UKA BEGOVI

uka Begovi se nakon etiri godine provedene u zatvoru, vraa svojoj kui !ve "u se ini#o
jednaki", $a% kao onog dana kada je oti%ao U&ivao je pro"atrajui svoj zaviaj, a naroito je $io
sretan %to se vratio 'ako(er je $io zadovo#jan s ti"e %to je to jutro uspio iz$jei sve stanovnike svog
"jesta jer $i ga sa"o od"jerava#i i ispitiva#i o njegovo" o)u *ai"e, z$og svog je o)a uka i zavr%io
u zatvoru jer ga je udario &arae" po g#avi, nakon ega je ota) pre"inuo
+oeo se prisjeati svoje pro%#osti *jegova je o$ite#j oduvijek $i#a i"una ,ajka "u je u"r#a kad je
i"ao tek pet godina, a njegov je ota) -i"a $io vr#o #ijen i odan piu i &ena"a Iako to uku nikada nije
zani"a#o, $io je prisi#jen $iti sta#na pratnja svo"e o)u Ota) je .tio da uka $ude na#ik nje"u *ije "u
dopu%tao ni da ide u %ko#u, s"atrajui to potpuno $eskorisni"
'ako se po#ako i uka poeo pona%ati poput svog o)a, nije radio, po )ije#e se dane sa"o iz#e&avao i
u&ivao u $#agodati"a svoga $ogatstva /a njega su &ene posta#e sa"o trenutna za$ava !"atrao i. je
s#u%kinja"a i da se nji"a tre$a nare(ivati *akon %to je uka navr%io devetnaest godina, $i#o je
potre$no da se o&eni 0uo je da i"a jedna "i#a, draga djevojka po i"enu ,ariji)a, a kako je $i#o vr#o
va&no i nepri.vat#jivo $iti $ez &ene, o&enio ju je
*o, nije $io zadovo#jan s njo" On je .tio avanture, strastvene &ene, a ne jadnu i "irnu ,ariji)u Varao
ju je, poigravao se s njo" i "uio je /ati" je oti%ao u vojsku na tri godine, a ,ariji)a je za to vrije"e
u"r#a Kada se toga sjetio, $i#o "u je jako krivo i &ao U vrije"e nji.ovog $raka, i"ao je i avanturu sa
$irta%i)o" ,ariji)a je tada $i#a trudna, rodi#a "u ki !"i#ju, koju je nakon njene s"rti, na neko vrije"e
uka povjerio rod$ini na uvanje
/$og njegove a1ere s $irta%i)o", -i"a je postao #ju$o"oran na svog sina +osva(a#i su se, -i"a je
kui doveo neku nepoznatu &enu, a vratio je i !"i#ju +rodao je i neko" *ije")u ko"ad ze"#je, a
kada je za to uo uka, na#jutio se i gadno su se posva(a#i Usred sva(e, uka je udario o)a &arae"
po g#avi i na "jestu ga us"rtio
!jetio se kako je nekad $ez$ri&no ja.ao #ivado", a#i su se konji nakon nekog vre"ena u"ori#i i sta#i
On, prepotentan i zao kakav je postao, stao i. je tui i psovati uka se prisjeao sa"o #o%i. stvari te
se uope nije "ogao sjetiti nijedne do$re stvari koju je u &ivotu napravio +osta#o "u je krivo 2a#io je
z$og svoji. postupaka, dosadi#a "u je i njegova kua, posta#o "u je svejedno 0ak su i se#jani
pri"ijeti#i da se pro"ijenio, neki su ga ak i s"atra#i #udi" *o, njega je sa"o "ui#a njegova pro%#ost
'ako(er ga je $a$a ,ara sta#no do#azi#a gnjaviti za !"i#ju, kako se tre$a %to prije udati i dati "iraz
uka se raz#jutio i istjerao je van, govorei da on niko"e ni%ta ne tre$a dati
