Medicinski fakultet Sveuilita u Rijeci

SUSTAVNA ANATOMIJA
OVJEKA

SKRIPTA ZA PRIPREMU ISPITA
VMS
Filip Knezovi
student 1. godine sestrinstva
VMS
2

NAPOMENA: Skripta nije pregledana ni potvrena od nositelja kolegija predavaa te slui kao
pomono sredstvo za pripremu ispita iz kolegija Anatomija. Skripta je saetak knjige Sustavna
anatomija ovjeka autora Bajek S., Bobinac D., Jerkovi R., Malnar D. i Mari I. (Medicinskog
fakulteta Sveuilita u Rijeci), strukturirana na nain da obuhvati cijelo ispitno gradivo.

Filip Knezovi
student 1. godine strunog studija sestrinstva
Medicinskog fakulteta Sveuilita u Rijeci

U Rijeci, listopad 2013.









































3

UVOD U ANATOMIJU

Anatomia est fundamentum medicinae.

ANATOMIJA prouava oblik i grau odrasla, u potpunosti razvijena organizma

Anatomija je morfoloka znanost.

PODJELA ANATOMIJE prema postupku prouavanja grae prema metodologiji:
1. Sustavna (sistematska, deskriptivna) anatomija
- naziva se i deskriptivna zbog toga to je znanstvena metoda deskripcija
(opisivanje)
- cilj joj je opisati vanjski izgled, veliinu, boju, oblik, konzistenciju, unutranju
grau (makroskopski!) organa bez obzira u kojem se dijelu tijela isti nalazi
2. Topografska (kirurka) anatomija prouava odreeno podruje u organizmu
opisujui sve to podruje sadri, te meusobne odnose
- prouava poloaj organa i njegove odnose s okolnim tvorbama
- opisuje prostorni razmjetaj svih organa prostora male zdjelice bez obzira kojem
organskom sustavu pripada
- skeletotopija odreivanje poloaja u odnosu prema skeletnim elementima
- sintopija odreivanje poloaja u odnosu prema okolnim organima
- holotopija odreivanje poloaja u odnosu prema cijelom tijelu
3. Plastina anatomija prouava vanjsku povrinu tijela, izgled i proporcije
- Posebice znaajna za estetske stomatologe, kirurge i medicinske sestre
4. Klinika (rendgenska) anatomija
- prouava anatomiju pojedinih dijelova tijela pomou specijaliziranih ureaja
o Radiologijska anatomija (pomou RTG ureaja)
o Radioizotopna anatomija (pomou radioaktivnih izotopa)
o MR anatomija (pomou magnetske rezonancije)
o Ultrazvuna anatomija (pomou UZV)
o Endoskopska anatomija (pomou endoskopa)
o prouavanje i scintigrafskim i kontrastnim metodama
- prednost ovog dijela anatomije je ta to se graa tijela moe prouavati na ivom
ovjeku (inae se graa prouava na kadaveru gdje se organi konzerviraju fenolom
ili formalinom)

USTROJ LJUDSKOG TIJELA temelji se na trima zasadama:
1. PRAVILO BILATERALNE SIMETRIJE
2. PRAVILO SKLOPA ODSJEAKA (SEGMENTACIJA)
3. PRAVILO DVIJU CIJEVI neuralna i visceralna

STUPNJEVITOST GRAE TIJELA
Stanica osnovna i najmanja morfoloka i funkcionalna jedinica organizma (koja se
prouava u anatomiji)
- svaka stanica ima staninu membranu, jezgru i citoplazmu (u njoj uloeni
organeli)
- jezgra sadri genetiki materijal (DNK) koji u fazi diobe oblikuje kromosome (46
XX ene, 46 XY mukarci), dijelovi DNK su geni
- sve stanice u naem tijelu nemaju istu funkciju, ali imaju isti sadraj
- znanost koja prouava stanice naziva se citologija
4

Tkivo skup meusobno povezanih jednako diferenciranih stanica i njihovih derivata
(to su izluevine koje tvore meustaninu tvar)

- Podjela tkiva s obzirom na vrstu stanica i meustanine tvari:
1. Epitelno tkivo
o izgrauju ga gusto zbijene stanice s vrlo malo meustanine tvari
o stanice su ploaste, cilindrine ili kubine
o epitel se prehranjuje difuzijom iz krvnih ila iz obveznog vezivnog sloja
ispod epitela
o Pokrovni epitel epitelno tkivo koje prekriva slobodne povrine tijela i
izgrauje kou i sluznice
o ljezdani epitel epitel koji izgrauje lijezde, ima sekrecijsku vanost
2. Potporna tkiva
o imaju obilnu meustaninu tvar, koje proizvode same stanice
o Podjela potpornog tkiva na osnovu konzistencije meustanine tvari:
a) Krv tkivo ija je meustanina tvar tekua i u koju su uloene krvne
stanice, tekui dio krvi je krvna plazma
b) Vezivno tkivo
Graa: stanice, fibrociti i mekana meustanina tvar u koju su uloena
vlakna (npr. kolagena)
Funkcije vezivnog tkiva:
sudjeluje u izgradnji svih organa odreujui im oblik,
daje im mehaniku potporu i dovodi krvne i limfne ile
te ivana vlakna do svake stanice u organu
povezuje organe i ispunjava upljine nastale oteenjem
nekog drugog tkiva koje regenerira
c) Hrskavino tkivo
Graa: stanice, hondrociti, vrsta meustanina tvar konzistencije
kauuka
Funkcija: izgradnja hrskavica u tijelu (npr. zglobna)
d) Kotano tkivo najtvre tkivo u organizmu
Graa: stanice, osteociti i mineralizirana meustanina tvar
Funkcija: izgradnja kostiju
Vezivno, hrskavino i kotano tkivo tvore skeletni dio lokomotornog sustava!
3. Miino tkivo
o Izgraeno od izduljenih miinih stanica (sposobnost kontrakcije!) i male
koliine meustanine tvari oko svake miine stanice
o u miinoj stanici tj. vlaknu nalaze se miofibrili (miina vlakanca) koje
tvore kontraktilni proteini aktin i miozin
o miino tkivo moe biti:
poprenoprugasto skeletno
poprenoprugasto srano
glatko







5

4. ivano tkivo
o najbolje diferencirano tkivo

Graa Funkcija
ivane
stanice
nositelji specifine funkcije ivevlja (primanje,
stvaranje i provoenje ivanih podraaja)
Glija stanice Omoguavanje gore navedene funkcije (npr.
stvaranje mijelina koji obavija ivana vlakna)

Organ
o najmanja jedinica grae ljudskog tijela vidljiva golim okom (makroskopski)
o izgrauju ga vie vrsta tkiva, a oblik i grau odreuje funkcija organa
Organski sustav
- skup organa kojim zajednikim djelovanjem obavljaju odreenu sloenu funkciju


Organski sustav
Grana sustavne anatomije koja
prouava organski sustav
1. Kotani sustav Systema skeletale (skeleti) Osteologija
2. Spojevi kostiju (Veze meu kostima) Juncturae
ossium (Systema articulare)
Sindezmologija
3. Miini sustav Systema musculare (musculorum)
misli se na miie lokomotornog sustava!
Miologija
4. Probavni sustav Systema digestorium
Splanhnologija
5. Dini sustav Systema respiratorium
6. Sustav mokranih i spolnih organa Systema
urogenitale
- Systema urinarium
- Systema genitalia
Ova dva sustava prikazuju se zajedno zbog toga to
imaju isto embrionalno podrijetlo, ali i zbog muke
uretre (koja ima i uropoetsku i genitalnu funkciju!)
7. lijezde s unutranjim izluivanjem Glandulae
endocrinae (Glandulae sine ductibus lijezde bez
izvodnih kanalia)
8. ilni sustav Systema vasorum
- Systema cardiovasculare
- Systema lymphoideum
Angiologija
9. ivani sustav Systema nervosum
- Systema nervosum centrale
- Systema nervosum periphericum
Neurologija
(Neuroanatomija)
10. Osjetni organi Organa sensuum
Koa i svi osjetni organi Integumentum
communae et organa sensuum
Esteziologija

Organizam svi organski sustavi morfoloki i funkcionalno ine cjelinu skladnu za
ivot

BILATERALNA (DVOSTRANA) SIMETRIJA
- ljudsko tijelo, izvana gledano, je simetrino
- ravnina simetrije, sredinja (medijana) ravnina planum medianum
o dijeli tijelo na dvije polovice desna i lijeva antimera zato je tijelo
dvostrano (bilateralno) simetrino
6

- unutar tijela svi organski sustavi ne pokazuju dvostranu simetriju parni organi
su bilateralno simetrini (miini i kotani sustav), a neparni organi (jetra, eludac,
slezena, srce i dr.) smjeteni su nesimetrino dvostrana simetrija nije apsolutna!
- simetrija osigurava pravilnu raspodjelu tjelesne mase (teinski su desna i lijeva
strana identine, bez obzira na to to bilateralna simetrija nije apsolutna)
- bilateralna simetrija prisutna je kod ljudi da bi se omoguila funkcija kretanja

METAMERIJA (SEGMENTACIJA)
- naelo grae tijela gdje je tijelo graeno od podjednakih metamera (segmenata)
koje se ponavljaju po uzdunoj osi tijela
- segmentacija dobro izraena u prsnom dijelu tijela (metameru tvore kraljeak,
odgovarajui par rebara, meurebreni miii, krvne i limfne ile i meurebreni
miii) 12 metamera, potpuna segmentiranost!

DIJELOVI TIJELA
Glavni dijelovi tijela su:
- glava (caput)
- vrat (collum)
- trup (truncus)
o prsni ko (thorax)
o trbuh (abdomen)
o zdjelica (pelvis) donji izdvojeni dio trbuha
- parni gornji udovi (membrum superius / extremitas superior)
- donji udovi (membrum inferius / extremitas inferior)

Gornji udovi (extremitas superior / membrum
superius)
Donji udovi (extremitas inferior / membrum
inferius)
povezani su prsnim koem pomou
ramenog obrua
na slobodnom dijelu ruke se razlikuju:
nadlaktica (brachium)
podlaktica (antebrachium)
aka (manus)
palac (pollex)
kaiprst (indeks)
srednji prst (digitus medius)
prstenjak (digitus anularis)
mali prst (digitus minimus)
povezani sa kraljenicom pomou
zdjelinog obrua
na slobodnom dijelu noge razlikuju se:
natkoljenica (femur)
potkoljenica (crus)
stopalo (pes)
palac (hallux)

ANATOMSKI (ORIJENTACIJSKI) POLOAJ TIJELA (STAV)
- uspravan stav
- ruke uz tijelo, a dlanovi okrenuti prema naprijed
- noge su jedna uz drugu, noni palevi usmjereni prema naprijed
- opis i orijentacija odreenog elementa uvijek se izvode u odnosu prema osnovnom
poloaju

ANATOMSKE RAVNINE I OSI
- trodimenzionalnost tijela duljina ili visina (gore dolje), irina (desno lijevo),
debljina (naprijed natrag)

7

Osnovne ravnine:
- Sagitalna (medijana
1
) ravnina (sagitus-strjelica, sagitarius-strijelac)
o vertikalna ravnina koja se protee u smjeru od sprijeda prema straga
o usporedna s medijanom ravninom
o u odnosu prema sagitalnoj ravnini, u jednoj antimeri razlikuje se dio koji je
blie ravnini simetrije (medijalno) te dio udaljeniji od ravnine
simetrije (lateralno)
o sagitalna ravnina dijeli antimeru tijela na medijalni i lateralni dio
- Frontalna
2
ravnina (naziva se i koronarna zbog suture coronalis)
o vertikalna ravnina koja se protee slijeva nadesno, a usporedna je s elom
(frons)
o dijeli tijelo na prednji i stranji dio
o u donosu prema toj ravnini odreuje se je li to ispred ili iza te ravnine
prednji (anterior) i stranji (posterior)
- Horizontalna ravnina
o usporedna je s povrinom vode (zato se i naziva horizontalnom)
o dijeli tijelo na gornji i donji dio
o u odnosu prema toj ravnini odreuje se je li to iznad ili ispod te ravnine
gornji (superior) i donji (inferior)

Osnovne osi:
- Vertikalna (kraniokaudalna) os
o odgovara duljini tijela, stoga se protee odozgo prema dolje
o vertikalna os je ujedno i uzduna os protee se po najduljoj osi tijela
o u odnosu prema vertikalnoj osi odreuje se to je gore, odnosno dolje
gornji (superior, cranialis) i donji (inferior, caudalis)
- Sagitalna (ventrodorzalna) os (venter trbuh, dorsum lea)
o protee se odsprijeda prema straga
o prema ovoj osi odreuje se to je sprijeda, a to straga prednji (anterior,
ventralis) i stranji (posterior, dorsalis)
- Transverzalna (poprena) os
o protee se zdesna nalijevo
o promatranjem cijelog tijela u odnosu prema ovoj osi odreuje se to je
desno (dexter) i lijevo (sinister)
o provodi li se orijentacija u jednoj antimeri, tada se odreuje to je
medijalno (medialis, blie ravnini simetrije) ili lateralno (lateralis,
udaljenije od ravnine simetrije)

Ravnine i osi su meusobno okomite!





1
Postoji samo jedna medijana ravnina, a bezbroj sagitalnih
2
Postoji bezbroj frontalnih ravnina
8


9

NORMA najei izgled, oblik, veliina, teina organa, ono to vrijedi kao pravilo, to se
najee javlja. To je prosjek svih vrijednosti i svojstva organa

VARIJACIJA odstupanja od norme koja ne utjeu na opi izgled i funkciju tijela

MALFORMACIJA odstupanja od norme koja za posljedicu imaju smetnje organa
(anomalije, nakaznosti)
- TERATOLOGIJA dio patologije koji prouava malformacije

KONSTITUCIJA LJUDSKOG TIJELA prema Kretschmeru (1921):
1. Astenika (lepstosomna, respiratorna, aurisomna)
2. Atletska (muskulozna, fibrozna) normalna!
3. Piknika (eurisomna, digestivna)
4. Mjeovita
5. Displastina njom se ne bavi anatomija, jer nije konstitucija






























10

KOTANI SUSTAV (SYSTEMA SKELETALE)

OSTEOLOGIJA anatomska disciplina koja se bavi prouavanjem kotanog sustava

Opa osteologija

- AKSIJALNI (OSOVINSKI) SKELET (Skeleton axiale) kosti koje oblikuju
uzdunu os trupa (lubanja, kraljeci, rebra, prsna kost, ossa auditus slune
koice)
- APENDIKULARNI (PRIDODANI) SKELET (Skeleton appendiculare) kosti
koje su povezane s aksijalnim skeletom (kosti ruku i nogu, kosti ramenog i
zdjelinog obrua)

Funkcije kotanog sustava i kostiju:
- daju oblik, veliinu i potporu tijelu
- zatiuju utrobne organe (lubanja i kraljenica zatiuju mozak i kraljeninu
modinu, rebra organe prsnog koa, kosti zdjelinog obrua zdjeline organe)
- omoguavaju kretnje
Lokomotorni sustav:
o pasivni dio sa zglobovima ine ovaj dio sustava te na taj nain
omoguuju kretnje pojedinih dijelova tijela
o aktivni dio miii koji imaju pripoj (inzerciju) na kostima pomou tetiva,
skraenjem ili kontrakcijom dovode do pomicanja kostiju poluga!
- izvor krvnih stanica hematopoetski organ sadri crvenu kotanu sr u kojoj se
stvaraju stanice krvi
- uta kotana sr (medulla ossium flava) rezervoar energije
- spremnici minerala (kalcija i fosfata) kosti daju potrebnu tvrdou, nuni za rad
tjelesnih stanica, kost je mjesto pohrane kalcija, duge kosti u odraslih osoba su
spremnici masti

Kosti su najvre potporno tkivo zbog toga to su mineralizirane!

GRAA KOSTIJU
- izgraena od kotanog tkiva koje je graeno od
o tvrda meustanina mineralizirana tvar ili kotani matriks
65% anorganske tvari HIDROKSIAPATIT
35% organske tvari strukturni vlaknati (kolagen tipa I.) i
nevlaknastih proteina (biglikan, dekorin, osteokalein, )
o stanica OSTEOCITI, OSTEOBLASTI, OSTEOKLASTI
Osteociti nalaze se u upljinicama kotanog matriksa i tvore
veinu stanica
Osteoblasti stvaraju organski dio kotanog matriksa
Osteoklasti sudjeluju u razgradnji kotanoga tkiva

- OSTEOCITI
o zrele stanice kotanoga tkiva koje odravaju kotani matriks
o ovalne splotene stanice s dugakim izdancima kojima su meusobno
povezane
o kotano tkivo dobro prokrvljeno, ali vrsti mineralizirani kotani
matriks onemoguuje difuziju preko koje se stanice hrane
11

o matriks sadri mnogobrojne mikroskopske kanalie u kojima tkivna
tekuine oplahnjuje izdanke osteocita i osteocite time je osigurano
dobro prehranjivanje svake stanice
- OSTEOBLASTI
o kotane stanice vane u procesu stvaranja kotanog tkiva
o stvaraju organski dio kotanoga matriksa, a kada se u takav matriks uloe
minerali, osteoblasti postaju osteociti
o osteociti i osteoblasti nemaju mogunost diobe nastajanje novih
kotanih stanica ima izvor u kotanim prastanicama (osteoprogenitornim
stanicama) ove stanice se nalaze u dubokom sloju periosta (pokosnice)
obavija vanjsku povrinu kosti, te u njenijoj ovojnici (endostu), koja
prekriva sve unutranje povrine kosti
- OSTEOKLASTI
o stanice koje razgrauju tj. resorbiraju kotano tkivo
o ovaj proces tee istodobno sa procesom stvaranja kotanog tkiva (bez
obzira da li se radi o rastu, cijeljenju ili trajnoj pregradnji kosti tijekom
ivota)

Meustanina tvar kotanog tkiva
- izgraena od anorganskog i organskog dijela
o Organski dio
najvei udio ine vrsta kolagena vlakna tj. komponente matriksa
vlakna se nalaze u amorfnoj tvari koju tvore proteoglikani
vlaknasta struktura kotanog matriksa ini kosti vrima i
elastinima
o Anorganska komponenta
tvore je minerali uloeni u organski dio matriksa, a koji ine
60-70% teine kostiju
od minerala najzastupljeniji kalcij
kalcij i fosfor tvore kristale hidroksiapatita koji se nalaze uzdu
kolagenih vlakana
minerali daju vrstou kostima!
- i anorganski i organski dio pridonose obiljejima kotanog tkiva kako bi bilo
otporno na savijanje, pritisak i odreeno vlano optereenje

GRAA KOTANOG TKIVA:
Makroskopska graa kotanog tkiva
- makroskopski razlikujemo 2 vrste kotane tvari/tkiva:
o kompaktna kotana tvar (substantia compacta)
zbijeno, gusto kotano tkivo poput bjelokosti
makroskopski bez vidljivih upljina
izgrauje povrinski sloj kostiju, a u cijelosti tvori stijenku trupa
duge kosti
o spuvasta kotana tvar (substantia spongiosa)
tvore je mnogobrojne meusobno povezane kotane gredice
gredice tvore stijenke bezbrojnih makroskopski vidljivih i
meusobno povezanih upljinica u kojima se nalazi kotana sr
spuvasta tvar se nalazi u kratkim i ploastim kostima, te u
krajevima dugih kostiju

12

Mikroskopska graa kotanog tkiva
- i kompaktna i spongiozna tvar lamelarne grae
- meustanina kotana tvar organizirana slojevito, u obliku mnogobrojnih
usporednih koncentrinih listia (lamela) bolja potporna funkcija i vea
vrstoa kostiju
- izmeu lamela se nalaze osteociti
- lamele su postavljene u smjeru djelovanja tlanih i vlanih sila
- kolagena vlakna u jednoj lameli meusobno su usporedna i pod kutom su u odnosu
prema vlaknima u susjednoj lameli posebna vanost za vrstou kostiju

- u kompaktnoj tvari nalaze se
o glavne vanjske lamele usporedne s vanjskom povrinom kosti
o glavne unutranje lamele usporedne s unutranjom povrinom kosti
o intersticijske lamele
o Haversove lamele oko uzdunih kanala u kojima se nalaze krvne ile u
ove krvne ile ulijevaju se ile iz poprenih Volkmannovih kanala koji se
otvaraju na unutranjoj i vanjskoj povrini kosti
- gredice spuvaste tvari takoer sadre usporedne lamele, ali nemaju kanale sa
krvnim ilama zbog toga to su u tijesnom doticaju s dobro prokrvljenom
kotanom sri
- nezrelo kotano tkivo nije lamelarne grae (za razliku od zrelog!)
- nezrelo kotano tkivo = kotano tkivo koje se nalazi
o na hvatitima tetiva,
o uz avove ploastih kostiju lubanje,
o u leitu zuba
o prolazno nakon prijeloma kostiju
- arhitektura spuvaste i kompaktne tvari odgovara silama koje djeluju na kosti i
koje se prenose u odreenim smjerovima
- trajektorije = podruja zgusnutih gredica koja se proteu u smjeru djelovanja sila
tj. to su sustavi gredica koji odgovaraju crtama optereenja, a vidljive su u
spuvastoj tvari
- trajektorije su vidljive na presjeku kosti i na rtg snimkama

OBLICI KOSTIJU
Podjela kostiju s obzirom na njihov oblik:
Osnovni oblici kostiju:
Duge kosti (ossa longa)
o spadaju kosti udova, izuzev kostiju zapea i zastoplja
o dugake, u obliku cijevi omoguuje im prenoenje velikih sila uz vlastitu
manju teinu, te veu otpornost prema savijanju
Anatomija dugih kostiju:
trup (corpus ili diaphysis) sredinji i najvei dio kosti
stijenku korpusa duge kosti tvori kompaktna tvar, te vrlo
tanki sloj spuvaste tvari prema upljini kosti
unutar trupa se nalazi modinska upljina (cavitas
medullaris) ispunjena kotanom sri (medulla ossium) u
odraslih uta kotana sr (uskladitena mast), a u djece
crvena kotana sr (krvotvorni organ)
o crvena kotana sr nalazi se u svim kostima u
novoroenadi i djece, a u odraslih se nalazi u spongiozi
13

kostiju trupa, te u proksimalnom kraju bedrene i
nadlaktine kosti
krajevi ili epifize (extremitates ili epiphyses) iri zavrni dijelovi
kosti
povrinski graene od tankog sloja kompaktne tvari
ispunjava ih spuvasta tvar u ijim je upljinama kotana
sr
metafize (metaphyses) dijelovi trupa kosti u blizini epifiza
epifizna ploa (lamina epiphysialis) valjkasta hrskavina ploica
koja se tijekom rasta kosti nalazi na prijelazu iz kraja u trup kosti, a
omoguuje rast kosti u duljinu
nakon zavretka rasta, hrskavica se zamjenjuje kotanim tkivom
Vezivne ovojnice dugih kostiju:
POKOSNICA (PERIOSTEUM PERIOST)
vrsta vezivna ovojnica koja oblae vanjsku povrinu svake
kosti, osim u podruju zglobne hrskavice
Funkcije periosta:
o njena uloga je prehranjivanje kosti
o vana za rast i cijeljenje kosti nakon prijeloma
(ima ovu ulogu jer sadri osteoprogenitorne
stanice)
bogato prokrvljen i osjetno oiven (inerviran)
ENDOST (ENDOSTEUM)
ovojnica jednake funkcije kao i periost, ali bitno njenije
grae
prekriva sve unutranje povrine kosti stijenke medularne
upljine (cavum medullare), stijenke upljinica spuvaste
kotane tvari i Haversovih kanala
o na proksimalnom i distalnom kraju duge kosti nalaze se zglobne plohe
prekriva ih zglobna hrskavica (cartilago articularis), uzglobljavaju se sa
susjednim zglobom
Kratke kosti (Ossa brevia)
o nalik kocki
o nalaze se na mjestima na kojima uglavnom djeluju sile kompresije kosti
zastoplja i zapea, trup kraljeka
o cijeli povrinski dio kosti tvori kompaktna tvar, a cijelu unutranjost
ispunjava spuvasta tvar (kao i na krajevima dugih kostiju)
Ploaste kosti (Ossa plana)
o tanke plosnate kosti s dvjema povrinama
o izgraene od triju slojeva kompaktne tvari, izmeu kojih se nalazi sloj
spuvaste tvari
o funkcije ploastih kostiju:
zatiuju sadraj odreenih tjelesnih upljina (kosti lubanje!)
velike povrine ovih kostiju polazita miia (lopatica!)






