve odvija unutar due pojedinca. O na osjea b ol, ona osjea ugodu, ona osjea

tugu, on a osjea sreu. Fiziko tijelo ima osjeaj koji se razlikuje od svih drugih planeta i od svih drugih dua koje postoje. U drugim sustavima, drugim galaksi jam a, p ostoje druga fizika bia koja nem aju gustou ovog planeta. O vdje dua poinje osjeati na razliit nain od onoga na koji je prije osjeala, a ima i osjeaj elje. O na ima ugodu i bol. Ipak, to je postalo vrlo vano za evolutivni rast ovog planeta, jer je prvotno ovo bio planet ravnotee.

Slijedi vrlo vano miljenje ilustrirano kmesko-tibetanskim sukobom:

IRENE: Shvaam k o liko je vano da se ne dozvoli sustavni gen ocid T ibetanaca od strane Kineza; jer, a k o bi Kinezima bilo dozvoljeno da istrijebe Tibetance, to bi, jam ano, izazvalo neravnoteu koja se nikad ne bi m ogla iznova popraviti. TOM: T o je ton o. V ano je da, u vaim m editacijam a, djelujete na zaustavljanje tog sukoba, jer kad dozvolite istrebljenje putem nam jerne likvidacije, kao to je sluaj s istrebljenjem ivotinjskih vrsta, to se niim i nikad ne m oe zam ijeniti. A onda, taj dio m atrice postaje dio na kojem se mogu nam etnuti Drugi. IRENE: To je, dakle, vie o d pukog nestajanja, to je, znai, doputanje Drugima da

stisnu vre.
TOM: T o je to n o , da. IRENE: Onda to jednostavno neem o dopustiti! TOM: M i vam zahvaljujem o, da. N uno je u svijest ovjeanstva usaditi n eop h od nost prosvjeda nad likvidacijom naroda na planetu Zem lji na razini cijelog svije ta. Drugi djeluju na pokuaju likvidacije genocidnim m etodam a, ba kao to p o kuavaju ukloniti razne vrste ivotinja i biljaka s planeta Z em lje. V i, ljudska bia, posveujete se zaustavljanju istrebljenja onih ugroenih ivotinjskih vrsta, ali ne prosvjedujete protiv opasnosti istrebljenja ugroenih dijelova ljudske vrste. U k ljuite izlaganje ovih problem a u svoje m editacije. O n o to je vano je dovesti to znanje o genocidu i istrebljenju pred svjesne, otvorene oi ovjeanstva onda ovjeanstvo od toga ne m oe odvratiti pogled. Kad se o tom e ne govori ili kad se pretvara da istrebljenje ne postoji, onda se, pod tim platom , mogu zbiti m n o gi negativni dogaaji. IRENE: ini se da se stvari brzo kreu (1989.). Izvren je tetan utjecaj na ravno

teu to mi, koji ivim o u treoj dimenziji, ne m oem o vidjeti. Sto se dogaa ?
TOM: Shvaate li zam isao da, ako buenje doe u svoje vrijem e, onda e doi do potpunog unitenja, a ako doe ubrzano, onda e doi do spasenja. Z ap oeli ste ubrzavati. T o se m ora nastaviti. T ak o er ste prim jetili da im a sve vie fanatizm a? JOHN: Da. TOM: K oji se polako razuzdava. Da. N ajvanije je da se on oslobod i, jer, ako ga se gui, postaje nasilniji. Da. IRENE: Ali, nije li, takoer, istina da, d ok se kreem o naprijed, Drugi...

TOM: Se kreu naprijed prem a vama, da.

IRENE: Oni pokuavaju uiniti sve da bi odrali neravnoteu na svojoj strani. F a

natizam je jedn o o d sredstava kojim a se slue.

TOM: T o je to n o . M i smo s vama u vaim tugam a, oajanjim a i bolim a. A mi smo

svama i u vaim radostim a i u vaem sm ijehu. Povrem eno se u vaim svjesnim um ovim a pojave sum nje o tom e da, m oda, neete biti u stanju dovriti svoju zadau, da neete koristiti onim a kojim a elite koristiti, da neete odrati osjeaj za pom aganje i sluenje. M i em o vam ob jasn i ti jo jednu stvar neophodnu za upotpunjavanje vaeg razum ijevanja. Sum njate u sebe, sum njate u vau sposobnost i sum njate u to da im ate m o postii on o to vas vaa dua tjera da postignete. O d ovog trenutka m olim o vas da rasprite svoje sumnje. Vi im ate m o, ljubav i snagu da sprijeite kaos, tragediju i gubitak ivota na vaem planetu ovo m islim o od sveg srca i m olim o vas da rasprite svoje sumnje. ANDREW: H vala vam za tako snano uvjeravanje. Mi zaista ivim o sa sum njam a,

pitanjima, a oni se tem elje na injenici da ne m oem o vidjeti rezultate naeg rada. Na primjer, u naim m editacijam a m i inim o sve to m oem o da bism o od g ov o rili na potrebe koje opisujete, ali u ovom trenutku nem am o naina na koji bism o mogli saznati jesm o li, zaista, uinkoviti ili nismo. I to je, rekao bih, tem elj naih sumnji.
TOM: M i to shvaam o, ali doi e vrijem e kad e ak i te sum nje biti rasprene. Ali, mi vas m olim o da u vaim srcim a odrite onu vjeru koju vam daje znanje o nama i znanje o tom e da ovim Svem irom ne upravlja sluaj niti tek on o to m nogi ljudi na planetu Z em lji nazivaju Prirodom . M oem o li vas zam oliti da rasprite sumnje koje im ate u sebi? Shvaate li?

ANDREW: Da, shvaam i mislim da j e ovo vrlo umjesna lekcija.

TOM: M oe li vidjeti Boga?

ANDREW: N e m og u , ne.
TOM: Vjeruje li da postoji Bog?

JOHN: Da. Apsolutno vjerujem u to.

TOM: Onda, ako moe vjerovati u to, zato ne m oe vjerovati da ima sp osob

nost, energiju i m o i da su ta energija, sposobnost i m o od svega najvanije: zapamtite da im ate istinsku elju da pom ognete koja je razliita od elje koja vlada.
ANDREW: Postoji li neto to trebam o znati o naravi sam e sum nje ?
TOM: O na stvara potekou. Da u sebi im ate divovski kabel, s m ilijunim a sitnih

bakrenih ica, a nekoliko tih ica su oslabljene, to ne bi prekinulo kabel, ali on ne bi bio potpun. N ije li tako? ANDREW: Da, to bi se m ijealo s razgovorim a d u kabela.

TOM: T o je bit onoga o em u govorim o. elim o vam rei da sum njate jer u vaim objan jen jim a sebi i drugim a, vi ne m oete shvatiti narav onoga tko ste vi.
JO H N :

Mislim da je jedna od m ojih potekoa stalna svijest o m ojim nedostacim a na fizikoj razini ...

TOM: V i niste toliko nedostatni koliko biste eljeli vjerovati da jeste. V jerovanje da ste nedostatni m oe povrem eno posluiti kao izlika. Kad se pred vama nae potekoa, p rocijen ite je zajedno s nam a i ona e se rijeiti. D ajte nam a on e stvari koje vi nazivate nedostatnim a i vjerujte u sebe i u to da em o vam mi p om o i. Ne p ostoje nedostatnosti izmeu nas. Z n ajte to u vaim srcim a. Da.
ANDREW:

Zna, m i nem am o perspektivu, to je jedna o d p otekoa u naim akci jam a: inim o neto ovdje, na planetu Zem lji i ne vidim o povrat toga. J e li mogue da nam objasnite k a ko je, u bilo kojoj situaciji, naa sumnja sprijeila da se dogo di neto vano ?
TOM: D a kabel ima m ilijun sitnih ica i da postoje one na rubovim a koje su slabe i slom ljene, to ne uzrokuje pucanje kabela, ali ga slabi i p otreb n o ga je uvrstiti. Da. V i sada pitate o rezultatim a vaih m editacija, u kojim a sm o od vas zatraili odreene stvari, koje ste vi uinili, ali u vaim um ovim a niste sigurni da ste te stvari zaista postigli.
ANDREW:

Da. N ajbolji prim jer za to je dan kad sm o otili u centralu s nuklearnim reaktorom i tam o meditirali, a to je za nas bilo apsolutno velika stvar. A onda, k a d sm o zavrili, izgubili sm o se u m raku i drugi nam je dan pukla gum a pola kilom etra o d sam og tog mjesta. A znam o da to nije bio tek sluaj, ali jo uvijek ne znam o to se dogodilo unutar tog kom pleksa.
TOM: Sp rijeili ste eksploziju koja bi se inae dogodila. D a se ona dogodila, ne biste bili u vaem fizikom vratili biste se nam a. M i vam to ne m oem o doka zati. Ali, ako im ate pukotinu na gumi vaeg au tom obila, a kui im ate dragu oso bu koju volite, biste li, onda, toj osobi rekli da je sve u redu i da slob od no vozi autom obil s pu kotinom na gumi?

ANDREW:

Shvaam. Jasn o m i je to hoe rei. H m m m ...

TOM: M o ra li se dogoditi eksplozija da vam dokaem o on o o em u govorim o?

ANDREW:

TOM: P rom atram o vas i katkad kaem o, Zaboravili su tko su i zarobljeni su u razm iljanju o fizikom , jer je u fizikom neophod no vidjeti predm et ili ga opi pati. Ali, trebate znati da se ono to ste vi postigli u vaim godinam a nikad prije nije dogodilo. Razluili ste. M i sm o zapoeli novo doba u vaoj zem lji i u vaem Svem iru, a sad je vrijem e da vi u klonite vrpcu koja vas vee za prolost u fizikom i za sum nju. M i znam o da je on o to traim o od vas puno, a znam o i da je to teko s onim a koji vas okruuju govorim o o onim ljudim a koji su tako er, na neki nain, ukljueni u rad tako im je dokazati on o to kaete. N jim a je teko povjerovati vam. D okaz e doi s vrem enom . N ije li do vas doao dokaz o ifri

ranom znanju koje ste u godinam a koje su prole drali u sebi. D ijelovi tog znanja sada su dokazani u ovom fizikom svijetu. Da?
ANDREW:

Da, dolo

je

do toga.

TOM: Trebam o li, onda, jo neto rei? Sto elite? elite li da se neto pojavi da

bi se dokazalo on o to mi kaem o? M oem o li zapitati to vi elite? ANDREW: Pa, govorim za sebe, ali jedina stvar koju elim je ostvariti ovu misiju

kojoj smo se posvetili. Volio bih postii glavni cilj, a taj je da vaa poruka postane znana svima i da bude shvaena i to na najbolji m ogui nain. To je on o to elim i nita drugo.
]OHN: Pa, osjeam da je vae pitanje bilo zam olba, to mi to elim o da bism o sebe

uvjerili? Vei dio vrem ena osjeam tu vrstu vjere i prihvaanja, ali postoje razdob lja sumnje kad osjeam elju za nekom vrstom opipljivog dokaza, a onda dodu ona druga vremena, kad ta potreba iezne.
TOM: Takva potreba dolazi zbog fizikog. M i vam elim o rei da ete ostvariti

vau misiju, jer unutar vas postoji posveenost, a p ostoji i sve vea svijest o biim a koja ne potjeu s planeta Z em lje. N ee proi jo dugo, a ljudi e se poeti pitati: Tko su ova bia iz drugih svjetova?

II

PLANET ZEMLJA

ivot na Zemlji
7 7 a o to Tom na jednom mjestu u ovom poglavlju kae U vaem su svijetu stvari XVvrlo jednostavne, ali ih ljudi esto zakompliciraju. U ovom poglavlju Tom esto ponavlja reenice, ali s finim razlikama utkanima u ono to, na prvi pogled, izgleda kao ponavljanje. Do kraja ovog poglavlja doznat emo neke briljantne za misli...
TOM: Mi bism o vam voljeli objasniti da je planet Z em lja najljepi od svih koji

postoje u Svem iru. O n posjeduje fiziku raznolikost koju ne posjeduje nijedan drugi planet. U cijelom Svem iru ne postoji planet koji ima fizika obiljeja Z e m lje. On je najrje a ljepota i zaista privlai due koje se, kad jednom dou, ele stalno opet vraati. N jegova se priroda razlikuje od prirod e svih drugih planeta. On na sebi ima dijelove svih planeta u Svem iru, on je p op ut cjeline sastavljene od cijelog Svem ira, sa svim dobrim i svim zlim i to je ono to privlai due. O n posjeduje gravitacijsko privlaenje k oje se razlikuje od onoga na drugim p laneti ma, i zbog toga dua poinje osjeati zapravo fiziko tijelo dua se u svojim mislim a prilagodi na svoje fiziko tijelo i zaboravi slobodu i ugodu koju ima bez njega. Zem lja je bila stvorena da bude rajem . Kad due dostignu sklad, on a e to opet postati. Ali kad m i kaem o raj, mi govorim o o raju kreativnosti, raju koji donosi znanje, koji donosi radost i ljubav; raju u kojem ljudi sebe m ogu izlijeiti ili ak i iskusiti b ol, ako to ele. T o nije raj u kojem e biti uklon jen i svi izazovi, sav rast ili sva bol. To e biti raj u kojem ljudi, pom ou svog vlastitog iskustva, mogu razviti vlastito shvaanje svoje povezanosti sa Svem irom , prihvatiti odgovornost za sa me sebe, za svoje blinje, za Z em lju, a stoga i za Svem ir i m ogu sve to, ukljuujui i sebe, dovesti do savrenstva. ovjeanstvo treba shvatiti jedinstvenost i svrhu Zemlje, te pravac k oji ona ima u svojoj evoluciji. ovjeanstvo treba shvatiti da ono nije samo i da ne postoji sm rt. Ono to ljudi m oraju poeti shvaati je da nem a bijega, jer u buduim n jih o vim ivotima m ora doi do plaanja. Kad bi on i znali da svaki pojedini od njih nosi u sebi znaajku veliine i da im aju m ogunost da budu uzdignuti u radosti i

da, kad postoji prihvaanje toga da niste sami i da nem a sm rti, onda se mogu oslob od iti energije straha, a energije radosti mogu zam ijeniti strah i onda Z em lja m oe poeti ostvarivati svoj poloaj u Svem iru. Ba kao to Z em lja postaje najvea od sviju radosti, ranije sm o prenijeli i da Z em lja ima najveu od sviju ljepota. Kad mi kaem o ljepota, m islim o na ljepotu due koja, onda, prod ire u izvanjsko. ovjean stvo, zabunom , kao fiziku ljepotu doivljava sam o onu koju m oe vidjeti vanjskom koljkom oka; ne uviajui ljepotu unutarnje due plane ta ili dua koje na njem u postoje. T o je tako er neto to ovjeanstvo na Z em lji m ora nauiti.
JO H N :

Da li bi nam m ogao objasniti svrhu fizikog postojanja, posebn o na ovom p lan etu f
TOM: O vaj va planet je planet ravnotee, planet na kojem vi trebate nauiti uspostaviti ravnoteu izmeu fizikog i duhovnog svijeta. Z em lja je jedina od te vrste, jedini planet slobodnog izbora u cijelom svemiru, jedini planet stvoren za dovoenje u ravnoteu duhovnog i fizikog, drugim rijeim a, za stvaranje raja. ovjeanstvo je stvorilo pokvarenost iznutra, to je nastalo zbog toga to su ljudi postali ukljueniji u fiziko nego u pokuaje uravnoteivanja i shvaanja. Ali, sada se va planet nalazi u stanju u kojem se bre nego ikada m oe izvesti iz ravnotee. O vo povijesno vrijem e u kojem se sada nalazite vrijem e je prom jene. V rijem e je da ovjeanstvo ovo pone shvaati, da pone shvaati da ivi na pla netu velike ljepote s istinskom ravnoteom duhovnog i fizikog, i da ivi u jed in stvu sa Stv oriteljom , u oitovanju ljubavi, u vezi sa Stvoriteljom , u on om e to je stvoreno.

JO H N :

O vo je poruka mnogih svjetskih religija, a ovjeanstvo je nije nikad u potpunosti prihvatilo. M oe li nam objasniti zato nismo prihvatili ovu pozitiv nu p oru ku ?
TOM: Ljudi u svojoj najdubljoj unutranjosti znaju, ili imaju osjeaj, da su stvore ni iz neeg to nisu sam o on i, ali ljudi na Z em lji poeli su se natjecati sa Stv orite ljom . M i to shvaam o, jer ljudi shvaaju da unutar njih postoji priroda koja moe uiniti sve, ali oni zapostavljaju identificiranje i spoznaju Stvoritelja. O ni sami ele biti Stvoritelj. T o ne m oe biti. Problem koji smo imali veliki broj puta kad sm o bili na Z em lji: doli sm o pom oi, a od nas se oekivalo da uinim o on o to mi ne m oem o uiniti, on o to ovaj planet m ora uiniti za sebe. Vi ste dio ovog planeta jer ste ga vi izabrali da biste mu pom ogli.

JO H N :

Zaista elim rei, govorim za sebe, da ja uistinu prihvaam odgovornost za to da m oram o raditi sam i za sebe. Stvar je jedino u tom e to se, ivei na Zemlji, susreem o s m nogim pote koam a i kom plikacijam a.
TOM: U vaem su svijetu stvari vrlo jednostavne, ali ih ljudi kom pliciraju. Ako stvarim a pristupite na jednostavan nain, m noge e se m oi vrlo brzo nadvladati

i postii, i to bez pretjerane upotrebe energije. U zabrinutosti i tjeskobi sagorijeva vie energije nego u aktivnom bavljenju problem om .
ANDREW:

Mi smo, dakle, ovdje na Zemlji, tek siuni trunak praine u ovom be skrajnom, ogromnom Svemiru. Bi li nam mogao rei zato se uope zanimate za ovaj mali trunak praine ovdje nazvan Zemljom f

TOM: Da bi Svem ir evoluirao, vano je da Z em lja evoluira. Due k oje su dole na ovaj planet postale su, u svojim fizikim tijelim a, n eodgovorne. O vo je postao planet elje. Due k oje se ovdje nalaze ponaaju se kao da su u ivom pijesku i kao da se koprcaju i nestaju u toj elji. V ano je da vi evoluirate, jer bez evolucije ovog planeta, ni drugi planeti u Svem iru ne mogu ii naprijed. O n je zaustavio rast Svemira. V ano je da se podigne razina svijesti ovog planeta. Upravo ljubav s ovog planeta je on o to stvara energiju koja hrani Boga. A ovaj je planet zausta vio rast dijela Svem ira, um jesto da evoluira on ako kako treba, da postane jedno s Boanskim. O bjasn it u jo p om n ije: m noge od ovih dua koje ovdje ive, kad umru, zarobljene su u atm osferi ovog planeta, a onda se stalno iznova raaju u istom svijetu i ini se da nikud ne idu. O vaj je planet prvotno stvoren da podui ravnotei izmeu duhovnog i fizikog svijeta. Ali, u tom fizikom svijetu due su upale u m aterijalizam , i stoga ta bia nikad ne evoluiraju izvan pojasa ovog pla neta. Njihove se elje jo uvijek nalaze u njihovim m islim a i osjeajim a, a njihove ih elje dre prikovanim a za ovaj planet i stoga se dogaa um noavanje koje e se nastaviti dok ovaj planet ne p otone.
ANDREW: Je

li to razlog zbog kojeg imamo toliko dua nakupljenih na ovom pla netu one jednostavno ne mogu izai izvan njega?
TOM: O ne ne mogu izai izvan njega zbog elje, pohlepe, m rnje, zbog uivanja

usvojim fizikim ugodam a. A mi nem am o prim jedbi na njihove fizike aktivn o sti na ovom planetu: tek kad to postane njihova prvenstvena briga, i kad se vie ne brinu za evoluciju ovog planeta, njihovih blinjih ili za pronalaenje b oan stva u sebi. Vi ste to objasnili kad sm o vas prije n ekoliko dana sluali i to ste onda nazvali uskim grlom . Upravo sm o se posavjetovali i shvatili da, ako bism o za virili u tu bocu , vidjeli bism o da u njoj p ostoji klin zbog kojeg ne bism o m ogli izai, to bi bio toan opis ovog planeta. V a opis bio je ispravan.
ANDREW:

Hvala. Da li bi nam mogao objasniti zato je toliko vano da nekolicina neznatnih bia poput nas, koji smo svi vrlo jednostavna stvorenja, ili drugi nama slini, stvarno pomognu u odepljivanju tog uskog grla?
TOM: Energija koja vas okruuje stvara vir iz kojeg isijava, a koji m oe podii svijest ovog planeta. Prem da vi m islite da je to zadaa koju je nem ogue ostvariti, to nije nem ogua zadaa. Vi, ljudi, odabrali ste ovu situaciju, vi ste se sprem no posvetili povratku na ovu gustu, teku Z em lju. Ljudi poput vas m nogo su se puta reinkarnirali na ovom planetu, esto ne zbog toga to je to bilo n eop h od n o, ve zato to ste trebali shvatiti i poeti osjeati ovaj planet, da bi podigli razinu n je gove svijesti. T o m se energijom stvara vir ljubavi, mira i sklada, a drugi e teiti

prem a vam a, tako da im m oete objasniti kako da vam pom ognu u podizanju razine svijesti. Svakom e je potrebna energetska osnovica. M i sm o energija, a kroz ljude pop ut vas ovaj e planet biti spaen. M i radim o kroz ljude. O n o to je bilo isplanirano za planet Z em lju, nije se dogodilo. Prem da je otkriven o da, od svih planeta u Svem iru, ona ima najvie ljepote, najveu razno likost p ro m jen e, otkriveno je da oni koji ive na planetu Z em lji imaju veliko fiziko svojstvo, kakvo ne postoji na drugim planetim a.
JO H N : M a lo s a m z b u n j e n g l e d e p o rije k la fiz i k o g sv o jstv a .

TOM: O n o dolazi od gravitacije, teine i gustoe ovog planeta, i od osjetila po m ou kojih osjeate Z em lju. T akvo to ne postoji na drugim nastanjenim plane tim a. Due na Z em lji poele su osjeati da posjeduju grau koju nisu osjeale na drugim planetim a. Shvaate Ii vae oblike raanja?
JO H N :

Misli na seks f

TOM: Seks je u poetku bio jedan oblik raanja, a unutar fizikog tijela dana su osjetila koja su ga in ila veselim. Ali, to je tijekom godina poelo postajati prio ritetnim , a bio je to i poetak k on trole jednog ljudskog bia nad drugim . Takav oblik k o n tro le ne postoji na drugim planetim a. T o je podiglo jainu elje unutar podsvjesnog te u m islim a dua k oje su se reinkarnirale na planetu Z em lji. Zelja takve vrste ne postoji na drugim planetim a upravo je stoga vrlo vano da se planet Z em lja dovede u ravnoteu. U Svem iru nem a prim jedbi na ovakvu m etodu raanja, jer je don ijeta odluka da e to biti nain kojim e se planet Z em lja opet napuiti. Prim jedba postoji glede toga to je to postao izvor svih prioriteta, i neto im e se k on troliraju due. Je r , ako pogledate sve one koji postoje na planetu Z em lji, to je jedini izvor koji stvara veinu p otekoa, nije li?
JO H N :

Shvatio sam da je ovo jedan jedini planet na kojem imate ovakvu vrstu potekoa?
TOM: D a. O vo je jedini planet koji je stvorio usko grlo. Due koje ive na planetu Z em lji, u svojem proienju dua i reinkarnaciji, odbijaju otii s planeta Zemlje. Svaki pojedini planet na kojem postoje ili na kojem su se rodile posjeduje neku vrstu poduke za njih, ali one toliko eznu za ovim fizikim planetom Zemljom da uope ne napreduju. Postoji iskuenje, postoji pohlepa i postoji elja.

JO H N :

Kako je ovaj problem zapoeo i kako to da nije ranije otkriven ?

TOM: T o se dogodilo zbog toga to nism o bili svjesni problem a koje e stvoriti fiziki svijet, niti osjeaja teine i ugode. O vo je jedini planet u Svem iru koji ima fizika obiljeja koja stvaraju ovaj problem . O n nem a sestrinskog ni bratskog planeta.
JO H N :

Ovo je najgui od svih nastanjenih planeta u Svemiruf

TOM: Da.

ANDREW: U

svezi s ovim problemima zelje i ugode, to bi se sve moglo pripisati ulozi, recimo jednog atomskog elementa, poput, na primjer, natrija ili neeg sli nog. Jeste li neem slinom pripisali uzroke?
TOM: Posavjetovat u se... O bavijeten sam da je problem stvoren unutar due

pojedinca. Z em lja je gusti planet, a on , zauzvrat, daje vrlo razliit osjeaj tijelu ali zapravo se to d ogodilo unutar due pojedinca.
ANDRF.W:

Ti, dakle, kae da gusti materijal zaista moe toliko utjecati na duu. Mislim da to nije mogue.
TOM: O na osjea b o l, ona osjea ugodu, ona osjea tugu, on a osjea radost. F i

ziko tijelo ima razliit osjeaj na Z em lji nego na svim drugim planetim a, i u svim drugim duam a k oje p ostoje. U drugim sustavim a, u drugim galaksijam a, p osto je druga fizika bia koja nem aju gustou vas na Z em lji. N a vaem planetu, dua poinje osjeati razliito od onoga to je prije osjeala, i posjeduje osjeaj ugode i elje.

Drugom prigodom, u odgovoru na slina pitanja, Devetorica su dala sljedei prim jer:
ANDREW:

Zato se due priljepe na planet Zemlju f

TOM: Tu priljep ljen ost uzrokuje gravitacijska gustoa i privid da je ona stvarna.

Priljepljenost je osjeajn a: ona potie od nesposobnosti da se tijelo ukloni iz sebe u gravitacijskoj gustoi. Kad u klonite tijelo iz sebe, on o se deblokira, tako da se moe ublaiti osjeajn a gravitacijska gustoa i ugledati prava stvarnost. O vaj je planet stvoren da bi b io raj i, da bi Z em lja im ala svu svoju razn olikost bilo je neophodno stvoriti je gravitacijski gustom .
ANDREW: e li li r e i d a z a j e n a rast, za n a u e v o lu c iju ta g ra v ita c ija je d n a o d stvari s k o jim a m o r a m o iz a i n a k ra j, a p o e ljn o b i b ilo k a d b is m o je p o k o rili f

TOM: O n o to je vano je dovesti sebe u ravnoteu. Upravo je spajanje fizikog s duhovnim on o to je oigledna svrha ovjeanstva. Ali, ovjeanstvo je sebe zbu nilo ostajanjem u svojoj gustoi, ne shvaajui ispravno narav svog duhovnog tijela. Neki religiozni vode iz vaeg svijeta, koji pokuavaju kon trolirati ov jean stvo, to pogreno tum ae i zavode vas na krivi put a religije koje bi eljele zanijekati fiziko nisu u ravnotei, a takoer se u ravnotei ne nalaze ni oni ljudi fizikog koji ele zanijekati duhovno. Z a neke due, njihov izbor da budu roene u ovo vrijem e nije sluio evolutivnom procesu njihovog rasta, ve je bio u slubi ovog planeta, da bi istaknule vanost shvaanja Z em ljin og m jesta u Svemiru i ljudskih bia na n joj. P ostoje m nogi koji su u ovo vrijem e doli na Z em lju , koji su izabrali doi ovdje zbog p otreb a Svem ira, da bi pom ogli, da. A N DREW: Prema onome

kako mi shvaamo s nae znanstvene toke gledita, treba li se dogoditi spoj gravitacije kao sile i uma kao sile u kojoj se nalazi ravnoteaf

TOM: Kad prihvatite, kad u cjelosti shvatite, s potpunim povjerenjem i vjerom u vama, vau povezanost sa Svem irom , onda postiete ravnoteu i vie se ne nala zite u zarobljenitvu. K roz m entalni proces uma. Ako razdvojite um od on oga za to se on dri, on e biti slobodan. O vo razdvajanje m oe se odvijati u fazama, tako da m oete razviti povjerenje i vjeru u svoju sposobnost odravanja vae unutarnje povezanosti sa Svem irom . O nd a ete biti slobodni. Kad ovjeanstvo dostigne kritinu masu, kad se d ovoljno vaih dua pone oslobaati, onda e svem irsko vozilo Z em lja krenuti prem a svojem cvolutivnom ispunjenju.
ANDREW:

K oliko sm o se pribliili takvoj vrsti evolutivnog vrem enskog procesa ?

TOM: Z n ajte da e, s ubrzanjem koje nastaje ukljuenou svakog pojed in og ljud skog bia, to doi vrlo brzo i nee rezultirati unitenjem , to bi se dogodilo kad bi to ubrzanje dolo sam o po sebi, silom ok o ln osti, bez vae ukljuenosti.
ANDREW:

T o je prekrasno.

TOM: Shvaate li da, kad postoji prom jena koja dolazi na Zem lju i kad pone oslobaanje iz zatoenitva, onda on o to zarobljava oajn iki pokuava jo jae zatoiti?
JO H N :

Da.

TOM: Z n ajte ovo: vi ste svi doli na Zem lju da bi ste je uljepali, proistili, da biste je voljeli i da biste se s njom e radovali. Z n ajte ovo: da u vae vrijem e vi, pom ou vae posveenosti i posveenosti drugih, kroz znaajku vaeg postojanja na planetu Z em lji, m oete nju dovesti do ispunjenja njezinog stvaranja. T o je za nas velika radost i na n joj vam zahvaljujem o. Kozm iki aspekt ove dram e je spasiti Z em lju na kojo j su m noge due zarob ljene. Bez spaavanja ovog planeta ni m i, ni vi, ne znam o koliko e m nogo tisua ili stotina tisua vaih godina ovaj planet biti u stanju stagnacije. M i zapravo ne znam o rezultate onoga to e se dogoditi duama onih koji su zarobljeni. Vi shva ate da se bolest m oe proiriti ako se ne kontrolira?
ANDREW:

Da.

TOM: Shvaate li da, ako se ovo ne kon trolira i ako se ovim e pravilno ne rukuje, da to onda m oe zaraziti ostatak Svem ira? Jeste Ii svjesni tog poten cijala?
ANDREW:

Pa, iz onoga to nam kae, jesm o . Iz naeg nam iskustva to, naravno, nije pozn ato .

TOM: Z n ate li, osim toga, da ako se zarazi cijeli Svem ir i, ako se zaraza oitu je sve to je d ob ro, sve to je ljubav bit e uniteno jeste li svjesni toga?
ANDREW:

N e, nism o bili svjesni toga.

TOM: Je r , ako se ta zaraza proiri s ovog m alog fizikog planeta Z em lje na cijeli Svem ir, onda e sve due ivjeti u strahu i m rnji, bez nade, u m raku. A onda m oda nee biti puno nas koji em o m oi voditi rauna o situaciji, ako se doe do te toke.

IRENE: Jed n o o d pitanja koje elim postaviti tie se te predodbe o ljudskoj patnji

i kako je do nje dolo. Pretpostavljam da, kad su ljudi isprva bili nevini, onda vjerojatno nije postojala ljudska patnja. Kako je d o toga dolo, koja je svrha patn je ? Je li njezina svrha povezana sa strahom kojeg ovjek im a pred evoluiranjem ? Z ato ona p o sto ji?
TOM: Prvo znajte ovo: Z em lja je jedini planet izbora u cijelom Svem iru. o

vjeanstvo je prvo h od alo s bogovim a, a vi znate priu o iskuenju s drveta ivo ta: oni su bili navedeni da iskuse radost jedinstva s jednim u stvaranju. O nd a je Stvoritelj rekao T o je vama zabranjeno. Ipak je dozvolio m ogu nost izbora, ako ovjeanstvo tako izabere. O n o je izvrilo izbor. O d tog dana naovam o, nije Stvoritelj onaj koji je kanjen ve je ovjeanstvo kaznilo sebe, jer su zapravo dodirnuli znanje o on om e tko su i on o ih je zaplailo, jer su znali da nisu u stanju u potpunosti ga shvatiti. Onda je postalo neoph od n o napuiti Z em lju, tako da bi sve elije Stvoritelja mogle postati pojedinci i slobodne due, da bi, prem a svom izboru, postale jedn o u jedinstvu i skladu. Stoga je, tako er, Z em lja jedini planet svijesti i ljudi su iza brali osjeati tugu zbog toga to su unitili povjerenje koje su zadobili i poeli su, onda, rtvovati sebe i svoju djecu. V rijem e je da se oko n a ova farsa rtvovanja, jer ona je on o to jest, ona ih dri u zarobljenitvu. O slobod ite ovjeanstvo! IRENE: N eki su religiozni voe, dakle, iskoritavali tu krivnju f TOM: Upravo tako. O ni su je iskoritavali, jer je ona bila sredstvo kojim se ljude dralo u zarobljenitvu. Sluajte pozorn o: kad postoji jedan koji shvaa energije svih stvorenih i nain na koji oni mogu iskoristiti te energije da bi sebe uinili bogovima, onda oni dre ljude u zarobljenitvu. IRENE: Zato je Stvoritelj, u poetku, zabranio ovjeku znanje? TOM: O no to je bilo vano bilo je da ljudska bia zaponu bez zabrane da znaju, ali s izborom i vjerovanjem . IRENE: Zam isao, dakle , nije bila Ne m oete im ati znanje, zam isao je bila U

redu, ovo je prvi prim jer izbora, kaem vam da ga ne m oete im ati , a vi sada im ate izbor: posluati ili ne posluati.
TOM: T o je to n o , a shvatite i da kad posluate, to je vjeba, nakon toga vie nije potrebno da budete posluni. IRENE: Zam isao da se poslunou ne rtvuje slobodna volja zapravo je prom ie,

jer poslunosti ne pridajete takvu vanost.

TOM: T o je velika istina. Da. M IKI: ini se d a n e k i lju d i n o s e m n o g o te e t e r e te o d drugih, p a te vie o d drugih. Je li to sa m o z b o g to g a d a b i se tim d u a m a d a la m o g u n o st d a n a u e o d r e e n u lekciju ili d a p o d u e druge, ili je to n e s r e a ?

TOM: U vaem se svijetu sve to m oe prim jeniti. P ostoje neki k o ji, zbog stanja svijesti koje ih okruuje u njihovom okoliu, ili zbog tehnologije u vaem svijetu, stvaraju veliku nesreu. N itk o u ovom razdoblju u svarnosti ne izabire patnju: nju uzrokuje pogreno razm iljanje onih koji kon troliraju druge. Postoji tek nez natna m anjina koja izabire patnju da bi poduila druge. MIKI:

Vjerujem da Stvoritelj zna sve, kako u sadanjosti tako i u budunosti. Kako onda ljudska bia mogu koristiti svoju slobodnu volju? Moe li mi to pojasniti?
TOM: D a. Ba kao to je Stvoritelj sveznajui, i svaka pojedina dua je sveznajua i p osto je razliiti putovi kojim a svaka pojedina dua m oe krenuti. U vrijeme dolaska na planet Z em lju , due izrade svoju kartu, one se ogranie u svom izbo ru, ali sa sobom donesu kartu, tako da im aju izbor oko toga slijediti tu kartu ili ne. Z b og tog a to Stvoritelj zna sve, to ne znai da postoji m ijeanje u ivote ljudskih bia. Ako se vaa djeca nalaze u privatnosti svojih spavaih soba, vi neete ni po m isliti na to da nekritiki upadate u njihove sobe, jer moda oni rade neke svoje privatne stvari, niti biste n am jerno nahrupljivali u njihovu privatnost, nije li ta ko? V i ste stvoritelj. Vi ste stvorili svoju djecu. K ao roditelj u stvaranju te djece vi ih pokuavate voditi. A povrem eno im nam etnete svoju volju da biste ih zatitili. Stvoritelj jednostavno blago pogurkava va um , ali vam se ne nam ee. Stvo ritelj vas ispituje, da bi vas pokuao pogurnuti da slijedite jedan od svojih pravaca k o je ste n eko odabrali. Ako izaberete jedan pravac, a u vaim razmiljanjima odluite slijediti upravo suprotni pravac, nee doi do uplitanja. Ali u stvarnosti, zbog toga to se ne naruava vaa privatnost, Stvoritelj odabire da nee gledati on o to ete initi. T o se znanje uva do vrem ena kad vi to uinite, i n akon toga. Ako ste svojoj djeci nam etnuli svoju volju ustrajui na tom e da vrata njihove spavae sobe budu uvijek otv oren a, da ih vi m oete prom atrati, i ako odluite ui u njihovu privatnost, onda znate to e vaa djeca uiniti, zar ne? O n a e se zati titi od vas. N a isti nain, Stvoritelj odluuje da ne dri vaa vrata otvorenim a ili da n am jerno nahrupljuje u vau privatnost. K atkad, tijek om godina, neke stvari koje je skupina bila navedena oekivati nisu se dogodile i to bi, onda, stvorilo m noga pitanja, a sljedei je razgovor prim jer toga:

JOHN:

Htio bih rei da, ako ste vi oni za koje se prikazujete, onda se vi moete nalaziti bilo gdje u vremenu, u prolosti, sadanjosti i budunosti. A, kako se onda neke stvari, za koje ste nam rekli da e se dogoditi, nisu dogodile? Ako se moete nalaziti u budunosti, onda bi takoer trebali znati hoe li se neto dogoditi ili nee. Da li bi mi mogao objasniti taj fenomen tako da ga jasnije shvatim?
TOM: M i em o to pokuati ovako objasniti: mi sjedim o na planini vizualizirajte to u vaem umu. D o k sjedim o na toj planini, im am o pogled na cijelu Zem lju. Ispod nas nalaze se druge planine koje vi svojim oim a ne m oete vidjeti jer ste uronjeni u fiziko. M i bism o, kao cjelinu, mogli vidjeti o n o to se nalazi iza nas, o n o to vi nazivate prolou. M i m oem o pam titi kako je to bilo na drugoj

strani planina, u prolosti. Ispred nas, mi m oem o vidjeti druge planine, ali ne moemo vidjeti ispod njih ve sam o preko i izmeu njih. A, kad sidetc s planine, da biste otili u budunost, onda ne m oete vidjeti cijeli krajolik. Kad se proetate oko planine, nai ete n ekoliko cesta ili putova, od kojih svaki pojedin i vodi u budunost. Ako na svim putovim a osim na jed nom postoje zapreke, onda postoji samo jedan put kojim m oete krenuti. Ali, ako znate kako ukloniti zapreke, onda moete krenuti i nekim drugim putom . A im at ete i vei izbor. Nikad ne postoji sam o jedna budunost. Postoji n ekoliko odabira b u d u no sti. U to je ukljuena vaa volja. Ako mi znam o kakva je budunost, onda to znai da smo mi zapravo postali ukljueni i da m anipuliram o vaom slobodnom v o ljom. M i vidim o m noge budunosti. K ao prim jer, uzet em o vau zem lju (Veliku Britaniju). D a prije Drugog svjetskog rata va C hurchill nije bio stabilnog zdrav lja ili da je bio u bijen, onda bi ovakva budunost vae zem lje na kraju m oda i bila ostvarena, ali ne na isti nain. A to je m oglo u potpunosti izm ijeniti budunost vae zemlje. Da nije inila on ako kako je inila, m oglo se dogoditi neto potpuno razliito. Shvaam o da ovo nije zadovoljavajui odgovor i ob jan jen je, ali ne zna mo nain na koji bism o to objasnili. M i unaprijed ne odreu jem o vau budu nost. JOHN; Da, sad b olje shvaam. Mislim da je to bio proizvod m ojeg pogrenog shva

anja, da, k a d biste vi rekli to i to e se dogoditi, onda bih ja pretpostavio da je to izvjesno, a trebao sam uvidjeti da je to jedna od n ekoliko mogunosti.
TOM: T o je bila naa pogreka, a ne vaa. D a sm o vam prenijeli greku i propust

s nae strane, bojali bism o se da vi ne biste mogli odrati svoju u klju en ost i nastojanja. Postoji jedna situacija za koju od nas im ate jam stva: neem o dopustiti unite nje Zem lje. Nisu Dvadeset i etiri civilizacije one koje to nee dopustiti, jer one nemaju m ogunost da to sprijee. M i sm o jedini u m ogunosti to ne dopustiti jer i one im aju svoja ogranienja. Ali, koristei nae sile zajedno s njihovim a, mi neemo dopustiti unitenje Z em lje. Kad to kaem o, onda m islim o na potpuno unitenje planeta, da.

Ubrzavanje Zemljine evolucije

prvom dijelu ovog poglavlja govori se o nekim posebnim pitanjima, a tek kad se Irene ukljui u raspravu, ona dobija filozofski obrat, budui da ona, zajedno s Tomom, istrauje razliite ideje i stavove. Poglavlje se suivljava sa svojim naslo vom, ini se kao da se ubrzava...
JO H N :

Mislim da je u ovom trenutku najvanije pitanje za ljude na Zemlji to oni, kao pojedinci, mogu uiniti i kako oni, kao pojedinci, mogu izmijeniti stvari, tako da na planet ispuni svoju sudbinu ?
TOM: Prvo i osnovno, oni m oraju spoznati da svaki od njih unutar sebe sadri cijeli Svem ir. Svaki pojedini od njih sadri cijelo stvaranje. Stoga, kad to shvate, onda e , nadam o se, shvatiti da ako nastupaju protiv svog vlastitog integriteta, na taj nain mogu ugroziti integritet Svem ira. M oraju se sami sa sobom posavjetovati o k o m otiva u svim akcijam a; m oraju nauiti voljeti sebe, a jedini nain na koji mogu sebe voljeti je da nikad ne uine neto zbog ega se sebi ne bi svidjeli. O n o to je vano je da svaka pojedina osoba na ovom planetu m ora shvatiti da je p osto jan je sveprisutno. O ni m oraju shvatiti da oni dre klju za evolutivni proces u Svem iru. V rijem e je buenja. V rijem e da unutar samih sebe shvatite da vi drite klju kojim e se Z em lja dovesti do svog ispunjenja i da ne postoji uplitanje u slobodnu volju ; unitenje planeta Z em lje nije n eophodno. T o se m ora u potpu nosti shvatiti, jer slobodna volja ovjeanstva m oe Z em lji donijeti ispunjenje.

JO H N :

Mnogi govore o nadolazeoj preobrazbi, a ini se da joj se ovog puta zaista i pribliavamo. Moe li rei neto o toj preobrazbi i to ona znai?

TOM: Istina je da se Z em lja nalazi na pragu preobrazbe. O n a se nalazi na pragu oslobaanja dua i bia iz zarobljenitva, da se oni mogu nastaviti uzdizati i pro iavati Z em lju tako da Svem ir m oe nastaviti svojim putom . Upravo je sada slavno ivjeti na vaem planetu u fizikom obliku. Uvijek znajte da e ova ener gija pojedinaca ostati pojed inana, ali on o to e se shvatiti je snaga m isli, ener gija ljubavi, snaga koju ljudska bia dre unutar sebe, kojo m e va svijet uiniti slikom Svem ira. V as svijet je slavno m jesto na kojem svi dijelovi Svem ira postoje, ispunjavaju se i, u velikoj radosti, bivaju ujedinjeni sa stvaranjem .

JOHN: Da im ate jednu poruku koju biste eljeli prenijeti cijelom ovjeanstvu,

koja bi to poruka bila ?

TOM: U potpunosti budite svjesni da vi, svaki pojedini od vas, unutar sebe dri

klju, kojim e dovesti do prom jene. T o je vaa od govornost, vaa slobodna vo lja, va izbor. JOHN: U ovo vrijeme im a m nogo zbunjujuib poruka koje dolaze iz razliitih psi

holokih i proroanskih izvora. Koje kriterije ljudi trebaju prim jenjivati da bi m o gli suditi o svim tim razliitim izvorima ?
TOM: Prvo i osnovno, objasnit em o vam ovako: kao to p osto je predsjednici

korporacija, od kojih jedan zna sve, i razliiti pododjeli koji poznaju svoje stru no podruje, isto je tako i na polju kom unikacije koja p otjee od onih koji p o sto je u drugim podrujim a. T e k nekolicina izvora zna cjelinu slike, a m nogi znaju njezine dijelove. Ali, budite oprezni kad vas oni slave: uvijek izazivajte, traite dosljednost i nikad ne prihvaajte on o to ide protiv vae naravne sklonosti ili protiv vaeg vieg intuitivnog ja. Pazite, jer oni m oda hrane va ego da bi mogli vama m anipulirati, jer postoje i oni koji ele unitenje planeta Z em lje. N em ojte upasti u stupicu unitenja planeta Z em lje. U vaem svijetu postoje m nogi koji govore, m nogi koji iznose in form acije: mi vam iznosim o inform acije koje nisu iznoene u prolim vrem enim a, a to je slje dei korak u daljnjem evolutivnom kretanju. V ano je da narodi na planetu Zemlji shvate da nisu sami i da unutar sebe nose ifru pom ou koje planet Z em lja moe evoluirati i postii svoju pravu svrhu. Zapam tite ovo: oni koji pokuavaju vladati visoko su iznad drutva i vode ljude u sm jeru koji im pom ae da izbjegnu vlastitu odgovornost. Ali, im ajte na umu da je ubrzanje sada apsolutno vano. Doli sm o do p oetka ubrzanja evolutivnog napredovanja planeta Z em lje. Postoji velika nuda za ubrzanjem , jer su oceani planeta Z em lje, stabla i u me, nebo i atm osfera, sama sutina disanja, ivotna snaga, doli do razine zagae nja koje dovodi do unitenja Z em lje. M i apeliram o na vae energije i posveenost buenju naroda ovog planeta, vlada na Z em lji i zajednica na Z em lji. N ajdublja sr ovjeanstva poinje rasti i sjati. Budi se sutina i razum ijevanje samih p oeta ka ovjeanstva, to e dovesti do prom jene. Vi ste dio te p rom jene. Vi ste djeca te prom jene, vi ste odgovorni za tu prom jenu. Bez vae posveenosti ubrzanju, kad bi se p rom jena dogodila u njezino vlastito vrijem e, bez vaeg udjela, onda bi se planet naao u situaciji u k o jo j veina ovjeanstva ne bi m ogla postojati. P rih vatite svoju sposobnost za stvaranje obrasca koji dovodi do razum ijevanja i istine o onome tko ste. Zem lja je stvorena da bude raj svih rajeva u svom savrenstvu. V rijem e je za opratanje, opratanje sebi: vrijem e da ovjeanstvo shvati da odravajui strah i razdor odrava unitenje. ovjeanstvo je zapoelo proces unitenja. Ipak, pred vama je velika budunost za ispunjenje sudbine Z em lje.

Prihvatite injenicu da vi m orate obaviti svoj dio posla u postizanju ispunje nja Z em lje. Vi nem ate ogranienja. Vaa ogranienja i granice stvaraju jedino vai strahovi. T o ne znai da se trebate uspeti na planinu od tisuu m etara i onda s nje skoiti. T o znai da m orate posjedovati istinsku, praktinu prim jenu razu m ijevanja sebe. T o znai da m orate poeti proirivati sposobnosti vaeg uma i vaih misli. Vaa fizika tijela imaju ogranienja na ovom fizikom planetu, ali vai umo vi i misli m ogu se iriti i rasti, dodirnuti sve kutove Svem ira. A kad vae tijelo shvati istinu o sebi, on o m oe zbaciti teret ovog fizikog svijeta koji ga je drao u zarobljenitvu. V i, ljudska bia, vi ste kaleidoskop, i katkad ete izgledati zbu njeni ipak, jednim okretom , vi m oete postati elem enti ljepote i isto e, a to je neto s im e m oete putovati svem irskim sferama.
JO H N :

Ako bism o mi sada, za trenutak, zam islili da je sve ostalo u statikom stanju, da ovjeanstvo nije unaprijedilo svoju svijest, razumijevanje okolia i odgovornost, bi li vrijedilo znati k o liko bi dugo jo potrajalo prije no to bismo zaista unitili na okoli...?
TOM: S obzirom na atm osferu koja okruuje planet Z em lju, nije vam preostalo vie od 2 0 do 2 5 vaih godina postojanja. ivot na vaem planetu Z em lji ne m oe postojati bez kisika. Ako ljudi na vaem planetu Z em lji ne dodu pameti, oni e se unititi.

Gornji odgovor dan je 1978. godine. Sljedei razgovor odvijao se 1989. godine:
ANDREW:

U jedn oj ranijoj prigodi posluio si se zanim ljivom frazom , da se vrije m e ubrzava. K akvo je stvarno znaenje ubrzanja vrem ena?
TOM: A ko bi ovaj planet slijedio svoj put na dosadanji nain, bez ubrzanja, onda ste svjesni toga da bi to dovelo do unitenja?

ANDREW:

Da.

TOM: O n o to se sada ubrzava, zahvaljujui m editacijam a koje ljudska bia obav ljaju na ovom planetu Z em lji, poetak je ubrzanja vrem ena, to onda stvara situa ciju u ko jo j Z em lja postaje lagano svem irsko vozilo, a ovjeanstvo e iznenada, postati svjesno. T o e nalikovati poetku uinka stotog m ajm una. Ako, dakle,, sada ponete shvaati snagu m editacija u malim skupinam a poput vae, vi mo ete izm ijeniti svijet.

A 1989. godine postavljeno je ovo pitanje u svezi s glau:

ANDREW: Jedn a od stvari koje prim jeujem je da na ovom planetu ima sve vie. gladi, te pobuna zbog nedostatka hrane i visokih cijena. Sto m ali ljudi, poput nas,, mogu uiniti ba na tom podruju ?

TOM: N ije n eop h od n o da itko na ovom planetu um re od nedostatne ishrane. T o se dogaa jed ino zbog neznanja, ili zbog svjetskih vlada koje pokuavaju vladati drugima. M i n eem o dozvoliti istrebljenje bilo k o je skupine ljudskih bia. Shva ate li? Ali, vi to m orate sada ukljuiti u svoje m editacije kroz m editaciju m o ete sprijeiti unitenje. IAN: K oliki su izgledi za evoluciju na ovom planetu? K oliki su izgledi za opsta nak? TOM: N ikad u prolosti nije p osto jalo vrijem e kao to je ovo sad k o je e d onijeti evoluciju vaeg planeta. Sve su stvari m ogue, a prom jena m oe vrlo brzo nastu piti. M i em o vam dati prim jer: prije godinu dana ( 1 9 8 7 .), zemlja Izrael, u vrije me Pashe, narod Izraela, unitavao je zemlju otpacim a. B io je to pogled koji je doveo do velike tuge. I u roku od godine dana, o n o to se razvilo u zem lji Izrael je ono to se naziva udom na Z em lji, jer su tijekom tog vrem ena otpaci oien i, nema ostataka, a ljudi su poeli vie potivati sebe i druge. Ako se ovo m oe dogoditi narodu Izraela, koji je jako tvrdoglav, onda se m oe dogoditi sve to izaberete! P okret za prom jenom nalazi se u svom zamahu oni k o ji znaju, m o gu zaustaviti pogubnost gladi na Z em lji, a m ogu zaustaviti i katastrofu koju u zro kuje ovjek te m ogu va planet uiniti onim za to je stvoren.
IAN:

Koliko vi pomaete evoluciji i utjeete na nju, i na ljude koji ele pomoi evoluciji?
TOM: Kad bilo tko postavi pitanje Sto mi m oem o uiniti? mi sm o tu. Z n ate,

mi ne m oem o uiniti ni najm anji pokret d ok neka osoba ne zam oli. M i se ne moemo, jednostavno ne m oem o, i n eem o, upletati u slobodnu volju. Ali, kad ljudska bia pitaju a ona povrem eno zapitaju tek zbog uveseljavanja, on a to ne misle iz dubina svojih dua onda im mi m oem o p om oi da evoluiraju. Vano je da ljudi budu svjesni da nisu sami u Svem iru, a i toga da m oraju preuzeti o d g o vornost, jer oni ne m ogu pobjei od odgovornosti.
JOHN: Bi li pojedincima

mogao dati savjet, jer mnogi ljudi kau Pa, to ja osobno mogu uinitif. Postoji li neka mala stvar u kojoj pojedinci mogu dati svoj dopri nos?
TOM: T o je vrlo jed nostavno: ponaajte se sam o na onaj nain zbog kojeg ete

sebe voljeti; ponaajte se sam o on ako kako biste voljeli da se drugi ponaaju prema vama; nem ojte uiniti p ok ret, n em ojte pom isliti m isao, n em ojte napraviti ono za to vi, u vaoj dui, u vaoj svijesti, ne m oete osjetiti sam opostovanje. Kad to zapone, onda e se sve prom ijeniti. Sve e se prom ijeniti i onda kad ljudi prihvate da vam se i oni koji ive na drugim m jestim a u Svemiru nalaze pri ruci da bi vam pruili ljubav i razum ijevanje. Sve e se prom ijeniti kad ljudi shvate energije koje imaju u sebi. Mi vrlo n ap orn o radim o prem da to nije prava rije jer mi zapravo ne radimo, ali u vaem svijetu ne p osto ji prava rije, pa u se posluiti n jom e. M i radimo na spreavanju krize, i do sada (1 9 7 4 .) nism o bili u tom e uspjeni. M n o

ge su stvari pokrenute prije m nogo tisua godina. Ali, mi elim o da vi, takoer, shvatite da postoje stvari koje nisu dio planiranog, i koje su ljudske stvari, koje potjeu od pohlepe, tatine i elje. M i govorim o o vladam a koje vladaju svije tom , koje stvaraju tu krizu. T o nije bio dio plana, shvaate li?
ANDREW:

Da, shvaam o i jak o sm o zahvalni na ovom razgovoru.

TOM: D olo je vrijem e da ljudi na Z em lji zahtijevaju od svojih vlada, da zahtije vaju od svojih religijskih voa, da zahtijevaju od svojih uitelja, znanje i razu m ijevanje onoga to se zaista dogaa. Sada je vrijem e ljudi. Vas, m ase, vae su vlade, vai religijski voe i drutvo prije drali u neznanju, ovjeanstvo su drali sputanim . Ubrzanje e prouzroiti da on o u vaem svijeti zatrai odgovore od svojih znanstvenih zajednica i svojih vlasti. Ali, nain da se dosegne ljude, k on an o sm o odluili, je kroz njihovo vlastito fiziko tijelo i iz ljeen je njihovog fizikog tijela. M n ogi e ljudi biti izlijeeni i m nogi e ljud postati otvoreni za lijeen je. Upravo e kroz lijeenje biti podignuta svijest irej; Svem ira. V ano je da ovjeanstvo zna da ono m ora poeti preuzim ati odgovor nost za Z em lju i da znanost m ora poeti shvaati da ona u sebi ne sadri m o dt zapovijeda ostatku ovjeanstva ve da je ona sam o dio ovjeanstva. U svorr elitizm u, znanost je odbacila druge slojeve ovjeanstva. Z n an ost je postala reli gija koja m anipulira i vlada, a oni koji vode znanost m oraju sada poeti prih vaati svoju odgovornost. O vo je tuno vrijem e za svijet jer, kao u prolim vrem enim a i kao u osjeaj nim vrem enim a, fizika bia ovog planeta krive sve druge osim sebe za svoj( problem e k o je, zapravo, uzrokuju ona sama. T o je kao da su, da bi se rijeil krivnje, voljni baciti sram otu na druge, a ne bi se libili te druge baciti u jamu s< zm ijam a. O ni e, zapravo, biti posram ljeni drugi put, ali to je povijest Z em lje. M ne m oem o im ati to u budunosti, a ni u sadanjosti. V rijem e je da svaki pojedi nac, svaka zem lja, stane i da odgovor i da shvati da unutar njih samih poiv; sram ota, a ne u drugim a. K ako zem lje mogu ivjeti u miru kad ljudi nisu u miri sami sa sobom ?
ANDREW:

Da, to je veliko pitanje: k ako svaka osoba m oe nai m ir u svom vlasti

tom srcu f
TOM: M oe li ti nai mir u svom vlastitom srcu?
ANDREW:

Ne, teko m i je, ali mislim da se m oda nalazim u boljem stanju oc m nogih ljudi.

TOM: Jesi li siguran?

ANDREW:

Sto se m ene tie, jesam .

TOM: O nda si napravio veliki korak, i mi bism o rekli da, ti si naao mir.
JO H N :

M nogo bi nam p om ogao a k o bi nam m ogao dati neku vrstu slike idealm Z em lje za, recim o, 50 ili 100 godina. Kakvu bism o vrstu stvari u materijalnom fizikom smislu m ogli oekivati na takvom plan etu ?

TOM: T o bi bio planet ravnotee u kojem bi se oim a m ogla vidjeti ljepota, mir i njenost boja. M eu vrstam a na ovom planetu Z em lji vladali bi blagost i m ir u brizi za ovjeanstvo, ali najvaniji bi bio izazov ovjeanstvu da u svojem m ir nom, radosnom postojanju stvori kvalitetu postojanja u kojo j bi se pronijeli o b a vijest i znanje o velikoj radosti jedinstva u Svem iru. Kad ovjeanstvo bude m isli lo na ljubav, radost, m ir, glazbu, boju i ravnoteu, stvari e biti vrlo razliite. Ljudi su postali toliko naueni vjerovati da im trebaju razdor, sukob i drskost, da se oni boje dosade. O beavam o vam, tako nee biti. N ee postojati vrijem e za dosadu, jer e se izazovi koji e postojati na ovom planetu Z em lji kao p rim jer nom raju i irenje Svem ira vjeno nastavljati. Stoga e uvijek postojati novo zna nje, nova boja, novi zvuk: postoji zanos u usavravanju Zem lje koji se ne postie drugim sredstvim a. O vo, m eutim , nije i nee biti m jesto stalnog praznovanja, to vam tvrdim o. JOHN: Mogu li postaviti dva praktina pitanja: na neki nain vjerujem da e se

okoli prom ijeniti, da e postati bogatiji i bujniji s obzirom na biljni ivot, je li to...?
TOM: T o je to n o . Je r negativne energije nijeu ivot. JOHN: A n a n e k i n a in to e se isk o ristiti d a b i se s a v la d a le ru n e stru k tu re d a n a njice, k o je e... TOM: T o je ton o. P ostojat e jedan dio koji e ostati da bi podsjeao na stara vremena... JOHN: A druga stvar je pitanje prijevoza. Postoji velika koliina fizikog kretanja

ljudi i stvari na planetu i to uvelike pridonosi unitenju naeg okolia. H oe li biti manje fizikog kretanja zbog alternativnih prijevoznih sredstava?
TOM: N e m anje kretan ja, jer e postojati obiaj upoznavanja razliitih podruja na Zem lji i putovanja do njih. Ali, prijevoz e zadobiti oblik koji nee prenapuivati, zagaivati ili unitavati. Z n ajte ovo: Z em lja nee izgledati isto na sva kom m jestu, stoga e jo uvijek biti neophodno putovati, da... bit e m ogue putovati. JOHN: in i m i se d a e se v je r o ja tn o d o g o d iti iz o p a e n je i s lo m in stitu cija, g o s p o darstva, p o lit i k e i d ru tv en e r a v n o te e i t a k o d a lje, a m islim d a e ta j p r o c e s vjerojatn o b r z o z a p o e t i: je li o v o o p a n a z n a k a ? TOM: Ali, im ate li znanja o razlozim a? JOHN: Pa, mislim da je to neto to se m ora dogoditi prije no to budem o m ogli

iznova graditi. J e li tako?

TOM: T o je djelom ina m ogunost. Ali, dozvolite nam da vam objasnim o da su potekoe u vaim gospodarskim sustavima, zagaenje vaeg zraka, rijeka i tla, zagaenje duhovnog svijeta koji okruuje Zem lju i elja unutar dua za stvarim a koje uzimaju da bi im dale nestvarni osjeaj o tom e tko su (droge) sva ta oitovanja tako er su poetak slom a.

JO H N ; to j e s b u d u n o u k o la i o b ra z o v a n ja t

TOM: I tu se m oe d ogoditi slom . P ostoje razlozi da vie ne bude stalnog obra zovanja. Ljudski um buni se zbog otrova, ali on takoer ne m oe upiti znanje u javnom obrazovanju koje ne sadri istinu. T o je proces: ako biste izvrili pregled vaih obrazovnih sustava, u posljednjih dvadeset do trideset godina (do 1975. god ine), oni se nisu poboljali ve pogorali. J e r oni ne donose koristi dui. V ijee kae da nisam od govorio na vae pitanje, vau pretpostavku da je po trebna neka vrsta slom a prije obnove: odgovor je potvrdan. U ovo se vrijeme m ora postii ravnotea je r Z em lja na k o jo j postojite ne m oe izdrati jo mnogo vaih godina. Z a dvije stotin e vaih godina nastupit e ledeno doba na ovom planetu ako se neto ne uini, a onda e due, koje su zarobljene i zaguene na ovom planetu, biti zauvijek zarobljene. T o e se dogoditi zbog negativnosti u koju su zapletene i zbog prodaje njihovih dua. O n e nee m oi evoluirati i razu m ijevati, jer e biti stalno obuzete eljam a i patnjam a fizikog. O sim izazova koji nastupaju u vaoj neposred noj budunosti zbog m nogih problem a vaeg svijeta, zbog vaeg zagaenja, problem a vae hrane i problem a vaih vlada, zapamtite ovo to vam kaem o: za dvije stotine godina vaeg ivota ovaj e planet biti smr znut. R azlog zbog kojeg mi dolazim o i razlog zbog kojeg vi radite je uiniti ljude svjesnim a, tak o da mi onda m oem o spasiti due na planetu i zaustaviti problem k oji se stvara za Svem ir. O vo vrijem e u kojem se sada nalazim o opasno je (1 9 7 5 .), a negativna se energija nakuplja. N atrag na teh nolok e aspekte nae evolucije: N aom em o teh nologijom m oi p om oi Z em lji da se rijei p roblem a koje stvaraju vae zagaenje i vaa tehnologija.
ANDREW;

Moe li nam dati neki mali prikaz naina na koji e to znanje biti preneseno iz vaeg u na svijet f
TOM: B it e n eop h od n o da mi postanem o vidljivi i fiziki na vaem planetu. N em a dovoljno vrem ena za davanje ovih podataka kako biste vi izradili tehno logiju je r bi za to bile potrebne godine. K ao to vam je poznato, ovaj se planet nee m oi odrati. N jegove e vode biti zagaene, njegovo tlo nee proizvoditi neophodnu hranu. A Z em lja e biti napuena biim a i duama koje e se na njoj stalno reink arnirati, jer se sjeaju svojih fizikih elja za jelom , raanjem , dodiri ma to je, zapravo, razlog zbog kojeg su zarobljene u eteru ovog planeta.
ANDREW:

Kad bi mi netko sutra doao u dobroj vjeri i punoj spremnosti i rekao Da, prihvaam da je ono to kae istina, da se te stvari dogaaju onako kako ti kae da se dogaaju i to bih ja, kao pojedinano bie mogao uiniti da na prak tini nain pomognem da se postojei trend obrne kakav bi mu ti savjet dao f

TOM: Ako taj pojed inac vjeruje u to i onda kae drugom e, a taj drugi kae slje deem i taj sljedei kae jo n ekom , onda se stvari mogu prom ijen iti. Zapam tite da e postojati m nogi koji e dolaziti ljudim a poput vas i postavljati pitanja. To e biti vrijem e masa: to nee biti vrijem e u kojem e vlade, niti religije, niti dru

tva vladari m asam a. M asam a e se rei rei e im se na vaem radiju, na vaoj televiziji, i u vaim publikacijam a. A one e uti i sluat e, je r e ti iskazi govoriti 0 njima. ANDREW: S tv ar je, d a k le , u v jero v a n ju d a vi p o s t o jit e i d a n a t o m e r a d ite . J e li to sutina p o r u k e ?
TOM: T o je ton o. Je r , ako vi ne priznate nae postojan je, mi vam ne m oem o

pom oi. A priprem a za to bit e davanje ljudim a znanja o tom e da em o mi pom oi, i da m oem o pom oi, i da mi ne stvaram o problem e, da sam o dolazim o pom oi, u ljubavi i miru. A bit e veliki dio m asa koje nee shvatiti oblik ivota o kojem mi govorim o. O ne nee m oi shvatiti kozm os i usko grlo koje je stvorio ovaj planet. Ali, zapam tite: to nije uvijek n eophod no. in jen ica da mi postojim o 1 injenica da oni to privaaju, injenica da e oni uvidjeti da mi dolazim o bez zla, da dolazim o s ljubavlju, on o je to je vano. A kad mi pom ognem o ovom planetu u tehnologiji, mi m oem o takoer iriti istinu i ljubav, tako da due na ovom planetu onda mogu evoluirati i sprijeiti problem e, koje Svem ir izokreu naglav ce. ANDREW: A ko se znanje o svemu ovom e treba iriti putem televizije, publikacija i

tome slinoga, k a ko e ljudi koji ive jednostavnim ivotim a, bez pristupa m asov nim kom unikacijam a, kao u m nogim dijelovim a Afrike i Azije, saznati o tom e f
TOM: N jim a nee biti potrebn o da znaju jer oni ve znaju. Kad govorite o Africi

ili Aziji, oni nisu svjesni to se ton o dogaa, ali oni znaju da se neto dogaa. I vjerske voe u Indiji tako er su um nogom e svjesni da se neto dogaa. Upravo su napredne zem lje, takozvane razvijene zem lje, one koje stvaraju problem . Ako se planet Z em lja m oe spasiti a on e biti spaen cijeli Svem ir bit e podignut do razine na kojo j e due stei narav za kojom su tragale od poetka vremena. A zapam tite da, kad due u Svemiru im aju u svojim srcim a sp okoj, radost i m ir, i proizvode ljubav, onda to snalazi ak i one due koje su negativne i mrane d on osei im ljubav i ivot. M oete li zam isliti da e, kad postignete on o zbog ega ste doli na ovaj planet, cijeli Svem ir sijati svjetlom koje e se initi zasljepljujuim , jer e to biti svjetlo iste ljubavi. Sve e postati jed n o, a to je on o emu svi teim o. M i sam o traimo da vi nikad, ni u vaim najm ranijim trenucim a, ak i kad ste uznem ireni zbog drugih, ak i kad ste uznem ireni zbog naroda i zem alja, da nikad iz vida ne izgubite ono to sm o vam prenijeli. Kad sada pogledam o na va planet, vidimo samo tu i tam o mali sjaj, a postoje m noga tam na podruja, ali mi znam o da e, kad bude postignuto on o zbog ega ste vi doli na Z em lju, ona oslobaati istu ljubav u cijeli Svem ir.
IRENE:

Ranije sm o razgovarali o pravilima. Voljela bih s tobom otii m alo dalje, a to sve inim nagonski. Vjerujem da vie ne postoje pravila. Mogu postojati pra vila, onakva kakvim ih vi shvaate, ali pravila, k ako ih m i shvaam o, vise ne postoje zbog razine prem a kojoj se kreem o. T akoer vjerujem da ovo nije prvi

put da svi mi, ljudska bia, ovo doivljavamo, premda vi u svezi s time imate recimo, jasnije pamenje od nas, prihvaate li to f
TOM: A li, svi mi im am o pam enje.
IRENE:

U redu, dobro napredujemo. Da, svi smo ve bili ovdje.

TOM: T o je to n o , a ispravno pam tite da ste ovdje bili u prijanjim vrem eninu kad nije bilo pravila igre, i potpu no ste u pravu kad kaete da ne p osto je vaim rijeim a zem aljska pravila.

Upravo tako. A upravo je naa ljudskost ono to e nam omoguiti da uinimo evolutivni skok (jednom kad budemo u potpunosti shvatili) koji proli put nismo bili u stanju uiniti.
IRENE:

TOM: T o je to n o . O n o to djeluje iz vae unutranjosti je vae p ov jeren je, vaa vjera, vae u nutarnje znanje i, unutar njega, poetak shvaanja p osto jan ja u pro lim vrem enim a i od govornost koja e se razviti iz nude.
IRENE:

U redu. Ono to se dogaa je da smo se, kako ja to shvaam, unutar nae vlastite ljudskosti razvili do toke na kojoj je sada neophodno ujediniti duhovno, s Ijudskou.
TOM: T o je to n o , zbog toga p ostoji Zem lja.
IRENE:

I ta e alkemija, ako se ispravno obavi, dovesti do preobrazbe.

TOM: T o je to n o . D ok Z em lja ne postane lagano svem irsko vozilo. T o je vjenai besm rtnost.

IRENE: Kad ovjeanstvo jednom prihvati svoju radost i kad vie ne bude trebalo patiti da bi opstalo, onda nee trebati brinuti o dosaivanju kad se raj povrati. Vi ste me naveli na zakljuak da, kad pogledamo na povijest ovjeanstva, shvatimo' da je ono, od najranijih dana, stvaralo probleme, ratove, nesporazume, borbe, smrt, ubijanje i tako dalje, tako da bi ih moglo nadii, da bi, nakon toga, moglo uivati u trenutku mira, a zatim opet sve poremetiti. Sto moemo uiniti da bi smo prekinuli ovaj obrazac? Kako da ponemo ? Sada znam da je i to povezano $ ujedinjenjem fizikog, duhovnog i tako dalje. Ali to se tu jo dogaat

TOM: V idite: o n o to je n eop h od n o je uzeti ugraenu ljudsku h rabrost koja je postala drskost i vratiti je opet h rabrosti. H rabrost da budete on o to istinski jeste, bez drskosti za koju se osjealo da je neophodna jer su ljudi vjerovali da su posebni. D a. U kljuite to , dakle, u vau m editaciju jer, kad ljudi zaponu shva ati, onda ete se vi, ljudska bia, ubrzati. Shvaate li sada?
IRENE:

Da. Hrabrost, dakle, postaje jedan od ugaonih kamena ljudskog temelja za uzdizanje?
TOM: I milosre.
IRENE: I ?

TOM*. Suosjeanje.

IRENE: U

TOM: D obro ta.

IRENE:

To su, dakle, temelji. I na njima trebamo graditi nasu graevinu. Otuda se moemo povezivati s drugim svjetovima.

TOM: Z n ate, on o to to stvara je on o sto ljudi nazivaju visokim ...

IRENE: U vrijeme dok mi razgovaramo o ovome, ima neto to takoer postoji, u drugom vremenu i prostoru ?

TOM: T o n o .
IRENE:

Mi i vi, zajedno, moemo uspostaviti tu vezu.

TOM: T o n o .
IRENE: Mogu doi samo do toga! Postoji neto glede te veze to je povezano sa stvarnou koja je izvan ove koju mi poznajemo. Ono o emu vi govorite je temelj za izgradnju ljudskog ustroja, ali, istovremeno, mi moramo imati prirodnu pos ljedicu u drugom prostoru i vremenu...

TOM: T o je ton o.
JOHN:

Sto nam moe rei o toj drugoj stvarnosti?

TOM: T o je zrcalo. Shvaate li da opna, kad se ukloni s vaih...

ekaj samo malo, ekaj. Ono o emu ti govori je, dakle, da e u tom drugom prostoru i vremenu rijei postaju tako smijene doi vrijeme kad emo mi moi biti u stanju jednostavno komunicirati mislima, tono?
IRENE:

TOM: Upravo.
IRENE:

Da, ali jo nismo tamo.

TOM: T o je ton o. A onda ete ii naprijed i naprijed i naprijed i nee biti kraja vjenosti. Kad se pogledate u dva zrcala istovrem eno, to vidite? V idite zauvijek sebe.
IRENE:

Tono.

TOM: Z n ajte tako er, energija gradi, stvara, ona takoer potie i jaa... T reb ate sa sebe ukloniti opnu koja je m agliasta slika Z em lje, a koja vas dri u zarob ljenitvu. O d poetka, a to je krivnja vi znate za zmiju u Edenskom vrtu?
IRENE:

Jedan je prije stvaranja imao znanje. Iz tog je znanja mnogo toga nasta lo, izmeu ostalog i elja za stvaranjem, ili vjerojatno, ponovnim stvaranjem Ze mlje. Preskaem: Adam i Eva u vrtu. Lekcija o poslunosti, razumijevanje slobod ne volje i izvrenje slobodne volje u izboru neposlunosti.
TOM: V ano je i izvravanje slobodne volje u poslunosti. Uviate li protivnosti?
IRENE:

Apsolutno.

TOM: Da. O n o to m orate shvatiti je da vi sami m orate iznova otkriti to otkrive nje. Budui da svaki pojedini od vas m ora biti otkriven.

JOHN: Ne shvaam to misli p o d biti otkriven. TOM: Kad to shvati, shvatit e to sm o rekli. JOHN: (Uzdah) TOM: O vo nije vjeba u igranju. O vo je vjeba razvoja vaeg m entalnog procesa razm iljanja za sebe. JOHN: Upravo sada je m oj m ozak poput

kajgane!

TOM: Kad shvatite tko ste, onda se ono to sm o mi, znanje u nam a m oe u pot punosti prenijeti vama.
IAN:

Nije li istina da e dijelovi nas biti otkriveni u procesu ustrojavanja f tih hipotetskih stvari?

TOM: T o je ton o. IAN: I da se ne trebam o zabrinjavati o k o

TOM: Upravo tako. Kad zaponete s ovim , onda e se u m nogim a dogoditi ot krivenje. Je r ovaj va svijet, i ovaj Svem ir, m oraju biti ustrojeni. Sada poinju vrlo vani dani za vas, ali najvaniji za nas. Vi ete izlijeiti sebe i Z em lju. Poetak lijeen ja poiva kod onih koji su proli sebe i koji su uklonili zapreke. Shvatite nau veliku ljubav za vas, nau veliku radost u vam a, i zapam tite i shvatite, mi elim o da Z em lja zna za nau ljubav i nae postojanje. M i vam dajem o ljubav, mi vam donosim o m ir i mi sm o vam zahvalni to ste s nama. O stavljam o vas sada.

9.

Raskrija
ovom se poglavlju govori o naim odabirima i o nainu na koji se nae po naanje odraava na cijeli planet. Govori se o naim stavovima prema materi jalizmu i ekologiji. I premda se ini da je prvi Tomov govor ponavljanje onoga to je reeno u prethodnom poglavlju, tu, opet, ima jo neeg...
TOM: Z em lja je, s ljudskim biim a koji postoje na n joj, divovsko usko grlo u Svemiru. Fiziki planet Z em lja najvie je fiziki od svih planeta u Svem iru, a i najljepi zbog svoje velike raznovrsnosti. O ni koji postoje na Z em lji, a koji su postojali na drugim planetim a kad ih njihovo ro enje dovede na ovaj planet, te due m oraju razviti ravnoteu izmeu fizikog i duhovnog. Ali, due na Z em lji, zbog gustoe, postanu vie fizike i kad se njihova fizika tijela raspadnu u Z em lju, njihov duh ne eli otii s ovog planeta to je dovelo do recikliranja. A svako pojed ino recikliranje navodi ih na veu elju i na ui vanje jo veih ugoda. N a to nem am o prim jedbe, kad bi se takvom m etodom istinski razvila ravno tea s prirodom na planetu i kad bi se pom ou nje poduavala i prim ala svrha ovog planeta. Kad je to stalno kruenje zapoelo, postojali su oni s drugih plane ta koji su imali potrebu doi na Zem lju i stoga, vi im ate populacijsku eksploziju tijela koja stalno dolaze. Jed n ak o kao u fizikom svojstvu planeta, tijela p ostoje i u akrama ovog planeta i u duhovim a koji okruuju ovaj planet. A u sebi nose elju za recikliranjem . MIKI:

Ukljuen sam u kampanju kojoj je cilj okonati gladovanje do kraja ovog stoljea, i elio bih znati neto o naem najvanijem cilju. Je li cilj nahraniti sve ljude na Zemlji, bez obzira na njihov broj, ili je cilj ograniiti broj ljudi?
TOM: Kad va planet doe u ravnoteu putem sluenja, vaeg i svih drugih ljudi, kad on evoluira do jedne vie vibracije, onda e se sm anjiti i populacijska eksp lo zija, jer negativne energije onda nee postojati 11 obliku u kojem mogu nadjaati normalnu ravnoteu pozitivnih i negativnih energija. Kad svi budu u sebi im ali mir s obzirom na ispunjenje tjelesnih potreba, i to e biti stabilizirajui im benik u nenarastanju b roja ljudi. O nda e se na Z em lji u

velikoj veini nalaziti evoluirane due koje e va planet Z em lju pretvoriti u pravi raj kakvim je i bila zam iljena. Da.
JO H N :

Znam da im ate odreenih potekoa s naim sustavom brojanja, ali na ovom planetu trenutano ivi pet m ilijardi ljudi: koja je razina koju bi planet m ogao bez tekoa podnijeti, s obzirom na ono to si upravo re k a o ?
TOM: T o bi m ogao biti, bez tekoa, ako bi velika veina bila u stanju evolucije, s obzirom na sve potreptine (hranu, m aterijale i izvore) broj od devet milijardi ljudi. V i shvaate izuzetno veliku vanost oslobaanja od gladi? T o je energija u obliku misli. Kad se pone shvaati pojam okonan ja gladi, a o tom e treba govo riti, i ako d ovoljno ljudi u to vjeruje, onda to postaje stvarnost. V ano je da se shvati snaga takvog naina razm iljanja. Kad se to shvati, onda je sve m ogue.