!ve ga je vi%e za"ara#a njegova pro%#ost, #o%a iskustva i sjeanja pa je jednog dana od#uio otii u
)rkvu 0i" je u%ao, #judi su od"a. poe#i %aputati i uditi se Od#uio je otii na pro%tenje, "a#o "o#iti
te je s"atrao da ne"a nieg #o%eg u to"e !"atrao je da to nije to#iko te%ko, a i o$eao je $a$i "ari
da e nakon pro%tenja prodati ze"#ju i udati !"i#ju'ako je i napravio te se od"a. osjeao $o#je *o,
ta srea nije dugo potraja#a
*akon nekog vre"ena opet se poeo zatvarati u se$e, iz kue nije ni iz#azio, a poeo je i piti
3azoarenje "u je postaja#o sve vee, a sta#no je "is#io na nova) u $an)i 4edne je veeri uzeo sav
nova) iz $anke za !"i#jin "iraz te ga potro%io na pie i &ene /a$av#jao se sa )igani"a i prodao kuu
Izgu$io je sve %to je i"ao i postao s#uga kod Andre ,ija#jeva U"jesto da "u $ude &ao i da se kaje,
nje"u je posta#o svejedno *ije &a#io ni za nov)e", ni za kuo", ni za i"e *ije vi%e osjeao ni%ta
Biljeka o piscu
Ivan Kozara) ro(en je 5 ve#jae 6557 godine u Vinkov)i"a +otjee iz siro"a%ne se#jake o$ite#ji
koja ga iako te%ko %ko#uje +o.a(a gi"naziju, a#i sa"o dvije godine /$og ve#ikog siro"a%tva, prisi#jen
je zapos#iti se te radi kao pisarski vje&$enik
689: godine o$o#i od tu$erku#oze, no svejedno od#azi u vojsku *akon vojske od#azi u /agre$ gdje
radi kao pos#ovo(a *ak#adnog 1onda ;ru%tva .rvatski. knji&evnika i redate#ja U"ire od tu$erku#oze u
Vinkov)i"a, 6< studenog 6869 godine sa sa"o dvadeset i pet godina
Ivan Kozara) $io je pisa) koji je dje#ovao na skoro svi" knji&evni" podruji"a +isao je od ro"ana, pa
sve do pjes"a"a u koji"a su najvi%e prev#adava#i s#avonski "otivi i pejza& *jegova su dje#a pisana
s#avensko" ikavi)o", s o$ziro" da je pisao puki" jeziko", gotovo razgovorni" sti#o" U svoji"
dje#i"a tako(er koristi "nogo tur)iza"a i .ungariza"a
3o"an =uka Begovi= vr.una) je njegovog knji&evnog stvara#a%tva +repun je s#aveniza"a, tu(i)a,
sti#ski. sredstava i 1igura *e sa"o da se potpuno posveuje unutarnje" opisu #ika, ve opisuje i
tada%nju s#avonsku tradi)iju i o$iaje /$og svog ta#enta, svakako zas#u&uje da ga i danas s"atra"o
jedni" od najznaajniji. pisa)a 68 sto#jea
POVRATAK FILIPA LATINOVICZA
+ovratak >i#ipa ?atinovi)za je povratak na ono %to je prekinuto i davanje natrag onoga %to je uzeto
>i#ip se vraa u svitanje nakon @: godine s prt#jago" od otu(enja, &ivane rastrojenosti, krize
identiteta, raspadnuti. vrijednosti i s#ike svijeta, s razoaranje" u europsku ku#turu i )ivi#iza)iju u kojoj
nije prona%ao do" i s u"jetniki" k#onue" i stvara#ako" ne"oi
Vraa se ne $i #i u ponovno" kontaktu sa zaviajno" pod#ogo" i o&iv#jeni" uspo"ena"a iz
djetinjstva razrije%io trau"e koje vue sa so$o" po svijetu i aku"u#irao novu &ivotnu i stvara#aku
snagu, z$og ega je povratak 1iziki i psi.o#o%ki, a koji oznaava $ijeg od )ivi#iza)ije ve#iki. sivi.