14

Posebni oblici kostiju
Sezamske (sezamoidne) kosti (Ossa sesamoidea)
o kratke kosti koje se nalaze u tetivama pojedinih miia
o nalik zrnu sezama
o funkcija im je udaljiti tetivu od zgloba kako bi mii uinkovitije obavljao
svoju funkciju
o najvea sezamska kost je iver (patella) nalazi se u sklopu koljenog zgloba
Nepravilne kosti (Ossa irregularia)
o nepravilna, neodreena oblika
o tu spadaju kraljeci, pojedine kosti lubanje i zdjelina kost (koja ima i obiljeja
ploastih kostiju)
o povrinu ovih kostiju izgrauje tanki sloj kompaktne tvari, a unutranjost je
ispunjena spuvastom tvari
Pneumatine kosti (Ossa pneumatica)
o njihova upljina ispunjena zrakom, a unutranja povrina obloena sluznicom
o u upljine ulazi zrak kroz otvore kojima su ove kosti povezane sa okruenjem
o upljine u pojedinim kostima lubanje (sitasta kost, klinasta kost, eona kost i
gornja eljust) povezane sa nosnom upljinom paranazalni sinusi
o pneumatini prostori u sljepoonoj kosti pripadaju srednjem uhu i povezani su
sa drijelom

Rast i razgradnja kosti (Embriologija kostiju)
OSIFIKACIJA (OKOTAVANJE)
- proces nastajanja kotanog tkiva
- zapoinje u 2. mjesecu intrauterinog ivota

Naini osifikacije:
1. Endohondralna osifikacija
o iz mezenhima (posebno embrionalno vezivno tkivo iz kojeg nastaju kosti)
prvo nastaje hrskavini model kosti koji se potom potpuno razgrauje i
zamjenjuje kotanim tkivom
o na ovaj nain nastaje veina kostiju

2. Intramembranska osifikacija
o ovim nainom nastaje manji broj kostiju (pojedine ploaste kosti lubanje i
kljune kosti)
o u ploastim etvrtastim kostima lubanje osifikacija zapoinje u vezivnom
tkivu u sredini budue kosti, te se iri prema periferiji
o proces najprije obuhvaa rubove kosti, a potom uglove kroz vremenom
postaju vezivo nastanak irih vezivnih tvorbi izmeu susjednih kostiju
lubanje FONTANELE
velika fontanela izmeu eonih
3
i tjemenih kostiju
mala fontanela izmeu tjemenih kostiju i zatiljne kosti
o fontanele i ostali vezivni spojevi izmeu kostiju lubanje omoguavaju
prilagodbu lubanje novoroeneta tijekom prolaenja kroz
poroajni kanal
rast lubanje sukladno brzini rasta mozga


3
Tijekom razvoja eona kost je parna.
15

o fontanele su palpabilne kao mekaniji dijelovi na glavi novoroeneta, a
okotavaju tijekom prvih dviju godina

KOSTUR (SKELETON)
- aksijalni, apendikularni skelet
- kosti gornjeg uda (ossa membri superioris) = kosti ramenog obrua i kosti
slobodnog dijela gornjeg uda (kosti ruke)
- kosti donjeg uda (ossa membri inferioris) = kosti zdjelinog obrua i kosti
slobodnog dijela donjeg uda (kosti noge)

KRALJENICA (Columna vertebralis)
- nalazi se u medijanoj ravnini u stranjem dijelu trupa
- dio aksijalnog skeleta, a povezana je sa:
o kostima lubanje u njenom gornjem dijelu
o rebrima u prsnome dijelu
o kostima donjih udova preko lijeve i desne zdjeline kosti
- izgrauje medijani dio stranje stijenke prsne i trbune upljine, te stranju
stijenku male zdjelice

Anatomija kraljenice:
- izgrauju je 32-33 meusobno povezana ili srasla kraljeka:
o 7 vratnih kraljeaka (vertebrae cervicales) atlas i axis
o 12 prsnih kraljeaka (vertebrae thoracicae)
o 5 slabinskih kraljeaka (vertebrae lumbales)
o 5 krinih kraljeaka (vertebrae sacrales)
o 3-4 trtina kraljeka (vertebrae coccygeae)
- vratni, prsni i slabinski se nazivaju pravim kraljecima (vertebrae verae) jer su
samostalni segmenti
- krini i trtini kraljeci nazivaju se lanim kraljecima (vertebrae spuriae)
o 5 krinih kraljeaka sraslo je u cjelovitu krinu kost (os sacrum)
o 3-4 rudimentarna trtina kraljeka sraslo je u cjelovitu trtinu kost (os
coccygis)
- prema navedenim injenicama kraljenicu oblikuje 26 meusobno povezanih
kotanih segmenata
- zakrivljena u sagitalnoj ravnini u obliku dvostrukog slova S
- unutar kraljenice nalazi se kraljenini (vertebralni) kanal (canalis vertebralis)
upljina u kojoj je zatiena kraljenina modina

KRALJENICA U CIJELOSTI
- u odrasle osobe sastavljena od 24 samostalna kraljeka, te krine i trtine kosti
- kraljeci povezani zglobovima i vezivnim tkivom (ligamentima) i disci
intervertebrales (vezivnohrskavine ploice koje povezuju trupove susjednih
kraljeaka)
- duljina kraljenice 60-75 cm
- duljinom kraljenice protee se canalis vertebralis upljina nastala uzdunim
nizanjem kraljeanih otvora (foramina vertebralia) pravih kraljeaka i sakralnog
kanala
- u kraljeninom kanala nalazi se kraljenina modina
- preko velikog otvora (foramen magnum) vertebralni kanal povezan je s
lubanjskom upljinom, kaudalno zavrava otvorom (hiatus sacralis)
16

- pobono kroz mnoge intervertebralne otvore izlaze modinski ivci
- na poprenom presjeku kraljenini kanal u vratnom i slabinskom dijelu ima
trokutasti oblik, u prsnom dijelu okruglast, u krunom dijelu bubreastog oblika
- irina trupova kraljeka (C2 S1) se poveava, razmjerno teini koju kraljeci
prenose, donji dio sakruma se suava kraljenica promatrana s prednje strane
podsjea na kravatu

Anatomija zavoja kraljenice
- zavoji kraljenice u sagitalnoj ravnini izmjena zavoja s konkavitetom prema
natrag, sa zavojima s konkavitetom prema naprijed
o vratni, slabinski dio konkavitet prema natrag cervikalna i
lumbalna lordoza
o prsni, krini dio konkavitet prema naprijed torakalna i sakralna
kifoza
o ovakav oblik kraljenice joj omoguuje ravnomjernije rasporeivanje sila
koje djeluju na nju
- u frontalnoj ravnini moe postojati fizioloki zavoj u prsnome dijelu s
konveksitetom udesno fizioloka dekstroskolioza

ANATOMIJA PRAVIH KRALJEAKA zajednika obiljeja:
1. Trup kraljeka (Corpus vertebrae)
o prednji, vei dio kraljeka uglavnom valjkasta oblika
o iregularna kost, najmasivniji dio kosti
o izgraen od spongiozne kotane tvari, s tankim slojem kompaktne tvari na
povrini
o zavrne plohe susjednih kraljeaka meusobno spojene
vezivnohrskavinim (meukraljeanim) ploicama ili diskovima (disci
intervertebrales)
o oblik trupa se razlikuje prema odreenoj skupini kraljeaka
2. Luk kraljeka (Arcus vertebrae)
o konkavna strana luka, zajedno sa stranjom povrinom trupa kraljeka,
omeuje okrugli foramen vertebrale tvore canalis vertebralis
o izmeu dva korijen luka (pediculus arcus) susjednih kraljeaka nastaje
poboni otvor (foramen intervertebrale) kroz koji modinski ivac naputa
kraljeninu modinu
3. Nastavci kraljeaka (Proccesus)
o pomou njih se meusobno uzglobljuju dva susjedna kraljeka zato
zglobni nastavak ima zglobnu plohu (facies articularis superior ili
inferior)
o nastavci su:
gornji i donji zglobni nastavak (proccesus articulares superiores et
inferiores)
popreni nastavci (processus transversi)
trnasti nastavak (processus spinosus)

Atlas (glavonoa)
o prvi vratni kraljeak
o nosi lubanju pomou zglobova kojima je spojen sa zatiljnom kosti

Axis (epsitropheus, obrta) drugi vratni kraljeak
17

KOSTI PRSNOG KOA
REBRA (COSTAE)
- duge plosnate savijene kosti
- povezuju kraljenicu i prsnu kost s kojom se spajaju preko rebrenih hrskavica
- 12 pari rebara (gornja i donja su kratka, srednja su dugaka)

Dijelovi rebra:
Glava rebra (caput costae) stranji, deblji dio rebra koji se uzglobljava se s trupom
kraljeka
o na njoj se nalazi zglobna ploha (facies articularis capitis costae) za
spajanje sa 2 susjedna kraljeka
Vrat rebra (collum costae) kratki stanjeni dio, nastavlja se na glavu rebra prema
natrag i lateralno
Kvrica (tuberculum costae) nalazi se na prijelazu iz vrata u trup sa zglobnom
plohom (facies articularis tuberculi costae) za uzglobljavanje sa poprenim
nastavkom kraljeka
Trup rebra (corpus costae) najdulji dio rebra

- Na prednji kraj rebra nastavlja se rebrena hrskavica kojom je rebro povezano sa
prsnom kosti, izravno ili neizravno, pa na temelju toga postoje:
o Prava rebra (costae verae) prvih 7 pari rebara koje je povezano sa prsnom
kosti preko rebrenih hrskavnica
o Lana rebra (costae spuriae) sljedea 3 para koja se svojim hrskavicama
povezuju sa hrskavicama rebara iznad sebe oblikuju rebrene lukove
o Lebdea rebra (costae fluctuantes) zadnja 2 para rebara koji nisu u
doticaju s prsnom kosti, ve zavravaju slobodno u miinoj stijenci

PRSNA KOST (STERNUM)
- plosnata kost u frontalnoj ravnini
- nalazi se na prednjoj stijenci prsnog koa

Anatomija prsne kosti:
- Drak prsne kosti (manubrium sterni) gornji iri dio
- Trup prsne kosti (corpus sterni) dulji ui dio
- Maoliki nastavak (processus xiphoideus) zavrni dio nepravilna oblika

KRINA KOST (OS SACRUM)
- izgrauje je 5 kotano sraslih krinih kraljeaka
- kost trokutasta oblika spljotena na ventrodorzalno
- poput ubaena klina, nalazi se izmeu stranjih dijelova zdjelinih kostiju, s kojim
tvori zdjelini obru
- prednja povrina sakruma tvori stranju stijenku male zdjelice naziva se facies
pelvica
- etiri otvora na povrinama kroz koje iz kraljeninog kanala izlaze grane
modinskih ivaca
- na pobonim stranama nalazi se po jedna zglobna ploha (facies auricularis) za
uzglobljavanje sa zdjelinom kosti
- gornji dio sakruma iri je i masivniji, jer sudjeluje u prijenosu teine


18

TRTINA KOST (OS COCCYGIS)
- zamjetno manja od krine kosti
- trokutasta oblika s vrhom usmjerenim prema dolje koji je ujedno kaudalni
zavretak kraljenice
- tvore je 3-4 sratena rudimentarna kraljeka


KOSTI GLAVE (Ossa cranii)
- meusobno spojene tvore cjelinu nazvanu lubanja (cranium)
- kosti lubanje tite u gornjem i stranjem dijelu glave mozak, a u prednjem i
donjem dijelu poetne dijelove dinog i probavnog sustava, te sadraj orbita
(onica)

Podjela kostiju lubanje:
- NEUROKRANIJ (stranji i gornji)
- VISCEROKRANIJ / SPLANHOKRANIJ (prednji i donji)

Lubanjski svod (calvaria) gornji dio lubanje koji se protee iznad zamiljene
ravnine koja povezuje dio eone kosti iznad onih upljina, s ouboenjem na
sredini ljuske zatiljne kosti
Baza lubanje (basis cranii) dio ispod lubanjskog svoda
Slune koice (eki, nakovanj, stremen) unutar upljine srednjeg uha
Kosti neurokranija (neurocranium):
- EONA KOST (OS FRONTALE) pneumatizirana
o ispod ljuske (squama frontalis) nalaze se parni eoni sinusi (sinus
frontales)
- TJEMENA KOST (OS PARIETALE)
- ZATILJNA KOST (OS OCCIPITALE)
- KLINASTA KOST (OS SPHENOIDALE) pneumatizirana
o u trupu kosti se nalaze dva pneumatina prostora lijevi i desni
paranazalni sfenoidni sinus (sinus sphenoidalis)
- SLJEPOONA KOST (OS TEMPORALE) pneumatizirana
o u piramidi sljepoone kosti se nalaze pneumatizirane upljinice uha
koje su povezane sa dijelom


Kosti viscerokranija (viscerocranium):
Parne kosti viscerokranija:
- GORNJA ELJUST (MAXILLA) pneumatizirana
o u korpusu gornje eljusti (corpus maxillae) kao sredinjem dijelu kosti,
koji je pneumatini trup u obliku tetraedra, smjeten ispod orbite i pobono
od nosne upljine nalazi se maksilarni sinus (sinus maxillaris)
- JAGODINA KOST (OS ZYGOMATICUM)
- SUZNA KOST (OS LACRIMALE)
- NOSNA KOST (OS NASALE)
- NEPANA KOST (OS PALATINUM)
- DONJA NOSNA KOLJKA (CONCHA NASI INFERIOR)



19

Neparne kosti viscerokranija
- RAONIK (VOMER)
- SITASTA KOST / REETNICA (OS ETHMOIDALE) pneumatizirana
o s pobonih dijelova vodoravne ploice ove kosti vise etmoidni labirinti
(labyrinthi ethmoidales) malene meusobno povezane pneumatine
upljinice na nekoliko razina etmoidalni sinus (sinus ethmoidalis)
- DONJA ELJUST (MANDIBULA)
- JEZINA KOST (OS HYOIDEUM)


KOSTI RAMENOG OBRUA
(Cingulum pectorale / Cingulum membri superioris)
- pomou kostiju ramenog obrua, kosti ruke povezane su s kostima aksijalnog
skeleta

Kosti ramenog obrua su:
- LOPATICA (scapula) (2)
- KLJUNA KOST (clavicula) (2)

KLJUNA KOST (clavicula)
- duga kost koja se protee od prsne kosti lateralno i prema natrag do lopatice
- medijalni kraj ove kosti nosi zglobnu plohu (facies articularis sternalis) za
uzglobljavanje sa sternumom
- lateralni kraj ove kosti nosi zglobnu plohu (facies articularis acromalis) za
uzglobljavanje sa akromijonom lopatice

LOPATICA (scapula)
- ploasta kost trokutasta oblika
- nalazi se u gornjem dijelu lea i povezuje klavikulu sa nadlaktinom kosti
- acromion (slobodni zavretak spine scapulae) nosi zglobnu plohu za spajanje sa
klavikulom
- ugao (angulus lateralis) lateralnog kosog ruba skapule sadri zglobnu plohu za
uzglobljavanje sa nadlaktinom kosti
o ova ploha je konkavna i nalik je obrisu kruke, cavitas glenoidalis


KOSTI RUKE
Kost nadlaktice je: nadlaktina kost
Kosti podlaktice su: lakatna kost, palana kost
Kosti ake: zapeajne, peajne, kosti prstiju

NADLAKTINA KOST (HUMERUS)
- cjevasta kost, najdulja kost gornjeg uda
- na proksimalnom kraju humerusa istie se glava humerusa (caput humeri) koja
je zglobna ploha u obliku dijela pune kugle za uzglobljavanje sa skapulom, a
okrenuta je prema gore i medijalno
- uz rub ove plohe nalazi se vrat humerusa (collum anatomicum) os glave i vrata
zatvara s trupom kut od 130, otvoren medijalno
- druga ploha, trochlea humeri, u obliku popreno poloena punog valjka
uzglobljava se sa lakatnom kosti (ulna)
20

KOSTI PODLAKTICE (OSSA ANTEBRACHI I )
- medijalno se u podlaktici nalazi lakatna kost (ulna), a lateralno palana kost
(radius) koje su u takvom poloaju kada je sama ruka u orijentacijskom poloaju
- ulna je malo dulja od radijusa, a izmeu njih se nalazi meukotani prostor
(spatium interoseum antebrachii)

LAKATNA KOST (ULNA) duga kost
- na proksimalnom dijelu lakatne kosti nalazi se zglobna ploha (incisura
trochlearis) poput dijela popreno poloena upljeg valjka, koja se uzglobljava sa
trohlejom humerusa
- distalni kraj ulne na lateralnoj strani ima zglobnu plohu u obliku dijela uzduno
postavljena niskoga valjka (circumferentia articularis) za uzglobljavanje sa
radijusom

PALANA KOST (RADIUS) duga kost
- proksimalni kraj glave radijusa (caput radii) je uzduno postavljen puni niski
valjak iji se plat (circumferentia articularis) uzglobljava s ulnom
- gornja baza valjka (fovea articularis) konkavna je i uzglobljava se s kapitulumom
humerusa
- distalni kraj palane kosti koji ima oblik krnje etverostrane piramide ija baza
tvori zglobnu plohu (facies articularis carpalis) za uzglobljavanje sa nizom
zapeajnih kostiju

KOSTI AKE (OSSA MANUS)
U kosti ake spadaju:
- zapeajne kosti (ossa carpi)
- peajne kosti (ossa metacarpi)
- kosti prstiju ake (ossa digitorum manus, phalanges)

ZAPEAJNE KOSTI
- nalaze se u korijenu ake
- u obliku su dvaju popreno poloenih nizova s po etirima kostima
- rijetko je sluaj da se u sredinjem dijelu pojavi sredinja kost (os centrale)

Proksimalni niz zapeajnih kostiju (radijalno prema ulnarnom):
1. unasta kost (os scaphoideum)
2. Polumjeseasta kost (os lunatum)
3. Trokutasta kost (os triquetrum)
4. Grakasta kost (os pisiforme)

Distalni niz zapeajnih kostiju:
1. Trapezna kost (os trapezium)
2. Trapezoidna kost (os trapezoideum)
3. Glaviasta kost (os capitatum)
4. Kukasta kost (os hamatum)

PEAJNE KOSTI ima ih 5, iako su malene pripadaju skupini dugih kostiju



21

KOSTI PRSTIJU AKE lanci prstiju (po tri u svakom prstu), pripadaju dugim kostima
- proksimalni kraj falange je baza (basis phalangis) koja nosi zglobnu plohu u
obliku dvodijelne jamice
- na proksimalnoj falangi zglobna ploha je u obliku dijela uplje kugle
- distalni kraj ima oblik popreno poloena punoga valjka s brazdom vodiljom
(trochlea phalangis)


KOSTI ZDJELINOG OBRUA
(Cingulum pelvicum / Cingulum membri inferioris)
- pomou ovih kostiju je skelet noge povezan sa aksijalnim skeletom
- kosti zdjelinog obrua su: zdjeline kosti (2), krina kost, trtina kost

ZDJELINA KOST (OS COXAE)
- nepravilna kost, ima obiljeja i ploastih kostiju
- zatiuje zdjeline organe
- do razdoblja puberteta sastoji se od triju kostiju odvojenih hrskavicom, a potom
postaje kotanom cjelinom:
o BONA (CRIJEVNA) KOST (Os illium) u gornjem dijelu
o SJEDNA KOST (Os ischii) dorzalni i kaudalni dio zdjeline kosti
o STIDNA KOST (Os pubis) ventralni i kaudalni dio
- trupovi ovih kostiju sastaju se u sjedini zdjeline kosti, gdje se s vanjske strane
nalazi acetabulum iji periferni dio (facies lunata) slui za uzglobljavanje sa
bedrenom kosti

Bona kost (Os illium)
- svojim trupom (corpus ossis ilium) tvori gornji dio acetabuluma
- medijalno i iza ilijane jame (fossa iliaca) nalazi se zglobna ploha za sacrum
(facies auricularis)

Stidna kost (Os pubis)
- trupovi i grane stidne i sjedne kosti oblikuju veliki otvor (foramen obturatum)
zatvoren membranom s koje polaze miii
- na prijelazu gornje stidne kosti u donju, s medijalne strane nalazi se ploha (facies
symphisialis) povezana s jednakom takvom plohom na kosti u suprotnoj
antimeri pomou vezivnohrskavine ploice oblikuje spoj koji se naziva
preponska simfiza (symphisis pubica)


KOSTI NOGE
Kost natkoljenice: natkoljenina kost
Kosti potkoljenice: goljenina kost, lisna kost
Kosti stopala: kosti zastoplja, kosti sredostoplja, kosti prstiju
U oblikovanju koljenog zgloba sudjeluje iver (patella).

NATKOLJENINA (BEDRENA) KOST (FEMUR)
- najtea i najvea cjevasta kost u tijelu
- najvei dio proksimalnog kraja tvori glava bedrene kosti (caput femoris) koja
oblikuje 2/3 pune kugle i uzglobljava se sa acetabulumom
- kondili femura objedinjeni su u zglobnu plohu za patellu (facies patellaris)
22

- na donjoj i stranjoj strani povrine kondila nalaze se zglobne plohe za spajanje
sa goljeninom kosti plohe su konveksne u sagitalnom smjeru i nalik su
popreno poloenim punim valjcima

IVER (PATELLA)
- sezamska kost koja se nalazi u tetivi etveroglavog miia bedra, ispred koljena
- stranja povrina ivera zglobna je ploha za uzglobljavanje sa femurom

KOSTI POTKOLJENICE (OSSA CRURIS)
- medijalno se nalazi goljenina kost, a lateralno i malo straga lisna kost

Goljenina kost (Tibia)
- proksimalni kraj tibije zadebljan je u obliku dva kondila koji na gornjoj strani
tvore konkavne zglobne plohe za koljeni zglob (facies articulares superiores)
- lateralno i straga na proksimalnom kraju nalazi se zglobna ploha za lisnu kost
- distalni kraj koji je u obliku krnje etverostrane piramide ija je baza okrenuta
prema stopalo tvori konkavnu zglobnu plohu (facies articulares inferior) za
uzglobljavanje sa gleanjskom kosti u obliku dijela popreno poloenog upljeg
valjka
- na lateralnoj povrini medijalnog glenja nalazi se sagitalna zglobna ravnina za
uzglobljavanje sa gleanjskom kosti
- na lateralnoj povrini distalnog kraja nalazi se hrapavost za pripajanje
ligamenata kojima se goljenina i lisna kost spajaju

Lisna kost (Fibula)
- lateralna kost potkoljenice
- proksimalni kraj, glava (caput fibulae) nosi ravnu zglobnu plohu za tibiju
- na medijalnoj povrini maleola nalazi se ravna sagitalna zglobna ploha za
gleanjsku kost

KOSTI STOPALA (OSSA PEDI S)
- kosti zastoplja (tarsus) ine:
o proksimalno tarzalne kosti (ossa tarsi)
o distalno kosti sredostoplja (ossa metatarsi)
o kosti nonih prstiju (ossa digitorum pedis) lanci (phalanges)
- kosti stopala su duge kosti, a oblikuju dva svoda uzduni i popreni (konveksitet
prema gore-dorzalno)

KOSTI ZASTOPLJA (OSSA TARSI ) (7)
Medijalni niz tarsusa:
- gleanjska kost (talus) spaja se s potkoljenicom
- unasta kost (os naviculare) nalazi se ispred gleanjske kosti
- klinaste kosti (os cuneiforme mediale, intermedium et laterale)

Lateralni niz tarsusa:
- petna kost (calcaneus) lateralno do gleanjske kosti
- kockasta kost (os cuboideum) ispred petne kosti

Proksimalni niz: gleanjska kost, petna kost i unasta kost
Distalni niz: klinaste kosti, kocakasta kost
23

Gleanjska kost (talus)
- kao najvie smjetena kost stopala uzglobljava se sa kostima potkoljenice
- na gornjoj strani trupa nalazi se zglobno tijelo popreno poloena punoga valjka
(trochlea tali) nosi tri plohe za uzglobljavanje sa tibijom i fibulom gornja ploha
tvori dio plata valjka, a dvije pobone plohe su dijelovi baza valjka
- glava talusa (caput tali) se sa prednjom konveksnom zglobnom plohom vee za
navikularnu kost
- s donje strane trupa, vrata i glave nalazi se po jedna zglobna ploha za petnu kost

Petna kost (calcaneus)
- najvea tarzalna kost, oblikom podsjea na kvadar
- s gornje strane petne kosti nalaze se tri zglobne plohe za gleanjsku kost, a sprijeda se
nalazi zglobna ploha za kockastu kost

unasta kost (os naviculare)
- na stranjoj povrini nosi zglobnu plohu za glavu gleanjske kosti
- prednja povrina podijeljena je na tri plohe za spajanje sa klinastim kostima

Kockasta kost (os cuboideum)
- straga je povezana s petnom kosti
- sprijeda s etvrtom i petom metatarzalnom kosti
- medijalno povezana s lateralnom klinastom kosti

Klinaste kosti (Ossa cuneiformia)
- nalaze se ispod navikularne kosti


KOSTI SREDOSTOPLJA METATARZALNE KOSTI (OSSA METATARSI )
- pripadaju dugim kostima
- ove kosti se proksimalno uzglobljuju s odgovarajuim kostima tarzusa, a distalno s
proksimalnim falangama prstiju

KOSTI NONIH PRSTIJU (OSSA DI GI TORUM PEDI S)
- pripadaju dugim kostima
- ima ih po 3 u svakom prstu, izuzev palca gdje se nalaze 2 kosti
- baza falanga (basis phalangis) nosi zglobnu plohu u obliku dvodijelne jamice, na
proksimalnoj falangi ta je ploha oblika dijela uplje kugle













24

POJEDINANO UZGLOBLJAVANJE KOSTIJU

Kost koja se uzglobljava Zglobna ploha
Kost s kojom je odreena
kost uzglobljena
Glava rebra (caput costae)
Facies articularis capitis
costae
Trup kraljeka
Kvrica rebra (tuberculum
costae)
Facies articularis tuberculi
costae
Popreni nastavak kraljeka
Medijalni dio klavikule Facies articularis sternalis Sternum
Lateralni dio klavikule Facies articularis acromalis Akromion lopatice
Akromion lopatice -II- Klavikula
Skapula
Ugao skapule (angulus
lateralis)
Humerus
Humerus
Glava humerusa (caput
humeri)
Skapula
Humerus Trochlea humeri Lakatna kost (ulna)
Proksimalni dio ulne Incisura trochlearis Trohleja humerusa
Lateralni dio ulne Circumferentia articularis Radius
Glava radiusa -II- Ulna
Ulna Fovea articularis Kapitulum humerusa
Distalni dio radiusa Facies articularis carpalis Zapeajne kosti
Os illium (bona kost) Facies auricularis Sacrum
Gornja stidna kost Facies symphisialis Donja stidna kost
Glava femura (caput femoris) Acetabulum
Kondili femura Facies patellaris Patella
Kondili femura Goljenina kost
Stranja povrina patelle Femur
Proksimalni dio tibie Facies articulares superiores Koljeni zglob
Lateralni i stranji dio tibie Lisna kost
Distalni dio tibie Facies articulares inferior Gleanjska kost
Medijalni dio tibije Gleanjska kost
Proksimalni dio lisne kosti Caput fibulae (glava fibule) Tibia
Medijalna povrina maleola
fibule
Gleanjska kost
Trup gleanjske kosti Trochlea tali Tibia, fibula
Glava talusa Navikularna kost
Trup, vrat, glava talusa Petna kost
Petna kost Gleanjska, kockasta kost
Stranji dio unaste kosti Glava gleanjske kosti
Prednji dio unaste kosti Klinaste kosti
Kockasta kost Petna kost
Prednji dio kockaste kosti IV., V. metatarzalna kost
Medijalni dio kockaste kosti Lateralni dio klinaste kosti
Kosti sredostoplja -
proksimalno
Kosti tarzusa
Kosti sredostoplja distalno Proksimalne falange prstiju