MIKI: Da. D akle je istinski cilj naeg projekta stvaranje svijesti da se gladovanje m oe okon ati, je li to on o glavno to se treba uiniti da bi se kon an o okon alo gladovan je?
TOM: D a. T o je vrlo vano. Da bi se ljude dralo u sredotoene na tu vanu stvar, n eop h od n o je objavljivanje neke vrste publikacije kojom bi ih se uvjerilo da oni im aju znaenje i da e se to postii. in jen ica da sada postoje od b ori u vladinim kabinetim a koji ispituju to pitanje, nusproizvod je takvog razm iljanja, a oni su potrebni da bi svijet vjerovao da se na tom e radi. N ajvanija stvar za svakog pojedinca na vaem planetu, bez obzira u kojem se odjelu nalazi, je da shvati da je on dio cjelin e, a to um nogom e m ijenja cijelu stvar. Je r , ako uzm ete kapljicu vode i sakupite d ovoljno takvih kapljica, uskoro ete imati koliinu dovoljnu da popunite ribnjak. T a j ribnjak onda m oe roditi ivot kad djeluje u zajednitvu, to shvaate?
MIKI:

Da,

p o tp u n o .

H vala

ti.

Sto se tie katastrofe: je li kataklizm a vie ili m anje odreena i na djelu? J e li on o o em u govori tek ublaavanje uinaka koji e se osjetiti ili je to tem e ljno rjeenje?
ANDREW:

TOM: Svaki pojedini od vas ima slobodnu volju. Svaki pojedini od vas u vaem civiliziranom svijetu m oe djelovati energijom pozitivnog uvjerenja. Prim jer: ako im ate priblino sto ljudi, tih sto ljudi m oe preokrenuti sreu m ilijuna ljudi. Shvaate li?
ANDREW: Da. Shvaam o da takav om jer djeluje kad se posjeduje pravo svjetlo i

istoa kojim a e se rastvoriti tama.

TOM: D a. N e znai, dakle, da e doi do katastrofe.
ANDREW:

Ona nije neizbjena?

TOM: V rijem e je za preobrazbu na ovom planetu. O n o nije odreeno.

ANDREW:

Da. Pa, upravo sada dogaaju se neobine vrem enske pojave. Dogaaju se poplave, sue, m noge m ale stvari, ali one vrlo teko pogaaju odreene dijelove

planeta. Na primjer, aktiviralo se vie vulkana nego ikad prije. Oko Zemlje krui jedan oblak za koji se pretpostavlja da sadri tone sumporne kiseline sve je to razorno. Odakle dolaze ove pojave?Je li to tek dio Zemljinog procesa, ili ljudskog procesa, ili vanjskih utjecaja...?
TOM: T o nije p rirod n o, to je p rou zroeno ovjekovim uplitanjem u atm osfere.
ANDREW:

Shvaam, ba je naa zloupotreba ovog planeta ona koja je sve ovo pro

uzroila?
TOM: D a. A u vaoj zem lji, i u drugim zem ljam a, im ate m asovne p o k rete, m alih, m ikronaroda k oji se bore za sm anjenje m oi onih organizacija koje uzrokuju zagaenje. O n i e uspjeti ako nastave s tim razm iljanjem . Ako se ovjeanstvo ne vrati iskoritavanju svega to postoji na Z em lji na neunitavajui nain, niste vi oni k oji e se nai u pustoi ve vai najm lai. o vjeanstvo im a od govornost ne sam o za ovaj planet Z em lju ve za Svem ir, bu dui da je Z em lja jedna od velikih nunosti za opstanak Svem ira. elim o da shvatite veliku vanost vaeg ljudskog razornog elem enta u unitavanju kisika na ovom planetu, u unitavanju dupina njihovim izlovom i zagaivanjem voda na vaoj Z em lji. Postoje one zem lje kojim a nedostaje izvor ivota: voda. Z am islite da se to dogaa na cijelo j Z em lji zbog unitenja kisika k oji dobijate od vaih biljaka. O n da krenite korak naprijed i shvatite da unitenje vaih oceana zagaenjem uni tava svaku m ogunost obnove planeta Z em lje. J e r , postoje razliiti naini na koje se moe ukloniti slanost da bi se obnovile one zem lje k o je nem aju izvor ivota (vodu), ali ako su vai oceani zagaeni i otrovani vaim kem ikalijam a, kako se, onda, vi m oete obnoviti? Imate dva praga i m oete izabrati p reko kojega ete prijei. V i ste planet Zemlja. A narodi na Z em lji m oraju poeti preuzim ati odgovornost. T o je budu nost vaih m ladih. Kao to vam je pozn ato, na vaem se planetu deavaju prevrati u o v jean stvu, a tako er i prevrati u fizikom aspektu Z em lje, s njezinim erupcijam a i kvarenjem: Z em lja se kao cjelina pokuava proistiti. A planet izgara i na vaem suncu, to je prouzroeno kvarenjem vae zatite u vidu ozonskog om otaa. S to ga morate shvatiti snagu vae m entalne i osjeajne sposobnosti kojim a stvari m o ete prom ijeniti n abolje. K ao to vi im ate m o da stvorite situaciju u kojo j ete zatititi Z em lju , postoje i on i k oji imaju m o kojo m m ogu pokuati unititi planet Zemlju, u neznanju, esto i nen am jern o, zagaenjem i pogrekam a. Stoga je sada vrijeme da se ljudi ujedine u m editaciji da bi pon ovn o otkali o m o ta koji o k ru uje Zem lju, tako da ovaj planet ne sagori, ili da se ne dogodi unitenje ili bolest.
JOHN:

Ono to eli naznaiti jest da postoji ozonski omota koji je najozbiljniji i najhitniji problem s kojim se Zemlja sada suoava?

TOM: T o je to n o . V i svi m oete valovim a stvoriti tkan je, a vai e znanstvenici vidjeti njegov uinak.

JOHN: Jesu li C F C -i (klorofluorougljini spojevi op. prev.j glavni negativni im

benik, k a o to tvrde strunjaci za zatitu ovjekovog okolia, ili postoje i drugi im benici koji ugroavaju atm osferu, a za koje m i ne z n a m o ?
TOM: Va planet Z em lja, sam po sebi, stvara plinove koji predstavljaju problem za vau atm osferu, ali, onda, ovjeanstvo to pogorava, uzgajanjem tolike koli ine stoke za ishranu ivotinje stvaraju em isije plina, a ovjeanstvo stvara plin. Stoga, a vam a se to m oe initi nedosljednim , ali ume koje su izabrale da dou kao ume unitavaju se, a onda se ivotinje dovode na tu zem lju, tako da im ate dvostruko opasnu situaciju. N ije li, stoga, dobro da se svaki pojedini meu vama poslui svim m oguim sredstvim a kako bi to izlijeio, kako bi stvorio ma nje kretan ja, kako bi stvorio m anje em isije plina, kako bi bio u vezi s vaim pro storo m i vrem enom tako da ne upotrebljava nepotrebnu oprem u koja proizvodi plin, ili kako bi stvorio procese koji ne isputaju plin? N apravite mali pom ak u svojoj svijesti i vi, ljudska bia, takoer ete shvatiti da se m oete u potpunosti osloboditi svih stega za koje vjerujete da su nunost jer, kad shvatite tko ste, letjet ete vlastitim krilim a. M i se sluim o analogijom, kako bism o vam objasnili da svaki pojedini meu vama ima m o da u potpunosti izm ijeni Z em lju stvaranjem pom aka. Ako, m eutim , ljudi ne ele za to preuzeti odgovornost, onda kau da to nije m ogue. O nda problem postaje jo vei. GOST: N aznauje li to i veliku prom jenu u ishrani ljudi na planetu Z em lji ? TOM: Potpuna se prom jena na planetu Z em lji ne m oe dogoditi u ovo vrijeme, jer neki pripadnici ovjeanstva odreenih naravi ne mogu postojati bez ivoti njskih proteina. O n o to je neophod no je obrazovni p roces, da ljudi shvate da imaju d ovoljno ivotinjskih proteina i da se sve m ora uravnoteiti. Uzima se to liko m nogo ivotinjskih proteina da to jednostavno nije u ravnotei, stoga se ivotinje uzgajaju iznad svih potreba. M n o g o e generacija biti potrebn o dok se ne razvije vrijem e u kojem ljudi vie nee trebati jesti ivotinje. Postoje oni narodi i kulture kojim a to nije potrebn o oni su se razvili do te toke ali, drugima bi to prouzroilo bolest. M e u tim , sastav plinova, poput onih koje stvarate kad inite buku, moe se upotrijebiti za pretvaranje u energiju plinova koji inae potjeu od ivotinja: upravo su otpaci ivotinja i ljudi oni koji oslobaaju taj plin. JOHN: Truljenje biljnog i um skog raslinja takoer proizvodi taj...? TOM: T o je to n o , i kad vrite ienje zem lje, oslobaate jo vie plinova. Z n ate li da vi m oete popraviti stvari ujedinjenjem svijeta, dovoenjem pla neta Z em lje u ravnoteu i red? V rlo je vano zakrpati rupe u jon o sferi, pomou truda svih zem alja. V rlo je vano spoznati koje su to zem lje koje m oraju povratiti ravnoteu, jer kad te zem lje izau iz svoje unutarnje ravnotee, onda se to oituje prem a van. Podm ukle bolesti poinju dovoditi do propadanja ovjeanstva. Jer, ovjeanstvo nije u ravnotei, a m ikrobi unitenja ne dozvoljavaju ovjeanstvu da ivi za ispunjenje svoje sudbine, za dovoenje ovog planeta u njegov pravi

poloaj. A ko se zaista elite kon cen trirati na uzrokovanje prom jen e u vaim zem ljam a u tom pod ruju , prom ijen ite voe m edicinskih zanim anja i zatrpajte ih poput n ojeva, a nem ojte im dozvoliti da izau na povrinu. ANDREW:

Oni su otporan soj. (Smijeh)

TOM: M o ra te preuzeti odgovornost za zaustavljanje unitenja, poevi od samih sebe, proirujui je na vau o b itelj, ukljuujui vau zajednicu, da biste sprijeili raspad onih resursa k o ji postoje za d ob rob it ovjeanstva i njegovog raja. JOHN:

Vodi se rasprava o razmjeru do kojeg su promjene vremenskih obrazaca prouzroene unitenjem okolia, ili su makar dijelovi tih promjena uzrokovani dugotrajnim ciklusima vremenskih obrazaca ? Da li je te promjene stvorio ovjek ili su one cikline?
TOM: O ne su kom binacija oba uzorka. Ali, to je u potpunosti izvan ravnotee. T o je razorna p rom jena, a ne suptilna blaga prom jena.

ANDREW: Da, svi smo prozivjeli one strane oluje. Koje su bile vrlo, vrlo razorne glede biljnog svijeta, stabala i tako dalje... TOM: Z n ate, kad pobje u jete, sile opstrukcije pokuavaju unititi vae p osto ja nje. JOHN:

Volio bih znati to ja mogu osobno uiniti da bih zaustavio rast rupa u Zemljinom ozonskom omotau f
TOM: N em oj upotrebljavati nijedan proizvod koji bi m ogao dovesti do zagae nja u to spadaju proizvodi k oji ugroavaju druge stvari i koji se u potpunosti ne rastvaraju. P ostoje prirodni elem enti na Z em lji k oji oslobaaju em isije k oje ne moe kon trolirati. Ali, m oe kon trolirati em isije u svom vlastitom podruju. M oe, tako er, o tom e obavijestiti ljude oko sebe, a m oe uloiti i svoju en er giju prilikom m editiranja kako bi zakrpao te rupe. N em a vrem ena za reenicu Poet u sutra, jer je bilo nuno p oeti juer. Ako vae vlade ne preuzmu od govornost za zaustavljanje davanja dozvola za proizvodnju proizvoda koji uzrokuju zagaenje, onda se m ajke m oraju organizi rati, jer je ovo svijet njihove djece. Kao to ste blokirali druge stvari, sada b lo k i rajte zagaujue proizvode. O ni koji ih proizvode ut e vas, obeavam o vam. N em ojte koristiti ob ojen e papirnate proizvode. Budite takoer paljivi i s papirnatim proizvodim a koji sadre b jelilo, a koje vi unosite u va sustav, jer kad se u vaem sustavu nalaze otrovi i kad se oni oslobod e, to tako er pridonosi zagaenju. M alen kost tu, m alenkost tam o i m nogo sitnih m alenkosti stvaraju veliki uinak na spreavanju ljudskog unitenja. O plem enite se inform acijam a, kad ste otkrili neku inform aciju, proslijedite je drugima i organizirajte njezino objavljivanje. O vo je va planet, ovo je svijet vae djece i vaih unuka. O vo je prekrasan planet, koji i dalje m ora p ostojati, i vi ete u budunosti ponovno poeljeti doi na njega, ali u njegovoj cjelov itosti, kao to je i zam iljen. Z n ajte ov o: vi niste sami na Z em lji. V i niste sami u Svem iru, budite veseli zajedno.

JO H N :

Im am osjeaj da, sve dok na ovom planetu postoji pohlepa, postojat e i potreba. A ini se da m nogi svjesni ljudi ne shvaaju taj kon cept i u tom e se osje am vrlo usam ljenim te se pitam jesu li snani osjeaji koje im am prem a tom e uope ispravni f
TOM: Iskazao si veliko razum ijevanje. O n o o em u govori vano je, ali to je shvaanje m ita. M i em o to ovako objasniti: vano je osloboditi se problem a trgovan ja; vano je da i zapostavljeni budu u miru i skladu; u ovoj m atrici ima m jesta za sva ljudska bia bez obzira na oblik njihovog razum ijevanja; treba po stojati toplina i ljubav, a iznad svega red jer, ako ne postoji red, onda se um nalazi u kaosu. A ako bi postojali m ehaniki ili elektronski predm eti koji bi skidali teret s pojed inca, mi na to ne bism o imali prim jedbe. Potekoa je u tom e da, kad te stvari postanu najvanije, kad izgled, ili cijena postane najvanija, kad posjedovanje postane najvanije i kad sve vee i vee posjedovanje postane najvanije, kad se misli da pokazivanje im ovine znai us pjeh to je koljka koja krije nesigurnost, shvaate li? Poput hlapa: hlap ima vrsto m eso, a p ostoje i vrem ena kad je on o m ekano i nije jestivo. K aasto. Sada govorim o o ovjeanstvu koje se prikazuje kao prekrasni hlap, ali je kaast iznu tra. N jegov je okus gorak, nije jestiv i m oe vas zaista otrovati.

JO H N :

Da, to vrlo d obro shvaam. Sada se pokazuje istinitim izraz kojim se Isus sluio, tee je bogatau ui u kraljevstvo nebesko nego devi proi kroz uicu igle. Premda u sam om bogatstvu nem a zla zlo se praktiki nalazi u nainu na koji se gotov o svi ljudi prem a njemu odnose.
TOM: T o je to n o , to si u potpunosti shvatio. Druga spoznaja je ova: poslovni ivot je nain na koji m oe dati, shvaa li to?

JO H N :

Da, u redu je, hvala ti. Postoji jedn o pitanje koje m e brine, pitanje siro matva. Zato se velika patnja koje sm o svjedoci dogaa u narodim a koji ve pate f G ovorim o gladi koja postoji (1985.) u Sudanu i Etiopiji, te poplavam a u Bangladeu: ini mi se da takve stvari pogaaju sirom ane i skrom ne ljude koji ih najm anje zasluuju. N e razumijem taj proces.
TOM: O ni koji govore o zakonim a karm e rekli bi to je njihova karm a. M i vam elim o prenijeti da nije tako. T o je karm a svijeta koji je to stvorio, to je situacija, kao to je N azarenac rekao, lihvara u hram u. T o je situacija p ohlepe, politike m otivacije. Sve to donosi poplave k o je unitavaju hranu (u Bangladeu). O ni koji pate ne zasluuju tu patnju: to je karm ika situacija svijeta. O ni koji okreu glave, oni koji vjeruju da je patnja neophodna za unitenje stanovnitva, da bi na ovom planetu bilo vie prostora, oni koji su beutni, oni su ti u ijo j situaciji ne bismo voljeli biti u budunosti. K ao i est m ilijuna Z idova, koji su rodili zem lju Izrael, ove due se tako er rtvuju da bi pokuale Zem lju podii do poloaja na kojem se treba nalaziti planeta ljubavi koji je dostigao potpunu ravnoteu izmeu fizikog i duhovnog, negativnog i pozitivnog.

JO H N :

J o uvijek m i se ini udnom lekcija da pohlepni ljudi i pohlepn e zem lje m oraju uiti na nain koji im je jedn om bio oduzet. Tee je uiti na takav nain , nego a k o bi uili na svojem izravnom iskustvu ?
prouzroili prom jenu. N arod ima na vlasti voe kakve zasluuje. Z b og toga je vano da narodi u vaem svijetu profinjavanja prouzrokuju te prom jene. T reba se dogoditi razbuivanje tih naroda da bi shvatili da m oraju preuzeti utjecaj i kretati se prem a budunosti u kojo j e sprijeiti svoje vlade da uine ono za to su im u prolosti dali dozvolu. V rijem e je da ljudi sada preuzmu kon trolu .

TO M : Upravo su ljudi unutar svake zem lje oni koji se m oraju pokrenuti da bi

III

NOVI POGLED NA DREVNU POVIJEST ZEMLJE

10

Zasaivanje ovjeanstva i Aksu

oetkom etrdesetih godina, u spiljama planina Bayan-Kara-Ula, na granici Tibeta i Zapadne Kine, jedan je kineski arheolog otkrio dvadeset i pet kamenih diskova. Ovi udni diskovi pripadali su plemenskim ljudima koji jo uvijek ive u tim spiljama. Ponjeklom iz plemena Ham i Dropa, ini se da nisu povezani s bilo kojom drugom etnikom skupinom, krhke su grae i visoki oko metar i dvadeset centimetara. Oko dvadeset i pet godina nakon otkna, natpisi na diskovima bili su konano deifrirani. Hijeroglifi na njima znaili su: Drope su dole s neba u svojim jedrilicama. Nai mukarci, ene i djeca krili su se u spiljama deset puta prije izla ska sunca. Kad su konano razumjeli znakovni jezik Dropa, ljudi su shvatili da pndolice imaju miroljubive namjere. Kineski arheolog pretpostavljao je da ovi diskovi i sadanji stanovnici spilje odgovaraju drevnim kineskim legendama koje se povezuju s priama o ljudima koji su silis oblaka... Tom je rekao, odgovarajui na pitanje o porijeklu Sva bia na ovom planetu ivjela su na drugim planetima, ali postoje oni koji su mijeani. Fizika bia mogu se ponovo roditi na drugoj planeti. Vrste su mjeavina s dvije ili vie planeta iz vremena njihovog fizikog postojanja. One imaju jaki ego i slobodnu volju.
MIKI: Kad su ljudska bia poela im ati due, biti prava ljudska bia f TOM: Kad je osvit razuma poeo dolaziti do razvijenijih lanova vrste; kad su se dom oroci na planetu Z em lji poeli tjelesno razvijati; kad je razm iljanje zapoelo skupljanjem orua i oblikovanjem m etoda kom unikacije: tad je dua prvi put dola na ovaj planet. JOHN: G ovorili sm o o razdoblju od prije 3 2 . 0 0 0 godina, ali ne i o vremenu prije

toga. J e li istina da su prije puno milijuna godina postojale razvijene civilizacije na ovom plan etu ? Pronaeni su predm eti, m etalni i ostali, koji su vrlo, vrlo stari i koji bi dali naznaiti postojan je prijanje inteligentne civilizacije.
TOM: Z apitat u za dozvolu... m oem o vam ovo rei: D a, prije priblino 2 0 m i lijuna godina postojala su na ovom planetu bia s duom.

JO H N : Jesu

li ona tehnoloki bila razvijena do stupnja na kojem su bili na Altei ili on oliko k o liko sm o m i sa d a ?

TOM: N e. N e puno. N eki od njih nalazili su se na planetu Z em lji zbog pripreme planeta, u smislu biljaka, ivotinja i razum ijevanja. N eki su od njih bili i Drugi.
GOST: M oe li nam rei je li postignuta misija onih koji su se tu nalazili zbog priprem e planeta Z em lje?

TOM: N ije li planet Z em lja prekrasan?

Zasigurno jest, da. Pitao sam je li postignuto sve on o to je u to vrijeme bilo o d re en o ?

GOST:

TOM: N e vidite li to?

GOST:

Da, naravno.

TOM: N isi li sam dao odgovor na svoje pitanje?

GOST: Da, ini m i se da jesam ! T akoer sam se pitao, kakve su to posebn e pripre m e vrili tada, prije 20 milijuna godina f

TOM: U reenje etera i akri on o to vi nazivate akram a oko zem lje, i u drugim sferam a, za one koji e doi na Zem lju da proive, za njihov proces ue nja, i priprem u energetskih polja vae flore i faune. Da.
GOST: A, kad govori o akram a planeta, aludira li na on o to bism o m ogli naz vati centrim a m oi u krajoliku na razliitim m jestim a na planetu Z em lji ?

TOM: O n o to vi nazivate energetskim linijam a, da.

GOST:

Pitao sam se takoer im e su se u to vrijeme bavili Drugi f li oni zaista im ali kakvog uspjeha u oteavanju stvari i

TOM: Pokuavali su presjei travnate linije.

GOST: Jesu

TOM: Uspjeli su sa zm ijom , nisu li? Z bog toga je ovjeanstvo bilo zarobljeno. G odine 1 9 7 5 . odvijao se sljedei razgovor:
G EN E: Jesu li civilizacije koje predstavljaju D evetorica posjetile zem lju u dalekoj prolosti ovjeanstva ?

TOM: D a, m nogo puta.

I, je li, takoer, istina da su neki o d njih ostali na planetu Zemlji, kriajui se s ljudskim biim a?
G EN E:

TOM: Postojale su civilizacije koje su naselile planet Z em lju. Prvotna bia koja su se razvila na planetu Z em lji bila su on o to biste vi nazvali crn om rasom .

Znai li to da su ostale rase posljedica krianja izmeu crne rase i bia iz civilizacijaf
GENE: TOM: N e. Iston jaci, bijelci i crvenokoci naseljeni su, oni potjeu iz drugih civi lizacija.

GENE: Jesu

li oni posljedica krianja na Zemlji ili su oni doneseni na Zemlju?

TOM: O ni su posljedica krianja na planetu Z em lji. GENE: Budui da bijelci, crvenokosci i uti predstavljaju vrstu koja svoje porijeklo vodi iz naprednih civilizacija, znai li to da je crna rasa manje vrijedna od drugih ili su oni samo drugaiji f Moe li nam objasniti u emu je razlika? TOM: C rna rasa jed n aka je svim drugim rasam a na planetu Z em lji. O ni koji su iz drugih civilizacija naseljeni na planet Z em lju (a civilizacija Havvka dijelom je u to bila ukljuena) pokuali su... K ako to m oem o objasniti? 3 2 0 0 0 godina prije K ri sta, na planet Z em lju posijano je sjem e. O nd a je do 3 2 0 0 0 . godine prije K rista, sjeme evoluiralo u ljudska bia. O nda su, u to vrijem e, on i iz drugih civilizacija doli na ovaj planet s biem k oje bism o m ogli nazvati H aw k da bi kriali zasijane narode s biim a iz drugih civilizacija. C rn ci su se razvili iz planeta. T o je bilo iskustvo: vidjeti na k oji nain e se izvornici, k o ji nisu zasijani, razviti u uspored bi s onim a k o ji su naseljeni. O n i k oji su naseljeni poeli su, n akon nekog vrem e na, zbog tog a to su potjecali iz drugih civilizacija koje su m oda im ale inteligen tniju teh n o log iju , osjeati da su nadm oni crnim a. O ni su uspjeli zavladati crn i ma. O no to je bilo isplanirano za planet Z em lju nije se dogodilo. N akon zasaivanja, civilizacije su otkrile da je , od svih planeta u Svem iru, ovo jedini planet koji posjeduje takvu ljepotu, takvu raznovrsnost p rom jen a, i takvu gustou vise od b ilo kojeg drugog planeta u Svem iru. T ak o er su otkrili da oni koji p o stoje na planetu Z em lji posjeduju jak o fiziko svojstvo i seksualnost, k oji nisu bili zabiljeeni na drugim planetim a, a naseljenici su zapoeli ivjeti u elji za fizikim svojstvom i poeli su se stalno reinkarnirati na planetu Z em lji. K ako su se recikli rali, tako su zapoeli prvotne stanovnike planeta Z em lje drati u zarobljenitvu. Jo neto na ovu tem u s drugim sugovornicim a: STEVE: elio

bih postaviti pitanje o povijesnoj informaciji koju smo dobili o civi lizacijama koje su na Zemlji postojale prije godine 3 2 0 0 0 . prije Krista. Koliko je meni poznato, crne su rase bile jedini ljudi na Zemlji u to doba, nije li tako?
TOM: T o su bili oni koji su se razvili na Z em lji. O ni su bili originali na Z em lji. STEVE: Oni se nisu nalazili samo na jednom mjestu u Africi, zar ne ? Jer, koliko je meni poznato, ima nekih otkria u Sibiru i u Kini. TOM: O ni su se razvili na svim kontinentim a na Z em lji. STEVE:

Ipak, ljudi u Kini, Sibiru i u Junoj Americi nisu crni.

TOM: Kad govorite o drugim a, crvenim a, utima i bijelim a, oni su potekli od naseljavanja s drugih civilizacija k o je se dogodilo prije m nogo tisua godina. T o nije isto kao i naseljavanje s viih civilizacija koje se d ogodilo 3 2 4 0 0 . godine prije Krista. O riginali su bili crnci. JOHN: A,

da li je istina da su crnci jedina rasa koja je odavde prola kroz cjelokup nu evoluciju?

TOM: D a. O ni koji su crn i, uroenici su Z em lje. O ni m ogu, ako im aju elju, otii kao due u druge svjetove da bi evoluirali, ili evoluirati u razliitim situacijam a na ovom planetu. T o je njihov izbor. JOHN: esto govorim o (ovo je 1981. godina) o iston o-zapadn om sukobu, ali

mislim da sve vie i vie nas postaje svjesno da stvarnu neravnoteu na Zemlji predstavlja sjeverno-juni sukob, u smislu relativnog prosperiteta Sjevera i siro m atva Juga. T eko mi je shvatiti zato postoji ova neravnotea: m oe li mi o tom e neto rei?
TOM: O vaj planet razvija se ve tisue i tisue godina. O bjasnili sm o vam nase ljavanje vaeg planeta Z em lje s drugih civilizacija: oni koji su sa, kako vi to odre ujete, Ju g a, uglavnom potjeu sa Z em lje. O ni nisu imali udio drugih civilizacija u p om o i prilikom njihovog evolutivnog procesa. JOHN: Da, ali postoji li neka vrsta energije koja je naseljenike dovela na Sjever, a

nije ih p odjedn ako rasprila p o cijelom plan etu ?

TOM: M islite na energetske linije? ANDREW & JOHN: Da. JOHN: H ou rei, to se dogodilo prije puno vremena, a opet je Sjever jo uvijek

on aj za kojeg se ini da ima snagu.

TOM: T o je bilo podruje naseljavanja, da. JOHN: Sm atrate li to ozbiljnom neravnoteom , kao i m i u nekom smislu, p o

stoji dugoroniji problem ...?

TOM: T rag ed ija se sastoji u tom e da su zbog tog naseljavanja ta bia i vrste sebe sm atrala nadm onim a. T o nije bilo tako zam iljeno: u tom e se sastoji neravno tea. O ni su trebali svoje ruke spojiti s rukam a drugih. Sjem e A braham ovo treba lo se u cjelosti proiriti Z em ljom onda se ne bi dogodila ovakva situacija. Ali, budui da to nije bilo tako uinjeno, budui da su postojali drugi koji su gajili veliko n epovjeren je prem a naseljenicim a, koji su bili lju bom orni na njihov po loaj, naseljenici su ostali i dalje napeti glede svog opstanka, a ujedno i glede svoje zatite. U tom pogledu, da, postoji neravnotea. JOHN: K ad je H aw k siao na Zemlju, u ko jo j su se fazi nalazili ljudi na Z em lji?

Oni nisu uope im ali prethodnih dodira s civilizacijama. Jesu li oni bili on o to bism o mi n a z v a libarbarim a ili ?
TOM: M ogli biste ih nazvati jednostavno ustrojenim drutvima. JOHN: Da, a onda je dolo do m ijeanja gena s njim a...? TOM: Da. T o je bio poetak naprednije kulture na planetu Z em lji.

ANDREW: Koja je vrsta rase odabrana za poetak bioininjeringa? Jesu li to bili

crnci, bijelci ili uti...?

TOM: C ivilizacije se nikad nisu m ijeale s originalnom rasom sa Z em lje, koja je crna rasa. Ali, druge su civilizacije postavile na Z em lju druga bia civilizacije inteligencijom nad m one vam a, ali koje ne surauju izravno s D vadeset i etiri civilizacije a one su prevezle skupine bia koja su bila izopenici. O n i su se razvili kao ljudska bia. Upravo je to rasa s kojom su se m ijeali oni k oji su pristali 3 2 4 0 0 . godine prije Krista. O ni su bili postavljeni. M i ne m oem o upotrijebiti rije zasijani jer to nije odgovarajua rije. JOHN:

Hvala ti. Jedno pitanje koje odvodi podalje od ovoga je pitanje o tome da prije 34000 godina Neandertalac nije iznenada stekao veliki mozak koliko mi znamo o tome a, onda, iznenada umro i bio zamijenjen Kromanjoncem. Mo e li nam, molim te, to posebno objasniti f
TOM: N eand ertalci nisu bili poetak ovjeanstva.

JOHN: A oni su

izumrli koje je, dakle porijeklo Kromanjonca? Uvijek se mislilo da jedan vodi do drugog, ali sada se ini da imaju razliito porijeklo.
TOM: K ako bi jedan m ogao voditi do drugog kad su doli iz druge civilizacije, koja nije s ovog planeta? Pokuavate ih postaviti unutar on og podruja k oje su vai znanstvenici, an trop olozi, pokuali rekonstruirati, odbacujui zasaivanje. (Vidi biljeku u D odatku).

JOHN:

Prva, dakle, pojava Kromanjonca, kako je nama poznato, u znanstvenom smislu, bila bi u bazenu Tarim u Aksu ?
TOM: T o je to n o . Godine 1 9 7 4 . Andrew i T o m vodili su razgovor koji je povezan s p rethod nom temom: ANDREW:

Kako je izvreno prvo naseljavanje?

TOM: M ali broj bia stigao je na Z em lju i oni su utem eljili prvu civilizaciju a kad kaem prva civilizacija, to nije uistinu tako ve to znai da je to bio prvi dolazak naih ljudi a to se dogodilo prije vie od 3 2 0 0 0 godina prije Krista. ANDREW: A gdje

se to dogodilo ?

TOM: U Akisu, u blizini on oga to vi nazivate Tarim skim bazenom . (N apisano Aksu, T o m to izgovara Akisu, a to je Aksu u kineskoj provinciji K sinjiang na 4 1 :0 1 N i 8 0 :2 0 E.) ANDREW:

Dobro. Shvatio sam da ta civilizacija konano nije uspjela i stvari nisu krenule po dobrome.
TOM: T o nije bila pogreka onih koji su pristali.

ANDREW:

Samo se pitam, u emu je bila greka, je li to bilo preuranjeno?

TOM: Bilo je prerano. Um ovi i due duhova bili su pregusti. Bila je to visoka civilizacija, koja nije bila odgovarajue prilagoena Z em lji. ANDREW:

Postoje li kakvi ostaci te civilizacijef

TOM: P rovjerit u, hoete li priekati? Kau mi da postoje, ali ne takvi koji bi se m ogli vidjeti. N alaze se ispod povrine. ANDREW: Koje su vrste elem enata civilizacije posjetitelji u to vrijeme pokuali

d a ti? Sto ih je zan im alo?J e li to bila poljoprivreda, m edicina, pisanje, astronom i ja ili to ?
TOM: B io je to jezik. Da bi podigli bia ovog planeta s priblino ivotinjske razi ne. Bio je to oblik kom unikacije. ANDREW: Im ate li neke prim jere tog jezika? N a primjer, k a ko se zvao taj gospodin,

H aw k ?
TOM: D at u ti njegovo ime u vaoj abecedi, ali to nije bila ta abeceda. T a abeceda nem a vokala, ali ih ima kad se govori. ANDREW: Da, taj zvuk im a vokal, ali n e u pisanom obliku. TOM: T o bi bilo T , R , H , K, R , H , K. Potekoa je u tom e to nae Bie nema tonova kojim a bi mi m ogli o tom e govoriti, u njezinom umu. ANDREW: Da, hvala ti, mi em o iznai k ako se to izgovara. TOM: Kad je ta civilizacija bila izgubljena a tako je u svakoj civilizaciji koja je izgubljena postojale su m ale skupine koje nisu bile izgubljene ve su dugo putovale da bi se uklonile iz nekog odreenog podruja. ANDREW: Da, a kam o su neki od tih ljudi otili? H ou rei, u ko jo j bism o ih kul

turi m ogli sada poznavati, a k o uope p o sto je?

TOM: O ni ne postoje. Ali, preselili su se u tri podruja. Bila je to velika civilizaci ja, a izvan civilizacije Aksu postojala je druga dopunska civilizacija. H aw k je ta koer pokuao uvesti naelo jednog vode. ANDREW: K ako se taj jedan voda nazivao u tom jeziku, koja je to bila rije? TOM: T o bi bilo Y i K, ali ima i vokal. ANDREW: N eto poput A kh? TOM: Da, ali ne ton o. ANDREW: K oliko se dugo, ba u toj misiji, H aw k zadrao na Z em lji? TOM: Tisuu i esto vaih godina. ANDREW: To je nevjerojatno! Im a li kakvih p o to m a k a ? TOM: C ijeli svijet. ANDREW: H oe rei da je on, takorei, bio jedini izvor sjem ena? TOM: N e. Sjem e je doneeno iz jedne civilizacije i to je bio poetak istinskog shvaanja. ANDREW: J e li on u to vrijeme, to se svih drugih tie, ivio kao obin o ljudsko

bie?

TOM: O n je to pokuao, ali nije mu bilo d ozvoljeno. O ni su ga nazivali H aw k, a i Egipani su ga kasnije nazivali H aw k jer je p otjecao od nas. ANDREW: Jesu li ga ti prvi ljudi vidjeli k ako se pojavljuje s n eb a i TOM: Da. ANDREW: U n ekoj letjelici, ili neem slin om ? TOM: Da. ANDREW: Shvaam. Oni su to povezali sa s o k o lo m ? TOM: Da. ANDREW: Da li se on na Zem lji pojavio izgledajui kao i svi drugi ili je izgledao

drugaije?
TOM: Shvaajui skoro ivotinjsko stanje tih bia, njegov je kostim bio nainjen tako da nalikuje na pticu. Da bi oni m ogli shvatiti. ANDREW: Tijekom tisuu i esto godina H aw kovog rada, je li on im ao kakvog

uspjeha u donoenju nekih elem enata civilizacije ?

TOM: Bilo je tu i neto vie, ali ovo to si rekao je blizu tom e. O n je donio civili zaciju. O n je donio jezik tako da su ljudi mogli kom unicirati. I prosvjetljenje. O n je donio znanje o tom e kako izgraditi vrste objekte i tehnologiju za njihovu gradnju, d onio je znanje o tom e kako zatititi, kako uzgojiti, kako obraivati da bi plod izrastao vrst i kako se lijeiti unutar sebe. ANDREW: J e li to sve postignuto prirodnim lijeenjem i prirodnim odabirom sje

mena i tako d a lje? J e li postojala neka znanost ili znanje koje bi odredili kao fiziku, kemiju, m atem atiku ili astronom iju , koji su u to vrijeme dati, ili je to dato puno ranije?
TOM: Sve je bilo raeno tako da oni mogu razum jeti. ANDREW: K oliko je prosjena osoba u to vrijeme ivjela na Z em lji? Koji je bio

prosjeni ivotni vijek ?

TOM: Dvadeset godina. N aseljenici su bili u stanju podii ivotni vijek na stotinu i dvadeset godina, na stotinu i pedeset, a m nogi su ivjeli due. ANDREW: M ora da su oni bili prilino p o d dojm om injenice da se H aw k tu nalazi

ve preko tisuu godina.

TOM: Da, njega su sm atrali bogom . ANDREW: l tako je roena cijela pogreka, predodba o bogovim a m eu ljudim a?

Shvaam. Kad se H aw k drugi put pojavio na Zem lji nakon tog prvog poduhvata koji se zbio prije 3 2 .400 godina?
TOM: U vrem enskom razmaku izmeu prvog dolaska, prije no to je H awk opet preao u va svijet, drugo je bie nastavljalo nit. ANDREW: To se zbivalo u Aksu ?

TOM: T o je ton o. ANDREW: K oliko je to dugo trajalo ? TOM: N ovi je s tom civilizacijom proveo 2 0 2 0 godina svog vrem ena. O n je doao kao H aw kov sin. ANDREW: J e li on zaista izgledao kao sin Zem lje, prem da je doao s vaeg m jesta? TOM: Ljudi su znali razliku. JOHN:

Kako se on zvao f

TOM: Pokuat u. Vi nem ate zvukove na kojim a bih ja to m ogao ponoviti. To ime ima zvuk vokala, ali ga nem a napisanog. T o je R , T , T , H , R. Ali, zapamtite da on o poinje zvukom koji nije napisan. ANDREW: Da, nezatvorenim vokalom . To bi zvualo otprilike kao Artur ne

to poput tog a?
TOM: Da. JOHN: K oliko je dugo ta civilizacija trajala nakon nestanka te osobe, a k o je uope

i potrajala ?
TOM: Postojala je jo oko esto godina. JOHN: Bi li nam m ogao rei kakav je bio kraj? TOM: Prirodan. JOHN: J e li to bio jedan o d periodikih prirodnih porem eaja koji se k atkad nazi

vaju polarnom prom jenom , ili neto tom e slin o ?

TOM: Da. O ba ta bia vratila su se na Zem lju nekih 6 0 0 0 do 5 0 0 0 godina prije K rista. T o je bilo vrijem e kad je s njim a dolo jo bia. ANDREW: A u kojim su se zem ljam a onda pojavili? TOM: U on oj koju vi nazivate Egiptom . ANDREW: Jesu li bili u Sumeru ili Uru? TOM: Prije. O nda u Egiptu. ANDREW: Jesu li u to vrijeme doli s neba...? TOM: Da. JOHN: R ekao si da je H aw k doao u letjelici? ANDREW: Oni su g a vidjeli u obliku ptice. TOM: D a, a oni koji su bili s njim pom ijeali su se s onim a koji su bilitamo stvorili novu vrstu. i

JOHN: Oni su im ali ono to mi nazivam o fizikim odnosom , da bi stvorili djecu,

je li to to n o f
TOM: Bilo je to razvijenije, vie.

ANDREW: M etoda poboljavanja lokaln e vrste na Zem lji, to n o ? TOM: Jaa n ja .

ANDREW: A oni su se sluili vlastitim sredstvima i znanjem da to uine, je li t a k o ?

TOM: Da. ANDREW: A kad su se pojavili na Zemlji, otkrili su odreena bia za koja su mislili

da e im p o m o i u jaanju vrste, pa su se pom ijeali s njim a i razvili krianca. A onda su prom atrali da vide to e se dogoditi s tim kriancem.
TOM: T o je u sutini istina. Problem s biim a koja su postojala bio je taj da su oni oboavali p osjetitelje, to je bilo preneseno kroz vrstu. A vrsta je onda oboavala. GOST: J e li m ogue da nam prui vie slika Aksu kulture i svih faza kroz koje je

ona prola, ili bilo koje druge znaajke koje bi bilo korisno zn ati?
TOM: Aksu je bila zasijana naseobina, ureena za evoluciju vaeg planeta Zem lje i za poduavanje procesa napredovanja, za to da ovjeanstvo uini skok prem a naprijed. Z akljuili sm o da bi, ako budem o ekali da se ovjeanstvo razvije od svoje volje, on o jo uvijek bilo u svom prvobitnom stanju u kojem bi jo uvijek imalo est nonih prstiju, shvaate li? Kad p ostoji jedna skupina koja ubrzava, ubrzanje stvara nusproizvod koji, zatim, dodiruje druge i njih takoer ubrzava. Z bog toga su sredstva za provedbu organizacija naseobine donesena izvana, za razvoj zajednice. T ak o er su p o sto jali daljnji izdanci nekih koji su otili u ono to vi sada nazivate K inom koja je sada velika kom unistika zem lja. A postupno su otili i u druga podruja. Bio je to poetak onoga to vi nazivate divovima koji se spajaju s kerim a ovjeka, shvaate li? Povrem eno su, tako er, postojale vrste stvorene spajanjem , koje su bile roene: jedna se civilizacija genetski povezuje s drugom civilizacijom stvara jui vrstu. T o je bilo u poetku. JOHN: M oe li rei kad se dogodio poetak jezika ? Jesu li uope im ali bilo kakav

jezik prije vrem ena Aksua?

TOM: Kad pitate o jeziku, mislite li na govorenje? Pisanje? JOHN: Da. Govorenje. TOM: N azivate li roktan je i grum ljanje (sic) govorenjem ?
JOHN: G ovorim o jeziku s nekom vrstom gram atikog ustroja.

TOM: N e u potpunosti. JOHN: D akle su voe, divovi, koji su sili, nastavili na to i dalje izgraivali jezik ? TOM: Oni su pom ogli u razum ijevanju pucketanja i klo p otan ja, shvaate? Iz toga se razvio zvuni val, a njegovom prim jenom i glazba, pokuaj oponaanja zvuka trske, struganja, oponaanje vjetra koji prolazi kroz drvee. JOHN: To si jedn om opisao kao tonalni jez ik ?

TOM : T o je to n o . T o je tonalni jezik Svem ira. M e u tim , zbog razdvajanja, dolo je do brbljanja. Svi su brbljali poput n e-lju d i. T a se kultura k retala preko ravnica, a tek gnijezda, segm enti skupina kretali su se naprijed. O p et je postalo neophod no pon ov n o zasijati. Shvaate li da, kad se dogodi razdvajanje ljudi, da se onda dogodi i gubitak znanja? A ko ne p ostoji skupina koja e ponavljati znanje, ono se gubi. Kad se ne koristi, on o se ne sakuplja u m ozgu. Z bog toga se javila potre ba za ponovnom g enetikom , da.
GO ST: Je

li to uinjeno s novim ljudima koji su doli na planet Zemlju ?

TOM: Iz istih civilizacija. Prije A braham a, p ostojao je jedan koji je poduavao ljude, a za kojeg se kae da je p otjecao iz m ora?
JO H N : Jon af

TOM: Da. O sim to nije potjecao iz m ora.

JO H N :

Tko je bio on u odnosu na civilizacije ?

TOM: O n je b io iz civilizacije Altea.

JO H N :

To sam i mislio. Samo jo neto, voa Altee bio je mitoloki lik Atlas, je li to tono ? Jednom si prigodom, mislim, rekao da su Atlas i Zeus bili jedna te ista

TOM: T a k o je.
JO H N :

osoba.
TOM: Shvatili ste kako je m itologija zbunjujua? Je r, vidite, kae se da se Zeus pario s labudom . Labud je doao s nebesa... Shvaate li tu sloenost?
GO ST:

Da.

TOM: Prim itivni je ovjek im ao svoje pretpostavke. V ijee kae da nisam odgo vorio. O n o to dri svijet bila je A ltea, da.
JO H N :

Ali, pitao sam jesu li Atlas i Zeus bili jedna te ista osoba.

TOM: Ljudska bia stvorila su tog m itskog predvodnika bogova. D ali su likove civilizacijam a da bi ih uinili bogovim a, a oni to nisu bili. Zeus sa labudom bio je ... labud je bio brod. Kad je Z eus otiao u brod, on i su ga nazvali bogom , jer to je bila njihova planina, shvaate li?
JO H N :

Nije mi jasno to misli pod njihovom planinom ? Planinu Olimp.

TOM: Brod je doao na njihovu planinu.

GOST:

TOM: Iskrivljen prikaz je Zeus. Atlas je postao Zeus. Ali, Altea je bila jedna.
GOST: Smijem li se vratiti na Aksu ? Da li je postojao veliki broj bia koja su dola na Zemlju da bi utemeljila Aksu kulturu, ili ih je bilo samo m alo ?

TOM: U poetku ih je bilo m alo, a onda se shvatilo da ih je p otreb n o vie za zasaivanje.

GOST: Je li bilo potrebno puno vrem ena prije no to je p oelo razdvajanje i k ako je ono zapoelo? Kakvu je vrstu problem a on o obu h v aalo? TOM: N ije bilo povezanosti budui da su se selili u daleka podruja, zavladala je zbrka i oni su postali ukljueni u on o to biste vi nazvali lokalnim dogaajim a, a povrem eno su se spajali s ljudim a iz tih podruja. Z b og toga se dogodio gubitak pam enja i povratak na prvobitnije stanje. Z b og toga je bilo n eop h od n o iznova ojaati genetiku. J e li to jasno? GOST: Da. J e li prolo puno vrem ena izmeu prvog dolaska i razdvajanja, razdo

ra?
TOM: Seoba bi bila bolji izraz. ovjeanstvo, a posebno on o ovjeanstvo na kojem je vreno genetsko istraivanje, bilo je znatieljno, a uvijek u ov jean stvu postoji jedan koji je znatieljan, nije li tako? T ijek o m jednog stoljea trajalo je, dakle, iseljavanje, a nuda za jaanjem postojala je pet stotina vaih stoljea. Ne govorim o o onim a koji su ostali. G ovorim o o onim a koji su se rasprili po drugim podrujim a, da. JOHN: K ako ja to shvaam , ti govori o tom e da je H aw k ovdje proveo o k o 1 0 0 0 godina, a drugi, koji su doli iza njega, o k o 4 0 0 0 godina... TOM: T o je ton o. Nisu li oni bili genetiari? Postojali su ljudi koji su se iseljavali. JOHN: N eki dan je Phyllis sanjala da je u Aksu i vidjela je neku vrstu proslave i tri

razliite skupine k a ko idu u razliitim pravcima. To rasprivanje, je li se on o d o godilo o k o 3 2 .0 0 0 godina prije Krista?
TOM: Da. JOHN: Pretpostavljam da je civilizacija preuzela odgovornost za svaku tu p o jed i

nu skupinu. J e li to tono ?
TOM: Da, to je, kako biste vi rekli, ispravno. JOHN: Pretpostavljam da su to bili Aan, Altea i Huva. J e li to tono ? TOM: T o je apsolutno ton o. JOHN: Da. Sada pokuavam odrediti koji su o d njih otili u kojem pravcu. Oni

koji su otili u Kinu, jesu li to bili oni s Huve?

TOM: O ni su bili s Aana zajedno s onim a s Huve. JOHN: Shvaam, pom ijeali su se prije odlaska...? TOM: P ostojali su oni koji su se pom ijeali i oni koji su bili naseljenici s drugih planeta. U Aksuu, postojali su oni koji su bili istog roda; oni koji su bili m jeavi na jedne civilizacije s ljudima sa Z em lje; i oni koji su bili m ijeanog roda, opet pomijeani s onim a iz drugih civilizacija. Shvaate li ovo? K ako vam to m oem o objasniti? Posluit em o se vaim sunevim sustavom kao p rim jerom : Ako p o sto ji neto s drugog planeta, rei em o kako to m oem o objasniti? Pretpostavite da se dogodilo naseljavanje vaeg planeta Z em lje s vaeg planeta V en ere, a onda

su se naseljenici pom ijeali s on im a s Aana koji bi bili jedan rod , a ako su se oni s Aana pom ijeali s onim a s V en ere, a zatim s on im a s H uve, to bi bio drugi rod, nije li tako?
JO H N :

Da. Oni su, dakle, takoer putovali po kopnu, nakon to su se odvojili od Aksu kulture, je li to tono ?
TOM: Da.

JO H N :

Bismo li mogli odrediti tri prigode u kojima se odvijalo zasijavanje? Kako ja to shvaam, prvi se put to dogodilo prije mnogo tisua godina. Drugi put u vrijeme Vrta vrijeme Tarimskog bazena a, onda, trei put u vrijeme Abrahama. Je li to tono?
TOM: T o je to n o .

JO H N :

Da, dakle se prvo zasaivanje dogodilo dolaskom Hawka f Tisuu godina nakon Hawka ?

TOM: T o je tako er to n o . D rugo se d ogodilo nakon tisuu godina.

JO H N :

TOM: Priblino.
JO H N :

Dobro. Sada, u vezi s tim, skupine bia koje su se nalazile u Tarimskom bazenu jesu li one bile isto razvijene ili su se mijeale s nekim od drugih zasaivanja koja su se takoer dogodila ?
TOM: T o je to n o . O ni su potjecali s Huve.

JO H N :

Oni su bili isti Huvidi, oni se nisu, dakle, u lutanjima sreli s bilo kojom drugom skupinom koja je takoer bila zasaena kako ja to shvaam ?
TOM: T o je ton o.

JO H N :

A Altea je bila jedna od ostalih civilizacija koje s u sijale, je li to tono?

TOM: T o je to n o .
JO H N :

Jednom si spomenuo male ljude, a ja nikad nisam shvatio to to znai. Da li se to odnosilo na ljude koje su zasadili oni s Huve, jesu li oni bili manji ?

TOM: M i kaem o da je ovjeanstvo, kad su on i pristali, bilo m anje. O ni koji su doli bili su divovi u usporedbi s onim a koji su postojali na planetu Z em lji.
ANDREW:

Vraajui se na ta poetna razdoblja mijeanja i krianja, od nae zna nosti na Zemlji doznali smo da je veliko razdoblje ledenog doba zavrilo negdje oko vremena prvog pristajanja 32400. godine prije Krista. Sto nam moe rei o tom e ? Je li to zaista bio zavretak ili je ledeno doba i dalje postojalo ?
TOM: O n o je ve bilo zavreno.

ANDREW:

Cijelo je podruje jo uvijek bilo relativno hladno?

TOM: T o je istina. Jo nije bilo raslinja, sve je bilo sm ee i crveno.

JO H N :

elio bih te pitati o onome to mi poznajemo kao priu o Adamu i Evi. 0 tome smo razgovarali i sloili se, da je prvo svemirsko bie, nazvano Hawk, dolo

zbog priprem e , onda su dola druga s nalogom da se ne uputaju u fiziki odnoaj sa enam a na Z em lji , d ok za to ne doe vrijem e. Onda je dolo iskuenje, je li to tono ?
TOM: Prvo bie dolo je da bi dalo znanje d om orocim a koji su p ostojali na Z em lji, znanje o biljkam a i ivotinjam a. O nda je dolo drugo svem irsko bie koje je doivjelo veliku tugu jer je vidjelo da se na Zem lji pare d om oro ci i ivotinje. O n o nije bilo tuno zbog parenja, ve zbog toga to nije im alo sugovornika s kojim bi razgovaralo. O nda mu je podarena jedna osoba da s njom razgovara. U to je vrijem e od njega traeno da se ne ukljuuje u nain ivota na planetu Zemlji, jer bi za njega, zbog razine njegovog razvoja, bila katastrofa da se uplete u fizike od n oaje, a da nije prilagoen, da njegovo tijelo nije prilagoeno na novu ravnoteu. O d njega je, dakle, zatraeno da se od toga uzdri, da bi ga se prilagodilo na pritiske u njegovom tijelu a, tako er, da bude prim jer onim a koji su postojali, da se odnoaji koriste sam o u najviu svrhu. O nda je O naj koji je Pao doao k njemu i njegovoj enskoj druici i unutar njega usadio osjeaj istinskog znanja koji mu je dao elju da bude jednak Bogu. Tragedija se sastoji u tom e da je on izvorno potekao od Stvoritelja, a to je zabo ravio. N ije, dakle, bilo potrebe da pokua biti jednak Bogu. Ali, dok je bio na Zemlji, otkrio je potrebu za tim e. JOHN: elio bih sam o pojasniti neto o O nom e koji je Pao u ovom kontekstu... TOM: Bio je to Arhanel za kojeg znate... mi ne elim o upotrijebiti to ime. U vaoj prii o Adamu i Evi, on je bio zmija. V idite da nikad nije bilo zam iljeno da postoje dvije strane. B ilo je zam iljeno da sve bude u jednakosti. JOHN: Misli li na m uko i ensko ili negativno i pozitivno ? TOM: N egativno i pozitivno. IRENE: Kad su Adam i Eva izabrali da nee razumjeti odreenje poslunosti, koje je bilo dio dijaloga u nebu izmeu vas i njih i, kad su uvidjeli koje je bilo istinsko znaenje poslunosti te su se odvratili o d odgovornosti koju ona nosi, onda je ovjeanstvo postavljeno na put na kojem m oram o sam i za sebe, u kontekstu zarobljenitva, odreivati dobro i zlo f TOM: T o je ton o. IRENE: A vrijeme prije Pada je on o u kojem istoa lei u ovjeanstvu. N a toj e se istoi odigrati preobrazba m odernog svijeta ...f TOM: T o je to n o . O vaj m oderni svijet rezultat je tog zagaenja i stoga e p reo brazba biti rezultat nezagaenja. IRENE: Da. A to je razlog zbog kojeg se, u naa m oderna vremena, m ijenja stvar nost, a proces koji se sada odvija, proces je probijanja tog vela jer sve to stvar nost uistinu ini je odraavanje onoga gdje se nalazim o o d Pada...: TOM: T o je to n o . T lap n ja je da ste vi, ljudska bia, jednaka ili nadm ona Stv o ritelju i stvaranju i stvarnost koju sm atrate takvom je tlapnja.

IRENE: O no to je, dakle, sada neophodn o je uspostaviti filozofsku tvorevinu Ede

na, pa e sve ostalo im ati svoj odgovarajui red.

TOM: O n , dakle, postaje vodopad istoe. IRENE: Pa, to je sjajno. ISRAEL: H ajdm o to napraviti. TOM: T o e biti. Sada se kree, ali postoje i oni koji e pokuati to porem etiti. Z n ajte tko ste, vjerujte u sebe, vjerujte u nas i znajte da e se to dogoditi i stalno p ro m atrajte svoje m otive da biste bili na liniji vaeg najvieg cilja. A to je on o to je n eop h od n o na planetu Z em lji, jer vi znate za zagaenje planeta Z em lje i za nain na koji ljudi onda mogu pokuati pogreno protum aiti to napredovanje i osvit raja. IRENE: Jesi li sprem an rei neto o Evinom identitetu ili o njezinom sim bolikom

identitetu?
TOM: T o sada neem o rei. K ao to vam je poznato, Eva je postala poistovjeena s predodbom prvog grijeha. I Eva, ensko, pokopana je, a muki je aspekt uni tio Z em lju. Z b og toga to se, tijek om svog unitavanja, nalazio izvan ravnotee i zbog toga to je prieljkivao kaznu za enu, muki aspekt osjeao je da je ena donijela nesreu Z em lji, dok zapravo, m ukarac nikad nije prihvatio odgovor nost svog vlastitog izbora. Sada je vrijem e da preuzm e tu odgovornost. U tim vrem enim a Adam i Eva bili su u potpunom skladu i ravnotei s prirodom . O ni su poznavali obrede prirode i svaku pojed inost u prirodi i kom unikaciju, ne samo s biljkam a i ivotinjam a, ve i sa stijenam a, tlom , vodom i vjetrom , m jesecom , suncem i svime. U dananje vrijem e, vrijem e ene, sutina Eve istupa u prvi plan, a on o to se m ora uiniti je potpuno spajanje m ukog i enskog. N e da mukarac pokua okovati enu, niti da ena pokua savladati m ukarca ve da rade u pot punoj radosti, u skladu i jedinstvu, kao dva stupa koja dre svijet, zasebna, ali ujedinjena. Da. SIEVE: Uzevi u obzir pitanje ravnotee pozitivnog i negativnog u povijesti Zem

lje, je li ikad postojalo vrijeme kad je problem bio viak pozitivnog?

TOM: Da. T rebam vam prenijeti to vrijem e. P ostojalo je takvo stanje pozitivno sti, kad su sve ptice pjevale, sve ivotinje voljele, svo cvijee cv jetalo, a to je bilo tijekom razdoblja Adama i Eve, razdoblja Aksu kulture. T o je bilo vrijem e raja, ali i vrijem e kad se narav pozitivnog nalazila izvan ravnotee: bila je to naa greka. STEVE: Treba se, dakle, dogoditi uvoenje negativnog da bi se unaprijedila daljnja

evolu cija?
TOM: M ogu tako rei, da. N ism o predvidjeli rezultate elje. Kad ovjeanstvo nem a poticaja za rast, onda on o m oe rasipati energiju. STEVE: K ako je nastala m itologija raja i Edenskog vrta ?

TOM: Z em lja je najljepa od svega to postoji u Svem iru. O na posjeduje raznoli kost koju nijedan drugi planet nem a. O n a ima raznoliku klimu koju nem a n ije dan planet. Z apravo, da su due na Z em lji vie evoluirale, nju bi se sm atralo rajem . O vaj planet Z em lja m oe biti raj, kad se ukloni gustoa. Ali, kad to ka emo, govorim o o raju kreativnosti, raju koji donosi znanje, raju k o ji donosi radost i ljubav. Raju u kojem ljudska bia mogu sebe lijeiti ili m ogu, ako to ele, iskusiti bol. Ali, to nije raj u kojem e biti uklonjeni svi izazovi, u k ojem e biti uklonjen cjeloku pni rast, u kojem e biti uklonjena sva bol. B it e to raj koji mogu stvoriti ljudska bia, svojom vlastitom evolucijom , shvaanjem svoje pove zanosti sa Svem irom i prihvaanjem odgovornosti za sam e sebe, za svoje blinje, za planet Z em lju. Sve e biti dovedeno u savrenstvo.

11

Alteanska pustolovina: Atlantida

ljedei razgovor mogao bi izmijeniti mnoge nae zamisli o Atlantidi. Kao to je prije reeno, nekoliko stotina godina amo ili tamo za Devetoncu ne predstavlja veliku razliku. Svi datumi su onakvi kakvi su se pojavili u izvornom razgovoru, a oznaka prije Krista' koristi se tamo gdje je spomenuta. U ovom poglavlju, koristi se izraz Atlantida (kao i u prethodnim razgovorima). Kad je Andrew, poetkom sedamdesetih, upitao Toma o Altimi, on mu je odgo vorio da je to ime jedinice koja radi u suradnji s njima. Izraz Altima kasnije je postao Altea. ini se da je Atlantida toliko duboko zakopana u naoj psihi da ljudi postanu pnlino uzrujani i osjetljivi kad o tome razgovaraju. O njoj je napisano vie knjiga nego o veini drugih tema na svijetu, a dolaskom kraja tisuljea taj e se broj, bez sumnje, poveati. Moda nam Atlantida, izmeu ostalog, moe omoguiti jasno razmiljanje?
ANDREW: Drugi m itovi za koje sm o uli su oni o civilizaciji Atlantide. J e li ona

p ostojala i k o liko je dugo trajala f Mi sm o njezin poetak odredili neposredno nakon razdoblja Aksu kulture.
TOM: ekali sm o kad ete to pitati. M ogu objasniti ali, kratko: Atlantida je zavrila prije 1 1 0 0 0 godina vaeg vrem ena, a zapoela je prije 3 2 0 0 0 godina. O n o to se naziva A tlantidom , bila je naseobina koja se razvijala i s kojom smo mi uspostavili kontakt. (Kad kaem mi, ne mislim na D evetoricu ve na druge civilizacije). T e civilizacije prenijele su tehnologiju . O tuda su iselile druge naseo bine, odnosei sa sobom znanje i tehnologiju . U to vrijem e, zbog gravitacijskog privlaenja, nije sva tehnologija bila dovoljno p rofinjena da bi m ogla funkcioni rati na ovom planetu Z em lji. Sada je dolo vrijem e kad sva ta teh nologija moe biti iskoritena. ANDREW: Da, k a ko su se oni zvali? Volio bih saznati pravo ime. TOM: O ni su, zapravo, bili Alteani. O ni su potjecali iz civilizacije Altim a. ANDREW: Aha, oni su bili Altimani. Zbog toga su se ?jazivali Alteanim a, a to se

n ekako iskrivilo u Atlantidi. Shvaam, hvala ti.

JO H N :

Da li se to dogaalo

vrijeme koje mi nazivamo Potopom?

TOM: T o se dogaalo prije.

JO H N :

Da li se Atlantida nalazila na podruju o kojem mi sada govorimo kao o podruju oko Bermudskog trokuta?
TOM: O na se protezala od G rk e do onoga to vi sada nazivate Sjedinjenim D r avama.

JO H N :

O, pa ona je bila vrlo velika. Postojali su, dakle, brojni gradovi u toj civilizaciji?

ANDREW:

TOM: Da. K ultura M a ja bila je ona k oja je preostala to je bila naseobina koja je izgubila kon tak t i unazadila se.
JO H N :

Sada, u svezi s time, postojala je kultura koju mi nazivamo Mu ili Lemuria u onome to sada nazivamo Pacifikim oceanom je li ona postojala prije ili poslije Atlantide.
TOM: T o je jedna te ista kultura. K ao to ste imali egipatsku kulturu i kulturu u Uru, k oje su bile jedna te ista kultura.

ANDREW:

Koja su bila glavna prijevozna sredstva kojima su se koristili stanovnici Atlantide da bi putovali zemljinom povrinom?Jesu li se kretali u jedrenjacima, brodovima ili su imali letjelice ?
TOM: Imali su letjelice. A m ogli su se kretati u svojim tijelim a.
ANDREW:

Ono to me jako zanima je veza izmeu ostataka kulture Atlantide Visoke kulture i poetaka egipatske...

TOM: (prekida) Egipat je bio naseobina koja je bila v rlo... posluit em o se izra zom tvrdokorna.
STEVE:

Atlantida je, dakle, izvorno bila Huvidska naseobina, produetak Aksu kulture, a ipak je postala Alteanska u utjecaju...?
TOM: Izvorno, u zasaivanju planeta Z em lje u Aksu razdoblju, jedna se n aseobi na razvila u o n o to je postalo A tlantidom , drugu je razvila H uva, pom ou Abrahama, u Uru i Kanaanu.
STEVE:

Postoji problem utvrivanja razdoblja Atlantide: datum njezinog zavret ka bio je, prema mojem shvaanju, oko 9000 godina prije Krista? Poetak smo smjestili oko poetka Aksu razdoblja, 32000 godina prije Krista.
TOM: T o nije bio poetak civilizacije A tlantide. C ivilizacija A tlantide bila je sija nje, slino genetskom zasaivanju u koje su bili ukljueni H uva, Aksu i A braham . Civilizaciju A tlantide zasadila je Altea tijekom odreenog razdoblja. O na je p o stojala u fazam a, priblino 1 2 0 0 0 do 1 7 0 0 0 godina, ali ne stalno.
GOST:

To je vrlo dugo vrijeme u ljudskoj povijesti. Pitam se jesu li u razvoju Atlan tide postojale kakve vane faze o kojima bi vrijedilo neto znati?

TOM: Z em lju A tlantidu razvila je A ltea, jedna od glavnih civilizacija iz Dvadeset i etiri civilizacije, k o ja je bila tehnoloki uznapredovala na m nogim podrujima. O n i s Altee opet su podigli i spojili one koji su ve bili genetski obraeni. Budui da se Atlantida prostirala preko ogrom nih zem ljinih povrina, a im ala je naseo bine na krajnjim dijelovim a planeta Z em lje jer su za to im ali tehnoloku spo sobnost pojavile su se p otekoe. T o se d ogodilo zbog planeta Z em lje s njezi nom ljep otom , raznolikou i osjetom osjeaja, zbog njihove ljubavi i njihovog teh n o lok og irenja, i zbog toga to su on i pokuavali dovesti planet Z em lju do njezin og istinskog ispunjenja, do raja. O ni su se ukljuili u osjeajn o stanje fizi kog svojstva i jak o su se ukljuili u stvaranje veih i istaknutijih organa za parenje. O n i su tako er pokuali, pom ou svog znanstvenog znanja i razum ijevanja, ge netiki razm ijeniti stvorenja za d u e-b ia na planetu Z em lji putem transplantiranja. Z n ate li na to m islim o?
GOST:

Ne ba...

TOM: Vi ste dua, niste li? A ko bism o, dakle, stavili vau glavu na kravu, ne bi li to bila razm jena due za ne-lju d sku d u u -tijelo?
GOST:

Da, shvaam.

TOM: O ni se, zbog svoje visoke inteligencije i znanja, nisu pokuavali spojiti s razm iljanjem na planetu Z em lji, ali su mislili da bi, stvaranjem tih stvorova, oni, m oda, imali snagu stvorenja ili bi stvorenje m oglo njim a sluiti, ili bi m ogli raz viti sredstva za vie fizike ugode. A to nije bila zapovijest dana, kako biste vi rekli. O ni su tako er shvaali da su otili izvan granica svog sporazum a.
ANDREW:

Sto je prouzroilo nestanak te kulture Atlantide koja se prostirala Grke preko obje Amerike? Da li je to bila bolest? Da li...?

od

TOM: T o je p rou zroilo veliko unitenje. T o nije b io A rm agedon. N ije. Bilo je to iren je naseobina i slabljenje civilizacija, a to je prirodna pojava.
ANDREW:

To je bilo ono to mi nazivamo propadanje kulture.

TOM: Da.
ANDREW:

A neki njezini ostaci nalazili su se, pretpostavljam, u Junoj Americi, Sjevernoj Americi i drugdje?
TOM: Posvuda.

JO H N :

Ovo je hipotetsko pitanje: Da su oni bolje iskoristili svoje resurse, onda se fiziko unitenje te kulture ne bi trebalo dogoditi, nije li tako?
TOM: Vi biste u to voljeli vjerovati. O n o to vam mi objanjavam o je da je gubitak te kulture nastao zbog prirodne pojave: vaih oceana, vaih potresa. Zapam tite da ivite na fizikom planetu. Shvaate li?

JO H N :

Shvaamo da se strani potresi ponavljaju na fizikom planetu i zamiljam da je to bio jedan od njih.
TOM: Ali, religije vaeg svijeta voljele bi te potrese povezati s bogovim a.

JOHN: Da. ANDREW: O ne, u svakom sluaju , govore o potopim a. JOHN: D akle, prije 11000 godina, vjerska pria o stvaranju m ogla bi se povezati s

p otopom iz tog razdoblja?

TOM: Da. GOST: Jesu li uenja Kahuna na H avajim a ostaci A lteanskog znanja? TOM: O ni su m jeavina a potjeu od plem ena K oena. GOST: H m m . A lieansko razdoblje trajalo je 12000 do 17000 godin a: kad je n eo bian alteanski tehn oloki razvoj p o eo biti problem atian? TOM: U njezinih posljednjih tisuu godina. GOST: D akle, prije tog vremena, to je bila prilino zdrava civilizacija? TOM: O na nije stagnirala. O na je tako er obuhvaala on o to se danas naziva naseobinom M u . GOST: A naseobina Mu, od akle su potekli njezini stanovnici? TOM: S Aana. GOST: Sm jetena u on om e to danas poznam o kao Pacifiki ocean? TOM: T o je ton o. JOHN: Tijekom tog razdoblja im ali su, pretpostavljam , otvoreni kon takt s Alte-

om...?
TOM: D ostupnost letjelice na nebu. Sve je izgubljeno. Ljudskost je opet krenula, a iz nje su potekli Jo n ja n i. GOST: Kad je zapoela kultura Mu? TOM: T o je bilo u priblino isto vrijem e kad i A tlantida, nakon naseljavanja Atlantide i razvoja naseobina putovanjim a u druga podruja. Z n ate da su ljudi na Filipinima potom ci civilizacije M u, kao i oni koji ive na otocim a u glazbenim skutima... JOHN:

Polinezija?

GOST: Bali? TOM: Da. GOST: A oni su na kraju ujedinili snage s ljudima Altee i spojili se s njima? TOM: O ni su, izvorno, bili s A ltee, a zasadio ih je Aan. N eki od onih na Atlantidi potjecali su iz Aana. D ogod ile su se tri sadnje. Da. ANDREW: J e li H aw k im ao ikakve veze s Atlantidom? TOM: U razdoblju koje biste vi nazvali 1 1 0 0 0 godina prije K rista dogodio se povratak, a H aw k i njegovi ljudi ostali su cijelo vrijem e i umom su se razlikovali od Zemaljskih ljudi.

JOHN: T ijekom tog vremena, jesu li ljudi iz te Alteanske civilizacije im ali on o to

bism o m i nazvali norm alnim raan jem ? I prolazili kroz norm alni ivotni ciklus?
TOM: N e. V ein a sluajeva norm alnih ro enja poeci su ivota u kojem je osoba dola uiti. R o en ja o kojim a mi govorim o bila su ro enja dua k o je su dole sluiti. T o su bia koja znaju sebe i imaju razliitu nam jeru sa svojom jezgrom . Kad se bia poput ovih prepoznaju kao u tem eljitelji ili kao bogovi, kao u sluaju H oru sa u Egiptu ili Ee Gone) u Uru, ona se ne raaju. R aanje slui za uenje. K ad niste ro eni, nem ate iste osjeaje kao fiziki ljudi. JOHN: Bi li nam m ogao opisati funkciju H aw ka i njegove skupine na Atlantidi? TOM: O ni su bili uitelji, ali su se i m ijeali s fizikim ljudim a.

ANDREW: Jesu li oni, u to vrijeme, bili smjeteni na Zemlji?

TOM: H aw k je ivio na on om e to vi sada nazivate K retom . Drugi su ivjeli na drugim m jestim a, ali oni su bili povezani budui da su imali vozila pom ou kojih su m ogli kom unicirati jer su oni bili voe. JOHN: Oni tada nisu bili sm atrani bogovim a? TOM: D a, jesu. Drugi je voa bio sm jeten blizu onoga gdje se sada nalaze Florida i Baham i. T o je dio koji tam o vie ne postoji. A onaj koji je u Akisu naslijedio H aw ka bio je voa u jednom m jestu daleko od obale u vaoj Ju n o j Americi. P ostoje tam o neki o to ci, ali ne o to ci koji su posljedica toga. T o je bio vrlo veliki kom ad zem lje, a postojala su i m ora koja su leala izmeu tih zem alja. ANDREW: K ako se H aw k zvao u ovom kretskom razdoblju 11000 godina prije

Krista? I kad je otiao?

TOM: N e m ogu nai ime u mozgu naeg Bia, ali to bi bilo neto poput Hieronimusa. O n nije otiao. O n je bio tam o i dalje dok nije postao H oru s, u Egiptu, nakon zavretka Alteanske civilizacije. ANDREW: Shvaam. A ta kultura, k ako ja shvaam , nestala je kad je nestala i

takozvana kultura Atlantide?

TOM: O n a je bila progutana. P ostoje ostaci, a p ostoje ostaci ljudi koji su zabora vili, ali koji, zapravo, oboavaju na isti nain kao i prije. Shvaate li zato je bila progutana? ANDREW: Ne, ne s h v a a m o z a to . TOM: Da li biste voljeli znati? ANDREW: Da, ja k o bism o eljeli. TOM: Budui da su se voe m ijeale, postojali su oni koji su se protivili tom m ijeanju. H aw k i drugi voe osjeali su da su dovoljno m on i, tako da ako se i pom ijeaju, m oi e nadvladati to protivljenje. Ali, ono to nisu znali bilo je da su oni koji su se protivili im ali m oniju elju. O nda su se trojica voa ujedinili i od toga razdoblja oni se nalaze u alosnom stanju, zbog velikog gubitka. O nda su

odluili, zajedno s nam a, da odu i budu utem eljitelji Egipta. Jed an od njih otiao je i utem eljio U r, a onda su se poslije opet ujedinili.
ANDREW:

Shvaam. Potapljanje ili nestanak kulture Atlantide, proirene kakva je bila je li to bio in Boji ili je to bio ... ?
TOM: Bili sm o ljuti.

ANDREW:

Vi ste bili ljuti? Jeste li bili ljuti na voe zbog njihove uloge u loem upravljanju situacijom?

TOM: N e. N ae neznanje bilo je on o zbog kojeg nism o shvatili gustou planeta Z em lje. Bio je to , zapravo, vie oaj nego ljutnja. Sada sm o m nogo su osjeajniji.
ANDREW:

Bi li nam mogao pruiti mali uvid u razinu civilizacije koju su postigli stanovnici Atlantide?
TOM: V i ste, u civilizaciji u k ojo j sada ivite, postigli tek dio onoga to su stanov nici A tlantide razvili.

ANDREW:

Shvaam, mi smo, dakle, vrlo primitivni/Koje je bilo njihovo izvanred no postignue, koliko je tebi poznato, u civilizaciji Atlantide?
TOM: N a polju m edicine, k o ja je bila daleko nadm onija u naravi od vae m edi cine. V i ste prim itivni u elektron ici, a oni su posjedovali cjeloku pno znanje o koritenju uma za p ok retanje predm eta i samih sebe. Da nije bilo on oga ispod pojasa to im je uvijek priinjalo potekoe, oni bi bili lijepa civilizacija.

ANDREW:

Shvaam. A njihova medicina nije im bila u stanju pomoi u tom dijelu njihovog problema ?
TOM: O ni su u tom e uivali. M i nem am o prim jedbi na uitak tek kad on postane sveprodirui. A postao je., biste li zaista eljeli doznati istinu? M i ne znamo da li bi je oni na vaem planetu mogli prim iti.

JO H N :

Pa, mi moemo odluiti treba li je proslijediti.

TOM: N e koristei se znanjem m edicine koje su imali da bi poboljali svoja m en talna ili fizika svojstva, on i su svoje znanje upotrijebili da bi unaprijedili svoje spolne organe.
ANDREW:

Shvaam. Postoje li ostaci te vrste ili roda na Zemlji, ili su oni svi... ?

TOM: O ni su postali bie, ali vie ne postoje kao bie. JOHN: Jedna

stvar o Kini: sustav medicine koji su oni tamo imali, akupunktura, je li to sustav medicine koji je potekao iz vremena Atlantide?
TOM: O n je prim itivan u usporedbi sa znanjem A ltim e, ali je napredniji nego znanje Am erike. U m edicini A tlantide bilo je m ogue zam ijeniti ak i pravo srce i pravi m ozak. M e u tim , u vaoj m edicini vi m oete, na prim jer, zam ijeniti ruku osim to ona u sebi nem a pravo srce (iskru ivota). U njihovo vrijem e, svi vitalni organi m ogli su biti zam ijenjeni bez potekoa i bez ozbiljnih problem a za

fiziko tijelo. T ak o er su organi koji su bili transplantirani bili daleko nadm o niji od onih ija su zam jena bili.

To je nevjerojatno. Ako su imali sve te sposobnosti o kojima nam pria, morali su imati prilino dug ivotni vijek. Hou rei, mogli su znatno produiti ivot, nisu li?
ANDREW:

TOM: T o je , zapravo, i bio njihov pro jekt u to vrijem e.

ANDREW:

Koji bi bio ivotni vijek nekoga tko je u danima Altee imao dobru medi cinsku skrb?
TOM: M o g a o je, zapravo, iznositi do nekoliko tisua vaih godina.