gradova i senti"enta#nu potragu za izgu$#jeni" upori%te", pod#ogo", &ivotno" neposredno%u,
svje&ino" e"o)ija i identiteto" te oso$ni" i stvara#aki" identiteto"
*jegov identitet je sredi%nje pitanje ro"ana i pitanje paterna#iteta Aoinstva B nada se da e
odgovoro" na to pitanje ostvariti identi1ika)ijuC Ovdje se postav#ja pitanje v#astita identitetaD pitanje
pod#oge A&ivotnoga os#on)aCD pitanje "ajina &ivota, %to postaje egzisten)ija#ni pro$#e" te otu(enost,
izo#a)ija, ne"ir, stvara#aka kriza
3adnja se os#anja i na djetinjstvo, povratak u prostore djetinjstva uz po"o osjeti#ni. aso)ija)ija te
povratak u trenutke najintenzivnijeg do&iv#javanja 3adi se o trenu)i"a koji su o$#ikova#i njegove
trau"e Ekrvavo, tako neizre)ivo intenzivnoF kao prerano zre#o, razdrto, neuravnote&eno dijete, s
du$oki" i ta"ni" ko"p#eksi"a "ora#noga poni&enja u se$i, pun neiste krvi i osjeaja "ranoga
progonaF= A%to se odnosi na "ajku, Karo#inu, $orde#, 1raj#e B seksua#na trau"a i edipovski ko"p#eks
B ne"ogunost uspostav#janja e"o)iona#ni. i tje#esni. odnosaC
Vrije"e i prostor prikazuju si"u#tanost pro%#osti i sada%njosti, isprep#etanje i o&iv#javanje,
nepro#a&enje, pretapanjeD $itno i intenzivno trajanjeD si"$o#iko znaenje vre"ena i prostora B vrije"e
i prostor sjeanja
>i#ip je s#ikar koji osjea potre$u nas#ikati sve &ivotne senza)ije i u"jetniki izraziti si"u#tanost
raznorodni. sadr&aja svijesti 'akva si"u#tanost proiz#azi iz gu$itka )je#ovitosti, iz raspada vre"enski.
odnosa i uzrono B pos#jedini. veza Aato"izirani kaos B sna&na ana#itika svijest koja svako
postojanje svodi na $es"isaoC Ovdje stvari gu$e svoju unutra%nju povezanost, do#azi do
in1erna#iza)ije stvarnosti odak#e stvara#aka ne"o kada je kriza je dosegnu#a vr.una) 4av#jaju se
s#ikarske vizijeG s#ika razapetog Krista i s#ika g#u.onije"a djeteta koje su se pri$#i&i#e neostvarivu idea#u
potpune s#ikarske sinestezije koja je tre$a#a doarati ne sa"o $oje nego i zvukove, "irise, pokrete,
dodire, nagoneF ,ajin portret pokazuje razotkrivanje i spoznavanje istine o "aj)i, njegova
unutra%nja s#ika "ajke i suoavanje
+ria o "aj)i s#a&e se uz po"o neko#iko pred"eta koji iskrsavaju u >i#ipovu sjeanju, a kao potvrdu
su"nje daju 1raj#e u $orde#uG Ejedna od nji.= +ostav#ja se pitanje %to se doga(a iza "ajina paravanaH
+risutna je du$oka >i#ipova trau"a kao .#adna i nepristupana u djetinjstvu u koje"u "u je vrata
zak#jua#a Ekonano i nepovratno=
Bo$oka i#i 1e""e 1ata#e je .#adan o$#og >i#ipovi" podrovani" nervi"a jer posjeduju svijest i spoznaju
v#astita stanja B razu"ijevanje, prepoznavanje On u njoj prepoznaje nje&nost i top#inu koju u
djetinjstvu nikada nije do$io od "ajke
KIria#es je "ani1esta)ija podvojenosti >i#ipova karaktera, dua#iz"a njegovi. nazora, proturjenosti