25

OPA SINDEZMOLOGIJA

SINDEZMOLOGIJA dio sustavne anatomije koji prouava spojeve meu kostima
(juncturae ossium, systema articulare)

Podjela spojeva meu kostima prema kontinuitetu tkiva:
1. SINARTROZE spojevi meu kostima gdje postoji kontinuitet (cjelovitost) tkiva
koji spaja dva kotana elementa
2. DIARTROZE spojevi meu kostima gdje je kontinuitet prekinut upljinom u
sredini spoja

SINARTROZE (SYNARTHROSES)
- kontinuirani spoj izmeu dviju kosti koji je ostvaren vezivnim, hrskavinim i
kotanim tkivom

Sinartroza moe biti:
SINDEZMOZA (syndesmosis)
o spoj ostvaren vrstim kolagenim vezivnim tkivom
o sindezmoze mogu biti:
ligamenti (ligamentum) povezani distalni dijelovi tibije i fibule
meukotane opne (membrane) (membrana interossea) izmeu
potkoljeninih ili podlaktinih kostiju
avovi (sutturae) povezuju rubove susjednih kostiju glave
suttura serrata zupasti av
suttura squamosa ljuskasti av
suttura plana ravni av
gomphosis spoj izmeu zubnog korijena i okolne kotane stijenke
uti ligamenti (ligamenta flava) meusobno povezuju lukove
kraljeaka, a veze su graene od elastinog vezivnog tkiva
o sutturae i ne doputaju pomicanje izmeu susjednih kostiju, dok to u manjoj
mjeri omoguavaju membrane i uti ligamenti

SINHONDROZA (synchodrosis)
o spoj dvaju kotanih elemenata hrskavinim tkivom
o najee su prisutne gdje djeluju tlane i vlane sile
o sinhondroze mogu biti:
prolazne (tranzitorne) spojevi oblika valjkaste ploice koji su
privremeni, jer nakon zavrena rasta bivaju zamijenjeni kotanim
tkivom
nalaze se izmeu epifize i dijafize dugih kostiju, a izgraeni
su od hijaline hrskavice
epifizna (metafizna) ploica rasta (lamina epiphysialis)
nepomina hrskavina ploica koja omoguuje rast kostiju
u duljinu
trajne (permanentne) spojevi graeni od vezivne hrskavice, a
doputaju minimalne pomake susjednih elemenata
disci intervertebrales
rebrene hrskavice (cartilago costae)
symphisis pubica spoj lijeve i desne stidne kosti

26

SINOSTOZA (synostosis)
o kontinuirani kotani spoj koji spaja ili dvije kosti, ili dijelove jedne kosti, koju
su prethodno bili odvojeni hrskavinim tkivom
o nadomjetaju sutture izmeu lubanjskih kostiju i epifiznu hrskavicu (ime rast
kosti time biva zavren)

DIARTROZE (DI ARTHROSES)
- nazivaju se zglobovima (articulationes) ili sinovijalnim spojevima (juncturae
synoviales)
- obiljeava ih prekid kontinuiteta spojnoga tkiva u dubini, s odravanjem cjelovitosti
na vanjskom dijelu spoja u obliku vezivne zglobne ahure koja obavija spoj, a dva
kotana elementa se dodiruju
- u svim zglobovima nalazi se HIJALINA HRSKAVICA (koja onemoguava trenje,
vrlo je osjetljiva jer nema vlastitih krvnih ila, pa je prehranjuje sinovijalna tekuina)

Anatomija zglobova
3 obvezna elementa zgloba su:
zglobna ploha (facies articularis)
o povrina kosti koja se uzglobljava s odgovarajuom povrinom duge kosti i
prekrivne je slojem hijaline hrskavice
o valjaju se jedno po druga, pa moraju biti kongruentne
o veinom je jedna ploha konkavna, a druga konveksna
zglobna ahura (capsula articularis)
o u potpunosti zatvara zglob
o sastoji se od:
vanjskog vezivnog vrstog sloja (membrana fibrosa) povezuje
zglobna tijela, pripaja se uz kost na konkavnom tijelu uz rub zglobne
plohe, a na konveksnom tijelu ima inzerciju (pripoj) malo dalje od ruba
plohe
unutranji sloj tanka sinovijalna opna (membrana synovialis)
zapoinje uz rub konkavne zglobne plohe, a zavrava uz rub konveksne
oblaui sve unutar zgloba
ova opna izluuje i apsorbira zglobnu (sinovijalnu) tekuinu
koja podmazuje plohe omoguujui im pomicanje i
prehranjuje zglobnu hrskavicu
zglobna upljina (cavitas articularis)
o nalazi se izmeu zglobnih ploha
o u potpunosti zatvorena zglobnom ahurom, a ispunjena sinovijalnom
tekuinom
o negativni tlak u zglobnoj upljini omoguuje trajno prianjanje zglobnih ploha

Dodatni dijelovi zglobova:
vezivnohrskavine okrugle zglobne ploice (disci articulares) i hrskavini
polumjeseci (menisci articulares) poveavaju kongruitet zglobne povrine,
smanjuju i rasporeuju sile koje djeluju na kost, raspruju sinovijalnu tekuinu,
konveksnim rubovima spojeni sa zglobnom ahurom
o disci se nalaze u eljusnom zglobu, a menisci u koljenom zglobu
ligamenti pojaavaju zglobnu ahuru, osiguravaju stabilnost zgloba ime
omoguuju da glavica bude u aici
27

zglobna usna (labrum articulare) vezivnohrskavini prsten koji poveava konkavitet
zglobnu plohu (zglob ramena, zglob kuka)
sluzne vreice (bursae synovialis) masni jastuii ispunjeni sinovijalnom tekuinom
koji onemoguuju trenje izmeu tetive i kosti
zglobni miii (musculi articulares) miina vlakna oblinjih miia koja se veu za
zglobnu ahuru, te tijekom pokreta sprjeavaju njeno ukljetenje

Podjela zglobova prema spajanju kotanih elemenata:
- jednostavni zglob (articulatio simplex) spajanje dva kotana elementa (zglob
kuka)
- sloeni zglob (articulatio composita) u jednoj zglobnoj ahuri uzglobljava se vie
kostiju (zglobovi zapea, zastoplja)
- kombinirani zglob kosti se uzglobljavaju na dvama mjestima i kretnja se izvodi oko
zajednike osi istodobno u obama zglobovima (palana i lakatna kost)

Poloaji zglobova:
- srednji poloaj ligamenti i zglobna ahura su najmanje napeti
- funkcionalni poloaj operativno ukoenje da bi se omoguila najvea funkcionalnost

KRETNJE U ZGLOBOVIMA
Angularne (kutne) kretnje
o Fleksija (pregibanje) smanjenje kuta izmeu dvaju susjednih dijelova tijela
Antefleksija
Retrofleksija mogue ju je izvesti samo u postotku od 13%
o Ekstenzija (opruanje) poveanje kuta izmeu dvaju dijelova tijela
o Abdukcija (odmicanje) odmicanje dijela tijela od trupa (lateralno)
o Addukcija (primicanje) primicanje dijela tijela trupu (medijalno)
o Cirkumdukcija (kruenje) kruenje u kuglastim zglobovima
antefleksija + abdukcija + retrofleksija (+ supinacija) + ekstenzija
Rotacija (obrtanje)
o Supinacija (inverzija) rotacija prema van (lateralno od tijela)
o Pronacija (everzija) rotacija prema unutra (medijalno)

PODJELA ZGLOBOVA prema obliku zglobnih ploha:
1. Kuglasti zglob (a. spheroidea)
o zglob u kojem je konveksno zglobno tijelo u obliku dijela kugle, a konkavno u
obliku dijela uplje kugle
o zglob sa 3 osi prema sagitalnoj (addukcija, abdukcija), prema vertikalno
(rotacija), prema poprenoj (fleksije ante, retro)
o rameni zglob i zglob kuka
2. Jajoliki zglob (a. ellipsoidea)
o konveksno tijelo u obliku dijela elipsoida, a konkavno u obliku dijela upljeg
elipsoida
o zglob sa 2 osi sve kretnje osim rotacije su mogue
o runi zglob
3. Sedlasti zglob (a. sellaris)
o zglobne povrine poput sedla, svaka ima i konkavitet i konveksitet
o omoguene sve kretnje osim rotacije
o zglob izmeu prve kosti pea i trapezne kosti

28

4. Kutni zglob (ginglymus)
o konveksno zglobno tijelo u obliku plata valjka poloenog popreno u odnosu
prema uzdunoj osi kosti
o konkavno zglobno tijelo dio plata upljeg valjka, popreno poloenog
o mogue su fleksija i ekstenzija
o zglobovi izmeu lanaka prstiju, humeroulnarni zglob
5. Obrtni zglob (a. trochoidea)
o konveksno zglobno tijelo ima oblik valjka, usporednog s uzdunom osi kosti
o konkavno zglobno tijelo dio je upljeg valjka
o omoguena je samo rotacija
o zglobovi izmeu ulne i radijusa, zglob izmeu zuba atlasa i axisa
6. Ravni zglob (a. plana)
o ravne plohe izmeu kojih je omogueno klizanje
o zglobovi izmeu vratnih kraljeaka
7. Amphiartosis ravni zglobovi s okolnim jakim ligamentima koji doputaju
minimalne pomake, to su sakroilijani zglobovi i pojedini zapeajni zglobovi

POKRETI U ZGLOBOVIMA

Vrsta zgloba Pokreti
Kuglasti (sferoidni) SVI
Jajoliki (elipsoidni) SVE, osim ROTACIJE
Sedlasti
Kutni (ginglimus) FLEKSIJA, EKSTENZIJA
Obrtni (trohoidni) ROTACIJA
Ravni klizanje
Amfiartroze minimalni pomaci

SPECIJALNA SINDEZMOLOGIJA

RAMENI ZGLOB (ARTICULATIO HUMERI) sferoidni zglob
o uzglobljavaju se konkavna ploha lopatice (cavitas glenoidalis) s glavom
nadlaktine kosti
o konkavno zglobno tijelo poveano je zglobnom vezivnohrskavinom usnom
(labrum glenoidale)
o anatomska ahura humerusa je obilata i omoguuje kretnje irokog opsega
o omoguene sve kretnje
o srednji poloaj je djelomina antefleksija i abdukcija
LAKATNI ZGLOB (ARTICULATIO CUBITI) sloeni zglob (composita)
o a. humeroulnaris (kutni zglob) konveksna zglobna ploha na humerusu
(trochlea humeri) i konkavna ploha na ulni (incisura trochlearis), omoguene
su jedino fleksija i ekstenzija
o a. radioulnaris proximalis (trihoidni zglob) konkavna incisura radialis ulne
i konveksna circumferentia articularis glave radijusa, omoguena je rotacija
o a. humeroradialis (prema obliku sferoidni, ali ovaj dio ne doputa
addukciju i abdukciju kutni zglob) konveksna glavica humerusa i jamica
na glavi radijusa, omoguene: fleksija, ekstenzija, rotacija



29

RUNI ZGLOB (ARTICULATIO RADIOCARPALIS) elipsoidni zglob
o spoj ake i podlaktice
o konkavno tijelo je palana kost (facies articularis carpalis) te zglobni disk
distalnog radioulnarnog zgloba
o konveksno tijelo jesu zglobne plohe unaste, polumjeseaste i trokutaste kosti
zapea
o omoguene kretnje fleksije (palmarne i dorzalne), abdukcije (ake,
radijalna, ulnarna), cirkumdukcije
MEDIOKARPALNI ZGLOB (ARTICULATIO MEDIOCARPEA) sloeni zglob
o nalazi se izmeu proksimalnog i distalnog niza kostiju zapea
o zglobna crta izmeu tih nizova nalikuje popreno poloenom slovu S
o unutar ovoga zgloba uzglobljava se sedam kostiju (izuzev uzglobljavanja
grakaste i trokutaste kosti)
o kretnje se u zglobu vre istodobno s kretnjama u radiokarpalnom zglobu
(funkcionalna cjelina s istim)
o u istoj zglobnoj ahuri uzglobljavaju se pobone povrine kostiju distalnog i
proksimalnog niza (interkarpalni zglobovi)
o zglobna ahura pojaana sa mnogo kratkih ligamenata na palmarnoj i
dorzalnoj strani zgloba i u dubini
o na palmarnoj i ulnarnoj strani nalaze se izboenja koja su povezana
vezivnom trakom zajedno sa kostima karpusa zatvara canalis carpi (kroz
njega prema aci prolaze tetive miia podlaktice i n. medianus)
ZGLOB KUKA (ARTICULATIO COXAE) kuglasti zglob
o povezuje se zdjelina kost i bedrena kost
o konveksna ploha je glava bedrene kosti (u obliku dijela pune kugle)
o konkavna ploha je facies lunata acetabuluma, a poveana je krunom usnom
(labrum acetabulare)
o omoguene sve kretnje, ali manjeg opsega
o srednji poloaj je djelomina antefleksija, abdukcija i vanjska rotacija
KOLJENI ZGLOB (ARTICULATIO GENUS) - trohoginglimus
o tri kosti unutar zajednike zglobne ahure bedrena kost, goljenina kosti i
iver sloeni zglob
o na donjem i stranjem dijelu kondila bedrene kosti nalaze se zglobne plohe za
goljeninu kost, a nalik su dijelu popreno poloena valjka kutni zglob
o konkavitet je goljenina kost, a konveksitet je femur
o zglobna ploha na stranjoj strani ivera uzglobljuje se sa zglobnom plohom
(facies patellaris) na prednjem dijelu distalnog kraja femura
o omoguene kretnje fleksije i ekstenzije
o srednji poloaj koljenog zgloba je djelomina fleksija
GORNJI NONI ZGLOB (ARTICULATIO TALOCRURALIS) ginglimus
o povezuju se goljenina, lisna i gleanjska kost sloeni zglob
o konkavno tijelo nalika popreno poloenom valjku tvore dvije plohe tibije
(facies articularis inferior, facies articularis malleoli medialis) te fibula sa
svojom plohom (facies articularis malleoli lateralis)
o konveksno zglobno tijelo tvori popreno poloen valjak (trochlea tali) koga
tibija i fibula obuhvaaju poput klijeta
o kretnje koje su omoguene su dorzalna fleksija i ekstenzija



30

Zglob Vrsta zgloba
Konveksna
povrina
Konkavna
povrina
Kretnje koje
su u zglobu
omoguene
RAMENI ZGLOB
(A. HUMERI)
SFEROIDNI
(KUGLASTI)
Glava
nadlaktine
kosti
Lopatica
(cavitas
glenoidalis)
sve
LAKATNI ZGLOB
(A. CUBITI)
SLOENI
kutni sastoji se od:
- Humeroulnarni
zglob
KUTNI
Trochlea
humeri
(humerus)
Incisura
trochlearis
(ulna)
fleksija,
ekstenzija
- Radioulnarni
proksimalni zglob
TRIHOIDNI
(OBRTNI)
Circumferentia
articularis
glave radijusa
Incisura
radialis ulne
rotacija
- Humeroradijalni
zglob
SFEROIDNI
(prema obliku),
KUTNI ZGLOB
(funkcionalno-nije
omoguena
addukcija i
abdukcija)
Glavica
humerusa
Jamica na
glavi radijusa
fleksija,
ekstenzija,
rotacija
RUNI ZGLOB (A.
RADIOCARPALIS)
ELIPSOIDNI
(JAJOLIKI)
Zglobne plohe
unaste,
polumjeseaste
i trokutaste
kosti zapea
Palana kost
(facies
articularis
carpalis) i
zglobni disk
distalnog
radioulnarnog
zgloba
Palmarna i
dorzalna
fleksija,
abdukcija
ake, radijalna
i ulnarna
abdukcija,
cirkumdukcija
ZGLOB KUKA (A.
COXAE)
KUGLASTI
Glava bedrene
kosti
Facies lunata
acetabuluma
Sve kretnje, ali
manjeg opsega
KOLJENI ZGLOB
(A. GENUS)
TROHOGINGLIMUS
(obiljeja i kutnog i
obrtnog zloba!)
Donji i stranji
dio kondila
bedrene kosti /
Prednji dio
distalnog kraja
femura
Goljenina
kost /
Facies
patellaris
(iver)
fleksija,
ekstenzija
GORNJI NONI
ZGLOB (A.
TALOCRURALIS)
GINGLIMUS
(KUTNI)
Trochlea tali
2 plohe tibije
(facies
articularis
inferior, facies
articularis
malleoli
medialis) i 1
ploha fibule
(facies
articularis
malleoli
lateralis)
Dorzalna
fleksija,
ekstenzija
31

REPETITORIJ IZ OSTEOLOGIJE I SINDEZMOLOGIJE

KUGLASTI ZGLOB (A. SPHEROIDEA) rameni zglob, zglob kuka
JAJOLIKI ZGLOB (A. ELLIPSOIDEA) runi zglob
SEDLASTI ZGLOB (A. SELLARIS) zglob izmeu prve kosti pea i trapezne
kosti
KUTNI ZGLOB (GINGLYMUS) humeroulnarni zglob
OBRTNI ZGLOB (A. TROCHOIDEA) zglobovi izmeu ulne i radijusa
TROHOGINGLIMUS koljeni zglob
RAVNI ZGLOB (A. PLANA) zglobovi izmeu vratnih kraljeaka
AMPHIARTROSIS sakroilijani zglobovi, pojedini zapeajni zglobovi

DUGE KOSTI (OSSA LONGA) kosti udova, izuzev kostiju zapea i zastoplja
KRATKE KOSTI (OSSA BREVIA) kosti zastoplja i zapea, trup kraljeka
PLOASTE KOSTI (OSSA PLANA) kosti lubanje, lopatica
SEZAMSKE KOSTI (OSSA SESAMOIDEA) patella
NEPRAVILNE KOSTI (OSSA IRREGULARIA) kraljeci, pojedine kosti lubanje,
zdjelina kost (ima obiljeja i ploastih kostiju!)
PNEUMATINE KOSTI (OSSA PNEUMATICA)
- SITASTA, KLINASTA, EONA, GORNJA ELJUST PARANAZALNI
SINUSI
- SLJEPOONA KOST SREDNJE UHO POVEZANO SA DRIJELOM

REBRA (COSTAE) duge plosnate kosti
TRUP KRALJEKA (CORPUS VERTEBRAE) nepravilna kost
PRSNA KOST (STERNUM) plosnata kost
ZDJELINA KOST (OS COXAE) nepravilna kost
BEDRENA KOST (FEMUR) cjevasta kost
IVER (PATELLA) sezamska kost
KOSTI SREDOSTOPLJA (METATARZALNE KOSTI / OSSA METATARSI) duge
kosti
KOSTI NONIH PRSTIJU (OSSA DIGITORUM PEDIS) duge kosti
KLJUNA KOST (CLAVICULA) duga kost
LOPATICA (SCAPULA) ploasta kost
LAKATNA KOST (ULNA) duga kost
PALANA KOST (RADIUS) duga kost
PEAJNE KOSTI duge kosti
KOSTI PRSTIJU AKE duge kosti

ZAVOJI KRALJENICE U SAGITALNOJ RAVNINI:
VRATNI DIO KRALJENICE (konkavitet NATRAG) CERVIKALNA LORDOZA
PRSNI DIO KRALJENICE (konkavitet NAPRIJED) TORAKALNA KIFOZA
SLABINSKI DIO KRALJENICE (konkavitet NATRAG) LUMBALNA LORDOZA
KRINI DIO KRALJENICE (konkavitet NAPRIJED) SAKRALNA KIFOZA






32

KOSTI GLAVE
KOSTI NEUROKRANIJA
o EONA KOST (OS FRONTALE)
o TJEMENA KOST (OS PARIETALE)
o ZATILJNA KOST (OS OCCIPITALE)
o KLINASTA KOST (OS SPHENOIDALE)
o SLJEPOONA KOST (OS TEMPORALE)

KOSTI VISCEROKRANIJA

PARNE KOSTI VISCEROKRANIJA NEPARNE KOSTI VISCEROKRANIJA
- GORNJA ELJUST (MAXILLA)
- JAGODINA KOST (OS
ZYGOMATICUM)
- SUZNA KOST (OS LACRIMALE)
- NOSNA KOST (OS NASALE)
- NEPANA KOST (OS
PALATINUM)
- DONJA NOSNA KOLJKA
(COCNHA NASALI INFERIOR)
- RAONIK (VOMER)
- SITASTA KOST / REETNICA
(OS ETHMOIDALE)
- DONJA ELJUST (MANDIBULA)
- JEZINA KOST (OS
HYOIDEUM)


PNEUMATIZIRANE KOSTI SU:
- EONA KOST (OS FRONTALE)
- KLINASTA KOST (OS SPHEONIDALE)
- SLJEPOONA KOST (OS TEMPORALE)
- GORNJA ELJUST (MAXILLA)
- SITASTA KOST / REETNICA (OS ETHMOIDALE)

KRALJECI:
- 7 VRATNIH KRALJEAKA (VERTEBRAE CERVICALES)
- 12 PRSNIH KRALJEAKA (VERTEBRAE THORACICAE)
- 5 SLABINSKIH KRALJEAKA (VERTEBRAE LUMBALES)
- 5 KRINIH KRALJEAKA (VERTEBRAE SACRALES) sraslo u OS
SACRUM (KRINU KOST)
- 3-4 TRTINA KRALJEKA (VERTEBRAE COCCYGEAE) sraslo u OS
COCCYGIS (TRTINU KOST)

ANATOMSKI BITNI ZGLOBOVI:
- RAMENI ZGLOB (ARTICULATIO HUMERI) sferoidni zglob
- LAKATNI ZGLOB (ARTICULATIO CUBITI) trihoidni zglob
- RUNI ZGLOB (ARTICULATIO RADIOCARPALIS) elipsoidni zglob
- MEDIOKARPALNI ZGLOB (ARTICULATIO MEDIOCARPALIS)
- ZGLOB KUKA (ARTICULATIO COXAE) kuglasti zglob
- KOLJENI ZGLOB (ARTICULATIO GENUS) trohoginglimus
- GORNJI NONI ZGLOB (ARTICULATIO TALOCRURALIS) ginglimus




33

KRETNJE U ZGLOBOVIMA:
- ANGULARNE KRETNJE
o FLEKSIJA (PREGIBANJE) ANTEFLEKSIJA, RETROFLEKSIJA
o EKSTENZIJA (OPRUANJE)
o ABDUKCIJA (ODMICANJE) od trupa (LATERALNO)
o ADDUKCIJA (PRIMICANJE) MEDIJALNO
o CIRKUMDUKCIJA (KRUENJE) u kuglastim zglobovima
- ROTACIJA
o SUPINACIJA (INVERZIJA) PREMA VAN (LATERALNO OD
TIJELA)
o PRONACIJA (EVERZIJA) PREMA UNUTRA (MEDIJALNO)

POPIS KOSTIJU VANIH ZA ISPIT:
- REBRA (COSTAE)
o GLAVA REBRA (CAPUT COSTAE)
o VRAT REBRA (COLLUM COSTAE)
o KVRICA (TUBERCULUM COSTAE)
o TRUP REBRA (CORPUS COSTAE)
- PRSNA KOST (STERNUM)
o DRAK PRSNE KOSTI (MANUBRIUM STERNI)
o TRUP PRSNE KOSTI (CORPUS STERNI)
o MAOLIKI NASTAVAK (PROCESSUS XIPHOIDEUS)
- KRINA KOST (OS SACRUM)
- TRTINA KOST (OS COCCYGIS)
- KOSTI GLAVE (OSSA CRANII)
- KOSTI RAMENOG OBRUA (CINGULUM PECTORALE)
o LOPATICA (SCAPULA)
o KLJUNA KOST (CLAVICULA)
- NADLAKTINA KOST (HUMERUS)
- KOSTI PODLAKTICE (OSSA ANTEBRACHII)
o LAKATNA KOST (ULNA)
o PALANA KOST (RADIUS)
- KOSTI AKE (OSSA MANUS)
o ZAPEAJNE KOSTI (OSSA CARPI)
o PEAJNE KOSTI (OSSA METACARPI)
o KOSTI PRSTIJU AKE (OSSA DIGITORUM MANUS, PHALANGES)
- KOSTI ZDJELINOG OBRUA (CINGULUM PELVICUM)
o ZDJELINA KOST (OS COXAE)
BONA (CRIJEVNA) KOST (OS ILLIUM)
SJEDNA KOST (OS ISCHII)
STIDNA KOST (OS PUBIS)
- NATKOLJENINA (BEDRENA) KOST (FEMUR)
- IVER (PATELLA)
- KOSTI POTKOLJENICE (OSSA CRURIS)
o GOLJENINA KOST (TIBIA)
o LISNA KOST (FIBULA)
- KOSTI STOPALA (OSSA PEDIS)
o KOSTI ZASTOPLJA (TARSUS)
TARZALNE KOSTI (OSSA TARSI)
GLEANJSKA KOST (TALUS)
UNASTA KOST (OS NAVICULARE)
KLINASTE KOSTI (OSSA CUNEIFORMIA)
PETNA KOST (CALCANEUS)
KOCKASTA KOST (OS CUBOIDEUM)
KOSTI SREDOSTOPLJA (OSSA METATARSI)
KOSTI NONIH PRSTIJU (OSSA DIGITORUM PEDIS) LANCI
(PHALANGES)
34

OPA MIOLOGIJA

Podjela MIINOG TKIVA prema MORFOLOKIM i FIZIOLOKIM osobitostima:
1. GLATKO MIINO TKIVO
- izgraeno od izduljenih vretenastih stanica koje ne pokazuju poprenu ispruganost
- izgrauje slojeve u stijenkama upljih utrobnih organa, krvnih i limfnih ila,
izolirane miie u oku i kone miie
- NE izgrauje lokomotorni aparat
- kontrakcija je sporija, pod utjecajem ANS-a

2. POPRENOPRUGASTO MIINO TKIVO
a. Poprenoprugasto SKELETNO miino tkivo
- izgraeno od dugakih cilindrinih stanica MIINA VLAKNA

citoplazma = SARKOPLAZMA
stanina membrana = SARKOLEMA
- stanice su graene od mnogobrojnih jezgara nalaze se ispod sarkoleme
- u sredinjem dijelu su MIOFIBRILI (miina vlakanca) proteu se cijelom
duljinom vlakna
- vlakna pokazuju optiku pojavu POPRENE ISPRUGANOSTI

nastaje zbog grae miofibrila i odnosa
kontraktilnih bjelanevina tanke
AKTINSKE i debele MIOZINSKE niti
- kontrakcija ovih miia bra i snanija, pod utjecajem nae volje

b. Poprenoprugasto SRANO miino tkivo
- izgrauje SRANI MII
- izgrauju ga miine stanice koje se granaju te se ograncima veu za susjedne
zglobove spojni sklopovi ili prijelazne ploe
- optika pojava poprene ispruganosti
- kontrakcija snana, ritmina i nije pod utjecajem nae volje

Razlika izmeu poprenoprugaste muskulature
SKELETNO miino tkivo SRANO miino tkivo
Morfoloka
razlika
meusobno sve stanice
odvojene, izmeu vlakana
nema veze, paralelne su,
nemaju kontakt, impuls se
dovodi do svakog vlakna
posebno
DISCI INTERCALARIS
spojevi izmeu stanica koje
ine SINCICIJ zbog toga to
od nastanka impulsa u 1 ms se
isti mora proiriti cijelim
miokardom
nema ivanih stanica pa se
impuls iri miinim
stanicama
Funkcionalna
razlika
pod utjecajem nae volje pod utjecajem ANS-a




35

ANATOMIJA SKELETNIH MIIA
- aktivni dio lokomotornog sustava
- funkcionalni dio je MIINA STANICA skraivanje (kontrakcija) i
relaksacija
Funkcije kontrakcije:
STATIKA svojom napetou
odrava stav; fiksacija zglobova u
poloaj
DINAMIKA pokret

Osnovna graa miia:
TRBUH (venter)
- sredinji dio miia
- izgrauju ga usporedna miina vlakna koja se proteu izmeu dviju tetiva
svako vlakno na obama krajevima vezano uz tetivu
VEZIVNI DIJELOVI
o TETIVE (tendo) (2)
o periferni dio kojim se mii vee za kost
o na mjestu pripoja urataju u PERIOST ostvarivanje vrste veze
izmeu kosti i miia
o izgraena od usporednih kolagenih vlakana vrsta, savitljiva,
nerastezljiva
o AHURA MIIA (fascia)
o ine je vezivne strukture
o povlai se u dubinu miia jer su miine stanice veoma aktivne krv
mora dospjeti u svako miino vlakno

Pripoji (inzercije) miia:
- POLAZITE (origo) proksimalna inzercija, a naziva se fiksna toka (punctum
fixum)
- HVATITE (insertio) distalna inzercija, a naziva se mobilna toka (punctum
mobile)

- mogu se zamijeniti, ovisno o funkciji
- obino se u irem smislu insertio naziva svaki pripoj miia uz kost















36

MOTORIKA PLOA (MIINO-IVANI SPOJ)
- nalazi se u sredini miinog vlakna
- SINAPSA izmeu membrane miinog vlakna i zavretka ivanog vlakna

izmeu se nalazi sinaptika
pukotina u koju se izluuje
ACETILKOLIN

prenoenje podraaja sa ivanog
na miino vlakno

ivani impuls izaziva AKCIJSKI
POTENCIJAL i depolarizaciju
miinih vlakana


skraenje miinog trbuha
pribliavanje hvatita polazitu KONTAKCIJA ( funkcija miia!)