ANDREW:

Pa ipak, uz sav taj dugi ivot, oni bas i nisu stekli sveukupnu mudrost?

TOM: Bili su zaokupljeni transplantiranjem .

ANDREW:

Da, shvaam. Pa, nagaam da se cijelo to znanje jednog dana moe opet zadobiti...
TOM: O n o se nalazi u umu dupina. Dupin im a odgovor. D a. O vo em o vam rei: vano je da ovjeanstvo shvati razaranje k oje se d ogodilo u prolim vremenima kad su na planetu Z em lji postojali Alteani, a tako er da shvati zato je veliki broj ljudi u to vrijem e odabrao da postoji u obliku pliskavice ili dupina. A neki, koji se sada nalaze na ovom planetu Z em lji, tu su da bi ovjeanstvo obavijestili da su taj oblik izabrali tak o da ne mogu op et oivjeti one znanstvene eksperim ente koji su stvorili m itologiju koja je danas poznata cijelom ovjeanstvu. O ni nisu isko rijenili svoju elju za parenjem , shvaate li? M i ne elim o da ona bude iskorije njen a, ali elim o da bude ispravno shvaena. U vrijem e velike ljutnje i oajan ja s obzirom na to to se u inilo na Atlantidi, i s obzirom na one koji su se znanjem sluili sam o za svoju vlastitu korist, posto jale su, naseobine koje nisu bile destruktivne naravi: on e, zapravo, nisu bile uni tene. Ali, tako er, u kulturi A tlantide, postojali su ljudi koji nisu imali destruk tivnu narav veine, a koji su se, ipak, nalazili u odreenim podrujim a koja su bila unitena, odnosei sa sobom m nogo ljudi. O ni su, m eutim , shvaali nu n o st tog ina. N eki od tih ljudi koji sada p ostoje na planetu Z em lji, a koji su odabrali da budu na ovom planetu Z em lji, potjeu od vrste koja je izabrala poja viti se u obliku koji nije jednak fizikom obliku u njihovom p rethodnom postoja nju. M i nism o bili sigurni da e izbor fizikog tijela biti koristan za njihov budui duevni rast, ali to je bila njihova elja i u svom intelektu i shvaanju svoje fizike naravi tijekom svog prethod nog iskustva, oni su osjeali da bi tako mogli na pravi nain sluiti. I oni, dakle, postoje sada na vaem planetu u obliku koji se razlikuje od oblika koji su prije im ali. O ni nisu priznati kao ljudska vrsta ipak, dozvolite mi da vam kaem oni su vie ljudi od bilo kojeg ljudskog bia na vaem planetu. T a vrsta su dupini.
ANDREW:

Shvaam, to je s ostvarenjem kontakta s njima?

TOM: O ni su jak o osjetljivi na rad svih svijesti, ali oni su takoer uvari m ora, a m nogi koji se protive preobrazbi planeta Z em lje takoer ive u m orim a. O ni prom atraju i uvaju, a oni takoer, kad je neoph od n o, nadgledaju druge civiliza cije iz Svem ira koje se pribliavaju planetu Z em lji s dvojbenom nam jerom i p o kuavaju ih, zbog toga to imaju veliku snagu uma, ukloniti. O ni su uvari. O ni slue na slian nain na koji m nogi od vas, ljudskih bia, sluite, i prem da je njihov jezik teak za vas, on je m nogi bolji za nas. K om unikacija kakvu vodim o za njih je m nogo norm alnija. ANDREW: Da s m o , d a k le , istra iv a li je z ik d u p in a , b ili b is m o b li i sa z n a n ju o v a em n a in u k o m u n ik a c ije ? TOM: Da. A shvaate li da su oni koji ive kao dupini izabrali taj oblik jer se ne ele podvri iskuenju fizikog? ANDREW: Pa, mislim da su vrlo pam etni i vrlo inteligentni zbog toga to su izabrali

taj oblik i nain ivota. Jer , imaju m anje problem a i kom plikacija o d bilo kojeg ljudskog bia na Zemlji, a vjerojatno vie radosti u ivljenju. I, k a o to kae, nalaze se u slubi.
TOM: Ali, njim a je teko, zbog njihovog oblika i razm iljanja, obavljati pravu slubu bez povezanosti s ljudskim biim a.
ANDREW.- Pa, vjerojatno m oem o iznai tu vezu...

TOM: Shvaanje povezanosti izmeu Atlantide, dupina i ljudskih bia oslobod it e znanje unutar ljudskih bia o tom e kako su u prolosti prouzroili svoje uni tenje. Z n ajte ovo: u ovo dananje vrijem e, ljudska bia koja su postojala u v rije me Altee vratila su se da bi postojala i u ovom vrem enu. N eki koji su ivjeli ivotom dupina sada su se vratili uspravni bez vode: to e osloboditi unutarnje znanje i poznavanje. T o je jako vano, jer kad se uspostavi ta povezanost i kad odjekne istina, onda znanje rasvjetljava, da. STEVE: U jedn om razgovoru navedeni sm o da vjerujemo u to da je kraj bio prirod

na kataklizm a i da ga je glupo pripisivati bogovim a. Drugom prigodom dalo nam se na znanje da je kraj bio posljedica Nae ljutnje i da se dogodio u znak od m az de. Ove dvije tvrdnje ne mogu pomiriti.
TOM: V ijee je reklo da to prenesem na ovaj nain: kulturu A tlantide stvorili su Alteani za nas. Postojala je greka u nainu na koji je stvorena. Altea je, svojim eksperimentiranjem , stvorila potekoe za due na A tlantidi, a stvorila je i p o tekoe sa svojim poznavanjem teh nologije vodika. D a sm o se upleli i uinili neto da obuzdam o tu opasnost, mogli sm o spasiti situaciju, ali kako sm o bili nesretni zbog A ltee, stvorili sm o unitenje. Shvaate li to?

STEVE: Je li to, dakle, bila prirodna kataklizm a? G ovorim o li o tom e da je prirod

na kataklizma bila tek sredstvo ?

TOM: O na je prouzorena eksperim entiranjem s vodikom . N e nalazi li se vodik u vaim oceanim a?

STEVE: Shvaam, eksperim ente su izvodili Alteani ?J e li to ton o ? TOM: Da. GOST: Spom enuo si da su se stanovnici Atlantide koristili tehnologijom vodika. Je li to bila tehnologija za stvaranje oruja, ili neka druga tehnologija ko ja je postala tetn a? TOM: V i shvaate da to znai voda? O na nije sluila za unitenje drugih, ali nije bila u potpunosti shvaena i bila je opasno sredstvo koje je onda m oglo stvoriti lananu reakciju, zbog toga to svi oceani, atm osfere i zem lja sadre vodu. GOST: J e li to povezan o s onim to m i danas nazivam o tekom vodom ? TOM: Da. GOST: A o n i su p o k u a li p ro iz v e s ti en erg iju ili...? TOM: Bila je to znatielja glede elem enata na planetu Z em lji, pokuaj razumije vanja, besm islena neustraivost. Z bog toga su pliskavice due, a veliki (grbavi) kitovi koji skrbe za svoje m lade, bili su graani Atlantide. Sada se, takoer, vra aju m nogi graani Atlantide i civilizacije M u da bi u ovom vrem enu pomogli planetu Z em lji, da ispuni on o za to je stvoren i da bude koristan u svojoj slubi. M nogi imaju pam enje. O ni koji se nalaze u m oru su oni koji nisu bili sigurni bi li m ogli ivjeti u uspravnom poloaju i ne zagaivati. Z bog toga su znali da oda biranjem m ora ne mogu uiniti nikakvu tetu i uivaju u radosnom parenju. GOST: Postoji odredena zbrka o kraju Atlantide, jer ste vi jednom rekli da je njezin kraj bio prouzroen prirodnim procesim a, pretpostavljam da je to bilo podizanje razine ocean a na kraju ledenog doba, ali govorili ste i o vaoj ljutnji i o iznenad nom ... TOM: Kraj ledenog doba dogodio se zbog nae uznem irenosti. Vi shvaate da, kad ste ljuti, a vi p otjeete od nas, da vaa energija ima m o? T ak o er da, ako ne potjeete od nas, i onda vaa energija ima m o? Kao to sam rekao, nije toliko bila u pitanju ljutnja koliko oaj. Bila je to lanana reakcija. Stanovnici Atlantide stvarali su oluje na planetu koje nisu shvaali. Stvorili su svoju vlastitu sm rt, zbog upletanja u narav evolutivnog razvoja. JOHN: N eke o d ovih problem atinih znaajki sada se opet pojavljuju, k a ko s o b

zirom na unitenje planeta tako i s obzirom na nae petljanje s genetskim inzinjeringom...

TOM: Ba tako, da. GOST: J e li sam Altea bio prisutan tijekom razdoblja kulture Atlantide? TOM: T o nije bilo m ogue. O n je voa Altee. T o je bila vjeba za te civilizacije da shvate to je ovjeanstvo m oralo izdrati. Shvaate li? Preesto kaem shva ate! JOHN: Pitam se bism o li m ogli doznati toan datum konanog potonu a Atlanti

de i je li se to dogodilo u vrlo kratkom razdoblju ili...?

TOM: T o se d ogodilo preko n o i... M o ra te shvatiti da smo alosni kad govorim o o tom vrem enu. V i, ljudska b ia, nem ate sjeanje kao to ga mi im am o i ako bi m ogla postojati stvar koja bi uznem irila V ijee devetorice, onda je to ta stvar. Postojali su oni koji, rekli biste vi, dolaze u ovjem ruhu, ali su, zapravo, vukovi. Bio je to na previd. V jero ja tn o sm o podcijenili utjecaj onih koji bi se eljeli nai na naem poloaju, koji ga nikad nisu mogli im ati, shvaate li? GOST: Spom enuo si k a ko su, n a kraju Atlantide, ljudi otili u Egipat i Ur, nosei sa sobom sve to su znali. T akoer bih elio pitati neto i o drugim dijelovim a, ukljuujui Sredinju Ameriku, O lm eke, M aje i Asteke, a takoer neto i o drev nim m egalitskim kulturam a na sjeveru Zapadne Europe, ukljuujui Britaniju. TOM: T o je to n o . U kljuujui i one koje vi odreujete kao H elene. Iz T ro je. GOST: H elenski narod iz Grke i s M editerana? TOM: T o je ton o. Vi znate da su, u rasprenosti i traum am a nakon pada A tlan tide, postojale civilizacije izgraene 8 0 0 0 godine prije K rista na K reti... O ne p o stoje i u regijam a Bliskog Istoka, u podruju na kojem se sada nalazi Izrael, J o r dan, a i u podrujim a Saddam a...? GOST: Irak ? TOM: Da. GOST: Sto je sa Sredinjom Azijom : TOM: T ak o er u dijelovim a Kine, Indije, na podruju T ibeta. GOST: A u A m erikam a ? TOM: O ne su tako er naseljene iz podruja Izraela. N iste li imali Fen ian e, a oni su se spojili sa starosjediocim a? GOST: U A m erikam a? S obzirom na to, im ate li jo neke inform acije o drevnim

posjetiteljima A m erika?
TOM: Njih su naseljavali Feniani. GOST: Shvaam. Bismo li sam o m ogli uiniti pregled slijeda dogaaja u povijesti Atlantide, onda...? TOM: Pokuavate ustvrditi kronoloki tijek zbivanja. N ije li, m oda, korisnije istaknuti svrhu? ]OHN: Ono to si do sada rekao je da razliite civilizacije kad doive ova zasaiva-

nja, donose razliite odlike, odgovarajue i nune za ljudska bia...?

TOM: I za planet Z em lju. N e m oe se dobiti potpuna slika, jer dijelovi m ozaika ne bi bili shvaeni, da.

12

Stari Egipat

gipat bi, iz perspektive Devetonce, bio roen iz smrti Alteanske pustolovine. Za ovjeanstvo, Egipat i Sumer ostaju zadivljujui primjeri visokih civilizacija koje su se iznenada pojavile u tom podruju oko sredine etvrtog tisuljea pnje Krista. Postoji nagaanje o tome da Egipat i Sumer nisu to svoje ogromno znanje sami razvili, ve da su ga dobili podukom. Ovo je poglavlje prepuno zapanjujuih, katkad proturjenih informacija. Pozorno i strpljivo itanje isplatit e se u mno gim je reenicama reeno vie no to se ini na prvi pogled.

ANDREW: J e li istina, prem a Platonovoj legendi, da su n eki o d stanovnika Atlanti

de zatim donijeli poeljne elem ente iz civilizacije Atlantide u Egipat ? N a primjer, ja k o m e zanim a legenda o Horusu i krilatom disku, u ko jo j bi se on pojavio u on om e to se naziva leteim diskom ?
TOM: O n je doao u svem irskom vozilu. Zapam tite da on nije roen. U to vrije me on je posvuda putovao u onom e to biste vi nazvali svem irskim vozilom. A lteani su bili m ajstori za to. A onda su nadili svem irsko vozilo i u svojim um o vima spoznali kako putovati bez vozila. H oru s, T eh u ti, Izis i drugi voe su ih tom e poduili. ANDREW: Prema kojim su planovim a Tehuti, Izis i H orus zajedno doli u Egipat

da bi pokrenuli novu civilizaciju?

TOM: Svi su doli istovrem eno. Shvaate li da su se oni m ogli nalaziti na razli itim m jestim a u isto vrijem e? H orus je doao u Egipat, a Izis je otila u Ur, a drugi su otili na druga m jesta, ali su se oni, takoer, mogli istovrem eno nai zajedno na svakom m jestu. ANDREW: Shvaam. Oni su bili m eusobno zamjenjivi, zaista zanim ljivo. Mnogi

su povjesniari istaknuli slinost kultura Ura i Egipta. Drugi su ljudi istaknuli da je postojala slinost i s kineskom kulturom...
TOM: T o je ton o. U tem eljili su ih isti ljudi. ANDREW: A tko je bio u to ukljuen u Kini?

TOM: O naj koji se nalazio na jednom mjestu u blizini Ju n e A m erike. Svaki p o je dini od njih m ogao se istovrem eno nalaziti na svakom m jestu. ANDREW: Shvaam, a koja su druga m jesta na Zem lji bila u to vrijeme istovrem e

no razvijana?
TOM: T o su bila sam o tri m jesta, a upravo se s ta tri m jesta napredna kultura onda proirila po cijelom svijetu. JOHN: J a k o m e zanim a Velika piram ida i njezino znaenje. TOM: Sfinga je ona koja je vie povezana s poetkom Egipta. Kad doe dan razu m ijevanja na planetu i kad se dogodi dolazak drugih civilizacija, koje e pom oi planetu, to e onda biti dan kad e vam se dati potpune istine o on om e o emu sada postavljate pitanja.

Godine 1976. Andrew je postavio nekoliko pitanja o piramidama na koja je Tom i odgovorio:
ANDREW: Im am o n ekoliko pitanja o Velikoj piramidi. M oe li nam rei tko ju je

prvi izgradio ?
TOM: T o su bili zajedno: H uva, Aan, A ltea, a tako er i civilizacija M ireks. P odi gle su je te etiri civilizacije. Kad pitate tko ju je izgradio, govorite o Dvadeset i etiri civilizacije. ANDREW: Znai li to da ljudska bia uope nisu im ala udjela u njezinoj izgradnji? TOM: O na su im ala veliki udio u izgradnji. N acrt i planove izradile su etiri civi lizacije. Pokuaj prijenosa i predaje znanja doao je iz civilizacija. Stonehenge je takoer p otekao iz civilizacija. Da. ANDREW: A bi li nam m ogao dati datum e poetka izgradnje Velike piram ide i

njezinog dovrenja?
TOM: V elika piram ida, a postojale su i druge, sline, zapoela se graditi u vrijem e prije razaranja Altee. G radnja je zapoela priblino 1 5 0 godina prije razaranja Altee, prije 1 3 0 0 0 vaih godina, u naseobini u kojoj je bila zaeta. O nda, prije priblino 7 0 0 0 godina, jo su neke stvari dodane i ona je bila dovrena. ANDREW: J e li ona, izvorno , im ala ravni krov, a nakon toga bila dovrena kao

piramida ili je izvorno bila zam iljena kao piram ida?

TOM: Izvorno je bila zam iljena kao trokut. Ipak, dugo vrem ena nije bila d o vrena. T reb a lo je od poetka do dovretka, zbog razaranja i prom jena 6000 godina. ANDREW: Shvaam. Popeo sam se do najtajnijeg dijela Velike piram ide, do soba

iznad Kraljeve kom ore i otkrio i fotografirao potpis faraona Khufua (Keopsa). Da li je on bio onaj koji je dovrio upravo taj dio graevine?
TOM: O na je bila dovrena prije. D o njega je dolo razum ijevanje.

ANDREW:

Misli na razumijevanje toga to je piramida ? A kad je on ivio, koje godine ?

TOM: D a. Khufu je b io reinkarnacija H aw ka.

ANDREW:

TOM: Altea kae da je to b ilo 6 2 5 7 godina prije N azarenca.

ANDREW:

Da, hvala ti. A bi li nam mogao rei, kako god eli, koja je svrha izgrad nje piramide i koja je njezina unutarnja tajna koja ljude tako jako zanima?

TOM: T o je, dijelom , obnavljanje stanica. O na kanalizira energiju iz civilizacija. V elika piram ida i druge piram ide spiralno pokreu energiju prem a gore. Ali, i civilizacije d onose energiju na planet Z em lju pom ou piram ida. U kom oram a piram ide, p ostoje podruja koja su, kako biste ih vi nazvali, kom o re za pom laivanje: u njim a se postie ouvanje stanica. U njim a se nalazi jo dosta toga, ali o tom e ovog puta ne m oem o govoriti.
JO H N :

Da. Druge dvije piramide pored Velike piramide, one su iz mnogo kasnijeg vremena ? Otkada one datiraju?

TOM: O ne p otjeu iz vrem ena od priblino 1 5 0 0 do 2 0 0 0 godina nakon dovre nja.

ANDREW:

Kad je postojala legendarna Kula babilonska ?

TOM: O n a se nalazila u Uru. N akon razaranja A tlantide: Ur je bio naseobina koja je potjecala s A tlantide. O n je postojao unutar 2 0 0 godina p osto jan ja faraona Khufua. N jegov o razaranje dogod ilo se 3 0 0 0 godina kasnije. Da. G odin e 1 9 9 1 . T o m je od govorio na jo n ekoliko pitanja o piram idi:
MIKI:

Prije nekoliko godina zapitao sam te kad e doi vrijeme u kojem e nam otkriti tajnu piramida. Danas te opet pitam moe li nam otkriti tajnu piramida?
TOM: O d g ov or dolazi u ovo vrijem e, vai krugovi...

JO H N : K r u g o v i u itu , h o e r e i ...?

TOM: Da. N a ovom planetu Z em lji u odnosu s vam a... u stvaranju ureenja za va planet Z em lju, u odravanju vrtnje. Energija piram ida bila je svrsishodna u em itiranju energije za ono to je kruilo ok o vaeg planeta Z em lje. N ek o je piram ida u sebi sadravala elem ente kristala koji su em anirali ener giju prem a van. K ristal je uklonilo ovjeanstvo u svom neprom iljenom nainu djelovanja. Tim uklanjanjem stvorili su potekou u proizvodnji energije nune za tu svrhu. J e li to jasno?
DAVID:

Kad si spomenuo energiju kruenja Zemlje, to to znai? Da. Krugovi u itu.

TOM: Nisu li se, u posljednje vrijem e, na planetu Z em lji pojavili ti krugovi?

DAVID: JO H N :

Ima jo pitanja o tome kako su piramide bile izgraene i jesu li ih uglavnom gradili ljudi iz drugih civilizacija uz pomo ljudi s planeta Zemlje, ili su ih izgra dile samo druge civilizacije?

TOM: Ljudi s planeta Z em lje bili su od sporedne vanosti u shvaanju form ula za stvaranje ove graevine. Kad ovjean stvo... (postoji li rije krivotvorilo?)
JO H N :

Da, kad je ovjeanstvo krivotvorilo...

TOM :... svojim neshvaanjem svrhu njezinih uzajam nih djelovanja, vei dio pam enja bio je zakriven.
JO H N :

Da. Jo jedna tema, povezana s time: piramide u Meksiku, jesu li one iz graene u istu svrhu i na isti nain, ili su one bile ljudski pokuaj oponaanja ?
TOM: Postojale su neke koje su bile stvorene za prom atranje on ih koje su oni nazivali bogovim a, da im pom ognu u stvaranju energetskog p olja koje oslobaa valove zvuka i boje na planetu Z em lji, a oni su bili... kako vi kaete? N e znam kako. P ostoji u vaim dom aim biim a elja da donesu blagoslove s nebesa i stoga ljudi stvaraju o n o za to vjeruju da e im te blagoslove d onijeti.

Brojni ljudi koje poznam odlaze u Veliku piramidu da vide mogu li prido nijeti oslobaanju njezine energije. Je li ovo pravo vrijeme za to?
GOST:

TOM: O ni m ogu otvoriti vrata jednom dijelu, ali ako bi otvorili vie, to bi dovelo do izljeva energije, a ovjeanstvo to ne bi u potpunosti shvatilo.
GOST:

Shvaam. Takoer, volio bih dobiti neka pojanjenja o nainu na koji su postavljani veliki kameni blokovi u Velikoj piramidi. Osjeam da se to uinilo upotrebom kristala koji su bili u stanju kamenje postaviti na piramidu.
TOM: T o se postiglo uz p om o kristala, uz p om o zvuka uvedenog u kristal, uz pom o zvuka O M . Shvaate li?
GOST:

Da. Imao sam viziju da se nalazim na vrhu kamena i pod neijim zapovjed nitvom i vodstvom kamen se podigao i, prema tom sistemu, namjestio na svoje mjesto. Je li to tono?
Dana 2 2 . oujka 1 9 9 3 . godine istraivai su objavili otk rie uskog rova, to lik o uskog da su m orali upotrijebiti kam eru na daljinsko upravljanje da bi ga istraili. Rov su zakrivala tajna vrata.

TOM: D a, bilo je tu, m eutim , m nogo glasova.

ANDREW:

Koliko je znanja s Atlantide dano prvim Egipanima?

TOM: O n o je u cjelosti bilo dano prvim Egipanim a, ukljuujui i znanje o m edi cini, s izuzetkom znanja on oga to se m oe uiniti sa spolnim organim a. M o rate takoer shvatiti da su prim itivni ljudi s kojim a su radili u zem lji Egipat bili vrlo straljivi ljudi, zbog svoje jednostavnosti i svojeg nesvjesnog sjeanja na razara nje, pa su na svoj ustroj vjerovanja nadogradili veliki sustav oboavanja. O ni su, takoer, oboavali one koji nisu bili tako dobre naravi: izabrali su da to nee spominjati i uinili su da oni izgledaju dobri, iz straha da ne budu povrijeeni.
ANDREW:

Dakle je, na primjer, Izis bila, koliko je meni poznato, smatrana suprunicom Raa, koji je bio jedan od onih ne tako dobrih o kojima govorimo.

TOM: T o je istina. ANDREW: A Horus je smatran sinom Raa i Izis. M oje je, dakle, pitanje, odakle

dolazi lik boice H ath or?Jer, ona um nogom e nalikuje na Izis.

TOM: Boica H ath o r bila je boica n oi, on o to biste vi nazvali dam om noi. O n a je bila dama koja je bila suprunica svih bogova. O na je bila dama veeri. Vi im ate dam e veeri u ovoj zem lji u kojo j sad p ostojite. T o je isto. ANDREW: K ako se ona, onda, poela u literaturi poistovjeivati s H orusovom su

prugom ?
TOM: O na je bila supruga, ali svih bogova: njoj su ljudi dali uzvieni poloaj zbog toga to je bila m ona i zbog toga to je m ogla kon trolirati bogove, a postojao je strah da e, ako je ne oboavaju, uslijediti unitenje. ANDREW: A, tu je i Sekhm et (boica vatre), k a ko se Sekbm et, kao jo jedna iz

m ajeg roda, odnosi prem a Izis i H ath o rf Ove su funkcije za nas vrlo teke.
TOM: O ne su, zapravo, bile sestre. ANDREW: Shvaam. A N eftis (uvarica kue Ozirisa i prijateljica mrtvih), je li se

ona nalazila u istoj toj kategoriji f

TOM: O n a je bila sam o boica H ath o r koja je kon trolirala ostale, ili to pokuava la. Kad ljudi nisu sluali, onda je ona kon trolirala bogove. T o je teko objasniti, jer vi ne shvaate to je d oneseno iz A lteanskog doba. ANDREW: Da. H tio sam pitati je li H athor potekla iz A lteanskog doba, ili je dola

s Alt im e ili Huve ili o tk u d ? K oje je njezino p o rijeklo ?

TOM: O na nije p otjecala s A ltim e, ali njezino znanje jest. T o je bilo njezino znanje o fizikoj kon troli drugih. O na je potekla iz vrste koja je vei dio p ostojan ja bila jedna odreena vrsta, jer je ona bila m jeavina svih civilizacija iz Svem ira: oni su imali najsnaniju elju za d ob rotom , ali i najsnanije fizike elje u Svem iru. ANDREW: J e li ona, dakle, lanica protivnika ili... ne shvaam o ba te stvari. TOM: O na je im ala svu dobrotu i sve elje. T o su dva bia. JOHN: To je p o tp u n a m je a v in a o b a . TOM: N ju mogu koristiti drugi, a i mi. O na je rtva. O na je iskuenje, shvaate li? ANDREW: To je postala nekom vrstom zakona u Svemiru? TOM: K ako bism o drugaije mogli odstraniti fizike elje ljudi, bia i vrsta? Ako ste zarobljeni u elji i ona vas u potpunosti isie, onda ste izgubljeni, nije li to istina? O vdje govorim o onim a koji postoje na ovom planetu. ANDREW: Sada shvaam , da, u redu je. A to je njezina fu n kcija f TOM: Boice H ath or? Uvijek je bila, oduvijek. ANDREW: Postoji indijska boica koja je prikladnija, koja se zove Siva... TOM: Uvijek je to jedna te ista.

ANDREW:

Ali, Siva je mnogo istaknutija u naoj literaturi. Hathor je tajanstveni

lik.
TOM: Shvaate li zato? Z bog toga to su oni u Egiptu eljeli um iriti H ath o r, u svojim m islim a tako da bi mogli vjerovati da im ona eli sam o pom oi. T a k o su je uinili suprugom svih bogova. ANDREW:
JO H N :

Hvala ti z a sve ovo...

Volio bih proi kroz slijed prijenosa civilizacija nakon propasti Atlantide. Rekao si nam, ini mi se, da je sumerska civilizacija bila prva civilizacija nakon Atlantide, ali pokuavam to poredati u slijedu grke, kineske, egipatske i sumerske civilizacije i njihovih razdoblja nakon Atlantide.
TOM: U vrijem e unitenja A tlantide, postojale su naseobine. Prva je bila Sum er, druga Kina m jestim ino je dolazilo do susreta meu njim a, shvaate li? U to je vrijem e p osto jao i Egipat. G rka je kultura dola posljednja, nakon egipatske. O na se nije odvijala istovrem eno s Egiptom i Urom .

JO H N :

Da. Grci su, ini se, zadrali legende o Atlantidi due od ostalih. Je li to tono?

TOM: T o je istina. Z b o g prenoenja poruka kroz Platona. Platonu su dani d o jm o vi koji su podbadali njegov um, da bi napravio uzbunu u svojoj glavi.
JO H N :

Da. Kad kae prenoenje poruka kroz Platona, uo sam da je Sokrat bio kanal za prenoenje poruka, a Platon je bio onaj koji ih je biljeio, je li to tono?
TOM: Bio je to Sokrat, ali on o to je vano je Platonovo tum aenje. Da je p otp u na in form acija bila p otan ko dana, to bi dovelo do zbrke i pogrenog razum ijeva nja. Ali, davajui d jelie, stapanjem tih djelia, i daljnjim istraivanjem i raspra vama, sticano je znanje.

JO HN:

A likovi Ijudi-ivotinja u grkoj i egipatskoj kozmologiji? To su bili ti eksperimenti? U vrijeme prve grke civilizacije, je li dolo do kakvih posjeta viih civiliza

TOM: O ni su potekli s Atlantide.

JOHN:

TOM: Da.
JOHN:

cija?
TOM: Da. Bogova.
JOHN:

Pa, sh v a tio

s a m d a g r k a m ito lo g ija k o ju m i sa d a p o z n a m o p o t j e e iz r a n i

jih v re m e n a .

TOM: Iz Egipta i s Atlantide. Ali, shvaate li da je i G rka doivjela posjete s Altee?

JOHN:

To nisam znao. U kojem se to obliku zbivalo?Je li se ono dogodilo u obliku svemirskih vozila?
TOM: Da su ljudi sam o im ali znanje o plam enu, ono je dolo kao plam en.

STEVE: Volio bih saznati neto o mitolokim likovima poput Merkura, Apolona, Diane i drugih: jesu li oni bili bia koja su zaista fiziki postojala na Zemlji u odreenom vremenu, ili su oni, kako Jung kae, arhetipovi nesvjesnogf

TOM: O ni su bili fizika bia. Ali, arhetipska.

STEVE: U mojim istraivanjima podudarnosti s vaim razgovorima naiao sam na gnostike filozofe, skupinu mislilaca iz ranog kranskog razdoblja. A ini se da su mnoge od njihovih ideja odgovarale idejama iznesenima u ovim razgovorima, posebno ime Eoni koje je, kako sam shvatio, bilo koriteno za referiranje na Devetoricu. Jesu li te podudarnosti ispravne?

TOM: Da.
STEVE:

Ime Eoni odnosi se na Devetoricu ?

TOM: K ojih sam ja glasnogovornik, da.

STEVE:

I tako su, ta otkrivenja, kad su se pojavila u gnostikoj literaturi, bila za pravo prethodno preneseni...
TOM: (prekid a)... Da.

S T E V E :... ra z g o v o ri, i o n i su to n i.

TOM: Da. Z n an je je bilo dano n ekolicini, kao to je znanje ovog vrem ena dano nekolicin i. U to vrijem e to je bio zaista m ali broj ljudi, ali sada se izuzetak sastoji u tom e da u ovom vrem enu znanje treba biti dano masama. T o je referentna to k a za proglaavanje znanja zakonitim .

STEVE: Da, otkrio sam da su te podudarnosti vrlo dojmljive.

TOM: V eliki dio istine b io je uniten da bi se mase drale pod kon trolom .
STEVE: Ti, vjerojatno, govori o vjerama, crkvama koje su guile gnostika ot krivenja.

TOM: Ljudi i organizacije vlasti i vjere ne gue nita dok to ne postane prijetnja njim a ili dok to n ije istina. N ije li tako?

A, onda, kasnije, aludirajui na smrt civilizacija, Tom je rekao:

D ogod io se slom prvog dolaska u Aksu, onda se dogodio slom onoga to vi nazi vate A tlantidom , onda je dolo do slom a Egipta, i, onda, ako nastavite, dogodili su se slom ovi m nogih civilizacija na Z em lji. Jeste li sada otkrili zato su sve one propale?

ANDREW: Pa, vjerojatno se to dogodilo kad je elja nadila vie evolutivno kreta

nje due, nije li tako ?

TOM: T o je dio istine, ali, tako er, o k o 1 1 .0 0 0 godina prije K rista, vraajui se u vrijem e A tlantide, druga skupina bia koja su naseljena onda se pom ijeala s bi im a s H uve. T o je bio poetak onoga to vi nazivate hebrejskom kulturom .

ANDREW:

A, tako daleko, da, shvaam. A nije li to poelo, ne na Atlantidi ve u Uru? Ili ja grijeim u toj pretpostavci je li ta kultura zapoela prije razdoblja Urat A tko je bio voa te hebrejske naseobine?

TOM: O n i su p ostojali prije razdoblja Ura.

ANDREW:

TOM: T o su bile etiri generacije Abraham a.

JO H N :

Dakle je poetak hebrejske kulture bilo mijeanje Huvida i ovih drugih bia, i to je odgovorno za znaajke idovskih ljudi?
TOM: D a.

JO H N :

Misilo sam da na Atlantidi nije bilo preivjelih ? Mislio sam da su oni svi postali dupini. To je prekrasno.

TOM: N e. Postojale su naseobine koje nisu bile unitene.

ANDREW:

TOM: O ni k oji su bili uniteni, a nisu nainili pogreku, postali su dupini.

ANDREW: JOHN:

A oni koji su nainili pogreku, jesu li njihove due, u to vrijeme bile uni tene? Sto se dogodilo ?
TOM: K ako m oete unititi duu? M o ete sam o m oliti za nju i nadati se.

IV

VITALNE KARIKE U LANCU

13

Grananje Huvida, hebrejski korijeni i Polumjesec

straujui poveznice izmeu Huvida, Jimaelita i Bliskog istoka u odnosu na ovu matenju, ovo je poglavlje od vitalne vanosti za nae razumijevanje planeta i ra zumijevanje naeg doprinosa Svemiru. Dok budemo itali, bit e dobro da na umu imamo Tomovu primjedbu Da prije no to kritiziramo Huvide, promislimo da i sami moda u sebi nosimo huvidske gene.
IRENE: Reci nam neto, m olim te, o sinovim a neba koji se ene kerim a Zem lje. TOM: Vam a je poznato da u K njizi R ijei (Bibliji) koja se koristi na planetu Z em lji postoji bit istine, ali i veliki dio ljudske pokvarenosti koja slui da bi se ljudi drali u zarobljenitvu? A znate i da su Huvidi i druge civilizacije doli na ovaj planet Zem lju da bi ga naselili. A i za njezinu pripremu. T ako er su se na ovom planetu Z em lji nalazila i ona bia koja su postojala i pojavila se iz biti Z em lje. O nd a su se on i s Huve i iz drugih civilizacija on i koje na zemlji nazivaju bogovim a ili sinovima bogova, spojili s kerim a ov jean stva. T o je razlog zbog kojeg cijelo ovjeanstvo gleda prem a nebesim a kao p re ma izvoru svojeg nastanka. J e r on o p otjee s nebesa, a postojale su i neke civili zacije i podcivilizacije koje su bile u stanju doi da bi oplodili ene, pripadnice ovjeanstva i uspostavili svoje vrste. A u vrijem e Aksu kulture doao je H aw k, a onda su Huvidi bili odabrani za usaivanje individualnosti i odlunosti, a m o da i sastojaka ilavosti. A, tijekom vrem ena, vidjeli smo da ti elem enti jaaju , katkad do toke kvarenja pogodnih znaajki ilavosti, odlunosti i individualno sti. O nda je doao N azarenac, koji je voa H uve, da bi um ekao individualizam . To je bilo uvelike nuno, ali mi ne uklanjam o individualizam ili slobodnu volju. Ali, trebali sm o proiriti suosjeanje, jer u potrebi za opstankom , suosjeanje nije bilo razvijeno. Suosjeanje je sada elem ent razvoja. IRENE: Ali, ovo pitanje suosjeanja datira jo o d prije Abraham a, potjee o d Vrta,

od Aksu kulture

TOM: T o je to n o , oni su bili Huvidi. Problem je, vidite, bio u sljedeem : u cjelosti znajui tko su, odakle su doli i znajui za iskuenja koja postavljaju protiv nici, stvar je bila u poslunosti. Huvidi nisu posluali i otada ne sluaju, usprkos svim obredim a i stalnim m olbam a upuenim Svevinjem da intervenira, i svim m olitvam a upuenim a Svevinjem . V ii elem enti meu H uvidim a shvaali su da je to besm isleno, jer Zidovi mo raju preuzeti od govornost. Ali te vie elem ente, elem ente K abale, nisu prihvatili oni koji su ostali u obredu. O bred slui svojoj svrsi, ali ne toliko da iskljui sve druge stvari. P ostoji pogreka. O ni vjeruju da m oraju prouavati rije, isklju ujui sve drugo, jer osjeaju da e to biti njihova povcznica, a neki m oda nisu imali razum ijevanja ili suosjeanja za druge. Postavili su se gore na vrhunac i ne shvaaju da, inei tako, postavljaju sebe tam o gore kao m ete za krvoprolie, shvaate li? IRENE: Da. TOM: V ei dio civiliziranog svijeta sadri te elem ente, jer su se oni proirili i um noili diljem planeta Z em lje. O ni su pojaani unutar izraelske n acije, ali vi trebate znati da se to dogodilo kroz ljudski ivot, jer u svom sreditu, oni su najii i najplem enitiji. Z bunju jem o li vas sada? IRENE: Ne, uope ne. Jed n o o d m ojih pitanja je: zato se u cijelom svijetu pokla

nja tako velika pozornost idovskom narodu, i to se dogaa ispod povrine...?

TOM: O ni su spasitelji ovog planeta, oni m oraju ispuniti svoj odabir. Huvidi su ovdje dolazili tri puta da bi probili zapreke onih vrlo ogranienih, da bi pomogli u uzdizanju Z em lje. Huvidi su kon cen triran i u izraelskom narodu, jer je on re prezentativni m ikrokozm os cijelog planeta Z em lje. I stoga je Izrael vaan, jer Z em lja je jedinstvena, ne postoji drugi planet slian njoj u Svem iru. Sve ove go dine Drugi su ga drali u kripcu. IRENE: Jed n om kad, dakle, Huvidi budu puteni u njihova prava ja, druge dvade set i etiri civilizacije m oi e, onda, cjelovitije obavljati svoj p osao na planetu Z em lji? TOM: T o je ton o. Je r , prijei ih i vee taj elem ent tvrdoglavosti kod Huvida. Mi znam o sutinu H uvida, njihove sposobnosti, genetski kod, DN A strukturu Hu vida, ivotnu silu... kad se to oslobodi, osloboen je Svem ir. V rlo veliki red! Da. JOHN: Huvidi su, dakle, ovdje dolazili tri puta. eli li nam rei da je prvi put to

bilo za Adam a i Eve, drugi put za A braham a i trei put za Isusa ?

TOM: M oe to tako rei, ali oni su, zapravo, doli uoi Adam a, zatim se usaivanje dogodilo prije Abraham a a razvoj naroda A braham ovog... shvaate? IRENE: Kad je p oelo nadm etanje sa Stvoriteljom i zato? I je li to, takoer, bilo

iskuavanje poslunosti?
TOM: T o je bilo iskuavanje poslunosti, a poelo je kad su napustili Ur prije toga su sluali i gledali. V idite, Abraham je zapoeo iskuavanje jer je znao da u

sebi nosi sutinu cjeloku pnog stvaranja. T a k o er je znao da unutar sebe sadri cjeloku pno znanje, a im ao je i tu jaku povezanost sa stvaranjem i, stoga, kad se od njega zatrailo da rtvuje svog sina, on je, priro en o, znao da to m oe uiniti, jer njegova rtva, kad je on prihvati i pone izvravati, nee biti potrebna. T o je bila prva lekcija. ovjeanstvo je zaboravilo: stalno sm o ponavljali vanost p rih vaanja jer onda vise ne trebate prihvaati. Ali, nasljednici A braham a izgubili su unutarnje znanje: oni su sam o sauvali znanje o onom e tko su. U svojoj p o tre bi za opstankom nisu prihvatili potpunu poslunost. Uvijek su inili nagodbe. Kad bi jedna skupina osjetila strahopotovanje pred stvaranjem , Huvidi bi sm a trali da je upravo stvaranje neto to se treba obaviti.
IRENE:

Tako s u opstali.

TOM: T o je ton o. A u preivljavanju su izgubili odreene elem ente strah op o tovanja i poslunosti, da.
ANDREW:

Tom, bi li nam mogao objasniti zato ste, prije mnogo godina, Izraelce odabrali za vou Jehove, kakav je bio plan i kako on funkcionira s obzirom na religiozna, povijesna vjerovanja prema kojima oni ive? Hoe rei da su oni sjeme koje je dolo s planeta koji nije Zemlja f

TOM: Da. O n i su narod ljudi sa snagom . O ni su doli iz podruja planeta snage.

ANDREW:

TOM: D a. O ni su doli s Huve. O ni su u svom karakteru im ali snagu, a i zbog toga to je planet s ko jeg su doli bio ratniki planet. Kad su bili zasaivani ovdje, od njih se trailo sam o da budu m iroljubivi.
ANDREW:

A povijesno, je li bilo planirano da oni djeluju kao katalizatori i voe meu narodima na Zemlji, kao to oni, ini se, i jesu...
TOM: O d njih sm o traili da djeluju shodno planu. Jed in i se problem pojavio u vrijeme ov jeka zvanog N azarenac. U svojim um ovim a, u svojoj kulturi, oni su znali, i u sjem enu svoje due... ako ste shvatili n jih ov o p orijek lo, onda bi trebali shvatiti im benike sum nje i propitivanja. Jed an dio razloga za n jih ovo p ostojanje na ovom planetu bio je nadilaenje tog im benika.

ANDREW:

To razumijem. Jesu li oni uspjeli ili nisu? li Isus bio istinski model njihovih oekivanja Mesijef

TOM: Nisu bili uspjeni u vrijem e ovjeka kojeg vi nazivate Isusom.

ANDREW: Je

TOM: Da. Ali, zbog njihove naravi, oni ga uglavnom nisu prepoznali i kroz gene racije, unutar njih ivi znanje o tom e da su poinili pogreku. Ali, zbog ponosa, oni to ne ele priznati. Shvaate li?
ANDREW:

Da.

TOM: S ovog sm o, dakle, aspekta doli do naroda koji je strastveno ponosan, a iz tog je ponosa izrasla elja da pom ognu vlastitom narodu, tako da je na plan bio, zapravo, izokrenut. T o je, ipak, zaista njihovo spasenje jer to pokazuje narodim a

na Z em lji da su oni narod koji nee biti pokoren usprkos in jen ici da su na pravili greku svaki narod ini pogreku. ANDREW: Da. Postoji li m ogunost da oni isprave svoju pogreku, a ipak sauvaju

p o n o s?
TOM: O ni e doi do prihvaanja. ANDREW: Postoji m ala zbrka s im enim a: razlika izmeu onoga kojeg mi n aziv am o Jeb o v o m i onoga kojeg nazivam o Isusom ili Jeuom . TOM: O ni su jed n o te isto. JOHN: Bi li nam m ogao rei neto o narodu na Zem lji povezanom s Alteom ? TOM: Prvenstvena briga ovog planeta su Huvidi. Altea je tu da pom ogne u toj situaciji. K ao to bi brat pom ogao drugom bratu. ANDREW: Da. Ali, odnos izmeu onoga to ste vi planirali u Egiptu k a o jednoj civilizaciji i onoga to je iz toga nauio Mojsije, i to je prenio u svoj odnos s H uvom , a zatim on o to je, putem tradicije, preneseno u kasnije razdoblje, sve su

te stvari uvelike zanimljive. ini se da je to neprekinuta nit, prem da je mnogo toga izgubljeno govorim li ispravno?
TOM: U pravu si. ANDREW: Bilo je, dakle, potpuno n eophodno da M ojsije naui najdublje tajne

egipatske tradicije da bi znao tko je i kakva je njegova uloga ?

TOM: Da. ANDREW: Sto on, naravno, nije nikad razotkrio. Pretpostavljam da je to bilo za

branjeno u to vrijeme, nije li?

TOM: Da. GOST: U prvim su se danim a postojanja Izraela dogaala m noga krvoprolia i

nasilja, posebn o kad su se Joshu a i idovski narod preselili u Izrael, nakon etrde set godina boravka na Sinaju. M oe li razjasniti zato su Zidovi nastojali na to liko m nogo neidovskih ljudi gledati kao na neprijatelje Boga do te m jere da su pobili toliko m nogo ljudi kad su se vratili u Izrael?
TOM: Z ato su krani toliko m nogo ljudi doivljavali kao neprijatelje Boga kad bi nailazili na n e-k ran e? GOST: N ije li to bio presedan koji su, m oda, zapoeli Zidovi? TOM: T o nije tako. O vo je razlog: Huva je M ojsiju objavio da zem lja koja im je oduzeta pripada njim a. O n o to niste uzeli u obzir je da, kad se Izraelcim a neto dalo ili kad je to bilo njihovo m jesto, oni su bivali iskorijenjeni i zarobljavani. K ao to im je Huva rekao o shvaanju jednog Boga i da je Izrael njihovo mjesto; a onda drugi nisu eljeli da oni u njega uu. Shvaate li one koji su sada (ovo je poetak 1 9 9 2 . godine) Srbi i Hrvati? N jihov rat je plem enski, nije li? N ije li tribalizam tem eljni ivotinjski nagon?

G ledajte na to na taj nain. N ije li tribalizam u pitanju kod Jim aela? Z ato je, stoga, jed n oj skupini d ozvoljeno da bude plem enska, ali ne i drugoj? N ije li istina da na ovom planetu jo uvijek postoji plem enski sukob, ak i u ovom vrem enu slobodnog razm iljanja? Pom islite na ivotinju, recim o psa. D ovedete tu ivotinju u svoj dom , zatim dovedete i drugu. U poetku , kad im dajete njihovu hranu, prirodni nagon u njim a bit e da ree i napadnu, nije li to istina? Uzmite sada ljude. U tim danim a, a ak i u ovim danim a, ako su tueni i podvrgnuti neodgovarajuim ivotnim uvjetim a, oni su poput psa. T e k kad se s psom vie puta d obro postupi i kad on shvati da e uvijek im ati hranu, onda e on prestati napadati i uzim ati od drugo ga. Postoji i jedna razlika u odnosu na ljude. O ni im aju taj nagon koji ima pas, ali imaju i osjeaje koje pas nem a: stoga taj tem eljni nagon takoer potpaljuje o sje aje, pa razum ne vlada. T o jo uvijek m oete nai u prim itivnim plem enim a koja takoer vjeruju u svog jed inog Boga, i kau da im je reeno to i to. Z ato, onda, izdvajate H uvide izmeu svih drugih? O n o to biste trebali znati o H uvidim a je sljedee: mala skupina ljudi koji su opstali uza sve nejednakosti, m ala skupina ljudi koja je na stavila obrazovati i unapreivati sve druge narode to ne znai da su on i p osti gli savrenstvo ili da su razvili krajnju dobrotu svojih linosti. T o je jedna skupina ili narod koji svoje pripadnike ne dri u zarobljenitvu ili u podjarm ljenosti. Pi tam o vas, zato H uvidi ne bi trebali raditi na svoj nain? GOST: Da. Mogu li objasniti? K oliko shvaam, kad je Abraham stigao u Izrael, on je kupio ko m a d zem lje, a to je, ini se, bila politiki osjetljiva stvar. Bio je tu i Mojsije, koji je poduavao idovski narod, u Deset zapovijedi, da ne ubijaju i ne kradu. M oe li m i rei neto o tom e? TOM: Z a narod H uve postojale su sam o dvije zapovijedi. T o su bile: Ne sm ijete se klanjati lanim Bogovim a, i inite drugima on o to biste eljeli da drugi vama ine. T o su jedine dvije zapovijedi dane narodu Huve. Postoje m noga pravila. O stalih osam zapovijedi dano je svim narodim a. O n o to je, dakle, dr alo narod Huve svih ovih tisuljea su ove dvije zapovijedi? Sada vas, dakle, pitam o, shvaate li? O ni su jedini narod na planetu Z em lji koji svakodnevno izaziva svog Boga. Jedini narod koji ima poriv da se bori sa svojim Bogom . O ni nisu podreeni. O ni izazivaju kao to vi sada izazivate. O ni izazivaju svog Boga, svog Huvu i stalno e to raditi, jer oni znaju i osjeaju da su jedno s njim , stoga imaju pravo izazivati, dok svi drugi sustavi vjerovanja ne vjeruju da imaju pravo to initi. T o vas moe pomalo uznem iriti, zar ne? GOST: Da. U povijesti Izraela, narod sa sjevera (izgubljena plem ena Izraela) odveli

su i rasprili napadai. Jesu li ti ljudi likvidirani, ili su se izm ijeali s narodim a u drugim zem ljam a?
TOM: O ni se nalaze u cijelom svijetu, a neki su, na prim jer, u Afganistanu, neki u Etiopiji, neki u Sjevernoj Am erici u dom orod akom narodu Bijelog duha u

Fen ian im a, u narodu glazbenog jezika o kojem su pisali C ezar i isto njaci. Sada se dogada p oetak razum ijevanja rasprivanja i okupljanja. GOST: To rasprenje, dakle bi li m ogao rei da je to bilo nesvjesno ispunjenje zadae koju su Zidovi doli ispuniti na Z em lji ? TOM: Pokuava li ustvrditi da je za njih bilo prihvatljivo da budu raspreni, jer su onda ispunili on o to prvotno nisu? GOST: N e ba, ali znam da je bilo reeno da su Huvidi doli da bi se pom ijeali s ljudim a s planeta Zem lje. TOM : T o je istina, ali oni koji su ostali zajedno uinili su to zbog toga to su drugi bili raspreni. Ako bih ja neto htio rei, biste li to voljeli uti? GOST: Da. TOM: Pitat u V ijee mogu li to rei. O ni su rekli da m ogu, ali vam to moda neete biti ugodno. T o je sljedee: Im ali bism o jedno u pozorenje za ljude koji rade s viim svijestim a, da budu vrlo oprezni glede svojih stavova prem a H uvidim a: je r m oe se vrlo lako dogo diti da su i sami ti ljudi H uvidi, da. O n o to pokuavam o rei je da veina ljudi koja je ukljuena u duhovno podizanje ima gene Huvida upam tite ono to kaem i nakon toga se pronaite u tim rijeim a. V ijee kae da m oram prenijeti i da sm o mi uvelike frustrirani, jer moda u m nogim vaim eonim a nism o jasno rastum aili situaciju Huvida. O n o to i dalje traje je negiranje Huvida na planetu Z em lji. Pogledajte cijeli svijet, svaki narod, i uvidite k oje su se to negativne znaajke razvile koje su uinile da se taj narod osjea razliitim od drugih. Va narod (engleski) vjerovao je da ste vi nadm oni drugim n arodim a, a vaa pravinost bila je sama bit pravinosti. Kad doivite okupljanje m nogih i kad cijelim svijetom proe pljesak onda e svi biti osloboeni prisile da iz svojih civilizacija raaju on o najbolje. ANDREW: Postoji jedn o uasno gorue pitanje na k o je svaki Izraelac na svijetu eli

saznati odgovor: zato je bilo dozvoljeno da 6 ,000.000 Zidova bude ubijeno tije kom Drugog svjetskog rata ?
TOM: Z ar niste znali za druge koji su bili ubijeni? ANDREW: Da, znam za m noge druge, ali oni su izabrani narod i m ora postojati

razlog. To nije bilo tek sljepilo ili sluaj...

TOM: B ilo je to kon an o okupljanje Zidova. ANDREW: Teko je to rei Zidovim a... TOM: Ako kaete istinu, u svoj svojoj iskrenosti, razbjesnit ete izraelski narod, kao to ih takve stvari uvijek razbjesne. M oda je bolje pokuati svijet uiniti svjesnim veliine izraelskog naroda? ANDREW: To je, ip a k , v rlo d e lik a t n a stv ar...

TOM: O bjasnite da u svijetu ne postoji sm rt koja nem a posljedice. ANDREW: to se d o g o d ilo s o n ih est m iliju n a d u a k o je su n a ta j n a in b ile r tv o van e? TOM: O n e nisu nagom ilane kao zalihe. ANDREW: O ne su o slo b o en e? TOM: O ne su se, u sutini i zapravo, vratile u civilizaciju Huva. ANDREW: To je najvanije, najvanije znati. TOM: N ajvei dio od njih est m ilijuna u to je vrijem e doao da bi se rtvovali, da bi va planet Z em lju uinili svjesnim da p ostoje oni koji e pokuati vladati i upravljati ovjeanstvom . A zapam tite i ovo: kao rezultat tih est m ilijuna, nastao je narod Izraela. U Izraelu postoji ljutnja na tih est m ilijuna zbog njihove m etode odlaenja, bez pitanja, kad su bili povedeni kao ovce na klanicu, ali u sebi su znali da je to njihov odabir. Z bog toga medu veinom njih nije bilo borbe. T o je, s jedne stra ne, stvorilo gnuanje meu N ijem cim a, ali s druge strane, to je stvorilo i strah o potovanje prem a onim a koji su mogli tako m irno otii. Ali, u svojim duama, oni su znali da su to izabrali, da rode narod Izraela i da ovaj planet Z em lju uine svjesnim da p ostoje negativne sile koje bi m ogle pokuati unititi sve i hraniti se na snazi drugih. Kad narod Izraela bude u sebi m ogao prihvatiti da je postojala veina koja je odabrala, onda e doi do razum ijevanja. M etodu istrebljenja nisu izabrali: to je karm a njem akog naroda, da. STEVE: Budui da je cilj, pretpostavljam , podizanje svijesti na ovom planetu, uje

dinjenje ljudi na ovom planetu, sm atram da je vrlo teko suoiti se s predodbom da je izraelski narod izabrani narod za to djelo. U ovim vremenima, zam isao o izabranom narodu vrlo je teak i prilino retrogradan pojam .
TOM: Shvaate li da su unutar izraelskog naroda predstavljeni svi narodi s vaeg planeta Z em lje? Shvaate li da, kad mi koristim o izraz izabran, nije nuno taj izraz povezivati s njim a: on o to mi pokuavam o rei je, da su oni slijedili svoj program koji su izabrali, ne bi imali potrebu za svjetskom situacijom kakvu sada imate, jer bi svi narodi na planetu Zem lji bili izabrani. Shvaate li da se unutar naroda izraelskog nalaze predstavnici svakog naroda i svake rase na Zem lji? Ako biste dosegnuli izraelski narod, energija bi se, onda, stvarala na cijelom planetu Zemlji. Sto se i trebalo dogoditi prije m nogo tisua godina kad su oni nastali. Nije stvar u tom e da su oni posebno izabrani, jer je on o to su oni izabrali slino sluenju: vi ne kupujete slubu, vi za nju plaate. O ni plaaju za slubu. Biti iza brani narod ne znai nuno biti elita, jer izabranost donosi velike p otekoe. STEVE: Da. ini mi se da su oni, vjerojatno, jedna o d najteih skupina ljudi za

dovoenje d o vie svijesti. Ono to se, izgleda, dogaa, je da se via svijest stvara meu velikim brojem naroda rasprenih po cijelom svijetu.

TOM: Posjed ujem o znanje o on om e o em u govori, ali, uzmite u obzir ovo: ako zam islite Svem ir kao cjelinu, i vidite u Svem iru crnu toku koja je planet Zemlja, koja je stvorila usko grlo u evoluciji Svem ira i zaustavlja rast dua koje bi se do ovog vrem ena bile dalje razvile... i ako, onda, pogledate planet Z em lju i vidite narod Izraela kao crnu toku na planetu Z em lji, vano je da dosegnete narod koji predstavlja sve narode unutar jed nog naroda, da biste podigli razinu svih naroda. Da.

Da. O no to sm o posljednjih godina doivjeli u zapadnom svijetu ( 1 9 7 6 .) je istaknuto podizanje svijesti m edu m ladim ljudima, zahvaljujui spajanju isto nih i zapadnih tradicija. Protok ideja, m etode vjebanja svijesti i slino, o d Istoka na Zapad. N ije li to neto vrijedno f
STEVE:

TOM: Ako to mogu prihvatiti i dovesti u ravnoteu. O bjasnili srno da se Istok ne nalazi u istinskoj ravnotei, a ni Zapad. V ano je da shvatite da je obom a potreb no dovoenje u ravnoteu: to je ivotno vano za planet Z em lju. N arod Izraela m jeavina je oba ta svijeta. STEVE: Da, to je istina. Sam o... TOM: P itanje koje postavlja u svezi s Izraelom , pitanje je koje e postaviti mnogi. STEVE: Pa, da, zbog toga ga i postavljam . TOM: Ljudi na planetu Z em lji skloni su odbacivati narod Izraela, ali oni e jo u sebi m orati spoznati da najvei dio ovjeanstva unutar sebe tako er sadri jedan dio naroda Izraela, a stoga se i one iste tendencije koje osjeaju mogu pripisati i izraelskom narodu. GOST: N a koji je to nain idovski narod razliit ? Postoji li neto posebn o u nji

hovom odnosu prem a zem lji Izrael?

TOM: Pripadnici izraelskog naroda doli su na planet Z em lju prije m nogo tisua vaih godina. O ni su doli da bi razvili va planet Z em lju, a u svojim su genima znali svoj izbor i vrlo su se blisko odnosili prem a Stvoritelju , jer pam enje dolazi iz njihove najdublje nutrine. Ali, to zapravo znai da oni imaju veliku odgovor nost, jer im aju sposobnost podii planet Zem lju u kolektivnu svijest koja sve ljude m oe sm jestiti na njihova prava m jesta, tako da planet Z em lja m oe onda postii jedinstvo sa Svem irom . O ni su narod koji ima velike energije, koji ima veliku sposobnost u svojim genim a. N arod Izraela tako er ima sposobnost svo jim um om stvoriti sve to eli, ali takoer i sve ono ega se plai. Izrael je mikrokozm os Z em lje i, ako je ugroen narod Izraela, ugroen je i planet. GOST: K ako Zidovi mogu uzdii p lan et ? Nisam u cjelosti shvatio. TOM: Izraelski narod u sebi nosi snage koje mogu osloboditi sve on o to je zako pano u ovjeanstvu, sve to se m oe roditi u svjetlu. Budui da oni dre tu ifru, oni je tako er i odbijaju, jer su oni najvei skeptici na vaoj Z em lji. O ni je odbi jaju , jer unutar sebe imaju znanje koje raa veliku odgovornost.

Um ovi naroda izraelskog imaju takvu energiju da on o ega se plae stvaraju za sebe, a on o to projiciraju u pozitivno ostvaruju. Svatko na planetu Z em lji, u svom stvaranju misli m oe to ostvariti, ali u narodu Izraela to je uveano i stoga moe stvoriti ako su misli osjeajn e ili im nedostaje jasn oa neravnoteu unutar vaeg planeta Z em lje. Da. JOHN: Sto bi ti preporuio narodu Izraela, to bi m oglo p o m o i u njihovom poslu,

k ako njim a tako i drugima ?

TOM: N ajvaniji aspekt je shvatiti da je Svem ir s njim a. O ni svojim razm iljanjem ne dozvoljavaju da to ue u njih. Kad postoji unutarnji nesklad, on stvara jo vei nesklad izvana. V rijem e je da se svi ujedine u shvaanju drugih, i kad to kaem o m islim o na sva plem ena unutar naroda Izraela. Kad se izraelski narod b oji, stva rajui situaciju u k o jo j osjeaju da je cijeli svijet protiv n jih, onda oni to prenose u stvarnost. P ogreka naroda Izraela je u tom e da oni prihvaaju svoju posebnost bez preuzim anja odgovornosti. Ljudi koji nisu Zidovi nalaze se u tekoj situaciji kad im trebaju rei da nisu posebni i kad ih trebaju zbaciti s lea. O ni trebaju razum jeti kako prevladati apatiju. N jim a su potrebne in form acije i znanje o tom e da to nitko nee uiniti um jesto njih, ak ni Jeh ov a, i da to m oraju uiniti sami posebno zbog toga to za to imaju sposobnost. O ni su dovedeni u stanje u kojem vjeruju da su ovlateni initi on o to oni sami osjeaju da je n ajbo lje. T o im se treba prenijeti na blag nain. DAVID: To je, dakle, pitanje sam oosposobljavanja...? TOM: T o je klju. P otrebna je sam o jedna jedina osoba da bi zapoeo proces. N arod Izraela nalazi se, u ovim vrem enim a (1 9 7 6 .) , u ozbiljnim potekoam a i u velikim nevoljam a. Izrael, u svom stanju svijesti, nem ira, agresivnosti u sebi, isi java odreenu energiju. O n je postao nacionalist misli. M eu svima postoji m n o go ljutnje i ne m ogu uiniti nita da bi se iz toga izvukli. O ni ne shvaaju da su oni ti koji stvaraj ujp otekoe. N arodi oko njih tako er stvaraju p otekoe, i to isijava u cijeli svijet. Sto se tie katastrofa, mi neem o dozvoliti da katastrofe u p otp u nosti unite i obesprave Z em aljske due. O n o to pokuavam o rei je: oni koji kom uniciraju u negativnom nalaze se u podruju koje se koristi njihovim o sje ajima, njihovim traum am a i nije najie. (I op et 1 9 8 0 . godine) M i pokuavam o priprem iti Izrael za razum ijevanje. Unutar izraelskog naroda postoji vie intelekta nego u m nogim zem ljam a, ali tu, istina je, postoji i vie osjeajnosti um ova koji nisu pod kon trolom umova kojima upravljaju osjeaji, a ne da umovi upravljaju osjeajim a. Z b o g ovakve energije izraelskog naroda, oni koji postoje na planetu Z em lji ne mogu ii napri jed. O ni koji se protive dre narod Izraela u neravnotei i nesigurnosti, jer oni djeluju na stvari pom ou osjeaja. Ego onih koji postoje u narodu Izraela nije u ravnotei, njihovi osjeaji upra vljaju njihovim um ovim a. T o kaem o s velikom tugom jer, ako oni pokuaju uiti i zaista upravljati svojim um ovim a, onda mogu narod Izraela pom aknuti u

jed n o vie p od ruje. Huvidi m oraju nauiti gajiti odm ak od svojih osjeaja, tako da ih protivnici ne mogu iskoristiti. Je r , protivnici su paraziti um ova k oji bi vo ljeli upravljati, rem etiti, unititi. T o su i uinili izraelskom narodu. Narodom Izraela upravljaju osjeaji. N jihovim osjeajim a upravljaju oni koji se protive, jer oni ive na toj energiji. O vaj narod intelektualnog genija od b acio je taj genij. U ovo vrijem e ( 1 9 8 8 .), vanost stvaranja sm jera preobrazbe, da bi se dovelo do istinske preobrazbe na planetu Z em lji, m ora zapoeti u Izraelu. N arod Izrae la, budui da je m ikrokozm os cijelog svijeta, u sebi sadri energije sviju. Uistinu, znajui da su Izraelci s H uve, mi tako er znam o i da e se prom jen a suoiti s nekim potekoam a. Podcijenili sm o uinak gustoe na narode na planetu Zem lji i strahova onih koji na njem u ive, a k oje su donijeli D rugi. Stoga se dogodilo najvee zakanjenje. T a k o er se nadam o da e Huvidi u svojim jezgram a shvatiti svoju svrhu i zapoeti s preobrazbom Zem lje. O pet, m eutim , podcijenili smo individualizam stvaralakog bia. Sada je najvanije da ova preobrazba zapone, jer se va planet Z em lja nalazi na pragu. A postizanjem i dosezanjem energija ovog narod a izraelskog (koji je p redoenje planeta Zem lje) zapoinje odepljivanje uskog grla.
ISRAEL:

Kako Jehova gleda na trenutanu situaciju ?

TOM: S najveim strahom , jer njegov narod, narod Izraela u svojim ... moem o li objasniti situaciju? N arod Izraela donosi sud o tom e to je vano ili nije vano za njihovu vlastitu sliku u svijetu. T o je jedan oblik nedostatka kom u nikacije, a to stvara potekou u svijetu, jer Huvidi osjeaju da u svom umu znaju i to je dovo ljno. M o ra se shvatiti da je prolo vrijem e kad su oni to znanje m ogli drati samo za sebe. V an o je da se u kom unikaciji ne prosuuje to je vano, a to nije, jer su svi narodi razliiti i svi n arodi imaju potrebu razum jeti druge narode. T o je naj vea potekoa je r, zbog nedostatka kom u nikacije, oni izvan Izraela misle da ih izraelski narod sm atra podreenim a. N arodi svijeta imaju sam o jedan jedini na in razum ijevanja drugih, a taj vodi kroz kom unikaciju. Budui da se narodi na kon tin en tu Europa ujedinjuju, oni, dakle, istinski znaju da se narodi na drugim kon tin en tim a mogu tako er ujediniti. (A jed n oj skupini m editanata 1 9 9 0 . godine) U sredotoite svoju pozornosti na u jed in jen je drugih podruja i prije svega, im ajte na umu, da je narod Izraela m ikrokozm os planeta Z em lje. O n o to je vano je energija za upotpunjenje cje lovitosti i dovrenja. Da bi se unio m ir meu djecu A braham a, jer Jim ael takoer p o tjee od A braham a.
JO H N :

Jednom si naznaio da bi za idovski narod moglo biti vano da dou do spoznaje tko je bio Isus.

TOM: P ostoje m nogi medu idovim a koji shvaaju i prihvaaju da je Nazarenac bio u itelj. O n o to je njim a teko shvatiti je srodstvo Jeh o v e s civilizacijom Hu ve. K ao to vam je poznato, Boga Zidova dralo se za lju bom orn og boga. On su to u potpunosti pogreno shvatili. A takoer nisu shvatili da su ta bia kojim su dali naziv bog, ne sam o H uvidim a ve bogovim a svih velikih religija i njiho

vim nusproizvodim a, ljudi na Z em lji fiziki uinili bogovim a. Upravo oni koji potjeu od Jim aela su oni koji se sada (listopad 1990.) nalaze u najveim p o tekoam a jer njihov ar nem a potovanja za ivot, a za to su H uvidi imali i imaju potovanje, shvaate li razliku? O ni k oji potjeu od Jim aela ne dozvoljavaju drugima da ispune svoj fiziki ivot na planetu Z em lji da bi dostigli svoj potpuni evolutivni krug. GOST: in i m i s e d a se m n o g o p o z o r n o s t i p o k la n ja id o v s k o m n a ro d u i n jih o v o m p o lo a ju u sv ijetu i p ita m s e b i li n a m m o g a o d a ti m a lo vie in fo r m a c ija k o je se tiu isla m s k ih n a r o d a , k o ji b i m o g li p o m o i d a se stv ari m a lo u r a v n o te e f TOM: O n o o em u pita esto sm o objanjavali, a ti kae da smo pozitivno pri stupili onim a s H uve, a nism o onim a s Jim aela? GOST: N e ba, ali m oe tako izgledati da se m nogo pozornosti poklanja idov skom narodu. TOM: T o je nuno. Pitam o vas ovo: Nisu li spom enuti Buda, H indu, pripadnici Bijelog duha? M o em o li mi vas pitati zato esto m orate govoriti o Jim aelu? GOST: Sto se m ene tie, uglavnom se radi o elji da m alo uravnoteim stvari. TOM: K ako m oe uravnoteiti on o to nije uravnoteeno? T reba uti on o to govorim o. Nisi shvatio svrhu naroda Izraela. GOST: Pitao sam se koji su pozitivni doprinosi arapskih naroda svijetu u cjelin i? Na primjer, glavni tajnik Ujedinjenih naroda (1992.) je ovjek iz Egipta, kranin oenjen idovkom , a to m i se ini znaajnim ... TOM: Svi arapski narodi nem aju islam, tu je razlika. Arapski narodi uvelike su pridonijeli Z em lji u prolim vrem enim a, u knjievnosti, bojam a, znanosti... on o to je taj rast zaustavilo je konform izam nekih vjerskih sekcija u islamu. M i ne stavljamo sve u jedan lonac, kao to ni sve H uvide ne stavljam o u jedan lonac. Blii su stvarnosti oni koji slijede Jitro a i ki Fatim u. GOST: M oe li poblie objasniti utjecaj jitroa ? TOM: O n je slian onim a koji sebe nazivaju Sljedbenicim a K rista Sljed b en ici ma Jeh o v e, to je, zapravo, sekta. Fatim a i Jeth ro su sekta islam a, on oga kojeg odreduju kao P roroka. GOST: Koji pozitivni doprinos Arapi mogu pruiti svijetu i to trebaju nauiti da

bi dali taj doprin os ?

TOM: Ako im kaete da trebaju uiti, tim e ete ih uvelike raalostiti. GOST: Da. Svi, m eutim , trebam o uiti . TOM: Vi znate da, m nogi pojedinci u masi to shvaaju, ali kad m asom u potp u nosti upravljaju vjerski voe, ona ne m oe prihvatiti uenje od drugih. O n o to je nuno je dopustiti drugima da i oni ive. O n o to je nuno je dopustiti n jih o vim m ajkam a da se u potpunosti obrazuju, jer dranje njihovih m ajki u neznanju samo opet poth ran juje neznanje. Sada govorim o o vodstvim a naroda koji vjeruju

da ena ima manju vrijednost, zatim iskvarenost... isto tako je bilo neko i u vaim zem ljam a, ali obrazovanjem i n e-n ezn an jem vi ste krenuli naprijed jer upravljanjem nad enam a narodi zaustavljaju svoj vlastiti rast. O ni su uvjerili te m ajke da je za njih korisno da budu m anje nego to jesu. T o je volja njihovih civilizacija. JOHN: J e li to bio dio utjecaja Paloga? TOM: Da. JOHN: J e r ih je to dralo u zarobljenitvu? TOM: D ralo. T aj narod nije bio raspren. JOHN: Im a li neto za rei o Jeruzalem u i njegovoj sadanjoj povijesti u kojoj je

bio podijeljen, a zatim nesretno ujedinjen?

TOM: Jeru zalem je prvenstveno podruje nezadovoljstva. O n m ora biti ujedi n jen , istinski. Je r on ne pripada islamu, on ne pripada kranstvu, a on ne pripa da ni narodu Izraela: ako on pripada svakom , on pripada nam a. M i smo rastueni zbog toga to on nije ujedinjen. Ali, m oram o rei: narod Izraela bolje ga je uvao od svih drugih. eljeli bism o da narodi u tom podruju ponu shvaati da hodaju po posveenoj zem lji. A kad se on ujedini, ujedinit e se svijet. GOST: N em a tom e dugo da sam se probudio sa zamilju da Jeruzalem treba posta

ti m edunarodni grad...
TOM: T o nije sam o tvoja zam isao. O tom e razm iljaju um ovi m nogih. Znajte da se ni sile Jim aela ni sile Izraela ne bi s tim e sloile u ovo vrijem e. Jim ael vjeruje da se, posjedujui ga, Bog Zidova ne m oe vratiti. Z b og toga oni m ogu ukloniti Z idove. N arod Izraela nee se s tim sloiti, jer kad ga je Jim ael posjedovao, oni su dozvolili svim ljudim a osim Zidovim a da uu u njihova sveta m jesta, a unitili su sveta m jesta Zidova i obeastili njihova sveta m jesta fekalijam a. Kad je narod Izraela preuzeo pasku, svi ljudi, ukljuujui Arape, mogu ui. Shvaate li razliku? D o k se to b oln o sjeanje na obeaenje ne ukloni iz svijesti, Jeru zalem ne moe biti na miru. A do toga e uskoro doi, ali do tog vrem ena oko njega e postojati ta zablokirana energija. GOST: Jed n a o d m ojih sm ionih misli je da je vrlo vjerojatno da e Ujedinjeni na rodi za sebe potraiti novo sredite, i pitao sam se, je li ispravno pretpostaviti da bi Jeruzalem m ogao postati sreditem Ujedinjenih n aroda ? TOM: U jedinjeni narodi opustoili bi Jeru zalem , jer oni koji u njega ulaze iz ve ine naroda, nem aju potovanja prem a drugima. Sredinji ujedinjeni grad u koji svi m ogu ui bio bi prihvatljiv, ali Jeru zalem om ne mogu vladati... shvaate da U jedinjeni narodi nisu ujedinjeni? A takoer shvaate li da bi U jedinjeni narodi, prilikom preseljenja, poeljeli izgraditi nakazne graevine?

TOM: elim o da znate ovo: kako na zem lji, tako i na nebu. Z b og toga se sada povezujem o s vama u m editaciji: Da bism o donijeli m ir, ravnoteu, sklad i ukla njanje straha i m rnje. D a bi Huvidi prihvatili svoju istinsku svrhu. Da se Huvidi ne bi bojali op et voljeti u radosti i povjerenju. I da bism o uklonili m rnju iz Jim aelana. Da bi Jim aelani oprostili zbog svojeg putovanja u pustinju, da bi o p ro stili H uvidim a, da bi oprostili Sari i Abraham u. D a Huvidi i Jim aelan i m ogu biti istinska braa.

14

Zavjet
vrijeme Zavjeta, misao da bi Bog stupio u osoban odnos s ovjeanstvom, bila je nova zamisao. Bog je ponudio prijateljstvo i zauzvrat zatraio vjeru. A ta se vjera trebala izraziti ivei na njegov Nain. Razgovor zapoinje odreenim Tomovim zapaanjima o ravnotei naroda na Bliskom istoku.
JO H N :

Sada neto to nikad nisam u potpunosti shvaao: kad kaete, na primjer, da je Mojsije mjeavina Alteanca i Aana, znai li to da se njegova dua izvorno razvila na Altei? Izvorna evolucija due f
TOM: T o se d ogodilo na Aanu, onda m ijeanjem s A lteom onda je Mojsije postao bie na Z em lji. Postoje posebne vrste bia na Z em lji k o je su proiene u dvjem a civilizacijam a.

JO H N :

Da, ali porijeklo Mojsija... A mi govorimo o dui?

TOM: P orijek lo vodi s Aana.

JO H N :

TOM: Da. Sada em o vam objasniti neto o Beduinim a. Beduini su vrlo vani, jer od njih p o tjee i idovski narod. M ojsijeva supruga bila je Beduinka. Ali i potom ci R ah ele i Lee potjeu iz zem lje u k o jo j su ivjeli Beduini. Z apam tite ovo: oni Beduini koji su usaeni u narod Izraela tako er su oni k oji su posjedovali razu m ijevanje prirodnih zakona koji potjeu od Stvoritelja Svem ira. O ni su, takoer, m nogo vie evoluirali u svijesti o svom Stvoritelju . O ni nisu isti kao Arapi oni drugaije razm iljaju. O ni su u tom pogledu izmeu Izraelaca i Arapa.

Tekst se nastavlja istraivanjem identiteta...

JO H N :

eli li rei da oni tono?

Huve ne znaju, dakle, tono tko je Jehova, je li to

TOM: T o je zapravo to n o .

ANDREW: Ovo je vrlo delikatan trenutak, ali govori li ti sada o Huvi ili o Izrael

cim a ?
TOM: H uvi. JOHN: Sada bih ja postavio jedn o delikatno pitanje, je li u redu a k o ga postavim ? TOM: Da. JOHN: Pretpostavljam da je Jehova, dakle, dio D evetorice, ali H uvidi to ne znaju ? TOM: O n je sloen od svih nas. JOHN: M islio da sam da si htio rei da Isus ima dio... TOM: D a, ali on je tako er sastavljen od svih nas. ANDREW: D akle, zapravo, kad se u drevnom idovskom biblijskom vjerovanju

tvrdi da je Jeh o v a uistinu Bog, oni su, pri tom e, u pravu ?

TOM: Da. ANDREW: M ogue je, dakle, da jedna osoba, jedn o bie, jedan bog, koju g o d da

rije upotrijebim o, netko poput Jehove, zaista jest personalizacija svih vas ?
TOM: Da. ANDREW: To je pojam koji se razlikuje o d pojm a kom binacije. TOM: Da. ANDREW: ini se da on o to nam govori naznauje da je Jeh o v a voa jedn e civi

lizacije, Huve. ini se kao da mi idovskog Boga sputam o na niu razinu kako m oem o rijeiti to vrlo osjetljivo pitan je ?
TOM: V ijee kae da je to zbunjujui problem za pripadnike izraelskog naroda, ali ako bi se u intelektu, a ne u osjeajim a, m oglo objasniti tko su Z idovi, zato oni u sebi im aju taj osjeaj dunosti i zato su napravili propust i da im civilizacije pokuavaju pom oi, onda e Zidovi doi do razum ijevanja. ANDREW: Da. H tio bih neto rei: negdje sam u tekstu Talm uda proitao da su, u

starim vrem enim a, rabini uistinu znali da postoji Bog iznad Jehove, a da je Jeh o v a neto poput onoga kakvim ga mi sada shvaam o.
TOM: Da. ANDREW: Volio bih postaviti pitanje o Kovegu zavjeta. J e li on d obro ouvan i u

izvrsnom stanju ? Jeste li na njega pripazili tijekom tisua godina?

TOM: O n nije bio postavljen uzalud. Postoje oni na Z em lji koji vjeruju da on nije nikad postojao. JOHN: H tio bih saznati neto vie o bogu Arapa, Alahu. N ikad nisi u potpunosti

objasnio tko je on.