njegova $ia, g#as njegovi. du$oki. unutra%nji. su"nji i di#e"a 'o je $rodo#o"a), doktor "edi)ine
Ader"ato#ogC i 1i#ozo1ije koji rastae i ovjekovo tije#o i du. 'o je udovi%na pojava, superioran u
izrazu, ni.i#ist, ru%i zanose i idea#e, kao #u)i1erski unutra%nji g#as, kao a#ter egoG E!#u%a > KIria#esa i
kao da uje svoj najskriveniji g#asF osjea kako taj antipatini ovjek govori istinuF= svodei ovjeka
sa"o na pro#aznu "ateriju
*a kraju ro"ana s#ijedi sa"ou$ojstvo i >i#ipov razgovor s "ajko" te odgovor na pitanje oinstva
A?iepa).C, u$ojstvo Bo$oke Ba#oanski nestaje, a >i#ip stoji nad zak#ani" Bo$okini" tije#o", njezine
akva"arin p#ave oi otvorene su Ete se ini#o kao da g#eda= ;o#azi do odjave )ije#og ro"ana, a >i#ip u
to" panonsko" $#atu Ados#ovnog i prenesenog znaenjaC do&iv#java katarzu Odgovori su prona(eni,
a#i pro$#e" identiteta nije rije%en jer upori%te nije izvan ovjeka nego unutar ovjeka !truktura je
otvorena i >i#ip i"a novu pri#iku
>a$u#a zapoinje >i#ipovi" povratko" u rodni grad koji je napustio nakon %to je u J razedu gi"nazije
"aj)i ukrao stotinjarku i tri dana #u"pao s javni" &ena"a, nakon ega ga "ajka vi%e nije .tje#a pri"iti
u stan *jegova "ajka, tra1ikanti)a 3egina, sa"a je uzdr&ava#a sina, koji nikad nije uspio saznati tko
"u je ota) *akon povratka u zaviaj Akoji se u ro"anu naziva +anonijo"C sjea se neki. "otiva iz
djetinjstva Ade$e#a Karo#ina, od#azak s "ajko" u gradC, a zati" ga 1oringa% 4o&a vozi u Kostanjeva)
gdje "u &ivi "ajka
U Kostanjev)u se susree i s ta"o%nji" provin)ijski" svijeto" kojega utje#ov#juje !i#vije ?iepa).,
nekada%nji kostanjevaki p#e"eniti &upan Upoznaje i Bo$oku 3adajevu, $#agajni)u u kr"i A#ik
1ata#ne pro"iskuitetne &eneC iza koje je $ogato &ivotno iskustvo $rodo#o"ke i razvod $raka koji" je
pravno uprav#jao V#adi"ir Ba#oanski On je po#udio za Bo$o", razorio $rak i sve izgu$iv%i dospio u
zatvor te je sad pato#o%ki vezan za nju Bo$oka priv#ai >i#ipa te on sa"o z$og nje ostaje u
Kostanjev)u
,e(uti", u "jesto sti&e zagonetni !ergej Kiri#ovi KIria#es, koji ni.i#istiki po$ija sve >i#ipove za"is#i o
naravi u"jetnikog stvaranja On u neko#iko navrata otvara i te"u sa"ou$ojstva, i"e je anti)ipirao i
v#astiti svr%etak jer su ga u$rzo na%#i "rtvog ispod &e#jeznikog "osta Bo$a &e#i otputovati u Ka"$urg
i "o#i >i#ipa da joj posudi nova), a#i Ba#oanski nas#uuje kraj i svojo" nazono%u spreava
preuzi"anje nov)a ,ajka upozorava >i#ipa na neprik#adnost dru%tva u koje"u se kree, %to izaziva
suko$ u koje" on saznaje da "u je ota) zapravo stari ?iepa). 'ad sti&e Ba#oanski koji o$avje%tava
>i#ipa da Bo$i nije potre$an nova) jer je odusta#a od puta, a#i >i#ip pri"jeuje tragove krvi, nakon ega
Ba#oanski $je&i, a on tri do Bo$okine so$e, gdje ju na#azi "rtvu, pregri&ena grk#jana i otvoreni.