IZOTONIKA dovodi do promjene duljine miia
(skraenje)
IZOMETRIKA poveanje tonusa miia, ali se ne mijenja
njegova duljina
KONCENTRINA dovodi do skraivanja miia
EKSCENTRINA mii se izduljuje
TONUS MIIA uvijek prisutna kontrakcija miia kod
osoba koje su pri svijesti

MOTORNA JEDINICA = sva miina vlakna koja inervira jedna ivana stanica
- ivani impuls pokree pokree kontrakciju svih vlakana jedne motorne jedinice
- snaga miia razmjerna broju aktiviranih motornih jedinica

KRETNJE MIIA:
- AGONISTI zapoinju kretnju, glavni miii odreene kontrakcije
- SINERGISTI izvode isti pokret, pomau agonistima
- ANTAGONISTI pokret suprotan pokretima agonista
- FIKSATORI osiguravaju da jedna od dviju inzercija agonista bude punktum
fiksum odreen smjer kretnje

OBLICI I GRAA MIIA PREMA TRBUHU:
1. M. fusiformis (vretenasti) izduljeni trbuh stanjen na krajevima i duge tetive
2. M. biceps mii koji polazi sa dvije glave
3. M. triceps mii koji polazi sa tri dijela
4. M. quadriceps mii koji ima etiri glave
5. M. biventer ima dva trbuha izmeu kojih su tetive (dvije se veu za kost, jedna je
izmeu koja se vee za ostale strukture)
6. M. tetracaudatus ima etiri distalne tetive i jedno polazite



37

ODNOS TETIVE I TRBUHA MIIA:
- PERASTI MIII (M. pennatus)
o M. unipennatus miina vlakna samo s jedne strane tetive
o M. bipennatus miina vlakna s obje strane tetiva
o M. multipennatus
- M. orbicularis oko izvodnih kanalia mokranog i probavnog sustava
- M. quadratus snani miini snopovi
- M. planus oblik tanke ploe, tvore ga usporedna vlakna, poetak i zavretak
miia zavravaju u aponeurozama
- M. rectus na pripojitima imaju kratke zavretke
- M. sphincter tvore ga miina vlakna koja zatvaraju krug, nema tetivu i ne vee
se za kost, nego su vlakna usporedna s povrinom i tvore obru oko tjelesnih
otvora
- Mm. dilatatori proiruju otvore




38

SPECIJALNA MIOLOGIJA

MIII GLAVE (MUSCULI CAPI TI S)
1. MIMINI (KONI) MIII
2. VANI (MASTIKATORNI) MIII
- M. temporalis
- M. masseter
- M. pterygoideus medialis
- M. pterygoideus lateralis
- M. digastricus
- M. mylohyoideus iz skupine suprahiodnih miia
- M. geniohyoideus
3. VANJSKI MIII ONE JABUICE
4. MIII SREDNJEG UHA
5. MIII JEZIKA
6. MIII MEKOG NEPCA I DRIJELA

MIII VRATA (MUSCULI COLLI )
MIII PREDNJE STRANE VRATA
o M. digastricus
o M. mylohyoideus
o M. stylohyoideus
o M. geniohyoideus
o Miii mekog nepca
o Miii drijela (kruni)
o M. longus colli
o M. longus capitis DUBOKI miii prednje strane vrata
o M. rectus capitis anterior
MIII LATERALNE STRANE VRATA
o M. sternocleidomastoideus
mii koji se moe palpirati na lateralnoj strani vrata
polazite na manubrium sterni i na medijalnoj strani klavikule
hvatite na mastoidnom nastavku sljepoone kosti i na zatiljnoj kosti
kontrakcijom pregiba glavu, pomoni inspiratorni mii
o Skalenski miii
MIII LEA I STRANJE STRANE VRATA (MUSCULI DORSI)
o SPINOTRANSVERZALNI MIII
M. splenius
M. erector spinae
o TRANSVERZOSPINALNI MIII
M. semispinalis
M. multifudus
Mm. rotatores
Mm. interspinales
Mm. transverzarii
o SUBOKCIPITALNI MIII VRATA




39

MIII PRSNOG KOA (MUSCULI THORACI S)
MM. I NTERCOSTALES externi et interni
DI APHRAGMA (OIT)
o oblikuje donju stijenku prsne upljine
o okrugli ploasti mii u obliku kupole
o inspiratorni mii (tijekom kontrakcije sputa se u aponeurozni dio miia,
poveava se vertikalni promjer prsne upljine)
o inervira je n. phrenicus (plexus cervicalis)

MIII TRBUHA (MUSCULI ABDOMI NI S)
MIII ANTEROLATERALNE STIJENKE
o M. rectus abdominis
o M. obliquus externus abdominis
o M. obliquus internus abdominis
o M. transversus abdominis
MIII STRANJE STIJENKE
o M. quadratus lumborum
o M. psoas major
MIII DNA MALE ZDJELICE
o DIAPHRAGMA PELVIS
M. levator ani
M. coccygeus
o DIAPHRAGMA UROGENITALE
M. transversus perinei profundus
M. transversus perinei superficialis
M. bulbospongiosus
M. ischiocavernosus

MIII GORNJEG UDA (MUSCULI MEMBRI SUPERI ORI S)
MIII RAMENOG OBRUA
o M. trapezius najvei mii ramenog obrua, kontrakcija cijelog miia
povlai rame prema natrag
o M. pectoralis minor polazi sa 3./5. rebra, a hvata se za skapulu, protrakcija i
depresija ramena
o M. serratus anterior
o M. levator scapulae
o M. rhomboideus
MIII RAMENOG ZGLOBA
o M. pectoralis major ima veliko polazite (klavikula, sternum, 2./6. rebro),
adukcija, pronacija i antefleksija ruke
o M. latissimus dorsi polazite sa trnastog nastavka Th6-Th12 i fascie
thoracolumbalis; retrofleksija, adukcija i pronacija ruke
o M. subscapularis
o M. deltoideus polazite sa klavikule, akromiona i skapule; abdukcija,
antefleksija, pronacija, retrofleksija i supinacija ruke
o M. supraspinatus
o M. infraspinatus
o M. teres minor
o M. teres major
o M. coracobrachialis
40

MIII NADLAKTICE
o M. biceps brachii fleksija i supinacija podlaktice
o M. brachialis
o M. triceps brachii ekstenzija podlaktice
MIII PODLAKTICE
o Miii prednje skupine podlaktice
o Miii lateralne i stranje strane podlaktice

MIII DONJEG UDA (MUSCULI MEMBRI INFERI ORI S)
MIII ZDJELICE
o UNUTARNJI MIII ZDJELICE
o VANJSKI MIII ZDJELICE
M. gluteus maximus polazite je stranja strana bone kosti, sakruma
i trtine kosti, a hvatite je na femuru i tractusu iliotibialisu; vri
ekstenziju i supinaciju natkoljenice i ekstenziju potkoljenice
M. gluteus medius et minimus
M. quadratus femoris supinacija potkoljenice
MIII NATKOLJENICE
o MIII PREDNJE SKUPINE NATKOLJENICE
M. quadriceps femoris sastoji se od 4 miia, vri fleksiju
natkoljenice i ekstenziju potkoljenice
o MIII STRANJE SKUPINE NATKOLJENICE
M. semitendinosus
M. semimebranosus
M. biceps femoris vri ekstenziju natkoljenice, fleksiju i supinaciju
potkoljenice
o MIII MEDIJALNE SKUPINE NATKOLJENICE
MIII POTKOLJENICE
o MIII PREDNJE SKUPINE POTKOLJENICE
o MIII LATERALNE SKUPINE POTKOLJENICE
o MIII STRANJE SKUPINE POTKOLJENICE
MIII STOPALA


















41

ILNI SUSTAV (Systema vasorum)

Systema vasorumse sastoji od:
krvoilnog (kardiovaskularnog) sustava tvore ga srce i krvne ile
limfni sustav tvore ga organi limfnog sustava i limfne ile, thymus, slezena, tonzile


OPA ANGIOLOGIJA
- cjelovita i kontinuirana mrea vena, arterija i kapilara kroz koju kola krv koju pumpa
srce, kao miina pumpa naeg organizma

Generalna podjela krvnih ila s obzirom na njihovu primarnu funkciju:
- arterije i arteriole vode krv od srca prema stanicama
- vene i venule vode krv od stanica natrag u srce
- kapilare u bliskom su suodnosu sa stanicama i omoguavaju prijenos hranjivih tvari
iz krvi u stanice
o u kapilare krv dovode arteriole, a odvode venule

Graa stijenke krvnih ila
1. Tunica intima (tunica interna)
o sloj endotelnih stanica koje oblau unutranju povrinu k..
o ispod endotela nalazi se sloj rahloga vezivnog tkiva
2. Tunica media (miinica)
o srednji sloj, izgrauju ga koncentrini slojevi glatkih miinih stanica
o izmeu stanica se nalaze elastina i kolagena vlakna
3. Tunica adventitia (tunica externa)
o vanjski sloj sloj vezivnog tkiva
o povezuje k.. s okolnim tkivom kroz koje prolazi

Anatomija krvnih ila i graa njihove stijenke

1. Arterije (kucavice)
- k.. koje vode krv od srca
- na periferiji se granaju na arteriole koje vode krv u kapilare
- ima dobro razvijena sva tri sloja stijenke (stijenka arterije deblja od venskih)
- aorta najvea arterija, protee se kroz prsnu i trbunu upljinu, neparna k.. velikog
promjera i debele stijenke

Podjela arterija prema grai tunike medije:
o elastine arterije izgrauju je elastine lamele izmeu kojih se nalaze glatka
miina vlakna
o miine arterije (vie ih je u tijelu) u srednjem sloju prevladavaju miine
stanice
o arteriole arterije najtanjih stijenki (0,5 mm)






42

Princip grananja arterija:
o kolateralne grane izlaze pobono uzdu debla arterija, proteu se do organa
kojeg irigiraju
kolateralne grane se dijele s obzirom na podruje irigacije na:
parijetalne grane prehranjuju stijenke tjelesnih upljina
visceralne grane prehranjuju organe
o terminalne grane zavrne grane

Arterijske anastomoze
- u organu se arterije granaju na sve manje ogranke koji meusobno anastomoziraju
oblikuju spojnicu
- anastomoze osiguravaju cjelovitu opskrbu organa krvlju i funkcionalno su vrlo vane
- end-arterije (krajnje arterije) ne anastomoziraju

2. Vene (dovodnice)
- k.. koje vraaju krv u srce
- priuvne ile u svakom trenutku se u venama zadrava 70% ukupnog volumena krvi
- vene mogu biti velike, srednje i venule
- izrazito tankih stijenki u odnosu na praenu arteriju
- najrazvijeniji vanjski sloj (tunica adventitia)
- srednji sloj (tunica media) sadri tanke slojeve miinih stanice (nedovoljno za aktivno
potiskivanje krvi prema srcu)
- protjecaj krvi kroz vene osigurava kontrakcija okolnog skeletnog miija
- imaju zaliske u obliku polumjeseastih listia, a koji predstavljaju duplikaturu
unutranjeg sloja (tunica intima)
- zalisci se pruaju u lumen ile, u smjeru struje krvi
- izmeu zalistaka i stijenke nalazi se prostor u obliku depa koji se otvara prema srcu
- u velikim venama i venama mozga, te venama odreenih organa, nema zalistaka
- vene se s obzirom na smjer krvi opisuju od periferije prema srcu (obrnuto od arterija)
vene imaju pritoke i korjenove (ako se spajaju dvije ili vie vena)

Podjela vena prema smjetaju:
duboke vene prate arterije, nalaz se izmeu miia, u pravilu jednu arteriju prati
jedna vena, izuzev u udovima (1 arteriju prate 2 vene!)
povrinske vene nalaze se u potkonom sloju, njihova tamnija boja se prosijava
kroz kou te se moe pratiti njihov tok

Venule
- ako su promjera 0,2 1 mm, primaju krv iz kapilarne mree organa
- odvode krv iz kapilarne mree

3. Kapilare
- tanke k.. koje spajaju arterijski i venski dio krvotoka
- stijenku im gradi sloj endotelnih stanic
- oblikuju mreu oko stanica u meustaninom prostoru
- stijenka kapilare je propusna, te se na toj razini obavlja ukupna izmjena tvari izmeu
tkiva i krvi
- koliinu meustanine tekuine regulira tlak u kapilarama (vei dio se vraa u
kapilare, a dio se kao venska krv vraa u krv)

43

KRVOILNI SUSTAV (SYSTEMA CARDI OVASCULARE)

SRCE (COR, CORDI S)
- glavni, sredinji organ KVS
- prima krv iz cijelog organizma, te nakon oksigenacije u pluima pumpa krv po tijelu

Smjetaj:
- u sredinjem dijelu prsne upljine, u prednjem medijastinumu, asimetrino smjeteno
- 2/3 srca se nalaze u lijevoj antimeri tijela
- situm viscerum inversus u 5% populacije srce na drugoj strani thoraxa

Vanjski izgled srca:
- ima oblik stoca iskoen u odnosu na prema svim trima ravninama na srcu se
razlikuju baza i vrh srca
o baza srca (basis cordis) iri dio srca, usmjeren prema gore, udesno i natrag
tu se nalaze tri velike krvne ile koje zajedno oblikuju krunu srca
(corona cordis), zdesna nalijevo:
vena cava superior
truncus pulmonalis
aorta
o vrh srca (apex cordis) prema dolje, ulijevo i naprijed
o uzduna os srca (axis cordis) spaja sredinu baze i vrh protee se ukoso
odozgo, udesno i straga te dolje, ulijevo i naprijed
- srce ima povrine
o prednja povrina srca (facies sternocostalis)
o stranja povrina srca (facies diaphragmatica)
- rubovi srca
o desni rub srca (margo dexter) otar
o lijevi rub srca (margo sinister) zaobljen, predstavlja treu povrinu srca
(facies pulmonalis)
- na vanjskoj povrini srca granicu izmeu atrija i ventrikula tvori kruna brazda /
krunasti lijeb (sulcus coronarius) u nju uloene krvne ile srca
o na stranjoj strani u brazdi se nalazi sinus coronarius u njega se ulijeva vene
hranidbenog krvotoka srca
o od krune brazde prema vrhu srca, po prednjoj i stranjoj strani srca, u razini
interventrikularne pregrade proteu se brazde u kojima se nalaze krvne ile
srca:
sulcus interventricularis anterior
sulcus interventricularis posterior

Unutarnja anatomija srca
- upljina srca podijeljena na DESNU i LIJEVU PRETKLIJETKU (atrium cordis
dextrum et sinistrum) i na DESNU i LIJEVU KLIJETKU (ventriculus cordis
dexter et sinister)
- srana pregrada (septum cordis) razdvaja desnu od lijeve strane srca
o septum interatriale dio pregrade izmeu obaju atrija
o septum interventriculare dio pregrade izmeu obaju ventrikula
- pretklijetke zauzimaju iri dio srca uz bazu
- klijetke zauzimaju donji ui dio srca uz vrh
- vrh srca pripada lijevoj klijetki
44

Stijenke srca
1. Epikard (epicardium) vanjski sloj stijenke srca
o visceralni list perikarda
o povrina epikarda je glatka, sjajna, vlana
2. Miokard / miinica (myocardium) srednji sloj
o izgrauje ga srano miino tkivo radna srana muskulatura
o miina vlakna rasporeena u slojevima, pa prema tome razlikujemo debljinu
stijenke atrija i ventrikula
o miokard i stijenka atrija tanja od stijenke ventrikula
o miokard ventrikula dobro razvijen, jae lijevog ventrikula jer on pumpa
krv u veliki optok gdje je tlak najvei, a desni ventrikul u pluni (mali)
optok
o izboenja miokarda u podruju ventrikula papilarni miii (mm.
papillares)
imaju oblik stoca koji se bazom nastavlja u miokard stijenke, a vrh
usmjeren u upljinu ventrikula
s vrha miia polaze tetivice (chordae tendineae) pripajaju se uz
povrinu sranog zaliska na AV uu
o skelet srca na bazi ventrikula tvore ga 4 vezivna prstena 2 prstena okruuju
AV ue, a 2 aortalno ue i ue truncusa pulmonalisa
na prstenovima inzercija miinih vlakana miokarda atrija i ventrikula
u potpunosti razdvajaju ta dva miokarda
3. Endokard (endocardium) unutranji sloj stijenke srca
o odgovara endotelu krvnih ila
o povrina endokarda moe biti glatka i ravna ili izboena u obliku gredica
(trabeculae carneae)
o stijenke atrija vei dio ima glatku i ravnu povrinu, a manji izraene gredice
na stijenci
o stijenke ventrikula
u uzlaznom dijelu nalaze se trabekule ublaavaju udar struje
krvi koja se tijekom sistole atrija naglo prelije u ventrikul i
usmjerava prema vrhu srca
u izlaznom dijelu stijenka glatka i ravna olakava protjecaj krvi u
smjeru od vrha prema bazi ventrikula, gdje se nalazi arterijsko ue
o u razini sranih ua endokard se izbouje i tvori duplikature
cuspis u obliku listia, oblikuju zaliske (valva) na AV i arterijskim
uima
ima dvije povrine prema atriju glatka, a prema ventrikulu
neravna povrina (hvatite tetivica papilarnih miia)
ima dva ruba inzercijski rub i slobodan konveksni rub
valvula semilunaris (polumjeseasti zalisci) u obliku lastavijeg
gnijezda
konkavna povrina okrenuta prema stijenci krvne ile, zatvara
sa krvnom ilom sinus (dep)
konveksna povrina okrenuta prema upljini ventrikula
rubovi inzercijski i slobodni (na sredini ima zadebljanje poput
voria, na krajevima je tanji)



45

ANATOMIJA SRANIH UPLJINA I FIZIOLOGIJA SRANOG RADA

Venska krv Arterijska krv
periferija tijela iz plua
DESNI ATRIJ LIJEVI ATRIJ

DESNI VENTRIKUL LIJEVI VENTRIKUL

PLUA AORTA
(mali optok) (veliki optok)


DESNA PRETKLIJETKA (Atrium cordis dextrum)
- u nju se ulijevaju GORNJA UPLJA VENA (vena cava superior) s gornje strane
DONJA UPLJA VENA (vena cava inferior) s donje strane
- ispred ua donje uplje vene ulijeva se SI NUS CORONARI US
- GV dovodi krv iz glave, vrata, ruku i prsne upljine
- DC dovodi krv iz trbune upljine sa zdjelicom i iz nogu
- koronarni sinus dovodi krv iz vena nutritivnog optoka srca

- stijenka DA je glatka i ravna, osim u prednjem dijelu (DESNA AURIKULA) na
njenoj stijenci se nalaze MIINI GREBENI (trabeculae carneae)
- na medijalnoj stijenci (septum interatriale) nalazi se FOSSA OVALIS (ovalno
udubljenje) ostatak fetalnog otvora izmeu obaju atrija

DA u sistoli

izmeu je desno AV ue - OSTI UM ATRI OVENTRI CULARE
DEXTRUM
DV
njegov zalistak naziva se VALVA
ATRI OVENTRI CULARI S
DEXTRA / VALVA TRI CUSPI DALI S

oblikuju ga tri kuspisa (listia)
- anterior
- posterior
- septalis


LIJEVA PRETKLIJETKA (Atrium cordis sinistrum)

ulijevaju se 4 VENAE PULMONALES

po 2 vene DOVODE ARTERIJSKU KRV iz svakog plua

- najdulji promjer stijenke je POPREAN to odgovara smjeru plunih vena
- stijenka glatka i ravna, osim u prednjem dijelu LIJEVA AURIKULA na ijoj se
stijenci nalaze trabekule

46

LA

izmeu je lijevo AV ue - OSTI UM ATRI OVENTRI CULARE
SI NI STRUM
LV
zalistak lijevog AV ua naziva se VALVA
ATRI OVENTRI CULARI S SI NI STRA /
VALVA BI CUSPI DALI S/MI TRALIS

oblikuju ga dva kuspisa
- anterior
- posterior


DESNA KLIJETKA (Ventriculus cordis dexter)
- oblik trostrane piramide (baza prema atriju, vrh prema apeksu)
- popreni presjek je trokutast
- medijalna stijenka je septum interventriculare

izgrauje ju miokard lijevog
ventrikula ija je stijenka
zadebljala

izbouje se u upljinu DV
- na bazi DV dva ua:
o OSTI UM ATRI OVENTRI CULARE DEXTRUM desno
dio ventrikula ispod ovog ua je ULAZNI (tu krv dolazi iz atrija)
na njenoj stijenci trabekule
o OSTI UM TRUNCI PULMONALI S lijevo
dio ventrikula ispod ua trunkusa pulmonalisa je IZLAZNI krv
otjee u truncus pulmonalis, pa je stijenka na ovom dijelu glatka
- u DV tri papilarna miia (najrazvijeniji m. papillares anterior)

izlazi iz prednje stijenke ventrikula
tanke tetivice chordae tendinaeodlaze u
prednji i stranji kuspis trikuspidalnog
zaliska

DV u sistoli

desno ARTERIJSKO ue (OSTI UM TRUNCI PULMONALI S)

PLUNA zalistak D art. ua oblikuju 3 semilunarna zaliska
ARTERIJA (valvula semilunaris)
(truncus
pulmonalis)




47

LIJEVA KLIJETKA (Ventriculus cordis sinister)
- oblik stoca (baza okrenuta prema atriju, a vrh podudaran s apeksom srca)
- popreni presjek okrugao
- miokard LV je debeo i stijenka je deblja od stijenke DV
- medijalnu stijenku oblikuje septum interventriculare (veim dijelom ga tvori
muskulatura LV pa je septum zadebljan)
- manji dio koji ne sadri miina vlakanca nalazi se prema interatrijalnom septumu
(PARS MEMBRANACEA)
- na bazi LV nalaze se 2 ua:
o OSTI UM ATRI OVENTRI CULARE SI NI STRUM lijevo
o OSTI UM AORTAE desno
- ulazni dio upljine sadri trabekule, a izlazni je glatkih stijenki
- u LV izraena 2 papilarna miia (m. papillaris anterior et posterior)

s njih odlaze CHORDAE TENDI NAE

na prednji i stranji kuspis bikuspidalnog zaliska

LV u sistoli

LIJEVO arterijsko ue (OSTI UM AORTAE)

AORTA zalistak L art. ua (VALVA AORTAE) oblikuju ga 3
semilunarna zaliska


FIZIOLOGIJA ZATVARANJA SRANIH UA
- zalisci zatvaraju ua u odreenim faza srane akcije
o DIJASTOLA faza relaksacija miokarda, punjenje upljine krvlju
o SISTOLA faza kontrakcije miokarda, pranjenje upljina