TOM: Postoji sam o jedan koji vodi Svem ir. O n je kom binacija, da. Ali, kad govo rite o bogu Arapa, shvaate li da je va A braham bio otac dvaju naroda?

JO H N :

Da.

TOM: O nd a shvaate i da je Alah o n o sto pripadnici izraelskog narod a nazivaju Jeh o v o m . N arod Izraela zaboravio je svoje nasljee, svoj izbor i svoj Z av jet. Abrahamu je bilo reen o da ide i rasije svoje sjem e po cijelom planetu Z em lji. Abraham je pokuao rasijati svoje sjem e u Svem iru, ne na planetu Z em lji. A braham , u svom p oetku , nije bio sprem an u potpunosti odustati od upravljanja. Abrahamu je bilo reen o da napui i rairi se, a Z avjet nije b io istinski odran. D a se njegov narod proirio i napuio planet Z em lju, onda ovaj planet sada ne bi bio u tako ozbiljnom stanju. D ran je za tradiciju stvorio je ov jek, a ne mi ili civilizacije. T o je b io nain na k o ji je ov jek upravljao drugim ljudim a. Ljudi iz naroda Jim aela braa su s n arod om Izraela. V ano je da se braa ne bore protiv brae, ali ini se da je to sistem u vaem svijetu. V ano je da ova poruka bude predana narodu Izraela, jer oni trebaju shvatiti da m oi njihova um a mogu stvoriti o n o ega se b oje. V a um donosi vam ne on o to elite, on vam donosi on o to jeste. Narod Izraela m ora pom n o ispitati tko je. O ni ele m ir, ali m oem o li mi zapitati zato nem aju m ir? em u njihovi strahovi? N ajvanije je ono to se nalazi u srcima m ukaraca i ena izraelskog naroda. A kad se narod Izraela pone m anje bojati, onda e se on poeti i m ijenjati, a onda se, vjerojatn o, n arodi njegovog o ca, prao ca A braham a, mogu poeti m ijenjati. Je r svaki pojedini od njih hrani druge. Da. V rlo je teko navesti ljude da posluaju. Kad uzm ete u obzir ovaj planet Zem lju i sve skupine k oje postoje. M nogim je civilizacijam a zapravo teko uvidjeti k o ja je skupina sprem na posluati. H uvidi su najm anje sprem ni.
IRENE:

A k o ji su

n a js p r e m n iji f

TOM: enili.
IRENE:

A to je zbog toga to oni posjeduju razumijevanje najveih dubina?

TOM: D a.
IRENE:

Zato, od svih civilizacija, Huvidi imaju najmanje intuicije i najslabiju percepciju? Oni imaju najveu nadarenost i veliku sposobnost, pa opet su oni ti koji to najgorljivije osporavaju.

TOM: O n i im aju najveu intuiciju. Ali, oni su izabrali oklopiti se jer se on i najvie natjeu s nam a. U dubinam a svojih dua, oni to znaju, a znaju i tk o su. O ni su, m eutim , postali zbunjeni na planetu Z em lji, a oni iz redova protivnika u stanju su njim a m anipulirati.

Kad ste, dakle, vi doli i dali dio sebe da biste osnovali ovjeanstvo, Hu vidi su izvorno bili kapetani kapetana ?
IRENE:

TOM: T o n o . O ni su doli na planet Zem lju tri puta. O ni su sinovi bogova koji su doli i pom ijeali se s kerim a ovjeka. N jim a je dva puta iznova dana prilika, jer se u oilo to je p otreb n o da bi se planet Z em lja doveo do svog ispunjenja. Ali

i mi sm o uinili pogreku, jer je civilizacija H uve, koja je civilizacija N azaren ca, koji je ljubav, nakon svog dolaska na planet Z em lju, postala ona s najm anje lju bavi. Drugi su znali njezinu snagu i pokvarili su je, da. IRENE: K akvi su odnosi ostale dvadeset i tri civilizacije s Huvi dima? TOM: O ne e biti one koje e naseliti druge svjetove. O ne su jednake, ali Huvidi su bili ti koji su imali ilavosti da ustraju na planetu Z em lji. A u p oetku , mi nism o uistinu znali koje e od civilizacija biti one ustrajne. IRENE: K ad ste, dakle, stvorili ovjeanstvo , dali ste sebi vremena, u osnovi ste

ekali da biste vidjeli...?

TOM: T o je to n o , mi sm o prom atrali da bism o vidjeli to em o uiniti. IRENE: I da biste vidjeli tko e prepoznati ono za to sam uvjerena da je najvaniji

dar koji ste dali: a to je slobodna volja.

TOM: T o je ton o. TOM: A, dok su druge civilizacije pronalazile snagu u tom e to su bile kolektiv i... TOM: K olektivne: ton o. IRENE: Huvidi.. TOM: Su bili individualci. Ispravno. IRENE: Ali postoji odnos, zar ne, izmeu individualizma i slobodn e volje, slo b o d

na volja je dvosjekli m a, nije li?

TOM: T o je ton o. Vi vjerujete da vi upravljate, ali uvijek ste vi oni kojim a se upravlja. Vi vjerujete da im ate slobodnu volju i istina je da je im ate, ali kad shvatite da im ate slobodnu volju, potpuno i cjelov ito, onda odustajete od te slo bodne volje. Shvaate li? IRENE: Da, zbog toga to znanje o on om e to istinski posjeduje postaje upravo

ono to ti om oguuje da se toga lii.

TOM: T o je to n o , poput poslunosti. IRENE: Drugi su tada znali da, a k o mogu upravljati Huvidima, onda ostale civili zacije i nisu toliko vane. TOM: Da. M i em o m oliti da Huvidi to shvate. IRENE: Sto se takoer odnosi na ono to si prije rekao, a to je iskuavanje sebe, nije

li?
TOM: T o je ton o. IRENE: Je r vi postojite u podruju u kojem kolektivna svijest i slobodn a volja n e

maju znaenja?
TOM: T o je ton o. IRENE: Pa da biste bolje shvatili slobodnu volju, bilo vam je potrebn o da p rom a

trate kako ju je shvatila vaa tvorevina.

TOM: Bile su nam p otreb n e lee, da.

IRENE:

A znali ste i da e doi do bitke s Drugima.

TOM: Bili bism o naivni da to nism o znali, da. Ali shvatite, mi nism o znali ishod, je r to nije na nain.
IRENE:

Ishod u smislu vae bitke s njima?

TOM: T o je to n o .

To vjerujem. Ali dogodilo se da ste u nekoj sferi, u nekom svemiru znali da e se ta bitka iscrpiti u samoj sebi. Znali ste da se ne moete izravno s njima sukobiti zbog naravi onoga to ste vi i naravi onoga to su oni. Tono ?
IRENE:

TOM: T o n o .
IRENE: A Huvidima ste dali ono za to ste vjerovali da je najvee oruje i dar koji ste im mogli dati?

TOM: Slobod n u volju, da.

Znajui jako dobro da to moe biti njihova najvea snaga, a ujedno i nji hova najvea slabost.
IRENE:

TOM: T o je to n o , kao to sm o rekli u poetku: Drugi se paaju u vae slabosti kao i u vae snage.
IRENE: I tako, kad su Huvidi jednom shvatili dar slobodne volje, onda su mogli zapoeti shvaati i radost druge dvadeset i tri civilizacije?

TOM: T o je ton o.

Sljedea pitanja tiu se posjete Megiddu koji su posjetili neki pripadnici skupine 1974. godine. Megiddo je prilino velika planina s pogledom na plodne ravnice Izraela. Te ravnice su navodno fiziko mjesto odravanja armagedonske bitke, s druge strane uzdie se simetrina planina Tabor, a iza nje, bregovito podruje Ga lileje. Duboka tiina proima atmosferu oko Megidda. Arheolozi su na nekoliko mjesta prokopali planinu i u jednoj od najdubljih jama nalazi se kruna platforma od neobraenog kamena. To je bio stari kanaanitski oltar. Hawks se ugnijezdio u stijeni u blizini tog oltara a Andrew je osjeao posebnu privlanost prema tom mje stu.

Nedavno smo posjetili stari grad Megiddo, koji, prema miljenju naih povjesniara, postoji oko 6000 godina. Ima li neto za rei o malom gradu Me giddu?
ANDREW:

TOM: T o je naseobina due trajnosti nju je 9 2 2 8 . godine prije K rista utem eljila m ala skupina koja je doselila iz jed nog drugog podruja, u vrijem e unitenja. On je bio uporite onih koji su odravali kon takt i kom unikaciju s nam a, a on je bio i uporite istine. O ni koji su se u svojim razm iljanjim a ili u svojim sanjarenjim a tom e protivili, odluili su da e, unitenjem istine, biti u stanju upravljati plane

tom Z em ljom . T o je p odruje na kojem je Hawk i drugi, i na kojem sm o svi m i, posjetili va planet, u razliitim vrem enim a. T o je sastajalite.
ANDREW: Je li to je d i n o m je s t o n a n a e m p la n e t u k o je s u p o s je tila sv a d v a n a e s t o ric a , v a s d e v e t i tri lju d sk a b i a u t r o k u t u .

TOM: D a. O n o je predstavnik.
ANDREW:

to je to na tom mjestu to ga ini udnimt .... mora postojati neki generator struje ili neto to nije vidljivo na povrinif
TOM: N e m oe osjetiti?
ANDREW:

Pa, ja nisam mogao, ali Bie jest... Da, to j e istina.

TOM: Jesi li zam ijetio da ba u tom podruju nije bilo nikakvog kretanja?
ANDREW:

TOM: T o se d ogod ilo zbog toga to je to sastajalite i bilo je sastajalite, budui da je svatko od nas u ovo ili on o vrijem e siao.
ANDREW:

Kad ste sili, jeste li se nali u samom gradu, na povrini, ili na nekom mjestu koje mi danas ne moemo vidjetif

TOM: T o m jesto nije otkriveno.

ANDREW:

Shvaam, jer, dok sam bio tamo, imao sam udnu viziju bia koja su tamo bila u utim odijelima koja su izgledala poput odijela za astronaute. Je li to uope bila prava vizija f
TOM: Da. Isto kao to znate i za podruja diljem vaeg planeta koja su energetska jezgra ili m jesta posebnog osjeaja: katkad ona slue kao cijevi kojim a razliite civilizacije dolaze na zraci energije, koja je , zapravo, otvaranje izmeu dim enzija. M egiddo je pod ruje u kojem je zapoelo postavljanje tih energetskih jezgri, i sve su ga civilizacije u ovo ili ono vrijem e koristile. N a planetu Z em lji, to je bilo m jesto za on o to vi nazivate sastancim a na vrhu, i svi sm o mi u ovo ili on o vrijeme tu doli, ali ne svi u isto vrijem e. Doli sm o da bism o kom unicirali s Hawkom. Bia u utom koja si vidio bila su iz civilizacije koja je bila uvar, da. To je, zapravo, podnoje onoga to vi nazivate energijom u koju se m i, kako biste vi rekli, m oem o ukljuiti.
JOHN:

Megiddo je, dakle, bio dio Atlantide?

TOM: N ije. M o ra m o razjasniti sjeate se on oga to sm o govorili o unitenju? Prije tog vrem ena, postojale su naseobine A tlantide. A te naseobine prem jestile su se u druge naseobine, ili su postojala bia koja su se preselila u druge naseobi ne. T o je narav stvari.
ANDREW:

To je bilo prije 1 1 . 0 0 0 godina. To bi, dakle, bio nastavak. Kako je Meggido uope postao simbolom kako je uope nazvan Armagedonom?
TOM: N ism o li to objasnili? M oda nije bilo dovoljno jasn o. N ism o li objasnili da je ta naseobina, k o ja je bila sutina istine, zbog energije onih koji su bili dobri i

onih koji nisu bili toliko dobri bila obavezna u d u bitku s onim a koji su se protivili, a sada govorim o o onim a u sferam a. T o je, dakle, uvijek bilo podruje sukoba i tu je vibraciju ostavilo u fizikom i u sferam a. ANDREW: Pretpostavljam da m oje pitanje zapravo glasi: k a ko je on o ulo u litera

turu, u Bibliju ?
TOM: N ism o li upravo objasnili? ANDREW: Pa, objasnili ste da je ono bilo sredite borbe, ali ono se u Bibliji spom i

nje sam o jednom , a pri tom e se ak i ne spom inju bitke.

TOM: Bitka u fizikom bila je ona koja je to m jesto uvela u Bibliju. Z apam tite da vaa Biblija nije uvijek istinita i da postoje dijelovi vae Biblije koji se ne nalaze u vaoj Bibliji. ANDREW: Da, to si nam zaista rekao. Ono to m e zbunjuje je da je ovo najvanija

izjava koja se m ogla i trebala nai u Bibliji.

TOM: N ism o nadgledali on o to je ovjek stavio u vau Bibliju. ANDREW: Shvaam.

Tema je nakon ovoga promijenjena, da bi se prelo na praktinije stvari:

JOHN: Zato je toliko m nogo vanosti u Bibliji pripisano obrezivanju? TOM: Z a to postoji zaista jednostavno objanjenje. U svezi s tim e, s nam a nema nikakvih kom plikacija, tek su oni koji su doli nakon onoga to sm o mi rekli prouzroili kom plikacije. A ko se prisjetite klim e u Izraelu i okolnim zem ljam a, tu vlada velika vruina, pijesak i sua. Jed n a od najveih bolesti koja je pogaala one koji su ivjeli u tom podruju bila je bolest genitalnih organa m ukaraca. O ni su znali da im njihove genitalije pruaju ugodu, ali i bol. O ni su se vie sjeali ugode i nisu dozvoljavali obrezivanje. Razlog za poetak obrezivanja bio je da se ljude uini jakim a, da se ukloni karcinom koji je uzim ao ene ako m ukarci u toj klimi nisu obrezani, onda to stvara karcinom kod ena. T o se uinilo da bi ih se ojaalo , ali i zbog toga da bi se od njih zatrailo da imaju vjeru u nas. Z rn o pijeska kod djeteta stvaralo je m nogo boli i m nogo potekoa. E to, koliko je to jednostavno. ANDREW: A to je s religioznim aspektom u kojem je to bio znak Zavjeta izmeu A braham a i G ospoda ? TOM: M islim o da sm o vam to upravo objasnili. U to vrijem e, nije bilo mukarca koji je to elio uiniti. Je li vam to dovoljno objanjenje? ANDREW: Da, to je vailo za poetak, a to je s dananjicom ? Je li to jo uvijek

neophodno?

TOM: U ovo vrijem e i danas, m noge su stvari razliite, ali jo uvijek je bolje biti obrezan. Shvatite da za 1 5 0 0 godina kod m ukaraca nee postojati prepucij. N ije nuno'da budete obrezani da biste shvatili. ANDREW: Sto je s obvezivanjem ena koje se provodi u nekim zem ljam a f Zato se

on o ne provodi u idovskoj religiji?

TOM: T o nije bilo on o to sm o traili. Razlog zbog kojeg sm o traili da se m u karci obrezuju bio je njihov ego: ene nisu im ale isti problem s egom . M i sm o od m ukaraca zatraili da uine praktinu rtvu, i da vjeruju da e, ako to uine, cijeli njihov narod od toga imati koristi. Z atraili sm o od njih da vjeruju u nae znanje i preporuku. ANDREW: Jeste li zbog istog tog razloga zatraili, a k o ste vi bili oni koji su to uini

li, rtvovanje prvorodenog d jeteta?

TOM: T o nism o bili mi. ANDREW: To se, nekim sluajem , nalazi u Bibliji i zbog toga sam se pitao k a k o je

tam o dospjelo.
TOM: M n og e stvari koje postoje u Bibliji nisu istinite. ANDREW: Da, m i pokuavam o odijeliti istinite o d neistinitih. TOM: D o obrezivanja je dolo iz dva razloga: jedan je bio da se pom ogne, a drugi da se da vjera. T o je sada prelo te okvire i ljudi vjeruju da ih to pribliava Bogu. T o nije bila nam jera.

15

Nazarenac
bk kad odgovara na pitanje nekog tko je upotrijebio drugi izraz, a ne Nazare nac, Tom se slui izrazom Krist ili Isus. Devetorica ga nazivaju Nazare nac. Ovo poglavlje bavi se Nazarencem kao osobom, njegovim porijeklom i misi' jom i nije mu potreban nikakav uvod, razgovor govori sam za sebe...

Na Zemlji postoje mnogi ideali Boga: da li bi nam mogao naznaiti koji od tih ideala najbolje odgovara idealima Devetorice?
GOST:

TOM: Ideal koji je dao ovjek nazvan K rist, budui da je on b io posljednji od nas koji je posjetio planet Z em lju.
GO ST:

A od opisa Krista danih u Bibliji, koji je najprecizniji ?

TOM: U vaoj Bibliji p ostoje mnoga kriva tum aenja. Istina je da je ov jek kojeg vi nazivate Kristom proivio n orm alno, ljudsko p osto jan je, ali on je bio razborit ov jek i razborito se kretao meu ljudima.
GOST: Je

li on bio jedan od Devetorice ?

TOM: N e, ali on je nasljedovao njihove misli i njihovo razum ijevanje. O n je bio svi mi od jedn om . O n je doao sa savrenom d obrotom koja se nalazi u svakom pojedinom od nas. U nutar nas, kao i unutar vas, postoje razni elem en ti, ali on je od svakog od nas d obio nae najsavrenije elem ente. P ostoje m noge stvari koje o njem u nisu reen e, jer je ono to je in io, inio u privatnosti i nije dozvolio da ga svijet vidi u njegovim ljudskim slabostim a.
ANDREW:

elio bih se nadovezati na izjavu koju si jednom dao, kad si rekao da ste prije 2000 godina gotovo uspjeli pomoi u podizanju svijesti ovog planeta. Je li to bilo u vrijeme ovjeka kojeg mi nazivamo Isusom Kristom ? Kako ste vi zapravo radili s tim biem nazvanim Isus Krist ? Da li bi mi to, molim te, mogao rei* Mislim da bi to djelovalo prosvjetljujue na sve nas.

TOM: T o je ton o.
ANDREW:

TOM: M i ga nism o nazivali Isusom K ristom . M i sm o ga nazivali N azarencem . Mi sm o nadahnuli njegov nadahnjujui rad i njegova iscjeljenja, a mi sm o bili ti koji su ga opskrbljivali njegovom energijom . O n je preuzeo obavezu, a kad je preuzeo

obavezu, znao je to m ora initi. M i sm o u to vrijem e imali velike nade. Ali, ono to vi nazivate vaom civilizacijom i vaim drutvima stvorilo je problem e. A o n da ste od njega napravili boga, kao to ste napravili bogove od m nogih. T o se nee ponoviti. N ee biti jed n o, ve skup bia koji e podii razinu svijesti ovog planeta. V rlo je vano da nas ne obogotvoru jete. V rlo je vano da shvatite da je Bog u svakom pojedinom od vas i da je Bog ljubav i da je ljubav ono to stvara jed n og Boga. ANDREW: Misija N azarenca je oigledno gotovo uspjela, ali, kao to vi kazete,

postojala je greka zbog uloge drutva i takozvane civilizacije. Postoje danas mnogi na Zem lji koji u potpunosti oekuju povratak N azarenca, a iz onoga to govori zakljuujem da to nije mogue, budui da se pojedinac nee vratiti na...?
TOM: T o je to n o , pojedinac se nee vratiti. Postoje na ovom planetu m nogi slini N azarencu, T o e biti skup. O ni koji dou i kau da su N azaren ac ili M e sija, nisu istinski M esija. Kao to smo ranije objasnili, kad se nazovu gospodari- ma, oni nisu gospodari. ANDREW: ovjeanstvo, s jedne strane, treba shvatiti da vi postojite i da dolazite

u miru, a s druge strane, on o oekuje da se vrati neki pojedinac bilo kojim sredstvima, na oblacirna slave, i tako dalje: razgovarao sam s ljudim a u n ekoliko naih crkava i oni kau da se sam o Isus m oe vratiti, a bilo tko drugi je predstav nik Vraga. K ako se uhvatiti ukotac s takvom vrstom stajalita ljudi?
TOM: M o lite kao to mi m olim o. T o je uvijek bio problem , ali kad mi doem o i kad oni vide dobra djela, onda e znati tko smo mi. K on ano, N azarenac je re kao: Po njihovim ete ih djelim a poznati. Kad ljudi vide da mi ne dolazim o u ratu jer kod nas nema rata kao na vaem planetu, i kad vide da mi dolazim o s ljubavlju i s tehnologijom da bism o pom ogli ovom planetu koji sebe unitava, kako mogu ne znati da dolazim o od Boga? GOST; Isus je rekao da su dvije najvanije zapovijedi koje m oram o znati ove: da

trebam o voljeti Boga svim naim srcem, svom duom i svom snagom i da trebam o voljeti jedni druge kao to volim o sam e sebe. A na tom e poivaju sva sveta pisma, na te dvije zapovijedi. Prvu zapovijed doivljajem na nain na koji je idovski narod volio svog G ospoda, svog Boga, kroz obrede i molitvu. Pitam k a ko bism o u naim svakodnevnim ivotim a to zaista m ogli initi, voljeti Boga svim srcem, svaki dan?
TOM: Kao to vam je poznato, u obredu to postaje izlino. O dvojite vrijem e samo za sebe, u zajednitvu sa stvaranjem . T im e ete odrediti vrijem e bivanja s T v o r cem. Vano je (ali ne obavezno) pronai m etodu m editacije koja e vama od go varati. M o ete i drugu zapovijed uiniti svojim obredom : znate da na Z em lji postoje m nogi koji ne vole sebe. Z bog iskvarenosti, mnogi ne vole sebe. T o m o emo ovako proiriti: sluite se ljubaznou prema svima i prem a sebi onda ispunjavate tu zapovijed.

DAVID: Reeno je u Bibliji da je Isus rekao: Ja sam put, istina i ivot i nijedan

ovjek ne m oe doi pred Oca, bez mene a to se ini nedosljednim . N ije li to tek pogreno protu m aen o?
TOM: N e pokuava li ovjek vladati ovjekom ? DAVID: Da, povrem eno pokuava. TOM: N ije li, onda, ovjek onaj koji je to stavio na pergam ent? DAVID: Krani, koji vide N azarenca kao najnapredniji prim jer naina na koji tre

bam o ivjeti, skloni su ukazivati na reenicu koja je navedena kao na vrlo vanu reenicu.
TOM: N ije li to dogm atvo? (sic) DAVID: O, apsolutno jest. TOM: N ije li to pokuaj upravljanja sustavom vjerovanja u jednoj religiji? Pitam o vas, ne vjerujete li vaem vlastitom boanskom biu? DAVID: O igledno ne! (Smijeh) TOM: Da. ANDREW: U nekim, ljudima koje sam upoznao i s kojim a sam razgovarao tijekom

posjete Izraelu, jo uvijek postoji oekivanje dolaska Mesije.

TOM: M esija (Glasnik) (u izvorniku: M essiah, T h e M essenger, neprevodiva igra rijei, prim , prev) e sudjelovati u pristajanju, ako se on o dogodi. M i govorim o o ovjeku , N azarencu. ANDREW: Da li bi oni prepoznali N azarenca? TOM: Da. ANDREW: Da li bi se pristajanje N azarenca dogodilo u podruju k o je se sada nazi

va Izrael?
TOM: D a, jer N azarenac je voa Huve. JOHN: K ako e se nadvladati opasnost da on opet bude o bog otv oren ? H oe li

Izraelci ovog puta shvatiti?

TOM: N e bi bio jedan, bilo bi m nogo Huvida koji bi doli. O ni bi objasnili i donijeli bi shvaanje o tom e da se Krist nalazi unutar svakog pojedinca. HARRIET: Postavljali sm o sebi pitanja o bezgrenom zaeu i o tom e h oe li nam

o tom e neto rei, a takoer i je li N azarenac im ao potom stvo ?

TOM: Pitate nas da vam kaem o nae misli ili nae znanje? HARRIET: Vae znanje. TOM: N e shvaam o zato ovjeanstvo stvara kom plikacije od jednostavne in form acije. Zem aljsku majku N azarenca usadio je H uva, a vi to nazivate... vi to inite na vaem planetu bez pom oi fizikog.

JOHN: Da, umjetna oplodnja.

TOM: D a, Isus je b io prvoroenac. O n je H uva, k o jeg narod Izraela naziva Je h o vom . N akon njegovog ro enja, M arija i Jo sip imali su jo sedam sinova i tri keri. Fizika b raa i sestre N azarenca nisu bili usaeni. Pitali ste je li N azarenac iskusio fiziki uitak?

GOST: Govorili smo o genetskom utjecaju Huvida i odredili tko su prva dva genet ska umetka Huvida i pitali smo se je li Nazarenac predstavljao treega?
TOM: O n je b io poput njih, ali to ne znai da su njegovo potom stvo bila djeca.
DAVID:

On, dakle, nije imao djece f

TOM: V i kom plicirate svoj svijet. O n je bio predstavnik H uve. U genetskoj vrsti Huve, p ostojala su bia H uve na planetu Z em lji. O n o to je N azarenac u inio bilo je ponovno buenje unutarnje ifre pam enja. O n je bio ov jek na planetu Z em lji, i kao g otovo svi ljudi na planetu Z em lji, on je proao kroz seksualni razvoj, kroz koji prolaze i ene, a koji p otjee od izvora due u nutrini. Je r , tre nutak seksualne razm jene, onaj je trenutak u vaem fizikom ivotu kad vi p o stiete jedinstvo vaeg Stvoritelja. T o je vrijem e i to je trenutak za kojim se traga. T o , u jed n o, predstavlja i dio potekoe na planetu Z em lji, jer je ovjeanstvo krivo shvatilo svrhu seksa i u potrazi za povratkom Stvoritelju , o n o ju je ponizilo. A, zbog toga to su u tem eljitelji religija znali istinu o tom povratku, a nisu eljeli da je i m ase saznaju, oni su ga zabranili i tim e uinili vladajuim . D io potekoa mukog dijela ovjeanstva k oje se beskrajno k ree od jedne ene do druge proistie iz krivog shvaanja i nerazvijanja istinske razm jene i svrhe te razm jene. Bilo je neoph od n o da N azarenac to iskusi s M agdalenom . U razm jeni s M ag dalenom , on je b io u stanju odrati svoj istinski identitet sa Stv oriteljom . Jeste li to shvatili? Kad oba partnera iji su m otivi isti mi ne elim o drati prodike koji shvaaju tko su i koji shvaaju da su jed n o sa svojim partnerom i postiu uzajam no stapanje u skladu i velikoj slavi, onda to donosi veliku radost. Ako to iskusite, zapam tite, n em ojte dozvoliti da to p ro e, jer to znai hvatanje zvijezde, jahanje na zvijezdi. Z apam tite to, jer e vas to uvijek dovoditi do povratka vaem stvara nju. Z n ajte i da ste vi dio Stvoritelja i da ste vi takoer stvorili Stvoritelja.
HARRIET: JOHN:

To je prekrasno.

Ono to, dakle, eli rei je da Marija Magdalena nije imala dijete f

TOM: N e s N azarencom .
GOST: Je li Isus, moda zajedno s Josipom iz Arimateje, prema predaji, ikad posje tio Glastonbury u Engleskoj?

TOM: N azarenac je kruio planetom Z em ljom , jer je bilo n eop h od n o da njegova energija prom e cijeli svijet.

DAVID: Je li to posebno da kao odgovor na pitanje o G lastonburyju, jednom od

mjesta kroz k o ja je proao?

TOM: Je li vam potrebna karta da biste razum jeli energije? D o takn u to je ono to vi nazivate posebnim , svetim ili posveenim , iz svih vjerovanja. I u vaem Kingstonu u E ngleskoj, takoer. GOST: D akle je tona postojea predaja o tom e da je Isus kao djeak, zajedno s Josip om iz Arimateje, posjetio Glastonbury ? TOM: D a, upravo sam objasnio da je on putovao po cijelom svijetu. JOHN: Ti aludira na izgubljene godine N azarenca, izmeu d o bi o d dvanaest go

dina, ka d je bio u hramu u Jeruzalem u do poetka njegove slu be? M oe li nam rei neto o to m e ?
TOM: U dobi od etrnaest godina i u godinam a njegove m ladosti, on je zapoeo dugo putovanje. O tiao je na podruje H im alaja i proveo puno vrem ena u Egip tu, gledajui piram ide, uei o energijam a i znanju piram ida. T ak o er je dosta vrem ena proveo u zem ljam a H im alaja. D osta je vrem ena proveo i s Esenim a. Sa sobom je pon io troku t znanja Indije, Egipta i Esena. U svojio je istine iz sva tri podruja. Ivan K rstitelj takoer je bio s njim u Egiptu. JOHN: Da. H oe li o tom e biti otkriveni ikakvi zapisi? TOM: P ostoje zapisi u dvama od tih podruja: jedan u Egiptu, a drugi u onome to je sada Izrael. U pravo vrijem e ti e se zapisi pronai u razm aku od est mje seci. P ostojat e fragm enti, a onda e se pojaviti istina. DAVID: J e li istina da je N azarenac putovao na D aleki istok i tam o u io? TOM: B ilo je to vrijem e putovanja, ukljuujui i putovanje u zem lju koju vi poz najete kao zemlju izlazeeg sunca Jap an . IZRAEL: Mi znam o da je Nazarenac, Jeh o v a dolazio tri puta. Jed an o d tih puta bio je Buda. Bi li mi m ogao objasniti zato je bilo nuno takvo utjelovljenje i u tom okoliu (Indija)? Kakva je svrha toga? TOM: Va narod nije se rairio kao to je trebao, stoga je bilo nuno da doe jedan koji e veliki dio Istoka pokriti srcem razum ijevanja Svem ira. Zapravo su sljedbenici Bude bre shvatili istinu u svojim duama i srcim a nego oni koji su to trebali uiniti, Zidovi. Shvaate li? IZRAEL: Da, a k o n e id e izn u tra, p o k u a j isto u in iti izvan a. TOM: T o je to n o , da. ANDREW: Koji je izvorni jezik na kojem je Ivan napisao Knjigu otkrivenja? R e

kao si da je izvornik onaj koji treba itati, a da u priievodim a postoje problemi.

TOM: N apisana je na ararnejskom . ANDREW: Zna li neto o postojanju bilo kakvog takvog rukopisa? TOM: D a, ali ne u podruju ili mjestu na kojem ga vi m oete otkriti. T o e doi s vrem enom on se nalazi u gradu Jeruzalem u i bit e otkriven.

ANDREW: Shvaam , ne postoji prijepis u bilo kojem muzeju ili bilo gdje gdje bi ga

se m oglo javno vidjeti?

TOM: M o e otii u va V atikan. ANDREW: Bi li nam m ogao ispriati priu o tom e k a ko je Ivan prim io svoju poru

k u ?J e li to bilo u nekoj situaciji slinoj ovoj, dok su ljudi poput nas sjedili i sluali, ili je on bio sam, ili je to bilo prije krtenja Isusa?
TOM: T o je bilo prije krtenja: upravo su O tkrivenja bila ona k o ja su donijela shvaanje o tom e tko je Isus. ANDREW: J e li Isus bio svjedokom tog otkriven ja? TOM: Da. O n je bio djeak. T o je dolo onako kako vam mi sada govorim o, shvaate li? ANDREW: Da, shvaam , u redu je, to je znaajno. JOHN: M oe li rei neto o istonom grijehu i inu krtenja i protee li se njihova

vanost i u dananjicu ?J e li pojam istonog grijeha onaj zbog kojeg na ovaj svijet dolazim o s krivnjom ?
TOM: U p oetku , kad je stvoren Z avjet s H uvom i kad je on prekren, istoni grijeh slijedio je idovsko sjem e. Kad je Huva doao opet, kao N azarenac, taj je grijeh u potpunosti otputen. Je r , njegova je rtva bila potpuno otputanje. Ali, oni koji su slijedili N azarenca poinili su u njegovo ime m nogo stvari, otp oeli s nizom obreda, kao i prije, za vrijem e Huve. Shvaate li? JOHN: Pa, u kranskoj misi mi sm atram o da nam je Krist u svojoj smrti zaista

oprostio nae grijehe i pretpostavljam o da to obuhvaa i istoni grijeh.

TOM: N ije vam on oprostio. Svem ir vas je razrijeio. JOHN: Da, ali sim bolizirano njegovim inom . TOM: D a. D a je p osto jalo prihvaanje, krivnja istonog grijeha takoer bi bila razrijeena. T o je bilo pravo vrijem e. JOHN: Ali, krtenje je, danas, jo uvijek on o koje bi nas trebalo razrijeiti istonog

grijeha.
TOM: O n o ne slui za njegovo razrijeenje. U svakoj crkvi postoji razliit nain, u svakoj religiji koju nije zapoeo N azarenac. K rtenje ne slui uklanjanju is tonog grijeha, on o je tu da bi naznailo prihvaanje N azarenca. U poetku je Petar bio taj koji je s tim zapoeo, slijedei obrazac Ivana K rstitelja.

JOHN.- Postoji vjerovanje da je raspee Krista uklonilo sve grijehe koje su ljudi poinili o d njegove smrti. Drugim rijeim a: Krist je oprostio sve grijehe poinjen e nakon toga. O sjeam da tu postoji izbjegavanje odgovornosti, bi li nam to sve mogao razjasniti:
TOM: Pita li da ako oni neto zatrae u njegovo ime, je li im oproten o?

JOHN: Ljudi m isle da su im ovim raspeem ve oproteni njihovi grijesi, drugim

rijeima, ini m i se to kao dozvola za grijeh, a to m i se ne ini ispravnim.

TOM: T o nije svrha. Raspee N azarenca nije se dogodilo da bi se ljude oslobodilo tereta njihove vlastite od govornosti: on o se d ogodilo da bi se svakom pokazalo da je on , za ljubav Boga i za svoju obavezu, sprem an um rijeti. Z apam tite da Na zarenac nije pokuao kom unicirati s neidovim a, sam o s pripadnicim a idovskog naroda iz Palestine. Da ih je m ogao osloboditi i uiniti svjesnim a, on bi pokazao njim a, a i cijelom planetu, nain koji vodi prem a individualnoj i globalnoj preo brazbi. Unutar naroda koje vi nazivate kranskim a i koji ga oboavaju kao boga, postoje oni koji shvaaju da je 011 pripadnik trojstva. JOHN: J e li Isus bio prva osoba koja je bila uskrsnuta? TOM: Istina je da je on bio prvi koji je uskrsnut, ali ne u smislu u kojem vi to shvaate. O n je bio prvi koji je bio vraen u svoju civilizaciju, H uvu, na nain na koji je bio vraen. P ostoje m nogi koji su uskrsnuti, ali on je bio vraen u svoju civilizaciju. Ljudi na planetu Z em lji koji su vidjeli njegovo uskrsnue, vjerovali su da ga je on o uinilo Bogom . ANDREW: D akle, u odnosu na ljude koji su doli iz jedne o d univerzalnih civiliza

cija, a zatim se u njih i vratili, .ti eli rei da je Isus ili Jeh o v a bio prvi koji je bio doveden ovdje, a onda vraen fiziki netaknut, a to ranije nije bilo injeno ?
TOM: Da. P ostojalo je ono to biste vi nazvali uskrsnuim a i povratcim a u sfere, h1i nc vraanja u civilizacije.

ANDREW: J e li to zaista on o to bism o m i nazvali teleportacijom ili bilokacijom (istodobna prisutnost na dva razliita m jesta , prim, prev.) ili...
TOM: T o bi bila bilokacija. T o je bilo prvi put da se to uinilo. JOHN: J e li onaj koji je uzeo tijelo Isusa, Josip iz Arimateje, ista osob a kao i Josip,

voda civilizacije Aragon?

TOM: T o su dvije razliite osobe. ANDREW: Zaista sm o se pitali je li Josip izA ragona bio s N azarencem na Zem lji ? TOM: O n je bio s H aw kom (H orusom ) u Egiptu: on je bio onaj kojeg su nazivali Im hotep. O n je tako er bio visoki sveenik u vrijem e N azarenca, po imenu Ana. JOHN: J e li Josip iz Arim ateje sluajno takoer porijeklom s Aragona? TOM: Posavjetovat u se... Josip iz A ragona kae da nije, da je Jo sip iz Arimateje bio s Altee. Postoji jed ino slinost meu im enim a. STEVE: O bino m islim o da su istonjake m etode dostizanja prosvjetljenja, hin

duistike i budistike, d aleko naprednije o d zapadnjakih. J e li tom e t a k o ?

TOM: N ije n ajbolje ukloniti se iz svijeta. Svi mogu dosei najvie od najvieg unu tar sebe, ali kako bi oni reagirali da m oraju dosei visine kad postoje oni kojima

je potrebna njihova sluba i njihova pom o? Da biste izbjegli odgovornost uk lju en osti, istina je da m oete vjerovati da ste postali gospodar ili savreno bie, jer ako ne dolazite u dodir s drugim a, zaista ete misliti da ste savreni. STEVE: Pa, ja mislim na istonjake svete knjige Upaniade i Vede, Sutre i Tao jesu li one dane iz drugih civilizacija? TOM: T a k o je, kao i druge, da. Ali, one nisu uvijek koritene za b oljitak. Da istonjaki filozofi im aju istinu svojih blinjih u svojim srcim a, njihovi bi narodi bili visoko razvijeni. Ali, oni ih katkad koriste da bi sebe uinili gospodarim a, a da nisu uzdigli due kojim a je potrebna pom o. V ano je da oni koji posjeduju razum ijevanje patnje pokuaju olakati patnju. STEVE: Volio bih objasniti zato sam postavio to pitanje. ini se da se svi nai

razgovori uvelike odvijaju unutar zapadnjake filozofske i religiozne tradicije i da potjeu iz istih izvora iz kojih potjee zapadna civilizacija i religija, a to je jedna stvar s kojom se ja m oram boriti. Jer, odgojen sam tako da mislim da su isto njake m etode i religije prosvjetljenije.
TOM: K oliki m ilijuni njihovih ljudi pate? Shvaa li to govorim o? T o je takoer stupica. JOHN: Da, mislim da uviam o greke u naoj vlastitoj kulturi i gledam o preko

plota i m islim o da oni tam o imaju odgovor. Ali... da.

TOM: Ako sjedi na brdu i gleda ispod sebe i kae Ja sam prosvijetljen, jer sjedim i m olim , a oni koji su ispod m ene, za njih je vano da pate, a ja ne mogu uiniti nita da bih im pom ogao, onda si se postavio iznad njih. M i em o se posluiti vaim izrazom karm a. O n nije u potpunosti shvaen. U njihovom raz miljanju da je patnja njihova karm a, oni su zapravo stvorili patniku karmu za sebe. O ni koji nisu u dodiru sa svojim blinjim a, koji jednostavno ne prue ruku da bi im pom ogli, ne objave publikaciju koja bi im olakala teret, oni ne mogu biti m ajstori kakvim a se proglaavaju. Da bi se ovladalo cjelokupnim fizikim , vana stvar je ovladati cjelokupnom fizikom ukljuenou, a ne odm icanjem od onih koji pate. Da. STEVE: Pa, sam o da ponovim o, da li ove knjige koje sam spom enuo zaista potjeu

iz izvanzem aljskih izvora, prem da se oni, m oda, nisu u potpunosti razvili i viso ko evoluirali ?
TOM: Da. Ali, zapam tite i da ljudi koriste on o to im pogoduje i stvaraju svoja tum aenja da bi upravljali drugima ili da bi sebe uinili boljim a od svojih blinjih. Da. JOHN: Ti hoe, dakle, rei, da u njim a postoji isto on oliko iskrivljenosti k o liko i

u Bibliji...?
TOM: Kao i u Knjizi R ijei. Da. Postoji jedna posebna i najvanija stvar koju je ovjeanstvo zanem arilo, a mi govorim o o gotovo cijelom ovjeanstvu, a to je suosjeanje.

Kad bude p ostojalo suosjeanje za sve ivue stvari, ukljuujui i one koje su vam najblie, ond a e pom ak u svijesti planeta zapoeti i ubrzavati se. V idite, u naravi ovjeanstva je da vi m oda im ate suosjeanje prem a djetetu koje padne, a vae je, ali ne vidite bol drugog djeteta koje pada. M oda im ate suosjeanje kad vidite ubojstvo m jetanina ako ste s njim e u srodstvu, ali ne i za ubojstvo onih koji ubijaju. Kad se oni koje volite ne sloe s vama a vi im ate potrebu za njihovim slaga njem , vi onda, gubite suosjeanje prem a njim a. T e k kad odrite to susjeanje ili ga steknete, ili ga preporod ite, i osjetite osjeaj koji oni osjeaju bez ukljuivanja svog ja, onda izlazite iz pepela i zapoinjete rast. G raevina koja on d a nastane je jaka, sigurna i nije krhka (ali m oe, opet, biti spaljena). ovjeanstvo nem a suo sjeanja prem a ovjeanstvu. ak i onaj meu vam a, koji m oda ima susjeanja prem a djetetu, nem a suosjeanje za odraslog koji se s njim ne slae. T o je takoer m ijenjanje. JOHN: D a , to se toga tie , zanim ljivo je da m i im am o potekoa u posjedovanju

suosjeanja za nam a najblie i najdrae. Mi im am o suosjeanje prem a onim a koji su m alo podalje, a s kojim a se slaem o, a onda opet izgubimo suosjeanje kad od em o jo m alo dalje, u pitanju je ovaj sredinji dio.
TOM: Da. Kad ste u stanju ukloniti ja iz sebe i staviti se u poloaj drugoga, onda zapoinje evolucija planeta. O nda ovaj planet poinje bivati rajem kakvim je i planiran biti, da. Izrazite se rijeim a ljubavi i rijeim a radosti, a to dovodi Svem ir do sree, jer kad budu postojali srea, radost i sm ijeh u Svem iru, onda e doi vrijem e velikog slavlja. T o je on o to planet Z em lja m ora uiniti. ovjeanstvo ne sm ije sebe shvaati tako ozbiljno. O n o m ora poeti u sebi doivljavati radost svoje boanske znaajke, radost svojeg jedinstva sa Svem irom . O n o se m ora izvui iz ovog zarob ljenitva, on o m ora prestati ivjeti u situaciji rtava. Nikad nism o traili stradal nike ili rtve, ali ovjeanstvo, u svojoj krivnji, stvara svoj poloaj rtve. Je r , ono zna da je prolo i propjeailo kroz onu dolinu kroz koju nije treb alo, i sada ga mi, zajedno sa svima, vraam o u nju, da bude jed no sa Svem irom .

Ovaj sljedei razgovor ticao se drugih komunikacija i njihove vrijednosti.

ANDREW: elim te pitati neto o psihikoj kom unikaciji: da li bi nam m ogao dati

neku predodbu o tom e koji su u prolosti, o d povijesno prepoznatljivih figura, bili on o to biste vi nazvali savrenim kom u n ikatorim a ? K ao to si rekao, ovo bie jest. Bi li nam m ogao spom enuti nekoga na koga se m oem o oslon iti?
TOM: Posavjetovat u se glede dozvole. Bio je jedan kojeg vi nazivate Isusom iz N azareta, to znate. Bio je jedan kojeg nazivate Sokratom . Bio je jedan koji vam je govorio u ifram a, N ostradam us. Bio je jedan koji je bio jedan te isti kao i Isus: Buda. Z apam tite ov o: postojala je savrena kom unikacija, a tek je u prijevodu postala zam agljena. U svim prijevodim a.

ANDREW: U svim ovim sluajevim a, shvaam , u redu.

T O M : O nda je tu bio Ilija, i jedan nazvan Josip .

ANDREW: Koji je to Josip b io ? U Bibliji ih postoji nekolicina.

T O M : T o bi bio onaj koji je bio u Egiptu. A p ostojao je i jedan ije je ime bilo Da

V inci. G o vo rim o vam sam o o onim a koji su povijesno zabiljeeni. P ostoje i dru giANDREW: M oda n eke o sob e iz nedavne prolosti poput H elene Blavatske, bi li i

ona bila m eu n jim a?

T O M : M o ram se posavjetovati... da, Blavatska je bila prava.

ANDREW: Postoje li neki koji su ivjeli u posljednjih 100 godina, a da su bili znan

stvenici koji su zabiljeili znanje koje je istinito?

T O M : T o znanje dolazi iz civilizacija.

ANDREW: Shvaam, ti govori o onim a koji izravno razgovaraju s vam a ?

T O M : Da.

JOHN: Mogu li postaviti pitanje o teozofim a? Pretpostavljam d a je osob a koja je

govorila kroz H elenu Blavatsku i Alice Bailey bila ona ista osob a koju m i pozn a jem o kao Tibetanca D hjw al Khul.
TOM: T o nije istina. JOHN: Da li bi nam, onda, m ogao rei tko je Tibetanac? TOM: M i pokuavam o pronai nain na koji bism o vam objasnili. Ako im ate tri osobe, koje zajedno tvore troku t i ako se to troje spoji u umu, imali biste jed in stvo. T ib etan ac je trokut. JOHN: J e li on izravno povezan s D evetoricom f TOM: T o je kao da ne znam o kako bism o objasnili to je nepojm ljivo u vaem jeziku. O n nije fiziko bie. Inform acije dolaze iz trokuta. JOHN: J e li on visoko kvalitetan f TOM: Da. O n uzima iz tro je, savrenih aspekata troje. Shvaate li to? JOHN: Da, shvaam. TOM: T ib etan ac je bio razliit od Blavatske. ANDREW: N edavno sam opet itao napise M ichela de N ostradam usa i bio sam

vrlo impresioniran k a ko se njegova predvianja, nainjena prije 400 godina, sla u s vaim predvianjim a onoga to dolazi. Tko je bio taj M ichel de N ostradam us da je prije toliko m nogo vremena s takvom tonou poznavao budunost i jeste li vi oni koji stoje iza njegovog znanja o budunosti ?
TOM: Kad se pojavi predvianje, ljudi ga shvate kao konani razlog za izbjegava nje odgovornosti. T o je takoer bila naa greka, jer ljudska bia dre sudbinu u svojim rukam a. O n o to ovjeanstvo nije shvatilo je da je predvianje n ainjeno da bi navelo ovjeka da izm ijeni svoj nain: da se on nije prom ijenio, onda bi se

pro roan stvo ostvarilo. T o je neto to ne m oem o d ov oljno puta ponoviti. e li m o da se to utisne u um ove ljudskih bia, jer to je p oetak shvaanja da je o vjeanstvo on o k oje dri klju, da je ono od govorno i da on o stvara prom jenu. Vi pitate tk o je on bio? O n je inio isto to vi sada inite. M i sada elim o da se rodi svjetlo, da bi se u klon io m rak, da bi se uklonilo vjerovanje ovjeanstva da se m ora dogaati m rak. Je r postoji ova alternativa: pripadnici m raka p ostojali su predugo, sada je vrijem e za pripadnike svjetla, a to je va izbor. ovjeanstvu n ije potreban o a j, beznae ili uzaludnost, ve nada, ljubav i m ogu nost d ob rote.

Slijedi istraivanje naela koja mogu utkati jo jednu nit u tkivo naeg razumijeva nja...
JOHN: Bi li nam mogao rei postoji li zaista dvanaest naela koja vladaju, a ko

nano bi bilo ravnotea je li to tono t

TOM: Posavjetovat u se glede dozvole... O dgovor je potvrdan, ali uz neke rezer ve.

JOHN: Da, dobro, bi li mogao spomenuti neke od ostalih naela i vremena u koji

ma oni nastupaju? To bi nam moglo pomoi u razumijevanju naela koja su vla dala u raznim vremenima.
TOM: U vrijem e izmeu A braham ovog oca i M o jsija i proteui se vrem enom Jak o v a, vladalo je naelo zakona. Kad mi govorim o o zakonu, govorim o o sijee nju zakona D evetorice. T o ne znai da se zakona k oji je bio dan bilo nuno pri dravati, od tada do onoga to biste vi nazvali vjenou. Ali, za to je vrijem e on bio vaan. U istinskom sm islu, prirodni se zakon ne m ijenja, ali zakon reda u Svem iru u odnosu na pojed ini planet podloan je prom jeni. Kad govorim o o zakonu u tom vrem enu, govorim o o zakonu prem a kojem su oni od kojih smo n eto zatraili (a zatraili sm o od Abraham a, Ja k o v a i M o jsija) uinili on o to sm o mi zatraili, u vjeri. T o je bio jedan oblik zakona.

JOHN: Da, osjeam da iza tih naela stoji neto vano. Osjeam da su oni poveza

ni s Dvanaestoricom (to jest, s Devetoricom plus tri) i Devetoricom. Jesu li ta razdoblja jednaka po duljini ili ona variraju?Jesam li na pravom tragu?
TOM: Shvaam o na to cilja. O pet odgovaram o potvrdno, ali i uz odreene rezerve, jer p ostoje vrem ena koja su bliska s drugim vrem enim a iz velikih daljina.

JOHN: Nisam ba...

TOM: Postoje ona vrem ena koja im aju velik opseg, a zatim dou vrem ena koja su tek kratka razdoblja.

JOHN: Da. Je li postojalo jo jedno vrijeme izmeu vremena Krista i sadanjegf

TOM: V rijem e Krista b ilo je k onano vrijem e prije vaeg dananjeg. Razdoblje u vrem enu A ltee bilo je razdoblje m udrosti. N aelo pravde vladalo je u vrijeme U ra. V rijem e H orusa u Egiptu bilo je vrijem e znanja, a i znanje se nalazi izvan ravnotee. D a.

DRUGA STRANA MEDALJE

16

Rat i mir u devedesetima

remda bi se 1994. godine moglo initi malo zastarjelim to smo u ovom izdanju knjige ostavili ove davne razgovore u svezi s neposrednom pnjetnjom nuklear ne katastrofe, odgovori koje je dao Tom jo uvijek vae u potpunosti, jer se bave snagom misli, snagom straha. Razgovon su poredani kronolokim redom. Prve rasprave, tijekom 1981. godine, vodile su se u vnjeme kad se odvijala proizvodnja i irenje nuklearnih bojevih glava...
(1981.)

GOST: Sto je s nuklearnim ratom f ini se da je sadanje stanje stvari prilino opasno, a rizik se poveava...

T O M : Uvijek govorim o da neem o dozvoliti unitenje ovog planeta. N eem o d o

zvoliti da ovaj planet bude uniten u gluposti. Ali, vi shvaate da, kad postoje pokuaji unitenja, onda oni stvaraju druge oblike koji mogu potaknuti raspri vanje energije. Z b og toga je vana m editacija. ANDREW: Da, a k o ja, dakle, ispravno shvaam, dozvoli m i da parafraziram , pre

ma svom shvaanju, on o to si ti jednom prigodom rekao: vi u naelu niste protiv toga da ovjeanstvo naui lekciju iz m alog niza nuklearnih eksplozija, je li to ton o f
TO M : U tom tum aenju to nism o tako mislili.

ANDREW: Ispriavam se. Bi li to pojasnio f

TO M : N am jera nam je bila da shvatite da u ovakvoj situaciji kakva je sada, ako bi

dolo do nekog m alog sukoba, on bi, v jerojatn o, bio dovoljna lekcija u drugom svijetu i u drugom vrem enu; ali, u ovom vrem enu i prostoru, postoji sam o ludost a to ne bi bilo dovoljno. Ako bi se lekcija mogla nauiti bez tete po o v jean stvo... ali, to nije m ogue. ANDREW: Shvaam to hoe rei. To je on o to m i nazivam o m eksikim pat

poloajem , nije li ?
TOM: T o znai da je svaka strana pripravna i da se svaka b oji, budui da ne zna

snagu druge? ANDREW: Da.

TOM: Da. T o je vaa situacija. Ali, ako ju je m ogue nadvladati i ako je mogue da se Istok i Zapad spoje u m eusobnom razum ijevanju n aroda, da bi se uklonio strah, onda e m noge stvari proi. ANDREW: Da, to shvaam o, ali nije li to dugoroni p roces ? G ovorim o o preobraz

bi vrlo tvrdih umova.

TOM: Z n ajte ovo: elem enti naravi energija mogu se iriti velikom brzinom . Bu dui da im ate m edije, oblik kom u nikacije, u nudi bi postizanje preobrazbe bilo sam o pitanje dana ili tjedana, ako bi energije u nju uloene bile one najvie. Znaj te ovo: va planet Z em lja nalazi se na rubu preobrazbe. GOST: Sto vi nazivate kratkim razdobljem ? TOM: Budui da radio valovi idu oko vaeg planeta Z em lje ili alju televizijsku sliku iznad vaeg planeta Z em lje, uz ispravnu kom unikaciju, veina civiliziranih zem alja mOgla bi doi do razum ijevanja u razdoblju od tri vaa m jeseca. JOHN: U sluaju nuklearnog udara, biste li razm otrili intervenciju putem televizi

je i radija kao to ste ve jedn om razm atrali? Da li bi to bilo jedn o o d vaih sred stava intervencije?
TOM: Posavjetovat u se... D a, u nekim podrujim a, ali u veem dijelu, to bi dolazilo od energije jednog zvuka kojeg vi ne ujete, a koji bi p rouzroio paralizu m ehanizam a na od reeno vrijem e. JOHN: O no to bi se, dakle, m oglo dogoditi je da bi rakete m ogle biti ispaljene, ali

ne bi uspjele djelovati, a to bi bila vrlo m ona naznaka svim ljudim a da neto izvanzem aljsko upravlja situacijom , je li tom e ta k o ?
TOM: P ostojao bi zvuk koji bi ih ponitio, a vibraciju bi osjetili svi, ali je ne bi uli kao zvuk. JOHN: T ko bi to pokren u o? TOM: O ni iz Dvadeset i etiri civilizacije. JOHN: J e li Altea jo uvijek zaduena za tu operaciju? TOM: O ni s Altee, da. JOHN: Postoji jedan paradoks koji se dogaa u m irovnom pokretu: ja predlaem

da se ne trebam o bojati Rusa, ali mirovni pokret uglavnom se tem elji na strahu o d nuklearnog rata, a ja mislim da strah ima negativni uinak...
TOM: Strah e stvoriti on o ega se bojite. JOHN: K ako m oem o rijeiti taj paradoks, budui da voditelji mirovnih kampanja

kau da se trebam o bojati, jer e upravo zbog straha ljudi neto uiniti?
TOM: T reb a te biti svjesni; strahom se ne postie nita do unitenja. Strah je naj vei neprijatelj svih koji postoje na planetu Z em lji. Strah je zarobljenitvo, strah nije sloboda.

JOHN: Vi, pretpostavljam , govorite o kataklizm i izazvanoj nuklearnim ratom , jer

u ovom trenutku postoji toliko m nogo straha?

TOM: Da. JOHN: M oe li dati neki savjet o tom e k a k o da uvjerim o ljude da trebaju biti

svjesni situacije i prem a tom e djelovati, a ne da strah bude on o to ih p o k re e?

TOM: N jih se ne sm ije uvui u nacrt situacije nekog drugog. T o je poput m agne ta, iznenada su sva punjenja m eusobno privuena i stvaraju polje m agnetske sile. ANDREW: Ako je na opstanak obavezan, to e biti na p osao nakon toga, pret

postavljajui da vi neete dopustiti potpuno unitenje, prem da se mogu dogoditi neka m anja razaranja kao lekcija...?
TOM: M i elim o m oliti da se ne dogodi ni najm anje razaranje. ANDREW: U redu . TOM: Vano je inform irati druge da su energije m isaonih oblika razornije od nuklearnih bojevih glava, jer u vaem sadanjem vremenu i u vaem buduem vremenu profinit e se energije, za koje misao jest i za koje e biti im benik upravljanja.
ANDREW: Da. Mogu li te sada pitati je li, u tijeku evolucije ljudskog ivota na

Zemlji, ovjek ikad im ao ovakvu vrstu tehn oloke m ogunosti i sredstava za p o t puno unitenje f
TOM: N e, oni su bili lokalizirani. Postojali su pom aci kore na vaem planetu Zem lji. Ali, to nije prouzroio nuklearni kaos. U nekom je smislu, u odreenim vrem enim a, postojao isti tip radijacije, ali nju nisu stvorila ljudska bia. Shvaate li razliku? ANDREW: Da, shvaam. U redu, ovo je, dakle, jedinstveni dogaaj u povijesti o

vjeanstva?
TOM: O vo je prvi put da je va planet Z em lja toliko napuen, tako da postoji oblik kom unikacije preko kojeg svi odm ah saznaju in form acije, a ovo je i prvi put da su generacije bia stijenjene u negativnom razm iljanju ali, ovo je takoer i prvi put da postoji toliko m nogo onih koji se nalaze u slubi planeta Z em lje, revno radei da bi zaustavili unitenje i da bi om oguili evoluciju Z em lje kao to se to trebalo zbiti u prolosti. ANDREW: Pretpostavim o sada, kao jednu o d mogunosti, da nee doi do ozbi

ljnije upotrebe nuklearnog naoruanja: znai li to da e se i dalje dogaati prirod ne katastrofe kao prirodan tijek razaranja ?
TOM: O p et em o pokuati objasniti: Ako je ugraen strah, onda on stvara en er giju koja ga m oe ostvariti. Ali, ako postoji dovoljno pozitivnog vjerovanja u budunost, onda vi, ljudska bia, m oete takoer olakati pritisak koji postoji na vaem planetu, a najbolje je olakavati ga polako, tako da uope ne postoji p o tre

ba za takvom koliinom unitenja. N ee biti m ogue u svakom trenutku ukloniti svo unitenje, budui da danas postoje udnovati potresi. Ali, to se m oe dijelom ponititi olakavanjem pritiska koji postoji na vaem planetu Z em lji. ANDREW: Pitao sam se k a ko bism o se ikad m ogli rijeiti prijetnje nuklearnog oru ja, a oigledno bi lijepi nain za to bio dem aterijalizirati ga i istovariti u neku crnu rupu u svemiru, ali oigledno... TOM: ovjek bi ga onda stvorio jo. ANDREW: To, dakle, nije prava lekcija, u redu. TOM: Kad ih nuklearna prijetnja izravno ugrozi, onda bi ljudi iz svih naroda mogli iznenada doi k svijesti. Sam o ljudi mogu prom ijen iti ljude. M i ne m o em o prom ijen iti ljude. Unitavanje njihovih igraaka ne m oe ih prom ijeniti. ANDREW: Da. J e li to razlog zbog kojeg ste vi dozvolili da se nastavi stvaranje,

razvijanje i proizvodnja nuklearnog oruja?

TOM: N ije to ba tako. D opustite nam da vam to objasnim o. O n ima veliku vri jed n ost, taj izum. O n o to vai narodi rade s njim to je njihov put, njihov izbor. O ni mogu birati, imaju slobodnu volju da izaberu od jedne do druge kraj nosti unutar svojih ogranienja. T o shvaate. ANDREW: Da, shvaam. MIKI: Kakva vrsta upotrebe nuklearne tehnologije ima veliku vrijednost ? TOM: O na kojom se proizvodi energija za razvijanje zem alja, za situacije nerazaranja. O na, tako er, om oguuje prijevoz u Svem ir, ako se njom e pravilno ruku je, da. ANDREW: Jed an o d problem a je mirovni proces u svijetu. K ao to vam je poznato,

poduzeti su neki m ali koraci na polju nuklearnog naoruanja, Sjedinjene Drave i Sovjetski Savez sklopili su ugovor (1988.). G dje se, prem a vaem miljenju, na lazi novi poticaj m irovnom procesu f
TOM: U narodu Izraela. ANDREW: To je o d prvenstvene vanosti ? TOM: Da. K ao to vam je poznato, postoji pokuaj osnivanja zem lje Palestine u njezinom vlastitom okoliu. ANDREW: D a, p r a tim ta j p ro ces. TOM: O nd a ti je takoer poznato da e najekstrem niji ljudi, kako u narodu Izrae la tako i u narodu Jim aela, pokuati proizvesti sukob i podjelu. O n o to je naj vanije je intervencija Sovjetske Rusije i Sjedinjenih A m erikih Drava koje e pokuati ekstrem istim a potpuno jasno dati do znanja da, ako bilo koji od ta dva naroda dozvoli daljnje djelovanje svojim ekstrem istim a, onda e oni zapoeti s intervencijom . O nda e vlada Izraela nuno m orati shvatiti svoja ogranienja i

zaustaviti svoje najekstrem nije pripadnike, a A rafat (Jaser Arafat) e takoer tre bati zaustaviti to razaranje. Da. JOHN: Da li bi rekao neto o on om e to se dogaa na Bliskom istoku u Za-

Ijevskom ratuf
TOM: O vo je poetak vrem ena rasipanja podjele. Bilo je potrebn o dosta vrem ena za spajanje zem alja sudionica u hladnom ratu. Budui da elem ent podjele eli ostati onakvim kakav jest, sada im ate slinu situaciju podjele u Polum jesecu. Doivjeli ste slono povezivanje i jedinstvo m nogih naroda s odreenom svr hom , u usm jerenom nastojanju i to svijetu dokazuje da se m oe stvoriti sredstvo kojim bi se dolo do reda na planetu Z em lji koji pogoduje cijelom ovjeanstvu. O n o to se u ovom vrem enu m ora vjebati je snaga zamaha kojom bi se vrili proboji i ne dozvoliti obeshrabrenosti da nadvlada jer e postojati oni koji e pokuati iskoristiti situaciju za svoje vlastite svrhe. Ali, u jedinstvu, planet Z em lja pokazao je da se on moe ujediniti protiv onoga to nije od koristi za o v jean stvo. U slje d e e m razgovoru postaje oigled no da se, nakon Zaljevskog rata, gledano iz perspektive Devetorice, dogodila vana prom jena. Ovaj razgovor, koji datira iz 1991. godine, nije konstan s obzirom na n ae sa d a n je iskustvo. JOHN: J e li Zaljevski rat

(1991.), zapravo konano fiziko oitovanje, na niim razinama, arm agedonske b itk e? ini se da je u njemu p ostojalo toliko tih niih elem en ata f
TOM: I dalje ih ima, da. Sada je vano ne dozvoliti da staro odri svoj zamah u guenju i razaranju. Postoji elem ent za koji trebate znati, a koji je Vijeu devetorice i Dvadeset i etvorini civilizacijam a nam etnuo veliku raspravu i razm atranje, a to je elem ent povezan s duama koje su prele (umrle) zbog te velike bitke: pripadnici duhov nog, koji rade na evoluciji planeta Z em lje, primili su ih u svoje krilo, i to su uinili unaprijed, tako da nee doi do recikliranja onih koji su proli kroz p rije laz.

JOHN: Vi govorite o stotinu tisua, ili ak i vie, Iraana koji su bili ubijeni u

sam om sukobu , zar ne ?

TOM: O svima ubijenim a u tom podruju. I nastavit em o to raditi. JOHN: J e li nakon

15. sijenja 1991. godine (roka koji je dan Iraku da napusti Kuvajt prije izbijanja neprijateljstava) postojala bilo kakva stvarna m ogunost potpunog rjeavanja ovog sukoba bez vojne a k cije? Da je taj sukob razrijeen bez vojnog sukoba, vojna sila, kem ijsko i nuklearno oruje, jo uvijek bi postojalo i ne vidim k a k o m oe vladati mir uz postojanje svega toga to sam nabrojio.
TOM: O n nije m ogao biti razrijeen drugim m etodam a, jer oni u sferam a nalaze se u sukobu zbog toga je to bio sluaj Kako na nebu, tako i na zem lji. O dluka

da se te due k oje su prele dovedu na svjetlo donesena je zbog toga. N ije bilo m ogue da to bude izbor na razini ljudskih bia.

JOHN: ini se da postoji i druga potekoa, jer postoje neki strahovi da bi iitsko

stanovnitvo iz junog Iraka, ako bi zadobilo vlast, moglo stvoriti drugu opa snost.
TOM: O n o to sada m orate shvatiti je da se to ne sm ije dopustiti, kao to Saddamu H usseinu nije bilo doputeno da ini ono to hoe. Z b og toga m orate m edi tirati da u jed injeni saveznici ostanu i dalje ujedinjeni. T a k o er m orate sada shva titi da e pripadnici Jim aela pokuati nadvladati narod Izraela, ne nasiljem , jer znaju da se to nee dopustiti, ve lukavtinom . T o se, tako er, ne sm ije dozvoliti, jer svi n arodi imaju svoje m jesto u svijetu, a to e im p om oi da oitu ju svoju jedinstvenost na cijelom planetu Z em lji.

JOHN: Osobno osjeam veliku simpatiju prema kurdskom narodu. Moe li nam

rei neto o njima ?

TOM: O ni su jed n o u vie sm islova od jed nog oni su iskreni, nisu prijetvorni. Je r , svaki pojed ini od ovih predstavnika razliitih civilizacija, k oje su se oitovale na planetu Z em lji, pokuava odrati svoju legitim nost, a to je dio velikog m ozai ka planeta Z em lje.

JOHN: Hoe rei da razliite rase u toj regiji predstavljaju razliite civilizacije?
TOM: D a, ne civilizacije Dvadeset i etvorice, ve druge. K ao to je sluaj u Ju g o slaviji, da. A i u drugim pod rujim a, shvaate li?

JOHN: Da. Sada postoji veliki problem u Sovjetskom Savezu (1991.), a gospodin

Gorbaov koji, inilo se, radi dobar posao, sada se, izgleda, naao u nevolji. Mo e li rei neto...?
TOM: V i ete m editirati za njega, jer im ajte ovo na umu: dok se svijet kon cen tri rao na H usseina, energija podrke nije bila usm jerena na njega. Sada ga morate ukljuiti u svoje m editacije da biste mu opet pom ogli da odri stabilnost i ravno teu.

JOHN: Sto se tie Bliskog istoka: ekoloka katastrofa koju su prouzroili stalni

poari na naftnim poljima, nosi li ona stvarnu opasnost? (Zaljevski rat, 1991. godina)
TOM: P ostoje m noge opasnosti. Z apam tite da e to ugroziti cijeli va planet, ne sam o Polum jesec, a stvorit e i svjetski poredak pravila i propisa jer, u svoj nje govoj veliini, ovjeanstvu se m ora stvoriti red da bi ustrajalo na civiliziranim m etodam a. V a planet Z em lja vie nije planet na kojem p osto ji tek nekoliko mi lijuna ljudskih bia. T o vie nije planet na kojem se, da bi vidio drugu stranu, netko m ora utjeloviti. T o je sada vrlo m alen planet i m ora se tretirati kao jedna koa. Iz ove e kaotin e situacije, dakle, nastati i ekoloki red, a i druge pogod n osti, jer i oni koji podravaju ekologiju, postaju katkad diktatorski raspoloeni.

D o n ijet e se, dakle, ravnotea. D a bi to je vie m ogue ubrzala u klanjanje onih proizvoda k oji, tako er, dovode do drugih oblika unitenja okolia.

JOHN: Da. ini se da je in unitenja tih naftnih izvora u posljednjoj minuti bio in tako oiglednog zla, da bi iz tog krajnjeg zla moglo proizii krajnje dobro za taj okoli.
TOM: Upravo je tako, uz uvjet da se on o usm jerava, da se o njem u m editira i da se dri na umu da iz toga m ora proizii red. Vi znate da su protivnici jo uvijek na djelu.

JOHN: Da. Shvaajui da postoji veza izmeu makrokozmosa i mikrokozmosa,

osjeam da se ljudsko jedinstvo, tijekom ovog tekog razdoblja, pomalo istroilo. Mislim da je dolo do odreenog oteenja kolektivne solidarnosti koja je porasla 1988. i 1989. godine.
TOM: T o je istina. O n o to je u ovim vrem enim a vano je ostaviti na stranu vla stito ja i postii jedinstvo. A ko netko nije u stanju to uiniti, onda se m oraju razm otriti naini za stvaranje veeg razum ijevanja. M o ra doi d o velikog raz m atranja. T o je jednostavan zakon a ujedno i Z latn i zakon...

JOHN: ini drugima...

TOM:... o n o to bi elio da drugi tebi in e. A uzmite u obzir sve kulture, sve osobn osti, i uklonite ega, postanite pravi nesebian pojedinac ili narod u vrem e nim a p otrebe za planet Z em lju, u jedinstvu i zajednitvu. Z n ajte ovo: sve civili zacije povezane s Dvadeset i etiri civilizacije sprem ne su pom oi. Sada je vrijem e da ovjeanstvo sm anji m eusobno n atjecanje i da se pojavi kao jed inica radosti. Z a to e biti p otreb n o vrijem e, n apor i ljubav. T o se, to je najvanije, tem elji na vjeri, na vjeri da u Svem iru p ostoje ona bia koja su tu da bi pom ogla. Kao i nepoznati Bog. V ano je znati da vi m orate vjerovati, bit ete usm jeravani. T a k o er, na svim razinam a svijesti, m orati vjerovati sebi. Spoznajte vanost razum ijevanja ovoga to sam vam rekao i potrebe za stvaranjem tog povjerenja u sebe. Bilo bi glupo od nas da vam kaem o da je sve to postoji na planetu Z em lji jedn ako, jer to nije istina uz jedan izuzetak: vi ste jednaki u tom e to p otjeete iz istog Izvora. U oitovan ju vaeg fizikog svojstva m oraju , m eutim , postojati oni k oji e biti voe i koji e iz ostalih izvlaiti najbolje. Je r, p osto je oni koji ele biti voeni, a pokuati ih prisiliti da oni budu voe kad oni nem aju ekolokih , fizikih, osje ajnih ili m entalnih sposobnosti za tako n eto, to bi ih dovelo u pogubnu situa ciju. Z b o g toga se vi, ljudska bia, m orate m eusobno podravati, v oljeti, gajiti uzajam no potovanje, ali biti svjesni onih elem enata ovjeanstva koji se ne nala ze u najviem stanju evolucije. O ni, tako er, slue svojoj svrsi. T o ne znai da su neki posebni, a drugi nisu. U sljedeem razgovoru op et se svrnula pozorn ost na problem m ira izm eu Huvida i Jim aelaca...

HARRIET: Voljela bih vam uvelike zahvaliti za svu vau ljubav i zatitu koju ste, tijekom ovog proteklog rata u Zaljevu, pruali Saveznicima i narodu Izraela...
T O M : T o je za sve narod e, da.

HARRIET: eljela bih te zam oliti da nam da neku predodbu o tom e k a ko se na

rod Izraela, a i narod Jim aela, odnose prem a m eusobnom pribliavan ju, prua nju ruku i ostvarivanju m ira?
T O M : Kad se postigne m ir unutra, onda ga je m ogue proiriti na m ir izvana.

O n o to je vano je da se to shvati i mi elim o da svaki pojedini od vas otvori svoj um da bi jasno uo on o to kaem o: to m oda nekim a nee biti prihvatljivo, ali postoji jed n o pitanje funkcioniranja koje se m ora shvatiti, a to je da postoje oni k oji funkcioniraju razliito od drugih. Postoje m noge kulture iz razliitih civili zacija, a m eu njim a postoje velike razlike. A 11 procesu vrenja izbora, postoji potreba za vodstvom i dokazivom zrelou. M o ra te shvatiti da mi ne govorim o o evolutivnoj razini meu vodam a, mi govorim o o razini zrelosti. T o je otprilike ovo: uzmite dijete, kad on o ne shvaa gdje lei opasnost, onda vi stvorite odreeno pravilo, nije li tako? JOHN: Da.
T O M : Kaete m u da se ne sm ije trzati (sic) s visokog krova bez...

JOHN: Padobrana. (Smijeh)

T O M :... k io b ra n a .

JOHN: Ne, kiobran nije o d velike pom oi. Mi znam o to eli rei padobran.

(Smijeh)
T O M : Shvatit ete da je narod Jim aela povrem eno djetinjast, pa ga je neophod

no p otreb n o voditi to ga, m eutim , ne ini m anjim od naroda Izraela, shva ate li? JOHN & HARRIET: Da.
T O M : V ano je da to shvatite. T o ne znai da oni nisu podjednako razvijeni: to

znai da se radi o njihovom izboru u ovo vrijem e. Sada govorim o sam o o masa ma. V idite, ako djetetu dozvolite da radi on o to eli, on o upada u zbrku i ne zna koje je njegovo podruje sigurnosti. Kad, dakle, tom djetetu kaete T o ne smije raditi, on o tada zna da se nalazi unutar granica sigurnosti, i da se o njem u vodi briga. Z b og toga, kad postoji narod koji nem a granice ili vodstvo za poboljanje svih narod a, on je poput elije slobodnog radikala, nije li tako? Kad elije slobod nih radikala podivljaju u tijelu, ne stvore li one situaciju razaranja? Z b og toga, on o to je vano kod naroda planeta Z em lje je stvoriti sm jernice koje e ih spri jeiti u povreivanju samih sebe, i koje e iz njih ukloniti sposobnost povreiva nja drugih. T o ih, onda, dovodi do m irnog rjeenja i odvraa od te sposobnosti da sve otete, ali to im , u jedno, donosi i veliko olakanje, tako da ne moraju stalno initi neto za to misle da pokazuje njihovu hrabrost.

M o ra te , tako er, ukljuiti i shvaanje da je narod Izraela, u sukobim a u p ro losti, nauio da je, ne osveujui se, duhovno porastao, ne sam o u svijetu ve u sam om e sebi. Z b og toga e, odvraanjem pripadnika Jim aela od te sposobnosti, to , onda, postati njihovim nainom i oni e, takoer, duhovno porasti. D jetetu ne dajete dozvolu da stoji nasred vae najopasnije ceste i nadate se da e preiv jeti. JOHN: Istina je.
T O M : Z b og toga postavljate velike zapreke da biste to sprijeili, nije li tako?

ISRAEL & JOHN: Da.

T O M : Kad se to shvati, i kad se uklone prigode za te osjeajn e sm etnje koje dre

ljude u zarobljenitvu, problem e se poeti sm anjivati i onda mogu zapoeti pregovori. Z apam tite ovo: ljudi iz naroda Jim aela uvelike su nalik na djecu, pa vas danas vole, a sutra ne. T o ih ne ini m anjim a, to m orate shvatiti. LARK: A m erikanci su, trenutano, uvelike ukljueni u taj m irovni proces, a oni mi,

takoer, ne izgledaju jak o zrelima. (1991.)

TO M : T o je tvoj nain gledanja. V idite, svaka kultura ima svoj vlastiti nain. Da

narod Sjed injenih Drava nije ustrajao u vrstini, onda bi u ovo vrijem e p ostojao sukob koji se ne bi m ogao okonati. O n o to je najvanije je razum jeti da postoje razliitosti u svim narodim a i da je to m ozaik koji stvara vau Z em lju, a u svakom pojedinom narodu m ora postojati razum ijevanje bez osuivanja drugih. T o je vano dostignue koje se m ora dosei. Kad bude vladalo jedinstvo i saveznitvo meu svima onim a koje vi nazivate civiliziranim a, ne dozvoljavajui drugim a da unose razdor u druge narode, onda e ta djeca prem a tom prim jeru i prem a shvaanju, nauiti da im se ne dozvoljava da sebe unite. Kad dijete pone shva ati da vi d ovoljno brinete za njega i da neete dozvoliti da on o sebe uniti, onda se on o s vama poinje osjeati sigurnim.