oiju
GOSPODA GLEMBAJEVI
ri#ogija o G#e"$ajevi"a svojevrsna je psi.o#o%koLso)io#o%ka studija raspada i degenera)ije jedne
zagre$ake patri)ijske o$ite#ji zaete u z#oinu prvog G#e"$aja 'a unutarnja degenera)ija u$rzana je
raspado" AustroLUgarske, po#itike i dru%tvene strukture na ije" se te"e#ju razvijao g#e"$ajevski
svijet
Gospoda G#e"$ajevi prva je dra"a tri#ogije o G#e"$ajevi"a !va tri ina odigrava#a su se u kui
$ankara Ignjata G#e"$aIa, a svi inovi se vre"enski nastav#jaju jedan na drugoga 'ako ,iros#av
Kr#e&a jasno ostvaruje k#asino jedinstvo "jesta, vre"ena i radnje
Kratak sadraj
+rvi se in odvija u so$i o$ite#ji G#e"$aj Ange#ika, supruga pokojnog Ivana G#e"$aja pro"atra
pro"atra portrete na zidu ?eone G#e"$aj, inae vr#o za#ju$#jen u nju, stoji pokraj nje te tako(er
pro"atra portrete Usred razgovora, ?eone joj pone podi#aziti i govori joj kako je pro"atra ve itavu
veer Ange#iki postaje neugodno, no tada do#aze >a$ri)zI i !i#$er$rand !tanu s nji"a razgovarati o
portreti"a, dje#i"a koje je nas#ikao sa" ?eone Ange#ika se osjea ne#agodno te od#azi do osta#i.
portreta !va troji)a krenu za njo"
>a$ri)zI poinje govoriti o do$roinstvi"a i uspjesi"a G#e"$ajevi., dok ?eone govori kako je tono
da su zapravo svi G#e"$ajevi vara#i)e 'ada u#azi +u$a, pravni savjetnik G#e"$ajevi. i tra&i $aruni)u
*ervozan je i skeptian z$og natpisa u novina"a i "ediji"a koji kru&e o o$ite#ji G#e"$aj !"atra
potre$ni" de"antirati te #a&i, no $arun G#e"$aj "is#i da to nije potre$no +u$a "u ita #anak iz
novina u koje" $aruni)u optu&uju da je u$i#a svekrvu i svoju krojai)u G#e"$aj se raz#juti i zatra&i od
+u$e da prestane itati
?eone se up#ete u razgovor i optu&uje $aruni)u Ona sva #juta od#azi iz so$e, a tada do#azi do sva(e
iz"e(u ?eonea i !i#$er$randta koji tvrdi da je uo njegov razgovor s krojai)o" ?eone jo% jedno"
optu&uje $aruni)u, a nakon %to je !i#$er$randt pone $raniti, ?eone ga optu&i da je nezin #ju$avnik
!ve to uje i $arun G#e"$aj
U drugo" se inu radnja doga(a u ?eoneovoj so$i On se, nai"e pakira i p#anira otii !i#$er$randt je
s nji" u so$i i #jut je kako ga je "ogao tako optu&iti pred svi"a ?eone se ni"a#o ne o$azire na njega
'ada u so$u u#azi $arun te se !i#$er$randt, sav prep#a%en, ispriava i iz#azi iz so$e Isprva iz$jegava
pravi raz#og svog do#aska te pria s ?eoneo" o njegovo" s#ikanju, vre"enu i s#ino 'ada ga upita je #i
ono %to je "a#o prije rekao o njegovoj &eni i !i#$er$randtu istina ?eone "is#i da je potpuno nepotre$no
da razgovaraju o to"e te ne"a dokaza da potvrdi svoju priu
Optu&uje $aruni)u da je za sve kriva, za s"rt njegove "ajke i sestre Barun "u ne vjeruje i optu&uje
ga, ne pri.vaajui injeni)u da je njegova &ena u$oji)a i #a&#jivi)a 'vrdi da je vo#i i da ona nikako ne
$i $i#a sposo$na i u stanju to napraviti ?eone je $ijesan i poinje optu&ivati, a zati" i vrije(ati $aruni)u