Ako je ATRIJ u DIJASTOLI, VENTRIKUL je u SISTOLI
- VALVA TRICUSPIDALIS i VALVA BICUSPIDALIS na AV uima
ZATVORENE
- VALVA TRUNCI PULMONALIS i VALVA AORTAE na arterijskim uima
OTVORENE
- VENTRIKUL SE PRAZNI

Ako je ATRIJ u SISTOLI, VENTRIKUL je u DIJASTOLI
- VALVA TRICUSPIDALIS i VALVA BICUSPIDALIS OTVORENE
- VALVA TRUNCI PULMONALIS i VALVA AORTAE ZATVORENE
- VENTRIKUL se PUNI KRVLJU

Zatvaranje AV ua poluautomatski
- dogaa se tijekom SISTOLE VENTRIKULA

krv se potiskuje od VRHA prema BAZI VENTRIKULA

nalaze se srana ua
48

- tlak krvi potisne kuspise na razini AV ua, koji se na slobodnim krajevima priljube
jedan uz drugog
- u tom trenutku zategnu se KORDE TENDINE, budui da su papilarni miii
kontrahirani i skraeni i prije kontrakcije
ostalih dijelova miokarda ventrikula sprjeavaju izvrtanje
zalistaka prema atriju i
odravaju ue
zatvorenim

krv moe otjecati u odgovarajuu
arteriju
onemoguava da se krv vraa u atrij


Zatvaranje arterijskih ua zatvaraju se automatski (nije potrebna aktivnost papilarnih
miia)
- dogaa se tijekom DIJASTOLE VENTRIKULA
- tijekom SISTOLE VENTRIKULA tlak krvi OTVARA arterijsko ue
- struja krvi iz ventrikula ispranjuje sinuse SEMILUNARNIH ZALISTAKA

priljubljuju se uz stijenku krvnih ila

pri tome se zalisci maksimalno udalje od
stijenke, a slobodni rubovi priljube se jedan uz
drugi

UE SE ZATVORI

sprjeava vraanje krvi u ventrikul

SINTOPIJA
4
srca
- nalazi se u DONJEM DIJELU PREDNJEG MEDIJASTINUMA

FACIES STERNOCOSTALIS
- prednja konveksna povrina srca
- u suodnosu s prednjom stijenkom prsne upljine
- periferni dijelovi u suodnosu sa medijastinalnom pleurom i pluima
- sredinji dio u izravnom suodnosu sa sternumom i rebrima

FACIES DIAPHRAGMATICA
- stranja ravna povrina
- u suodnosu sa oitom
- iza lijeve pretklijetke nalazi se jednjak
- desni rub srca u suodnosu je sa medijastinalnom povrinom desnog plua





4
suodnos srca s okolnim organima
49

FACIES PULMONALIS
- u suodnosu sa medijastinalnom povrinom lijevog plua ostavlja duboko utisnue
(impressio cardiaca)
- apex cordis nalazi se na oitu, te je u doticaju s prednjom stijenkom prsita


OSRJE (PERI CARDI UM)
- serozna ovojnica koja obavija srce i poetne dijelove velikih krvnih ila
- 2 sloja:
o PERI CARDI UM FI BROSUM (vanjski fibrozni sloj)
vezivna vrea u kojoj se nalaze srce i serozna ovojnica srca
srastao uz stijenke prsne upljine odravanje stalnog poloaja srca
o PERI CARDI UM SEROSUM (serozna ovojnica)
izgrauju ga 2 lista:
LAMI NA PARI ETALI S (vanjski)
o prirastao uz perikard
o prelazi u visceralni list uza stijenku velikih krvnih ila
LAMI NA VI SCERALI S (unutranji)
o vrsto srastao s povrinom srca
o tvori epikard

izmeu njih se nalazi kapilarna upljina (cavitas pericardiaca)

sadri malu koliinu serozne tekuine koju
izluuje serozna ovojnica
vlai povrine, to onemoguuje
klizanje jedne povrine po drugoj
gibanje srca bez trenja tijekom sistole


MALI I VELIKI OPTOK SRCA
- VELIKI (SISTEMSKI) OPTOK
o AORTA
o V. CAVA SUPERIOR
o V. CAVA INFERIOR

- MALI (PLUNI) OPTOK
o TRUNCUS PULMONALIS
(A. PULMONALIS DEXTRA
ET SINISTRA)
o VENAE PULMONALES

funkcionalni optok plua







Srce arterija (art. krv)

ORGANI

kapilarna mrea

Vena (venska krv)

srce

Srce arteria pulmonalis
venska krv
PLUA

kapilarna mrea u stijenci alevola

vena pulmonalis
arterijska krv
srce
50

PROVODNO SRANO MIIJE
- stvara i provodi ivane podraaje odgovorne za ritmiku sranu kontrakciju prvo se
kontrahiraju oba atrija, a zatim oba ventrikula

Provodno srano miije sastoji se od:
1. Sinuatrijskog dijela
2. Atrioventrikularnog dijela

Sinuatrijski dio
- tvori ga SA vor (nodus sinuatrialis) nalazi se u stijenci desnog atrija
- predvodnik rada srca
- u voru se stvaraju, 60-80 /min. ( ~ 72 /min.), impulsi za kontrakciju radne
muskulature
- impulsi se iz SA vora prvo ire kroz stijenku desnog i lijevog atrija ime nastaje
sistola atrija
- nakon toga se impuls prenosi u ventrikule preko AV vora

Atriventrikularni dio endogeni impulsi srca
- oblikuje ga:
o atrioventrikularni (AV) vor (nodus atrioventricularis) nalazi se u razini
desnoga AV ua (55-60 /min., prema dolje frekvencija sve manja)
o Hissov snopi (fasciculus atrioventricularis)
jedina veza miokarda atrija s miokardom ventrikula
polazi neposredno od AV ua
usmjeren dolje, protee se kroz membranozni dio
interventrikularne pregrade
na gornjem kraju miinog dijela interventrikularne pregrade
dijeli se na 2 kraka (crus dextrum et crus sinistrum) proteu se
kroz interventrikularnu pregradu do vrha srca razgranjenje u
stijenci ventrikula
o PURKINIJEVA vlakna
- ivani impuls najprije dovodi do kontrakcije papilarnih miia, a zatim do
kontrakcije ostalih dijelova radne muskulature ventrikula
- kontrakcija miokarda zapoinje u podruju vrha srca i iri se prema bazi
ventrikula


HRANIDBENI KRVOTOK SRCA
- tvore ga desna i lijeva srana arterija (a. coronaria dextra et sinistra) i vene srca
(sinus coronarius)
- koronarne arterije izlaze iz poetnog dijela uzlazne aorte, iz sinusa polumjeseastih
listova aortalnog zaliska

Arterije srca ( one su end-arterije i ne anastomoziraju!)
- A. coronaria sinistra
o izlazi iz lijevog sinusa aortalnog ua
o protee se kroz sinus coronarius ulijevo
o prehranjuje lijevi atrij i lijevi ventrikul, prednji dio septuma i prednju stijenku
desnog ventrikula

51

- A. coronaria dextra
o izlazi iz desnog sinusa aortalnog ua
o protee se kroz sinus coronarius udesno
o prehranjuje desni atrij i desni ventrikul, stranji dio septuma i stranju stijenku
lijevog ventrikula

Vene srca (Venae cordis)
- ulijevaju se u sinus coronarius koja se nalazi u stranjem dijelu koronarne brazde
- sinus coronarius ulijeva se u desnu pretklijetku
- vene koje se ulijevaju u koronarni sinus prate arterije, ali nemaju jednake nazive
- postoje i srane vene koje se direktno ulijevaju u desni atrij i ventrikul


ARTERIJE (ARTERI AE)

PLUNA ARTERIJA (TRUNCUS PULMONALI S)
- arterija MALOG OPTOKA koja ODVODI VENSKU KRV iz DESNE KLIJETKE
- usmjerena prema gore
- dijeli se na 2 grane:
o ARTERI A PULMONALI S DEXTRA svaka od njih odlazi u HILUS
o ARTERI A PULMONALI S SI NI STRA odgovarajueg plua

dio funkcionalnog u pluima grane:
optoka plua LOBARNE
SEGMENTNE
dovodi vensku krv iz LOBULARNE
srca u plua gdje se
oksigenira nastavljaju se u kapilarnu mreu u
stijenci aleveola

AORTA
- najvea arterija u tijelu, ELASTINA
- zapoinje u LIJEVOM VENTRIKULU, protee s kroz prsnu i trbunu upljinu do
4. slabinskog kraljeka

BIFURKACIJA AORTE:
UZLAZNA AORTA (aorta ascedens)
LUK AORTE (arcus aortae)
SILAZNA AORTA (aorta descedens)
o PRSNA AORTA (aorta thoracica)
o TRBUNA AORTA (aorta abdominalis)

UZLAZNA AORTA (AORTA ASCEDENS)
- na ovom mjestu je aorta proirena (bulbus aortae ascedens) jer krv direktno ulazi
pod velikim tlakom
- zapoinje od aortalnog ua lijevog ventrikula i protee se prema gore
- kolateralne grane su ARTERI A CORONARIA DEXTRA et SI NISTRA

stranja, desna prednja, lijeva

52

LUK AORTE (ARCUS AORTAE)
- nastavlja se na ascedentni dio aorte, protee se natrag i lijevo
- zavrava na lijevoj strani (u razini 4. prsnog kraljeka)
- sa konveksiteta izlaze (od proksimalnog prema distalnom):
o TRUNCUS BRACHI OCEPHALI CUS (BRAHIOCEFALINO STABLO)
o ARTERI A CAROTIS COMMUNI S SI NI STRA
o ARTERI A SUBCLAVI A SI NI STRA
- grane prehranjuju glavu, vrat, gornje udove i stijenke prsne upljine
- sa konkaviteta izlazi DUCTUS BOTALI (nakon roenja obliterira)

Brahiocefalino stablo (truncus brachiocephalicus)
- kratkog debla, protee se prema gore i udesno
- dijeli se na ARTERIA CAROTIS COMMUNIS DEXTRA
ARTERIA SUBCLAVIA DEXTRA

Zajednika koronarna arterija (arteria carotis communis)
- protee se uzlazno i simetrino lateralnom stranom vrata, lateralno od dunika i
grkljana
- A. carotis communis dextra grana brahiocefalinog stabla
- A. carotis communis sinistra izravni ogranak luka aorte
- u razini gornjeg ruba grkljana grana se na VANJSKU i UNUTARNJU
KAROTIDNU ARTERIJU (A. carotis externa et interna
o Vanjska karotidna arterija (arteria carotis externa) kolateralne grane su
prednje kolateralne grane
o A. thyroidea superior
o A. lingualis
o A. facialis
medijalna grana A. pharyngea ascedens
stranje grane
o A. maxillaris
o A. temporalis superficialis
o Unutarnja karotidna arterija (arteria carotis interna)
kolateralna grana je A. ophtalmica
terminalne grane
A. cerebri anterior
A. cerebri media

Potkljuna arterija (arteria subclavia)
- protee se lateralno donjim dijelom vrata, prolazi ispod klavikule i iznad prvog rebra
te dolazi u pazuni prostor, gdje mijenja ime u A. axillaris
- puls ove arterije palpira se iznad kljune kosti
- kolateralne grane su:
o A. vertebralis prehranjuje kraljenicu, kraljeninu i produenu modinu i
mali mozak
o A. basillaris prehranjuje stranju treinu velikog mozga, mali mozak, pons i
unutranje uho
o A. cerebri posterior Willisov arterijski prsten
o Truncus thyrocervicalis prehranjuje titnu i dotitne lijezde, grkljan,
dunik, jednjak i miie vrata
53

o A. thoracica interna daje segmente interkostalne arterije prehranjuju
stijenku prsne upljine

Pazuna arterija (arteria axillaris)
- nastavak potkljune arterije
- prehranjuje podruje ramena i miie lateralnog zida prsnog koa
- A. brachialis nastavak pazune arterije
o protee se prednjom stranom podlaktice
o palpira se na prednjoj strani kubitalne jame
o u lakatnoj jami dijeli se na a. radialis i a. ulnaris

SILAZNA AORTA (AORTA DESCEDENS)
- nastavak luka aorte
- protee se ispred kraljenice, kroz prsnu i trbunu upljinu i zavrava u razini
4. slabinskog kraljeka
- dijeli se na:
o PRSNU AORTU (AORTA THORACI CA)
o TRBUNU AORTU (AORTA ABDOMI NALI S)

PRSNA AORTA (aorta thoracica)
- protee se od 4. do 12. prsnog kraljeka
- nalazi se u stranjem sredoprsju
- u razini 12. prsnog kraljeka prolazi kroz otvor u oitu (hiatus aorticus)
- parijetalne grane prehranjivanje stijenke prsita
o aa. intercostales posteriores prehranjuje meurebrene miie, ostale miie
prsne stijenke, prsni dio kraljenice, mlijenu lijezdu
- visceralne grane za organe
o rr. brochiales plua i pleura
o rr. oesophagi jednjak

TRBUNA AORTA (aorta abdominalis)
- nalazi se retroperitonealno, ispred kraljenice
- zavrno se grana na A. I LLI ACA COMMUNI S DEXTRA et SI NI STRA za organe
zdjelice i donje ekstremitete
- parijetalne grane
o a. phrenica inferior
o aa. lumbales
- visceralne grane
o parne visceralne grane
a. suprarenalis media za nadbubrenu lijezdu
a. renalis za bubreg
a. testicularis ili a. ovarica
o neparne visceralne grane
truncus coeliacus izlazi na prednjoj strani aorte
a. hepatica communis (a. hepatica propria, a.
gastroduodenalis)
a. gastrica sinistra daje ogranke za abdominalni dio jednjaka
(rr. oesophagi)
a. lienalis
54

a. mesenterica superior prehranjuje guterau, tanko crijevo,
crvuljak, slijepo crijevo, uzlazno i popreno debelo crijevo
a. mesenterica inferior prehranjuje dio debelog crijeva do gornjeg
dijela rektuma

Zajednika ilijana arterija (a. illiaca communis)
- nema kolateralnih grana
- dijeli se na:
o unutranju ilijanu arteriju (a. iliaca interna)
o vanjsku ilijanu arteriju (a. iliaca externa)

Bedrena arterija (a. femoralis)
- glavna arterija donjih udova
- prehranjuje prednju i stranju skupinu natkoljeninih miia te daje grane za vrat
femura i zglob kuka
- a. poplitea
o izravni nastavak femoralne arterije
o grana se na dvije tibijalne arterije a. tibialis anterior et posterior


VENSKO STABLO VENE (VENAE)

PLUNE VENE (VENAE PULMONALES)
- odvode oksigeniranu krv iz plua u srce
- sastavni dio malog (plunog) krvotoka
- po 2 vene iz svakog plua dovode ARTERIJSKU KRV u LIJEVI ATRIJ
- ile FUNKCIONALNOG PLUNOG OPTOKA

GORNJA UPLJA VENA (VENA CAVA SUPERI OR)
- ila VELIKOG OPTOKA
- nastaje spajanjem desne i lijeve brahiocefaline vene
- ulijeva se u desni atrij
- dovodi krv iz glave vrata, obiju ruku i prsne upljine
- jedini pritok je vena azygos (dovodi krv iz stijenke i organa prsita)

Brahiocefalina vena (dexter, sinister)
- nastaje spajanjem v. jugularis interne i v. subclavieiza sternoklavikularnog zgloba
- nalaze se u gornjem
prednjem dijelu tvore venski kut (angulus venosus) na lijevoj strani
medijastinuma se ulijeva torakalni limfni vod, a na desnoj ductus
lymphaticus dexter

Unutranja jugularna vena (v. jugularis interna)
- dovodi ukupnu vensku krv iz mozga, modanih ovojnica i one jabuice
- ne moe kolabirati jer je srasla uz vratnu fasciju, pa je njen lumen uvijek otvoren

Potkljuna vena (v. subclavia)
- nastavak v. axillaris
- iza sternoklavikularnog zgloba spaja se s v. jugularis internom
- odvodi krv iz gornjih udova, te iz manjeg dijela vrata
55

POVRINSKE VENE GORNJEG UDA
- proteu se u potkonom sloju, a to su:
o v. basilica
o v. cephalica

u podruju kubitalne jame povezuje ih VENA MEDI ANA CUBI TI

iz nje se vri venepunkcija i u nju se primjenjuje
i.v. infuzija

SUSTAV VENE AZYGOS
- vene koje sakupljaju vensku krv iz stijenke i organa prsne upljine (izuzev srca)
- v. azygos nastaje spajanjem desne v. lumbalis ascedens i 12. meurebrene istostrane
vene
- ulijeva se kao jedini pritok u GV
- v. hemiazygos ulijeva se u razini 9. prsnog kraljeka (nakon to skrene medijalno i
na desnu stranu) u v. azygos
- povezuje sustav GORNJE i DONJE UPLJE VENE anastomoza, a bitna i kao
KOLATERALNI krvotok

DONJA UPLJA VENA (VENA CAVA I NFERI OR)
- k.. VELIKOG optoka
- nastaje spajanjem desne i lijeve zajednike ilijane arterije
- iznad oita se ulijeva u desni atrij
- sakuplja krv iz nogu, male zdjelice i trbune upljine

Parni parijetalni pritoci Visceralni pritoci
v. phrenica inferior Parni
vv. lumbales v. suprarenalis
v. renalis
v. testicularis

Neparni
vv. hepaticae

SUSTAV VENE PORTE (V. PORTAE HEPATI S)
o nastaje iza glave guterae spajanjem vena koje
odgovaraju neparnim visceralnim granama abdominalne
aorte

Korijeni portalne vene:
o v. lienalis
o v. mesenterica superior
o v. mesenterica inferior ulijeva se u v. lienalis
o v. gastrica sinistra ulijeva se u deblo vene porte

PRITOCI

dovode krv iz kapilarne mree eluca, slezene, guterae, tankog i
debelog crijeva
56

- v. portae hepatis u jetru ulazi na HILUSU (PORTA HEPATI S)
o grana se do kapilara koje se nalaze izmeu hepatocita
o krv koju ona dovodi je venska i sadri apsorbirane tvari iz crijeva i elemente
nastale razgradnjom eritrocita u slezeni

preradnja krvi u hepatocitima

skupljaju SABIRNE VENE

ulijevaju se u jetrene vene (vv. hepaticae)

naputaju jetru u sagitalnoj brazdi DV

kao neparni pritoci ulijevaju se u DV

Portalna cirkulacija
- krvotok u kojem krv protjee kroz kapilarne mree u dvama razliitim organima,
a izmeu njih krv vodi portalna vena
- osigurava da se venska krv iz neparnih organa peritonealne upljine dovede u
jetru (preko v. portae hepatis) pa tek onda u ile velikog optoka krvi tj. u DV

Kolateralni optoci v. portae:
- vv. oesophageae iz prsnog dijela jednjaka, ulijevaju se u sustav v. azygos, a iz
trbunog dijela u vene eluca
- v. rectalis superior et inferior iz gornjeg dijela rektuma

odvodi krv odvodi krv u unutranju ilijanu venu
kroz
donju mezenterijalnu venu u v. portae

ZAJEDNIKA ILIJANA VENA (v. iliaca communis)
- nastaje ispred sakroilijanog zgloba spajanjem unutranje i vanjske ilijane vene

dovodi dovodi
krv iz krv iz noge
stijenke i organa
male zdjelice
- desna i lijeva ilijana vena tvore korijene donje uplje vene

Vanjska ilijana vena (v. iliaca externa)
- izravni nastavak bedrene vene (v. femoralis) u razini ingvinalnog ligamenta
- v. femoralis
- vv. tibialis posteriores et anteriores
- v. poplitea

POVRINSKE VENE DONJEG UDA
- v. saphena magna najdulja vena u tijelu, ulijeva se u v. femoralis
- v. saphena parva ulijeva se u v. popliteu


57

LIMFNI SUSTAV (SYSTEMA LYMPHOI DEUM)

LIMFNE ILE (VASA LYMPHATICA)
- limfne ile odvode meustaninu tekuinu i vraaju je u krvnu cirkulaciju, a zapoinju
mreom limfnih kapilara
- limfne kapilare krajnje cjevice koje zapoinju slijepim krajem, a oblikuju mreu u
meustaninim prostorima veine tkiva
o graene poput krvnih kapilara, ali tekuina kroz limfne kapilare moe proi
kroz iskljuivo u jednom smjeru u limfnu kapilaru
o limfne kapilare u crijevnim resicama tankog crijeva prihvaaju apsorbiranu
mast, te je odvode iz probavnog sustava
- limfa (lympha)
o bistra i bezbojna tekuina koja se nalazi u limfnim ilama
o nastaje resorpcijom dijela meustanine tekuine
o od staninih elemenata u njoj se nalaze samo limfociti
o tijekom probave, limfa koja dolazi iz crijeva sadri resorbiranu mast, pa je
bjelkaste boje
o protjee kroz limfne kapilare, ile, vorove i velike limfne vodove koji limfu
vraaju u vensku cirkulaciju
o tee prema srcu, gdje se u blizini istog ulijeva u velike vene

- limfne ile (vasa lymphatica)
o ne nalaze se samo u organima CNS-a, onoj jabuici, unutranjem uhu,
kotanoj sri i hrskavici
o stijenka graena kao i kod vena, ali je puno tanja i nema jasnog razgranienja
izmeu slojeva stijenke
o imaju parne zaliske iji su rubovi usmjereni prema srcu, te tako usmjeravaju
protok limfe
o za protok limfe tk. bitna i kontrakcija okolnog skeletnog miija, te glatkog
miija stijenke organa

VELIKI LIMFNI VODOVI
- prihvaaju limfu iz cijelog tijela
- ulijevaju se u desni i lijevi VENOZNI KUT (angulus venosus) kojeg oblikuju
v. jugularis i v. subclavia

PRSNI LIMFNI VOD (DUCTUS THORACI CUS)
- najvei limfni vod u tijelu
- zapoinje proirenjem (cysterna chyli) gdje se ulijeva
o TRUNCUS INTESTINALIS limfa iz celijanih limfnih vorova (neparni
organi trbune upljine)
o TRUNCUS LUMBALIS DEXTER ET SINISTER limfa iz nogu, zdjelice
i parnih organa trbune upljine
- u krajnji dio duktusa ulijevaju se limfni vodovi iz glave, vrata, lijeve ruke i lijevog
dijela prsita

DESNI LIMFNI VOD (DUCTUS LYMPHATICUS DEXTER)
- glavni limfni vod desne strane tijela
- nastaje u blizini desnog venskog kuta u koji se ulijeva

58

LIMFNI VOROVI (NODI LYMPHOI DEI )
- organi kroz koje protjee limfa
- u tijelu rasporeeni uzdu toka limfnih ila
- prolaskom kroz limfni vor limfa se filtrira prije nego to se vrati u vensku cirkulaciju

Anatomija limfnog vora:
o vezivna ahura (capsula) nalazi se na povrini, u dubinu se proteu vezivne
pregrade (trabekule)
o kora (cortex) periferni dio vora, tu se nalaze nakupine limfocita koji
oblikuju vorie (NODULI LYMPHOI DEI )
o sr (medulla)

AFERENTNE limfne ile probijaju vezivnu ahuru te dovode limfu
EFERENTNE limfne ile izlaze na hilusu limfnog vora i odvode limfu iz njega

REGIONALNI LIMFNI VOROVI nakupine gdje protjee limfa iz pojedinih
dijelova tijela

































59

Nodi
lymphoidei
Anatomski
smjetaj
Aferentne limfne ile
Eferentne limfne
ile tvore
Capitis et
colli
podruje glave
i vrata
limfa tee kroz duboke
limfne vorove rasporeene
uzdu v. jugularis interne
truncus jugularis
Membri
superioris

gornji ud



limfa dolazi u limfne
vorove u pazunoj jami
(nodi axillares)
truncus subclavius
Thoracis prsna upljina
Nodi tracheobronchialis
dovode limfu iz plua,
bronha, dunika, gornjeg
dijela jednjaka, donjeg
dijela grkljana i titne
lijezde
truncus
brochomediastinalis
Abdominis
trbuna
upljina
Abominalni limfni vorovi mogu biti:
parijetalni (na trbunoj stijenci)
visceralni (uz organe probavnog sustava)
Nodi iliaci



uzdu ilijanih
k..




na njih se nastavljaju nodi lumbales dextri et
sinistri koji s obiju strana uzlazno prate aortu i v.
cavu inferior
primaju limfu iz nogu,
zdjelice i donjeg dijela
trbunih stijenku,
usmjeravaju limfu u
lmbalne limfne vorove

Nodi lumbales
primaju limfu iz stranje
trbune stijenke i parnih
trbunih organa
truncus lumbalis
dexter et sinister
Nodi
coeliacus
oko truncusa
coeliacusa
primaju limfu iz neparnih
trbunih organa
Truncus intestinalis


limfa iz ova dva
zadnja truncusa ide
u ductus thoracicus
Membri
inferioris
donji ud
vode limfu do ingvinalnih
limfnih vorova (nodi
inguinalis)
vode limfu u ilijane
limfne vorove







60

OPA SPLANHNOLOGIJA (VISCEROLOGIJA)

SPLANHNOLOGIJA grana sustavne anatomije koja se bavi prouavanjem opih
zakonitosti grae utrobnih organa upljih i parenhimatoznih organa te seroznih membrana
(opni)

U utrobne organe spadaju organi:
1. Dinog sustava (systema respiratorium)
2. Probavnog sustava (systema digestorium)
3. Mokrano spolnog sustava (systema urogenitale)
4. lijezde s unutranjim izluivanjem (glandulae sine ductibus)

Utrobni organi mogu biti:
1. uplji organi cjevasti ili mjehurasti (vreasti)
2. ljezdani (parenhimatozni) organi

ANATOMIJA UTROBNIH ORGANA
Anatomija UPLJIH organa
Stijenka upljih organa graena od 3 sloja:
SLUZNICA (tunica mucosa) unutranji sloj stijenke organa
- moe imati razliitu debljinu, ovisno o tome kojim je epitelom prekrivena (ovisno
o funkciji organa), a kroz koji prosijavaju krvne ile
- povrina sluznice moe biti ravna i glatka ili neravna (radi nabora razliitih oblika)