Sljedee poruke izreene su za jednu skupinu meditanata u oujku 1991. godine:

TOM : Sada se kreem o prem a razdoblju u kojem zapoinje uvrivanje i proi-

enje. U prolim vrem enim a, due na vaem planetu Z em lji odbijale su ga napu stiti i, kroz vae sukobe, one su se nastavile reciklirati, kao to vi reciklirate vaa stabla. Vaa reciklirana stabla korisna su, ali recikliranje ljudskih dua ne stvara korisnost, ve stvara usko grlo u kojem je napredovanje nem ogue. Sada ste doli u vrijem e u kojem oni koji sada izvravaju prijelaz govorim o o onim a koji ne ispunjavaju on o to su doli ispuniti, onim a koji prijelaz izvravaju u nesream a ili ratovim a, onim a koji, nam jerno ili sluajno, stvaraju svoj vlastiti prijelaz, o n i ma koji sada ive u drugom podruju. Due koje su sada prele iz nedavnog rata u Zaljevu i iz nesrea, sada su prebaene u druga, via evolutivna stanja da bi se

oslobod ile te lju tnje i oaja. Z b og toga nee doi do recikliranja dua koje planet Z em lju drale u zarobljenitvu. T o se dogodilo zbog buenja ovjeanstva koje je postalo svjesno stvarno u koju je dospjelo i zbog poetka pronalaenja vlastitog boanstva u sebi. Nije to radosno? ovjeanstvo se sada, takoer, kree naprijed prem a sve veem ujedinjenjt prem a okonavanju sukoba i agresija uvjeta u svijetu koji stvaraju situaci zarobljenitva. T o ne znai da je to trenutana prom jena, ali prom jen a je z poela svoje veliko kretanje prem a naprijed. T o se pokazuje u jedinjenjem nar da, koji sada shvaaju da je unitenje jednog naroda zapravo unitenje drugil poetak cjeloku p nog unitenja. A takoer, i da unitenje vitalnih elem enata i vaem planetu Z em lji pogaa sve. V rijem e je da se naem o u velikoj radosti. P ostoje vrem ena u kojim a bi se m ogao osjetiti oaj to nem a nikakvog n pretka: on o to je sada neophod no na vaem planetu Z em lji je da svaki pojedi od vas shvati da vi u sebi im ate taj elem ent, tu eliju, taj atom , tu m olekulu, t dio vae due koji je dio Stvaranja i cjeline i da vi, u vaem evolutivnom stan bivanja, sami i u povezanosti s drugim a, u ovo vrijem e m oete stvoriti energi kojim a e se zaustaviti daljnja razornost. Je r , u prolim vrem enim a, religija je bila ona koja je vodila planet Zem lju ona je posluila svojoj svrsi), a sada ste vi, narodi planeta Z em lje, oni koji govor Z b o g toga trebate biti radosni i ne trebate se zbog toga osjeati optereenim kao to, ini se, neki od vas jesu. O vo nije savreno vrijem e, slaem o se, ali o\ je vrijem e veliine i mi sm o zahvalni vama, ljudskim biim a, koja ste p o zitiv n ajer za dovrenje i ispunjenje planeta Z em lje neophodno je da mi budem o zajedr s vama. U ovom vrem enu mi pronalazim o veliku radost, jer m ladost koja u ovo vi jem e dolazi na planet Zem lju i koja je dola u nedavnoj prolosti, dolazi s puni razum ijevanjem o tom e da slui jednoj svrsi. O nim a koji su doli i nisu shvat svoju svrhu, ona se sada otkriva. V ein a ljudi nalazila se na planetu Z em lji u prolosti, u vrem enim a u kojin ste dolazili po va nauk: u ovo vrijem e m nogi ljudi doli su da budu korisni pl. netu Z em lji u povezanosti s nam a, u sluenju. Blagoslivljam o vas zbog tog M n ogi od vas takoer m oraju shvatiti da ste doli s viih evolutivnih razina (1 nije ispravan izraz, ali mi nem am o jezik kojim bism o to objasnili) drugih civiliz cija koje djeluju u potpunom m eusobnom miru i skladu: i koje su se u d ru ile: svima koji planet Zem lju dovode do njezinog pravog sm jera. Z n ajte i ovo: svaki pojedini od vas ljudskih bia, sadri esenciju onoga to nazivate zvijezdom a to vam ranije nism o otkrili. P ostojite u cijeloj vjenost nastavit ete postojati u cijeloj vjenosti. O n o to je sada n eoph odn o je shvati to , a vana je i od govornost koja ide uz to, ali to shvaanje m ora odisati rado a ne strahom ili oajem . A sada je vrijem e da shvatite da se ne sm ijete bievati ks uinite pogreku ve da se m orate nai onkraj nje i ukloniti i oljutiti taj oklop dozvoliti da kroz njega probije on o vae drugo svjetlo. T ak o er m orate shvati

da, kad se nalazite u prisutnosti drugih, vi em anirate energiju svjetla koja d odi ruje pa zapoinje i njihovo buenje. A kad stvorite ele b om bone (sreu, sm ijeh nakon to se protrese elatina) u Svem iru, onda stvarate veliku energiju i o slo baate on o to nazivate tam om , a uklanjate i on o to se zabilo u rupe u tam i. Svaki od vas, ljudskih bia je poput ele bom bona (Sm ijeh). Postoji li ele b o m bon? LARK: ele bom boni, elatina f
T O M : I o n a je d rh tu ra v a ?

LARK: Ona je i v rlo slatka.

T O M : O nd a su ljudi poput vas slatki, niste li? Da. V ano je da ovjeanstvo shvati

da upravo zbog toga to su stvari takve kakve jesu, to i nije jedini nain na koji one mogu postojati. V rijem e je da ovjeanstvo shvati da stvari tako stoje, jer ovjeanstvo je, v jerojatn o radilo pogreke. Da. V rijem e je da ovjeanstvo zapone shvaati tko je o n o, a vrijem e je da o v jean stvo shvati da on o ugroava Svem ir, da se dani razaranja, dani izreke T o je njihova karm a, m oraju oko n ati, jer u oba ta sluaja to nije odgovoran nain razm iljanja. U vaim m editacijam a m orate, tako er, posvetiti vrijem e i poetku uklanjanja ljudskih nevolja, koje zarobljavaju duu u jednom nefun kcion aln om vozilu, shvaate li? JOHN: Pa, bi li m ogao o tom e neto detaljnije rei, m olim te ? to je to to zarob

ljava ljudska bia ?

T O M : Ako se dogodi bitka i netko bude zarobljen u tijelu koje je povrijeeno,

onda taj duh-dua postaje vrlo ljut. O nda on ne slui on oj svrsi kojo j eli sluiti. A ako se dogodi zarobljenost u umu putem gutanja hrane, bilo on o nam jern o ili sluajno, onda taj um ne m oe ispuniti svoju eljenu funkciju, shvaate li? O nda je ta energija oaja slina noti koja je iskoila iz ritm a, shvaate li? N jo j je onda potrebna posebna ljubav i energija, pa u svojim m editacijam a ponite takoer uklanjati on o to to uzrokuje. Sada sm o vas zbunili? JOHN: Mislim da govorite o onim ljudima koji su oteeni, bilo od vlastite ruke ili

se to zbog nekih drugih razloga opisuje kao karma. I da se ti problem i m oraju ukloniti tako da ta dua m oe ivjeti svoju svrhu.
T O M : Da. A njim a je potrebna pom o da bi uklonili ljutnju, a vi, u vaim m edita

cijam a, m orate za to nai m jesta i to eljeti. Da. JOHN: D ok sm o svi na okupu kao skupina, bi li nam rekao vrstu m editacija koju

biste vi eljeli da m i obavljam o zajedn o ?

TO M : eljeli bism o da svaki dan, u vrijem e koje vi izaberete, budete s nama

osam naest m inuta vaeg vrem ena, da dovedete do okonan ja sukoba u P olu m je secu, uklanjanja unitenja okolia, posebno u M jesecu ; i ubrzanja povratka u stanje blagostanja, shvaate li?

A, ukljuit ete i nam jeru doputanja svakom narodu i svakoj skupini d u aen titeta, da im se om ogui da budu oni koji jesu, a da ih ne nadvlada narod koji njim a eli upravljati. T ad a e mir uistinu poeti dolaziti na va planet Z em lju, a on a e poeti bivati rajem za koji je i stvorena. Da. Prem da su u ovoj knjizi spom enute i druge m editacije, na prim jer one za ekologiju ovog planeta, u vrijem e krize u Zaljevu, Lark je postavio sljedee pita nje:

LARK: M oe li nam dati neke pojedinosti o tom e k a ko da rijeim o ekoloku tra gediju naim m editacijam a: to trebam o vizualizirati ?
TOM: Vizualizirajte da sav eksplozivan dim bude brzo uniten. N a prim jer: vizualizirat ete iznenadno gaenje. A zam islite i od stranjenje svega to zagauje zem lju i vodu, jer ovjeanstvo, u svojem viem aspektu, ima sposobnost stvoriti sve to je neoph od n o za brzo uklanjanje zagaivaa. K ao to sm o rekli u prolosti i kao to em o nastaviti govoriti sve dok se ovjeanstvo ne probudi: V ano je da ovjeanstvo shvati svoju odgovornost. V rijem e je da se ove inform acije i znanje objave. Je r ovjeanstvo, u svim aspek tim a svog vjerskog ivota koji ga nije opskrbio razum ijevanjem traga za elem entim a svojih poetaka i svoje svrhe. Iznoenjem , dakle, ovih inform acija, zapoinjete otvarati vrata napredovanju.

17

Spreavanje katastrofe
ovom poglavlju, naglasak je na tome da trebamo spoznati nau situaciju na ovom planetu i onda preuzeti potpunu individualnu odgovornost za ishod. Razgovori koji se tiu Zaljevskog rata i njegovih uinaka jo uvijek su vani, jer nam Tom pokazuje tehnike meditacije i prikazuje upotrebu misli za dobro ili zlo.
TOM: Shvaate li da ako do buenja doe u njegovo vlastito vrijem e, doi e do potpu nog unitenja, a ako do njega doe ubrzano, onda se svijet m oe spasiti? O ni meu vam a koji su vizualizirali ubrzanje time su ga i zapoeli. O n o to m orate cjelov ito i potpuno razum jeti je vaa m o. Kad negirate vau m o i vau sposobnost za uvoenje prom jen e, onda negirate Svem ir i vas same a negirate i nas. O n o to je, dakle, zapoelo (ovo je bilo 1 9 8 9 . godine) je posveenost zapoim anju procesa, to je, dakle, poput velikog topa koji ispucava svoj mlaz (sic) i koji se kree velikom brzinom . M i ne elim o da on suvie brzo padne na Z em lju, shvaate li? Ali, on se i dalje m ora kretati. A znajte i da sada ima vie fanatizm a, ali da se on polako raspruje. Da. JOHN: J e li stvar u tom e da fanatizam m ora izai, da se m ora proistiti, da ga se

ne bi m oglo uguiti, da on m ora biti osloboen ?

TOM: N ajvanije je da fanatizam bude oslobo en, jer, kad ga se gui, on postaje nasilniji. Da. IRENE: Ali nije li, takoer istina, da k a ko se m i kreem o naprijed, oni koji se p ro

tive...?
T O M :... kreu se naprijed prem a vama, da. IRENE: I oni pokuavaju uiniti sve to mogu da odre ravnoteu na svojoj strani.

Fanatizam je jedino orue kojim se oni koriste.

TOM: T o je ton o. JOHN: Sto se tie protivnika i pravila kojim a se oni upravljaju u svojem pon aa

nju, ini m i se da je to g otovo pa jedan sporazum : da, ako se m i m oem o ujediniti i im ati pred sobom jasnu svrhu usmjerenu prem a pozitivnom , energija tog ujedi-

njenja moe donijeti rezultate, a to je neto emu protivnici moraju iskazati to vanje. Je li to...?
TOM: T o je to n o . JOHN:

Dobro. To mi pomae u razumijevanju.

TOM: A treb ate zapam titi i da protivnici mogu svaku od vaih jakih strana u po trijeb iti protiv vas. Stoga je vano biti naisto sa samim sobom . N a prim jer: ako postoji problem s egom , potpuno je d ozvoljeno rei, T o je problem . Upravo je njegovo potiskivanje on o to stvara greku. Kad d oete do shvaanja o tom e tko ste vi zapravo, u vama e se dogoditi uzdizanje. A ko se, m eutim , u to m uznoenju p on ete bojati da ete ispasti glupi u oim a drugih, onda ete ponititi radost u odreivanju onoga tko ste vi zaista. T o je nain na koji protivnici mogu iskori stiti vau snagu. Prihvatite, stoga, da je razum ljivo biti radostan kad doete do sam og sebe, sa sobom se id entificirate i onda e osjeaji gluposti nestati. N e tro ite svoje vrijem e brinui se o tom e h oe li to n etko sm atrati pogrenim . Ako ispravno sudjelujete u svom ivotu, neete biti sm atrani pogrenim a. Shvaate li?

JOHN: Da. Hvala ti. Sada, u ovo vrijeme (1985.), osjeamo da na Zemlji postoji

negativna reakcija, ali i pozitivno kretanje. Kakva je tvoja procjena?

TOM: Kad postoji kretanje prem a naprijed, sve to je p ostojalo, eli ostati on ak vim kakvo je bilo. T o je jed an elem ent unutar jednog dijela ljudske vrste, strah od nepoznavanja budunosti, a tako er i nevoljkosti da se odustane od onoga to je poznato. Z b o g toga im ate taj aspekt negativiteta. Vi takoer im ate aspekt n e gativnog od onih koji, kad su na vlasti, ele odrati kon trolu i m anipulaciju nad drugim a na planetu Z em lji. Prem a naem osjeaju, m eutim , mi vidim o da je to tek ostatak koji se sam o ini vrstim . Z n a jte ovo, da kad njegov ivot postane ugroen, taj ostatak odrava stisak.

Sada dolaze na red neka pitanja povezana s poboljanjem naeg razumijevanja ekoloke ravnotee na Zemlji.
JOHN: Nije li mogue da mi stvorimo dovoljno energije na ovom planetu za upo

trebu opreme koja nam je potrebna, bez upotrebe potencijalno razornih stvari poput nuklearne energije? Hou rei, ne postoje li prirodni izvori energije koje moemo upotrijebiti za izvrenje tog posla?
TOM: Ovaj planet prodire sebe.

JOHN: T on e shvaam, to si tono time htio rei?

TOM: N arod i na vaem planetu prodiru ga iscrpljujui njegove resurse.

JOHN: Ali, ako se okrenemo suncu i vjetru, oni su...

TOM: Vae sunce je izvor nuklearne energije.

JOHN: Ono s ime se ja, zapravo, susreem je prilino jak pokret za unitenje

nuklearnih elektrana u raznim zemljama i pitam se, vidite li vi neku posebnu

opasnost o d nuklearnih elektran a f Mislim na stvari poput nesree na otoku Three M ile i sline stvari.
TOM: O bjasn it em o: ako vi stvorite energiju s prirodnim izvorom , to je najbolja op cija za spaavanje resursa. Ali, postoje naini i sredstva pom ou k ojih nuklear na energija m oe i koristiti ovjeanstvu. V eliku opasnost predstavlja sam o uvo enje razorne naravi te energije. Postoje sredstva i m etode njezinog koriten ja bez unitenja, te uz sigurno uvanje i proiavanje otpada, da. Sve izum ljene stvari, sve stvari koje postoje im aju vrijednost ako se ispravno prim jenjuju i preinauju.

MIKI.-Kako bi se m ogao rijeiti problem nuklearnog o tp a d a ?

TOM: Pitat em o A lteu... O n se tako er m oe iskoristiti kao izvor i oblik energi je. Stvar je sam o u tom e to vae znanstvene zajednice nisu pokuale iznai taj nain, osim to otpad izoliraju i spaljuju. O n je ob jekt jakosti topline i on bi se, k o n an o , m ogao preobraziti i proistiti, ako im ate volju stvoriti tehnologiju za tako neto. Vi shvaate da u autom obilim a postoji krug koji je zatvoren, koji proiava zagaenje? ANDREW: K atalitiki pretvarai? Da. TOM: Slian tip situ acije... ANDREW:... m o e s e razviti. TOM: N jim e bi se snizila proizvodnja energije, ali ona ne bi zagaivala. IAN: Jed an o d kljunih problem a u prolosti bila je tehnologija za ovaj planet.

Predviate li kao nuan prijenos tehnologije iz vaih podruja u naa, ili je to neto to m i m oem o sam i stvoriti sada, u ovo vrijeme (1991.), na ovom planetu ?
TOM: V ano je da na vaem planetu doe do stvaranja. V ano je takoer shvatiti da e oni koji e u to biti ukljueni biti prosvijetljeni, kao to je bio Edison, izrav nim napajanjem nadahnuem , shvaate li? IAN: Da, to je vrlo jasno. TOM: eljeli bism o vas zam oliti da i dalje odravate svoje zanim anje i kretanje prem a naprijed. O vaj je planet ovjeanstvo iskvarilo, zbog toga je vano da o vjeanstvo ukloni tu iskvarenost. A kaem o i ovo: da vas ne bism o izvlaili, iz vlaili... ISRAEL:... d a n a s n e b is te izv laili... TOM:... da, ako bi bilo krajnje nuno, dolo bi do intervencije, ali onda, vidite, ovjeanstvo bi se jo uvijek m oglo vratiti barbarizm u, jer oni bi, onda, m ogli rei Radit em o onako kako mi elim o i opet em o biti spaeni. Shvaate li? IAN: Da. TOM: N ije d obro dati sve odgovore, zar ne?

MIKI-.Jednom si govorio o tom e k a ko je vodik energetski oblik za budunost. Po stoji o sob a koja kae da je izumila vodikov stroj , koji troi vrlo m alo energije kisik i vodik razdvajaju se za spaljivanje, stvarajui uglavnom vodu k a o ispust. Je li to m ogu e ? J e li to taj nain za budunost, ili bi bilo bolje koristiti solarnu energiju za stvaranje energije ?
TOM: O d koristi je upotreba svih prirodnih elem enata koji ne zagauju, a k o ri sna je i upotreba sunevih zraka. Jed n a m etoda m oe fun kcion irati u nekim po drujim a, druga u drugim. O bje imaju dobre izglede. Vi shvaate da postoje m nogi na planetu Zem lji koji napreduju u tim sm jerovim a, i da e oni izum itelji kojim a depovi nisu napunjeni vrsto uvanim interesim a i kojim a je na srcu budue napredovanje planeta Z em lje, biti oni koji e imati uspjeha drugi e kon an o propasti. Kad budete imali sredstva razvijene kom unikacije za poticanje napredovanja da ne zagaujete i unitavate resurse na Z em lji, ili da ne slamate Z em lju onda em o svakog pojed inano od vas zam oliti da preuzm e od govor nost da to prenese.

IAN: H ou li ispravno rei a k o ustvrdim da bi klju za gotovo beskonaan izvor

energije bila m agnetska energija?

TOM: T o je apsolutno to n o , da.

IAN: Velika je zagonetka a k o im am o stalni magnet, jer tu onda postoji stalna sila

koja se nikad ne smanjuje.

TOM: Vi znate da je to ona sila koja se nalazi u pozadini prijevoza vozila iz drugih podruja? O na stvara oblik koji nalikuje na antigravitaciju. JOHN: u o s a m d a su, p r o tiv n o n a em m iljen ju , z n a n je i s h v a a n je g ra v ita cije k o jim a m i tr e n u ta n o r a s p o la e m o vrlo o s k u d n i i d a e m o , k a d b u d e m o sh v a tili g ra v ita ciju , m o i sh v a titi i m n o g o to g a dru goga. TOM: T o je ton o, kao to sm o vam ve objasnili, kad spojite dvanaest, to pred stavlja etiri troku ta nije li tako? i kad u potrijebite njihova elektrom agnetska polja (vi znate da ljudska bia imaju to energetsko polje?) i istkate baldahin, onda je to energija koja okruuje svaku pojedinu osobu. Z bog toga je to zdravo za vas. G ravitacija vas dri na zem lji i oni koji na Zem lji surauju s nama i koji shvaaju snagu te energije, m ogu prouzroiti prom jenu odailjanjem m olitava i m editaci ja. Je r , um je energetsko polje koje je takoer jed no vozilo. D oivjeli biste ga kao ivue, vrtee, vijugajue polje. Budui da svatko shvaa i zaista zna ovo, vi onda, m oete istkati baldahin slian razum ijevanju gravitacijskog polja. Radi se sam o o pom aku u vaem um ovanju. SUSAN: J e li piram ida neto to je korisno za stvaranje energije? TOM: Energija piram ida jo uvijek nije otkrila svoje tajne. Radei zajedno, ljudi ih mogu otkriti.

JOHN: Tom , ini se da sm o mi, ljudska bia, fiksirani na velike koliine sile, a ini

se da budunost poiva na slabim energetskim poljim a, im a li to nekakvog sm i slei?

TOM: Istananim , da. Z nanstveno podruje sada poinje shvaati istananu en er giju u obliku u kojem se ona m oe koristiti za planet Zem lju i ovjeanstvo. O ni, takoer, poinju shvaati meusobnu spojen ost i povezanost svega s jednim je dinstvom . Da. IAN: D a bism o, dakle , proizveli energiju sada se za to koristim o surovom sna gom mogu, m eutim, postojati naini koritenja rezonancija i pojaan ja na vrlo profinjenoj razini? TOM: T o je to n o , da. MIKI.-Je li n e o p h o d n o u p o tr ije b iti v e lik e k o li in e en erg ije d a b i se ra z d v o jio v o d ik o d k isik a , ili ih m o g u ra z d v o jiti ista n a n a m a g n ets k a p o l j a ? TOM: Sto p rofin jen ija i istananija, to korisnija. Vi im ate dovoljno energetskih oblika unitenja na vaem planetu, zar ne? M olim o vas da takoer zapam tite, da su radost i sm ijeh takoer profinjene energije koje donose prom jenu na planet Zem lju.

Jo jednom, kinesko-tibetanski sukob ona je nit koja se provlai kroz dogaaje, podvlaei ono to je Tom ve rekao...
IRENE: Sto se dogaa izmeu Kineza i Tibetanaca? K oliko je vano da se taj g en o cid zaustavi, jer kako se vlade kreu prem a osiguravanju ravnotee s obzirom na ekologiju Z em lje (a tom e se pribliavam o, prem da to, ni u kom sluaju, jo nije rijeeno), a k o bi se Kinezima dozvolilo da zbriu Tibetance s lica zem lje, to bi stvorilo neravnoteu koja se nikad ne bi m ogla ponovno ispraviti. N ije li ta k o ? TOM: T o je ton o. O n o to je izuzetno vano je da ljudska bia na Z em lji m oraju postati svjesna genocidnih nam jera nekih vlada na planetu Z em lji, a o n o to je, osim toga, vano je da vi im ate legitim nu strukturu putem koje ljude m oete uiniti svjesnim a, tako da se ne dogodi nikakvo cenzuriranje tih in form acija, shvaate li to? IRENE: Da, apsolutno. TOM: Kad dozvolite istrebljenje putem nam jerne likvidacije, kao to je sluaj s istrebljenjem ptica ili ivotinja, to je neto to se nikad ne m oe nadom jestiti. I, onda, taj dio m atrice nedostaje. O nda se tu mogu useliti druge snage. IRENE: O tom e nikad nisam razmiljala. Znala sam da, a k o se stvori neravnotea,

ona se nikad ne m oe u potpunosti ispraviti, ali nisam to shvaala tako ozbiljno kao vi, utoliko da, a k o se jedan elem ent ukloni iz matrice, to om oguuje drugim silama da se umetnu i ispune taj njezin dio, to je ono o em u govori, zar ne?
TOM: Upravo.

IRENE: U pitanju je, dakle, neto vie o d pukog nestajanja, tim e se, zapravo, om e

guuje protivnoj snazi da zauzm e vee, snanije m jesto...

TOM: T o je ton o.

Onda je uslijedilo jo neto naputaka za meditaciju:

U zem lji Sjed injenih A m erikih Drava, postoji m nogo latica ovjeanstva, a on to je izuzetno vano je da ljudi te zem lje sada m oraju poeti shvaati da oni n ive u izolaciji na planetu Z em lji. elim o da proirite svoje m editacije i stvorit krug s drugim zem ljam a.

I jedno posebno pitanje koje se tie mladih na ovom planetu...

JOHN: Postavio bih pitanje o nasilju m ladih u ovoj i drugim zem ljam a. Volio bi:

o tom e vie saznati. Znam da se oni osjeaju otueno, ali m oete li nam o tom rei neto vie, tako da steknem o dublji uvid?
TOM: O ni su plodovi vijetnam skog rata. T o su bili oni koji su poginuli na tom ti na objem a stranam a. JOHN: To je jedna vrlo du boka stvar i zaista bih volio kad bih o tom e saznao t

vie. Sto m oem o, a k o uope ita, zaista napraviti u svezi s tim e?J e li to tek proce koji se sam m ora izivjeti?
TOM: K ao to je bilo i s H itlerovim ratom , i on je proao. O sim to je u ovor sluaju nasilja u obuci bilo vie i ono je bilo drugaije. A m nogi ljudi koji si poginuli bili su, tako er, ovisnici.

Natrag na mo misli, na njezine negativne i pozitivne aspekte:

TOM: Shvatite ovo: u vaem fizikom svijetu postoje oni koji ele biti poznati ka< bogovi, a ta energija bezbonosti stvara unitenje. Je r , ona razara energije dobro: te. JOHN: G ovori li o oekivanjim a i predvianjim a potresa u Kaliforniji koji si

p otekli o d nekih fiziara?J e li to ono o em u govori?

TOM: T o je ton o. Kad bi oni sam o htjeli shvatiti razornost njihovog straha njihovog ega, njihove elje. Razm islite o ovom e: kad netko stalno poinja sam skandalozna ponitavanja ivota, zato se onda pitate otkud potjeu potresi? Po: stoje li u vaem svijetu oni koji stalno stvaraju dobrotu?

JOHN: N em a ih ba puno. Bez ikakvih predvianja, m eutim , uli sm o da bi se t

Kaliforniji m oglo dogoditi jo n ekoliko pustoenja. Je li to ozbiljan problem ?

TOM: T o je vrlo kritina situacija zbog obim a tutnjanja u unutranjosti Zem lje, njezinih pokuaja da se vrati u ravnoteu. Biste li bili sprem ni m editirati zajedno s nam a za ublaavanje znaajnog geolokog pritiska?

JOHN: Da, naravno da em o to uiniti. TOM: Potpuno i svi zajedno? JOHN: Da. TOM: M i vam zahvaljujem o. M o ram o vam objasniti neto o planetu Z em lji, n je govim ljudim a i energijam a sprem ljenim a unutar njega, kao i energijam a koje ga okruuju. Planet Z em lja je sfera zam islite jednu kuglu gline. Sada nam dopu stite da zam islim o da u toj glinenoj kugli postoji unutarnja napuklina, a ima jed na i na povrinskom podruju, ali je ona sasuena i stoga vrlo snana i vrsta. Ako bi se ta glinena kugla pokrenula po svom putu kao sfera bez ikakvog bom bardiranja, ona bi tako m ogla u Svemiru nastaviti do vjenosti. Ali, ako bi se ona izravno nala na istoj crti s drugim tijelom velike teine koje bi je m oglo oboriti, prouzroiti njezino prevrtanje ili to da ona skrene sa svog norm alnog puta, onda bi ti nedostaci mogli biti sm anjeni. O na, kao cjelina, ima veliku snagu i ona bi se odrala, usprkos malim raspuklinam a na povrini. K ao dokaz za to, ako bi na toj glinenoj kugli postojali kukci koji imaju antene, i ako bi te antene stalno vibrirale energijom negativiteta, onda bi sam o takvo vibriranje m oglo os labiti glinenu kuglu vie od bilo kakvog izvanjskog bom bardiranja. M i em o, sada, pokuati ujednaiti antene kukaca s energijam a ovjeanstva i to m ilju, jer misao je vama on o to je kukcim a antena. Sada na vaem planetu Zem lji imate veliki broj ljudi ije antene vibriraju negativnou. Kad se to dogodi, onda je to jae nego da vibriraju pozitivnou, jer, osim negativne vibracije misli, postoji sustav unutar fizikog tijela kojim se nad bubreni i endokrini sustav takoer dovode u stanje vibriranja, pa to onda em a nira iz tijela i, zauzvrat, ugroava i slabi bilo koju strukturu. O n o ega se ljudska bia b oje, to mogu sebi prouzroiti. Ali, postoje drugi koji m arljivo rade, znajui da je ovaj Svem ir, a posebno ova kugla, odreena za ispunjenje onoga to je stvoreno za svrhu ovjeanstva, pa putem svog izvora energije, oni mogu ponititi negativno i skinuti pritisak s ku gle. Drugim rijeim a, kad se kugla protegne do toke na kojoj m oe oslabiti, oni je, sa svojim antenam a pozitivne energije, uvruju i vraaju u snagu. Kad se nalazite u K aliforn iji, ili kad sam o m islite na nju, poaljite m isao za slabljenje pritiska unutar raspuklina, ali bez razaranja. V eliko se razaranje uvijek moe na vrijem e sprijeiti, ako postoji m akar dvanaest onih koji u to vjeruju, da. N alazim o se u kljunom vrem enu. T o se vrijem e sada m ora iskoristiti za raz voj i stjecan je svijesti kod ljudi na planetu Z em lji. Postoje, takoer, oni koji se protive prom jenam a, koji dolaze zakriveni u razliite krinke i govore na d jelo t voran nain koji stvara zbrku: nain na koji m oete razlikovati te i one koji g o vore istinu je njihova m etoda, njihov osobni stil postojanja, njihov m otiv za g o vorenje. N a vaem planetu Z em lji im ate m noge koji e se nai u zbrci, i m noge koji e rei da je on o to oni govore istina i da je sam o to njihovo istina. O n o to ovjeanstvu m ora postati jasno je da postoje oni koji sam o izgledaju da govore

istinu, oni koji shvaaju neto m alo vie od prosjenih ljudskih bia, a m ora se shvatiti i da postoje oni koji piu o ljep oti, a ive u pokvarenosti. Svaki pojed inac u odnosu s drugim pojedincim a je svem ir u sam om sebi. Vaan je m otiv istoe duha i srca, za uzdizanje planeta Z em lje i za m lade na planetu Z em lji. M i shvaam o da planet Z em lja u svojoj gustoi, u svojoj priljep ljenosti za prolost i za energije ovjeanstva ima u sebi elem ente koji ga sputavaju, veu i stvaraju podruja koja je teko osloboditi. Ali, kad vam govorim o o istoi m oti va i srca, elim o rei, da ne oeku jem o svetost, jer to nije korisno jer biti presavren tako er znai nalaziti se izvan ravnotee, jer vi ivite u fizikom svi jetu. elim o sam o rei da va m otiv treba biti ist zbog poboljanja ovjeanstva. D a biste, tako er, shvatili odnos samih sebe s drugim ljudskim biim a, i svrhu napredovanja u evoluciji, znajte ovo: Z em lja se nalazi u kritin o j situaciji, a mi znam o da se na njoj nalaze odane due koje e joj koristiti i dovesti je do uzdiza nja i p reobrazbe; m eutim , u pokuaju da se cjeloku pno ovjeanstvo pom akne naprijed, postojati e oni s kojim a to nee biti m ogue. Z bog toga vam kaem o: n em ojte sa sobom nositi svoju krivicu, kad oni za koje biste eljeli da shvate m oda i ne shvate jer krivica je energija koja gui i zaustavlja vau vlastitu daljnju evoluciju. Je r , kad im to bude nuno, oni e doi do razum ijevanja. Z n ajte to, da je za one koji su vam blizu, vaa energija vana. V aom poniznou i ljubavlju za njih, oni e se takoer pokrenuti prem a naprijed. Ali, mi govorim o o onim a koje susreete u svakodnevnom ivotu i koji ne shvaaju. T o je prirodna elja da kad ste ispunjeni radou i kad znate da u budunosti dolazi vrijem e radosti, zbog vae posveenosti, elite i drugima nam etnuti svoju radost i razum ijevanje. Ali, to ne funkcionira. Drugi ljudi m oraju odluiti sami za sebe. O ni m oraju odluiti, ne iz vae elje, ve iz svoje vlastite. P ostoje m nogi koji govore o kraju svijeta. U H arm oninom sastajanju koje se dogodilo u kolovozu 1 9 8 7 . godine, zaeo se elem ent koji je ovaj planet pogur im o naprijed kao to biste vi rekli, iz stajanja ste ubacili u brzinu. T o je do voenje energije. Jo uvijek postoje mnogi na vaem planetu koji e razm iljati o kraju svijeta, ali on o to se sada dogaa je da ima sve vie onih koji poinju shvaati da se nalaze u pom aku prem a prom jeni i oni nastavljaju m oliti, blagoslivljati i biti ra dosni. V rijem e je velike prom jene, vrijem e je napredovanja, i vrijem e je pripre me. O ito van je vae ljubavi, svrhe i energije za planet Zem lju je poput velikog poveanja koje se iri prem a van i dodiruje sve. Ljudska bia uvijek su gledala u zvijezde i pitala se odakle one dolaze, tko su one i kako nastaju. Sada je vrijeme da se iznesu odgovori, da se prue inform acije koje mogu zapoeti stvarati mir u srcim a ljudskih bia, i pom ou kojih e ona, takoer, shvatiti svoju svrhu. Vi na Z em lji im ate ratove, vjerske nem ire, jer se ovjeanstvo ne osjea udobno 11 ulozi u koju ga je stavila religija. Kad ovjeanstvo bude im alo prigodu ugledati bit istine, taj pom ak u svijesti p oet e donositi m iroljubivi red. Da.

A znajte i ovo: postoje oni koji su izabrali doi na Z em lju , a k oji e, sh od n o svojoj slubi, sprem no prestati p ostojati, kao i u vrijem e holokausta, p op ut onih u A frici. Z n ajte da se oni ovdje nalaze u slubi najvieg reda, slubi koju su sami izabrali. Je r , oni znaju da ne postoji sm rt. Ishod e biti o k o n an je svih razaranja planeta Z em lje, ovjeanstva. I pojavit e se istinska svrha Z em lje, a i od lun ost ovjeanstva u Svem iru.

JOHN: Osobna odgovornost je, dakle, vrlo vana stvar?

TOM: Da.

JOHN: A to se tie same preobrazbe, mi je trebamo biti sposobni pokazati, kroz

nau pojedinanu narav f

TOM: I dovesti na vidjelo one p ojed in ce koji se brinu o budunosti o nuklear nom otpadu, o ozonskom om otau , unitenju um a oni e tako er d onijeti preobrazbu. Preuzim anje osobne odgovornosti odbiti trgovati m aterijalom k o ji je ra zoran za budunost. T o je m ala stvar, ali krajnje vana. V as, na vaem planetu, im a pet m ilijardi. Svaki pojedini m ijenja stvari.

JOHN: Da. Potekoa je u tome da se ovo prikae na dovoljno jednostavan nain

da ljudi mogu shvatiti. Ako se to radi s milijunima ljudi, onda postaje neopipljivo, a ja pokuavam doi do ideje kako...
TOM: M i nism o rekli s m ilijunim a: elim o rei da vi trebate pokazati onim p o je dincim a koji shvaaju vanost preuzim anja odgovornosti, i k oji je zaista i ele preuzeti. P rim jeri: ako bi postojali oni koji bi eljeli ne koristiti m aterijale koji unitavaju drvee, onda pronaite m etode recikliranja. Postoji m nogo razliitih naina.

JOHN: Na kraju bismo, pretpostavljam, trebali sagledati kako e izgledati preo-

braeni svijet. Vi ste ranije rekli da bi to bilo izvan moi nae mate.
TOM: T o lik o sm o puta uli s vaeg planeta da Ako je sve prekrasno, onda e biti dosadno. T o nije tako. Je r , u p reobrazbi postoji stalna potraga za razum ijeva njem , uenjem i p rom jenom . ovjeanstvo je zakljuano u potrebu da se bori. Kad se shvati da postoji sloboda od oskudice, sloboda vrem ena.......zam islite sve ono to postoji na vaem planetu, a to m ilijarde nisu jo iskusile!

JOHN: Da. Dakle, umjesto da se pokuamo izvui iz negativnog, mi emo biti

povueni naprijed prema pozitivnom...

TOM: Upravo tako. D oivjet ete iskustvo radosti bivanja. O n o to u vaem svi jetu nazivate vrhuncem iskustva bit e nain ivota. Sam o zaponite, ostalo e doi. D iljem cijelog vaeg planeta im ate depove koji su u neslozi s drugim a, u ime Boga. U vaoj planetarnoj situaciji, m noga ljudska bia pripisuju boanske kvali tete biim a iz univerzalnih civilizacija. Vi se sada nalazite u danim a pojave duha koji se nalazio u N azarencu, kojeg vi nazivate K ristom . V rlo je vano da se ubrza

nje te energije dovede u svijest ovjeanstva, jer kad doe do rastvaranja, onda e se i ti depovi nesloge tako er rastvoriti. Vi se sada nalazite na toki u ko jo j se njiete naprijed i nazad. M i elim o da vi sada shvatite ovo: onim a koji su se posvetili preobrazbi na planetu Z em lji, vi im ate osobne kunje, vi im ate velika previranja unutar sebe, vi se katkad pitate bi li se vae kretanje prem a naprijed m oglo odrati na svim razinam a vaeg bia, u vaoj svijesti, u vaoj osobn osti i u vaem poslovnom ivotu. Jo uvijek, kod nekih, p ostoje p otekoe u sva ta tri podruja. O n o to je za vas vano je da sagledate da se kreete prem a naprijed i da izlazite iz toga, i da ste stekli veliku snagu. T e kunje kroz koje prolazite ne p otjeu , dakle, od nas, one su potekle od Drugih, u nadi da ete vi zaboraviti vau slubu i rast. Ali, ostajanjem na svom putu, i stvaranjem energetskih polja pom ou m ed itacije, vi uviate rezultate, uviate tko ste, shvaate li on o to go vorim o? JOHN: Da, mislim da svi im am o velikih potekoa kad bilo koji od tih uinaka

pripisujem o naim skrom nim ljudskim nastojanjim a.

TOM: U svakoj od vaih kultura, on o to je vano shvatiti je da je svaki pojedini od vas cjelovita jedinica, koja sadri sve on o to je sadrano u Svem iru, i da svaki pojedini od vas im a sposobnost prom jene neophodnih podruja da bi planet Z em lju izveo iz tam e i stavio je u njezin pravi poloaj. V i, u vaoj kulturi, vjeru jete da je skrom nost poniznost: vrijem e je da shvatite da je sada doputeno da prihvatite sebe. JOHN: Da. M oe li nam rei za kakvom vrstom praktinog rjeenja tragamo,

izbjegavajui sukob na jedn oj strani, ali na drugoj, postoje neke velike lekcije koje se m oraju nauiti, i teko je uvidjeti k a k o se to m oe ostvariti bez b oli i sukoba. M oe li nam o tom e neto potanje rei ?
TOM: Kad unutar neke skupine pone rasti fanatizam , on je poput karcin om a, ali je, zapravo, nadoknada za sumnju u vjerovanju. Z bog toga ljudi m oraju prionuti uz ovo vjerovanje, jer je on o njihov identitet, bilo s H uvidim a, ili s Jim aelanima, ili s N azarencem . A, isto je i s H indusim a. JOHN: Jedin i je problem u tom e to su neki ljudi oportunisti i prem da iznose svoju

religioznost, oni zapravo, ni u kom sluaju, ne predstavljaju tu religiju.

TOM: O n o to m orate razviti u svojim m editacijam a je slanje energije preobraz be, da svatko shvati svoju ov jen ost i svoj identitet. A drite na umu i da protiv nici pokuavaju upravljati. Ravnotea je vrlo krhka, i doi e do sukoba, jer, u stvarnosti, u ovo vrijem e (kraj 1 9 9 0 . godine), Drugi koriste podruje Polum jese ca, hranei se energijom m oi. Ali, to se ne m oe odrati to shvaate. U vaem svijetu postoji izreka da, ako se netko igra vatrom , onda doe do poara, nije li tako? JOHN: D a... Pretpostavljam da je glavna briga koju sada im am o briga za taoce u

Iraku. M oe li se to rijeiti bez gubitka njihovih ivota, ili k a k o ?

TOM: Pred vama je n ekoliko vrlo vanih problem a: Im ate one koji su nevini, a imate i bioloko oruje, koje je najopasniji problem . H ussein, u svojoj neprom iljenosti, ne shvaa da oslobaanjem biolokih zagaivaa uzrokuje to da oni os taju u atm osferi, zagauju i ubijaju ne sam o on o na to su n aciljani, ve poinju proimati planet Zem lju i nastavljaju pogubno djelovati da to m oe biti razor no za njegov vlastiti narod , kao i za planet Z em lju, jer vjetrovi se vrte oko vaeg svijeta. Ovaj problem nije sam o problem koji postoji izmeu Jim aelaca i plem e na Jakobovih , to je svjetski problem , koji svijet nije istinski uvidio. JOHN: Prije m nogo godina, govorilo se o pristajanju u sluaju nuklearnog rata i da

vi nikad ne biste dopustili da se dogodi nuklearni rat, jer bi uinak razaranja procurio daleko izvan ovog planeta. J e li b ioloko oruje slino nuklearnom i koje su implikacije njegove u potrebef
TOM: O n o to je neoph od n o je vaa posveenost u m editacijam a, tako da se ova meditativna energija kasnije m oe upotrijebiti za om atanje, obuzdavanje i p o kapanje ove opasnosti. O n o to mi elim o da vi shvatite je da mi ne m oem o dozvoliti to prerano paljenje, jer i on o takoer zagauje, to shvaate. Z b og toga se to oruje m ora zatvoriti, neutralizirati i pokopati. JOHN: Pretpostavljam da je tehnologija Altee izravno ukljuena u to, zajedno s

naom tehnologijom , i m editacijam a svih ljudi u cijelom svijetu ?

TOM: Da. T o odravaju oni koji su posveeni dovoenju kon an og m ira na pla

net Z em lju, ali, kao to sm o ve rekli, nas dvanaest je od vitalnog znaenja: jer to je spajanje, sraivanje, zavarivanje kiobrana. Shvaate li? JOHN: Da, hvala vam. Drugi problem s kojim se suoavam o je problem okolia, i

ini se da nam je ostalo tek vrlo m alo vrem ena da, u svezi s tim e, neto dram a tino prom ijenim o. M oe li o tom e neto rei?
TOM: Postie se napredak. Prvo m orate rijeiti ovu situaciju kem ijskog, prven

stveno biolokog oruja, i stvoriti svjetski sporazum , sporazum svih strana za uklanjanje cjeloku pnog atom skog naoruanja. Je r , ako se tu pokrene lanana reakcija, onda ne trebate brinuti za vrijem e. JOHN: Kojim podrujim a m oem o posvetiti posebnu pozornost ?
TOM: T o je opseno pitanje. M o rate prvo zapoeti sjem enom iz kojeg nie h ra

na, nije li tako? M i traim o od ljudi na planetu Zem lji da m editiraju za dolazak do rjeenja: potreban je tek jedan korak, kao to ste vidjeli u vrijem e uklanjanja zidova i ruenja zapreka. T o se m oe rijeiti. Zapravo su se energije ljudi pripre male m jesecim a unaprijed. Z n ajte da su se u vaim m editacijam a m jesecim a una prijed odvijale priprem e za ovu situaciju (podruje Bliskog istoka). M o rate shvatiti da vi im ate stvaralaku volju da stvorite tu situaciju i on o to bismo mi od vas zatraili je da ne osuujete nikoga u tom podruju, bili oni pripadnici Jim aelaca, H uvida, N azarenca ili bilo koga drugoga, shvaate li? Je r u vaoj energiji m oi, vi m oete i uneravnotciti tu ravnoteu. K ako se to naziva?

JOHN: Vi govorite o ravnotei i nepristranosti. TOM: T o je ton o. Sam o dozvolite vaoj energiji da tee, a to e biti najtee. Sada em o vidjeti shvaate li doista tko ste! SVI: (Smijeh) SUSAN: Mogu li upitati neto o atom skoj energiji, d a li ju je m ogue om otati,

obuzdati i p o k op a ti m oe li se ona pozitivno upotrijebiti f

TOM: Sve to je negativno moe se pretvoriti u pozitivno, da. Doli sm o do vrem ena ozbiljne situacije kao i do vrem ena u kojem postoji prigoda za veliku radost (1 9 9 0 .) V rijem e je da svaki pojedini od vas ukloni ja iz sebe, da ima velike obzire, u svim podrujim a p ostojan ja, za budunost vaeg planeta Z em lje, u pripravi za mlada ljudska bia kojim a ovjeanstvo sada podaruje ivot. Je r , vi i oni nosai ste i budunosti Z em lje, a zapravo, i Svem ira. Mi bism o vas zam olili da budete u velikoj radosti, da uklonite gluposti, da se preo brazbom uzdignete iz u sredotoenosti na same sebe, da proirite su osjeanje, da hodate slavei Zem lju i da u potpunosti preuzm ete od govornost za va okoli, da u vau svijest uvedete in form acije koje stvaraju budui boljitak za va planet. Stvorite djelatnu mreu inform acija tako da ih m oete prenositi drugim a. N e m ojte postati fanatini. inite to s uvjerenjem , ali i s plem enitim suosjeanjem . Ali, najvanije, oni koji imaju djecu, m oraju u toj djeci izgraditi strukturu velike ljubavi za sva stvorenja, za cjelokupni ivot na planetu Z em lji. M i bism o vas tako er zam olili, za va vlastiti boljitak, kao i za b oljitak plane ta Z em lje, da svakodnevno m editirate da biste pronali vrijem e i p rostor za po vezivanje s nam a, jer mi sm o zaista sposobni, ako se vi poveete s nam a, iznova vas ispuniti energijom . Vi m oete sami m editirati osam naest vaih m inuta, ali bism o vas zam olili da to radite u vrijem e kad vam se ne uri: to e vam pom oi u vaem vlastitom kretanju kroz dan, a i koristit e planetu Z em lji. T ijek o m vaih m editacija, mi neem o govoriti, ali mi sm o tu da vas prom em o naom ljubavlju i radou. Uvijek im ajte na umu da dvanaest posveenih ljudi, potpuno i u cjelosti bez ega, koji sjede u tiini, mogu donijeti velike prom jene na planet Zem lju. Ako nije m ogue stvoriti takvu obavezu, mi to shvaam o to ne znai da vas m anje volim o ili tujem o, ali ako se trebate istinski posvetiti preobrazbi pla neta Z em lje, onda je vrijem e da hodate sigurni, radosni i svjesni; da pronaete kristal unutarnjeg znanja i upuenosti u svakom od vas, to je on o to je neophod no. Z apam tite ovo: znanje nije m udrost. M u d rost dolazi iznutra i ne m oe se nauiti i osoba koja je m udra, ne kae da je mudra. O naj tko je m udar odvaja se, odm ie, prom atra i zna kad treba krenuti naprijed bez izrabljivakog ega. Naj vaniji od svega su radost, ljubaznost, suosjeanje, najvanije je im ati milosra, im ati vjeru i prihvatiti da uvijek postoji nada za uzdizanje. Da. JOHN: Prema m ojem shvaanju, postoji m nogo dua na ovom planetu koje prola

ze kroz svoj evolutivni proces i ne nalaze se u slubi planeta, dok postoje druge koje se nalaze u slubi k o je su neke od njih svjesne, a neke ne. A jedn om si takoer

spom enuo da 98% onih koji su izabrali slubu ne provodi svoju izabranu slubu, prem da mogu sluiti i na neki drugi nain. M oe li rei neto vie o ulozi slube, budui da se svi, na neki nain, nalazim o u toj ulozi?
TOM: T o je to n o , jer od svakih stotinu koji se izaberu vratiti u ovom vremenu da bi donijeli Kristovu energiju, M esijinu energiju ovog evolutivnog stanja, tek dvoje ispunjavaju svoj izbor jer due postaju zarobljene u osobnosti svog ega ili se ponu natjecati sa Svem irom . O ne posjeduju unutarnje znanje o tom e tko su, a ne shvaaju da ovo nije krajnja stvarnost, a to je poetak pogrenog shvaa nja vlastite individualnosti. N a planetu Z em lji postoje mnogi koji se nalaze u tom stanju. STEVE: K ad sam posljednji put razgovarao s vama, prije n ekoliko godina, doga

ala se kriza (poetak osam desetih), a sada opet vlada jedna kriza (Zaljevski rat, 1 990 -1 9 9 1 .), prem da je u meuvrem enu postojalo razdoblje u kojem se inilo da svijet postaje miroljubiviji. Istovrem eno, naglasak je na pohlepi, kultovim a lin o sti i sebinosti. J e li ljudska vrsta na ovom stupnju sposobna sam a savladati p ro blem e ili je m ogue pretpostaviti da je u sadanjim okoln ostim a potrebna neka vrsta izravne intervencije ?
TOM: O n o to sada doivljavate je m ahanje repa negativnosti koja zna da je na kraju puta donosei kultove i fanatizam . D o intervencije e doi ako budu p ostojali b ilo kakvi ljudi koji bi pokuali pokrenuti potpu no u nitenje okolia na planetu Z em lji. T ak o er znajte da Zem lju okruuje m nogo onih koje vi nazivate svemirskim biim a iz niih civilizacija koji su doli ovdje jer su unitili vlastiti planetarni sustav i trae drugo m jesto za svoj opstanak. Planet Z em lja m ora pre ivjeti: upravo mu vaa energija pom ae da preivi. DAVID: J e li prikladno pitati jesu li ta svemirska bia k o ja nas sad posjeuju prijet

nja ljudskoj civilizaciji?

TOM: N eka od njih, da. V ijee kae da m oram pojasniti: O ni nisu prijetnja o p stanku planeta Z em lje, ali ne misle mu sva d ob ro... K ao to se vi nalazite u stanju preobrazbe, u takvom se stanju nalaze i druge civilizacije koje nailaze, da.

VI

ZEMALJSKI POSLOVI

18

Stvaranje promjene
vo se poglavlje tie nae meusobne korisnosti na ovom planetu, a i naih odnosa i kako mi s njima postupamo. Premda zainteresiran za ono to mi moemo uiniti da bismo pomogli planetu i ovjeanstvu, Tom nas stalno upozorava da ne postanemo previe gorljivi. Va em radu ne pomae ako postanete pregorljivi. Vano je da posjedujete neki oblik oputanja ili razonode, poput gledanja vae televizije ili sluanja glazbe, itanja, etanja, posjete dragim prijateljima i razgovora o potpuno razliitim temama. U vaem je fizikom svijetu vano da odrite ravnoteu. To ne moete uiniti, ako se ne razonodite. Morate se opustiti da biste funkcionirali na vioj razini. Premda e se u sljedeem poglavlju govoriti o vizualizaciji i uputama za medi taciju, ovdje se nalazi jedna praktina, korisna stvar koju moete uiniti da biste promijenili svijet u kojem ivimo. Ako se neke od ovih sugestija za meditaciju budu kasnije ponavljale, zbog toga se ne ispriavam, to e biti korisno za povrne i tatelje. Meditacija je jedna od najkorisnijih stvari koju svi mogu raditi, kako za sebe, tako i za planet. Devetorica su predloila da se obaveemo i sakupimo na osamnaest minuta kako bismo meditirali za ujedinjenje ovog planeta, a i za pravo na postojanje poje dinanih zemalja, a da zatim meditiramo za to da sve te ojaane, ujedinjene zemlje na cijelom svijetu mudro iskoriste svoju uvrenost. Oni su naglasili potrebu za energijom skupine i povezanou, uz sinkronizaciju vremena meditacije, i punu posveenost toj obavezi. Vrijeme koje se zahtijeva za tih osamnaest minuta, sukladno s tonim vreme nom od 21.00 sat u Izraelu (nemojte zaboraviti provjeriti lokalne sezonske promje ne vremena!), kao smjernicu treba ujednaiti s: 11.00 sati na Zapadnoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava 14.00 sati na Istonoj obali Sjedinjenih Amerikih Drava 19.00 sati na Britanskim otocima. 20.00 sati u Europi Izabrani dan je nedjelja. Devetorica zahtijevaju da makar jednom mjeseno minimalno dvanaest ljudi bude zajedno. Drugim nedjeljama, ako nije mogue da se sakupi dvanaest ljudi, zatrailo bi se okupljanje minimalno troje ljudi.

Zamoljeni smo da nae mke i noge, tijekom meditacije, budu rairene i da u nae meditativno stanje uemo u potpunoj ljubavi, skladu i miru. Ako je za nekoga potrebno da obavi neke pripreme prije meditacije, bilo da je to u obliku zvuka, boje, disanja, vjebe ili tiine neka se to uini prije poetka. Takoer, prije poetka, Devetorica su predloila ienje bojama, koristei se tono odreenim bojama smaragdno zelenom, kraljevski plavom i kraljevski purpurnom vizualizirajte kako se ove boje slijevaju na vas, odnosei sve dnevne nemire i dozvolite da taj mlaz boje otee u Zemlju u proienju prije poetka vae meditacije.
TOM: Svi m i, svaki p ojed in an o, radim o zajedno u slubi. U nutar svakog onog koji slui p ostoji intuicija koja je najvia. T o je vaa veza s nam a. Sluajte glas u vama. Izravno slijedite sve o n o u to ste sigurni. V ano je da n arodi na planetu Z em lji shvate svoju od govornost za sam e sebe, za druge, a shodno tom e, i za Svem ir. V ano je da ljudi na planetu Zem lji shvate da smru ne izbjegavaju odgovor nost, da ne postoji sm rt. D a, dakle, svaki pokret, svaka m isao, svaka rije utjee na Svem ir. V ano je da oni koji ive na planetu Z em lji ponu raditi u skladu, jedinstvu, ravnotei i miru jedni s drugima. O va knjiga za koju sm o zam olili da se napie za nas pom oi e vam da shva tite svrhu svake osobe, i svrhu planeta Z em lje u odnosu na Svem ir. Zapam tite ov o: svi sm o mi jed n o s vama. M i sm o vi i vi ste mi. M i p osto jim o na vaoj energiji ljubavi. Shvatite da niste usam ljeni o to k , da ste dio cjeline i kad vam to kaem, aludiram na sve koji su u slubi. O ni koji imaju elju biti sami i obavljati slubu prem a svojim vlastitim diktatim a, unutar sebe, nisu odista u slubi. Biti u slubi znai posvetiti se ljubavi prem a Svemiru i ljubavi prema svojim blinjim a. T a koer je vano zapam titi da, ako se dovedete u zamku gledanja u sebe, posje dovanja potpunog razum ijevanja sebe, to je tako er jedan oblik ega. V rijem e je da se odloi ja i da se krene naprijed. M i govorim o svima. T o je jedini nain i jedini oblik u kojem Svem ir m oe evoluirati. M i nem am o nikakvih prim jedbi na gledanje u sebe ako je ono odista od koristi ljudim a, i oni onda m ogu uiniti k o rak naprijed, ali sjediti u krugu i gledati u sebe te stalno pitati Sto je sa m nom ? i Vidi to sam uinio, onda ti ljudi nisu uistinu pripravni za slubu. Kad m oete ostaviti po strani pitanje Sto je sa m nom ? i zapitati se to se moe uiniti za boljitak Svem ira i imati sprem nost ostaviti po strani ego, elje i samosaaljenje, ond a e se ono to pokuavate nai unutar sebe pokazati u velikoj jasnoi. V ijee kae da vam trebam rei ovo: Drugi, ako oni mogu zadrati one koji im aju elju sluiti u uskom krugu i stalno gledati u sebe, onda su on i, zapra v o, uspjeli, nisu li?

JOHN: Da. Reeno je u prolosti da proces promjene i rasta mora imati svoj pri

rodni i unekoliko spori tijek, a ja to osjeam u ovo vrijeme velike promjene.

TOM: N ism o doivjeli vrijem e u kojem su ljudi rekli: sve due koje su postojale i k oje sada p ostoje, i one koje se nalaze u duhovnom svijetu koji okruuje ovu Z em lju , imaju svoje vrijem e. Upravo su njihova sebinost, n jih ova ega, n jih ovo sam osaaljenje, njihove fizike elje on o ega se oni odbijaju od rei. O ne su im a le vrem ena. U jezgri svojih dua i sam og svog bia, one znaju da su im ale v rem e na. N jihova ega su ona koja ih spreavaju da se m ijenjaju i napreduju. A ko bism o to dozvolili, ovaj bi se planet sunovratio u tam u, a sa sobom bi povukao i veliki dio Svem ira. O vom sm o planetu dali vie nego dovoljno vrem ena. Z apravo sm o ovom planetu i onim a koji na njemu p ostoje dali vie vrem ena nego duama koje p osto je na drugim planetim a. N e m oem o dati vie vrem ena. V rijem e koje sm o dali n ije bilo u p otrijebljen o na produktivan nain, ve za ponovno h ran jen je ega. Svi ljudi im aju potencijal. Ako uzm ete vr ulja i pokuate ga popiti, okus on oga to pijete nije ugodan, a m oete uzeti i vr sam og octa, ni njegov okus nije ugodan, ali ako pom ijeate to dvoje i onda p op ijete, on o to pijete ima profin jen okus. T o je o n o to m orate shvatiti o onim a s kojim a radite.

JOHN: Da, hvala ti, to je prekrasno.

TOM: O n o to vam sada objanjavam o, objanjavam o vam istinski i iskreno. T o je za sve one koji izjavljuju da rade. M i elim o da vi shvatite da nije m ogue da ijedan narod na Z em lji pobjegne od odgovornosti za planet Z em lju , da bi uinio o n o to kae da m ora uiniti. N ije m ogue da on bude od bilo kakve pom oi ako se brine sam o za svoje vlastite interese. Z ap am tite sve one koji vam dolaze iz dalekih predjela Z em lje i koji vam kau O stavio sam sve svoje od govornosti, elje i sve to sam im ao, i svoju m ajku, oca i djecu, je r sam doao ovdje raditi za Boga. O ni grijee, jer ne mogu raditi za Boga kad nisu prihvatili od govornost za one koji su im bliski. O ni m ogu zaista m isliti da su to uinili. M oglo bi biti istina da je neka osoba posveena on om e za to on ili ona misli da je posveenost, ali vi se ne udaljavate od on oga za to ste odgovorni inei to na nain koji uzrokuje razdor ili veliku bol n ekom drugom , jer ste onda odgovorni za duu te osobe. elim o vam objasniti stanje u kojem se Z em lja nalazi: vi, zapravo, bolje ra zum ijete gustou Z em lje od nas. M i sm o stvorili Z em lju, ali mi nism o postojali na Z em lji. O ni koji su se m nogo puta utjelovili na Z em lji, im aju vee razum ijeva nje slabosti koje su ukljuene u ivot na Z em lji. Kad ovo kaem o, govorim o o relativno razvijenim duama. Pokuavam o vam ne laskati, govorim o istinu o p o loaju i odgovornosti razvijenih dua. T i su ljudi uitelji u slubi, jer oni posjedu ju vee razum ijevanje slube od m nogih koji se nalaze u slubi.

JOHN: Dva problema koja imamo s temom razvijenih dua su opasan osjeaj eli tizma koji to moe stvoriti kod nekih ljudi ukljuenih u ovaj rad i, ako se ta predoba o razvijenim duama primjenjuje na lanove nae skupine, neobinost toga to se lanovi skupine moraju svi okupiti u isto vrijeme.
TOM: T o nije udno, jer sada je vrijem e za to. M edu vama je u prolosti postojala velika patnja. U vaim prethodnim ivotnim vrem enim a slube, takoer su p o

stojale velike pogreke, a im a m nogo onih koji su doli u ovo vrijem e, a koji takoer sada doivljavaju velike pogreke. Bila je potrebna velika patnja da bi se stiglo do ove tok e. V am a je bilo potrebn o dugo razm atranje da se sporazum ite ok o povratka na ovu toku. Bila je potrebna velika izdrljivost svih vas da osta nete u vaim ivotnim situacijam a, da se spojite. A postoje m nogi slini vama. M o lim o vas, objasnite onim a koji slue na Z em lji da je svaki pojedini od njih dao sve to je m ogue da bude na planetu Z em lji u ovo ili on o vrijem e. A u vaim situacijam a, budui da niste svjetski vode, ve patite, oajni ste, tjeskobn i, u tom e se ne razlikujete od obinih dua. Sve to u ovo vrijem e postoji na Z em lji uvelike je patilo u prolosti, prem da su se neki, tako er, nalazili u velikoj radosti. JOHN: D a li bi to znailo da bi g otovo svatko na Zem lji im ao identitet k o ji biste

vi im enovali iz prolosti, identitet koji bi bio prepoznatljiv?

TOM: N e u ovo vrijem e, jer postoje m ilijuni i m ilijuni dua. O ni koji su se sada okupili i slue su oni koji su se i u prolosti okupljali da bi podigli evoluciju planeta. O ni se sada opet okupljaju da bi razvili planet. V ijee kae da sam stvo rio problem u sustavu vjerovanja. JOHN: Pa, n ije p r o b le m p ru iti d o ja m d a je b ilo k o ja o s o b a p o s e b n ija ili d a im a n e k u p o s e b n iju k o z m i k u fu n k c iju o d b ilo k o je d ru ge o s o b e . TOM: Svi ljudi imaju veliku kozm iku funkciju. V ano je da shvatite da svatko im a od govornost prem a drugom e i prema Svem iru. O ni su doli s m nogih drugih planeta, a i sluili su na drugim planetim a. O ni se sada nalaze ovdje da bi p o m o gli planetu Z em lji, ali i zbog privlanosti, gustoe, fizikog svojstva, oni su posta li zarobljeni na planetu Z em lji. M oda e to spoznati u samima sebi. JOHN: Shvaam da su oni m eu nam a, koji su se vratili da bi sluili na ovaj nain,

donijelu tu odluku prije ovog ivota. O no to ne shvaam u potpunosti je k a k o je dolo do toga da mi budem o zajedno i da radim o zajedno na nain na k o ji to sada radim o, a da n em am o nikakvo sjeanje na tu odluku. K ako to da sm o se svi mi susreli i poeli raditi zajedn o ?
TOM: T o je bila vaa odluka. Kad biste imali sjeanje na to , biste li onda bili u stanju prenijeti to iskustvo duama na planetu Z em lji? JOHN: Vjerojatno ne. ini se da je postojala neka vrsta podsvjesne niti vodilje koja

nas je sastavila, k oja je pam tila nau zajedniku prolost.

TOM: T o je bio va izbor. Vi se ovdje ne nalazite sluajno. Z ahvaljujui vaim postignuim a, i u onom e to ete postii za proienje planeta Z em lje, ako iza berete da se op et rodite na planetu Z em lji, u vaem ete sljedeem ivotu onda im ati sjeanje, kao to ga imaju oni koji postoje na drugim razvijenim planetim a. ANDREW: ini se da mi, ljudska bia na planetu Zemlji, im am o odreenih p o

tekoa u pridravanju nae obaveze, glede unutarnjih odlu ka k o je sm o donijeli. K ako na vas utjee kad netko skona ne uinivi ono to je rekao da e uinitif

TOM: M i prom atram o m jesto na kojem postojite i izabirem o one za koje m islim o da su najkorisniji za rad. O ni prihvate obaveze, razmisle u svojim srcim a i izgo vore da preuzim aju obaveze, ali mi se ne m oem o uistinu uplesti kad se obaveze iznenada ne ele izvravati. T o je problem koji ve tisuam a godina postoji na ovom planetu. ANDREW: Da, poinjem t o shvaati. TOM: O ni e uiniti on o to se ne sukobljuje s njihovim zadovoljstvim a. ANDREW: Toga sam prilino svjestan i mislim da vas to rastuuje jer je to sve na

dobrobit ovjeanstva na Zemlji. A ko m i sam i ne m oem o jedni drugima pom oi, onda m i se ini da je to vrlo oajnika situacija s obzirom na budunost.
TOM: M i shvaam o zato vi, ljudska bia, im ate potekoa s obavezam a, a shva am o i da mi od vas m nogo toga traim o. O nda, katkad, kad se neto ne dogodi, vi shvaate zato se nije dogodilo, ali drugi ne shvaaju. Ljudi od nas oekuju da za njih izvodim o uda. M i m oem o uiniti sam o ovoliko. N am a je potrebna vaa fizika energija i vai umovi na ovom planetu. T o je vrlo vano. ANDREW: N adam se da u to prenijeti drugima kad steknem dublje znanje o tom e. TOM: Vi s nam a radite m nogo, m nogo godina bez dokaza, i zbog toga smo vam zauvijek zahvalni. ANDREW: in i m i se d a se fta la z im u u d n o m stan ju u k o je m n e m a m sn o v a , n e m a m vizija, n e m a m u vida. TOM: T i ima znanje u sebi. ANDREW: in i m i se d a se p r im i e m o n o m e to se n a z iv a v jero m zn an je, ali, ip a k ...

m oda

je t o

TOM: Z n an je je vjera. N eki ljudi imaju veliku elju da nam ugode, ali ako ugaa nje nam a donosi tugu njim a, onda to nam a ne predstavlja ugodu. A, ako takva osoba n ije u stanju prenijeti jasnou potpunog posveenja, mi za to im am o veliko razum ijevanje, jer mi shvaam o narav Z em lje. R ekli sm o vam da e postojati vrem ena tuge i vrem ena oaja, ali ona e biti m inim alna, ne u veini, i ona e nastupati sam o onda kad doe do isuivanja vae energije od strane onih koji vas okruuju. Vaa posveenost, ako je istinska, unijet e u vas pjesmu Svem ira. O na e dovesti do toga da ete hodati u svjetlu ljubavi i da ete hodati u svjetlosti. Ako bilo tko meu vama ovo ne shvati, onda em o mi zatraiti da sam sa sobom razjasni svoju slubu. A ko je vaa posveenost jasna do te m jere da vas ispunjava ljubavlju, radou i glazbom Svem ira, izricanjem te posveenosti, vi joj pridajete jo veu snagu, jer e sve one sile koje su slone s vama biti ojaane vaom radou i okruit e vas najiom ljubavlju. Ali, ako vam vaa obaveza ne donosi radost ve tugu i tjesk o bu, a ne ugodu ve sam o elju da ugodite nam a, izgovaranjem te suzdranosti ona se rasplinjuje, a oni koji vas vole mogu vam onda dati snagu da je proistite

i shvatite. Izrican je u ljubavi daje vam snagu, a daje i nam a snagu. Ako ste n oj, ako ne p rom atrate, ond a je b olje ne sluiti Svem iru. V aa m otivacija u svakom trenutku m ora biti najvia. Vaa svrha i sm jer m o raju biti to je to m ogue jasniji u gustoi vaeg svijeta. V aa velikodunost, vaa ljubav, vae srce, vaa rad ost u ivotu m oraju se iriti da bi dotaknuli druge. N e p osto je u itelji, jer svi su uenici. Postoji razm jena koja je dana, i kad date sebe, bilo da je to vaa fizika, m entalna ili osjeajn a narav, ako pruite tu energiju da bi dotakla druge i proirila se do drugih, on o to prim ate m jeri se stostruko. T o je tajna rasta, tajna irenja: sprem nost da se date u potp u n osti, bez p ita nja. A li, istovrem eno znajui da se ne trebate dati budalam a. V i znate da na pla netu Z em lji postoje on i k oji nazivate budalam a? O ni su tu da bi vidjeli jeste li sprem ni dati se budali to je njihovo stajalite. Svaki onaj tko je svojeglav i tjera svoj put n aprijed , daje se budali. M o ram o vam tako er rei da je gorljivost uzaludna. Kad prenosite o n o to znate i s tim e postanete agresivni te pokuavate ustrajati na to m e da drugi ljudi trebaju shvatiti i sloiti se s vam a, vi onda stvarate problem za sam e sebe. Vi znate tk o ste. Ljudi to esto ne razum iju ili tim e pokreu svoje strahove. M o rate biti vrlo paljivi u odravanju ravnotee, ljubavi i razum ijevanja. V i niste posebni prem da zapravo jeste, ali to s vas ne uklanja odgovornost niti vam daje neku posebnu vanost u fizikom svijetu. N e postoji nain na koji vi m oete pom oi drugim a ako ne shvaate radosti, strahove, tuge, oajan ja, ljubavi i lju tn je ljudi koji p ostoje u fizikom svijetu. V i, zapravo, trebate savladati te stvari, ali on aj tko sebe naziva gospodarom bjei od njih: gospodar savladava te stvari p ostojei m e du njim a to je razlika izmeu gospodara koji ne tvrdi da je gospodar i onih k oji tvrde da su gospodari. A ko se u klonite iz fizikog svijeta, onda nem ate iskuenja, nem ate ljutnje, nem ate rad osti, nem ate ljubavi. A m icanjem iz svijeta, vi m oete lako savladati te stvari je r ne postoji iskuenje, nem a dodira s drugim biim a. V i ne m oete preni jeti vaa uvjerenja ili vae osjeaje drugom e: m oete sam o zasaditi sjem e. A ne m oete druge osuivati zbog naina na koji ive: m oete im sam o pokuati po kazati. Ako niste najvii prim jer, oni nee sluati. Budite blagi s ljudim a i bacite sjem e, a mi em o se pobrinuti za ostalo. N e postoji nijedna dua na vaem planetu k o ja se ne m oe spasiti, ako se n jom e istinski bavite, vrsto, zrelo i s ljubavlju. V ano je imati ljubav, a vano je i dati ljubav i dijeliti ljubav, a tako er je vano shvatiti da vi niste savreno bie, niti je to itko drugi: ali, svaki pojedini od vas ima u sebi kvalitete k o je, spojene s kvalitetam a drugih, stvaraju savreno bie.

Nakon ovoga, uslijedio je razgovor s gostom koji je zamolio za poduku u njegovom poduavanju drugih.
N em a u itelja. A ko shvatite to n aelo , onda ste m nogo shvatili. Kad se netko postavi kao u itelj, taj se odvojio. M i, V ijee d evetorice, nism o u itelji. Nazare-

nac n ije bio u itelj. Svi sm o zajedno uenici u Svem iru, i kad jedan odrava raz govor s drugim , onda esto ui onaj k oji se naziva uiteljom . O to m e se radi u razgovoru. D ruga se rije treba koristiti u vaem jeziku. D a. elim o rei da ne p osto je uitelji Svem ira, shvaate li? Prem da m oe postojati uitelj za neki glazbeni in strum ent. V idite da je sada vrijem e u svemiru planeta Z em lje da ljudi m oraju uiti sami za sebe. V rijem e poduavanja poput poduavanja religije, ili p renoen ja ideja jed n e osobe drugoj, o n o to je u ovim vrem enim a jed in o p otreb n o je voenje. T o su sve sredstva, m etode i m ogunosti razm jene in form acija s dalekim krugovim a Zem lje. U prolim vrem enim a, voe i uitelji na Z em lji osjeali su da m asa o vjeanstva n ije bila sposobna misliti za sebe. U ovo vrijem e napredovanja Z em lje i ubrzanja koje se pojaava na Z em lji, ak je i on o to biste vi nazvali upuenou prevueno energetskim p oljim a koja bude najdublje glasove u nutrini. I shvatite u potpunosti da nem a uitelja, p osto je sam o prom icatelji.

Zatim razgovor koji se tie osobne vjere...

ALBERT:

Kao kranin, uznemiren sam utjecajem drugih krana koji kritiziraju nas koji imamo mistiniji, meditativniji pristup. Moe li mi dati neke naputke u svezi s time ?

TOM: O kruite se bijelim svjetlom zatite, univerzalnom svijeu koja je Krist, pitajte za sm jer i poduku i, iznad svega ostalog, zapitajte sebe: kakav je m oj m o tiv? inim li to zbog d obitka, inim li to zbog toga da bih bio u oen , inim li to da bih se razlikovao, inim li to zbog d obara (novca), inim li to da m ogu biti netko u m om svijetu? Ako je na bilo koje od ovih pitanja va odgovor da, onda ste otvoreni za on e koji vas mogu zavesti. A ko je vaa m otivacija jed in o ljubav za ovjeanstvo i d onoenje m ira na ovaj planet Z em lju, i ako ste u sranju biti s tim sretni u tiini, ne hvalisati se tim e, ne govoriti o onim m jestim a ili energijam a koje se koriste, onda e doi svako dobro. MIKl-.Osjeam

da sam postao duhovno blokiran, a opet imam veliku potrebu pro mijeniti svijet. Moe li mi u svezi s time dati neki savjet ?

TOM: Ako se eli disciplinirati i m editirati m inim alno devet m inuta svakog da na, ali poeljno je osam naest kad za to postoji m ogunost, da bi prikupio unutar nju snagu i vodstvo od svoje due, sve zapreke na tvom duhovnom putu bit e uklonjene. Z n ajte ovo: svako p ojed ino ljudsko bie nalazi se u poloaju velike od go vo r nosti za don oen je p rom jene u ovjeanstvu i svatko od vas zaista m ijenja ivote onih s k ojim a ste u dodiru, prem da vi to ne m orate znati. Z bog toga vanost odravanja integralnog ja i potenje u sebi i s drugim a m ora biti najvii prioritet. V ano je znati da svaki od vas u sebi im a kristalizaciju

duha koja ulazi i izlazi iz vaih ivota i pom alja sc na van kao zraka koja dodiruje i nadahnjuje i onim a koji su u dodiru s vam a donosi neoph od n e energije za p ro m jenu sebe unutra i m ijenjanje svojih vlastitih ivota i ivota drugih. V ano je ujediniti um s duhom i osjeajim a, ujediniti ih u potpunu cjelinu bia. V an o je da svatko od vas bude baterija da bi se to m oglo dogoditi i drugim ljudskim biim a. Z n ajte ovo: povrem eno b aterija jednostavno treba postojati, shvaate li? O vaj ivot je najvaniji onaj koji ste izabrali. O ni proli bili su prola iskustva i priprem a za ovaj. V an o je znati da je o n o to je prolo prolo i da on o to dolazi u budunosti ne stvara prom jenu u ovom trenutku: upravo je ovaj trenutak u vrem enu onaj koji stvara prom jenu. Svaki trenutak je novi poetak. Svaki tren utak treba doiv jeti i dotaknuti. Sjeanja na te trenutke, kao i sjeanja na prole ivote, koriste vam , a to je i priprem a za budunost. Ali, upravo ste u ovom trenutku oni koji jeste, oni koji se nalaze u sreditu Svem ira. Predvianje budunosti uzrokuje tje skobu. Kad se nalazite u ovom trenutku, budunost je tek onaj sljedei trenutak. JOHN:

Mislim da je naa relativna beznaajnost u drutvu ono to nam oteava vjerovanje da obavljamo neku vanu funkciju.

TOM: T o je vaa analiza relativne beznaajnosti. Postolar m oe im ati veu va n ost od voe neke zem lje. im benik habanja slube m oe muiti svakoga. Sljedei razgovor bavi se up ravo tim problem om : TOM: U irenju vae energije, u eterinom dijelu svakog ljudskog bia, kad se ono stalno iri davanjem sebe drugim a, u unapreivanju slube i sm jera, onda uvijek ostavljate dio vaeg eterinog du svog puta. O n o to je najvanije je n ad ok naivanje vaeg eterin o g dijela. Vi u vaem svijetu im ate gumu vakalicu, zar ne? DEE:

Da. Zvakau gumu.

TOM: I kad je ona nova i u punom obliku, onda je vi in ite elastinom dodava njem vlage. O nda je vaete. Zatim uklonite sav okus iz nje. N ije li tako? DEE:

To je tono.

TOM: O nda je m oete uzeti i rastegnuti i ona e im ati rupe. M o ete nastaviti stavljati dijelove tu i dijelove tam o i onda je ne m oete op et u potpunosti slijepiti. A, on a onda ne gubi sam o svoj oblik, ona gubi bit onoga to je bila. T o se dogodi kad je previe vaete, zar ne? DEE:

Da.