G#e"$aj ne dozvo#java da tako govori o njegovoj &eni te ga dva puta udara ?eone nakon ti. udara)a
ka&e $arunu da je i njega $aruni)a poku%a#a zavesti 'ada G#e"$aj tra&i $aruni)u, no njegov je s#uga
ne "o&e nai Ka&e da nije u svojoj so$i *apokon postaje su"njiav Baruni)a kasnije ipak do#azi, a
G#e"a$j svjestan da "u #a&e jako se raz#juti i onesvijesti
'rei in zavr%ava u G#e"$ajevoj spavaoj so$i G#e"$aj #e&i u svo" krevetu, do njega sjedi Ange#ika,
a pored nji. stoji #eone )rtajui portret svog o)a >a$ri)zI, !i#$er$randt i doktor A#t"ann razgovaraju o
s"rti ?eone je tu&an, #jut i razoaran jer "is#i da je za sve on kriv +otrga svoju ski)u, no +u$a ju
spre"a i s#a&e na sto#u ;o#azi $aruni)a te kako $i osta#a sa"a s ?eoneo", "o#i Ange#iku da ode
$arunu po kravatu
Kad ostanu sa"i, $aruni)a upita ?eonea za%to je "rzi i &e#i optu&iti ?eone sa"o %uti i ne &e#i
razgovarati s njo" *akon %to se Ange#ika vrati, zazvoni te#e1on ;irektor trgovake $anke &e#i .itno
razgovarati s $aruni)o" Kad ona razgovara na te#e1on, Ange#ika i ?eone ostaju sa"i ?eone joj govori
kako se on s"atra krivi" z$og G#e"$aja te s"atra da $i jedino do$ro rje%enje $i#o da se u$ije
Baruni)a do(e u so$u i pone vikati da joj je G#e"$aj uzeo sve %to je nas#ijedi#a i %to je zapravo njeno
?eone govori da je sa"o vratio ono %to "u je uze#a +oku%a otjerati $aruni)u, no ona ne &e#i otii
+oku%a ga napasti, a#i se ?eone o$rani %kara"a 2e#i je do.vatiti, no ona poku%a po$jei ?eone potri
za njo" i zauje se $aruniin vrisak na kraju .odnika U G#e"$ajevu so$u zati" u#azi s#uga i govori da
je $aruni)a u$ijena Ange#ika sva u %oku ostaje "irno stajati u so$i
BEZ TREEG
,arko Bari, Gigin "u&, vraa se kui nakon 5 godina koje je proveo u !i$iru ;ok je ekao, te#e1on je
zvonio dva puta Gigu su tra&i#i neki nje"u nepoznati "u%kar)i, po sa#onu je ug#edao $ukete )vijea,
razna pis"a i tu se poe#a ra(ati njegova $o#esna #ju$o"ora i uvjerenje da ga ona vara
+oinju sta#ne sva(e, a ,arko nikako ne "o&e s.vatiti da ga Giga ne vara Ispoetka, Giga "u se
pravda i o$ja%njava za%to ga je prog#asi#a "rtvi" i da nije i"a#a nikoga osi" njega, no ,arko i da#je
tvrdi da je siguran da ga vara
*a kraju ,arko odustaje i govori Gigi kako joj vjeruje i vi%e nije #ju$o"oran, no Giga "u vi%e ne
dozvo#java da joj pri(e govorei da joj se gadi jer ju je optu&ivao za ne%to %to nije napravi#a ,arko ne
pri.vaa od$ijanje, z$og ega ga Giga u$ije ravo#vero" *aziva doktora s priznanje" da je u$i#a svog
"u&a
Miroslav Krlea napisao je izmeu dva svijetska rata psiholoko-drutvenu dramu u tri ina u kojoj
je opisano postupno propadanje jedne zagrebake patricijske obitelji. Burna svaa izmeu oca i
sina a i ostalih lanova lembajeva dvora odvija se u djelu a ovom ulomku razgovor i sukob oca
!gnjata i njegova sina "eona.