3 sloja sluznice:
- lamina epithelialis mucosae sloj epitela ija vrsta ovisi o funkciji organa tj.
vrsta epitela je odreena funkcijom organa
- lamina propria mucosae vezivni sloj sluznice ispod epitela
o sadri mreu krvnih i limfnih kapilara i ivanih vlakana za prehranjivanje
i inervaciju epitela
o nalaze se lijezde iji sekret vlai povrinu epitela i limfatino tkivo u
obliku pojedinanih voria ili nakupina voria
- lamina muscularis mucosae sastoji se od glatkih miinih vlakana
o ovog sloja nema u sluznicama svih organa
o ovaj sloj omoguuje pominost sluznice u odnosu prema miinici, pri
emu povrina sluznice dobiva karakteristian izgled

MIINI SLOJ / MIINICA (tunica muscularis)
- u unutranjem sloju vlakna poloena kruno (stratum circulare) omoguavaju
kontrakciju vlakana ime se suava upljina cjevastog organa i dolazi do
peristaltike
- u vanjskom sloju vlakna se proteu uzduno (stratum longitudinale)
- ove glatke miine stanice nemaju poprene pruge, ali su prisutni aktin i miozin,
pa se vlakna izolirano kontrahiraju
- kontrakcije su pod utjecajem ANS-a (simpatikus ubrzava peristaltiku, a
parasimpatikus usporava)
- funkcije miinice:
o PERISTALTIKA valovito gibanje stijenke cjevastog organa koji za
funkciju ima tjeranje sadraja u jednom smjeru
61

o PERISTOLA kontrakcija glatke muskulature do one veliine kolika je
veliina sadraja koji se nalazi u upljem organu

VANJSKI SLOJ / VEZIVNI ili SEROZNI (tunica serosa ili tunica adventitia)
- Tunica serosa
o ini je sloj ploastih stanica, a obavija organe sa slobodnom povrinom
smjetene u seroznoj upljini
o istodobno je to i visceralni list serozne ovojnice povrina organa
glatka i vlana to onemoguuje trenje izmeu dvaju susjednih organa
- Tunica adventitia
o povrni sloj veziva kojim su organi povezani s okolnim tvorbama, bogato
je masnim stanicama
o nalazi se kod organa koji nemaju slobodnu povrinu i koji nisu obavijeni
seroznom ovojnicom

SUBSLOJEVI
- SUBMUKOZNI SLOJ (tela submucosa)
o sloj koji sluznicu povezuje sa miinicom, a izgraen je od rijetkog
veziva
o omoguuje gibanje sluznice u odnosu prema miinom sloju, sadri vee
ogranke krvnih i limfnih ila, lijezde te limfne vorie
o u stijenci organa probavnog sustava u ovom subsloju se nalazi autonomni
ivani splet (plexus submucosus)
- SUPSEROZNI SLOJ (tela subserosa)
o povezuje miinicu sa vanjskim slojem
o izgraen od vezivnog tkiva
o ovaj sloj nije nuno prisutan u svim unutarnjim organima

Anatomija PARENHIMATOZNIH organa
- kompaktni organi tvrdo elastine konzistencije
- u parenhimatozne organe spadaju jetra, slezena, bubrezi, plua, testisi, ovariji,
doune lijezde, guteraa, nadbubrene lijezde,

Osnovni dijelovi parenhimatoznih organa:
PARENHIM (parenchyma)
- funkcionalno tkivo organa, a nalazi se izmeu upljinica strome
- izgraen od epitelnih stanica karakteristinih za njegovu funkciju tj. za razliitu
parenhimatoznu tvorbu
- epitelne stanice u ljezdanom epitelu oblikuju mjehurie ili cjevaste tvorbe, ovisno
o kvaliteti sekreta koga izluuju
- parehnim jetre izgrauju hepatociti, bubrega nefroni, a plua alveole

STROMA (stroma)
- ukupno vezivno tkivo koje oblikuje potporu organa, te mu daje oblik i vrstou
- graena je od:
o vezivna ahura (capsula fibrosa / tunica fibrosa) gradi ju vezivna
ovojnica na povrini organa
o vezivne pregrade rasporeuje unutranjost parenhima na manje dijelove
renjevi (lobus), renjii (lobulus) i segmenti
62

razlika izmeu renjeva i renjia je ta to renjeva uvijek ima u
istom obliku i broju, a broj i oblik renjia nije stalan
- u vezivu strome nalaze se krvne i limfne ile te ivana vlakna (dolaze do svake
stanice parehnima)


ANATOMIJA SEROZNIH MEMBRANA (OPNI)
Funkcija: obavijanje organa u tjelesnoj upljini i povezivanje sa stijenkom te upljine

Serozne opne su:
PERIKARD
PLEURA
PERITONEUM

Graa serozne opne:
Vanjski (parijetalni) list (lamina parietalis)
- prekriva serozne membrane, tj. oblae unutranju povrinu stijenki tjelesne
upljine
Unutranji (visceralni) list (lamina visceralis)
- oblae vanjsku slobodnu povrinu organa koji se nalazi u toj upljini
- izgrauje vanjski sloj organa, naziva se i tunica serosa
Mezenterij (mesenterium)
- duplikatura serozne membrane koju tvore dva sloja iste
- slojevi se razdvajaju na mjestu prijelaza duplikature u parijetalni, odnosno
visceralni list
- povezuje parijetalni list na stijenci upljine i visceralni list na povrini organa
- odreuje poloaj organa u upljini
- sadri krvne i limfne ile, ivce i druge tvorbe koje u taj organ ulaze i iz njega
izlaze
Serozna upljina
- kapilarna pukotina izmeu parijetalnog i visceralnog lista serozne opne
- ispunjena malom koliinom serozne tekuine
- seroznu tekuinu, kao derivat krvne plazme, neprekidno izluuje i resorbira
sama serozna membrana povrine listova i duplikatura glatke, sjajne i vlane
- u seroznoj upljini nema zraka, pa negativni tlak odrava povrine tih listova
meusobno priljubljenim tijekom pokretanja organa u upljini, povrine tih
listova klize jedna po drugoj

Serozne upljine pripadajuih opni:
- pleuralna upljina (cavitas pleuralis) u njoj se nalazi plue
- perikardijalna upljina (cavitas pericardiaca) u njoj se nalazi srce
- peritonealna upljina (cavitas peritonealis) organi probavnog sustava


TJELESNE UPLJINE
- u gornjem dijelu trupa nalazi se PRSNA (GRUDNA) UPLJINA (CAVUM
THORACI S / CAVI TAS THORACI S)
- u donjem dijelu trupa nalazi se TRBUNA UPLJINA (CAVUM ABDOMI NI S /
CAVI TAS ABDOMI NALI S) s malom zdjelicom
- granicu izmeu te dvije upljine oblikuje miina ploa diaphragma (oit)
63

PRSNA UPLJINA (cavum thoracis / cavitas thoracis)
- sprijeda je omeuje prsna kost, pobono rebra s rebrenim hrskavicama, a straga
prsni dio kraljenice
- u gornjem dijelu je ua, pa se preko gornjeg otvora (apertura thoracis superior)
nastavlja u regiju vrata
- u donjem dijelu je ira, pa njen donji otvor (apertura thoracis inferior) u
potpunosti zatvara dijafragma
- u lateralnim dijelovima prsne upljine nalaze se desno i lijevo plue svako plue
obavija pleura, pa se plue nalazi u odgovarajuoj pleuralnoj upljini
- pleuralne upljine nisu u meusobnoj vezi, a izmeu istih nalazi se sredinji dio
prsne upljine sredoprsje (mediastinum)

Sredoprsje (medijastinum)
- sredinji prostor u prsnoj upljini
- nalazi se izmeu desnog i lijevog plua, odnosno izmeu pleura koje obavijaju
svako plue
- granica je sprijeda ventralna stijenka prsnog koa, a straga kraljenica
- ispunjen rijetkim vezivnim i masnim tkivom, organima, krvnim ilama, ivcima i
limfnim vorovima
- traheja, bronhi i pluni hilus (u frontalnoj ravnini) dijele sredoprsje na prednji i
stranji dio

Prednje sredoprsje Stranje sredoprsje
srce s perikardom
n. phrenicus
aorta ascedens i arcus aortae
v. cava superior
truncus pulmonalis
desne i lijeve vv. pulmonales
timus
jednjak
aorta thoracica
desni i lijevi n. vagus
desni i lijevi truncus
sympathicus
v. azygos, v. hemiazygos, v.
hemiazygos acessoria
ductus thoracicus


TRBUNA UPLJINA (cavum abdominis / cavitas abdominalis)
- podijeljena na: trbunu upljinu u uem smislu (gornji vei dio)
zdjelinu upljinu (manji donji dio)
- stijenke trbune upljine tvore:
o sprijeda i pobono meka trbuna stijenka (3 ploasta i 1 ravni mii)
o straga lumbalni dio kraljenice i miii stranje trbune stijenke
o gore dijafragma
o dolje se nastavlja u malu zdjelicu iji donji otvor u cijelosti zatvaraju miii
dna male zdjelice (miii perineuma)

Potrbunica (peritoneum)
- serozna opna koja oblae stijenke i organ trbune upljine
- razlikujemo dva lista peritoneuma:
o parijetalni list (peritoneum parietale) oblae unutranju povrinu
stijenki trbune upljine
o visceralni list (peritoneum viscerale) oblae vanjsku povrinu
peritonealnih organa
64

- mezenterij (ligament, omentum)
o duplikatura peritoneuma koja povezuje parijetalni i visceralni list, ili
povezuje meusobno dva organa u peritonealnoj upljini
o najvaniji mezenteriji su:
mala trbuna marama (omentum minus) spaja jetru s malom
krivinom eluca i gornjim dijelom duodenuma
velika trbuna marama (omentum majus) protee se s velike
krivine eluca prema dolje, do simfize
mezenterij tankog crijeva (mesenterium)
mezenterij debelog crijeva (mesocolon)

Peritonealna upljina (cavitas peritonealis)
- kapilarna pukotina izmeu parijetalnog i visceralnog lista peritoneuma
- zauzima najvei dio prostora trbune upljine
- velika trbuna marama (omentum majus) dijeli peritonealnu upljinu na:
o spatium supraomentale prostor iznad omentuma
o spatium infraomentale prostor ispod omentuma

Smjetaj intraperitonealnih organa u odnosu na omentum majus
Supraomentalno Infraomentalno
trbuni dio jednjaka
eludac
gornji dio dvanaesnika
slezena
jetra
uni mjehur
jejunum
ileum
cekum
kolon
Rektum se nalazi u prostoru male zdjelice, ispod peritonealne upljine.


Podjela trbune upljine
Trbuna upljina se s obzirom na peritoneum dijeli na:
peritonealnu upljinu (cavitas peritonealis) vei prostor unutar parijetalnog
peritoneuma
izvanperitonealni prostor (spatium extraperitoneale) uski prostor koji se nalazi
izmeu stijenki trbune upljine i parijetalnog peritoneuma, na mjestima je parijetalni
list srastao sa trbunom upljinom

Podjela ekstraperitonealnog prostora:
- spatium praeperitoneale izmeu meke trbune stijenkee i parijetalnog
peritoneuma, ispod razine pupla
- spatium subperitoneale ispod parijetalnog peritoneuma, u podruju male
zdjelice
- spatium retroperitoneale izmeu stranje trbune stijenke i parijetalnog
peritoneuma (organi koji se nalaze retroperitonealno imaju tuniku
adventiciju!)





65

Regije trbuha
Odreenje vanjske granice trbuha:
- prema prsnom kou odreena je ksifoidnim nastavkom i lijevim i desnim rebrenim
lukom
- prema zdjelici odreuju gornji rub simfize, preponska sveza (lig. inguinale) i
boni greben (crista iliaca)

Prostor trbuha u odnosu na vanjsku granicu
- nastavlja se do razine 5. rebra (odgovara razini projekcije kupole dijafragme)
- nastavlja se u veliku zdjelicu unutar krila bone kosti (desna i lijeva bona jama
pripadaju trbuhu u uem smislu)
- donji dio trbune upljine nastavlja se u prostor male zdjelice, koja je dio trbune
upljine u irem smislu

Klinika podjela trbuha na regije
- na prednjoj strani trupa povuene linije koje prostor trbune upljine dijele na
regije
o vodoravne crte prolaze najniim tokama rebrenih lukova i kroz najvie
toke bonih grebena
o svako podruje dodatno podijeljeno na tri regije pomou okomitih crta
spajanje najnie toke rebrenog luka sa kvricom na preponskoj kosti
- prema tome podruja trbuha su:
o EPIGASTRIJ (epigastrium)
o MEZOGASTRIJ (mesogastrium)
o HIPOGASTRIJ (hypogastrium)


SPECIJALNA SPLANHNOLOGIJA

PROBAVNI SUSTAV (SYSTEMA DI GESTORI UM)

DIJELOVI PROBAVNOG SUSTAVA:
- GORNJI DIO PROBAVNOG SUSTAVA
o USNA UPLJINA (cavitas oris)
o DRIJELO (pharynx)
o JEDNJAK (oesophagus)
- SREDINJI DIO PROBAVNOG SUSTAVA
o ELUDAC (gaster, ventriculus)
- DONJI DIO PROBAVNOG SUSTAVA
o TANKO CRIJEVO (intestinum tenue)
o DEBELO CRIJEVO (intestinum crassum)
- ORGANI PRIDODANI PROBAVNOM TRAKTU
o JETRA (hepar)
o GUTERAA (pancreas)
o LIJEZDE SLINOVNICE (glandulae orales)
o UNI MJEHUR (vesica fellea)




66

OSOBITOSTI PROBAVNOG TRAKTA
- probavna cijev graena poput upljeg organa, duljine oko 9 metara
- s obzirom na funkciju gornji i donji dio probavne cijevi sadre razliite epitele
sluznice
o gornji dio provodi sadraj, sluznica do jednjaka graena od vrstog
vieslojnog ploastog epitela
o donji dio sadraj se razgrauje i resorbira, sluznica graena od njenog
ljezdanog epitela, odnosno cilindrinog epitela

USNA UPLJINA (CAVI TAS ORI S)
- poetni dio probavnog sustava
- protee se od usnica do drijela
- podijeljena na:
o predvorje usne upljine (vestibulum oris)
o usnu upljinu u uem smislu (cavitas oris propria)

Predvorje usne upljine (vestibulum oris)
- prostor u obliku potkove, koji se nalazi s vanjske strane zubnih lukova
- zubne lukove oblikuju zubi s odgovarajuim dijelovima gornje i donje eljusti, te
gingiva koja ih prekriva
- sprijeda, vanjsku stijenku predvorja oblikuju usnice (labia oris), a pobono obrazi
(buccae)
- predvorje usne upljine povezano s usnom upljinom u uem smislu pomou
pukotina izmeu zuba (tremata) i retrodentalnim prostorom (nalazi se izmeu
zadnjeg kutnja i eljusne grane)
- na sluznici obraza, u razini 2. gornjeg kutnjaka, nalazi se izboenje sluznice
(papilla ductus parotidei) tu se otvara izvodni kanal doune lijezde
- Usnice (labria oris) labrium superius et labrium inferius
o oblikuju prednju stijenku predvorja usne upljine
o gornja i donja usnica omeuju prednji otvor usne upljine (rima oris)
o osnovu usnica, od sprijeda prema straga, izgrauju koa, m. orbucilaris oris i
sluznica
o usnice su crvene boje zbog tanke koe ruba usnice, prisutnosti slabo oroenog
epitela i dobre prokrvljenosti
- Obrazi (buccae) tvore pobone stijenke vanjskog zida predvorja usne upljine
o osnovu ini koa, mimini mii obraza (m. buccinator) i sluznica
o M. buccinator dri obraz priljubljen uza zubne lukove i sprjeava da se
sluznica obraza zagrize tijekom vakanja

Usna upljina u uem smislu (Cavitas oris propria)
- omeena sprijeda i pobono zubnim lukovima
- gornju stijenku oblikuje tvrdo nepce (palatum durum) i meko nepce (palatum
molle) odvajaju usnu upljinu od nosne i gornjeg dijela drijela
- dno usne upljine je miina ploa (diaphragma oris) izgrauju je miii
- iznad dijafragme se nalazi jezik (izbouje se u usnu upljinu i time tvori njen sadraj)
- prema natrag see do stranjeg otvora drijelni tjesnac (isthmus faucium)
povezivanje usne upljine sa drijelom, a omeen je slobodnim rubom mekog
nepca, nepanim lukovima i korijenom jezika
- Tvrdo nepce (palatum durum) tvori prednje 2/3 krova usne upljine
o kotanu osnovu ine nepani nastavak gornje eljusti i nepana kost
67

- Meko nepce (palatum molle) tvori stranju 1/3 krova usne upljine
o vezivno-miina ploa s dvjema povrinama i stranjim slobodnim rubom
o na sredini ruba nepana resica (uvula)
o pobono od resice sa svake strane po 2 nepana luka
prednji nepani luk (arcus palatoglossus) sputa se prema jeziku
stranji nepani luk (arcus palatopharyngeus) prema drijelu
o izmeu nepanih lukova se nalazi jama (sinus tonsillaris) s nepanim
krajnikom (tonsilla palatina)
o tijekom gutanja miii nepca podiu i napinju meko nepce, te zatvaraju nosni
dio drijal, kako u njega ne bi ula hrana
- Dijafragma oris miina ploa koja tvori dno usne upljine

Nepani krajnik (Tonsilla palatina)
- parni limfatini organ oblika i veliine badema
- nalazi se izmeu nepanih lukova u sinusu tonsillarisu iji donji dio ispunjava

Zubi (dentes)
- usaeni u zubne jamice alveolarnih nastavaka gornje eljusti i alveolarnog dijela donje
eljusti
- oblikuju dva luka:
o gornji luk (arcus dentalis superior)
o donji luk (arcus dentalis inferior)
- dvije denticije prvo 20 netrajnih (mlijenih) zuba (dentes decidui), a zatim 32 trajna
(dentes permanentes)

Podjela zubiju prema obliku i funkciji:
1. sjekutii (dentes incisivi)
2. onjaci (dentes canini)
3. pretkutnjaci (dentes premolares)
4. kutnjaci (dentes molares)

Formule polovica zubala
Trajno zubalo
I2, C1, P2, M3
I2, C1, P2, M3
Mlijeno zubalo
I2, C1, M2
I2, C1, M2

- izbijanje mlijenih zuba zapoinje u 7. mjesecu ivota, a zavrava tijekom prvih dviju
godina ivota
- mlijeni zubi zamjenjuju se trajnim izmeu 7. i 12. godine

Dijelovi zuba:
korijen zuba (radix dentis)
o dio zuba usaen u zubnu jamicu
o njime zub uvren u eljusti pomou vezivnog tkiva
o vrh korijena (apex radicis dentis)
o veina zuba ima samo jedan korijen, izuzev
donji kutnjaci i prvi gornji pretkutnjak 2 korijena
gornji kutnjaci 3 korijena
trei gornji kutnjak moe imati i vie od 3 korijena
68

vrat zuba (cervix dentis)
o sueni dio zuba, prijelaz korijena u krunu
kruna zuba (corona dentis)
o slobodni dio zuba koji stri u usnu upljinu
o na zubnoj kruni kutnjaka i pretkutnjaka od 5 ploha najvanija zagrizna
usmjerena prema zubima nasuprotne eljusti
na pretkutnjacima dvije kvrice
na kutnjacima etiri kvrice
na sjekutiima i onjacima umjesto zagrizne plohe postoji otar
rub

- upljina u unutranjosti zuba (cavitas dentis) iroka u podruju krune i vrata,
suena u korijenu, nastavlja se u kanal (canalis radicis dentis) kanal zavrava na
vrhu korijena (otvor kroz koji ulaze krvne ile i ivci)
- upljina zuba je ispunjena pulpom dentis

Graa zuba
- DENTIN (dentinum) vrsti kotani dio zuba, omeuje zubnu upljinu
- CEMENT (cementum) prekriva dentin u razini korijena zuba
- CAKLINA (enamelum) prekriva zub u podruju krune, to je najtvra i najotpornija
tvar u naem organizmu

Fiksacija zuba
- u alveolu zub uvruju alveolarna pokosnica (periodontium) i sluznica (gingiva)
- periodont kolageni traci koji kao Scharpeyeva fibrozna vlakna izlaze iz stijenke
alveole, zrakasto se proteu do korijena, te zavravaju u cementu
- gomphosis vezivni spoj zubnog korijena i stijenke alveole
- gingiva debela sluznica vrsto srasla uz kost, prekriva alveolarne dijelove gornje i
donje eljusti i vrat zuba

Jezik (lingua)
- vrlo pokretljiv miini organ koji pomae tijekom govora, vakanja i gutanja
- ima receptore za okus

Dijelovi jezika:
- korijen (radix linguae)
granini lijeb (sulcus terminalis) granica izmeu korijena i trupa, nalazi se na
gornjoj strani jezika, u obliku slova V okrenuta prema naprijed
- trup (corpus linguae)
- vrh (apex linguae)
sredinji lijeb (sulcus medianus) od graninog lijeba prema vrhu

- jezik prekriven sluznicom morfoloke i funkcionalne specifinosti
o ispred graninog lijeba, na gornjoj povrini izdanci (papillae linguales)
konaste, gljivaste, listaste, opanane papile
o papile sadre okusne pupoljke (calculi gustatorii) iza graninog lijeba
nema papila, ve se nalazi pojedinani okusni pupoljci



69

Miii jezika izgrauju cijelu masu jezika, parni su, inervira ih n. hypoglossus
- Vanjski miii jezika svojom kontrakcijom mijenjaju poloaj jezika
o m. genioglossus dolazi od donje eljusti
o m. hypoglossus dolazi od jezine kosti
o m. styloglossus dolazi od iljastog nastavka sljepoone kosti
- Unutranji miii jezika zapoinju i zavravaju u jeziku, svojom kontrakcijom
mijenjaju oblik jezika
o m. longitudinalis superior et inferior uzduni sustav
o m. verticalis linguae okomiti sustav
o m. transversus linguae popreni sustav

lijezde usne upljine (glandulae oris)
- slinovnice koje stvaraju i izluuju slinu (saliva) u usnu upljinu
- slina (sluz + serozna tekuina) vlai sluznicu usne upljine i oblae zalogaj
- velike lijezde slinovnice izluuju slinu ovisno o potrebi
- male lijezde slinovnice neprekidno izluuju slinu

Velike lijezde slinovnice:
- DOUNA LIJEZDA (glandula parotidea) najvea slinovnica
o nalazi se u stranjem dijelu lica, ispred uke i ispod nje
o sloena alveolarna lijezda koja izluuje serozni sekret
- PODELJUSNA LIJEZDA (glandula submandibularis)
o seromukozna lijezda koja se nalazi ispod dijafragme oris u podeljusnoj
regiji
- PODJEZINA LIJEZDA (glandula sublingualis) najmanja slinovnica
o nalazi se iznad dijafragme oris, preteito mukozna

Male lijezde slinovnice nalaze se u podsluznici
- glandulae labiales usana
- glandulae buccales obraza
- glandulae palatinae nepca
- glandulae linguales jezika

DRIJELO (PHARYNX)
- zajedniki organ dinog i probavnog sustava
- protee se od baze lubanje do C6
- slui za prolazak hrane i zraka te kao rezonator govora
- uplji organ postavljeno okomito iza nosne upljine, usne upljine i grkljana, a ispred
kraljenice

Podjela upljine drijela:
1. nosni dio (epipharynx)
2. usni dio (mesopharynx)
3. grkljanski dio (hypopharynx)






70

Nosni dio drijela (epifarinks)
- protee se od baze lubanje do mekog nepca
- preko hoana povezan sa nosnom upljinom
- na lateralnoj stijenci se nalazi otvor slune cijevi (ostium pharyngeum tubae
auditivae)
- na svodu drijela nalazi se drijelna tonzila (tonsilla pharyngealis) trei krajnik

Usni dio drijela (mezofarinks)
- najiri dio drijela
- protee se od mekog nepca do epiglotisa
- preko drijelnog tjesnaca (isthmus faucium) povezan sa usnom upljinom
- kroz ovaj dio prolaze zrak i hrana

Grkljanski dio drijela (hipofarinks)
- protee se od epiglotisa do donjeg kraja grkljana
- preko auditus laryngis povezan s grkljanom
- prema dolje se nastavlja u jednjak

Komunikacijski otvori drijela u prednjoj stijenci:
- CHOANAE komunikacija sa nosnom upljinom
- ISTHMUS FAUCIUM usna upljina
- ADITUS LARYNGIS grkljan
- OSTIUM PHARYNGEUM TUBAE AUDITIVAE srednje uho
- OTVOR PRIJELAZA DRIJELA U JEDNJAK

Graa drijela
- tunika adventicija nastavak fascije koja prekriva mii obraza te uvruje poloaj
- tunika muskularis poprenoprugasto miije u dva sloja (cirkularni, longitudinalni)
o kruni miii drijela (konstriktori) m. constrictor pharyngis superior,
medius et inferior kontrakcijom suavaju drijelo, omoguuju gutanje
o uzduni miii (m. stylopharyngeus, m. palatopharyngeus, m.
salpingopharyngeus) sputaju se od baze lubanje, kontrakcijom podiu
drijelo tijekom gutanja

JEDNJAK (OESOPHAGUS)
- uplji cjevasti organ duljine cca. 25 cm
- nalazi se ispred kraljenice, a iza dunika i srca
- protee se od C6 do Th10 / Th11

Dijelovi jednjaka:
- vratni dio (pars cervicalis) nalazi se u vratu
- prsni dio (pars thoracalis) sputa se kroz stranji dio medijastinuma
- trbuni dio (pars abdominalis) nastavlja se iz prsnog dijela kroz otvor u oitu,
zavrava u elucu

Najvanije suenje jednjaka je ono kroz oit na tom se mjestu jednjak tijekom
udisaja u potpunosti stisne, te zalogaj ne moe prolaziti tijekom izdisaja.



71

Graa jednjaka:
- unutranji sloj stijenka jednjaka
- tunika muskularis vanjski uzduni miini sloj, unutranji kruni sloj
o gornji dio jednjaka poprenoprugasto miije
o donji dio jednjaka glatko miino tkivo
- tunika adventicija izvana (nije slobodan organ!)