TOM: U itelj koji vodi i razvija ne m oe rastegnuti p reko onoga to je rastegnuto, kad on nem a m aterijal koji e dalje rastezati. O nd a je n eop h od n o nainiti potpu ni prekid. N etk o m oe ograniiti irenje sebe u pom aganju ovjeanstvu da raste,

sve dok se opet ne uspostavi zdravlje i ravnotea. N a taj je nain m ogue izlijeiti se, a op et ostati u slubi ovjeanstva. GOST: Jed n a o d najveih potekoa u m ojem radu je puka fizika sloenost stvari

s kojim a m oram izlaziti na kraj: m oe li m i predloiti k a ko da, uz sav taj pritisak, izaem na kraj s tim ogrom nim sloenostim a?
TOM: U nutar sebe im ate resurse i energije. Unutar sebe im ate um, a oko sebe im ate ljubav koja vas okruuje. Z apoeti razm iljati o velikim kom plikacijam a u vaim asovim a stresa stvara jo vie kom plikacija. Staviti stvari u p ok ret, ne p o kuavati uiniti sve ve svaki put uiniti jedan korak. U klonite ja iz sebe, nem ojte misliti o sebi i o svom stresu: odvojite se od sebe, odvojite se od svoje obitelji, svojih prijatelja i em otivnih veza, odvojite se od svega osjeajn og. M islite, jer im ate tu sposobn ost, da vi vrite slubu ili da predstavljate na pozornici i inite to svakim svojim korakom . V ano je zapoeti, ne brinuti se oko p otekoa. Kad zapon ete, vidjet ete koji je to veliki izazov za vas i to e vas zaokupiti, to e vam dati jakost i unutarnju snagu. T o e drati va um u situaciji stalnog kretan ja, ne n ep om inosti, tako da ete onda m oi jasno razm iljati. Upravo ste vi stvorili situaciju kakvu ste stvorili, stoga je sam o vi m oete rastvoriti, jer vi im ate tu sposobnost. O tk rit ete da ete imati potekoa sa stvarim a koje su m oralno ispravne, nem ojte se brinuti za on o to e drugi pokuati uiniti, ili kakve e pogodnosti iz vaeg stresa pokuati zadobiti, ali znajte da ste vi postupili m oralno ispravno, i ako oni pokuaju dobiti jo vie od vas, da bi vas optuili ili da bi pokrili vlastite gubitke inei od vas rtvenog jarca, onda e, zapravo, oni biti prokazani, a to nije vaa briga. Je r , ako ste poteni i m oralno ispravni, onda e doi sam o istina, a oni koji vas pokuavaju iskoristiti, posluiti se vam a, bit e u svoje vlastito vrijem e iz loeni velikim posljedicam a. Da. N e postoji nitko tko je bolji od drugoga. V ano je shvatiti da, medu svima koji postoje na planetu Z em lji, ne postoji nitko tko je zapravo nadm oniji ili m anje jednak. Kad mi to kaem o, mi govorim o o dui. A, ako pogledate u svoju duu, otk rit ete da je svaka dua djeli boanstva. Prem da u vanjtini, razliiti ljudi moda i ne izgledaju jednaki, unutar svojih dua oni su uistinu jednaki. N e postoji nitko meu vama tko nije jednak a mi govorim o o osjeajim a i uvstvi ma. V ano je da se to shvati. Svi ljudi im aju osjeaje i osjeaju sve koliko i ostali, ak i ako se ne ini tako. Problem sa Z em ljom nije sam o nejednakost crnih ljudi, utih ljudi, crvenih ljudi ve i ena svih naroda. V ano je shvatiti da vi ne m oete postaviti pravilo. Ni mukarac ni ena ne mogu postaviti pravilo i rei da O vo je nain na koji sve treba initi. M i ne postavljam o ta pravilo: to su uinili oni na Z em lji koji ele upravljati, m anipulirati i koristiti druge. T o nije uinio sam o m ukarac, pripad nik ljudskog rod a; to su takoer, u nekim skupinam a, radile i ene. M i elim o da znate da m ukarac, bez obzira na svoje p orijek lo, ima osjeaj koji i ena ima. Vi

ne m oete enu odgurnuti u stranu i rei O vo je ena i m ukarca i rei O vo je m ukarac. Je r svaki pojedini od njih je ena i m ukarac. T o je najvei problem slian problem u sa stavovim a ljudi prem a ljudim a pripadnicim a drugih rasa. Stvar je sam o u tom e da u ovo vrijem e oboje dosiu istinsko m ijeanje i zbog toga sm o zatraili da se odvija zajedniki rad izmeu m ukaraca i ena. V ano je do vesti ego pod kontrolu i shvatiti da su svi drugi jednaki. Sva ljudska bia imaju jednako pravo. M i ne m oem o imati ego i podjelu u ovim nadolazeim danim a: m ora doi do ienja unutar onih koji stvaraju otrov za sve. M o ra postojati razum ijevanje o tom e da u vaim drutvima postoji problem , i da on stvara prob lem za kozm os. enski rod na planetu Z em lji im a antene koje su osjetljivije na znanje o unu tarnjem funkcioniranju ovjeanstva. M uke antene gledaju povrinu, ne uvijek i unutarnju stvarnost. IRENE: Da. Sto se toga tie, projekt na kojem radim povezan je sa enskom sek sualnou i pitanjem do kuda sm o u posljednjih trideset godina doli s obzirom na nain na k o ji su se ljudska bia poela ili nisu poela baviti ovim iskvarenim podrujem svojih ivota. Im a li neto to m i m oe rei, a to bi m i u ovom e m oglo p om oi i misli li uope da je to vano? TOM: T o je vano, ali to je i on o to vi nazivate Pandorinom kutijom . Je r, ako se tim e ne upravlja s velikom osjetijivou, to m oe biti krivo protu m aen o. Ali, najvanije je iznijeti on o to je od ene bilo sklonjeno i u n joj gueno: istinsko znanje o tom e da je u prolosti sva m o dolazila od ena a sada, posljednjih godina, ta in form acija i znanje pojavljuju se iz okrilja enskog roda. Katkad su se one koristile svojom sposobnou da upravljaju m ukim dije lom ovjeanstva, a mukarci su na to reagirali a sada je vrijem e da se ukloni sjenka iskvarenosti u koritenju enske m oi, da se iznese istoa te m oi u njezi nom istinskom obliku, u svezi sa stvaranjem i povratkom izvoru. T o za vas stvara kom plikaciju, ali uz osjeajn ost i suptilnost vi to znanje m oete iznijeti onima koji e shvatiti, a on o e im donijeti plodove i osloboditi jednu drugu slobodu unutar njih sam ih, koja, onda, takoer zapoinje ubrzanje u svijetu. T o ispu njavanje seksualnosti stvorilo je okove za cijelo ovjeanstvo. Sada je vrijeme razum ijevanja i oslobaanja od tih okova, bez iskvarenosti. IRENE: O no to se u m odernim vrem enim a dogodilo je da sm o preli iz razdoblja

tajnovitosti i kontrole seksualnog ina, koji se obavljao u m raku, preko razuzdane seksualnosti ezdesetih i sedam desetih godina do relativne apstinencije u osam de setim godinam a, jer, ini se, ovjeanstvo nije odluilo priznati bilo kakav uvid u to podruje.
TOM: T o je to n o , a vano je da se seksualnost sada shvati. Shvatite ovo: seksual nu poast nisu stvorile sam o pogreke u znanosti: nju je takoer stvorila svijest ovjeanstva da bi razbila svoj u obiajeni obrazac, tako da ga m oe podvrgnuti pregledu. M e u tim , kao i u veini sluajeva u vaem svijetu, sve je to otilo pre daleko.

IRENE: Postoji i pria o osjeajim a, ali i pria o razumijevanju tih osjeaja. TOM: V ano je to shvatiti, jer su upravo osjeaji oni koji u vaem zarobljenitvu predstavljaju najvii povratak Izvoru. T o je veza koja se dosie prilikom dostiza n ja cjelov itosti, osjeaja jednosti s drugim , i jedinstva sa stvaranjem . T o je on o to p okree m ukarca koji trai onu drugu stranu bia, enu, da ostvari svoj povra tak stvaranju ali, zbog nerazum ijevanja i zloupotrebe, taj se povratak rijetko ostvaruje. Shvaate li? IRENE: To je briljantno. Ali, k o ji je pokreta ene? TOM: P okreta ene je da da m o za stvaranje, a sam o kad je ena proeta m u kom katalitikom energijom oblikuje se stvaranje. V idite, ta seksualnost koja stvara ubrzanje u eni je, na podsvjesnoj razini, ljutnja na m uko stanovnitvo zbog zarobljenitva u koje je on o zatvorilo enu jer, u svom podsvjesnom , m ukarci su znali da svi potjeu od ene. ena je sada postala svjesna snage svog bia. T a se ljutnja pojavila kroz prom iskuitet, da bi se m ukarcim a reklo: Vi neete k on trolirati m oj najvaniji elem ent, um jesto toga u ga ja zlo u p o treblja vati, a ne kroz obavezu prem a sam ok on troli. T o je poput bacanja rukavice u lice, jer je m ukarac bio taj koji je u prolosti vrio tu zloupotrebu. O nda je unu tar zajednice umova ova muka zloupotreba ubrzano izbjegla kon troli i unitenje planeta Z em lje bio je logian ishod. T o je pokrenulo unutarnju tendenciju prem a vlastitom unitavanju. ovjeanstvo je, kroz prisilnu apstinenciju i strah, sam o prou zroilo slom u seksualnim odnosim a, da bi zaustavilo svoje ograniavanje i kvarenje seksualnosti. Sada je vrijem e da seksualnost bude iznijeta u svom istin skom razum ijevanju, i da se ovjeanstvo vrati zdravom shvaanju svoje poveza nosti sa stvaranjem . I vrijem e je povratka svjetlu u trenucim a spajanja, da biste se pom ladili. IRENE: To je takoer poetak priznavanja a je Z em lja raj? TOM: Sam o se na vaem planetu Z em lji ovo u jedinjenje zaista dogaa. T o je krajnje jedinstvo. Da. GOST: elim postaviti pitanje o jedn oj izjavi koju si d ao 1988. godine, da u prolosti, sva je m o dolazila od ena. Da li bi nam sada m ogao o tom e neto potanje rei, k a o i k a k o je dolo do te prom jene u prolosti, tako da su ene izgu bile svoju m o ? TOM: N ije bilo: Sva m o dolazila je od ene ve Sva m o dolazi od ene. O na nije izgubljena: ona je bila oduzeta, da bi se njom e upravljalo. M ukarac je shva ao da je to m o i upravljajui njom e na razini nagona, vjerovao je da on sada kontrolira tu m o. Z bog toga, tako er, m ukarci okru tnou, udaranjem ena, fizikim ili m entalnim , mogu pokuati unititi tu m o, a da ne shvate da m uka rac i ena, m eusobno zam jenjivi, mogu biti dva stupa koja dre svijet. T ak o er shvaate da se dogodila snana reakcija od strane ena, a sada se cijela ta stvar polako vraa u ravnoteu. T ak o er, on o to m ukarcim a nije bilo dozvoljeno bila je identifikacija enske energije koja postoji u m ukarcim a, kao

to odreeni postotak m ukarca postoji unutar ene. T e k kad bude dolo do potpunog shvaanja jed nakosti, svijet e se zapoeti razvijati prem a svom pra vom m jestu. U ovim vrem enim a, u onim zem ljam a koje nisu razvijene premda vi m oda m islite da jesu kad se u tim zem ljam a stavlja manji naglasak na en sko dijete ili mu se posveti m anje ljubavi, ili ga se ubije ili kad se i dalje dozvoljava duam a koje okruuju planet Zem lju da na nju dolaze sam o u mukim vozilima, onda se mi pitam o k olik o su te zem lje razvijene? Vi uviate da je to jed nako, m o je ena, ensko, i tu m o m ora upotrijebiti m ukarac. A m ukarac treba biti onaj kojeg e u svojem napredovanju koristiti ena. T o je partnerstvo. V jeru jete li da e ovjeanstvo to shvatiti? GO SI': Tijekom vrem ena hoe neki pripadnici ovjeanstva poinju shvaati, ali e ipak za to biti potrebn o jo neko vrijeme. TOM: T e k o je ukloniti u k orijenjen je ideje, nije li? Je r , one stvaraju crve u m oz gu, oni se u njem u gnijezde, stvaraju jajaca i potom stvo, da? Z b o g toga su to ljudi crvljivih misli, da! SVI:

(Smijeh)

GOST: Da li se, u sluaju m ukareva upravljanja enom , na strani ena i na strani ene unutar m ukarca dogodio neki propust ili n eka pogreka ko ja je prouzroila ovu situaciju, koja je m ogla biti prouzroena i na neki drugi nain? TOM: U m nogim i m nogim plem enim a postojalo je razum ijevanje te m oi. Zbog toga je u poetku bila prihvaena jednakost. O nda su postojali oni koji su regredirali do genetski ivotinjskog stanja. T o nije bilo povezano s onim to vi naziva te grekom . T o je bilo povezano s potinjavanjem jednog od strane drugog. T o je, tako er, povezano sa shvaanjem da ena iz vrste proizvodi poboljan je vrste vi znate da u tim ranim vrem enim a nije postojalo shvaanje o tom e da je muka energija potrebna za proizvodnju unapreenja vrste. Z b og toga je to po stala pogreno u korijenjen a ideja. Huvidi su to shvatili, jer oni znaju da je to bio konaan ishod. GOST: M oem o li pojasniti sljedee: to je postalo ukorijenjeno z b o g neznanja o procesu reprodukcije? TOM: N e u poetku , ali kad se dogodila rasprenost i preseljenje u druga po druja, a budui je bio izgubljen m eusobni dodir, onda se sve vratilo u ivotin jsko stanje. GOST: Ni m edu enam a nije postojala intuicija ili osjeaj o reproduktivnom pro

cesu?
TOM: O ne su znale odakle to dolazi, ali zar da to kau svojim poglavicam a? P ostojalo je to znanje. GOST: J e li to znanje, stoga, bilo gueno? TOM: T o je ton o. O ne su takoer bile im presionirane idejom , upravo podlone ideji, da nem aju nikakvu vrijednost osim pom aganja u produktivnosti m ukara

ca. Shvaate li koliko je dua otilo zbog tog a to su bile ene i pokualo se opet i op et reciklirati?
GOST.-

Ne, nisam znao da je to bila vrlo vana pojava.

TOM: T o je jo uvijek vrlo vana pojava, nije li?

JOHN: U Kini?
TOM: D a. A i u zem lji sedam bogova.

GOST: Koja je to zemlja?

TOM: Indija.

Bilo je i govora o ulozi mladih:

JOHN: Ima li poruku za svjesne mlade ljude dananjice, koji upravo odrastaju?
TOM: Vi sada dovravate funkcije i lekcije djece i poinjete odreivati tk o ste. M i bism o eljeli da znate ovo: vi niste vaa osobnost, vi ste, istinski, b it cijelo g sve m ira. Z b og toga pred vas postavljam o zahtjev za budunost, da vi preuzm ete potpunu i cjelovitu od govornost za sebe, planet Zem lju i kozm os. Kad ste bili djeca, igrali ste se djejih igara. Sada ste uli u svijet stvarnoga. T o znai da znate tko ste i to neete okaljati doputajui sebi djeje igre. Uli ste u novu fazu. Z akoraili ste preko praga u vrem enu oslobaanja uskog grla na pla netu Z em lji. Z ap o eli ste ulaziti u kom ore posveenih. Z ap oeli ste odreivati svoj izvor i ako istinski o tom e razm islite, znate da m oete pom aknuti planinu, podii planet Z em lju i oslobod iti sebe od priljepljenosti za svoje ja. Uvijek znajte da ste voljeni i k roite sa znanjem o toj ljubavi i sa znanjem o o n om e tko ste. R ad ite u zajednitvu i ljubavi jedni s drugim a, kao to i mi radim o s vam a. M i sm o vam u prolosti rekli, vi sam o trebate pitati. O stavite, dakle, djeji pon os i pitajte on o to elite, iskreno i radosno i u klonite osobn ost koja kae: m oram o se rtvovati. rtv e prolosti vie ne postoje. O ne nisu p otrebn e, mi ih ne elim o. M i sam o elim o radost za vas i za Z em lju. M i sm o s vama u oslobaanju od okova: sada, u ovom trenutku , takoer vas oslobaam o. O slob od ite se sada u potpu n osti, cjelov ito prihvatite injenicu o tom e tko ste i krenite radosno naprijed. M i vam zahvaljujem o, mi sm o vrlo radosni i volim o vas. V i ste nae oito van je na Z em lji: drite to u sreditu svog bia i predstavljajte nas on ako kako mi predstav ljam o vas. M i vam dajem o ljubav, mi vam donosim o m ir. M i sm o uvijek s vama.

DEE: Voljela bih postaviti pitanje o pribliavanju mladima: kako bi se to moglo najbolje uiniti, pojedinano, u malim skupinama, u velikim skupinama, pom o u poduke, pomou igre?
TOM: O n o to je vano je p ovjerenje, a vano je i ne podcjenjivati njihovu sp o sobn ost razum ijevanja. N a ovom planetu, u ovo vrijem e, p osto je due koje su sada m lade, a koje su dole da bi planet Z em lju povele u budunost to je,

zapravo, slavna budunost za cjeloku p no Stvaranje. O ne su dole u vjeri, ali p o stoje neki koji se nalaze u velikoj zbrci, jer se osjeaju nesigurnim a. O n o to je vano je dovoditi ih, u sljedeih n ekoliko godina, u situacije sigurnosti, p ov jere nja i ljubavi, a ne dovoditi ih u situacije velike opasnosti a za m ukarce koji osjeaju veliku opasnost, to je jed nostavno dio njihovog procesa odrastanja, m o rate shvatiti da je velika opasnost u ovo vrijem e zaista velika opasnost: u pitanju je cijeli svijet. N jih ov svijet. P ostoje energije koje nisu najbolje. N e elim o rei da se djetetu m ora ugaati: elim o rei da dobro razm iljanje, razum ijevanje i ob ja n jen je trebaju biti dani vaim m ladim a, jer oni shvaaju vie no to vi znate. O ni vas tako er poznaju bolje no to vi poznajete sami sebe. O ni znaju i da imaju ogran ien ja, jer su doli iz velikog svem ira i potrebne su im granice u vaem fizikom svijetu, jer te granice stvaraju njihovu sigurnost, a kako se oni unutar sebe ire, tako se ire i te granice. Ali, oni se m oraju nalaziti u spirali, drugim rijeim a, granici koja im pom ae da se uzdiu, da rastu prem a vani. O n o to je n ajp otrebn ije je razum ijevanje rod itelja, jer dananji mladi ljudi dolaze sa ifrom znanja koje nikad prije nije p ostojalo na planetu Z em lji, a ono to roditelji trebaju razum jeti je da sve napisane knjige ne m ogu p om oi tim p o sebnim mladim ljudim a sve m ora doi iz srca. A u prvi plan izbija i krivnja rod itelja, jer roditelji nisu sigurni mogu li izvriti tu obavezu koju su im mladi d onijeli. Z n ajte ovo: oni vas ne bi bili izabrali da nisu vjerovali da m oete to provesti, jer vi to m oete. JOHN: Razgovarali sm o o naoj zabrinutosti zbog toga to se m nogi m ladi ljudi,

djeaci, ele igrati igrakam a orujem, ele se igrati borbe i m eusobnog natjeca nja. ini se da je to g otovo nunost m edu djeacim a zbog pritiska prom atrake skupine, kolikog od im m i ne eljeli pruiti igrake oruja. K ako m oem o rijeiti tu situaciju i b oe li to u budunosti njim a predstavljati p ro blem ?
TOM: T o stvara veliki problem u budunosti. N a vaem planetu Z em lji postoji iluzija da, ako im se dozvoli da iive tu agresiju napadajui jedni druge, onda e se ta agresija na takav nain ukloniti. T o nije istina: tako se stvara vie agresije. Vi ste uvari vae m ladosti, vi m orate govoriti. Stvorite naine i putove pom ou k retan ja i vjebi te stvaranjem igara koje imaju dva cilja: natjecanje s drugim a i n atjecan je sa samim sobom . Stvorite nove naine i nove putove i u njih ukljuite m ladost ovjeanstva i organizirajte rod itelje protiv oruja. Kad prisilite one koji proizvode oruje da iz toga ne prave posao, pronai e se drugi putovi. M o ra te shvatiti energije koje se stvaraju orujem , da. Skupni pritisak m ladih m oe vas prisiliti da od toga odustanete. JOHN: Prom atraka skupina prisilila nas je da o d toga odustanem o da, to je

on o to se nam a dogodilo.
TOM: O n o to je vano je organiziranje malih skupina roditelja protiv oruja. U inite vau djecu ponosnom zbog toga to im on o nije potreb n o. N auite ih da im aju i druga sredstva izraavanja. Svaki pojedini od vas vratio se na ovaj planet u ovo vrijem e za poboljanje planeta Z em lje. Im ajte koristi od toga tko ste: vaim

povratkom , vi znate da im ate pristup cjeloku pnom znanju. N em ojte se ogra niavati u on om e to m oete postii. Da.

MIKl.-Jutros sm o razgovarali o odnosim a, o tom e da je svaka pojedina o sob a k o nano odgovorna za svoje iskustvo i o m ogunosti da jedna osob a bude rtva druge. Bi li m ogao o tom e neto rei?
TOM: U vaem svijetu postoji ogranieno razum ijevanje cjeloku p nog pogleda. M o gu e je da obje osobe budu rtve. Da.

MlKl:To, dakle, znai da jedan nije kon an o odgovoran za svoje vlastito iskustvo f
TOM: N e u svemu. P ostoje situacije u kojim a je jedan uvuen u obrazac drugoga. K atkad je m ogue taj obrazac raistiti, radei na m eusobnom rastu. K atkad to nije m ogue, jer drugi nije u stanju u to vrijem e postati jasan. Svaka pojedina dua m ora razviti svoj vlastiti put kroz uenje i evoluciju. Postoje vrem ena kad se dogada da neki drugi sve ostale apsolutno pretvore u rtve, kao to je tako er m ogue da sam o jedan stvori rtve od drugih. JOHN: Da. J e li istina da, jednom kad shvati da se nalazi u energiji nekoga dru

goga, onda zaista opet zadobija svoju odgovornost, jer onda im a svijest, izbor i sposobnost da ukloni svoje ja ?
TOM: N e uvijek. Ako se nalazi u nacrtu nekoga drugoga i njegova te energija na periferiji d otie, lake je izvui se iz sebe; ali uzmite na prim jer, h obotnicu ako ona obavije svoje pipke oko vas, onda m orate proi kroz veliku borbu da biste se oslobodili ili da ne biste bili pojedeni. Shvaanje problem a na toj toki ne p o m ae, jer je prekasno, problem je prevelik.

MIKI.-Postoji li, dakle, ikakvo rjeenje za to, da se ne postane rtvom f

TOM: U vaoj planetarnoj evoluciji, postoje etape kao i nacrti ivota. Uzet em o za prim jer plem e koje biste vi mogli nazvati barbarskim : u svojem stanju, oni stvaraju rtve i bivaju rtvama jer ive u m alom okviru, oni ne razumiju iru stvarnost. Sam o iskustvom i obrazovanjem proiruju se i prelaze to stanje. Sto svjesniji postajete, m anje sklonosti im ate za padanje u ruke h ob otnice. Drugim rijeim a, n em ojte se laati niega i nikoga za to ili koga znate da nem ate snage da ete se od toga ili te osobe izvui. Ili je to m anje vano, jer va ego nije toliko u to uhvaen, u pipke h ob otnice vaeg ili neijeg drugog ja.

MIKI.-Cini se, takoer, da su ljudi koji su vrlo osjetljivi, psihiki prijemivi, ili o t voreni drugima, ili drugim energijama, ranjiviji o d drugih. Im a li neki savjet za takve ljude, da bi se oni zatitili ?
TOM: Da. Svakog ju tra, prilikom buenja, zam olite za zatitu svjetlo koje vas okruuje, da biste mogli odrati ravnoteu i stalno provjeravajte svoje unutarnje reakcije u ijo j stvarnosti postojite. M o ete li biti fiziki angairani s drugim biim a i ne povrijediti ih? Z ap am ti te da m orate im ati suosjeanje, da m orate imati sklad, m orate imati razum ijeva

n je, ali cijelo vrijem e m orate drati distancu prem a radu. O tii em o jo jedan korak dalje i, ako to elite, objasnit em o vam. U vaem fizikom svijetu, u vaim fizikim eljam a i vaim izm jenam a o s jeaja, m oete li se u vaim duama i srcim a upustiti u fiziki odnos, kad ste ukljueni u rad na svijesti? A, ako je i ta osoba ok o k o je ste angairani ukljuena u rad, m oete li vi iskreno rei da ete, kad k reete na rad, biti p otpu no odvojeni i ob jektiv n i, kad se susretnete sa sukobom prioriteta izmeu rada i vaeg odnosa? I m oete li biti d ov oljno vrsti u svojim analizam a situacije? M o ete li rei N e, vjerujem da u ovoj stvari nem a pravo, ili e taj fiziki od n os stvoriti problem ? H o ete li se nagnuti na jednu ili drugu stranu zbog vaeg fizikog odnosa? M o ete li vaem partneru objasniti da, kad uete kroz velika vrata naeg svijeta, onda m orate biti odsjeeni od tog fizikog bia i djelovati s odm akom , p otpu no objektivni i poteni? N ije p otreb n o da na ova pitanja odgovorite nam a ve sam i ma sebi. GOST.- Ako se netko ne bi mogao odvojiti, napustiti takvu vrstu odnosa kad je to potrebno, znai li to da bi to zagadilo na unutarnji rad s vaim svijetom je li to konani ishod? TOM: T o bi zagadilo rad, ali ne i odnos s nam a. Z apam tite, u vaem fizikom svijetu, ljudi ok o vas ne razumiju uvijek tko ste i m oda ne mogu nikad istinski znati tk o ste, ali katkad e, na svoj vlastiti nain, a da to i ne m isle, pokuati upravljati vam a. A zapam tite: zbog toga to bi se oni m ogli nalaziti u tom fi zikom svijetu, on je njihov prioritet, tako da vam onda mogu stvarati problem e? Shvaate li ovo u potpunosti? GOST:

Mislim da shvaam.

TOM: M o ra m o dati p otpu no pojan jen je: ne sm ijete rei da znate, a kasnije ne znati.

GOST: Pa, ako bih to mogao parafrazirati, rad treba biti odvojen od svakog odnosa koji imamo izvan tog rada.
TOM: T o n ije ba sto posto tako. D at u vam analogiju. Stavit em o vas u jednu situaciju: zajedno vodite posao, a posao je odvojen od vaeg dom ainstva. N a veer provedete vrijem e zajedno, jako se volite, vrlo ste bliski i nalazite se u p o t punoj ravnotei i skladu u vaem fizikom ivotu. U jutro o b o je , zajed n o, odlazite na posao. Kad d oete na posao, m oete li se, on da, odvojiti od vaeg partnerskog odnosa? Ako va partner uini u tom poslu neto p ogren o, ili ako va par tner n ije u potpunosti od vojen , ili ako n etko ue u taj posao, a va partner takvu situaciju ne rijei on ako kako bi se ona trebala rijeiti, na iju ete stranu stati? H o ete li stati na stranu vaeg kupca ili na stranu vaeg partnera? M o ete li se odvojiti? M o e li va partner shvatiti da, kad ste ga ispravili, to n ije b ilo osobno ve zbog posla. O ni kau da nisam najjasniji.

GOST: Mislim da ovo vrlo dobro razumijemo, da.

TOM: N ije li m ogue da vi m anipulirate vaim partnerom i da va partner m ani pulira vam a? T o je on o to vam pokuavam o rei. N a tetu vaeg rada ili vaeg posla. S tim m orate izii na kraj. M o ete li ostati vrsti i rei, u krivu si? Ili ete om ekati? Shvaate li? GOST:

Potpuna objektivnost i potpuno potenje u takvim situacijama.

TOM: H oe li vam to, onda, naveer stvoriti problem ? GOST:

(Smijui se) Da, hoe! Ne moe se, dakle, netko upustiti u ovo ako partner nije, prethodno, paljivo odabran.
TOM: H o e li va partner onda pokuati voditi va posao? M o rate istraiti sva p odruja. H o e li va partner zaista znati bolje od vas, ili e va partner misliti da on zna b olje od vas? GOST: Pa, moe li neto rei o tome ima li ikakve svrhe ili vrijednosti u instituciji braka na ovom planetu u ovo vrijeme, tijekom ovog razdoblja f

TOM: G o v o rite o braku koji je zakonski ugovor prem a uvjetim a zem lje u k o jo j p ostojite? Jed in stv o je jedinstvo. Ako je to odrediva struktura koju iznosite pred one koji se nalaze u vaoj blizini, da biste im pokazali da tu postoji solidarnost i jedinstvo, brak onda ima vrijednost. M e u tim , m nogi parovi ljudi su jed n o, bez zakonskog ugovora, a u ovo vrijem e oni su skloni sve vie biti jed n o u svojim srcim a nego oni koji su vezani ugovorom .

se ena uskoro odvojiti od mene: kako mogu olakati njezin odla zak, za nas oboje, i posebno, to mogu uiniti da bi sprijeio i najmanju tetu za nau djecu ?
TOM: U kloni sve prole osjeaje unutar sebe kolikogod je to izvedivo. Svemu pridi iz sredita svog srca. Budi plem enit, budi povjerljiv prem a sam om e sebi, ali budi i njeno ljubazan i iskren. U svakom svijetu, u kojem postoji odvajanje od on oga koji nam je blizak, postoji i velika bol za m noge. Prem a svojoj djeci, budite uvijek iskreni, sprem ni podijeliti sebe, prihvatiti od govornost za njih. Budite sna ni prem a njim a, ali uvijek istiniti. Sluajte svoju nutrinu i slijedite je. Ako elite, pozovite u pom o. N ije bilo zam iljeno spajati m uko i ensko, jedno. M i im am o problem a stilu i nainu. V rlo nam da ovjeanstvo bude sam o. ovjeanstvo je nauilo pozitivno i negativno, Yang i Yin i onda o n o postaje sa shvaanjem vae naravi. N as su drugi poduili vaem je teko shvatiti vau fiziku narav. M i shvaam o vau

GOSTI2: Moja e

osjeajnu i vau intelektualnu narav, ali vrlo nam je teko shvatiti vaa fizika svojstva. M i sm o svjesni problem a koje vi, na ovom planetu Z em lji, im ate sa seksualnou fizikog. M i to ne m oem o u kloniti: ovi ljudi m oraju to ukloniti sami za sebe, ili to profiniti.

ANDREW: Da, ini mi se da svi trebamo na tome raditi i potruditi se to najbolje

moemo. Postoji li jo netko tko zaista razumije ono fiziko u ljudskim biima, budui da je ono isplanirala i stvorila inteligencija?
TOM: M isli na jednog od nas?

ANDREW: Da, negdje u vaem konzorciju mora biti netko tko to razumije.
TOM: P ostoje oni meu nam a koji razum iju. Ja ne razum ijem taj osjeaj, pa u o tom e govoriti na onaj nain na koji m i je to predstavljeno. Sto se tie vaih fi zikih tijela, seksualnih elja k oje im ate a sada govorim o s obzirom na vaa podruja fizike rep rod ukcije ona su slina sigurnosnom ventilu. Kad se an gairate u buenju, i takvom tipu rada u slubi, onda se taj ventil do odreenog stupnja aktivira. A ko bie nije u stanju podii vibraciju, on o postaje poput visoke pei koja je p otpaljen a, a visoka pe m ora im ati sigurnosni ventil. P rofin jen i n a in da se to radi bio bi podizanje energetske razine ili ispuhivanje pare na vlastiti n ain. U nutar svih vas postoji cjevovod i, ako energetska razina n ije usm jerena prem a gore tako da para m oe izii na pravi nain, vi onda p ostajete vrua, g o rua pe. T a d a je seksualnost jedini oduak. N e razum ijem taj osjeaj: on mi nita ne predstavlja.

ANDREW: Taj osjeaj je neka vrsta povratne petlje: ako ve postoji vruina, onda

on zahtijeva jo vruine.
TOM: K ako mi objanjavaju, nem a nieg krivog kod tog osjeaja, ali ako ispustite previe pare, o n a onda rasipa energiju te visoke pei i vie ne opskrblju je cijelo tijelo , k o je ne funkcionira kako bi trebalo. T o je problem u vaem fizikom svi jetu : postoji previe angam ana na oslobaanju energije, a ne na njezinom profinjavanju. V ano je da se dogodi profin javan je... ali, govore mi da, ako previe jede, oboli. N e shvaam .

ANDREW: Da, ako previe jedemo, onda dobijamo ono to se naziva loom proba vom, ne moemo baratati tim teretom i, kako se meni ini, to se analogno odnosi na tu fiziku elju.
TOM: T o je istina. A ko previe jed ete, rasipate energiju dobijenu od jela. A ko ste previe aktivni, rasipate energiju akcije. Energija je vana, ona se ne sm ije rasipati i bacati u zrak, ona se m ora ispravno kanalizirati. M i bism o, tako er, eljeli da vi znate da nem a nieg loeg u vaim fizikim odnosim a. T e k kad oni postanu sre dinja stvar vaeg bia, onda se energija rasipa.

CHARLES: Masturbacija: je li to normalni oblik ponaanja, ili uope ne bi trebala postojati?

TOM: O na postoji u vaem svijetu fizikoga, zbog elje koja se nalazi u genetskim im benicim a unutar ljudskog tijela, a k oja se stvarala generacijam a. M i nem am o nikakvih prim jedbi na m asturbaciju, jer je upravo jedan oblik m asturbacije bio onaj koji je zasijao Z em lju. Ali, njom e se izlijeva on o to je za nas vrlo vano: mi nem am o prim jedbi na m lade, ako ih to oslobaa pritiska unutar njihovog

fizikog svojstva; ali, kod starijih ljudi tc kod onih koji rade u slubi s nam a, to m oe biti gubitak energija, koje bi se m ogle iskoristiti na druge naine. Kad se ta energija ne koristi, u jednakosti ili m ijeanju eterinog s jednim pripadnikom drugog spola, ona se onda ne nalazi u svojem najboljem obliku. Ali, ako bi vam to d on ijelo oslobaanje od pritiska, onda mi na to nem am o nikakvih prim jedbi, da. M lK l:Z nam d a n e b is m o tr e b a li u b ija ti. A li, k a d e n a n o si d ije te k o je n e eli ro d iti, d o k o je g je m je s e c a n a k o n z a e a d o z v o lje n o u k lo n iti to m a lo ja ja c e ? TOM: elim o da znate da nee postojati unitavanje ivota koji im a pravo ivjeti. T im e upravlja svemir. Kad mi kaem o pravo na ivot, mi m islim o na duu koja je izabrala vratiti se da bi sluila ili je izabrala doi po lekciju koja joj je p otrebn a. O ni koji su zaustavljeni prije svog ro enja, u velikoj veini, tvrdoglavi su duhovi koji trebaju due vrijem e postojati u stanju prije roenja, prije svog povratka u fiziko p ostojan je. V eina od njih treba, takoer, biti roena u drugim civilizaci jam a. Vi ste se posluili izrazom ubiti taj izraz nije ispravan. T o je vrlo ozb i ljan problem na planetu Z em lji, jer su ga vae religije uinile vrlo ozbiljnim p ro blem om da bi tako mogle upravljati ljudim a. Mi vam kaem o ovo: dua koja se treba roditi na pravi nain nee biti unitena. O ni koji to ne trebaju, na neki nain nee biti donijeti na svijet. Ne postoji sm rt prije ivota u fizikom svijetu. Sto je u vaem svijetu ubojstvo? T o je unitenje ivota koji jo nije odsluio svoju pravu svrhu u fizikom : to nije uklanjanje ivota ve je to kom pliciranje procesa evolu cije na Z em lji. Ali, u stvarnosti nema sm rti. Pogreno je ugasiti ivot koji nije ispunio svoju svrhu. M i m islim o na onaj koji je u potpunosti iznesen na planetu Z em lji koji je roen. Altea kae da, ako elite term in, onda to ne bi trebalo initi nakon tri i pol vaa m jeseca. Je r , do tog vrem ena, dua nem a sjeanje na svoje bivanje ahurom u m aternici. Z b og toga ona nije iznutra povrijeena. GOST: P o s to ji li n a o v o m p la n e tu n e to p o p u t p rir o d n ih ili istin sk ih d u a p a r o v a ? A, a k o p o s t o ji , je li u p ita n ju s a m o je d a n p ra v i p a rtn er, ili d ru ga p o lo v ic a , z a sv a k u p o je d in u o s o b u ? TOM: Kad govorite o parovim a dua, onda dolazim o na podruje na kojem je teko dati ob jan jen je, jer postoje oni s kojim a ste postojali u fizikoj prolosti u drugim ivotim a, prem a kojim a im ate sklonosti, ako se opet nadu na vaem pu tu. Ali, kad govorite o istinskim parovim a dua, mi, onda, govorim o o odnosu koji se sastoji od dvoje, ali je zapravo jedno. N a toj razini ne m oete im ati n ek o liko m oguih: postoji sam o jedna jedina osoba. Im a onih koji p ostoje, a koji su se kao jedna cjelin a integrirali u jed no bie kao to u civilizaciji Altee ne p o stoje m ukarci, ni ene, ve sam o jedan spol. N a vaem fizikom planetu, zbog situacije u kojoj se nalazi, nuno je biti m uko ili ensko, ali vi ste, u biti, jedno.

A o temi homoseksualnih odnosa:

TOM: Postoji mali broj dua koje su sam o jednom dole na planet Z em lju. Ali, oni koji su doli u on om e to vi nazivate hom oseksualnou, bia su koja su iv jela m nogo ivota i ponavljala ih u jed noj spolnoj identifikaciji, onda su se p o ja vili u drugom spolu i sada se nalaze u zbrci. Svaki pojedini od vas, to m orate znati, u jed n om je trenutku ivio u toj situaciji. Z n ajte ovo: upravo je poveza nost, sjedinjenje muke i enske energije on o to donosi jedinstvo sa stvaranjem . ov jek je uvijek u nutrini znao da m o dolazi od ena, a u vaim h eteroseksu al nim odnosim a, m ukarci, koji idu od jedne do druge ene tragajui za tom povezanou sa Stvaranjem , ne daju sebi vrem ena da shvate energiju. O ni sam o znaju, u tam nim zakucim a svog um a, da imaju tu elju i ona ih nadvladava i um jesto da im donese uzdizanje, ona poniava njihovo bie. K ao i u sluaju religija na plane tu Z em lji, u poetku su ljudi imali znanje, a onda su m ukarci postali dogm atini u svojem pokuaju da upravljaju drugim a. Prem da se u tem elju njihova znanja nalazila istina, ona je bila izgubljena krivom u potrebom . M o d a vam nije drago uti on o to govorim o, ali u sluaju osobe koja je hom oseksualna, to je bie koje je m noge ivote, opet i opet, proivjelo kao suprotni spol. O n o to je p otrebn o je vee razum ijevanje toga. Je r , sve su due bile i suprotnog spola. Kad vi, ljudska bia, budete to shvatili, onda em o svi napraviti veliki korak naprijed. Svaka pojedina dua koja se uzdie do razum ijevanja ovjeanstva ivjela je u toj situa ciji. Postoji izreka u vaem kranstvu koja kae Ali, ovakav sam m ilou B o jom . O na bi trebala glasiti Ali, ovakav sam m ilou onoga to sam stvorio.

19

Pustolovine u svijesti

straivanja: nas samih i naih stavova o sebi. Korisne naznake o meditiranju i mijenjanju misaonih shema. Poglavlje ispunjeno brinim i s ljubavlju danim sav jetima Devetorice, koje mi, prema naoj elji, moemo pnlagoditi.

JOHN: Postoji li neto za to misli da su ljudi koji sada pokuavaju pozitivno

izmijeniti ovaj planet zanem arili ?

TOM: O brazovanje o sam ovrijenosti.

JOHN: N eki savjet o tom e k a k o se to radi?

TOM: D io tog problem a nalazi se u nedostatku obrazovanja medu m asama o

pitanju m anje vrijednosti. Ako se m oete organizirati da biste prom ijenili veinu koja pati od m anje vrijednosti, onda e to donijeti velike koristi. T o je prim itivno stanje, da.

MIKI: Koji je razlog za m asovni osjeaj m anje vrijednosti?

TOM: Ljudska nehum anost prem a drugim ljudim a.

MIKI: Ali, ini se da je taj osjeaj m anje vrijednosti ja k o utemeljen u gotov o sva kome.
TOM: D io toga je osjeaj m anje vrijednosti, dio je stvaran nepovoljni poloaj.

Postoje vana podruja ivota u kojim a ljudi nisu sigurni u sebe. Ali povrem eno ti osjeaji m anje vrijednosti stvaraju poticaj da se bude bolji. T o je razliito za ljude koji imaju stvaran hendikep, nedostatak neega to im je p otrebn o. Kad ste jaki, vaa dua zna podruje koje trebate nadvladati da biste dobili jo veu sna gu. JOHN: Ali, nedostatak spoznaje o naem potencijalu ili naoj sam ovrijenosti ono

je to prevladava u drutvu.
TOM : D a, zbog toga to religije upravljaju vjerovanjim a ljudi. Religija je ona koja za to snosi prvenstvenu odgovornost.

JOHN: Zbog toga to ona smanjuje nau m o, nau sposobnost djelovan ja?

TOM: D a. N eki vole rei da e, kad um ru, kad obave prijelaz, onda biti preobraeni. Ali to nije on o to mi m islim o pod preobrazbom . Je r , ako u svojem prijelazu sa sobom uzmu problem e k oje su gajili na planetu Z em lji, oni onda stvaraju preobrazbu koja je tea od preobrazbe na planetu Z em lji. Z b og toga elim o da znaju vanost preobraavanja sebe i onoga tko jesu tijekom njihovog ivota na Z em lji, vanost njihovog usm jerenja i njihovog shvaanja vlastite od go vornosti za planet Z em lju, njezine stanovnike, njezin ivot u svim oblicim a, uk ljuujui i m ora i m inerale unutar Z em lje da imaju potovanja i da dovedu do p reobrazbe planeta Z em lje uzdiui ga iz m raka. T o zapoinje od p ojedin ca. Je li ovo objan jen je dovoljno? JOHN: J e d n o m si r e k a o d a , a k o b i lju d s k a b i a n a u ila b iti lju b a z n a je d n i p r e m a d ru g im a ... TOM: N ajvanija p ojed inana rije u vaem rjeniku je ljubaznost. T o nije ljubav. Je r , ljubaznost je ljubav. A rije Ljubav upotrebljava se i zloupotrebljava da bi se n jom e vezivalo, upravljalo, m anipuliralo. Ali, ljubaznost tko m oe odoljeti ljubaznosti? N itko. Svi mogu od oljeti ljubavi. Je r , ona je krivo shvaena, ljubav. Lju baznost je ljubav na djelu. O na je tako er stvar prihvaanja. Kad bi postojalo razum ijevanje i prihvaanje, ne bi bilo problem a. Ali, ne m oe postojati samo d jelom in o prihvaanje. Je r , prihvaanje je potpu no uklanjanje sebe: ako u klo nite svoje ja, onda im ate sebe, ali ako bi dolo do problem a izmeu vas dvoje ili svih vas, onda niste uklonili sebe iz sebe. T o je povezano s onim kako vidi te drugog. M o ete li se staviti u kou drugoga i vidjeti stvari s njegove toke gledita? M oete li vidjeti cjelinu ivota sa ire toke gledita od svoje vlastite? MIKI: Da li bi nam m ogao predoiti razliku izmeu prom jene, preobrazbe i pro

svjeti jenja? O vo je pitanje posebn o vano: postoji li neko prosvjetljenje koje se m oe zad ob iti?
TOM: Prije no to netko postane preobraen, m oraju mu biti dana orua i isku stvo s kojim a e to postii ili m ora nai unutar sebe snanu potrebu da to posti gne ili m ora postojati iskustvo potpunog slom a osobe onakve kakva jest, da bi se to postiglo. Iz kaosa dolazi red. Kad se, dakle, neka osoba ili zem lja nalazi u situaciji kaosa, ako su tu orua, ili ako postoji elja, ili ako postoji poticaj drugih, onda se ta osoba ili zem lja moe gotov o m om en tan o preobraziti. T o je poput pom aka na Z em ljin oj kori: jednog dana je ovakva, drugog je onakva, a nikad nije ista. MIKI: H vala ti. D a bism o se iz tem elja prom ijenili, trebam o im ati volju da to

uinim o. A, to nije sam o m entalna izjava da se elim promijeniti, to je osjeaj potrebe. On im a sim ptom e sline smrti, ali to je psiholoka sm rt-roenje: posta jem o neto potpuno drugaije.
TOM: V i, svaki pojedini od vas, im ate unutar sebe sposobnost prom ijeniti planet, ali m orate zapoeti unutar sebe, volei sebe. Vi m oete sebe voljeti sam o ako se potu jete. Potovati sebe znai ukloniti iz sebe sva ona podruja koja prezirete u

drugim a. T o tako er znai ukloniti sve one skrivene stvari k o je preziretc u sebi. Kad vi, ljudska bia, budete hodali visoko uzdignute glave, kad budete m ogli pogledati sebe i rei Da, m ogu ivjeti sa samim sobom , m ogu ivjeti sa svojim m islim a, jer m oje su misli iste i m oje su misli ljubav, a zbog toga volim sebe, onda e se, a to vam obeavam o, Z em lja poeti brzo kretati naprijed, na nain koji nikad niste m ogli zam isliti. Izabrali ste da ete sluiti, a ta sluba nije sam o prem a nam a, to je sluba prem a svima koji p ostoje na Zem lji i u sferam a duha. Z ap o n ite sluiti tako to ete voljeti sebe. U klonite zaprljanost iz svojeg fi zikog svojstva, uklonite zaprljanost iz svog uma i srca, dozvolite svojoj dui da vam pokae put. Z ap am tite da se unutar vas nalazi sjem e m oi: ako ne odravate ravnoteu, m oe se pojaviti runoa m oi. T o je elja za m oi. Ali, ne zaboravite opratati. M i unutar sebe ne p oth ran jujem o nikakvo n eprijateljsko uvstvo, a ne trebate ni vi. Prem da vi p ostojite na najguem od svih planeta u Svem iru, zapam tite da se sve due mogu spasiti.

JOHN: Da, mislim da postoje okolnosti u kojima smo sami krivi zbog takvog sta

va.
TOM: T o je istina.

JOHN: 7jx k o j e tr a im o o p r o te n je .
TOM: O p roten je dolazi od vas, kad postoji istinska spoznaja o on om e to se dogodilo. A ko bism o vam to m ogli rei, jedna je stvar izraziti osjeaj, ali djelo je on o to je vano. P ostoje m nogi glumci na svjetskoj pozornici koji igraju ulogu razliitu od o n oga to osjeaju. T e k kad oni ponu osjeati i kad budu djelovali iz cjelin e sebe, onda e se prom ijeniti. O ni mogu rei da vole Boga, a m ogu rei i da imaju razum ijevanje, ali ako oni ne djeluju on ako kako govore, onda je to ozbiljna pogreka, jer to nije uinjeno u neznanju. T o je isto kao kad se date drugom e zbog toga to vjerujete da ete prim iti on o to ste dali a o n o to dajete nije zlato. Ako im ate elju da gajite savrenstvo, mi em o vas poduiti kako se savren stvo postie na vaem fizikom planetu. Postoji sam o jedan zakon savrenstva nema nikakvih kom plikacija, to je vrlo jednostavan zakon: prem a svakom e i sva koj dui, prem a svakoj ivotinji odnosite se on ako kako biste voljeli da se oni odnose prem a vama. N a taj nain rastete do savrenstva. T o je zlatno pravilo, pravilo Svem ira. Shvatite ovo: vanost vjebanja. K ako fiziko tijelo stari, ako o n o ne nastavi biti u pokretu i ako ne vjeba, on o postaje ogranieno u svojem kretanju . O n o , onda, tako er, poinje loe djelovati na um, jer um onda postaje ogranien u svojem irenju. Sve su stvari m eusobno povezane. Stoga je za one ljude koji se kreu prem a dobu budunosti vano da odre fiziku uvjebanost i da razviju vjebe koje e tijelo odrati u kretanju. Inae, dijelovi tijela postaju zakljuani u eljeznu u koen ost, koja zakljuava dijelove uma. V ano je znati vrijednost unu

tarn jeg reda, unutarnjeg form u liranja, unutarnjeg strpljenja i vrijednost unutar n je ravnotee. Red je vaan, jer u redu se poinje shvaati narav planeta Z em lje i Svemira. F orm u liran je je vano: pom ou form uliranja m oete predoiti plan, sustav po m ou kojeg ete d onijeti najvei napredak i produktivnost. R avn otea je vana, da biste iskusili va fiziki planet i da biste iskusili Sve m ir. Prim jer: A ko svoju hranu jed ete s velikim nestrpljenjem i u velikoj urbi, ona nee biti d ov oljno ispravno provakana da bi vai probavni sokovi bili ak ti virani i pravilno je probavili, da bi se ona, on d a, slobodno kretala kroz va sustav. Ako je jed ete u urbi, prod irete, bez pravilnog stava i oslobaanja probavnih sokova, ona e vam prouzroiti p otekoe u vaem fizikom tijelu. O na e vas otrov ati. M i se ovim e sluim o kao prim jerom , jer strpljenje treba postojati u svim fazam a vaeg p ostojanja. Strpljenjem ete uvidjeti narav Svem ira, probavit ete je i n eete je izgubiti. S njom ete rasti, i cijen it ete njezinu ljepotu. O n a e ostati s vama u radosti. N em ojte biti poput onih koji se nalaze u velikoj urbi. K reite se blago. T o je vano za evoluciju planeta Z em lje. P oduite sebe strplje nju. M i vam ne dajem o lasku, jer laskanje iznosi na vidjelo b it onih koji ne shva aju istinu ve prihvaaju sam o svoju vlastitu veliinu. Uvijek polazite od najvieg m otiva i biti. T o je kao da ljudi u ljudskoj odjei tom od jeo m sebe gue, a nisu u stanju ukloniti ja iz sebe, dopustiti sebi kratak trenutak da bi se vratili on om e tko zaista jesu. T o se dogaa zbog toga to se ljudi b oje iznai tko zaista jesu, jer kad to u potpunosti saznaju, osjeaju da je to prevelika odgovornost. Istina je da, kad u potpunosti iznau tko su, od govornost predstavlja radost, a energija koja em a nira iz svake pojedine osobe dodiruje druge i uzdie se do nas.

JOHN: Moram rei, za sebe, da imam snaan osjeaj nedostatnosti i premda na

jednoj razini mogu uvidjeti to o emu govori, na drugoj sam jako svjestan svojih ljudskih ogranienja.
T O M : Ali, kad bi sam o elio napustiti svoj vlastiti put i ne brinuti zbog toga, nego

se sam o kretati naprijed! Uoi to si sve dosada pridonio planetu Z em lji. Poniz n o st se ne sastoji u tom e da stalno sebe grdi zbog svoje krivice. Kad stvori red i slijedi sm jer koji si izabrao, onda se sve stvari poinju kretati zajedno s tobom . T o je taj prvi korak, kao kad beba strahuje uiniti svoj prvi korak, zbog straha da e pasti: ali, budui da ne zna k oje su posljedice pada, ona ga ini. Zaboravite predviene posljedice vaih padova. N e vjerujete li d ovoljno u to da e, ako za p o n ete stvarati sreu, ona doi u svojoj veliini? Uviate li n atjecanje koje ste sami za sebe stvorili? Izrazite se rijeim a ljubavi i rijeim a radosti, jer to Svem ir ini sretnim jer, kad p ostoji srea, radost i sm ijeh u Svem iru, onda je vrijem e velike proslave. To je o n o to planet Z em lja m ora uiniti: ovjeanstvo ne sm ije sebe uzim ati previe ozb iljno ! O n o m ora poeti u sebi doivljavati radost svojeg boanskog svojstva, radost svojeg jedinstva sa Svem irom . O n o se m ora izvui iz ovog zarobljenitva,

on o m ora prestati ivjeti u situaciji rtvovanja. M i nikad nism o traili rtve ili stradanja ve ovjeanstvo, u svojoj krivnji, stvara svoje rtvovanje, jer o n o zna da je prolo i koraalo onom dolinom kroz koju nije sm jelo proi, i sada, zajedno sa svima, mi ga vraam o natrag u tu dolinu da bi bilo jed n o sa Svem irom . M i vas volim o, mi em o koraati s vam a, mi em o biti s vama. N em ojte se ograniavati, bilo koji od vas, ljudskih bia. A ko m oete vizualizirati N azarenca u sebi, onda m oete biti poput N azarcnca ako to elite. Ako vas neto ili netko povrijedi, va ego je onaj koji vas je povrijedio. M i vas volim o. Mi vas okruujem o i donosim o vam mir. Kad dode dan u kojem em o m oi kom unicirati s vama i kad vi budete mogli kom unicirati s drugim a u obliku jezika misli, oni koji postoje na vaem planetu zapoet e se istinski razvijati. M i vas prom atram o, a tuga koju osjeam o nastala je zbog toga to postoji toliko m nogo potekoa u nainu na koji vi kom u n icira te. Prim jetili sm o da on o to govorite nije ono to m islite. T rag in o je da se va oblik kom u nikacije koristi na taj nain, ali doi e dan kad e on o to netko ima na umu drugi izravno shvatiti, jer onda nitko na vaem planetu Z em lji nee m oi govoriti na nain koji nije istinit. IAN: U prethodnim si razgovorim a rekao da je jezik donijet na ovaj planet da bi ljudska bia na taj nain evoluirala, pa bih te elio pitati o znaenju jezika u budunosti. TOM: N jegova je vanost kljuna i krucijalna. V erbalni jezik je, u ovo vrijem e, jed ino sredstvo da bi jed n o ljudsko bie m oglo kom unicirati s drugim . I ovo je vano: nain na koji se rije koristi oslobaa energiju u svem ir, nain na koji se rijei ukazuje potovanje oslobaa energiju u svemir. T u n o je za ovjeanstvo to se on o ruga s ovim i ruga s onim , a ne shvaa da on o s im se ruga stvara problem za Svem ir, jer se tako rasipa energija. M i, m eutim , upozoravam o na ovaj nain: vi ne m oete izii iz jezika vaeg postojanja i ui u jedan potpuno novi jezik, jer ovjeanstvo ima sklonost prem a opiranju, a kad se ljudi opiru, oni postaju nepokretni i strogi. Z bog toga vi, ljudska bia, m orate pronai m ost, drugim rijeim a, m orate se zapoeti obrazovati u naravi jezika, a ne sam o stvarati novi jezik bez ljudi koji shvaaju uzrok njegovog stvaranja. U vaem svijetu, o vjeanstvo ne uje ono to se govori, zbog toga je, dakle, sluanje od velike va nosti.

Sada se navode neke posebne upute za meditiranje koje su skupini dane tijekom nekoliko razgovora...
IAN: D a li bi skupini dao jednostavnu tehniku kojom e se sluiti u tjednim m edi tacijam a: N eke smjernice za nas? TOM: M i bism o vas zam olili da se u svojoj stolici priprem ate tri m inute vaeg vrem ena prije no to zaponete. Uzim ajte zrak duboko u va sustav, diui i iz diui duboko. A, kad to radite, mislite da je jedan od nas sada s vama. A sa

svakim izdahom , uklanja se nem ir koji postoji u vama. O nda postajete posuda isto e za id entificiranje svog pravog ja, znajui tko ste, znajui za svoju poveza n ost s nam a i sa Svem irom znajui da sve on o to je usaeno im ate u sebi, da je to sadrano u svemu to jeste, u vaem duhu, dui i umu, koji se proteu u cijelu vjenost. Vi sadrite sve to postoji. Prepoznajte m o unutar sebe da biste stvorili i na svijet donijeli nune prom jene pom ou kojih e Z em lja evoluirati do svog rajskog stanja. Budite onaj koji je ispred: ne kao elita, ne kao inteligentniji ili m udriji ve ispred u tom e to ste u stanju ukloniti ja iz sebe, odm aknuti se i sagledati istinu svog bia. Kad ste to uinili, onda u svojim mislim a ulijte cijelom ovjeanstvu i svojim m ladim a istou ljubavi i ljubaznosti, i svim onim stvarim a koje su vam p ovjerene um am a, biljkam a, cvijeu i ivotinjam a koje tvore va raj ulijte im bit svog bia. I u svojim m islim a, prenesite poruku svim ljudim a da oni unutar sebe sadravaju sposobnost da, zajedno s vam a, prouzrokuju nune p rom jen e na Z em lji, prosvjedujui onda kad ovjek nije ovjean prem a ovjeanstvu. T o m oete ukljuiti u program koji m oete dati drugim a kao oblik m editaci je koji dolazi od nas. Unutar vaeg uma nalazi se velika m o i unutar njega m o ete stvarati najveu od svih energija. N ije vaa fizika energija ona koja je velika, vaa umna energija je ona koja je velika. Va um m oe stvarati, ako on ima znanje o tom e kako se to radi, ali on m oe i nesvjesno ostvariti m noge stvari koje vi nem ate elju posjedovati. Kad bi p osto jalo trideset i est osoba s jednim um om , zajedno u sred otoenih, onda bi se cijeli svijet, ak i Svem ir, mogli prom ijeniti. Ako bi na ovom planetu postojalo dvanaest osoba s jednim um om , s m oi k on cen tra cije, nem a niega to se ne bi m oglo postii.

Ovo je ponavljanje uputa iz prethodnog odlomka, ali upotreba boja daje takve re zultate, da je vrijedno...
Uite u svoje m editativno stanje u potpunoj ljubavi, skladu i m iru. Ako je p otreb no obaviti predm editaciju, u potrijebite bilo koju m etodu koja bi vam bila p o treb na, bila on a disanje, zvuk, boja, vjeba, m irovanje, da biste razvili to stanje prije ulaska u m editaciju. elim o da ne gledate na svoju vrem ensku napravicu i kaete Sada sjedni i to uini. T a k o er, vi m oete vizualizirati sebe, prije ulaska u to stan je, kako se proiavate bojam a sm aragno zelenom , kraljevski plavom , i purpurnom , koje se izlijevaju na vas: to e odnijeti sve dnevne nem ire. Provedite to ienje u Zem lju da bi se i ona proistila, a zatim m oete za poeti svoju m editaciju. A onda gledajte ljude kako sa svojim energijam a svjetla razaraju tamu i doputaju joj da se proisti u strujam a svjetla. Slina m etoda: ako to inite s biljkom , im ajte biljku ispred sebe, dajte joj svjetlo i ona e ga osm ozom upiti. Je li to predodba koja zvui udno? IAN: O sm oza je izm jena unutar biljke.

TOM: T o je o n o na to m islim o, hvala ti, da. Z apam tite ovo: vi svi p otjeete od nas, vi unutar sebe im ate svoje savrenstvo. V i, zapravo, ne m oete postii sa vrenstvo u fizikom na planetu Z em lji zbog njegove gu stoe, ali m oete postii savrenstvo unutar vae due i vaeg uma. N em ojte se ograniavati. Svaka filo zo fija, svaka civilizacija, svaka religija na planetu Z em lji nadaje vam ogranienja. N a prim jer, ako vjerujete da e vam trebati jedna vaa godina da neto p ostign e te, m oete se trideset i est vaih sekundi koncentrirati na uklanjanje tog u vjere nja, a onda m oete iznova nauiti novo uvjerenje u trideset i est vaih sekundi.

JOHN: elio bih da mi da nekoliko savjeta o koncentraciji.

TOM: Pruit em o vam prim jer. Ako se kon cen trirate na on o to elite zapam titi, da biste zapam tili stvari kako u svom svjesnom , tako i u svom nesvjesnom , k o n cen trirajte se trideset i est sekundi i to nee biti izbrisano iz vaeg pam enja. T o , poslije, m oete iznijeti iz vae podsvijesti. Ako elite izbrisati on o to je nepoe ljn o unutar vaeg um a, ili vae podsvijesti, ili neku misao koja je postavljena u va um , ili osobnu potekou koju pokuavate ukloniti, ako se kon cen trirate trideset i est vaih sekundi, to e biti izbrisano unutar vaeg uma. Ako trideset i est sekundi m islite da ste bolesni, postat ete bolesni, ako trideset i est sekundi m i slite da ste zdravi, zapoeli ste kroiti putem prem a zdravlju. M ase koje drutvo, vlade, religije program iraju da vjeruju u k ru tost svojih m olitvi, provele su u djelo m noge stvari. Prim jer za to je m asovna m isao na ovom svijetu da svi m oraju stariti, da svi m oraju biti bolesni ili da problem dovodi do sljedeeg problem a. T o su uobiajena vjerovanja koja su uprogram irana u ljud ska bia.

JOHN: O no to m e najvie brine je da sposobnost potpune koncentracije, prem a

m ojem shvaanju, iznosi sam o o k o petnaest sekundi. Ja, osobn o, sm atram da je vrlo teko koncentrirati se vie o d est sekundi. J e li to takoer program f
TOM: Ti si shvatio svoj program !

JOHN: Bi li nam m ogao rei to vi odreujete kao prosvijetljen je? Mislim da je to

izraz koji je vrlo slabo shvaen na Zemlji.

TOM: Sm atra li sebe prosvijetljenim ?

JOHN: Ne.
TOM: Sm ijem o li zapitati zato?

JOHN: Z bog toga to u m ojoj osobnosti im am znaajke kojih se m oram rijeiti

prije no to...
TOM: V i, dakle, izjednaavate prosvijetljenje sa savrenstvom . U gustoi Z em lje ne postoji savrenstvo. Da objasnim on o o emu si pitao: prosvjetljenje je o n o to jeste. Prosvjetljenje je stalno posezanje, stalna potraga, stalno razm atranje sveg to se treba u klon iti, preinaiti ili proistiti, ali uz potpu no prihvaanje sebe. T ak o er, uz potpu no prihvaanje da, budui da ste vi dio boanstva, sve to elite m oete postii, ako je to za boljitak Svem ira. Ali, vi mislite da vi m orate

stalno sezati na visine za koje ste program irani vjerovati da se ne mogu dostii, tragati ne sam o za sobom ve i za vaim odnosom sa Svem irom , a to je, m eutim , va osobni osjeaj. Imati razum ijevanje o tom e da ste vi odgovorni za dio Svem ira, im ati ra zum ijevanje o tom e da je upravo vaa ljubav on o to nas je stvorilo, on o to nas hrani i odrava to je prosvjetljenje. Razum jeti svoju vlastitu negativnost, n e gativnost planeta ili Svem ira i nain na koji se stvara i rastvara ta m o koja p o kuava upravljati to je prosvjetljenje. Vi se nalazite na putu. D a. T o ne znai da vi m oete prestati posezati, da. Postoji velika m o u jasnoj misli. O na je najblia vrhovnoj m oi k oliko je dua na ljudskoj razini m oe im ati. Budite svjesni da vae misli m ogu pokrenuti stvari za najveu korist, ali i da one m ogu stvoriti m noge p otekoe kad su p o grene. Z ap o et em o s malim stvarim a: ako elite u potpunosti neto zapam titi, kon cen trirajte se na to s najveom kon cen tracijom , bez ikakvog uplitanja, 3 3 ,3 sekunde V ijee je reklo da vam trebam dati trideset i est, ali, zapravo, pravi broj je 3 3 ,3 ne m anje, ali vi se m oete koncentrirati i vie. A ko se k on cen trirate uz potpuno uklanjanje svega to bi se m oglo uplesti, onda e to biti u vaem umu, to e se nalaziti u vaem viem ja, u vaem niem ja i u vaem svjesnom ja te u vaem podsvjesnom ja. T o se nee m oi u kloniti, osim pom ou sline kon cen tracije. Ako elite ukloniti greku iz bilo kojeg dijela vaeg uma, kon cen trirajte se na njezino uklanjanje trideset i est sekundi, i to e biti izbrisano iz vae podsvijesti i nee se m oi op et prizvati. Ako uinite i ovaj korak n aprijed, u vaoj mati na 3 3 , 3 m inute izgradite piram idu, i onda e se ona nalaziti u vaem umu na najjai mogui nain, i vi ste, onda, stvorili energiju koja ima m o da stvari pokrene ili prom ijeni na nain na koji vi to elite. Da biste uklonili greku, bilo bi neophod no obrnuti proces za trideset i est vaih minuta. Um stvara svoju vlastitu realnost. K ao prim jer: narodi na vaoj Zem lji imaju m asovno m iljenje ili vjerovanje koje proim a atm osferu. T o je kolektivno vjerovanje. T o je poput lanca misli i on na Z em lju dovodi bilo koju misao koju su stvorili pripadnici nekog naroda. V la da stvara misli u svojim ljudim a, a upravljai kom panije stvaraju misli i vjerova nja u svojim zaposlenim a. T a j proces m oe se, ako je n eop h od n o, izbrisati. A ko se k on cen trirate 3 3 ,3 vae m inute to je velika p otekoa za svjesni um , za to je potrebna praksa i privikavanje m oete osloboditi m nogo onoga to je grekom u injeno. N e sam o za Z em lju, ve i za p ojed in ce, sve to su uinili sebi ili drugim a. Ako im ate trideset i est ljudi s jednim um om , s jednom milju, s jednom ljubavlju, koji se koncentriraju 3 3 ,3 vaih m inuta, vi m oete zaista pro m ijeniti Svem ir. Ako im ate dvanaest ljudi koji se k on cen triraju 3 3 , 3 m inute na lijeen je ili na bilo koje podruje kojem je potrebn o p roien je, to se m oe ui niti, ali zapam tite, tako er, da Drugi mogu intervenirati, ako se to ne postavi ispravno, sa zdravom m otivacijom .

U fizikom svijetu u kojem ivite, kao to je to poznato u vaem svijetu, vi koristite sam o dio svog m ozga. N ije li tako?

JOHN: Da, tako je.

TOM: T ak o er, ni puni kapaciteti vaeg fizikog svojstva nisu u u potrebi. Ako elite koristiti vie, to vie koristite, vie se razvijate.

JOHN: Postoje m noge pretpostavke o tom e koliki postotak naeg m ozga m i zapra

vo koristim o. Znam da je taj postotak vrlo mali, bi li nam m ogao rei preciznu b rojku ?
TOM: M i bism o rekli da bi to bilo izmeu 1 8 % i 2 2 % .

JOHN: Mi znam o neke stvari koje treba initi za razvoj kapaciteta mozga. Postoji

li neto posebn o to nije poznato ovjeku, a to bi bilo korisno znati ?

TOM: V ano je povrem eno poveati opskrbu m ozga kisikom . T ak o er je za m o zak velika sm etnja ako se u plua udie ozon. O n uzrokuje plune tegobe, a uzro kuje i slom unutar plunih alveola, to zauzvrat uzrokuje nedostatak kisika u mozgu.

JOHN: D a bism o dobili vie kisika u mozgu, m oem o li to postii uglavnom fi

zikim vjebanjem ?
TOM: Fiziko vjebanje je vano, jer, osim kisika koji se unosi u krv otok, njim e se vri opskrba i drugim hranjivim tvarim a. Ali, ako bi bilo m ogue povrem eno udisati kisik pom ou dinih vjebi, to bi bilo uvelike korisno.

JOHN: Sada mi se ini da su i joga i m editacija dobre. J e li dubljenje na glavi uope

vrijedno za poveanje d oto k a krvi u glavu?

TOM: Savjetujem o se... Rekli su da je dubljenje na glavi... V rijed n ost koju ono im a... N e shvaam jesu li ozbiljni ili nisu... Kau da trebate gledati svijet naopako. Da.

SVI: (Smijeh) JOHN: Da. Ali, bez obzira na to to se m eni ini, poveava li to cirkulaciju u m oz-

gu?
TOM: Jo sip iz A ragona kae da bi i vjebanje d onijelo istu korist.

JOHN: Shvaam. Prilikom m editacije im am velikih potekoa u umirivanju svojih

misli. N adao sam se da e se to, tijekom dugog razdoblja, k o liko to sad ve iznosi, prom ijeniti, a jo uvijek to ne mogu postii...
TOM: Sm ijem o li vas upitati, tko vam je dao ideju da u m editaciji trebate umiriti svoje misli?

JOHN: Pa, to je m oja vlastita elja ili shvaanje...

TOM: Ako se nalazi u stanju m editacije, ti m editira o neem u, nije li tako? K a ko, onda, m oe im ati prazninu u umu?

JOHN: Pa, zamiljao sam da, ako bih se mogao usredotoiti na bilo to o emu

meditiram, onda bi meditacija bolje funkcionirala. Smatram da moj um previe luta i da, kao rezultat toga, ja ponavljam i mijenjam svoje molitve i tako dalje, je li to podjednako uinkovito ?
TOM: Kad se nalazi u stanju m editacije, tvoja je snaga deseterostruka.

Evo jo korisnih savjeta o tehnikama vizualizacije:

CHARLES: Ako bi netko poelio imati korisne emanacije na finim razinama, dok obavlja dnevne poslove, to bi se, prema tvojem miljenju, tu moglo uiniti?
TOM: N ajvanije je i najpotrebn ije da, nakon buenja i kad se naveer sm irite u krevetu, oistite sebe, um, tijelo i duh od onih energija koje su vas m oda dodirnulc i koje su se uz vas priljepile. A, ako nije m ogue ivjeti na podruju u kojem je voda dostupna za potpu no ienje, onda vizualizirajte sebe kako stojite pod fon tanom vode, a onda, u svojem stanju istoe, i kad im ate pri ruci stvarnu vodu ili zam iljenu vodu, vizualizirajte da sva negativnost s vas opada i isti se i da ostaje sam o isto a vaeg duha. Ako se nalazite u podruju u kojem postoje zdrava stabla, m oete se, tak o er, posluiti svojim solarnim pleksusom te se om otati oko drveta i osloboditi svu negativnost u to drvo, tako da o n o, zauzvrat, m oe nju preobraziti u istu, proienu energiju, kisik i poslati je u eter, tako da ne bude zagaenja. O nd a krenite i obavljajte svoje dnevne poslove, znajui da vae srce posjedu je krajn je ist m otiv i ne trai priznanje ega za sebe, ve tiho eli mir na Z em lji i d ob ro za sve s kojim a ste u dodiru. O nda ete prem a vani em anirati takve en er gije, u krugu. Z n ajte tako er da e se, tijekom dana, druge energije priljepiti uz vae en er gije, to e sm anjiti opseg irenja vaih energija: onda m oete ponoviti proces ienja vaeg tijela, uma i duha, tuirajui se vodom ili proiujui se kroz drvo, i zapoeti iznova. A tiina je rije, jer ako se previe govori, krati se irenje. D ru gim rijeim a: idite tiho u miru i volite.

MIKI: Postoji li nain na koji mi moemo sebe podsjetiti na nau svrhu na ovom

planetu tijekom naeg svakodnevnog ivota?

TOM: A ko biste se sa sobom dogovorili da dan ne proe, a da sebi ne podarite dar m ed itacije, doli biste do te svijesti. Je li od ovjeanstva previe traiti da posveti devet ili osam naest m inuta dnevno sam om e sebi? T o nije za nas, to je za vas.

MIKI: U naim profesionalnim ivotima, smatramo tekim uskladiti nae medita

cije s drugima koji nam se pridruuju. Je li mogue da meditiramo pojedinano, a da opet pridonesemo naem radu?
TOM: Z a vas je korisno da m editirate. A ko se mogu okupiti tro je, onda e se energija za Z em lju bolje iskoristiti. Ako se ne m oete sastati sa svima, odredite

vrijem e u kojem e troje od vas istovrem eno m editirati na razliitim m jestim a. T o e onda ovu kuglu prekriti trokutim a ne bi li to bilo velianstveno? Je d n o od najvanijih podruja je razvoj m etoda kon troliran ja pokreta. U v o j nim vjetinam a postoji oblik koji donosi kon trolu , i stoga um im a prigodu za irenje. D rugi oblik je disanje kroz aparat za disanje na odredeno vrijem e, da bi se proistio um. N ajvanije, ali zapravo najtee za postii je ulaenje u stanje m ed itacije, ali to m oete vjebati na sebi, koristei se napravam a koje e vam p om oi u tom e da va um izae iz sebe. Jeste li to shvatili?

MIKI: Da. N edavno sam upoznao jednog uitelja Yoganande iz Indije. Misli li da

prakse k o je oni poduavaju imaju svoju vrijednost f Im a li jo neto to bi htio rei o m editaciji f
TOM: P ostoje mnogi iz Yoganande koji mogu iriti um, ali mi vas m olim o da budete vrlo oprezni u shvaanju H indusa. V jebe joge su vrlo korisn e, jer se n jo me uite disciplini tijela i uma. Ali, prosvjetljenje dolazi kad se p otpu n o m oete opustiti i u cjelosti vjerovati onom e tko ste u povezanosti sa Svem irom . O nda je ego oslobo en kad mi kaem o ego, m islim o na ego nevanosti, ego osobnosti. U vaem prakticiranju evolutivnog razvoja za dovoenje Z em lje u njezino preobraeno stanje lakog vozila, d obro je svakog dana obavljati neki oblik m editacije. Kad shvatite gdje se svako ljudsko bie u ovom trenutku zaista nalazi, onda ete znati kako s njim a m oete najbolje funkcionirati. T o se odnosi na sve razine posto jan ja, na svako podruje ivota. Da. A ko irite Z em lju i njezinu svijest, vi je, onda inite svjetlom i prostranom . I onda planet postaje lako svem irsko vozilo.

ANDREW: Protee li se taj m ehanizam irenja u prostorf H oe li to p om oi u rje

avanju problem a prodiranja ultraljubiastih zraka (u vezi s iscrpljivanjem ozon skog om otaa)?
TOM: M i bism o vas zam olili da uinite ovo: vizualizirajte da tkate... Pokuavam pronai rije. T o je poput guste gaze...

JOHN: ipka.
TOM: D a, ipka. T ijek o m m editacije nainite jednu u svojim m islim a i vizualizi rajte kako se va pokriva u jonosferi poinje popravljati. M o ete stvoriti alkemiju s vaim um om . Iznova stvorite one estice koje su u atom im a prekinute, a potrebn e su za ravnoteu. ANDREW: Koji poetni m aterijal trebam o upotrijebiti da bism o proveli tu vjebu? TOM: Va um. ANDREW: To je to? TOM: Cisti um. N ajvii oblik V ijee kae da u potrijebite kristaliziranu svijest.

Godine 1991. Tomu je postavljeno jo pitanja o meditaciji:

JOHN: Jedno

pitanje na koje bismo, mislim, svi eljeli znati odgovor: kojim bi se meditacijama mogli pridruiti u budunosti?
biste m ogli rjeiti ekoloki stres na planetu Z em lji. U vaim m editacijam a, m oli m o vas da u svijest ovjeanstva dovedete potrebu za prosvjedom na svjetskoj razini protiv likvidacije hendikepiranih ljudi na planetu Z em lji. D rugi i njihovi sluge pokuavaju unititi razliite vrste ljudskih bia na planetu Z em lji putem genocidnih m etoda. V i se posveujete zaustavljanju unitenja ugroenih vrsta i votin ja, ali vi ne prosvjedujete protiv istrebljenja nekih vrsta ovjeanstva. T o je tako er vano.

TO M : O n o na to se sada trebate u sredotoiti su nune p rom jene u vladam a, da

JOHN:

Da. Patnja djece koju roditelji maltretiraju, neto je to u ovom trenutku prevladava u drutvu.
TOM: T o se sam o sada iznosi na vidjelo. M ed itirajte za to da se takve stvari iznesu

do kraja. V id ite, on o to je vano je iznoenje tog znanja pred svjesne, otvorene oi ovjeanstva, jer onda on o ne m oe odvratiti pogled. Kad se o tom e ne g o v o ri, ili kad se to ne prim jeuje, kad se pretvarate da to ne postoji, onda se to m oe nastaviti. M o ra se, m eutim , rei da sm o mi posljednjih n ekoliko m jeseci m orali ovisiti sam o o vam a, naoj skupini, onda bi va svijet bio p reokren u t i postao bi crna rupa m raka jer n ije postojalo ujed injenje ili solidarnost. M i sm o m olili i m olili, i kad sm o shvatili da su i Drugi dosegli m noge od naih i odvratili im pozorn ost, bili sm o zahvalni to je bilo m alo onih koji su to prihvatili i nastavili. D a ste shvatili njezinu vanost, ne biste nikad propustili m editaciju. A ko ste izabrali ne shvatiti njezinu vanost, to je vaa volja. M i em o govoriti o znanju ako to elite. Sa znanjem dolazi odgovornost. T re b a m o govoriti o jo jed n om daljnjem korak u, o znanju k o je sm o vam mi pre nijeli, da bism o vam pom ogli da shvatite problem e u Svem iru. M i sm o takoer od govorni, u toliko to sm o vam to prenijeli. Zapam tite da s tim znanjem dolazi vea odgovornost, budui da ste postali dio kruga dua i en ergija, ba kao to je svaki od nas odgovoran za drugog, a to znanje koje im ate ini vas odgovornijim a jer ste sada odgovorni nam a, kao i vaoj vlastitoj dui. JOHN:

Ako ljudi imaju apsolutnu slobodu izbora, kako da oni ipak ne dopuste da se pojavi iskuenje ugaanja sebif Hou rei, znamo da izbor postoji, ali mi ipak elimo da oni naprave... potpuni izbor.
TO M : Izbor nije k raj, to je sredstvo: je r postoji dug, nije li tak o , plaanje k oje se

m ora izvriti? JOHN:

Vi, u sutini, govorite o posljedicama .