!gnjat lembaj svoga sina "eona iz prvog braka ugostio je u svoju ku#u jer se "eone vratio iz
inozemstva nakon jedanaest godina. $tac je primio sina u ku#u ali nimalo radostan radi tog ina%
niti se zanimao za njegov ivot jer smatra da je "eonova pro&esija za njega nepotrebna i nekorisna.
'jemu je najvanije bilo u svome ivotu kako ste#i bogatsvo neradom tonije% kako drugome oteti%
kako prevariti i kako zadrati to nezaslueno a na kraju% to je jedna i od poruka djela% bezvrijedno
i prokleto bogatsvo. 'etrpeljivost izmeu oca i sina vidljiva je od samog poetka djela. $bojica ne
skrivaju odbojnost jedan prema drugome. Meusobno izbjegavanje zavrilo je kada !gnjat uje
"eonov razgovor s (ilberbrandtom. !gnjat se uplaio da tvrdnja koju je "eone izrekao istinita i to je
razlog zato eli razgovarati s njime. lembaj svoga sina drskog neprijatelja% spominje majine
gene to su u njemu% i smatra njegov rad nekorisnim. Korist je sve to trai pedeset devetogodinji
lembaj% ljubav i toplinu ne poznaje pa ni prema svome sinu. )ako hladno ponaanje oca prema
sinu% budi u "eonu mrnju prema lembaju i svemu to je lembajevsko. 'e eli ostati miran
prema zlonamjerama svoga oca i njegovih sluga% ve# se on odluno suprostavlja svima u ku#i. *a
nesretan zavretak svoje majke krivi oca i sve otvorenije istie ljubav i potovanje prema svojoj
pokojnoj majci a mrnju prema ocu. Majka nije bila ta koja je htjela stvoriti svog sina kao uspjena
bankara ve# je s njim postupila s puno ljubavi i za njega je predstavljala jedinu zatitu u obitelji.
Baruniin ispovjednik (ilberbrandt% dolazi u vrlo nezgodnu situaciju kada ga "eone proziva kao
baruniina ljubavnika. Barunica +astelli je druga !gnjatova ena koja je slina !gnjatu jer eli samo
korist. ! tako na najve#i%najpoznatiji i najutjecajniji knjievnik dvadesetoga stoljea% Miroslav
Krlea% eli prikazati to se sve to skriva iza sjaja aristokratskih obitelji% koliko je nemorala i
zlodjela uinjeno samo za ivota poslijednjeg lembaja. "eone je predstavljen kao pravedan i
dobronamjeran lik% intelektualac koji eli sve uiniti za dobrobit svoje obitelji i cijelokupnoga
drutva. ! on sam se naao u iskuenju preljuba s barunicom koja je eljela sve osvojiti
nemoralnim inom. (ve su to &aktori koji "eonu nedaju mira% jednostavno mu nedaju da ostane
ravnoduan i da se stopi sa iskvarenom sredinom. !gnjat i svi njegovi licemjerni suradnici svjesni
su svoga sebina ponaanja% svojih lanih ivota i usprkos tome ne ele promjene jer uivaju svoj
poloaj u cijelokupnom nehumanom% iskvarenom% primitivnom hrvatskom drutvu s poetka
dvadesetog stoljea. ,istu iskrenost "eone dokazuje time to nakon kritiziranja svih lembajeva%
krivi i samoga sebe jer%kako on kae% da i on nosi lembajevsku zlu krv. 'akon smrti !gnjata%
barunica +astelli koje je do tada --voljela-- svog supruga% doznaje da ju je prevario i da ostaje bez
bogatstva. *a nju je to ok jer je trpjela sve u obitelji samo kako bi se domogla lembajeve
imovine. $gorena% histerinim ponaanjem izaziva "eona koji ubojstvom barunice zavrava radnju
djela ali i postojanje dinastije lembaj. "eone postaje i sam ubojica kao to su bili njegovi preci%
ubojice i varalice.