ELUDAC (GASTER)
- nalazi se u trbunoj upljini epigastrina i lijeva hipohondrijana regija
- proireni vreasti organ
- izvana, izgledom podsjea na okomito postavljenu udicu ili slovo J

Dijelovi eluca
- cardia ulazak jednjaka u eludac
- trup (corpus gastricum) sredinji, najvei dio
- svod (fundus gastricus) iznad korpusa
- zavrni dio eluca (pars pylorica)
o poetni dio pars pilorike je predvorje (antrum pyloricum)
o kanal (canalis pyloricus) zavrava na pilorusu
- pylorus nastavak eluca u dvanaesnik, ima pravi miini zatvara (m. sphincter
pylori)
- stijenke eluca prednja (paries anterior) i stranja (paries posterior)
- rubovi (krivine) eluca
o desni rub mala krivina eluca (curvatura minor) konkavna
o lijevi rub velika krivina eluca (curvatura major) konveksna

Graa eluca
- sluznica eluca (tunika mukoza) mnogobrojni nabor sa vie vrsta lijezda
- tunika muskularis vanjski uzduni, srednji kruni sloj glatkog miija te unutranji
sloj kosih miinih vlakana (fibrae oblique)
- tunika seroza izvana, dio potrbunice (visceralni peritoneum), prekriva prednju i
stranju stranu eluca, a na krivinama se nastavlja u mezenterije eluca
o s male krivine eluca polazi omentum minus
o s velike krivine eluca polazi omentum majus

Topografija eluca
- nalazi se u peritonealnoj upljini
- protee se od visine Th11 (lokalizirana kardija) do 1. slabinskog kraljeka
(pilorus)
- prednja stijenka eluca u suodnosu sa lijevim renjem jetre (facies hepatica) i oitom
(facies diaphragmatica)
- u donjem dijelu u doticaju s mekom trbunom stijenkom (facies libera) moe se
napipati kroz meku trbunu stijenku
- stranja stijenka je u suodnosu sa slezenom, lijevim bubregom i nadbubrenom
lijezdom, guteraom, poprenim debelim crijevom i njegovim mezenterijem




72

TANKO CRIJEVO (I NTESTI NUM TENUE)
- cjevasti uplji organ prosjene duljine 6 m (4,6 9 m)
- zapoinje u PILORUSU, a zavrava UEM U DEBELO CRIJEVO (OSTI UM
I LEALE)
- 3 dijela:
o DVANAESNIK (DUODENUM)
o TATO CRIJEVO (J EJ UNUM)
o VITO CRIJEVO (I LEUM)

Duodenum (dvanaesnik)
- poetni dio tankog crijeva duljine cca. 25 cm (12 palaca)
- savijen u obliku slova C ili potkove (konkavitet ulijevo)

nalazi se glava guterae
- ispred kraljenice (L1 L3)

Dijelovi duodenuma:
- pars superior (bulbus duodeni) vodoravan, poetni dio
- pars descedens silazni dio, prema dolje
- pars inferior (pars horizontalis) donji vodoravni dio
- pars ascedens uzlazni dio, prema gore i ulijevo

Na sluznici pars descedensa nalazi se IZBOENJE (PAPILLA DUODENI
MAJ OR / PAPI LLA VATERI ) tu se otvara proirenje (AMPULA
HEPATOPANCREATICA)
nastaje spajanjem DUCTUSA CHOLEDOCUSA
i DUCTUSA PANCREATI CUSA MAJ OR

- lijevo od ravnine simetrije nalazi se FLEXURA DUODENOJ EJ UNALI S (tu
duodenum prelazi u jejunum)

Tato i vito crijevo (J ejunum et ileum)
- stijenka jejunuma deblja, ileuma tanja
- svojim uem (OSTI UM I LEALE) ileum zavrava u slijepom crijevu
- duljina jejunuma i ileuma je otprilike 6 m
o gornje 2/5 jejunum
o donje 3/5 ileum
- vijuge tankog crijeva nalaze se u sredinjem dijelu peritonealne upljine, a uokolo se
nalaze dijelovi debelog crijeva
- jejunum i ileum imaju mezenterij slobodni dijelovi TC
- mezenterij TC sadri krvne ile i ivce za tanko crijevo

Graa tankog crijeva:
- tunika mukoza, muskularis (unutranji kruni i vanjski uzduni sloj) i seroza

(visceralni peritoneum)
- u veem dijelu duodenuma i cijelog jejunuma uoavaju se
KRUNI NABORI (PLI CAE CIRCULARES)
- povrina prekrivena CRIJEVNIM RESICAMA (VI LLI I NTESTI NALES)
- u lamini propriji nalaze se SOLITARNI LIMFNI VOROVI
73

- u ILEUMU se nalaze NODULI LYMPHOI DEI AGGREGATI (PEYEROVE
PLOICE)


DEBELO CRIJEVO (INTESTI NUM CRASSUM) (1,5 1,8 m)
- zavrni dio probavne cijevi koji se protee od ilealnog ua do anusa
- 3 dijela debelog crijeva:
o SLIJEPO CRIJEVO S CRVULJKOM (CAECUM ET APENDI X
VERMI FORMI S)
o SITO CRIJEVO (COLON)
o RAVNO CRIJEVO (RECTUM)
- na povrini se (izuzev rektuma) nalaze:
o uzdune trake (taeniae coli)
o vreasta proirenje (haustrae coli)
o poprene brazde (incisurae semilunares) nalaze se izmeu haustra

Slijepo crijevo (Caecum)
- poetni dio DC koji se nalazi u desnoj ilijanoj jami
- na medijalnoj povrini se nalazi OSTI UM I LEALE

omeuju ga dva nabora sluznice
koji oblikuju zalistak

onemoguava vraanje sadraja
u tanko crijevo

Crvuljak (Apendix vermiformis) (9 cm)
- polazi s dna slijepog crijeva
- poetak mu se projicira na prednjoj trbunoj stijenci, u MacBurneyovoj topografskoj
toci

Sito crijevo (colon) od cekuma do rektuma
- uzlazni kolon (colon ascedens) desni zavoj (flexura coli dextri)
- popreni kolon (colon transversum) slobodan, ima mezenterij
- silazni kolon (colon descedens)
- sigmoidni kolon (colon sigmoideum)

Ravno crijevo (rectum)
- zavrni dio probavnog sustava
- nastavlja se na sigmu u razini S3
- nalazi se u maloj zdjelici ispred krine i trtine kosti
- zavrava marom (anus)
- ima 2 zavoja:
o flexura sacralis (kruni zavoj) konkavitet prema naprijed
o flexura perinealis prolazi kroz miino dno male zdjelice

iznad se nalazi PROIRENJE REKTUMA
(AMPULA RECTI )


74

Graa DC
- tunika mukoza
o cekum i kolon poprene semilunarne plike
o rektum transverzalni nabori
o analni kanal columnae anales (uzduni nabori) njihovu podlogu
izgrauju spletovi vena
kolumne se spajaju sa poprenim naborima i tvore hemoroidnu zonu

ispod nje se sluznica anusa
nastavlja u kou
o u lamini propriji limfni vorovi (najvie ih je u crvuljku)
- tunika muskularis vanjski uzduni i unutarnji kruni sloj (rasporeeni
podjednako)
- tunika seroza (visceralni peritoneum) nema je tamo gdje su dijelovi DC srasli uz
stranju trbunu stijenku

JETRA (HEPAR)
- najvea lijezda probavnog sustava
- glavne funkcije su:
o stvaranje i izluivanje ui
o preradnja krvi koja sadri resorbirane tvari iz probavnog sustava
- parenhimatozni organ mekanoelastine konzistencije
- nalazi se u desnoj hipohondrijanoj regiji, epigastrinoj regiji i djelomino u
lijevoj hipohondrijanoj regiji

Povrine jetre:
- gornja (konveksna)
o u suodnosu sa oitom (FACI ES DIAPHRAGMATI CA)
o manjim dijelovima srasla uz oit, a vei dio prekriven seroznom ovojnicom
- donja
o usmjerena prema natrag i nadolje
o u suodnosu sa mnogobrojnim trbunim organima FACI ES VI SCERALIS
- gornja i donja povrina prelaze jedna u drugu na DONJEM RUBU JETRE (margo
inferior)

HILUS JETRE se naziva PORTA HEPATI S
- u jetru ulaze JETRENA ARTERIJA i PORTALNA VENA
- iz jetre izlaze DUCTUS HEPATI CUS DEXTER et SI NI STER (uni kanali)

4 renja jetre:
- na gornjoj povrini LOBUS HEPATI S DEXTER et SI NI STER (desni je vei!)
- na donjoj povrini LOBUS QUADRATUS i LOBUS CAUDATUS








75

Graa jetre
- parenhimatozni organ izgraen od parenhima kojeg tvore hepatociti i vezivna
stroma

tvori je na povrini capsula fibrosa

od nje u dubinu odlaze vezivne pregrade koje jetru dijele na
LOBULE HEPATIS (renjie)

ima oblik estostrane prizme
oblikuje gredice hepatocita koje se zrakasto ire do
sredinjeg dijela renjia

v. centralis meu hepatocitima se nalaze kapilare koje povode krv u
smjeru centralne vene

Jetreni optoci
- FUNKCIONALNI V. PORTAE HEPATIS dovodi krv iz probave i slezene
- NUTRITIVNI JETRENA ARTERIJA

obje ile u jetru ulaze
u PORTI HEPATIS

grananje u jetri dolazi do hepatocita i centralnih vena
krv
sabirne vene
ulijevaju se u
vv. hepaticae

naputaju jetru i ulijevaju se u venu cavu
inferior

UNI MJEHUR (VESI CA FELLEA)
- slui za POHRANU UI
- nalazi se na donjoj povrini jetre
- na vratu . mjehura nastavlja se IZVODNI KANAL (ductus cysticus)
- tunika seroza!
- glatko miije osigurava kontrakcije unog mjehura


GUTERAA (PANCREAS) sloena alveolarna lijezda sa ENDO i EGZO funkcijom
Dijelovi pankreasa:
- glava (caput pancreatis) nalazi se na konkavitetu duodenuma, desno od ravnine
simetrije
- trup (corpus pancreatis) protee se prema lijevo po stranjoj trbunoj stijenci,
prolazi ispod L1 i L2 kraljeka
- rep (cauda pancreatis) dolazi do hilusa slezene



76

Egzokrini pankreas
- acinusi koji izluuju probavne enzime
- izvodni kanali ductusa pancreaticusa major i ductusa choledocusa se spajaju

proirenje ampula
hepatopancreatica

otvara se na
izboenju sluznice
duodenuma
(papilla duodeni
major)

Endokrini pankreas
- izgraen od otoia ljezdanog tkiva (Langerhansovi otoii)
o stanice glukagon
o stanice inzulin i amilin
o stanice somatostatini
o stanice - ghrelin
o PP stanice pankreasni polipeptid


DINI SUSTAV (Systema / apparatus respiratorium)

Dijelovi RESPIRATORNOG sustava:
1) PROVODNI DINI PUTOVI
- nos (nasus) vanjski nos (nasus externus), nosna upljina (cavitas nasi)
- paranazalni sinusi (sinus paranasales)
- drijelo (pharynx)
- grkljan (larynx)
- dunik (trachea), dunice (bronchi)
2) SREDINJI ORGAN plua (pulmones, pulmo dexter et pulmo sinister)
3) MIII PRSNOG KOA I OIT (ne spadaju u dini sustav, ali omoguuju disanje)

Osnovne karakteristike dinog sustava
- zapoinje vanjskim nosom koji usmjerava zrak u nosne upljine (povezane s
paranazalnim sinusima) zrak ulazi u drijelo (krianje dinog i probavnog
sustava) grkljan
- dovoenje atmosferskog zraka u plua i izmjena plinova izmeu zraka i krvi
(vanjsko disanje)
- ritmino prozraivanje plua uz izmjenu plinova O
2
i CO
2
izmeu krvi i
zraka (vanjsko disanje)
- TKIVNO disanje izmjena istih plinova izmeu tkiva i krvi
- proces izmjene plinova iskljuivo se dogaa u alveolama, a put zraka od nosa do
alveola moe se zamisliti kao cijev s jedinom svrhom prijenosa udahnuta zraka
- epitel sluznice respiratornog trakta je vieredni cilindrini epitel s trepetljikama
i mnogobrojnim lijezdama koje izluuju sluz



77

ANATOMSKE ODREDNICE DINOG SUSTAVA
NOS (nasus)
- ulaz u dini sustav su vanjski nos i nosna upljina

FUNKCIONALNA VANOST
zbog specifine grae omoguuju zagrijavanje, vlaenje i
ienje udahnutog zraka da bi takav uao u donje dine putove
- u nosnoj upljini osjetilo njuha kljuan vodoravan poloaj nosnica

struja udahnuta zraka usmjerava se
uzlazno, u njuno podruje
sluznice nosne upljine
- proizvodnja glasa (fonacija)
- odreenje oblika vanjskog nosa i stijenke nosnih upljina
o hrskavina osnova stvaranje vanjskog nosa
o kotana osnova zatvara desnu i lijevu nosnu upljinu

VANJSKI NOS (nasus externus)
- oblika trostrane piramide ija je baza pripojena uz lice
- slobodne bone povrine nosa sastaju se u bridu koji se naziva hrptom nosa
(dorsum nasi)
o preko nosnog korijena (radix nasi) hrbat nosa prelazi u elo
o na donjem kraju nalazi se vrh nosa (apex nasi) koji odgovara vrhu
piramide
o na donjoj (najmanjoj) povrini vanjskog nosa nalaze se otvori nosnice
(nares)
- podlogu vanjskog nosa tvore kosti lica
- izgled vanjskog nosa odreuju hrskavice (cartilagines nasi) skelet nosa tvori
est hrkavica
o cartilago septi nasi izgradnja nosne pregrade
o cartilago nasi lateralis parna trokutasta, osnova lateralne stijenke hrpta
o cartilago alaris major parna potkoviasta, podloga za vrak nosa
- kotanu podlogu izgrauju nosne kosti i eoni nastavci gornje eljusti

NOSNA UPLJINA (cavitas nasi)
- parna upljina koja se protee od nosnice do hoana (stranjeg otvora)

komunikacija sa drijelom
- prednji dio se nalazi u vanjskom nosu
- stranji dio omeen je kostima viscerokranija
- uzak i visok prostor
o u gornjem dijelu medijalno od orbite
o u donjem dijelu medijalno od maksilarnog sinusa
- popreno stijenjena
- krov nosne upljine je lijeb otvoren prema dolje

- najveu povrinu imaju lateralna i medijalna stijenka, a ostale su stijenke uske
- desnu od lijeve upljine odvaja tanka medijanosagitalna kotano-hrskavina
pregrada (septum nasi)

78

Anatomska podjela nosne upljine:
o predvorje nosne upljine (vestibulum nasi)
o nosna upljina u uem smislu (cavitas nasi proprium)

u njoj se nalaze NOSNE KOLJKE tanke savijene kotane ploice s
inzercijom na lateralnoj strani, koje stre u nosnu upljinu
gornja (concha nasi superior)
srednja (concha nasi media)
donja (concha nasi inferior)

ispod svake se nalazi istoimeni NOSNI HODNIK
meatus nasi superior najmanji
meatus nasi medius najprostraniji
meatus nasi inferior najdulji

o zajedniki nosni hodnik (meatus nasi communis) nalazi se izmeu
nosnih koljki i nosne pregrade, cjelovito se protee od krova do donje
stijenke nosne upljine
o nazofaringealni hodnik (meatus nasopharyngeus) iroki prostor
izmeu stranjih rubova nosnih koljki i drijela
o sferoetmoidni dep (recessus sphenoethmoidalis) prostor izmeu
gornje nosne koljke i krova nosne upljine
- u sferoetmoidni dep, gornji i srednji nosni hodnik otvaraju se paranazalni sinusi
- u donji nosni hodnik otvara se nazolakrimalni kanal koji provodi suze

Sluznice nosne upljine
- REGI O OLFACTORI A zauzima gornju nosnu koljku, gornji nosni hodnik,
odgovarajui nasuprotni dio nosne pregrade
o osjetilo njuha (organum olfactorium)
- REGI O RESPI RATORIA u donjem i veem dijelu nosne upljine
o sluznica prekrivena vierednim cilindrinim epitelom s trepetljikama
o vrlo dobro kapilarno prokrvljena i sadri glandulae nasales

omoguava proiavanje, zagrijavanje i vlaenje zraka

Paranazalne upljine (sinus paranasales)
- parne upljine u kostima glave
- ispunjeni zrakom, a stijenka prekrivena sluznicom
- nalaze se neposredno uz nosnu upljinu s kojom su povezani:
o sinus maxillaris u gornjoj eljusti
o sinus frontalis u eonoj kosti
o sinus sphenoidalis u klinastoj kosti
o cellulae ethmoidales u reetnici (prednje i stranje)
- najee nesimetrino razvijeni
- stijenke vrlo tanke, mogu imati i otvore ili dehiscencije
- povezani s nosnom upljinom
- lokalizacija paranazalnih sinusa:
o u gornji nosni hodnik stranje etmoidne elije
o u srednji nosni hodnik prednje etmoidne elije, frontalni i maksilarni
sinus
79

o u sfenoetmoidni dep iznad gornje nosne koljke sfenoidni sinus

DRIJELO (pharynx) opisano u probavnom sustavu!

GRKLJAN (larynx)
- uplji organ koji provodi zrak (dini organ) i sudjeluje u proizvodnji glasa
(fonatorni organ)
- nalazi se na vratu, ispod jezine kosti s kojom je povezan ligamentima i miiima
- funkcionalno se nalazi izmeu drijela i dunika
- pokretni organ prati pokretanje jezine kosti prilikom govora i gutanja

Hrskavice grkljana (cartilagines laryngis)
1. titna hrskavica (cartilago thyroidea)
- neparna hrskavica koju oblikuju dvije etverokutne ploe
- prema naprijed se spaja pod pravim kutom Adamova jabuica (prominentia
laryngea)
- donji rogovi omoguuju uzglobljavanje sa prstenastom hrskavicom
2. Prstenasta hrskavica (cartilago cricoidea)
- neparna hrskavica u obliku prstena
- u grkljanu najkaudalnije
- na gornjem rubu ploe zglobne povrine za vokalne hrskavice
- na vanjskoj povrini zglobne povrine za donje rogove titne hrskavice
3. Vokalna hrskavica (cartilago arytenoidea)
- parna hrskavica u obliku uspravne trostrane piramide
- nalazi se na gornjem bridu lamine prstenaste hrskavice
- donji dio nosi konkavnu zglobnu povrinu za doticaj s prstenastom hrskavicom
4. Epiglotina hrskavica (cartilago epiglottica)
- neparna hrskavica ploasta oblika
- ima funkciju poklopca koji tijekom gutanja zatvara ulaz u grkljan

upljina grkljana
- zapoinje na hipofarinksu otvorom koji je ulaz u grkljan (aditus laryngis)
- protee se do visine C6 gdje se nastavlja u dunik
- na frontalnom presjeku CAVI TAS LARYNGI S ima oblik pjeana sata najdue
mjesto je procijep meu glasiljkama (rima glottidis) od procijepa irenje upljine
prema gore i dolje
- upljina grkljana podijeljena u 3 kata:
o gornji kat / predvorje (vestibulum laryngis)
povezan sa drijelom preko aditusa laryngisa
gornji i srednji kat razgranieni dvama sagitalnim naborima iznad
glasiljki (plicae vocales)
prema dolje se suava i protee do procjepa izmeu vestibularnih
nabora (rima vestibuli)
o srednji kat (glottis)
dio upljine koji se nalazi izmeu vestibularnih i vokalnih nabora

s gornjim katom s donjim katom
povezan preko povezan preko
rima vestibuli rima glottidis
80

vokalni nabor / glasiljka (plica vocalis) nabor sluznice koga
oblikuju desni i lijevi ligamentum vocalei m. vocalis (lateralno od
ligamenta)
rima glottidis procijep izmeu dviju glasiljki i vokalnih hrskavica
glasiljke omeuju prednji dio procjepa
stranji dio nalazi se izmeu obiju vokalnih hrskavica
o donji kat (cavitas infraglottica) najnii dio upljine grkljana

Miii grkljana
- respiratorni oni su abduktori glasiljki jer ire procijep izmeu glasiljki
(m. posticus), nakon to omogue prolazak zraka tijekom disanja
- fonatorni aduktori ili tenzori glasiljki, djelovanjem ovih miia suava se
procijep izmeu glasiljki pri emu mijenjaju svoju napetost, irinu i duljinu

Topografija grkljana
- u srednjoj regiji vrata
- protee se od C4 do C6
- ispred se nalaze infrahioidni miii
- bono renjevi titne lijezde
- iza hipofarinks

DUNIK (trachea) 12 cm
- cjevasti hrskavino-membranozni organ koji se izravno nastavlja na grkljan
osigurava ulazak zraka u plua
- u razini Th4 dijeli se na bifurkaciji traheje na dva glavna bronha (dunice)
bronchus principalis dexter et sinister
- upljina dunika i bronha uvijek otvorena za prolaz zraka u stijenci se nalazi 16
20 potkoviastih hrskavica (cartilagines tracheales)
- sprijeda i pobono stijenka zaobljena, a straga ravna (stranja stijenka izgraena
od mekih tkiva pars membranaceus)

Desni i lijevi glavni bronh
- vode od bifurkacije traheje do hilusa plua
- jedini bronhi koji ne ulaze u pluno tkivo ekstrapulmonalni bronhi
- morfoloki i funkcionalno nalik duniku imaju hrskavice uloene u elastinu i
vezivnu osnovu stijenke (stranja stijenka graena od glatkog miinog tkiva)
- bronhi se razlikuju prema poloaju, duljini i irini
o desni glavni bronh iri i krai od LB, prema dolje se usmjerava strmo,
nastavlja smjer dunika
o lijevi glavni bronh ui i dulji, usmjeren prema dolje, vodoravnije

Graa dunika i glavnog bronha
- vanjski sloj (tunica adventitia) vezivno tkivo kojim je dunik povezan s okolnim
organima
- srednji sloj (tunica fibroelastica) vezivno tkivo + elastina vlakna, sadri
potkoviaste hrskavice izgraene od hijalinog hrskavinog tkiva, u stranjoj
stijenci dunika glatka
- unutranji sloj (tunica mucosa) sluznica koja na povrini ima viredni
cilindrini epitel, u vezivnom sloju se nalaze lijezde (glandulae tracheales)

81

Topografija dunika
- holotopija vratni, prsni dio dunika
- skeletotopija od C6 do Th 4./5.
- sintopija razlikuje se prema holotopskoj podjeli
o vratni ispred isthumsa thymusa, lateralno renjevi timusa
o prsni ispred sternum, trunkus brahiocefalikus, a. carotis communis
sinistra
o straga u suodnosu sa jednjakom

PLUA (pulmones)
- parni parenhimatozni organ, nalaze se u pobonim dijelovima prsne upljine
- izmeu pulmo dexter i pulmo sinister nalazi se medijastinum
- svako plue obavijeno pleurom koja omoguuje da povrina plua bude glatka,
sjajna, vlana
- tijekom disanja se u njima obavlja izmjena plinova izmeu krvi i zraka (u krv ulazi
O
2
, a iz krvi izlazi CO
2
)

Makroskopski izgled plua
- nalikuje polovici uzduno poloenog stoca
o baza plua (basis pulmonis) donji iri dio
o vrh plua (apex pulmonis) gornji iri dio
o povrine plua (facies pulmones)
donja (bazalna) facies diaphragmatica konkavna, u suodnosu
sa oitom
konveksna facies costalis odgovara bonim stijenkama prsne
upljine
medijastinalna facies mediastinalis usmjerena medijalno,
naslanja se na organe medijastinuma
o hilus pulmonis tu pluni korijen (radix pulmonis) ulazi u plua
na sredini medijastinalne povrine plua mjesto gdje u plua ulaze
i izlaze glavni bronhi, pulmonalna arterija, bronhijalne grane
nutritivnog plunog optoka, pulmonalne vene, ivci i limfne ile
o rubovi plua
donji rub (margo inferior) razdvaja kostalnu i dijafragmalnu
povrinu
stranji rub (margo posterior) zaobljen, nije jasno izraen
(kostalna povrina lagano prelazi u medijastinalnu)
prednji rub (margo anterior) otar, razdvaja dvije gore navedene
povrine, sputa se od vrha do baze plua
na lijevom pluu na ovom rubu postoji duboki urez
(incisura cardiaca plumonis sinistri) oblikuje ga srce









82

Razlike meu pluima
- desno plue krae i ire
- lijevo plue dulje i ue
- na povrini plua nalaze se duboke pukotine koje od povrine organa seu do
hilusa
brazde svako plue dijele na LOBUSE

plua imaju LOBARNI SUSTAV
DESNO PLUE 3 lobusa
o lobus superior
o lobus inferior
o lobus medius pulmonis dextri

Lobus superior i lobus medius odvaja fissura horizontalis
pulmonis dextri

LIJEVO PLUE 2 lobusa
o lobus superior pulmonis sinistri
o lobus inferior pulmonis sinistri

odvaja ih fissura obliqua (u desnom pluu odvaja donji reanj od ostalih)

Mikroskopski izgled plua
- parenhimatozni organ iji parenhim grade plune alveole
- stupnjevitost grae plua:
LOBUSI (renjevi)

SEGMENTI

LOBULUSI (renjii)

ACINUSI

- podjela plunog tkiva odgovara grananju glavnog bronha tako nastaje
bronhalno stablo (arbor bronchialis)
o BRONHI 1. REDA (bronchi principales) ulaze u renjeve
o BRONHI 2. REDA (lobarni bronhi) ulaze u renjeve
o BRONHI 3. REDA (segmentni bronhi) ulaze u segmente
o BRONHI 4. REDA (lobularni bronhi) zrak dovode u lobuluse
o BRONHIOLI (bronchioli terminales) respiratorni
o PLUNI ACINUS dio plua koji nastaje grananjem terminalnog
bronhiola

o u njihovoj se stijenci nalaze alveole
o na kraju se nalazi alveolarni kanali (ductus alveolaris)
o kanali se dijeli u dvije alveolarne vreice (sacculli alveolares)

njihova stijenka graena
od alveola

83

Graa bronha i bronhiola
- ogranci bronhalnog stabla manji od 1 mm (bronhioli) ne sadre hrskavice i
ljezdice za razliku od ogranaka veih od 1 mm