TOM: T o je to n o , jer ako vidite svoj planet Z em lju u unitenju, to je posljedica svih loih izbora. P ostoji dobar izbor i lo izbor.

Godine 1994. Israel Carmel, Phyllisin suprug, dobio je od Vijea devetorice pro ces meditacije za dobrobit planeta Zemlje, a Tom je zahtijevao da on bude uk ljuen u ovo izdanje.
ISRAEL: Mi moemo prakticirati mio uinkovit oblik meditacije za okoli ovog planeta. Preporuke o vremenu i mjestu iste su kao i one koje su spomenute u prethodnom poglavlju. Povezivanje, koristei se istim danom (nedjeljom) i us klaivanje vremena s vremenom od 9 sati naveer u Izraelu omoguava da se stvori veza irom svijeta. Vijee devetorice zahtijeva da se okupe minimalno tri osobe, da one budu fiziki zajedno i tako tvore trokute na ovoj kugli. (Oni bi postali krugovi, ako bi se okupilo vie od troje ljudi). Cjelokupna duljina faze povezivanja je osamnaest minuta, a meditacija se sastoji od putovanja svijetom i vizualiziranja vlada svih zemalja na svim kontinentima ili velikim povrinama zemlje; onda se vizualiziraju narodi tih zemalja i drvee u toj zemlji. Tako se ujedinjuju umovi, srca i tijela na planetu. To funkcionira ovako: neki bi moda voljeli zamisliti struju bijelog svjetla dok putuju ovom meditacijom, a korisno je provesti tri minute na svakoj velikoj povrini zemlje. Nemojte, meutim, biti vr sto vezani uz vrijeme, jer uz malo prakse, postat e lako kretati se kroz meditaciju pravilnom brzinom. Za ovu je meditaciju od vitalne vanosti da se ruke stave na noge tono iznad koljena, s dlanovima okrenutima prema gore i prstima koji su oputeni, ali se ne dodiruju, da bi se odrao tijek energetskih krugova i da se ne bismo doveli u omu.

1. Zapoet emo meditaciju usredotoujui se na dungle u Brazilu, a to je naj vanija tema unitenje koje se provodi nad tim drveem a proirujui se, i na cijeli planet. a. Usredotoite se na vlade zemalja koje su ukljuene u proces raumljavanja i meditirajte o tome da one postanu svjesne tete koju prouzrokuju okoliu. b. Usredotoite se na ljude koji ive u tim zemljama: da oni postanu svjesni svoje odgovornosti i da izvre pritisak na svoje voe da opozovu sjeu drvea u tim dunglama. c. Usredotoite se na sama stabla i poaljite svoju energiju tim velianstvenim stablima, a ona e tu energiju prenijeti od stabla do stabla. 2. Iz dungli Brazila i zemalja June Amerike otputujte u Sjevernu Ameriku i po novite cijeli proces, primjenjujui ista naela, na vladu, ljude i stabla. Premda dungle drite pred sobom kao prioritetne, vizualizirajte i sva stabla u Sjevernoj Americi, aljui svoju energiju svakom pojedinanom, a onda otputujte u Kanadu i na Aljasku, sve dok ih ne poveete. 3. Slijedite onda tu energiju preko Beringovog prolaza u Rusiju, ponavljajui pro ces dok vizualizirate zemlje Europe. 4. Onda putujte po Aziji, koja obuhvaa Bliski istok, Indiju i Kinu. 5. Onda vizualizirajte Australiju, zajedno s Novim Zealandom.

6. Konano, skoit em o u Afriku, zatvarajui krug koji sm o stvorili o k o planeta, Svijet je okupan u energiji ljubavi, ko ja je vezala ljude za njihov okoli i stvorila potrebu za odgovornou prem a njihovom planetu. O vo n aelo m editacije m oe se prim jeniti na m noge aspekte naih ivota na Z em lji i sa Z em ljom , ali, za godinu 1994. kategorija dungli je ona za koju je Vijee devetorice zatrailo da se na nju najvie usredotoim o a, zapravo kategorija drvea u cijelom svijetu. N jihovi ogranci seu do nebesa, a njihovo korijenje ispreplie se sa Z em ljom , to i m i elim o uiniti...
GERJ: Misli li da e planet Zem lja, ljudi u cjelini uvijek biti u stanju neravnotee, je li to n eophodn o ? TOM: T o je tragedija planeta Z em lje, ta neravnotea, jer ona je zaustavila na predovanje Svem ira, ona jc stvorila usko grlo. T a k o se nije trebalo dogoditi: trebalo se dogoditi da dua doe da bi iskusila tu ravnoteu fizikog i ne fizikog i onda sebe irila u druga podruja. M i elim o m oliti s vam a da prosvjetljivanjem razum ijevanja kroz vae oblike m asovne kom u nikacije, unutarnji duh spozna i shvati vanost izbora odgovornosti vidite, kad ovjeanstvo evoluira i planet Z em lja bude u stanju ispuniti sve on o za to je stvoren, vi onda oslobaate sve druge civilizacije u Svem iru, da bi i on e, takoer, m ogle im ati izbor. Shvaate li vanost...?

IRENE: Da.
TOM: O vo vam nikad u prolosti nism o rekli.

JOHN: H oe, dakle, rei da je ovo test? Mi sm o, zapravo laboratorij za slobodnu

volju ?
TOM: T o je ton o. JOHN: O, pa to je nevjerojatna koncepcija. To je divno. TOM: T o se dogaa sam o na planetu Z em lji.

JOHN: R ekao si u prolosti, da je upravo ovo vrijeme kljuno vrijeme.

TOM: N ajvanije m ogue, jer odustajanjem od volje, mi odustajem o od Svemira. Da. Sada em o vas ostaviti. D ajem o vam ljubav. D onosim o vam m ir. M o lim o vas da naem Biu prenesete ljubav koju gajim o za nju.

20

Poslovi due
Jednom, kad je Phyllis bila u dubokom transu, bila je dovedena pred Devetoricu. / Isprve su joj se oitovali kao astan starac, ali kad ih je zamolila da joj pokau Tako zaista izgledaju, om su se pretvonli u Kugle svjetla koje su bile jednaka, ista energija, ali s duom. Moda tako izgleda dua, rekao je Andrew kad je uo za to, moda su zaista takvi, samo dua, bez tijela. Phyllis je zatim objasnila ono to su joj pokazali: Uzeli su., neto poput negativnih i pozitivnih sila ili energija i pokazali... Ako ste, dakle toliko pozitivni i vrtite se... pokazali su mi tu energiju u vrtnji, a ona se stalno toliko brzo vrti da postane svjetlo i nestane... A negativno se takoer vrti, ali u vrtnji kupi druge stvari i postaje tamno. To je energija koja postaje mrana i onda pada. A pokazali su mi da nijedno od to dvoje nije dobro, jer zbog naina na koji su se oni kretali, ta dua bila je izbaena iz putanje.
Ili ravnotee, naznaio je Andrew. Izvan ravnotee, ton o, sloila se Phyllis. Hmm, rekao je Andrew , to je zanim ljivo. I pokuao je utvrditi neki znanstve ni smisao u slikam a o kojim a je priala Phyllis u smislu toga da vrtnja vodi prema poveanju brzine i, kon an o, dovodi do nestanka u drugu dim enziju. Jednom je T o m odgovarao na pitanje o reinkarnaciji, a pritom je rekao: Razlog zbog kojeg se ne sjeate vaih prethodnih vrem ena je atm osfera ovog planeta. Slijedei razgovori tiu se stvari kao to su ak rc, roenje i sm rt, reinkarnacija i lijeenje, a sve to povezano s duom , s kojom zapoinjem o:

ANDREW: Mi ne shvaam o nain na koji se vi sluite rijeim a dua i duh. Biste

li nam m ogli objasniti tu razliku?

TOM: Zapravo se radi o tri stvari. ANDREW: Je li to on o to nazw ate um om , duom i duhom ? TOM: Da. A kad ih u potpunosti spojite, onda postajete ista energija, to je, zapravo, ista dua.

ANDREW: Shvaam. to je, dakle, duh za razliku od drugo d v o je?

TOM: Duh jc dua koja sc oitu je kako u vaem fizikom svijetu, tako i u atm o sferi vaeg fizikog svijeta.

ANDREW: Drugim rijeima...

TOM:... to je vozilo.

ANDREW: Im a li to ikakve veze s astralnim tijelom ili eterikim tijelom ?

TOM: Da. T o je astral.

ANDREW: D obro... sada, um je li to dio povezan s m ozgom , ili je to dio p o v e

zan s duhom ili duom ?

TOM: Um jc povezan s duom.

ANDREW: Shvaam , iz prethodnih razgovora shvatili sm o da je eteriko tijelo, iz

gleda....
TOM: T o je pokriva due.

ANDREW: Pokriva due, u redu. To su, dakle, odjelite funkcije ljudske osobnosti:

um povezan s duom , duh povezan s tijelom i dua je, naravno, neovisna a k o se ne nalazi u tijelu.
TOM: Da.

ANDREW: Ali, a k o je ona povezana s tijelom , je li ona povezana s eterikim tije

lom ?
TOM: Upravo tako.

JOHN: Da li bi m ogao jo m alo objasniti odnos izmeu um a i due ?

TOM: Um jc inteligencija due.

ANDREW: O vo e zazvuati k a o glupo pitanje, ali uope nem am predodbu o to

m e k a k o izgleda eteriko tijelo. Je li to neto to je om otan o o k o naeg fizikog tijela ili on o postoji pored naeg fizikog tijela?
TOM: P ostoje dva tijela astralno tijelo i eteriko tijelo i, ukljuujui on o koje vidite, a koje je fiziko, p ostoje, zapravo tri tijela. E teriko tijelo stoji izvan astral nog i slino je om otn ici, ali to nije pravi izraz. O bjasn it u to na drugi nain: Ako im ate jaje, unutar tog jajeta nalazit e se pile, to bi bila fizika stvar. O nda bi sc oko tog pileta ovijala m em brana koja prianja uz pile. T o bi bio astral. Ljuska bi bila eterik o tijelo.

ANDREW: Vrlo dobro, to su, dakle, om otnice. Puno ti hvala, to nam zaista po

m ae.
TOM: M i bism o vam voljeli objasniti neto to je povezano sa ivotnom energi jo m koja m ora biti usm jeravana prem a gore. Ne postoji sedam akri, prem da vi to tako shvaate. T o nije istina. Uistinu postoji devet akri. Kad su te akre i korijen ska akra otvoren e, to stvara vatru kao u visokoj pei, a kad je vi usm je

ravate prem a gore, p ostoje oni koji misle da je alju gore i vani i da ona odlazi u eter, a pri tom e ne shvaaju zbog ega imaju elje i enje. O n o to se zaista dogaa je to da je ta energija zarobljena u njihovom astralnom tijelu i onda ona tee nadolje kroz cijelo njihovo tijelo, a to opet stvara jo vie vatre. N uno jc tu energiju podii gore, u devetu akru i izbaciti je kroz eteriko tijelo. ANDREW:

Smijem li samo zapitati za poloaj te devete akre?

TOM: O na bi se nalazila na vrhu vae glave to je tam o gd je... to jc on o to vi nazivate vaom srebrnom vrpcom , ali, ona se ne nalazi tam o gdje je srebrna vrpca zaista sm jetena.

RON: Postavio bih neka prilino ezoterina pitanja u svezi s ovom temom. Ono to bih elio uiniti je proitati dio neega to je dolo kroz moju glavu i pitati je li to tono, a zatim postaviti jo neka pitanja je li to u redu?
TOM: Da.

RON: U poetku (ovo je neka vrsta Postanka) Jedan je pomou samog sebe disao

bez daha i okreui se oko sebe , napetost je bila jedna i postala je mnogostruko sve. Razliite gustoe i jakosti materije i duha, s potencijalom da postanu jedna zajednica. Kraljevstva Devetorice, civilizacija, ovjeanstva i Drugih, svako od njih dio je svega to postoji. Beskrajno stvaranje u svojoj potpunosti je Jedno Be skrajno bie. Jedno Bie koje je svjesno sebe do te mjere da su njegovi razliiti aspekti svjesni sebe kao dijela svega to jest. Devetorica su krunska akra, tamo gdje se zna Boja volja. Hijerarhija civili zacija je srana akra, gdje se izraava Boja ljubavna mudrost. ovjeanstvo je grlena akra. Sto cjelina jest to je nepoznato, to je tajna. Kad se akre glave, srca i grla u potpunosti otvaraju da bi bile doline Bogu, to je, dakle, proces postajanja svjesnim sebe.
TOM: Na ovom stupnju vaeg znanja, mi vam ne m oem o objasniti istinsko ra zum ijevanje Svem ira. O n o to ste prim ili, ne p otjee od nas, ve od civilizacija ko je, tako er, ne posjeduju potpuno razum ijevanje. T o je dio istine, ali ne cjelina i to bi vam bilo vrlo teko objasniti. Je r , znanje se m oe prenijeti rijeim a, ali m udrost zvui budalasto i ne m oe se prenijeti na takav nain. Ali, za nas jc p ri hvatljivo da vi prenosite ove misli onim a s kojim a razgovarate.

RON: Da, hvala ti. Ono to bih volio znati je znaenje grlene akre u smislu veli

kog Solarnog Jednog-Bia, s obzirom na ovjeanstvo i s obzirom rta pojedinano ljudsko bie.
TOM: O na se bavi onim fizikim . Posavjetovat u se... V ijee me je zam olilo da vam prenesem ovo: Z bog potrebe posjedovanja opipljivih struktura prem a k o ji ma mogu stvoriti odnos, ljudska bia su, proirujui svoje razum ijevanje, u po trebljavala izraz akra, ali to je zapravo stvar razliitih razina due. Shvaate li?

RON: Razliite akre koje se otvaraju su razliite razine due...?

TOM: Da.

RON: K oje se oituju kroz nas ?

TOM: K ako vam to m oem o objasniti? M i nism o krunska akra. Kad se dua rod i, ona sc nalazi u prvoj akri. O d tog trenutka nadalje, ona tei dosegnuti on o to p otjee od nas shvaate li?

RON: Da.
TOM: U svakoj pojed inoj od svojih reinkarnacija u razliitim civilizacijam a, a takoer i na Z em lji, ona prolazi kroz jedan proces. P ostoje oni koji m ogu ostati u prvoj akri u m nogim svojim inkarnacijam a, a postoje oni koji, shvaajui da sc m oi za sebe ne postie nita, mogu sami sebe stvoriti i otii u treu akru , zao bilazei drugu akru. Svi se tee vratiti nam a to je bre m ogue. Pojedinano ovjean stvo ne p otjee iz grlcne akre. T e k kad cijelo ovjeanstvo shvati da zajedno m oe postati ono iz etvrte akre V ijee kae da ste vi govorili o grlenoj akri. Ispriavam se, ali radi se o etvrtoj (sranoj akri) i onda o v jean stvo m oe m asovno evoluirati. Shvaate li to vam pokuavam o objasniti?

RON: Da, mislim da shvaam o.

TOM: Shvatite, tako er, da se dua m oe nalaziti u on om e to biste vi nazvali prvom akrom , i ako im a sam o slavu Svem ira u svom ivotu, u svojoj m otivaciji, onda ona m oe odm ah doi k nama. Budui da vi m orate imati neto prem a em u se m oete odnositi da biste u vaem svijetu im ali razum ijevanje, dopustite mi da vam sam o kaem da ne p ostoje p re tin ci, stoga vas m olim o da sc ne pokuate stavljati u pretince. Vi im ate sutinu istine. O na im a svoja ogranienja, ali e vam koristiti, da.

JOHN: Im a jo jedn o pitanje o kojem sm o razgovarali. To je hum or. U naem

svijetu postoji hum or: pitam se im ate li vi hum or u vaoj stvarnosti?

TOM: B og ne bi m ogao preivjeti da se nije bio u stanju sm ijati sam om e sebi!

ANDREW: K ad se Bog sm ije, to se dogaa u Svemiru? Trese li se sve... ?

TOM: Sve si ja!

ANDREW: Sija! Shvaam. S kojom je, dakle, funkcijom povezan hum or, s um om ,

duom ili duhom ?

TOM: O n je povezan s um om . K oji onda, zauzvrat, hrani energijom duu.

JOHN: Veina naeg hum ora tem elji se na fizikom postojanju i sm ijenoj strani

njegovih situacija.
TOM: M i im am o kozm iki hum or. Svem ir je aljiv! ISRAEL: Volio bih znati razliku, a k o uope postoji, izm eu ega i ponosa. TOM: Ego je onaj koji stvara ponos, a ponos je onaj koji tvori ego. U Svemiru, meu njim a nem a razlike, ali na Z em lji, oni se razlikuju. Pokuat em o vam ob jasniti: ako vi ne traite pom o, to je zbog vaeg ponosa i vae neovisnosti koji vas odvraaju od traenja pom oi, nije li tako? T u je i va ego, koji kae Ja sam

neovisan i nije mi potreban nitko nije li tako? T o je jed n o te isto. N uno je im ati ego za p o sto jan je, ali zapam tite da postoji negativan ego, kao to postoji i pozitivan ego. A ego m ora biti u stanju ravnotee. Upravo je ponos onaj koji izvodi ego iz ravnotee. N eop h od n o je imati ego, on p otjee od duha. T e k kad ego postane stvar ispunjena pon osom , on postaje problem . A ako ego postane m litav i nalikuje kuhinjskoj krpi, ni to nije dobro.

PETER: Radio sam na rascjepu izmeu onoga to biste vi nazvali tijelom , um om ,

srcem i duom i izgleda m i da ogrom an broj ljudi dozvoljava svjesnom umu da stalno nadvladava srce. ini se da to nepogreivo vodi na put udaljen o d svijesti.
TOM: T i si doao do istine i buenja. V idite, kad je znanost postala jaka, on a je, onda, unitila i izopila istinsko ja ovjeanstva, njegovo intuitivno ja, njegov ja ljubavi i srca. V rijem e je za povratak tom e, jer znanost postavlja ovjeanstvo u p retince, kategorizira ga, lijepi mu oznake i stavlja u situaciju da ljudi zaista p o i nju o sebi razm iljati na takav nain. Takva znanstvena uvjerenja onda dovode do obrasca m asovnog razm iljanja.

PETER: O no to sam ja prim jetio je da, a k o ljudi uine izbor, esto je um onaj koji je sklon izabrati, a ne intuicija ili dua. T ako netko dolazi na ivot sa svrhom, ali um nadvlada svrhu due.
TOM: Z b og toga to su znanost i ovjeanstvo sebe doveli u stanje straha da e ispasti glupi, znanost je d onijela odluku o tom e da vjerovanje u univerzalnu lju bav, svijest i Stvoritelja jer istina je da ste vi Stvoritelj nije realistino. T ak o su oni izgubili dodir sa stvarnou, a ovjeanstvo je onda sebe dovelo u stanje u kojem je dozvolilo svom umu da njim e vlada.

PETER: Pitanje k o je sebi stalno postavljam je, znajui za ove dvije stvari, je li m o gue ponuditi m ogunost svijesti ljudim a koji ne ele, u svojim glavam a, za njom tragati? Ili, je li to m ogue sam o s onim a koji su sprem ni napraviti korak prem a svijesti postajui duhovno povezaniji?
TOM: Postoje oni koji ne shvaaju, niti ele znati: ne gubite svoje vrijem e.

JOHN: S obzirom na reinkarnaciju, katkad se kae da m i im am o suvie p o jed

nostavljenu predodbu due koja, u brojnim prilikam a, ulazi u novo tijelo , i ini se da je ta predodba m nogo sloenija o d toga. Pitam se, bi li nam m ogao, a k o je m ogue, opisati toku na k o jo j se dogaa odvajan je? to se reinkarnira, a to ne, s obzirom na odnos izmeu osobnosti i due?
TOM: T o je velika i detaljna dizertacija, vrlo je teko to objasniti u ljudskim izra zima zbog vaih ega. M i em o vam , ipak, pruiti jedan mali uzorak. Prim jer: upravo ste rodili svog sina. Stoga se dio onoga to ste vi nalazi u njem u. Stoga, ako biste vi svog sina rodili m nogo puta, u razliitim ivotim a, onda bi se u njem u nalazio jedan vei dio vas onda bi se m oda idui put dogodilo da ob ojica budete kao jedna osoba. Shvaate li?

JOHN: Da. M ali dio svake pojedine inkarnacije , dakle, napreduje, tako da postoje

sloeni obrasci...
TOM: T o je kao da atom i rastu unutar atom a. N ije stvar u tom e da je ta dua zarobljena, a da, onda, otpluta svojim putem i onda se zarobi u nekoj drugoj fizikoj cjelini.

JOHN: D a li je m ogue da, a k o uzm em o nekog iz povijesti, poput N apoleon a,

dvije li tri osob e mogu misliti da su one reinkarnacije N apoleon a, jer svaka p o je dina o d njih im a dijeli N apoleon a u sebi ?
TOM: T o je ton o. Ali, postoji, takoer, na Zem lji jedan sim ptom koji se pojav ljuje kad u um ovim a ne vlada d obro zdravlje: oni se mogu ugoditi na tu svijest i vjerovati da potjeu od nje. Postoji jedna fina granina crta, kako vi to kaete.

JOHN: D a li je, takoer, istinito rei da vjerojatno postoji jedfta o sob a koja nosi

vie djelia o d bilo koje druge o s o b e ?

TOM: T o je ton o. Da.

JOHN: U redu, to nam um nogom e pom ae.

TOM: T k o bi od pripadnika ovjeanstva to elio shvatiti? Je r , ego ovjeanstva prezire injenicu da bi netko m ogao biti dijelom njih.

JOHN: ini mi se da bi bilo vrlo vano da ljudi shvate kon cept reinkarnacije, da bi

u potpunosti m ogli prihvatiti svoju odgovornost; ali, religija se, ili barem kran ska tradicija, tom konceptu opire. K ako se to m oe prekinuti ?
TOM: T o je jedan od vrlo vanih procesa koji e se m orati razviti u budunosti. V ano je priprem iti ovu inform aciju za one koji je ele uti.

MIKI: K oliko je vano shvatiti nae prole ivote da bism o krenuli naprijed?
TOM: Z a neke jc to vrlo vano, za druge i nije toliko vano, jer je to kao da oni im aju unutarnje znanje, a zakorauju u drugom sm jeru. Ali, nekim a, poznavanje njihovog povijesnog zalea, daje uvid u njihovu osobu u ovom ivotu.

GOST: Zato ljudska bia zaboravljaju svoje prethodne ivote ka d se inkarniraju

na Z em lji ? Da ih se sjeaju, bilo bi im m nogb lake vidjeti svjetlo pom ou kojeg bi se m ogli poboljati.
TOM: U poetku je postojalo sjeanje, onda je postalo n eophodno ustrojiti dru tvo za razvijanje onoga to biste vi nazvali civiliziranim ponaanjem . U onim drutvim a koja se nisu uhvatila u zamku intelcktualizm a bez osjeajn osti, narodi imaju svijest o drugim podrujim a postojanja. T a drutva uglavnom preziru oni u onim podrujim a svijeta u kojim a postoje veliki tehnoloki, znanstveni i inte lektualni napretci, a kad su se djeca tih civiliziranih drutava raala sa sjea njem (to se esto dogadalo), to se nije sm atralo prihvatljivim i stoga je bilo poti skivano. Sada, m eutim ( 1 9 9 1 .), postoje m nogi u vaem svijetu, u tim civilizira nim drutvim a, koji su doli sa sjeanjem . M i m olim o vas i sve na Z em lji, dopu stite vaim m ladim a da se sjete svoje prolosti, da shvate da postoji kontinuitet

ivota, da ne postoji sm rt duha ili due, da je on o to m ijenja oblik sam o on o fiziko i da se sva dua, sav duh, sve to svaki od vas jest, sve to je sadrano unutar vas sva bit Stvoritelja sadrana u vama stalno nastavlja. Sada jc na ovom planetu dolo vrijem e u kojem im a sve vie i vie sjeanja. U prolosti, neke religije nisu inile dobro ovjeanstvu, jer su i one potiskivale on o unutarnje znanje o drugim svjetovim a. T o je sluilo svojoj svrsi neko odreeno vrijem e, ali sada jc vrijem e da se dopusti da na svjetlo dana izae istinska bit ovjeanstva. Da. GOST: J e li istina da svaka dua u Svemiru treba m akar jedn om ivjeti na Z em lji? TOM: O n o to je vrlo vano da ovjeanstvo zna je da je u cijelom Svem iru, Z em lja jedini planet slobodne volje i izbora. T o ne znai da u drugim svjetovim a p osto jan ja, na drugim fizikim planetim a uvijek postoji kon trola. T o znai da se na drugim planetim a postojanja dogovorom m oe izabrati fiziki izraz u kolek tivnoj svijesti. Sve due u Svemiru m oraju imati iskustvo ovog planeta Zem lje m akar jednom da bi nauile tu ravnoteu izmeu fizikog i nefizikog on o Sto biste vi oznaili izrazom duhovno. Planet Z em lja slui toj svrsi, zbog togn jc < < i ivotne vanosti da se vi na Zem lji dovedete u ravnoteu. Kad se due rode na ovom planetu i ponu stjecati iskustva o takvim stvarima kao to je probava vae hrane, onih vaih tekuina koje upravljaju umom ili onih droga k o je takoer na njega utjeu, onda ovjeanstvo zaboravlja bit onoga to jeste i poinje vjerovati da je to jedina stvarnost. T o se dogaa zbog toga to se, u prolosti, ovjeanstvo pokualo uzdii i doi do razum ijevanja o sam om sebi, a onda je sebe uhvatilo u zamku i p oelo se stalno i iznova reciklirati, um jesto da odlazi na druga m jesta p ostojan ja u prikupljanje daljnjih iskustava. T o je postala vaa stvarnost, ali to nije prava stvarnost. M eutim , zbog toga to due shvaaju da ovaj planet p o t jee od R aja, u svojoj su zbrkanosti sebe uhvatile u zamku. N ije ih u zamku uh vatio planet Z em lja, one su to uinile same sebi, a to stalno recikliranje stvorilo je usko grlo u Svem iru. Dua izabire m jesto na kojem e se nalaziti. Kad ona ne ide izvan zem aljskih granica ovog planeta, ona izabire da e se tu reciklirati. T o ne znai da, ako jc dua nainila pogreku, u prolosti ili u drugoj civilizaciji, ona ne sm ije izabrati da doe ovdje, jer one to esto i izabiru. M e u tim , znajte da p ostoje drugi u Svemiru koji takoer dovode u iskuenje i pokuavaju upravljati duama i stvoriti stanje iskvarenosti. O nda, ta dua, kad se ona nalazi u svojem stanju isto e, m oe spoznati taj problem i izabire da e posjetiti planet Zem lju ili neki drugi planet, da bi nadvladala tu iskvarenost. Da.

Sada slijedi razgovor o roenju i smrti. GOST: Smijem li postaviti pitanje o prelaenju u fiziki ivot i odlaenju iz njega. Jedn a stvar ko ja zabrinjava veliki broj svjesnih ljudi u ovom trenutku je kvaliteta roenja i iskustva roenja, za duu koja prelazi u tijelo. Im ate li neki savjet za ljude k oji ele dati dobro roenje-prelazak djeci k oja sada dolaze na svijet ?

TOM: Vi znate da u prolim danim a nije p osto jao ovaj veliki problem koji sada postoji? U prolim danim a, on o to se stvaralo u zvunim valovim a nije bilo n e skladno. Ljudi nisu imali m ehanike zvune obrasce i valove, nisu imali elek tro n ska energetska polja i ro enje se prihvaalo kao prirodno. O n o to se u ovim vrem enim a dogada je da, ljudi koji ele dati ivot razvijajuem duhu na m iran nain, n en am jern o stvaraju zbrku za dijete, jer oni s njim razgovaraju n jen o i s ljubavlju, a to nastavljaju raditi i kad on o izae i nae se u ovom svijetu, u kojem vlada vrlo buan okoli. Stoga ovaj novoro eni duh ak ni ne zna u kakav svijet dolazi. Z b og toga vam m oram o o tom e pruiti objanjenje. Je r , m oete li sebe zam i sliti u toploj pilji, a da zatim , iznenada, osjetite vibraciju vulkanske eksplozije: ne biste znali biste li mogli opstati u toj toploj pilji, zar ne? O nda prim ite od vae m ajke jam stva, a onda vam se ta jam stva oduzm u, tako da to stvara veliku zbrku. O n o to se treba urediti je sljedee: ako bi se ona osoba koja nosi dijete m ogla nalaziti u m irnom okoliu za tu duu koja se raa, okruena laganom glazbom , blagim osvjetljenjem , usvajanjem znanja. Vi znate da m oete itati enciklopediju o n oj osobi k oja iekuje poroaj? Je r , kao to se to upija, tako se upija i ta ne skladna buka. Kad se, dakle, nalazite u tom zamahu od m irnog prem a razdiruem , ne biste li i vi bili potreseni? V idite, ako jedan duh izabere da se vrati, a to zaista ne treba uiniti, a on se silom eli vratiti, onda to stvara jo vie nesklada i hrana koja ga hrani takoer postaje neskladna, m oete li onda vidjeti otkud potjeu neskladnosti na planetu? Ako se taj duh tvrdoglavo vrati i im a prigodu stei veselost, on onda ima m ogunost u svojoj ljudskoj ulozi izvriti on o to treba prem a m etodi koja je za to potrebna.

GOST: Postoje brojni ljudi koji sada to shvaaju, ali to se jo uvijek m ora razvijati u naem svijetu.
TOM: O n o to se m ora uiniti je stvoriti podruja sigurnosti u koja e ene u to vrijem e ui.

GOST: O ko vrem ena poroaja, ili tijekom cijele trudnoe?

TOM: T ijek o m tru d n oe, od polovice nadalje.

ALEX: Uvjeren sam da je ovo jedan o d rijetkih planeta na kojem se m oem o sek'

sualno razm noavati u fizikom postojanju. K ako bi nam iskustvo im anja obitelji ili iskustvo obiteljskog jedinstva pom oglo u naoj duhovnoj evoluciji na ovom plan etu ?
TOM: U pravu si kad kae da je ovo, ne jedan od rijetkih , ve jedini planet na kojem je seksualno razm noavanje m etoda sadrana u seksualnosti, a u tom e, vidite, ovjeanstvo stalno traga to sm o ve prije objasnili. Z b og toga em o pokuati odgovoriti na drugi dio pitanja. Ra anje, a ne uvijek nunost da ljudska bia imaju obitelj je prva premisa koja se m ora shvatiti. Kad se dua izabere roditi kako bi koristila planetu Z em lji, onda je vano da ona izabere one elem en te koji su nuni za njezin razvoj prem a boanskom potencijalu koji nosi u sebi. U

prolim vrem enim a postojale su due koje su prisilno stvarale uvjete kod dva ljudska bia, kako bi, kao posljedica njihovog odnosa dole na svijet, jer su tvrdo glavo eljele elem ente jednog ili oba ta ljudska bia. T o je tako bilo u prolim vrem enim a, a sada se m ijenja, jer nee se reciklirati nijedna dua koja to ne treba uiniti (1 9 9 1 .). M i se sada kreem o prem a jednom p lanetarn om stanju na Z em lji u kojem se ta m etoda vie nee prim jenjivati, tako da e u vaoj budunosti, ne n eposred noj, ali sk o ro j, dua izabirati da se rodi uz pristanak m ukog i enskog nositelja raanja. Z b og toga je vano da ta obitelj rodi tu duu, zbog toga da bi on a i vi postigli evolutivni rast, da biste uklonili zapreke i oljutili gustou planeta Z em lje i priprem ili se za njezino cvjetanje.

JOHN: K oncepcija ne postoji smrt: mi gajim o neka uvjerenja o reinkarnaciji , ali

osjeam da je ona neto sloenija o d pojednostavljenog gledita kakvo m nogi imaju.

TOM: O ni na ovom planetu mogu shvatiti da, u vrijem e svog dolaska, oni izabiru da e doi na planet Z em lju. Ako se oni nalaze u stanju oaja, elem enti Svem ira m ogu im se objasniti. Je r , planet Z em lja uzrokuje elju kod pojedinca da bude pojedinac, ali je zastraujue kad ljudi ponu vjerovati da e, ako se oslobod e, proiste i evoluira ju , spojiti s Izvorom i vie nee biti pojedinci. Z bog toga odbacuju reinkarnaciju i k on tin u itet ivota. Z apravo, oni koji postoje na planetu Z em lji potjeu od b o gova. P ostoje oni koji su ovo u razliitim stupnjevim a, a ipak potp u n o zaboravili posebno u civiliziranom svijetu, kako ga vi nazivate. M i ne znam o kako vama i vaem ovjeanstvu objasniti energije koje p ostoje i spajaju se s Izvorom , a opet potjeu od jed nog pojedinca. T o je prilino sloeno.

GOST: Kraj individualnosti i kraj slobodne volje za m noge ljude na Zem lji b io bi

jed n ak o lo k a o i smrt: Bilo bi vrlo teko prijei preko kon cepta spajanja s univer zalnom svijeu jer se za njega misli da je isti k a o i smrt.
TOM: Upravo tako. Z bog toga se m ora shvatiti da individualni identitet linosti ne um ire. T o elim o rei kad kaem o ovjeanstvo na ovom planetu p otjee od bogova. M islim o na civilizacije i podcivilizacije. Shvaate li to? M o raju se n eka ko iznai sredstva u vaem svijetu da bi se prenio taj kon cep t: sm rt ne donosi sa sobom unitenje pojedinca.

GOST: Je li slobodn a volja onda eg o ?

TOM: Kad mi kaem o slobodna volja, mi sada govorim o o fizikim planetim a. N a prim jer: ako izaberete da ete otii na neki drugi planet, vi, idui tam o, znate da ste predali svoju individualnu slobodnu volju, da biste postali dijelom k o lek tivne slobod ne volje. Sam o na planetu Zem lji svaki, ba svaki, pojedinac je u potpunosti onaj koji ima slobodnu volju. Vi ste pitali, jc li slobodna volja ego? M o d a biste mogli rei da jest. Ali, ona je vie od toga, to je izbor...

GOST: Smijem li zapitati m oe li dati savjet ljudima koji se pribliavaju kraju svog fizikog ivota, savjet o nainim a na koje se m editativno mogu priprem iti za prijelazf
TOM: P ostoji sam o jedan nain, a to je prihvatiti da se dogada sam o fiziko prem inue. Energija due, duha, uma i osjeaja i dalje postoji. Ako shvate to dok prelaze iz fizikog u duhovno, oni se prilikom prijelaza nee nalaziti u stanju oka i stanju spavanja.

GOST: M nogo ljudi u naem svijetu predvia da im se nee dogoditi nita nakon to obav e prijelaz, ali uvelike nam nedostaje saznanje o tom e to dua m oe o e kivati ili vizualizirati nakon obavljanja prijelaza...
TOM: M n o g o je o tom e napisano iz duhovnih izvora, vi im ate greku u vaem razm iljanju, jer u vaem svijetu, na prim jer... svi Huvidi razumiju ivot nakon i ivot op et, svi Indijci tako er, svi Sintoisti, cijeli islam. Sam o vi, u svojem p o grenom tum aenju N azarenca, stanja spavanja i ustajanja sam o dobrih ljudi, stvarate nedostatak razum ijevanja. Sada oni koji su slijedili N azarenca postaju s obzirom na to p rosvjetljeniji. Za n e -B o je vjernike (ateiste), to je tuno, budui da oni nee znati da su izvrili prijelaz i bit e zbunjeni, jer nisu priprem ljeni, kao to nisu priprem ljeni ni mnogi sljedbenici N azarenca. Je r , kad prijeete, onda ste onaj koji jeste. Vi ne postajete prosvjetljeni pom ou prijelaza.

GOST: Postavio sam to pitanje zbog one vrste ljudi, koji se izgube kad izvre prije

laz...
TOM: O nda bih im ja rekao: kad ste preli i kad ste zbog toga zbunjeni i ne znate to se d ogod ilo, onda shvatite da ste preli i da ste ivi!

JOHN: Zabrinut sam zbog toga to mi se ini da Crkva zauzim a tako kontrapro-

duktivan stav...
TOM: Vi znate da postoje ljudi koji postavljaju zahtjeve. N ije li ovo vrijem e u kojem e ljudi postavljati zahtjeve svojim vjerskim voama? A, oni vjerski voe koji ne evoluiraju, doivjet e kraj svojeg vjerskog pokreta, jer e im ljudi oduzeti ivot. JOHN: Istinito je, dakle, a k o se kae da sve glavne religije na Zem lji imaju stano

vitu uvjerenost u nastavljanje ivota nakon smrti, tako da bi to m ogla biti jedina zajednika tem a m edu svim religijam a ?
TOM: T o je to n o , da. Postoji to saznanje u ovjeanstvu. R eligiozni, oni koji predvode religije, koriste se tim znanjem da bi upravljali masama.

Sljedea je pitanja postavio jedan znanstvenik, zainteresiran za suptilnije aspekte lijeenja...

IAN: elio bih postaviti pitanje o energijama koje rade na DNA, kad iscjelitelj

nekoga lijei. U znanosti je poznato da se za gradnju fizikog tijela koristi sam o 5% DNA unutar svake stanice. O ostalih 95% ne znam o nita. Mislim da ostalih 95% im aju odreenu posebnu funkciju, u odnosu prem a energijam a i u odnosu prem a lijeenju, nisko frekventnim poljim a i m agnetskim poljim a. J e li to istina, ili sam na krivom putu glede toga?
TOM: T o je apsolutno ispravno. Z n ajte takoer da se sposobnost za lijeen je nalazi u svim a, ali je nekim a dostupnija zbog m ehanizm a njihova razum ijevanja. D io D N A koristi se za kolektivnu svijest, strujanje energije, i ako se to ne razum i je netko m oe povjerovati da je on o to nije. Ako to unutar te osobe nije p ro ien o , onda ona m oe vjerovati da je N apoleon . IAN: To je, dakle, neto poput genetskog pam enja uma ? TOM: D a i ako je netko p osto jao u odreenom razdoblju ili je s njim im ao nekog kratkog dodira, i ako to nije u potpunosti shvatio, onda ta osoba m oe p ov jero vati da p otjee od toga, jer to nije ispravno u sebi odredila. IAN: in i se, d a k le , d a u tih 9 5 % k o ji p o s t o je u s v a k o j stan ici, p o s t o ji fiz i k o o it o v a n je u DNA sv ih p ro lih iv o ta , isku stav a, k o z m i k o g zn a n ja , k o z m i k e p o v e z a n o s t if TOM: Da. T a k o er i znanje o arhetipovim a i kako se oni iz toga poinju oito v a ti.

ANDREW: K ad iscjelitelji rade u trojkam a s vama, i kad im am o tri iscjelitelja i

pacijenta, kakva je narav procesa lijeenja f Sto je to to struji iz iscjelitelja i to je on o to se p o tie? (U ovom primjeru, Andrew govori o situaciji dvojice mukih iscjelitelja i jedn e iscjeliteljice). Enzim ili neki sustav u ljudskom biu na kojem se radi ?
TOM: O n o to zapravo struji je, u sluaju iscjelitelja koji su povezani s nam a, energija koja dolazi iz civilizacija A nkore i Aragona. O n a je slina vaoj laserskoj zraci: u svijetu vaeg jezika ne postoji narav onoga to mi im am o.

ANDREW: Ali, to je neka vrsta koherentne zrake, k ako ja to shvaam ?

TOM: T o je zraka koja najprije prolazi kroz muke iscjelitelje, zatim prodire kroz enu iscjeliteljicu , a onda proiava tijelo onoga to vi nazivate p acijentom .

ANDREW: Da, u redu je.

TOM: M e u tim , kad se lijeenje odvija izmeu dvoje (pacijenta i iscjelitelja), kad su polariteti muki i enski, i kad se to dvoje nalazi blizu jedan drugoga, njihova dva eterika tijela se m ijeaju, u tom m ijeanju proiavaju, a to proien je o n da stvara visoku pe ili sredite kroz kojeg mi m oem o djelovati. M ogue je, takoer, da iscjelitelji rade u parovim a, dva m ukarca i dvije ene, koji bi radili kao tim , posebno kad se radi o vrlo ozbiljnim sluajevim a. Sva bi energija, onda, bila lijevana kroz sva etiri bia da bi se tako obrnuo razorni proces u biu koje je bolesno.

ANDREW: D obro, to je izuzetno. Potie li se, dakle, neki posebn i sustav enzim a, ili

je kisik onaj na kojem se radi, ili crvena krvna zrnca...?

TOM: C ijelo eteriko tijelo je on o koje se pokuava vratiti u ravnoteu.

ANDREW: Shvaam, djelovanje je eteriko, to zauzvrat, naravno, djeluje na b io

kem ijsku masu, shvaam.

TOM: T o uklanja stvari iz eterikog. T o je poput laserske zrake koja uklanja o tro ve. T o je divovski filter koji proiava i uklanja neistoe. T o je kao da uzm ete pacijenta i potpuno ga preokren ete, ono to je unutra dovedete vani, onda ga pom n o ispitate i u klonite iz njega sve otrove, sve on o to biste vi nazvali tu m o rom , sve stvari koje ne pripadaju u fiziko tijelo, a onda ga vratite u prvobitni poloaj. T o bi bilo kao da im ate lutku koja u sebi ima vrlo fino punjenje od svilenog pam uka, a onda u nju ueta m oljac k oji, zatim , napravi svoje gnijezdo, a vi ga izvadite, lutku otv orite, prevrnete je, proistite, i opet zaijete, onda bi m o ljac bio u klonjen. T o je stvar iste naravi.

DAVID: D o koje je m jere bolest uzrokovana em ocionalnim stresom, karm om , sta

renjem ili stjecanjem iskustva s drugim ljudima u odnosu na te u zroke?

TOM: O n o to mi vidim o na planetu Z em lji u ovo vrijem e je stvaranje novog vjerovanja, mi ga nazivam o religijom N ovog doba, a to je vjerovanje elem ent iz prolosti koji se iznosi na vidjelo u ovom ivotu. T ako er je reen o da je jedan izabran da bi poduio druge. Z n ajte ovo: da su veinu bolesti na ovom planetu prouzroili narodi na Z em lji grekom u svojem razm iljanju, svojoj prehrani, svojim zagaenjem tla i voda, zaraenou onoga to stavljaju u sebe, prouzroili su ih oni koji prave posao na raun ovjeanstva. Postoji jedan dio koji je stvorio osjeajni stres, a drugi je dio stvorio stres od ugaanja drugima, sada govorim o o m ladim a. P o sto ji tako er dio stresa koji je stvorilo prilagoavanje m ozga tijekom m ladenakog razdoblja, ali najvei dio stvorio je planet Zem lja. O bjasnit u: bilo je zam iljeno da ovjeanstvo bude ro eno da bi ivjelo punim , plodnim , zdravim , nebolesnim ivotom i u prolaenju fizikog tijela, ne da postoji starenje ili patnja kakvi sada p osto je, ve da izvri prijelaz m irno, tijek om sna, nakon dobrih stotinu godina ivljenja. Uvijek se u posljednjim godinam a spajaju znanje i m udrost. Ali, o vjeanstvo je to zbog m nogih razloga izgubilo: zbog onih o kojim a sm o govorili, a takoer i zbog toga to je kolektivna m isao postala da svi m oraju biti bolesni i stariti. T o je teko nadvladati. Da.

DAVID: Kad, na primjer, tijelo stvori kalcifikaciju zbog slabljenja kostiju, je li m o gue promijeniti materiju samo mislima?
TOM: Da. M ogue je to uiniti pravilnom ishranom , nadoknadom vitam ina, po m ou vaeg uzdizanja misli i rastvaranja tog kalcija, a takoer i iscjeljenjim a. T o je m ogue. U procesu uklanjanja kalcija n ajbolje je neko vrijem e ne jesti ivoti njske proizvode. Je r, tijelo e onda zapoeti troiti kalcij, da.

IAN: Rekao si u prolosti da greke u razmiljanju uzrokuju bolesti unutar ljudskog

bia. Pitao sam se, stoga, koji odnos vlada meu tim energijama, koji to proces nastaje u rasponu od misaonog procesa do fizikog oitovanja. Jer, ini mi se da postoji odnos i s magnetskim energijama i niskofrekventnim energijama, ali i ete rikim energijama. Kako se, dakle, sve to zajedno slae?
TOM: U poetku je postojala isto a i istoa m isli. Kad vi u inite neku veliku stvar koja je protiv vas sam ih, Svem ira ili Stvoritelja, unutarnje znanje stanice p oin je reagirati. Vi to u vaem svijetu nazivate krivicom , ali mi znam o da je to oblik protivn ikog razaranja. A ltea i A ragon rekli su da vam kaem da je polazna tok a svega toga strah. Z b o g toga to prod ire u eterik o i zam uuje ga, tak o da je m agnetsko polje zam ueno, a u njega se onda m oe prodrijeti i zagaditi ga o n o to vi nazivate Scalar F , E L F ...

IAN: Da, ekstra niskofrekventni valovi.

TOM:... oni oduzim aju energiju, i m ogu onda prodrijeti i zagaditi eterik o . Ako na svoje tijelo stavite kristalnu svijest sa strukturom kristala, onda ga E L F ne m oe zagaditi. O n o to zagauje i zam uuje m agnetsko, i pen etrira u eteriko je divlja stanica. O n a, zatim , u tijelu savija gnijezdo i zapoinje isuivati ivotnu energetsku snagu.

IAN: Da, to je, dakle, prema vaim rijeima, poput poetka karcinoma ?
TOM: Da, karcinom se takoer m oe prouzroiti grekom u razmiljanju velike mase ovjeanstva, to je povezano sa zagaenjem okolia. IAN: Hoe rei, ako masa ovjeanstva ima greku u razmiljanju, to se odraava na okoliu? TOM: Da. Ako se zagaenje okolia prouzroi vizualnim zagaenjem , to tako er, onda, prod ire u eteriko. M o e biti ovako: vi m oda nem ate greku u razm ilja nju, ali eterik o trpi bom bardiranje i prod iranje iz kolektivnog. O nda zagae nje m oe ui u bie. Sve to p otjee iz greke u razm iljanju jer ovjeanstvo misli da je sve to m oe uiniti usrdno m oliti zajedno s planetom Z em ljom . Stvarajui razorn e naprave. ovjeanstvo nije bilo stvoreno za patnju, ovjeanstvo nije bilo stvoreno za bolest, ovjeanstvo nije bilo stvoreno za u nitenje. o v jean stvo je b ilo stvoreno za radost i slavu Stvoritelja, koji je zapravo ovjeanstvo. Shvaate li da ste vi stvorili nas?

IAN: Da, u vrlo apstraktnom smislu to moemo shvatiti.

TOM: T a k o er shvaate da ste vi stvorili Stvoritelja? IAN:

Da.

TOM: Stoga ste vi Stvoritelj?

IAN: Teko je to shvatiti, ali mi imamo osjeaj toga, da.

TOM: O n o sto je, dakle, vano znati je da ste na planetu Z em lji vi Stvoritelj k o ji je stvorio vas. T ak o er je vano da na Z em lji postoje oni (elem enti) koji su stvo rili stvoreni Drugi. A ti elem enti mogu zagaditi i stvoriti greku.

IAN: Da. To je za m ene teak dio.

TOM: Je r , tem eljni elem ent ovjeanstva je pokuaj, u svim vrem enim a, tenje prem a svom viem ja, a to je pobrkano zbog toga to gustoa Z em lje pom ae onim snagam a k oje se protive tom e da se doe do vieg ja.

IAN: Da, oni to sve pomijeaju.

TOM: T o je to n o . V i tako er znate da se s vaom m oi, koja je beskrajna, sve m oe p rom ijen iti. Vi iz znanosti znate da, ako negdje ispustite tek kapljicu n e ega, on a m oe prom ijen iti svojstva cjeline.

LAN: Da, o tome sam se pitao i divno je to si to potvrdio, upravo tako se to odvija,

da.
TOM: Stog a, shvatite da oni koji pripadaju nam a m ogu prom ijen iti cjelinu. T i kao znanstvenik to shvaa kad vri analizu: ti to m ora shvatiti sada kad to ne m oe analizirati.

LAN: Da, to je ono to je teko. Ali, uviam vanost toga, da.

TOM: Shvati takoer da o n o to vi jeste u vam a stvara sp osobnost da p rom ijen ite sve stvari. Da. D io uskog grla na planetu Z em lji sada p otjee od pokreta N ov o doba, od oslobaanja inhibicija i elje da se opet bude na Z em lji, u uvjerenju da je fizika stvarnost planeta Zem lje jedina stvarnost a onda postajete podloni elji. Z b og toga p ok ret N ov o doba, koji treba poduiti Z em lju kako e napredovati u rastu, zapravo p rijei taj rast.

JOHN: Znai li to, takoer, prekidanje veze s vama ? U pokretu Novo doba postoji

ideja o tome da mi to moemo sami uiniti, da moemo sve sami.

TOM: N ije m ogue da vi to uinite sam i. Problem u nainu razm iljanja pokreta N ov o doba je da, ako na neto ne m islite, to e sam o otii. Z b o g toga to osakau je druge k ojim a to ne odlazi. T im e se, onda, naznauje da vi niste d ov oljno isti, vae razm iljanje nije d ovoljno jasno, vi nem ate tehnike. T o je velika greka i, um jesto podrke, prosvjetljenja i bivanja radosnim , to donosi jo vie krivice. T o je , tak o er, prim jer vjerovanja da, ako im ate znanje um a, m oete nadii sve m ogunosti. O ni pripadnici ovjeanstva koji su izgubili dijete, a pripadnici su pokreta N ovo doba, mogu izabrati izmeu dvije opcije u svojim razm iljanjim a o tom e: jed n a je da dijete n ije bilo zasluilo ivjeti, jer je on o vjerojatn o dolo s predispozicijom svojih vlastitih dugova, ili da se odlazak dogodio zbog neke ne dostatnosti u njim a, a k oje nisu m ogli suspregnuti. O ba su ta razm iljanja pogrena. A ko postanete uhvaeni u zamku prolosti, onda vae razum ijevanje budunosti nem a vrijednosti. O n o to je tako er vano je shvaanje kozm ologije on oga to vi nazivate hijerarhijskom situ acijom u Sve

miru. M i ne volim o taj izraz hijerarhijsko. Ali, shvatite da p ostoje i druge fi zike civilizacije k o je pokuavaju d onijeti korist, da je i u njim a p osto jalo za~ saivanje i shvatite da su Dvadeset i etiri civilizacije on o to on e nazivaju dvade set i etv oricom staraca iz K njige otkrivenja. O n o to je vano je zapoeti ra iavati greke k oje su upuzale u religizni aspekt koji ljude dri u zarobljenitvu. Sam o pitajui, dobit ete. Z n ajte tako er: vrijem e je da ovjeanstvo shvati da o n o p otjee od nas, a ono m ora biti oslobo eno i od tereta sirom atva. Z apam tite da su upravo neki religiozni voe oni koji su u ovjeanstvu stvorili ideju da je vrijednije biti m anji, biti sirom aan. T o je bio njihov nain upravljanja o v je anstvom . A ko se stalno m orate boriti za egzistenciju, onda oni koji su vam bliski i oko lin a k o ja vas okruuje postaju m anji to vam ne daje slobodu da ispravno sluite. M i bism o eljeli da cijelo ovjeanstvo bude radosno. M i tako er znam o da se greka i zbrka uvlae zbog toga to ovjeanstvo m oe vjerovati i shvaati da su vaa zem aljska pod ruja stvarnost. Ali, znajte da, ako se u sred otoite na druge, ond a se teret greke m oe u kloniti i m oe se doi do razum ijevanja vaeg istinskog ja i vae slube da bi se od toga im alo koristi. V rijem e je proslave, na poetku vaeg otvaranja prem a stvarnosti vaeg ispravnog poloaja u Svem iru. O v o je planet slobod ne volje, izbora, a njega se dri u gustom obliku koji je due zarobio u stalnom p onovnom raanju i recikliranju. Planet sada dolazi u stanje istinske svijesti. P ostoje oni meu vama koji gaje veliku radost za Z em lju , a p osto je i oni koji ne posjeduju takvu radost, koji se s nelagodom odnose prem a planetu. V rijem e je da ovjeanstvo shvati da je Z em lja stvorena da bi bila istinski raj, i u tu svrhu stvorena je raznovrsnost i ljepota, da bi vae fiziko iskusilo duhovne aspekte ovjeanstva. U prolim vrem enim a, gustoa na vaem planetu Z em lji uspjeno je utjecala na zarobljavanje i recikliranje dua.

PHILIP: Spomenuli ste neto o tome da vie ne postoji isprika zbog toga to su

stvari onakve kakve jesu, a moje se pitanje tie onoga to ja u svom ivotu esto kaem Pa, dobro, ja to radim zbog toga to sam ljudsko bie. A u Bibliji sam itao poglavlje u kojem se navodi Mi trebamo biti poput naeg Oca na nebesima koji je savren.
TOM: N ije li to ono em u se tei? N ije li religiozni elem ent onaj koji je zarobio ovjean stvo u zamku i dao argum entaciju za predaju? Jesam li vas zbunio?

PHILIP: Nisam siguran da sam shvatio ono to si rekao o tome da je religija prou zrokovala to to se dogodilo .
TOM: Postoje on i oblici religije koji takoer kau ljudski je grijeiti, ali unutar ljudskog bia sadrano je boanstvo stvaranja. Z bog toga nije istina da je ljudski grijeiti to je neistina.

PHILIP: to mi moemo uiniti ako se dogodi pomak kojim em o postati svjesniji naeg boanskog svojstva kad shvatim da sam boanski i usredotoim se vie na to nego na moju ljudsku narav ?

T O M : T i ustrajes na tom e da im a ljudsku narav! (Sm ijeh)

PHILIP: Ne elim ustrajati na tome, samo mi se tako ini.

T O M : T i zna da im a boansku narav?

PHILIP: Svjestan sam toga.

T O M : Z na li?

PHILIP: Da.
TO M : Z n a kad si u inio greku?

PHILIP: esto.
TO M : A upravo kao to ovjeanstvo stvara u obiajene m etode ivotnog identi

teta , neoph od n o je pokuati u kloniti tu uobiajenu narav i zam ijeniti je boan skim biem k oje vi jeste. T o prihvaanje boanstva u sebi je poetak. N em ojte kriviti sebe kad pogrijeite ve stvorite takav poloaj u kojem to neete ponoviti. U vijek fu n k cion irajte iz sredita vaeg bia, u cjelosti. O n o to je vano je postii stanje bivanja u k ojem sebe ne m oete prom atrati s od bojn ou . V ano je ta koer da potenje bude funkcionalno. V id ite, u ovjeanstvu postoji zbrka, a mi sm o oklijevali govoriti o potenju, jer ga ovjeanstvo onda pogreno koristi. V ano je shvatiti da u potenju tako er m ora biti m udrosti. Z b o g toga, u jednom obliku p otenja, vi nikad ne sm ijete zam ijeniti jed n o za drugo to svi znate. ovjean stvo grijei dovodei druge u nezgodan poloaj, a onda kae Ja sam poten, oni nisu. T o nije on o to mi elim o rei, shvaate li?

PHILIP: Da, vi hoete rei da mi trebamo biti podjednako svoji koliko i poteni, je

li to istina f
TO M : T o je to n o . I iznaite m etodu kom unikacije i ponaanja koja je u skladu s

vaim integritetom i m udrou. T o je teko, nije li?

SVI;

(Smijeh)

TO M : Z n ajte ovo: kao to sada razum ijete svoje boansko svojstvo, m orate ta

koer shvatiti da sadrite elem ente m udrosti. Z n an je se dobija obrazovnim m e todam a, ali m udrost je priroena. Z bog toga je takoer vaan i razvoj vae m u drosti.

PHILIP: Da. Ranije si takoer spomenuo da svaki pojedini od nas sadri bit zvijez de. Pitam se bi li to, moda, mogao podrobnije objasniti i to bi pod time tono podrazumijevao ?
T O M : T o je teko. Svako pojedino bie postoji na planetu Z em lji i svako p ojed i

n o je cjelovita individualnost, sadrei energiju ivue zvijezde. T o je svjetlo vae due, shvaate li?

PHILIP: Mogu shvatiti kad kae svjetlo due. Ali, kad mislim na zvijezdu, mi

slim na tijelo u svemiru koje postoji...

TO M : N ije li to svjetlo?

PHILIP: Da.
TOM: N ije li to energija?

PHILIP: Da.
TOM: Nije li ono ivo?

PHILIP: Da.
TOM: N iste li vi svjetlo?

PHILIP: Da, shvaam kamo smjera.

TOM: Stoga ste vi zvijezda.

DAVID: Svaki pojedini od nas, dakle , predstavlja razliitu zvijezdu f

TOM: T o je to n o , ne pitajte se koji od vas predstavlja koju. SVI:

(Smijeh)

SUSAN: Ali, ta zvijezda nije isto to i civilizacije?

TOM: T o je neto drugo. C ivilizacije su fiziki planeti. P ostoje zvijezde i planeti i zvijezde koje se kon an o mogu pretvoriti u planete. K ao to vi im ate civilizacije m ilijuna, on e takoer im aju zvijezdu. Svaki pojedini je predstavljen.

21

Sljedee tisuljee
svibnju 1994. godine, na sastanku s naim izdavaem, Alickom Bartholomewom iz Gateway Booksa, on nam je naznaio da bi ovo revidirano izdanje moglo pruiti prigodu za auriranje knjige Jedini planet izbora informacijama za sljedee tisuljee. Gateway je primio mnogo zahtjeva u kojima se trai jo infor macija. ini se da mnogi mediji, primatelji i vidovnjaci daju suprotstavljena proroan stva i predvianja o promjenama koje e se dogoditi u nadolazeem stoljeu. Ne potrebno je rei da je Alickov prijedlog bio valjan i pravovremen. Osim raznih dru gih tema, u ovom poglavlju predoava se podruje preobrazbe za koje se ini da se trenutano nalazi u sreditu pozornosti Vijea devetorice, a tie se odnosa iz meu keltskih naroda i Engleza. Premda dijelovi ovog poglavlja ne moraju biti ugodni itateljima koji, poput nekih od nas, ive na Bntanskim otocima, trebamo biti hrabri i shvatiti da je vrijeme zapoinjanja tih procesa preobrazbe ve ovdje i da ne moemo ekati do godine 2000. Nalazimo se na pragu sljedeeg stoljea. Nadamo se da e nam ono to Tom i Vijee devetorice imaju za rei pruiti od reene uvide i smjernice za jedan novi nain ivota. Imala sam ast biti zajedno s Tomom tijekom ovih razgovora i, kao posljedica toga, mogla sam naglasiti odreene rijei i naznaiti stanke jer sam bila-prisut na. Nikakva, meutim, koliina napisanog ne bi mogla na odgovarajui nain pre nijeti onu iznimno posebnu energiju koja je u tim razgovorima bila prisutna, ili ko municiranje na vie razina koje se prilikom takvih razgovora odvijalo. Ne znam je li to uobiajeno iskustvo, ali dok je Tom govorio ideje, rijei, nadopune i slike davane u mi telepatski, to je dovelo do prilino drugaijeg stila pisanja od onog primije njenog u prethodnim razgovorima, kojima nisam prisustvovala.
IRENE: Pozdravi Tomu i Vijeu devetorice i, premda bismo vam mi htjeli postaviti

neka pitanja o sljedeem tisuljeu, postoji li neto to biste vi, prvo, eljeli rei nama?
TOM: Vijee me je zamolilo da vam prenesem da mi shvaamo problem uklanja nja ja iz sebe u vaem svijetu gustoe i sklonosti kojima je ja podlono. U protekla tri desetljea postojao je u vama interes za sebe i interes za dekadenciju.

Sada je vrijem e da od bacite prethodna tri desetljea dekadencije prije no to se p ok ren ete prem a novom podruju preobrazbe. A, kao to vam je poznato, u svako vrijem e kad doe do kretan ja prem a n aprijed, o n o staro stee i gui poput H o b o tn ... oni vas zaoku pljaju... je li to ton o?

IRENE: Da, shvaamo to eli rei.

TOM: A to staro tako er se pokuava vrsto drati sustava vjerovanja, a nunost p ro m jen e onda je prekrivena tam om . M i bism o eljeli da shvatite ovo: u p ro lo sti sm o objasnili vanost naroda izraelskog kao m ikrokozm osa u m akrokozm osu. Sada je red na narodu Engleske, k oji se sm atra najciviliziranijim od svih n aro da, to je od velike vanosti za nagodbu onih koji potjeu od K elta s onim a koji p otjeu od Angla, jer jed ino rjeavanjem tog problem a m oem o se ispravno kre tati prem a naprijed. R azm otrite ovo: ovaj narod Engleske, u svojem znaajnom prihvaanju svoje civiliziranosti, tako er stvara i najbarbarskije oruje, zbog toga da bi potisnuo saznanje o onom e tko zapravo jest. Z b o g toga je vano ukljuiti Englesku u vae m editacije, jer dok se ne rijei taj problem , ostali e se svijet teko p ok ren u ti prem a naprijed jer njim a treba ta civiliziranost,... ne servilnost... sa S... ne C kao u rijei ocean (u izvorniku: civility i servility, neprevodiva igra slovim a, prim , prev.), shvaate li?

IRENE: Da.
TOM: Da. O nda e doi do velikog otvaranja, je r em o mi m oi spojiti brau Abraham a.

IRENE: Da.
TOM: N em a rasta bez b orbe, zar ne?

MAR.Y: Ne, zaista nema ?

TOM: N em a snage bez b orbe, u vaem svijetu, zar ne? Ako biste legli na svoj krevet i ne biste se m icali, onda bi nastupila slabost, nije li to istina?

IRENE: Da.
TOM: A ko biste podizali teke stvari, onda biste stekli snagu, nije li to ton o?

IRENE: Da.
TOM: Z b o g toga se nalazite u borbi.

IRENE: Da, hvala ti za to, zaista smo ti zahvalni!

TOM: U narodu Engleza civiliziranost zaustavlja istinitost. O n o to je p otreb n o je hrabar p ro d or taj slom korektnosti jer, nisu li pripadnici naroda Engleske skloni sve sklanjati pod tepih?

MARY: Da.
TOM: M i se ispriavam o, M ary, jer to je i tvoj narod.

MARY:

Prihvaam to to kaete, to shvaam, i ja mislim da je to tako i ao mi je to je tako.

TOM: T o sc dogodilo jednostavno zbog toga to vei dio vrem ena vlada muka energija, a njezin je osjeaj sada ugroen jer zna da m ora postii jed n akost sa enam a ili nee m oi opstati. C jelokupni izvor m oi p otjee od ene. U prav ljajui enom , drei je u zarobljenitvu i p ok orn osti, on m oe, onda, p osjedova ti tu m o, znate li to?

IRENE: Da. To se ne razlikuje od onoga to su Kinezi oduvijek pokuavali uiniti s Tibetancima.

TOM: Upravo tako. Sada je dolo vrijem e za jed nakost, pripadnici m ukog roda m ahnito pokuavaju preurediti svoje m olekule u svim svojim energetskim p o ljim a i ele u svojim odnosim a zadrati svoje m jesto boga. Razm islite o ovom e: od svih naroda na vaem planetu, narod Engleske ima on o to vi nazivate zn aaj nom iskvarenou seksualnosti u svojoj vlasti, nije li tako?

MARY: Da, tako je.

TOM: M u ka m o zna da ona odrava svoju m o sam o oduzim anjem energetske m oi ena. O na u to vjeruje. U m jesto da budu partneri, na djelu je p otpu no up ravljanje, a s druge toke gledita, ta muka m o u nutrini zna da se in om kopulacije vraa Izvoru. Da?

IRENE &MARY: Da.

TOM: V rlo su iskom pleksirani ti pripadnici naroda Engleske, u svojim zatvore nim um ovim a.

MARY: Ovo me prisjea razgovora koji se odvijao u jednoj prijanjoj prigodi (Po glavlje 10), a ticao se pripreme ovog planeta za ovjeanstvo. Vi ste bili rekli da su Drugi pokuavali prekinuti energetske linije, dok su se one pripremale i da su u tome bili uspjeli sa Zmijom. Mislim da je to dvostruki odgovor, jer Zmijinim presijecanjem, (to je, takoer, poznato kao Michaelova i Maryna loza u Engle skoj), oni su onda uspjeli stvoriti neravnoteu moi u ovoj zemlji i to loe utjee na itav planet. Ta energija se sada opet dovodi u ravnoteu. Zmija se, dakle, ne odnosi samo na energetsku liniju ve i na muko/enski odnos kako je opisan u Knjizi rijei.
TOM: T o je istinito, a ujedno i vano. MARY:

Ako, dakle, narod Engleske uspije ispraviti tu muko/ensku ravnoteu, a onda i energiju ove zemlje, nain na koji se ona iri po planetu, putem kojim se Zmija protee po Engleskoj i po cijelom svijetu, ali samo oko sjevernih zemljo pisnih irina (a to je bilo podruje prvotnog zasaivanja ovjeanstva). Je li to nain na koji energija uravnoteuje tu muko/ensku mo na cijelom planetu ?
TOM: D a, jer ona sjedi na vrhu, nije li tako?

MARY:

Da.

TOM: O n a je uravnoteuje u civiliziranom svijetu, jer u drutvim a koje bi oni sm atrali prim itivnim ta je veza, usprkos izgledu tih drutava, shvaena. M i m o lim o da se sve krajnosti dovedu u ravnoteu, da zapone razm atranje razloga koji su ih stvorili. Kad biste shvatili jedinstvenu vanost ovog vrem ena: postoji jed n o kretanje prem a naprijed i drugo koje je zarobljeno, tako da je i kretanje prem a naprijed b lokiran o. T o je kao da postoji podjela, izmeu onoga to jest i on oga to ne eli biti. D ogaa se kom eanje u oceanim a vaih ivota na planetu Z em lji koje H o b otnica eli okupirati. Shvaate li?

IRENE & MARY: Da.

TOM: V ijee kae da vas m oram prestati zapitkivati shvaate li, jer vi niste djeca, nije li tako? (mi se sm ijem o) Sada m oram ... da. Z bog toga H o b o tn ica, guenjem jasnog razm iljanja, pokuava zavladati. Put naprijed vodi preko praga, na tom se pragu u ovo vrijem e nalazi zaposjeda vaeg planeta. Sto se sada, na vaem planetu Z em lji, m oe uiniti da se iz toga iskobeljate? M o gli biste njeno ukloniti konce u koje ste zapleteni, ali ako su oni snani i divlji, oni e vas, onda, sam o jae stegnuti, zar ne?

IRENE: Da, hoe.

TOM: Ako biste ih eljeli od sjei, mogli biste odsjei i sebe, nije li tako?

IRENE: Da, tako je.

TOM: Vi se nalazite u neprilici.

IRENE: Da, puno ti hvala!

T O M : .......M o ra te biti fleksibilni na vrijem e shvaate li?

MARY: Da, jer a k o postanem o strogi u svojem bivstvovanju onda to predstavlja

povratak istom problem u i m i em o se slomiti. Fleksibilnost kristalnog razum i jevanja.

TOM: Da.

IRENE: J e li to o em u govori stvaranje novog uskog grla i zatvaranje dua u

njega ?
TOM: T o je vie od toga. T o je guenje, a u guenju ne postoji oslobaanje.

MARY: N adovezujui se na prethodni razgovor, to bi, dakle, znailo da, budui da

se Englezi ne izraavaju u potpunosti, a taj narod predstavlja jedan poseban as p ekt guenja na naem planetu, a k o se mi i dalje budem o izraavali istinito i shodno naem integritetu, to e takoer pom oi u likvidaciji tog guenja.
TOM: T o je od ivotne vanosti. T i si u pravu, da. Poeljno je m ukarcim a u tom narodu Engleske njeno iznositi vanost oslobaanja onoga to je potisn u to... prigueno... i da oni u sebi pronau h rabrost da to iznesu na svjetlo dana, da to ispravno sagledaju. Kad se to gui, onda se to oitu je na vaim muko/enskim inverzijam a.

MARY: Htjela sam te pitati jesu li sadanja situacija u Izraelu (svibanj 1994. godi

ne), a takoer i nedavni izbori u Junoj Africi odraz neke odluke u tom prethod nom aspektu stvaranja uskog grla, a koja se odnosi na protekle godine?
T O M : T o je poetak. T o , m eutim , ne znai da nee biti pokuaja guenja. Ali,

vidite, kad se to verbalizira, kad se to napie, onda kristalizacija p oin je postajati fluidnom . T o je vrlo vano. O n o to narod Engleske m ora spoznati je ta strogost. M i sada govorim o onim a koje bi vae drutvo nazvalo obinim ljudim a. O ni m oraju zapoeti m ijenjati svoju duevnu sposobnost, m oraju m isliti za sebe i ne dozvoliti vladam a i zajednicam a da njim a upravljaju u njihovom razm iljanju, glede ta dva narod a, K elta i Angla. O d ivotne je vanosti da oni shvate da su stvorili jednu veliku tragediju u ime Stvoritelja. Je r, Englezi sebe odreuju kao civilizirane. O n o to oni ne shvaaju je da sve druge odreuju kao necivilizirane, zbog toga ne daju priliku za rast K eltim a ili bilo kom e drugom e. Razm islite o ovom e: Sto je taj narod Angla? O n ima trok u t s K eltim a, nije li tako?

OBJE: Da. MARY: Simboliki, keltska se zemlja nalazi na lijevoj strani, a Angli ive na desnoj strani naeg otoka, to odraava intuitivni proces postavljen protiv strogih inte lektualnih procesa, ali i to da bi spajanje tih dvaju aspekata stvorilo ravnoteu na cijelom planetu, kao to smo ranije ustvrdili. Je li to, dakle, razlog zbog kojeg se likovi u itu nalaze u trokutastom podruju u sreditu upravo tog naroda? Je li to poetak ovog procesa?
TOM: T o je kretanje, buenje, zapitkivanja Zato? Z ato u ovom narodu E n gleske postoji taj zastoj govorei: T o je nain na koji sm o uvijek ivjeli. M i pitam o, koliko je godina p otreb n o prije no to budete u stanju rei, Zato sada p ostoji neto novo?

MARY: Postoje skupine ljudi koje hodaju livadama i pokuavaju uravnoteiti te

energije. Mnogi su uvelike povezani s arturijanskim legendama, a sinulo mi je, nakon naih razgovora, da je simbolizam maa Ekskalibura simbolizam ravno tee: Eks Kalibre.
TOM: T o je u od reenom obliku ton o. T o

jest korigiranje.

MARY: Razmiljajui nadalje o karakteristinim obiljejima ove zemlje, moe li

nam rei o Stonehengeu neto to ne postoji u naim tradicionalnim turistikim vodiima?

TOM: S to u vaim tradicionalnim turistikim vodiim a p ostoji o piram idam a? A i svi crtei ivotinja bili su referentne toke za one koji su pripadali sinovima B oga, shvaate. Ispitivanje sm o nastavili tim e to sm o T o m a upitali ima li neku posebnu p o ruku za Sjed in jen e A m erike Drave.

TOM: O n o to je vano u tom ogrom nom podruju zem lje Sjedinjenih Drava je iznijeti pred mlade svijest o m oi njihova razm iljanja. I vrsta odluka da se iz njihovog naroda ukloni to nasilje, iskvarenost i unitenje ovog planeta ljep ote, ovog raja Z em lje. V ano je da mladi ustraju pred svojim starijim a u tom e da nee dozvoliti da se dogodi unitenje. Vano je, tako er, da mladi shvate da bom bard iranje nasiljem (m asovni m e diji) usauje u njih nasilje koje se onda nalazi izvan njihove kon trole. V ano je da se mladi ujedine sa starijim a u napredovanju u m editaciji, u ljubavi i u radosti. V ano je da mladi shvate da je radosno biti rad ostan... ali ne na raun drugo gaT ak o er, u ovoj ogrom noj zem lji ako bi se m ogli okupljati m editanti u skupi nam a od po tro je, stvarajui etiri ugla, inei tako dvanaest ljudi koji m editiraju. M oda mogu zapoeti s.... kako vi to kaete... dopisnim prijateljim a?

Sljedeeg smo dana nastavili postavljati pitanja:

IRENE: Voljela bih da mi Vijee i ti, takoer, razjasnite to e se dogoditi ka d kre

nem o u novo tisuljee? K ao to vam je poznato, postavljaju se beskrajna pitanja o tom e kakve e se p ro m jene dogoditi za ovjeanstvo hoe li one biti unutarnje, psiholoke, duhov ne, geofizike kojim se prom jenam a m oem o nadati pribliavajui se ulasku u novo tisuljee ? Drugi dio tog pitanja je k a ko se ovjeanstvo m oe za te prom jene najbolje pri p rem iti?
TOM: T o bi bilo ovako: ovjeanstvo u sebi sadri sredstva za napredovanje, a u sebi sadri i sm jer napredovanja. Sluajte p ozorno, otv oren o i s razum ijevanjem : Sljedeih tisuu godina su godine uma. Energije uma koje e se donijeti da bi se dolo do razum ijevanja istinske m oi onoga to se stvara m isaonim oblikom , vizualizacijom ili snanom eljom iz nje stvorenom . T o e biti ovako: postoje m noga p roroan stva... predvianja koja donose predrasudnu predvidivost... jc li to ispravno? IRENE,: Ne, ali je to nova sloenica! TOM: Da? O n o to sam htio rei je, na ovaj nain: u prolosti su m nogi na vaem planetu Z em lji stvarali proroanstva koja su stvarala predrasudnu... IRENE:... d a , v rlo d o b r o ... TOM:... a ono to su inili, programirajui ovjeanstvo, bilo je da su, zapravo, stvarali taj dogaaj. IRENE: Da.

TOM: Sada postoji n ekoliko podruja koja oni k oji stvaraju te dogaaje trebaju p ro m o triti i razm otriti u sebi (oni koji jo uvijek p ostoje, jer vi ste znali za one koji su ve izvrili prijelaz). T o je ovako: oni su ili predviali iz izvora koji o k ruuju planet Z em lju ili iz izvora civilizacija koje nem aju cjeloku p n o znanje, niti vrata koja vode do cjeloku pnog znanja, ma ak ni prozor. O n o to oni vide je poput gledanja Z em lje i uvianja razliitih putova i ruta kojim a ovjeanstvo m oe krenuti u bilo kojem datom vrem enu u povijesnom aspektu ovjeanstva. O n o to on i, tako er, povrem eno vide je da, ako se ovjeanstvo kree u sm jeru koji se ini spornim , oni onda vjeruju da je tako dano i od reeno, a to pak, nije istina. J e r , ovjeanstvo u sebi ima sposobnost da prouzroi sve p ro m jen e unutar svojih vlastitih param etara i da u sebe dovede sav mir. P ostoje tako er oni pripadnici Drugih koji u od reenom obliku im aju iskva rene in form acije da bi tako doveli do skretanja i tjeskobe stvarajui kaotin e si tuacije. M i sada opet ponavljam o ovo: p ostoje oni na vaem planetu Z em lji koji nisu vjerovali da je u vrijem e njihovog postojan ja na Z em lji postojala m ogu nost ujedinjenja Istoka i Zapada, nije li tako?

IRENE: Da.
TOM: T o se nije d ogod ilo sluajn o, za m noge, s njihovim vizualizacijam a, n jih o vim m olitvam a i njihovim djelim a koja su to ostvarila. Je r i za to je p otreb n o djelovanje, vi to shvaate.