,itaju#i lembajeve moemo usporediti hrvatsko drutvo s poetkom dvadestoga stoljea%
kada se odvijala ova radnja% s hrvatskim drutvom s poetka ovog dvadeset i prvog stoljea.
odine prolaze% lica se mijenjaju% zloudnost i licemjerje ostaju iste osobine hrvatskog naroda.
(vatko tko eli pravednim putem odlazi kao "eone u inozemstvo jer u ovoj sredini uspijevaju lica
kao to su !gnjat% .uba ili barunica. ! danas ima slinih "eonu% mladome intelektualcu koji eli
prvenstveno dobro drugima% kojega mui nepravda% koji ne poputa prema zlodjelu svojih najbliih.
Bolna je i muna injenica to mnogi nisu iskreni kao on% ve# laljivi i nemoralni kao sluge iz
lembajeve prie koji rue san o pravednome svijetu.
KRATAK IZLET
Kratak sadraj - /ednog je dana 0ntu posjetio stari znanac 1oko i zamolio ga da% poto
je 0nte novinar% poe s njim i ekipom na ekspediciju u !stru% prona#i stare graevine i
&reske. (vakoga su dana nekamo ili na izlete% pronalaziti neto novo. *adnjeg je dana
ekspedicije 1oko rekao da idu prona#i stari grad radine. 2oze#i se autobusom kroz
pusto% po sparini% nisu ni slutili da #e im se autobus pokvariti. Kada se to dogodilo% dalje
su krenuli pjeke.

'ajprije su doli do nekog pustog gradi#a u kojem su naili samo na tri ene koje su
stajale na prozoru. 'akon nekog je vremena .etar rekao kako on ide natrag. ! otiao je.
*atim je ekipa naila na neku staru krmu% iji je vlasnik bio neki udni starac. $n im je
ponudio hrane i vina% od kojeg su se svi napili% a najvie 2ladimir. Kada je ekipa trebala
po#i dalje% 2ladimir je rekao kako on ostaje kod starca. 3kipa je nastavila bez njega.
4oli su do nekih starih% ruevnih ku#a% od kojih je !van kupio jednu. )o je svima bilo
udno% no on je rekao kako #e tu ivjeti. ! dvije $&elije su se odluile vratiti natrag. $stali
su samo 1oko i 0nte.

'akon dugog su hodanja napokon doli do poruenog samostana kojeg su traili. 5
njemu je bio samo jako stari &ratar koji ih je proveo po samostanu% htjede#i im pokazati
&reske. 'o i one su bile unitene. )ada je 0nte poeo urlati na 1oka% govore#i mu da je on
kriv to su zavrili usred niega. $dlui sam oti#i. 'akon prolaska je kroz mrani% jezivi
hodnik uspio do#i na istinu i vratiti se ku#i. 'ijednog od lanova ekipe% kao ni 1oka% vie
nikad nije uspio prona#i