IRENE: Da.
TOM: V ein a ovjeanstva eljela bi vjerovati da je ta zapreka (zid) pala iznenada, u jed n om danu. T re b a lo je m nogo vrem ena dok nije do toga dolo. N a isti nain kao i prom jen a situacije u Ju n o j A frici. Za to je bilo p otreb n o puno truda m n o gih tihih radnika. T a k o er i ovo to se dogaa s narodim a Izraela i Jim aela. P ostoje oni radnici k oji pokuavaju to razoriti i slom iti ih. Z b og toga je u p o druju sposobnosti ovjeanstva da sebi osvijesti to eli. ovjeanstvo ovo ne eli uti, jer nije li za njih d ram atinije kad osjeaju da se sve to nalazi izvan njihove kon trole i da e se sve, jednostavno, d ogoditi (da je sve predod re eno). P ostoje, zatim , oni koji vjeruju da se ovaj planet m ora oistiti i proistiti od ovjeanstva k oje ga, prema njihovom m iljenju, n ije vrijedno pa to onda stvara drugu energiju negativiteta. P ostoje i oni koji im aju sm ionosti vjerovati da su njihova predvianja ispravna i tona stvorili su veliki problem , ne sam o za sebe, ve za Z em lju. O n i su svoju m o dali drugoj energiji, shvaate li? IRENE:

Da.

svijetu koji se zanimaju za filozofiju ta informacija i, zatim, ima li ikakve istine u koncepciji prema kojoj e nekolicina izabranih pomoi ovom planetu u njegovoj evoluciji, ili vraanju u ravnoteu, nakon onoga to oni nazivaju kao som?

MAR.Y: Postoji sve vei broj ljudi u cijelom Uzaaa. Moe li mi rei odakle dolazi

TOM: O p et em o vam dati objan jen je o onim civilizacijam a koje nem aju potp u ne in form acije i koje, onda, pokuavaju stvoriti elitizam meu pripadnicim a o vjeanstva, da bi im dali osjeaj posebnosti i jedinstvenosti i da bi ih, na taj nain, drali slijepim a za druge stvarnosti. Povrem eno, ili u nekim sluajevim a, neke od tih podcivilizacija vjeruju da posjeduju istinu. Ali, ta istina nije potpuna, a oni ne shvaaju da se, kad govore o Uzaau, on o odnosi na energetska polja koja stvaraju sredstva pom ou kojih e planet Z em lja postati lako svem irsko vo zilo u svom kretanju prem a gore. T o ne znai da e se ovjeanstvo uzdii na nebo, niti da e se dio ovjeanstva uzdii na nebesa. T ak o er je vano shvatiti da strah od unitenja dri ovaj planet i o v jean stvo u okovim a i ne slui nikakvoj korisnoj svrsi. O n sam o stvara n edostatak ravnotee za ovaj planet te neravnoteu i oaj u ovjeanstvu. M i se obraam o svim pripadnicim a ovjeanstva koji ive u toj kon cep ciji unitenja kad vam k a em o da vi unutar sebe, potpuno i cjelov ito, im ate sposobnost zaustaviti pustoe n je, u nitenje vaeg planeta Z em lje. Ako ste vi oni koji ele uvijek biti ispravni, a u svojem pogrenom razm iljanju vjerujete da e va planet biti uniten, onda na sebe preuzim ate od govornost stvaranja tog unitenja; a da se mi nalazim o na vaem m jestu, mi bism o bili u velikom oprezu (vrlo oprezni). Je r, vi ne znate to d onosite sebi. MARY: H vala ti, sam o da jo m alo pojasnim o, te podcivilizacije ne potjeu, dakle,

o d Drugih ? One su sam o m alo zbunjene, je li to to n o ?

TOM: I ekaju ishod, ne opredjeljujui se, neke od njih. Shvaate li to to znai?

MARY: Da, puno ti hvala. To nam uistinu m nogo pom ae.

TOM: Z b og toga, mi kaem o: uzmite svoj vlastiti ivot, svoj vlastiti planet u svoje ruke, naite vrem ena za razm iljanje, naite vrem ena za m olitvu, naite vrem e na za djelovanje, neka svaki pojedini od vas bude odgovoran na svoj mali nain i va e planet doi do svog m ira. K ao to biste osjetili da se sve pretvori u kaos, sve se, takoer, m oe pretvo riti u radost. A to povrem eno je prirodna situacija da doe do m alih erupcija i sukoba, jer postoje razvijene due i one koje su nove due bez razum ijevanja cjeloku p n o sti, ali to ne znai da va planet ide prem a potpunom unitenju. U vaem svijetu postoji vjerovanje da e postojati tisuugodinja vladavina, nije li tako?

IRENE: Da. (Biblija, Knjiga otkrivenja, pogl. 20, stihovi 4-7).

TOM: T o ovisi o vama, a u vama postoje uvjeti za ostvarenje toga. T o je odreeno za vaih iduih tisuu godina i nee doi do iznenadne ve do postupne prom jen e uz ubrzanje jer ovjeanstvo sada m ora zauzeti stav o svojem ivljenju na pla netu Z em lji. Vi u potpunosti i u cjelosti drite ovaj planet. Ako vi elite vae m oi posvetiti onim a koji bi ga eljeli unititi, zapam tite da tim e unitavate sebe. T ak o er zapam tite ovo: Istina je da nem a sm rti, pa postoje neki koji kau N ije vano, jer ne postoji sm rt, ali jest vano, jer ako vi odsjeete ivot prije no

to je to bilo predvieno, ako odsjeete svoj vlastiti ivot onim to nije ispravno neispravnim razm iljanjem , djelovanjem ili nekako drugaije onda va iz bor i izbor drugih nije ispunjen, i nastaje plaanje k oje ete iscijediti iz sebe a on o to dugujete ne m ora vam se svidjeti. N ije li bolje ispuniti on o to ste izabrali za ovaj planet? Z em lja m oe biti velika, jer svako ovjeanstvo je p oten cijal veliine. N em o j te se b ojati toga ili od govornosti, je r e vam to d onijeti veliko sam opotovanje i veliku radost. N em ojte dozvoliti drugim a da posjeduju vau duu. K reite se p re m a naprijed ... a mi sm o s vam a. Jesm o li dali od govor na vae p itan je, ima li jo n eto to bism o trebali razjasniti?

pitanje koje me brine je cijela ova predodba o tehnolokoj revolu ciji i kompujutorima. Vi ste govorili o sljedeem dobu ovjeanstva koje e biti doba uma. Kako e to djelovati na ono to se sada dogaa da nae drutvo postaje u potpunosti orijentirano na kompjutore. Postoje li neke stvari kojih mo ramo biti svjesni ?
TOM: O n o to je vano shvatiti je sljedee: Z apam tite da sm o rekli da je vaa Z em lja planet fizikog i duhovnog. ovjeanstvo je takoer op tereen o n ap o r nim radnim sredstvim a k o ja neke dre u okovim a, nije li tako? IRENE:

IRENE: Jedno

Da.

TOM: D akle, u tisuljeu uma, ravnotea e biti tisu ljee tehnologije , nije li to to n o ? N ije li to, stoga, pogodnost? Je r , onda ovjeanstvo ima slobodu ispuniti ob ean je dano sebi. IRENE:

Dakle, tisuljee tehnologije oslobaa nas od napornog rada u prolosti, ali nas, meutim, oslobaa s obzirom na nau potragu za duhovnim.
TOM: T o je to n o .

IRENE:

A to je neto to ne smijemo zaboraviti dok postajemo opsjednuti naim novopronaenim igrakama.

TOM: A psolutno tako. N em ojte prelaziti granice. K ako pripadnici uma budu za poinjali shvaati svoju m o tako e konano pripojiti i pripadnike teh nologije. Ali, ne sm ijete iz vida izgubiti duhovni aspekt i ravnoteu. Inae e opet zavladati iskvarenost.
* * *

Ovo je poglavlje toliko vano da je Phyllis, koja rijetko pie komentare na razgovo re, osjeala potrebu da doda ove rijei razjanjenja: Ve vie od dvadeset godina, Tom stalno ponavlja da ako svijest Mesije/Krista doe u svoje vrijeme, to bi moglo znaiti neke katastrofalne preokrete, ali ako svi jest Mesije/Krista doe s ubrzanjem, planet Zemlja, ukljuujui i ovjeanstvo, bit e preobraen. Sto Tom pod time podrazumijeva i kako to funkcionira?

Tom i Vijee devetorice objasnili su da ako svijest Mesije/Krista doe u svoje vlastito vrijeme, to bi znailo da se Zemlja i ovjeanstvo nalaze u takvom oaju i agoniji da oni viui trae pomo. Samo onda mogu izvanjski utjecaji, kao to je Stvontelj ili druge civilizacije* poduzeti akcije na naem spaavanju. Ubrzanje svijesti Mesije/Krista znai da, ako bi postojalo dovoljno svjesnih ljudskih bia koji bi marljivo radili na uzrokovanju promjene na svim razinama vlasti, obrazovanja, molitve, meditacije, ekolokih pitanja preuzimajui od govornost i poduzimajui akcije onda ovjeanstvo i planet Zemlja mogu za poeti svoj proces preobrazbe o kojem Tom govori tijekom naih razgovora. Tijekom naeg ivota, mi poinjemo uviati da se sve ovo dogaa u odree nim podrujima svijeta. Nae misli i djela sredstva su za uzrokovanje preobrazbe za nadolazee tisuljee. Znanost je danas poela dokazivati i ozakonjivati moi uma, posebno u podruju zdravlja. Mi bismo mogli proiriti tu koncepciju i razmo triti mogunosti koje bi se stvorile koritenjem te stvaralake energije unutar nas za ubrzavanje svijesti Mesije/Krista vrijedno je pokuati... samo to ako..... ? Izbor je na.

Kako je nastao ovaj izvjetaj

P rije no to sam znala tko je Tom, Tom je ve bio dio mojeg ivota. U svojim sam najranijim sjeanjima vidjela anele, duhove i stvorenja udnog izgleda, a kasnije sam shvatila da su oni bia iz drugih dimenzija i humanoidna stvorenja. Igrala sam se s duhom djece amerikih domorodaca i promatrala kako se domorodaki Amerikanci pokuavaju obraniti ili kako kuju zavjere protiv bijelog ovjeka. Za mene, oni su bili stvarni poput mog brata. Odrasla sam u dijelu Pennsylvanije u kojem su se dogodile mnoge indijanske bitke, a mnogi su gradovi po njima dobili imena. Moja majka bila je jako bolesna nakon to me je rodila, pa su me odgojili roditelji mog oca. Oboje sam oboavala. Mnogo stanji od moje bake, moj je djed bio visok, snaan ovjek, kojeg sam zvala Popop; oni su imali devetoro djece, od kojih se veina jo uvijek nalazila kod kue. Moj otac bio je najstariji. To je bilo vrijeme Velike depresije i obitelj je gajila vlastite krumpire, ito i povre, a Bessie, naa krava, davala nam je mlijeko koje je moja baka pretvarala u sir i maslac. Uza sve to, imali smo i prekrasan domai kruh koji je ona svakodnevno pekla, pa smo bili prilino dobro opskrbljeni u usporedbi s mnogim drugim ljudima. ja sam bila prva unuka i bila sam omiljena, radosna i vesela. Moja baka vodila me sa sobom kuda god da je pola. Ona je bila mjesna babica i kad bi je netko pozvao da pomogne pnlikom poroda, a nije bilo nikoga tko bi pripazio na mene, ona bi me uzela, zamotala u veliki sivi al koji je uvijek nosila i otile bi poraati bebe. Ona bi me vodila sa sobom i kad bi dolo vrijeme za branje povra; upravo u tim prigodama poduavala me o duhovima prirode, jedan od mojih poslova bio je da iz krumpira istim liinke, a duhovi prirode su mi u tome pomagali. Oni su mi pomagali i kad bih otila u potragu za gljivama koje su se mogle pronai na mje snom groblju. Na groblju bih vidjela mnogo ljudi, od kojih su neki pokuavali razgovarati s posjetiteljima koji im nisu odgovarali. Jednom sam svoju baku zapitala zato oni viu i zato nitko na njih ne obraa pozornost. Ona mi je rekla da oni ne znaju da su mrtvi. Katkad bi se ti duhovi pomaljali preda mnom kao da se ele igrati, a ja bi ih lovila ili bih se skrivala iza nadgrobnih spomenika. Oni su izgledali toliko sretni da najzad netko obraa pozornost na njih. Moja bi mi baka objasnila tko su oni, zato

su tu i kako ih njihove obitelji dre vezanima za Zemlju. Ona mi je takoer objasnila da, premda ih ja mogu vidjeti, oni nisu ovako vrste grae kao to sam ja, Ali, ja sam ih pokuavala uhvatiti za ruke i katkad bih u tome uspijevala. Kad sam imala otprilike pet godina, moj se djed ozbiljno razbolio. Moje su mi tetke rekle da e on umrijeti i otii na nebo da bi tamo bio s Bogom. Nedugo prije toga krepala mi je makica, stavili smo je u kutiju za cipele i sahranili u vrtu. Bila sam jako uznemirena zbog tog umiranja i odlaenja Bogu. Za mene, to je znailo biti cijeli ukoen, stavljen u kutiju i, zatim, poloen u zemlju. Te noi, dok sam izgo varala svoje molitve, zamolila sam Boga da ne dozvoli da se Popop cijeli ukoi i umre. Onda sam poela moliti da ja ne umrem. Lijepo sam zamolila Boga da mi kae da ja neu umrijeti, da Popop nee umrijeti i rekla sam mu da u uiniti sve to eli samo da ne dozvoli da umremo. Iznenada sam ula glas koji mi je govorio Tiho, dijete, tiho, nee nikad umrijeti, obeavam ti. Pogledala sam oko sebe. U sobi nije bilo nikoga osim mene, a inilo se da glas dolazi sa stropa. Opet sam rekla Boe, obeaj mi da Popop nee umrijeti, i ja u biti jako dobra djevojica. Opet je glas rekao Tiho, dijete, tiho, tvoj Popop nee umrijeti, obeavam ti. Obu zeo me tako prekrasan osjeaj mira, prostora i svjetla. To je bilo kao da sam ispu njena velikom radou. Bog je bio moj prijatelj; On mi je dao svoju rije da ni ja ni moj djed neemo umrijeti. To sam ispriala svojoj baki, a ona se samo nasmijeila i rekla: Da, dijete. Nakon to je moj djed uistinu otiao, ja sam i dalje ustrajala na tome da on nije mrtav, jer sam vidjela da je dobro i da je sretan, stojei pored one vrlo velike lutke koja je, nalikujui mu, leala na krevetu. Kad su kasnije tu lutku iznijeli iz kue, on i ja smo se na dvoritu igrali neba i pakla. Zapitala sam ga eli li on otii zajedno s lutkom. On je rekao da ne eli, pa smo se nastavili igrati. Bila sam jako sretna to vie nije bolestan. Obje moje bake bile su visoko senzibilne i spoznale su da i ja imam tu sposob nost. Obje su bile ukljuene u moje obrazovanje, jer je svaka od njih imala jedin stvene sposobnosti. Majka mog oca poduila me o malim ljudima i ivotu nakon smrti. Ona se rodila u Irskoj, imala je divan duh, voljela je pjevati i nikad nisam ula da je o bilo kome rekla ita runo; od svih ljudi koje sam u ivotu upoznala, ona je bila osoba koja je najmanje sudila o drugima. Majka moje majke rodila se u Italiji i bila je medij. Njezina je obitelj bila pozna ta po svojim iscjeliteljskim sposobnostima. itala je iz ulja, bila je vrlo dobra u psihometriji, pronalazila je nestale ljude i komunicirala s duhovima. Bila je vrlo stroga i nauila me da budem odgovorna i da razvijam svoje vlastite sposobnosti. Obje moje bake bile su vrlo stroge u pogledu etike i discipline koje su ugradile u mene. Uz takvo zalee, bilo je neizbjeno da ja jednog dana otvorim kolu za po duavanje metafizike, to sam 1969. godine i uinila. Moja talijanska baka, koja je potjecala iz kabalistike obitelji rekla mi je da osoba nije spremna za poduavanje dok ne doe u etrdesete godine. Svoju sam kolu otvorila u Orlandu, drava Florida na svoj etrdeseti roendan i poela poduavati pomno izabranu skupinu od sedamnaest medija i psihika. U la bih u duboki trans, a razred je poduavao jedan od mojih duhova mentora ime-

nom dr Fiske. Sagradila sam posebnu sobu bez prozora za taj razred, s mikrofo nom koji je visio sa stropa. Iza vrata nalazio se kazetofon koji je ukljuivao jedan od uenika pomou naprave za daljinsko upravljanje nakon to bih ja dosegla stanje dubokog transa. Jednog ponedjeljka ujutro, nekoliko mjeseci nakon to sam poela raditi s tom skupinom, jedno je drugo bie ulo u razgovore sa skupinom nakon to je dr Fiske zavrio svoje predavanje. Kad je sat zavrio i dok smo svi sjedili i jeli, uenici su mi priali o tom prekrasnom biu koje je tog jutra dolo. Jako im se svialo, bilo je vrlo njeno, drago i ljubazno. Govorilo je o svemirskim stvarima, bilo je potpuno dru gaije od dr Fiskea koji je bio vrlo strog u pogledu discipline, govorio glasno i bio vrlo autoritativan. Predloila sam da presluamo kazetu. Dr Fiske je govorio prvi, ali nakon to je rekao dovienja, kazeta je bila prazna, a tako je bilo i daljnjih dva deset minuta prije no to smo uli zvukove mojeg izlaenja iz transa. To se do gaalo nekoliko tjedana. Konano sam rekla mojoj skupini da pitaju to bie tko je i zato ga se ne moe snimiti. Sve do tada oni mu nikad nisu bili postavljali pitanja, ve su samo putali da ono govori. Dakle je idueg ponedjeljka naveer, jedan od uenika rekao: Smijemo li ti postavljati pitanja? Ono je odgovorilo: Da.. Oni su ga pitali kako se zove. On je rekao Moje ime je Tom. Kad su ga pitali zato ga ne mogu snimiti, on je odgovorio: Niste pitali za dozvolu, nije li ispravno zamoliti za dozvolu ako elite nekoga snimiti? Oni su se s tim sloili i pitali ga za dozvolu. Otada nadalje, Tomov je glas uvijek bio snimljen. Ja sam kanalizirala Toma otprilike etiri godine prije no to se 1974. godine odredio kao jedan od Devetori ce, njihov glasnogovornik. Vjerujem da sam jedan od tek nekolicine postojeih medija koji ulaze u duboki trans. Mnogi mediji smatraju da je teko u potpunosti odustati od kontrole, to je neophodno za ovu vrstu rada. Ja sam se sposobna u potpunosti predati i dozvoliti Tomu i Devetorici da zavladaju. Nisam kanalizirala nikakva dmga bia otkad se Tom prvi put pojavio, osim to je u nekoliko prigoda dr Fiske doao da bi potaknuo pripadnike skupine da me pomognu izvesti iz transa jer je moje fiziko tijelo bilo iscrpljeno. Tom i ja imamo duboki odnos ve dvadeset i dvije godine. udno, on uvijek o meni govori kao o Naem biu i nikad se ne slui mojim imenom. Od mojeg iskustva s glasom koji je rekao Tiho, dijete, tiho, uvijek sam imala snano unutarnje znanje o postojanju Boga jednog i jedinog Boga, prema kojem os jeam veliku zahvalnost. Tom i Devetorica nisu me od toga odvratili; oni su to samo osnaili i pojaali. Osjeam se vrlo, vrlo sretnom i zahvalna sam to sam imala priliku upoznati Toma i, kroz njega, Devetoricu. Zaista se nadam da e oni i vama pomoi na vaem putu kroz ivot kao to su pomogli i meni.

Phyllis V. SchJemmer

Proces
Jl V analiziranje, katkad poznato i kao medijstvo, nije ni nova ni neuobiajena po java. Phyllis Schlemmer nije zadovoljna ni izrazom primatelj ni izrazom medij zbog opeg dojma koji te rijei prenose velikoj veini ljudi i, to je jo vanije, zbog toga to ona osjea da, makar to se nje tie, te rijei ispravno ne opisuju proces koji se odvija. Phyllis se smatra prenositeljicom kao i Tom, koji to i kae, na jednom mjestu u ovom poglavlju. Rekavi ovo, uglavnom zbog itatelja, nastavit emo se sluiti kako izrazom kanalizator tako i izrazom medij kroz cijelo ovo poglavlje. Primanje poruka moe se pronai u svakoj kulturi i u raznovrsnim oblicima, kao to su automatsko pisanje ili umjetniki rad, te glasovna komunikacija, gdje se ini da primateljica govori iz uma koji nije njezin. (Veina primatelja u naoj kulturi su ene, pa u se, stoga, cijelo vrijeme sluiti enskim rodom). To se moe dogoditi u blagom transu, u kojem je primateljica svjesna onoga to govori, ili u dubokom transu o kojem primateljica nema nikakvih sjeanja. U dubokom transu, primateljica se moe sluiti govorom, jezinim obrascima i tonom koji se u potpu nosti razlikuje od tonova i naina njezinog uobiajenog glasa. ak i strani jezici, potpuno nepoznati iskustvu primateljice nisu neuobiajena pojava. Neki ljudi ni kad nisu uli za primanje poruka, a jo vie njih o tome ne bi ni pomislilo, jer je na povrini lako to smatrati predstavom ili varkom koju primateljica svjesno prireuje. Varalice, meutim, moraju imati motiv. Bi li zaista moglo postojati toliko mnogo varalica, u toliko mnogo kultura, ija je jedina nagrada esto fizika i psiholoka bol i, makar u razvijenim drutvima, velika koliina ismijavanja? Rezultat mani puliranja ljudima primanjem poruka nije dovoljno znaajan da bi privukao veliki broj varalica. Institucionalna psihologija nije, meutim, u stanju dati objanjenje primanja poruka koje bi odgovaralo sadanjoj znanstvenoj ortodoksiji, i zbog toga ignorira tu temu, na isti nain na koji fiziari ignoriraju upotrebu ralji premda veina kompanija koje se bave opskrbom vodom i tragai za mineralima i naftom angairaju raljare uz isplative rezultate. Rad na primanju poruka anatema je sa mim pretpostavkama na kojima se temelji nae drutvo individualnost i ego sveti su do neoskvmjivosti, a misao o tome da veliki utjecaji mogu doi kroz poje dinca povlai za sobom mnogo drugih vanih pitanja, poput pitanja o reinkarnaciji,

dui, transpersonalnim korijenima psihe i samom znaenju ivota. Primanje poru ka doivljava preporod posljednjih godina, posebno u Americi, gdje su sjedeljke s primateljima poruka, do odreenog stupnja, zamijenile psihijatrijski kau. Kao i s bilo kojom pojavom ili modom koja naraste do masovnih razmjera, kvaliteta onoga to je dostupno sklona je opadanju i potrebna je velika selektivnost od strane onih koji ele imati konsti od poduka prenositelja. Ovdje emo govonti i o nekim aspek tima i zamkama rada na pnmanju poruka.
T re b a zapam titi da se m noge od izjava koje slijede odnose na poseban sluaj prijenosa poruka D evetorice kroz Phyllis Schlem m er i nisu nuno prim jenjive na druge praktikante tog um ijea.
* * *

GENE: Ako ljudi uope mogu prihvatiti stvarnost prenoenja i prim anja poruka, oni se, onda, suoavaju sa svim problem im a uplitanja u prenoenje i prim anje tih poruka k o je dolaze iz razliitih dimenzija. M oe li neto rei o tom e kolika je m ogunost da poruke koje prim am o o d vas iskrive uplitanja i atm osferske sm et nje, i je li m ogue da m i povrem eno prim am o i dezinform acije zbog potekoa u kom u n ikaciji?
TOM: D ezinform acije bi se dogodile u tum aenju i u ogranienjim a unutar uma prim atelja u upotrebi rijei, kojih mi u umu prim atelja nem am o dovoljno. Unutar um ova ljudskih bia ne postoji jezik kojim bi se m akar pokualo objasniti nae znanje ili znanje drugih civilizacija. Ali, prim atelji su pod naom kon trolom .

GENE: M oe li Phyllis, iz njezinog vlastitog unutarnjeg ja, nesvjesno loe djelovati na bilo koji razgovorf K oliko m oem o biti sigurni da naom m etodom kom un i kacije izbjegavam o sve misli, potrebe i tako dalje, koje sam a Phyllis im a ?
TOM: Shvaate li da nae Bie nije u tijelu u vrijem e kom unikacije?

GENE: To ne shvaam , ali shvaam to hoe rei.

TOM: Shvaa li da se tjelesne funkcije u veini podruja nalaze u stanju zaustavIjenosti?

GENE: Ne, ja TOM: Shvaa li da se srce i sustav cirkulacije odravaju na m inim alnom funk cioniranju?

GENE: ShvaTOM: Shvaa li da mi u potpunosti odravam o i upravljam o? U vaem jeziku nem a rijei kojom bi se to objasn ilo, osim rijei da mi tijelo u potpunosti im am o u svojoj vlasti.

GENE: Shvaam. Mislim da si tim e u potpunosti odgovorio na m oje pitanje.

TOM: Da nam nae Bie nije dalo potpuno doputenje da preuzm em o kon trolu , a da nam pri tom e nije stvaralo potekoe niti nam je upuivalo prigovore, mi ne

bism o m ogli zbog neuplitanja u slobodnu volju u potpunosti kon trolirati nae Bie. Um naeg B ia, njezina dua, oni se ne nalaze u tijelu kad m i kom u n i ciram o . N ae B ie uvelike prigovara kom pjutorizaciji. T o je bio izvorni plan, ali b o jei se da njom e ne upravlja kom p ju tor, ona je stvorila veliku potekou nam a, sebi i civilizaciji Altee, koja je pokuala na taj nain kom unicirati. M i ne bism o kom u nicirali na ovakav nain da se nae B ie u potpunosti predalo kom p ju toru . U m nogim tisuam a godina kom u nikacije iz drugih dim enzionalnih razina s vr stam a i biim a na ovom fizikom planetu Z em lji, uvijek su p ostojale velike p o tekoe. P ostoji sam o nekolicina onih koje bism o nazvali savrenim a, k o lik o je m ogue da netko bude savren na vaem planetu. Razlog tom e je da p osto ji tek n ekolicin a onih koji bi dali dozvolu za potpunu kon trolu.

ANDREW: Shvaam, to je apsolutno osnovno za proces, zar ne?

TOM: T o je najvanije. Bez kon trole i bez potpunog preputanja osobn osti p o je dinca, to zapravo i nije jasna kom unikacija. M n og o sm o vas puta upozorili da budete k rajn je oprezni glede svjesnog uma onih s kojim a radite, k o je koristite kao kom u n ikatore. V ano je da shvatite da se, da bism o kom u nicirali, a ja sada govorim ne sam o kao glasnogovornik D evetorice ve i u im e svih drugih civiliza cija, da bism o bili u stanju kom unicirati, mi se sluimo instrum entom . M i se sluim o tim izrazom instrum ent jer je onaj kroz kojeg kom u niciram o uistinu fiziki prijenosnik. Kad se mi posluim o nekim biem , vano je da vi shvatite da mi m oram o u potpu nosti kon trolirati to bie. M i preuzim am o podsvjesno. T o m ora biti bie koje je sprem no, koje postaje pasivno da bism o mi postali aktivni. N ikad nism o im ali problem a s naim Biem . Razlog tom e je taj to nae Bie uklanja svoju individualnost. Ali, to je i razlog straha od kom pjutora. O na to u svojoj podsvi jesti shvaa, i na to se obavezala, ali strah od k om pjutora je strah od gubitka due. Shvaate li, stoga, da mi m oram o s velikim naporom odravati ravnoteu u fizikom tijelu? Kad preuzim am o tijelo, vano je da, u trenutku kad ga mi preu zim am o, o n o na neki nain bude slino kom pjutoru. M i m oram o prouzroiti da srce tog tijela funkcionira, da njegova plua diu i da svi njegovi najvaniji organi rade. T o je razlog zbog kojeg m nogo puta doe do isuivanja energije kod dvoje ljudi meu vam a, to je zbog toga jer mi upotrebljavam o vau energiju da bism o tijelo odrali u obam rlom stanju.

ANDREW: Vi komunicirate izravno umom prema umu.

TOM: M i kom u niciram o s um om naeg Bia, a onda njezina podsvijest to prenosi u rijei. Kad m i odravam o nae B ie, to je kao da uzmemo m ilijun niti i spojim o te niti, tkajui ih, da bism o kom unicirali s vama. Ako doe do situacije u k o jo j ona nije u fiziki dobrim uvjetim a ako je, na prim jer, imala probavnih sm etnji ili sm etnji s izbacivanjem tetnih tvari ili osjeajnih problem a ili ako unutar nje p o stoji neka negativna vibracija ili ako u bilo kojem od vas p ostoji neka negativna

ili sum njiava vibracija ili ako u vam a postoji lju tnja ili nem ir onda ne m o em o u p otrijebiti vau energiju, jer bi to prouzroilo kidanje niti k oje mi s n jom tkam o da bism o kom unicirali. Stoga mi katkad kom u niciram o s velikim n apo ro m , to, zauzvrat, u n joj prouzroi veu iscrpljenost. T ako er, kad uvjeti nisu odgovarajui, vrlo je teko predstaviti slike tako da one m ogu biti preneene. T ijek o m tisua godina, druge su civilizacije vrlo m arljivo radile na usavrava nju i profin jen ju sustava kom u nikacije, tako da ne bi postojala p otreba za p re noenjem i kon troliran jem bia, da bi se, na taj nain p renijelo o n o to bi vam druge civilizacije eljele prenijeti. M i vam sada govorim o, i m olim o za to da vi shvatite on o to vam govorim o: kad mi govorim o vam a, mi govorim o kroz ovo Bie. T o se m ora jasno shvatiti. K om unikacije k oje prim ate kroz druga bia i vrste potjeu iz drugaije vrste kom unikacije. T o je prijenos. JOHN:

Da li bi nam mogao odgovoriti na jedno pitanje koje se tie sredstava koja vi koristite da biste govorili kroz Phyllis, jer Tibetanci (koji primaju poruke kroz Alice Bailey) i neke ezoterijske kole savjetuju da se ne obraa previe pozornosti na prenoenje poruka u dubokom transu. To se smatra nizom vrstom takvih spo sobnosti, to umanjuje nau vjerodostojnost kod tih ezoterijskih kola.
TOM: M isle li oni da je uzim anje olovke u ruke (autom atsko pisanje) vii oblik takvih sposobnosti? U em u je razlika?

JOHN:

Pa, mislim da je ono to mi ovdje radimo neto ie, zbog izostanka up litanja.

TOM: T i si u pravu. N a ovaj nain ne uplie se um, ne uplie se svijest, ne uplie se nesvjesno, nia svijest ili via svijest. JOHN: Ali, zato su onda

Tibetanci tako savjetovali? U tom sluaju mora postojati

neki razlog?
TOM: Z apam tite ovo: u tim vrem enim a (poetak dvadesetog stoljea), postojali su m nogi kojim a su se sluili duhovi. Pripadnici takvih kola m oraju prom ijeniti svoje razm iljanje, jer ovo je prom jenjivi Svemir. O n nije statian; oni ostaju u statinosti (sic). S vrem ena na vrijem e, tijekom ovog razdoblja, radili sm o s drugim p rim ate ljima poruka za koje se in ilo da imaju pristup posebnim in form acijam a k oje su dopunjavale one koje sm o saznavali od D evetorice. O ni bi, m eutim , povrem e no, prenosili stvari koje su se nalazile izvan njihovog specijalistikog podruja to bi se sueljavalo s onim to sm o uli od D evetorice ili bi nas odvelo s pravog puta. T o je uzrokovalo zbrku i povrem ene sukobe unutar skupine. O tom e smo posta vili pitanje D evetorici. ANDREW: Moemo li opet razgovarati o ljudskim problemima nekih od naih dru gih primatelja poruka f TOM: M i im am o problem a u shvaanju vae naravi. Nas su drugi poduili o n a ravi vaih bia. N am a je vrlo teko shvatiti vau fiziku narav. M i shvaam o vau osjeajnu narav, shvaam o vau intelektualnu narav, ali nam je vrlo teko shvatiti

vau fiziku narav. M i sm o svjesni problem a koje vi im ate s nekim a od vaih bia i s njihovim fizikim svojstvom . M i to ne m oem o ukloniti iz njih, to oni m oraju sami za sebe u kloniti, ili profin iti. Pokuat u to objasn iti, ali ja ne shvaam taj osjeaj, tako da u to prenijeti na nain na koji je to meni bilo objan jen o. G lede vaih fizikih tijela, elje koje im ate u vaim reproduktivnim p od ru jim a sline su sigurnosnom ventilu. Svjesni um drugih m oe im ati elju da vas iskoristi. Ako je onaj koji vas koristi suprotnog spola, budite oprezni s njegovim ili njezinim kom unikacijam a. M i ne kaem o da vam nije doputeno kom unicirati kroz druge; ali to ne bi dolazilo izravno od nas mi elim o da s tim budete naisto. ANDREW: Da, to m i je u potpunosti jasno. TOM: Ali, upravo kad vas oni ele iskoristiti, onda on o to vam govore moda nije istina. M ogu e je da civilizacija koja govori kroz njih pokuava s velikim potekoam a vama prenijeti istinu, ali za njih je to prigoda da vas iskoriste. M i elim o da znate da je najrazorniji elem ent ego koji upravlja.

JOHN: N eki drugi prim atelji poruka, ovdje i drugdje, daju m nogo kataklizm ikih

predvianja i drugih vrsta poruka koje se, ini se, izravno ne podudaraju s vaima.
TOM: M i sm o u m nogim kom unikacijam a prenijeli i nastavit em o vam prenosi ti, da p ostoje m noge civilizacije koje imaju kom unikaciju s ljudskim biim a na Z em lji, u em u m ora postojati oprez. M i em o se posluiti izrazom koji nije onaj koji se nam a svia, ali e vam, m oda, om oguiti da shvatite. Postoje oni koji se nalaze u viem ealonu, i oni koji se nalaze u niem ealonu. M i ne k om u n icira mo ni kroz kojeg od njih ve kroz nae Bie. Sam o ako se nae Bie vrati nam a, onda bi se d onijela odluka o kom unikaciji kroz nekog drugog. C ivilizacije koje stvaraju veliki kaos u m nogim a, one daju svoju toku gledita. Sto se tie katastrofa, mi neem o dozvoliti da katastrofe u potpunosti uklone due sa zem lje. O n o to vam mi pokuavam o rei je da se oni koji kom uniciraju strogo negativno nalaze u podruju u kojem koriste svoje osjeaje, svoju dram a tin ost; to ne p otjee od on og najieg. Shvaate li to govorim o?

Jedan tono odreen sluaj zbrke, koja se pojavila unutar skupine u prvim danima rada, opisuje se ovdje da bi se pokazale vrste potekoa u koje je lako upasti kad se istrauje jedan novi svijet poput prenoenja poruka. U tom se opisu daje i od reeno zanimljivo zalee dinamike nekih skupina prenositelja poruka koje danas postoje. Osim manjih civilizacija s manjim znanjem o cjelini, uvijek se postavljalo pitanje o tome je li neka nezemaljska inteligencija namjerno razorna ili ima li zlu namjeru i bi li se oni mogli uplesti u komunikacije s Devetoricom.
ANDREW: Budui da se toliko govori o pozitivnim i negativnim silam a, postoji li

neki znak ili m etoda prem a kojim a neka osoba m oe potvrditi da im a posla s pozitivnim silam a f N eki religiozni ljudi m ogli bi biti uplaeni zbog naih kom u nikacija i ustrajati na tom e da one mogu biti sam o negativne.

TOM: Prem a njihovom znanju, prem a koristi koju donose Z em lji, vi ete shvatiti. M i sm o objasnili da p ostoje one civilizacije koje bi m ogle stvarati p otekoe, ali njihova se m o ne m oe odrati. Ako u vaim uima, u vaim srcim a, u vaem um u, osjeate da on o to vam prenose u sutini nije ispravno, onda to, mi vas uvjeravam o, nije ispravno.

Devetorica su nas takoer upozorila da bi Civilizacije koje na srcu nemaju najbolje interese za planet Zemlju, mogle iskonstiti slabosti nekih od primatelja poruka.
TOM: P ostoje dva naina na koja vai prim atelji mogu upasti u problem e u vaem fizikom svijetu. Jed an nain bio bi kad je prim atelj poruke oslabljen, bilo n ed o statkom od m ora ili boleu. Drugi bi nain bio kad je prim atelj sprem an da bude iskoriten negativno zbog elje za m oi. N ae Bie nije bilo prim atelj sprem an za negativnost. U ovom posebnom sluaju mi se m oem o uplesti i pom oi. U p ri m atelja poruka koji je sprem an prenositi negativnost, mi se ne m oem o uplesti. Kad je prim atelj sprem an da bude u potrijebljen negativno, tu, onda, postoje m nogi im benici koje m orate uzeti u obzir. A zbog toga to je prim atelj sprem an, to ne znai da on ne m oe postati nesprem an...

JOHN: Sto se tie tem e sprem nosti, postoji li razlika izmeu svjesne i nesvjesne

sprem nosti?
TOM: N e p ostoji razlika. N esvjesna elja za m oi je ista kao i svjesna elja za m oi.

ANDREW: Im am o osjeaj da jedna osoba ima potencijal da postane prim atelj p o

ruka. K akav je tvoj savjet s obzirom na tu m ogunost?

TOM: T o je m ogue u budunosti. Ali, ona se m ora nauiti disciplini prije no to bude m ogla raditi. A kad govorim o disciplini, mislim to na nain da ona m ora nauiti biti u ravnotei u ovom fizikom svijetu. Bez ravnotee u fizikom svijetu, to je teko. K ao to vam je poznato, na svakih stotinu koji dou na ovaj planet da bi obavljali rad koji su za sebe izabrali, devedeset i osam njih to ne uini. T o je zbog nediscipline u vaem fizikom svijetu. M o ra te biti krajn je oprezni glede onih s kojim a dolazite u doticaj. A kad to govorim m islim na kontakte koje stvarate s izvorim a iz drugih civilizacija ili du hovnih podruja. Takvi kontakti nisu uvijek valjani, istiniti i poteni. Z b og toga to je k on tak t uspostavljen, to ne znai da je to istinski kontakt. Kad ovo kaem onda mislim na kon takt koji kae da radi za nas.

JOHN: Budite oprezni jer postoje razni stupnjevi duhova. J e li to on o to nam eli

rei?
TOM: T o je ton o. A mi nism o duh i to je on o o em u govorim o. M i se ne elim o m ijeati s duhovim a. Duhovi su oni koji su preli iz ovog svijeta i vise oko ovog planeta zem lje. M i nism o duhovi. Duhovi vaeg svijeta koji se nalaze u atm osferi i oko ovojnica vaeg svijeta, zbrkani su kao i fizika bia na Z em lji. P ostoje oni

koji su razvijeni, ali veina nije. M i nism o duhovi. M i pokuavam o spasiti Z em lju tako da ta duhovna bia tako er mogu biti osloboena i da se mogu razviti. Budite oprezni s izvorom vaeg rada. Z apam tite ovo: veina skupina i veina organizacija koje se koriste prenoenjem poruka rade s duhovim a. Kao to sam rekao, p ostoje oni koji su razvijeni, ali postoje oni koji su pod jednako zbrkani. Kad oni napuste Z em lju, oni sa sobom nose i svoje elje, a jedna od elja k oja se oitu je na Z em lji je elja za upravljanjem .

ANDREW: Ljudi imaju odreene p otekoe kad pokuaju razluiti to se dogaa

kad imaju unutarnja ili psihika iskustva. Mi osjeam o da se to dogaalo s m la diem s kojim sm o danas razgovarali.
TOM: T o je neto drugo. O ni koji postoje na ovom mjestu u ovo vrijem e zaista su predani svojim duam a, i imaju veliku ljubav za svem ir, a njihov m otiv je najvii, pa e se stoga ta energija iskoristiti za dobrobit svem ira. Z brka p otjee iz neisku stva, ali i iz velike elje da se im a... K ako bism o vam to m ogli rei?... K ao to u vaem svijetu p ostoje oni koji vjeruju svim rijeim a koje su napisa ne u vaim publikacijam a (nije li tako?). Slino naravi onih koji prihvaaju sve to je napisano kao istinu, postoje i oni koji imaju dodira sa duhovim a i civilizacija m a, a koji tako er vjeruju da je taj dodir, zbog toga to su ga ostvarili, najvii i istinit. Ali, esto nije. Vi shvaate narav duhova koji postoje na planetu Z em lji? Vi takoer shvaate da bi i u drugim civilizacijam a koje imaju on o to biste vi nazvali razdobljim a prijelaza, oni takoer bili duhovi? GOST: Jok a tov , je li to duh ili je to jedan od vas? TOM: D uh, ali dobar duh. Kad kaem dobar duh, ne elim rei da p ostoje loi duhovi, elim sam o rei da postoje oni koji su razvijeniji od drugih. A na ovom planetu postoje oni duhovi koji vrlo naporno i vrlo m arljivo rade na podizanju razine ovog planeta. On je jedan od tih. M i bism o sam o eljeli razjasniti da mi nism o duh, mi smo duh u onom smislu u kojem su sva bia duh, ali kad mi kaem o duh, onda m islim o na fiziki duh privezan za Z em lju.

JOHN: Im am jo jedan problem . Phyllisino koritenje engleske rjece od (of)

p ovealo se za otprilike deset puta o d prve do ovih posljednjih razgovora. U prvim razgovorim a s vama, jezik je bio prilino kolokvijalan. Sada, u ovim posljednjim razgovorim a, otkrivam da se rijeca od koristi na razliite naine, a sada se koristi gotov o osam puta u jednostavnim izjavnim reenicam a. M oe li m i p o m oi da razjasnim zbrku u svezi s tim e ? Vei dio tih rjeca od i slinih jezinih manjkavosti izostavljen je, da bi se itatelju olakao tijek itanja. Sljedee poglavlje ostavljeno je netaknutim:
ANDREW: M oe li zam oliti Alteu da objasni lingvistike tem elje za koritenje rje-

ce od?

TOM: D a... T o je vae to od. T o nije za vas, to nije prema vam a, to je to od vae biti, kao to je to od nae biti. Da odgovorim na vae pitanje, fiziko propada. ANDREW: J e li to izravna posljedica rada, ili je to o d godina? TOM: T o je kom unikacija. Isuivanje fizikog tijela stvara problem . Podruje m o zga k o je mi m oem o koristiti za rijei pati od nedostatka energija. Z b o g toga m oram o biti oprezni da ne bism o isuili nae Bie. O vo je Bie bilo odabrano, odabran o da radi ovaj posao, i vama je to moda teko shvatljivo, ali u naem svijetu, ona se sm atra genijem kom unikacije. O na m oe prenijeti, kom u nicirati i doprijeti do onih koji ne shvaaju. Ali, naim krivim procjen am a, mi sm o izbrisali dio njezinog pam enja i njoj je vrlo teko pronai i odabrati prave rijei. Dio p rogram iranja koje sm o obavljali kad sm o 1 9 6 3 . godine uspostavljali ovaj p ro ces, bio je s tom napravom koja je bila stavljena u m ozak da bi na jezik prevodila na va jezik. Z b og te greke koju sm o uinili, sada im am o potekoa u prevoe nju na vas jezik. U srdno vas m olim o da naem Biu kaete da ispod svojeg jastuka stavi va rjenik. Ako se pod njezinim jastukom bude nalazio rjen ik, dio tog program iranja m oe se, onda, opet uprogram irati.

Praktino gledajui, to je za posljedicu imalo sporije prenoenje poruka, ali kak voa komunikacija nije bila umanjena. Ovaj je odjeljak ukljuen da bi ocrtao neke od potekoa koje se mogu pojaviti u ovoj vrsti rada.
TOM: S nama se u ovoj sobi sada nalaze mnogi. ANDREW: elio bih da im am viziju pa da ih mogu i vidjeti. T oliko m nogo puta

pogledam o k o sebe i siguran sam da se oni ude k ako mogu biti tako slijep i ne vidjeti ih.
TOM: T i nisi tako slijep, jednostavno nem a oi s rendgenskim vidom koje neki im aju. O ni to nazivaju vienjem pom ou vizije ili vidovitosti. T o nije to , to su oi s rendgenskim vidom. ANDREW: D obro, nudim svoju ljubav i svoj mir svima onim a koji su ovdje. ak i

a k o ih ne mogu vidjeti , prihvaam njihovu prisutnost.

TOM: O ni te povrem eno dodiruju. ANDREW: Zahvaljujem im to m i poklanjaju pozornost. To pom ae, to pom ae. TOM: O ni su uvijek ugoeni na vas i m nogo puta mi plaem o s vama.

U raznim prigodama, ispitivai su iznijeli na vidjelo i neke uvide koji se tiu odnosa prema kljunom problemu pouzdanosti prenositeljevog izvora.
TOM: Kad se otvorite prem a komunikaciji s biima iz drugih dimenzija, vrlo je vano da imate razumijevanje o svrhi i motivu, jer postoje oni koji istupaju izjav

ljujui jednu stvar, a zapravo su neto drugo, i m oe doi do curenja in form acija koje m ogu biti istinite, ali mogu biti i m etoda m anipulacije i upravljanja. ALICE:

Kako se to, onda, moe razjasniti: kako se prenositelj moe proistiti tako da njegova vjerodostojnost ne bude dovedena u pitanjef

TOM: U vaem svijetu, mi nism o znali za postojanje n ijednog k oji nije d jelom in o i sam b io ukljuen, jer je to vrlo teko proistiti. V i m orate stalno u sebi tragati za svojim sm jerom , m otivom i m etod om . U prolosti su p ostojali m nogi k o ji su prenosili dijelove velike istine, ali ne i on e druge njezine dijelove ve duhove zlobe, ili misli kolektivne svijesti. T ek o je, dakle, kategorizirati ili to staviti u pravu perspektivu. Kad vas n etko zam oli da uinite neto to nije u skladu s vaim fizikim o k ruenjem , ili praktinim odredbam a, onda je nuno odijeliti se, stati po strani i to p rom atrati. Kad va prenositelj zahtijeva ili vam prenese da, ako vi ne uinite n eto to je od vas zatraeno, onda e se stvoriti veliki problem u svijetu; onda je vano shvatiti da to m oe biti n eto to ispunjava potrebu unutar vas, ili bi m oglo pokuati upravljati vama. JOHN:

elio bih postaviti pitanje o druge dvije prenositeljice poruka, o jednoj koja, ini se, prenosi neke vane poruke, ali ona tvrdi da te poruke dolaze od Devetorice? Moe li razjasniti od koga one zaista dolaze f
TOM: O ne ne dolaze izravno od nas, ve od civilizacija k oje su u slubi. Ako bi o n e, dakle, rekle da dolaze od nas, to bi bilo u neizravnom obliku, ali zapam tite i ovo: p ostoji O d b or upravitelja, voa k o ji ima znanje o svem u, i p osto je oni ispod njega koji vode od jele, a postoje i oni ispod njih k oji provode proizvodnju. T a k o je isto i ovdje, ali to ne znai da se tim e negira ono to dolazi, ali to nije uvijek jasno i izravno, shvaate li?

JOHN:

Da. Ona, stoga, vjerojatno, ne bi trebala koristiti izraz Devetorica.

TOM: O na m ora pitati tko se nalazi u tom im enu, shvaate li? JOHN:

U redu je. Druga osoba imala je nedavno neke komunikacije, takoer tvr dei da potjeu od Devetorice. Pretpostavljam da je to situacija slina prethodnoj.
TOM: Da. K ao to sm o vam u b rojnim prigodam a objasnili, mi dolazim o sam o kroz nae B ie. J a sam T o m , glasnogovornik D evetorice, ja sam jedini glasn ogo vornik D evetorice, i ne govorim ni kroz koga drugoga. T o ne znai da o n o to oni donose nem a vrijednost za one k o ji rade zajedno s nam a.

Nekoliko godina kasnije, ta ista prenositeljica poruka opet se pojavila u razgovoru, kroz situaciju koja se do tada stvorila:
MIKI:

Jedna osoba koja je medij, a mi je poznamo, prenosi informacije za koje tvrdi da potjeu od Devetorice. Moe li nam rei odakle one potjeu ?

TOM: N a Sir Jo h n postavio nam je to pitanje prije vie od dvije vae godine. M i sm o mu onda objasnili da te poruke ne potjeu od nas, da one potjeu od jedne m anje civilizacije koja ne posjeduje cjeloku p no znanje. O d tog vrem ena, ego te ene postao je opsjednut i njim e se koriste oni koji ele unitenje. M o ra se shva titi s kim je ona. N joj je to dolo u pisanju, a ona to sada pokuava prenijeti na slian nain naem Biu, ali to nije istina, to uzrokuje nelagodu u svijetu i uzro kuje da mi izgledam o poput klauna. N ajbolje je ne skrivati uvijek istinu. MIKI: Iz kojeg izvora potjeu Setb m aterijali koje prenosi Jan e Roberts ? TOM: N jezinog vieg ja, da.

MIKI: To ba ne shvaam.
TOM: Ima svoje ja, zar ne? Ima svoju svijest, zar ne?

MIKI: Da.
TOM: Ima svoju podsvijest, zar ne?

MIKI: Da.
TOM: Ima svoju viu svijest, da. MIKI: Ona, dakle, nije povezana ni s jednom hijerarhijom u Svemiru ? TOM: T o dolazi iz rezervoara znanja unutar njezinog vieg ja. Shvaate li?

MIKI: Da. Smatram da je vei dio tog m aterijala vrlo vrijedan, ali onda, ipak, pronalazim reenice koje su proturjene on om e to vi kaete, posebn o inform aci ja o Isusu. K ako je to m ogu e?
TOM: T o se dogaa zbog veze s rezervoarom znanja. Vi shvaate da postoje stru je rezervoara znanja, on o to vi nazivate kolektivnim nesvjesnim ? U sedam razina koje okruuju zem lju, a kojih je zapravo devet, unutar sveke od njih nalazi se dio istine. T e k kad odete u devetu akru koja je sva istina, onda je tam o nalazite, ali na ovoj toki svojeg postojanja nisu svi za to sposobni. JOHN: Jed n a osoba koju sam upoznao zanim a se za prenoenje poruka, a m ene je

zabrinuo njegov nedostatak razluivanja...

TOM: Jed n a od najvanijih stvari koja se m ora znati, za koju ima prirodni nagon da je sazna, je provjeravanje svojeg vlastitog unutarnjeg izvora. T o m ora preni jeti njem u. P ostoje oni koji prenose poruke koje nisu najbolje za ovjeanstvo, a p osto je, m eutim , i oni s velikom inteligencijom na vaem planetu koji prih vaaju sve oblike prenoenja poruka, bez diskrim inacije. V ano je stalno p rovje ravati sam e sebe, ali i sebe poticati. D ozvoljeno je, zapravo je vano, da postoji propitivanje. P ostoje m nogi prenositelji poruka koji u svojim srcim a vjeruju da ine stvari koje su ispravne, dok su, zapravo, tek orua negativnog, shvaate li? Ako oni mogu shvatiti a je to m ogue (prem da to ne m oraju prihvatiti) onda se oni koji dolaze i to koriste mogu izvui na svjetlo dana. N ajvanija stvar, koja se moe iznijeti na vidjelo, je da vi m orate provjeravati svoj unutarnji izvor.

Vi znate da cijelo ovjeanstvo, bez obzira na to k o ji ih je okoli ro d io ili kakvo ih obrazovanje ispunjava, im a unutarnju kontrolu ravnotee u sebi, da.
* *

Rad na prenoenju poruka doao je na lo glas mjeavinom zle namjere i krivog shvaanja, komplicirajui tako stvari za one koji imaju dobar motiv ili komuniciraju s istinski vrijednim izvorom. Porijeklo izvora od drugorazrednog je znaaja na spram stvarnoj kakvoi materijala koji dolazi kroz njega, a razluivanje je apsolut no najvanije. Mnogi je ivot upropaten zbog nedostatka razluivanja. Neki izvori imaju vrlo dobro postavljenu prezentaciju i slike, to privlai ljude jer to za njih ispunjava neto to imaju potrebu uti ili uz to pristati. Ali, postojanje nepouzdanih izvora ne kodi koritenju pouzdanijim izvorima. Nadamo se da ste se, itajui ovu knjigu, posluili vlastitim rasuivanjem u odluivanju o tome kakvu teinu trebate pridati ovim informacijama. A nadamo se i da vam je ona donijela koristi.

POZADINA

JL ocetkom pedesetih godina, jedan je lijenik i istraitelj parapsihologije, pro uavajui izvanosjetilnu percepciju, doao i do Vijea devetorice. Tek se 1974. godine dogodilo da su Phyllis Schlemmer, Sir Johna Whitmorea i tog lijenika oku pile okolnosti i tako su zapoeli njihovi razgovori s Devetoricom. Priu o njihovim prvim zajednikim godinama: Prelude To The Landing On Planet Earth napisao je Stuart Holroyd, a objavio W. H. Allen 1977. godine. U mekom uvezu tu su knjigu objavili Corgi i Doubleday 1979. godine pod naslovom: Briefing For The Landing

P.

On Planet Earth.
Razgovori u ovoj knjiziJedini planet izbora zapoeli su 1974. godine, a proteu se sve do dananjih dana. Od tih prvih dana, razliiti su ljudi, u ovom ili onom raz doblju, bili prisutni tijekom odvijanja razgovora, pri emu je sposobnost sluajnog otkrivanja sretnih stvari (u izvorniku: Serendipity, potjee od perzijske bajke Tri princeze iz Serendipa (ri Lanke) u kojoj princeze sluajno otkrivaju sretne stvari, prim, prev.) snosila odgovornost za veinu tada prisutnih. To je bio dobrovoljni rad, koji je katkad iziskivao mnogo energije, vremena i osobnih trokova. Osobna imena raznih ispitivaa upotrijebljena su u ovoj knjizi da bi itatelj mogao vidjeti kako razliite osobe pozivaju na razliite tipove meusobnih odnosa i dozivaju ra zliite informacije od Devetorice. Neka su osobna imena promijenjena na zahtjev tih osoba jer su one ve vodile izuzetno aktivne ivote i eljele su da mogu biti u stanju nastaviti svoj rad s Devetoricom, a da pozornost javnosti ne bude uperena na njih.

Devetorica su esto isticala da su, u prolosti, prosvjetljene informacije esto bile iskvarene ili izgubljene u procesu njihovog irenja. Naglasak se premjetao s uenja na uitelje, koji su u njih uvodili svoje vlastite doktrinarne preinake. Devetorica ele da informacije koje oni prenose budu dostavljene ljudima na planetu Zemlji. Oni ne ele da oko njih ili oko tih informacija izraste kult, religija ili bilo koji oblik elitizma. Ljudi koji su, u vrijeme pisanja, sudjelovali u procesu prima nja poruka to su inili sa stanovita slube, da bi podrali i omoguili taj proces. Budui da lanovi ove skupine potjeu iz razliitih zemalja oni su se obino okup ljali dva ili tri puta godinje, odravajui tijekom godine i niz malih sastanaka u koje su bili ukljueni neki posebni pojedinci. Slijedei proceduru koju je razvila tijekom prethodnih pedeset godina u koji ma je bila pnmateljica poruka, Phyllis ulazi u duboki trans. Promatrau se ini kao da je zaspala u svojoj fotelji. Onda ona iznenada postaje ivahna, podie glavu i ruke i jedan drugi glas Tomov objavljuje da je prisutan te objavljuje pozdrave i blagoslove. Njegov glas je visok, spor, a njegov je engleski unekoliko arhaian. Kao to je Tom objasnio, Phyllisino tijelo i um preuzimaju Devetonca, a tjelesne funkcije odrava Altea, voa jedne od Dvadeset i etiri glavne civilizacije. Dok Tom prenosi poruke kroz Phyllis, njezine mke se pokreu u nizu oblika koji su nalik na mudras (vjetina prianja rukama kod Indijaca: postoji abeceda od pet stotina poloaja mku, tako da pripovjeda svojim pokretima koji su svima lako razumljivi moe ispripovijedati itave prie, prim. prev.). Prenoenje poruka kroz jedin stvenog prenositelja ne samo da odrava integritet poruke, ono takoer podcrtava ogromne koliine sloenih priprema i obuke koji su ukljueni u njihovo stvaranje. Prenoenje poruka obino poinje time da Tom kae jednu vanu izjavu. U drugim sluajevima, jedan od prisutnih (najee je to Phyllisin suprug Israel Carmel) za pita Toma ima li neto posebno to bi on elio rei pnje no to zapone proces postavljanja pitanja i davanja odgovora. Tom ne prenosi rijei, on se slui preno sitelj iimm mozgom kao prevoditelj om, rjenikom i organizatorom sintakse. Tom to naziva servomehanizmom (sustav automatske kontrole u kojem se izlazni rezul tat stalno ili u odreenim razmacima usporeuje s ulazom pomou povratne spre ge tako da se pogreka ili razlika izmeu te dvije koliine mogu upotrijebiti da bi se dobila eljena koliina kontrole, prim. prev.). Duljina procesa prenoenja poru ka ovisi o mnogim imbenicima, a uvijek je Tom onaj koji objavljuje kad prenoe nje poruka mora okonati, nakon ega se razgovon zavre i razmijene se pozdravi. Phyllis tiho hoda i onda polako izvodi sebe iz transa. To je katkad teka procedura, a od pnsutnih se trai svijest, briga i pnbranost. Phyllis ne zna nita o preneenim porukama kad se opet povrati a, zapravo, ona nije ni itala vei dio pnjepisa koji su napravljeni, da bi tako svoj um zadrala to neoptereenijim. Na kraju svakog prenoenja pomka, Tom uvijek kae Recite naem Biu da je volimo. A ako joj to nitko ne kae ona to i ne dozna!

Tomova molitva
Od Vijea devetorice narodima Zemlje

J \^[olim o da narodi Zemlje dou do mira u sebi i do spoznaje odakle potjeu. Molimo da svim civilizacijama Svemira koje su angairane u uravnoteivanju Svemira, bude dana unutarnja snaga i mir, da bi izvrile zadau na koju su se obavezale. Molimo da fizika bia na planetu Zemlji dou u stanje svijesti i razumijevanja, da bi njihove due evoluirale, da bi se podigla razina planeta Zemlje i da bi se oistila nebesa oko planeta Zemlje, tako da Svemir moe napredovati. Molimo da ona bia i civilizacije koja se protive onome to mi radimo dou do svjetla razumijevanja, tako da i oni mogu doi u savrenu ravnoteu. Molimo da uskoro doe dan kad e sve u Svemiru imati znanje i razumijevanje koje e ga uiniti cjelinom. Molimo za razumijevanje meu nama samima i za snagu koja je potrebna tako da svaki pojedini od nas moe voditi druge da bi postali savrena bia. Molimo za due djece na Zemlji, da budu izvedene iz tame u svjetlo.

Biljeke urednice engleskog izdanja

I: PO VIJEST
1. U usporedbi s njihovim precima Neandertalcima, koji tijekom vie od 100.000 godina svojeg postojanja praktiki nisu iznjedrili nikakva tehnoloka dosti gnua, narodi iz orinjasijena (kromanjonci) bili su u stanju, i to vrlo brzo, ostvariti irok spektar drutvenih, tehnolokih i mitolokih mogunosti. Pregledavi neke od kljunih izuma iz razdoblja orinjasijena u tehnologiji, ukraavanju tijela i pred stavljanju, moramo postaviti pitanje postoji li neki nain da ih poveemo... Nepo sredno u sri ovih izuma nalazi se poveana sposobnost razmiljanja u posebnim vizualnim predodbama i komunikacije pomou njih. Ovaj navod potjee iz napisa Visual Thinking in the Ice Age, autora Randalla Whitea, Scientific Ameri can, Vol 261., br. 1, srpanj 1989. U nekoliko posljednjih godina, informacije kojima su nas Devetorica opskrbila prije dvadeset godina potvrene su novim dokazima. Kao to je jedan strunjak opisao nalaze: Nakon evolutivne borbe koja je trajala milijunima godina, nae vr ste pojavile su se kao vrhunski humanoidni dvonogi primati. A onda, u jednom spektakularnom trenutku, postali smo ljudi. Koliko prije 35.000 godina, zapadnu Europu jo uvijek su zaposjedali Neandertalci primitivna bia za koja su umjet nost i napredak jedva i postojali. Onda se dogodila nenadana promjena; anatom ski modemi ljudi pojavili su se u Europi i iznenada, pojavila se i skulptura, glazbeni instrumenti, svjetiljke, trgovina i izumi. Unutar nekoliko tisua godina, Neandertal ci su nestali. Ukoliko je postojao jedan jedini trenutak u kojem se za nas moglo rei da smo postali ljudi, onda je to bilo u vrijeme tog velikog skoka naprijed, prije 35.000 godina. Iz The Great Leap Forward Dawn of the Human Race, autor Jared Diamon u Discover the World of Science, svibanj 1989. Vidi i: The Search for Modem Humans, autor John J. Putman, National Geographic Magazine, listo pad 1988. 2. Poeci egipatske civilizacije stalni su izvor tajne za povjesniare i arheologe, jer se iznenada inilo da su se elementi koji su sainjavali kasniju egipatsku civili zaciju pojavili odjednom, u etvrtom tisuljeu prije Krista. Egipat se izravno iz etape predcivilizacije premjestio u oblik vladavine koja se protezala nad velikim podrujima, bez uobiajene ere drava-gradova u meuvremenu. Uobiajena lo-

gika povijesnog razvoja, kao to je sluaj sa Mezopotamijom, nije primjenjiva na Egipat. 3. Sumerska civilizacija, prema naim povijesnim zapisima, zapoela je izme u 6000. i 5000. godine prije Knsta u podruju u kojem se sada nalazi juni Irak. 4. Oko 1200. godine nae ere, postojao je blizak odnos izmeu mongolskih careva u Kini, Monga Kana i Kublaj Kana te tibetanskih lama Sakya Pandita i Karma Pakshija. Meutim, Srongtsen Gampo, moni tibetanski kralj poetkom 600-ih go dina i prvi budistiki kralj Tibeta, imao je dvije supruge, Kineskinju i Nepalku, koje su obje odgovorne za njegovo preobraenje u Buddhu-Dharmu. 5. Ion, takoer poznat i kao Jona, bio je pola-ovjek, pola-riba u mitologiji, Bog vodenih dubina i prijatelj ljudi. On je donio kulturu, pismenost i znanosti starim narodima Ura, a dralo ga se za lonara koji oblikuje ivote ljudi i bogova. Njegova je ena bila Hinlil, boica ita, i to je dvoje prema predaji, ovjeanstvu dalo peni cu. 6. Kahune su domorodaki iscjelitelji s Havajskih otoka, koji imaju naprednu filozofiju ivota. 7. Arheolozi su priznali da se Megiddo, u najmanju ruku, moe smjestiti u kalkolitska naselja oko 4000. godine prije Krista (u vrijeme Gornjeg i Donjeg Egipta i sumerskih gradova-drava), a otkriveno je dvadeset razina naseljenosti. Njega su napadali, ponovno napuivali i ponovno izgraivali ne samo lokalni narodi ve i Feniani (oko 1490. godine prije Krista) i Egipani (oko 1460. godine prije Krista). Kad su Joua i Izraelci uli u to podruje sa Sinaja (oko 1250. godine prije Krista), Megiddo je, zajedno s Jenhonom, bio jedan od kananitskih uporita, a arheoloki ostaci pokazuju da je tamo postojala znaajna razina civilizacije. Njega je, kao utvr eni grad, u cjelosti ponovno izgradio Solomon (950, do 940. godine prije Krista), onda su ga 733. godine prije Knsta unitili i obnovili Asirci, a Mezopotamci su se ukljuili oko godine 730. prije Krista. Konano je propao u vnjeme poraza i smrti loije, 609. godine prije Krista. 8. U Kingston-on-Thames nalazi se krug zodijaka u krajoliku, kilometrima i rok, slian krugu zodijaka u Glastonburyju, kako su u svojem radu o krugovima zodijaka i hramovima u krajoliku ustvrdile Katherine Maltwood i Mary Came. 9. Harmonino sastajanje odrano je u kolovozu 1987. godine. Tisue ljudi okupilo se na razliitim svetim mjestima da bi stvorili svjetsku meditativnu vezu.

II: ZNANOST I EKOLOGIJA

10. Apsolutna nula je, meutim, superhladna samo s naeg zemaljskog isku stva i u odnosu na nae gusto fiziko postojanje, koje opstaje unutar uskih odje ljaka temperaturnih parametara. 11. Materija i antimaterija temeljno su razdvojene vrste energije i oblika koje jedna drugu pokuavaju neutralizirati. 12. Naa susjedna zvijezda Sirius udaljena je od nas sedam svjetlosnih godina. Plejade su udaljene 410 svjetlosnih godina. Sve zvijezde vidljive golom oku uda ljene su od 4 do 1000 svjetlosnih godina. Sredite nae galaksije udaljeno je 15.000

svjetlosnih godina. Svjetlosna godina iznosi udaljenost od Zemlje do Sunca uveanu za 63.240 puta. Lokalne galaksije udaljene su od nas vie od milijun svje tlosnih godina. 13. U fizici, kad tijelo mase u kretanju ili promjeni zadobije odreeni poticaj ili jakost, ono se pretvara u kritinu masu, skupljajui energiju za temeljnu promjenu u drugi oblik. Primjer toga je voda u kojoj, kad se pribliava toki vrenja, nastane stanka u procesu zagrijavanja, dok se voda iz tekuine ne pretvori u paru. 14. Teka voda je tehnologija ukljuena u nuklearnu industriju. Ako se otpusti u okolinu, postoji rizik da svu obinu vodu prevori u teku vodu, tako da bi svako koritenje vode postalo nemogue. 15. Prema naelu stotine majmuna kad jednom znaajan postotak vrste na ui neto novo, drugi iz iste vrste usvojit e to novo naelo, ak i ako nisu geograf ski povezani s izvornom skupinom. Rupert Sheldrake opirno pie o tome i naziva to morfogenetskom rezonancijom. 16. U posljednjih 150 godina (dobu parnih strojeva i automobila), razine ug ljinog dioksida u atmosferi poveale su se za 30% i nastavljaju se poveavati za 3% godinje, ili za 0,4% atmosferskog sastava. Oko polovicu ugljinog dioksida koju proizvodimo sagonjevanjem fosilnih gonva apsorbiraju potroai ugljinog dioksida poput uma, movara i oceanskih planktona koji i sami propadaju dru ga polovica ugrauje se u atmosferu. Ustvreno je da e se, ako se nita ne promi jeni, razine ugljinog dioksida udvostruiti izmeu 1990. i 2030. godine. Izlijeva njem duika i fosfora u oceane takoer se ubijaju zajednice podvodnih biljaka, uzimajui iz vode kisik i unitavajui druge morske ivotne oblike. imbenik ug ljinog dioksida glavni je pridonositelj uinku staklenika koji vodi do poveanja temperature i klimatskih promjena na cijelom svijetu. 17. Dupini: Devetonca poklanjaju posebnu pozornost dupinima, njihov rad na planetu Zemlji smatra se podjednako znaajnim kao i na. 18. ileanski ribari, koji ubijaju 5000 dupina dnevno konstei ih kao mamce za rakove, nazivaju ih tonitas ili luacima jer su oni pnjateljski raspoloeni i lako ih je ubiti, a i zbog toga to se drugi dupini masovno okupljaju oko uhvaenog dupina pokuavajui ga spasiti, postajui tako i sami laganim plijenom. U razdoblju od 13 godina, samo su brodovi s amerikim registarskim oznakama ubili 4,8 milijuna dupina, a jo uvijek imaju doputenje da ubiju do 20.500 dupina godinje. Industri ja za preradu tunjevine godinje ubija 110.000 dupina u Istonom Pacifiku. Komer cijalno ubijanje dupina uglavnom vre Japan, Tajvan, n Lanka i Peru. (Izvor poda taka: W NF Environment Handbook, MacDonald Optima, UK, 1990.). 19. Da bi zadovoljili nau potranju za mesom i mlijenim proizvodima, sada u svijetu imamo oko 15 milijardi grla stoke, od kojih svako proizvodi po dvije litre vjetrova dnevno. Vjetrovi sadre metan (koji se takoer stvara kad se poremete zemlja i voda), koji apsorbira kisik. Osim toga, svaki od pet milijardi ljudi proizvede 0,25 litara vjetrova dnevno.

20. Rupe u jonosferi povezane su s ljutenjem ozonskog omotaa, uzrokuju ih halonski plinovi i CFC klorofluorougljini spojevi (op. prev.), koji jedu ozon na vi sokim razinama i unitavaju ultraljubiasti filterski tit u Zemljinoj atmosferi.

III: DUHOVNO
21. akre su suptilna energetska sredita unutar tijela, kojih tradicionalno ima sedam: korijenska akra meu nogama; sveto sredite tri prsta ispod pupka; solami pleksus, pet prstiju iznad pupka; srana akra, u sreditu prsne kosti; grlena akra u podnoju grla; obrvena akra, upravo iznad i izmeu obrva; i krunska a kra na vrhu glave. 22. Karma je sanskrtska (sjevemoindijski klasini jezik) rije koja znai dje lovanje i njegove zakone, na Zapadu se esto tumai kao zakon uzroka i poslje dice.

Biblijski navodi:

Svi navodi (u engleskom izdanju) potjeu iz Svete Biblije, verzije kralja Jamesa. (Svi navodi preuzeti iz Biblije, Stari i Novi zavjet, Kranska sadanjost, Zagreb, 1987., prim. prev.).
Evanelje po Mateju, poglavlje 7, stih 15: uvajte se lanih proroka to vam dolaze u ovjem runu, a unutra su grabeljivi vuci! stih 16: Prepoznat ete ih po njihovim rodovima. Zar se s tmja bere groe ili s drae smokve? stih 17: Tako svako dobro stablo raa dobrim rodom, a zlo stablo raa zlim rodom, stih 18: Ne moe dobro stablo roditi zlim rodom, a zlo stablo dobrim rodom, stih 19: Svako stablo, ako ne raa dobrim rodom, sijee se i baca u oganj, stih 20: Dakle: prepoznat ete ih po njihovim rodovima. Evanelje po Ivanu, poglavlje 1, stih 1: U poetku bijae Rije, i Rije bijae kod Boga i Rije bijae Bog. stih 2: Ona u poetku bijae kod Boga. stih 3: Sve je po njoj postalo i nita to je postalo nije bez nje postalo, stih 4: U njoj bijae ivot i ivot bijae svjetlo ljudima, stih 5 :1 Svjetlo svijetli u tami i tama ga ne obuze. Knjiga Postanka, Poglavlje 1, stih 27: Na svoju sliku stvori Bog ovjeka, na sliku boju on ga stvori, muko i ensko stvori ih. Knjiga Postanka, Poglavlje 6, stih 1: Kad su se ljudi poeli iriti po zemlji i keri im se narodile, stih 2: opaze sinovi Boji da su keri ljudske pristale, pa ih uzimahu sebi za ene koje su god htjeli. stih 3: Onda Jahve ree: Nee moj duh u ovjeku ostati dovijeka; ovjek je tjele san, pa neka mu vijek bude stotinu i dvadeset godina.

stih 4: U ona su vremena a i kasnije na zemlji bili Nefili, kad su Boji sinovi opili s ljudskim kerima pa im one raale djecu. To su oni od starine po snazi glasoviti ljudi. Otkrivenje, Poglavlje 4, stih 1: Potom sam imao ovo vienje: Bijahu na nebu otvore na vrata, a prijanji glas koji sam uo gdje mi govori poput trube, ree: 'Uzii' ovamo da ti pokaem to se ima dogoditi poslije ovoga! stih 2: Smjesta padoh u zanos. I gle: u nebu je stajalo prijestolje, i na prijestolju je sjedio Netko. stih 3: Onaj koji je sjedio bijae na pogled kao kamen jaspis i sard. A oko prijesto lja bio sjajan krug, slian dugi, na pogled kao smaragd, stih 4: Oko prijestolja jo (vidjeh) dvadeset i etiri prijestolja na kojima su sjedila dvadeset i etiri Starca, obuena u bijele haljine, sa zlatnim krunama na svojim glavama. Otkrivenje, Poglavlje 7, stih 13: Tada progovori jedan od Staraca i upita me: Tko su i odakle dolaze ovi to su obueni u bijele haljine?. stih 14: Moj gospodine odgovorih mu to zna ti. Ovo su nato mi ree oni to dolaze iz velike nevolje; oni su prali svoje haljine' i obijelili ih u krvi Janjetovoj. stih 15: Zato stoje pred prijestoljem Bojim i slue mu dan i no u njegovu hramu. A onaj koji sjedi na prijestolju spustit e se na njih da boravi s njima. Otkrivenje, Poglavlje 8, stih 1: A kad janje otvori sedmi peat, nastade u nebu tajac oko pola sata. stih 2: Zatim opazih sedam anela koji stoje pred Bogom. I bijae im dano sedam truba. stih 3: Uto neki drugi aneo, drei zlatni kadionik, doe i stade na rtvenik. I bijee mu dano mnogo kada da ga prinese u prilog molitava svih svetih na zlatni rtvenik pred prijestoljem. stih 4: Iz anelove ruke uzvije se dim kada u prilog molitava svetih, stih 5: Zatim aneo uze kadionik, napuni ga vatrom sa rtvenika i prosu je na zem lju. Nato uslijedie gromovi, grmljavine, munje i potres zemlje. Otkrivenje, Poglavlje 20, stih 4: Zatim opazih prijestolja, i onima to sjedoe na njih bi dana vlast da sude. Opazih i due pogubljenih zbog Isusova svjedoan stva i Rijei boje, i sve one koji se nisu poklonili Zvijeri ni njezinu kipu i koji nisu primili iga na svom elu i na svojoj ruci. Oni oivjee i kraljevae s Kristom tisuu godina. stih 5: Ostali mrtvaci ne oivjee dok se nije navrilo tisuu godina. Ovo je prvo uskrsnue. stih 6: Blaen i svet tko je dionik ovoga prvog uskrsnua! Nad ovima druga smrt nema vlasti, nego e biti sveenici Boji i Kristovi i s njime e kraljevati tisuu godina. stih 7: A kad proe tisuu godina, sotona e biti puten iz svoje tamnice.

Ako ste ikada poeljeli da ET nazove Hrvatsku ovo je knjiga za vas. A ako niste, itajui je shvatit ete da je upravo ona taj telefonski poziv.

JEDINI PLANET IZBORA

Vane in form acije iz dubokog Svem ira

>Akoje ova knjiga djelo mate, ona je poetino i dosljedno umjetniko djelo; ako se, u to vie vjerujem, ona temelji na istini, toje zasigurno jedna od najvanijih ikad napisanih knjiga.
M ichael (rlickm an, novinar

>d svoje spektakularne pojave 1993. godine, Jedini planet izbora uvelike je priznai kao jedna od najznaajnijih knjiga naeg vremena. Mnogi od onih tisua ljudi oji su je ve proitali priaju o dubokom uinku koji je ona na njih proizvela. iva knjiga predstavlja ishod dvadesetogodinjeg rada istaknute meunarodne isaivake skupine iji su lanovi pomou fizike primateljice, Phyllis Schlemmer, komunicirali s prosvijetljenim krugom svemirskih bia poznatih kao Vijee deveto rice. Njihovi su se razgovori nastavili, a ishod je ovo aurirano izdanje Jedinog planeta izbora. Ovog puta objavljena bez ikakvih popratnih komentara, ali s novim, ivotno vanim poglavljem o devedesetima, knjiga sadri veliki broj svjeih i prijeko po grebnih informacija koje su posebno vane za na uznemireni svijet u njegovom pribliavanju kraju tisuljea. Temeljna tema ove knjige je slobodna volja i mo stanovnika planeta Zemlje da stvore jedan bolji, harmoniniji svijet. Meu temama koje su potanko obraene nalaze se i postojanje izvanzemaljskih civilizacija i njihovi doticaji sa Zemljom, na rav Izvora Svemira, drevna povijest ovjeanstva, Isus Nazarenac, ekoloki pro blemi i ovjeanstvo kao jo neostvareni potencijal samosvijesti. Ali iznad svega, ova knjiga nudi pozitivan ishod za budunost. Novi e itatelji pozdraviti mogunost da po prvi put istrae ovu knjigu koja se ita bez daha. itatelji koji su je ve proitali eljet e otkriti nove mudre istine koje ona sadri.
S v*

to ste oduvijek eljeli znati o Svemiru, ali niste znali koga biste pitali.
Kindred Spirit Magazine

ANDRIJII Korula

&

______ ____