Topografija plua
- vrh plua se projicira na prednjoj stijenci prsnog koa 2-3 cm iznad klavikule
- prednja granica odgovara prednjem rubu koji se od vrha plua sputa do 6. rebra
(tu se prednja granica nastavlja u donju)
- donja granica odreuje se na 6. interkostalnom prostoru, 8. rebru i 10. prsnom
kraljeku
- na pacijentu se granica odreuje perkusijom

PLUNI OPTOCI
- FUNKCIONALNI OPTOK PLUA
o dovodi se venska krv iz srca u plua gdje se zasiuje kisikom (oksigenira),
kao arterijska se vraa u srce
o venska krv dolazi preko a. pulmonalis dextrae et sinistrae
o arterijska krv se u srce vraa preko vv. pulmonales (iz svakog plua po 2)
- NUTRITIVNI OPTOK PLUA
o njime se prehranjuje pluno tkivo u pluni parenhim dovodi se arterijska
krv izravnim granama prsne aorte (rr. bronchiales)
o venska krv se odvodi bronhijalnim venama iz D plua u v. azygos, a iz L
plua u v. hemiazygos

POREBRICA S POPLUNICOM (PLEURA)
- serozna membrana koja pripada pluima i sastoji se od 2 lista:
o POREBRICA (pleura parietalis) oblae stijenke prsne upljine s
unutranje strane
o POPLUNICA (pleura visceralis) oblae plue cijelom povrinom,
izuzev hilusa
- povezani duplikaturom serozne membrane (mesopneumonium) na
medijastinalnoj povrini po frontalnoj ravnini u gornjem dijelu se nalazi
PLUNI KORIJEN
- povrina im je glatka, sjajna, vlana neometano klize jedan po drugom
- izmeu njih se nalazi PLEURALNA UPLJINA (cavitas pleuralis) kapilarni
procjep u kojem vlada negativni tlak koji meusobno priljubljuje listove pleure
- u pleuralnoj upljini se nalaze RECESUSI rezervni prostori ili depovi koji nisu
ispunjeni pluima, a koje plue djelomino ispunjava samo kod dugog inspirija

MEHANIKA DISANJA
- disanje izmjena plinova izmeu zraka i krvi da bi O
2
uao, a CO
2
izaao, zrak
se u pluima mora obnavljati
- atmosferski zrak ulazi u plua kroz dine kanale zahvaljujui negativnom tlaku
koji se stvara u alveolama
- respirij = inspirij (aktivni proces) + ekspirij (pasivni proces)

Inspirij (udisaj)
- ire se cavitas thoracis i volumen plua
- rebra se diu, a time se prsite poveava u transverzalnom i sagitalnom promjeru
- poveava se epigastrini kut
84

- za inspirij su potrebni mm. scaleni i/ili mm. intercostales externi
- kontrakcija oita vodi do
o sputanja tetivnog sredita (centrum tendinum)
o izravnavanje kupole oita
o proirenje prsita prema kaudalno
- kod udisaja se zaravnjuje recessus costodiaphragmaticus te plua ulaze u
odgovarajui prostor


Ekspirij (izdisaj)
- ponovno smanjenje cavitas thoracis i volumen plua
- pri mirnom disanju elastini prsni ko se pasivno vraa u poetni poloaj
- transverzalni i sagitalni promjer se smanjuju, to posljedino dovodi do smanjenja
epigastrinog kuta
- izdisaj pomae kontrakcija mm. intercostales interni
- kupole oita se podiu smanjuje se donji dio prsne upljine
- pojaani izdisaj mogu je pomou trbune pree, u emu sudjeluju mm. transversi
abdominis

Temeljne vrste disanje
- PRSNO (KOSTALNO) DISANJE
o omogueno djelovanjem vanjskih i unutarnjih interkostalnih miia i uz
sudjelovanje pomonih respiracijskih miia
- TRBUNO (ABDOMINALNO, DIJAFRAGMALNO) DISANJE
o omogueno je djelovanjem ritmikih kontrakcija oita uz usklaeno
djelovanje miia trbune pree, elastinosti plunog tkiva i uspravljanja
kraljenice
- dojenad zbog vodoravnog poloaja rebara preteno diu trbuno, kao i stariji
odrasli, kod kojih je dolo do gubitka elastinosti stijenke prsnog koa

Djelovanje respiracijskih miia
Mii
Djelovanje u
respiriju
mm. intercostales externi inspirator
mm. intercostales interni interosalni
dio
ekspirator
mm. intercostales interni
interhondralni dio
inspirator
mm. intercostales intimi ekspirator
mm. subcostales ekspirator
mm. transversus thoracis ekspirator
mm. levatores costarum inspirator
diaphragma inspirator


PREDUVJETI ZA FIZIOLOKO DISANJE:
- normalna plua
- negativan tlak u cavumu pleurae
- rad respiracijskih miia i pomone respiratorne muskulature

85

MOKRANI SUSTAV
(SYSTEMA URI NARI UM)

Mokranom sustavu pripadaju:
1. BUBREG (ren, nephros)
2. MOKRAOVOD (ureter)
3. MOKRANI MJEHUR (vesica urinaria)
4. MOKRANA CIJEV (urethra)

BUBREG (ren, nephros)
- retroperitonealni parenhimatozni organ
- 2 povrine
o prednja (facies anterior) izboena, u doticaju s organima
o stranja (facies posterior) ravna
- 2 pola / kraja: extremitas superiot et extremitas inferior
- 2 ruba:
o konveksni margo lateralis
o konkavan margo medialis
- HILUM RENALE
o na medijalnoj strani (rubu) bubrega (ulaz arterije, izlaz mokraovoda, vena i
limfnih ila)
o ulaz u SINUS RENALIS mjesto poetka sustava odvodnih kanala

Anatomija bubrega
- na povrini se nalazi capsula fibrosa (vezivna kolagena vlakna)
- na uzdunom presjeku razlikujemo:
o SR (MEDULLA RENALI S)
sastoji se od pyramides renales oblika trokuta, uzduno isprugane
baza usmjerena prema vanjskoj povrini bubrega
zaobljeni vrhovi (papillae renales) stre u sinus

na njima se nalaze sitni otvori
SABIRNIH KANALIA
(foramina papillaria) kroz
njih mokraa otjee u odvodni
sustav
o KORA (CORTEX RENALI S)
nalazi se periferno od piramida, ispod vezivne ovojnice bubrega
u obliku stupia (columnae renales) protee se izmeu piramida do
sinusa
LOBUS RENALIS piramida s okolnom korom
zrnate grae jer sadri Malphigijeva bubrena tjeleca

Mikroskopska graa bubrega
- NEPHRON
o MALPHIGIJEVO TJELECE
GLOMERUL klupko krvnih kapilara okrueno Bowmannovom
ahurom
BOWMANNOVA (GLOMERULARNA) AHURA slijepi poetak
BUBRENOG KANALIA (tubula)
86

o BUBRENI KANALI (tubul)
PROKSIMALNI ZAVIJENI KANALI
HENLEOVA PETLJA
DISTALNI ZAVIJENI KANALI kod vie nefrona otvaraju se u
sabirne kanalie

prolaze kroz sr, a
otvaraju se na vrhu
- VRHOVE piramida okruuju MALI VREVI (calices renales minores)

spajaju se u VELIKE VREVE
(calices renales majores)

otvaraju se u BUBRENU ZDJELICU
(pelvis renalis)

mokraa mokraovodom preko hilusa naputa bubreg

DIO ODVODNOG
SUSTAVA nalaze se u SINUSU RENALISU

Sintopija bubrega
- sintopski odnosi STRANJE povrine za lijevi i desni bubreg jednaki
o u suodnosu sa 12. rebrom, oitom, miiima trbunog zida i ograncima
lumbalnog ivanog spleta
o na gornjem polu bubrega se nalazi nadbubrena lijezda
- sintopski odnosi PREDNJE povrine desnog i lijevog bubrega razliiti
o DESNI BUBREG
prednjom povrinom sa dvanaesnikom (facies duodenalis)
jetrom (facies hepatica)
d. crijevom (facies colomesocolica)
o LIJEVI BUBREG
prednjom povrinom sa elucem (facies gastrica)
slezenom (facies lienalis)
guteraom (facies pancreatica)
d. crijevom (facies colomesocolica)


MOKRAOVOD (URETER) (2)
- uplji retroperitonealni organ, tanka cijev duljine 27 30 cm
- spaja PELVIS RENALIS i VESICU URINARIU
- dijelovi:
o pars abdominalis dulji dio, prelazi kroz retroperitonealni prostor trbune
upljine
o pars pelvica krai dio, sputa se u zdjelicu
dio zapoinje u podruju sakroilijanog zgloba

polazi ispod peritoneuma niz
lateralne strane male zdjelice sa stranje donje strane uzlazi u MOKRANI
MJEHUR
87

- otvaraju se u MOKRANI MJEHUR na uu OSTIUM URETERIS
- suenja uretera:
PRVO na mjestu gdje se ureter nastavlja u bubrenu zdjelicu
DRUGO na sredini gdje ureter kria a. iliacu
TREE u donjem dijelu uretera gdje isti ulazi u mokrani mjehur

Graa mokraovoda
- tunica adventitia vezivo na povrini uretera
- tunica muscularis glatko miije peristaltika!
o uzduna vlakna vanjski, unutranji sloj
o kruna vlakna srednji sloj
- tunica mucosa sluznica prekrivena mnogoslojnim prijelaznim epitelom
(karakteristinim za mokrane putove)

MOKRANI MJEHUR (VESI CA URI NARI A)
- spremnik za mokrau koji se nalazi u maloj zdjelici, iza simfize preponskih kostiju
- dijelovi mm:
o baza (fundus vesicae) donji stranji dio
o trup (corpus vesicae) srednji dio
o vrh (apex vesicae) prednji dio
- povrine mm:
o prednja (facies symphisialis) usmjerena prema simfizi
o stranja (facies intestinalis) dorzokranijalno, u suodnosu sa crijevima i
uterusom

- zapremnina je 200 400 mL
- moe mijenjati volumen zahvaljujui jakom miinom sloju i posebnom epitelu
- na sluznici se nalazi TROKUTASTO POLJE (trigonum vesicae) koji je omeen:
o ostium ureteris uem obaju mokraovoda
o ostium urethrae internum uem mokrane cijevi

na lateralnim vrhovima ulaze URETERI
na treem, usmjerenom prema dolje, vrhu ulazi URETRA

Graa mokranog mjehura:
- tunica mucosa (sluznica)
o prijelazni epitel koji se prilagoava promjenama volumena m. mjehura
o posvuda nabranost sluznice, izuzev u podruju tigonuma vezike

prisutna kada
je mjehur prazan
- tunica muscularis dobro razvijena, glatko miije
o vanjski uzduni sloj
o srednji kruni sloj
o unutranji sloj snopii vlakana koji tvore mreu

M. DETRUSOR VESI CAE pranjenje m.m.
- vanjski sloj stijenke (moe biti i SEROZA i ADVENTICIJA)
o s gornje i stranje strane TUNIKA SEROZA
o s donje i prednje strane TUNIKA ADVENTICIJA
88

Topografija m.m.
- u mukarca se nalazi izmeu simfize i rektuma
- u ena se nalazi izmeu simfize, uterusa i vagine
- kada je MM prazan nalazi se ISPRED PERITONEUMA i IZA SIMFIZE
- kada je MM pun iri se prema gore i ulazi u SPATIUM PEPREITONEALE (prednja
povrina meka trbuna stijenka, stranja povrina simfiza)

Povrine m.m.
- PREDNJA i u M i u u doticaju sa simfizom
- DNO usmjereno prema dolje i natrag
o u u suodnosu sa vratom maternice i rodnicom
o u M u suodnosu sa prostatom, sjemenim mjehuriima, krajnjim dijelovima
sjemenovoda
- STRANJA
o u u doticaju s crijevnim vijugama TC i trupom maternice
o u M u doticaju s vijugama TC i kolon sigmoideumom
- POBONI DIJELOVI i u M i u se nalaze na miinom dnu zdjelice (na
dijafragmi pelvis)

MOKRANA CIJEV (URETHRA)
- odvodi mokrau iz mokranog mjehura
- URETHRA FEMININA
o kratka cijev duljine 3 4 cm
o na dnu MM zapoinje ostiumom urethrae internum
o zavrava u predvorju rodnice ostium urethrae externum
- URETHRA MASCULINA
o cijev duljine 15 20 cm
o zapoinje ostiumom urethrae internumna dnu MM
o zavrava na glansu penisa ostiumom urethrae externum

Anatomija uretre maskuline:
- poetni dio (pars intramuralis) izmeu zidova MM
- pars prostatica dio koji prolazi kroz prostatu
- pars membranacea dio koji prolazi kroz dijafragmu urogenitale
- pars spongiosa dio koji se nalazi na vanjskom spolovilu

- zavoji STRANJI / SUBPUBINI
PREDNJI / PREPUBINI

- 3 suenja uretre:
o VANJSKO ue
o UNUTARNJE ue
o SUENJE DIJELA URETRE KOJI PROLAZI KROZ UROGENITALNU
MEMBRANU






89

Graa stijenke uretre:
- SLUZNICA
o u prostatinom dijelu prijelazni epitel
o u membranoznom i spongioznom dijelu mnogoslojni cilindrini epitel
o u poetni dio uretre mnogoslojni prijelazni epitel
o u M poetni dio uretre mnogoslojni ploasti epitel
o i u M i u sluznica uzdignuta u mnogobrojne uzdune nabore
- MIINI SLOJ
o unutranji uzduni sloj
o vanjski kruni sloj


SPOLNI SUSTAV (SYSTEMA GENI TALE)

MUKI SPOLNI SUSTAV (Systema genitale masculinum)

UNUTRANJI MUKI SPOLNI ORGANI
(Organa genitalia masculina interna)
1. SJEMENIK (testis) stvaranje mukih spolnih hormona i spermija
2. NADSJEMENIK (epididymis) dozrijevanje spermija
3. SJEMENOVOD (ductus deferens)
4. EJAKULACIJSKI VOD (ductus ejaculatorius)
5. SJEMENSKI MJEHURI (vesicula seminalis)
6. PREDSTOJNA LIJEZDA (prostata) neparni org.
7. BULBOURETRALNA LIJEZDA (glandula bulbourethralis)

SJEMENIK (testis)
- oblik spljotena elipsoida
- nalazi se u konoj vreici monje (scrotum)
- parenhimatozni organ
- izmeu zavijenih kanalia (tubuli seminiferi concorti) gdje se stvaraju spermiji,
nalazi se intersticijsko vezivno tkivo u kojem su Leydigove stanice (stvaraju
testosteron)

NADSJEMENIK (epididymis)
- svojim konkavitetom obuhvaa sjemenik s gornje i stranje strane
- u njima dolazi do zavrnog sazrijevanja spermija
- dijelovi su caput, corpus i cauda epididymidis
- u razini gornjeg pola se nastavlja sjemenovod

SJEMENOVOD (ductus deferens)
- cjevasti organ duljine 50 cm
- zapoinje od repa nadsjemenika, protee se uzlazno iza sjemenika, potom u sklopu
sjemenske vrpce prolazi kroz preponski kanal
- sjemenska vrpca (funiculus spermaticus) = sjemenovod + krvne ile i ivci za
sjemenik
- zavrni dio pri dnu MM kria ureter i proiruje se u obliku ampule (ampulla
ductus deferentis)
90

- ampula sjemenovoda i izvodni kanal sjemenskog mjehuria spajaju se u
DUCTUS EJ ACULATORI US otvara se u stranjoj stijenci prostatinog dijela
m. cijevi

SJEMENI MJEHURI (vesicula seminalis)
- lijezda koja se nalazi lateralno od zavrnog dijela sjemenovoda, izmeu MM i
rektuma

EJAKULACIJSKI VOD (ductus ejaculatorius)
- cjevasti organ duljine 2,5 cm
- prolazi kroz prostatu i zavrava na stranjoj stijenci mokrane cijevi

PREDSTOJNA LIJEZDA (prostata)
- neparni organ graen od ljezdanog i miinog tkiva
- oblika i veliine kestena, vrhom okrenutim prema dolje
- kroz nju prolazi POETNI DIO MOKRANE CIJEVI i OBA EJAKULACIJSKA
VODA
- 2 renja lobi prostatae dexter et sinister
- srednji reanj (lobus medius) izmeu ejakulacijskih vodova i mokrane cijevi
- ljezdano tkivo graeno od alveolarno-tubularnih prostatinih lijezda
otvaraju se u MOKRANU CIJEV

BULBOURETRALNA LIJEZDA (glandula bulbourethralis)
- nalazi se uza stranju stranu membranoznog dijela mokrane cijevi
- veliine graka
- izvodni kanal se otvara u mokranoj cijevi na korijenu penisa
- sekret neutralizira kiselost mokrae


VANJSKI MUKI SPOLNI ORGANI
(Organa genitalia masculina externa)

SPOLNI UD (penis)
- muki kopulacijski organ na kojem se razlikuju:
o korijen (radix penis) stranji dio
o trup (corpus penis) prednji slobodni dio
o glavi (glans penis) na njemu se nalazi otvor mokrane cijevi ostium
urethrae externum
- izgrauju ga tri erektilna tijela
o 2 upljikasta (corpora cavernosa penis)
o 1 spuvasto (corpora spongiosum penis)
- u spongioznom tijelu se nalazi URETHRA MASCULINA (m. cijev)
- kavernozna tijela ispunjava posebno erektilno tkivo koji izgrauje kaverne
korporum kavernozum proireni krvoilni prostori

tijekom erekcije u kavernozna
tijela nahrupljuje krv
- spongiozna tijela tk. imaju upljinice, ali znatno manje
- distalno od ruba glansa, koni omota penisa nastavlja se slobodno pokretnim
konim podvostruenjem preputium penis
91

MONJE (scrotum)
- kona vrea podijeljena septumom scroti na dva dijela
- u njima se nalaze testisi, epididimisi, poetni dio duktusa deferensa
- koa tanja, jae pigmentirana, potkoje obiluje glatkim miijem
- potkono tkivo (tunica dartos) refleksno se skuplja i oputa


ENSKI SPOLNI SUSTAV
(Systema genitale femininum)

UNUTARNJI ENSKI SPOLNI ORGANI
(Organa genitalia feminina interna)
- nalaze se u zdjelici izmeu MM i rektuma
- u unutarnje enske spolne organe spadaju:
1. JAJNICI (ovarii)
2. JAJOVODI (tubae uterinae)
3. MATERNICA (uterus)
4. RODNICA (vagina)

JAJNIK (ovarium)
- enska spolna lijezda
- parni parenhimatozni organ oblika i veliine badema
- u njemu se razvijaju enske spolne stanice i stvaraju enski spolni hormoni
- nalazi se u jami (fossa ovarica), uz bonu stijenku male zdjelice
- peritonealni organ, njegovu povrinu prekriva tunika seroza
- 2 povrine:
o vanjska lateralna
o unutarnja medijalna
- 2 kraja:
o gornji kraj (extremitas tubaria) okrenut prema slobodnom kraju jajovoda
o donji kraj (extremitas uterina) preko lig. ovarii propriumpovezan s rubom
uterusa

Graa jajnika
- prekriven kubinim, zametnim epitelom
- neposredno ispod epitela se nalazi vrsta vezivna ahura (tunica albuginea)
- graa
o kora (cortex ovarii) ispod ahure
sadri folikule (folliculi ovarici vesiculosi)
o sr (medulla ovarii) sredinji dio

JAJOVOD (tuba uterina, salpinx)
- parni cjevasti organ duljine 14 16 cm
- peritonealni organ (tunika seroza)
- smjeten uz gornji rub iroke maternine sveze (lig. latum uteri) mezosalpinks
- uloga mu je prihvatiti jajnu stanicu i provesti je u upljinu maternice




92

Dijelovi jajovoda:
- infundibulum tubae uterinae
o na njegovom zavrnom slobodnom dijelu nalaze se fimbriae tubae uterinae
o zavrava abdominalnim otvorom jajovoda (ostium abdominale tubae
uterinae)
izravno se otvara u
peritonealnu upljinu
- ampulla tubae uterinae
- isthmus tubae uterinae
- pars uterina tubae

MATERNICA (uterus)
- neparni uplji organ duljine 7,5 cm, irine 5 cm
- izmeu MM i rektuma
- ima oblik obrnuto postavljene kruke iji je vrh usmjeren prema dolje

Dijelovi maternice:
- trup (corpus uteri) gornji, iri dio usmjeren prema zdjelinoj upljini
o njegov gornji masivni dio oblikuje dno (fundus uteri)

na mjestu spajanja sa
lateralnim rubovima
maternice nalaze se ROGOVI

mjesto na kojem jajovodi
ulaze u uterus
- suenje (isthmus uteri)
- vrat (cervix uteri) donji, ui dio
o podijeljen na:
iznadvaginalni dio (portio supravaginalis cervicis)
vaginalni dio (portio vaginalis cervicis uteri)

upljina maternice (cavitas uteri)
- trokutasta oblika
- nastavlja se u maternini kanal (canalis cervicis uteri)

materninim uem
(ostium uteri) se otvara u vaginu

Sintopija maternice:
- trup maternice u doticaju sa stranjom stijenkom MM
- stranja stijenka maternice u doticaju s vijugama ileuma i sigmoidnog kolona

Graa maternice
- MYOMETRI UM (miinica) glatko miije, najrazvijeniji sloj stijenke
- PERI METRI UM stijenku maternice izvana tvori peritoneum
- ENDOMETRI UM sluznica



93

Poloaj maternice
- u odnosu prema rodnici maternica savijena prema naprijed ANTEVERSI O
UTERI
- tijelo i vrat maternice zatvaraju tupi kut otvoren prema naprijed
ANTEFLEXI O UTERI

Fiksacijski aparat uterusa = parne sveze maternice:
- IROKA MATERNINA SVEZA (lig. latum uteri)
o peritonealna duplikatura koja spaja lateralne rubove maternice sa
stijenkama male zdjelice
o u frontalnoj ravnini, u gornjem slobodnom rubu sadri jajovod
o gornji dio mezenterij tube uterine mezosalpinks
o donji dio mezenterij uterusa - mezometrij
- OBLA SVEZA MATERNICE (lig. teres uteri)
- SAKROUTERINA SVEZA (lig. sacrouterinum) od lateralnih stijenki uterusa do
krine kosti

RODNICA (vagina)
- neparni cjevasti organ duljine 10 cm
- protee se ukoso prema dolje i prema naprijed, prolazi kroz miino dno male zdjelice

Dijelovi rodnice
- ostium vaginae na ovom mjestu zavrava vagina
o nalazi se izmeu malih usana u predvorju vagine (vestibulum vaginae), iza
vanjskog otvora mokrane cijevi
o djelomino ga zatvara hymen (tanka kona duplikatura)
- svod (fornix vaginae) gornji dio rodnice koji obuhvaa donji dio vrata maternice

Graa stijenke rodnice
- tunika mukoza u gornjem dijelu glatka, u donjim dvjema treinama ima poprene
nabore
- tunika muskularis
- tunika adventicija

Sintopija rodnice
- prednja stijenka u suodnosu sa MM
- stranja stijenka u suodnosu sa rektumom


VANJSKI ENSKI SPOLNI ORGANI
(Organa genitalia feminina externa)
- nazivaju se STIDNICA (vulva / pudendum femininum)
- u vanjske enske spolne organe spadaju:
1. STIDNI BREULJAK (mons pubis)
2. VELIKE STIDNE USNE (labia majora pudendi)
o dva kona nabora izdignuta jae razvijenim potkonim masnim tkivom
o omeuju stidnu pukotinu (rima pudendi) spajaju se prednjim i stranjim
krajevima
o stidne dlake (pubes) prekrivaju vanjsku stranu velikih usana i brijeg stidne
kosti
94

3. MALE STIDNE USNE (labia minora pudendi)
o dva kona nabora, tanja, bez masnog tkiva
o prekrivene velikim stidnim usnama
o omeuju vestibulum vaginae
o u prednjem dijelu predvorja vagine nalazi se ostium uretre externum, a iza
njega ostium vaginae
4. DRAICA (clitoris)
o erektilni organ, analog penisu
o iznad vestibuluma vagine, privrena uz donji rub preponske simfize
5. PARNO EREKTILNO TIJELO (bulbus vestibuli vaginae)
o analog spuvastom tijelu penisa
o nalazi se lateralno od vestibuluma vagine
6. VELIKE VESTIBULARNE LIJEZDE (glandulae vestibulares majores)
o odgovaraju bulbouretralnim lijezdama mukaraca
o izvodni kanalii se otvaraju u predvorje vagine izmeu otvora rodnice i
malih usana
o tijekom snoaja proizvode sekret i vlae predvorje vagine

PERINEALNA REGIJA (regio perinealis)
- podruje trupa ispod miia dna male zdjelice
- prostor u obliku romba
- omeen bono bedrima, sprijeda simfizom, straga trtinom kosti
- linija koja spaja sjedne kvrge dijeli perinealnu regiju na:
o regio analis (stranja regija) anus
o regio urogenitalis (prednja) vanjski spolni organi, a u ena i otvor
mokrane cijevi
- MEICA (perineum) podruje izmeu vanjskog spolovila i anusa


ENDOKRINE LIJEZDE (GLANDULAE ENDOCRI NAE / GLANDULAE SI NE
DUCTI BUS)

Podjela lijezda s obzirom na postojanje izvodnih kanala:
1. EGZOKRINE (s vanjskim izluivanjem)
- nastaju urastanjem epitela unutranjih ili vanjskih povrina u dubinu
- povezane s povrinom odvodnim kanalom kroz koji protjee sekret
2. ENDOKRINE (s unutranjim izluivanjem)
- razvijaju se iz epitela, ali nemaju odvodni kanal koji ih povezuju s povrinom
- izgraene od epitelnih ljezdanih stanica u obliku nakupina

njima krv dovodi meu nakupinama
tvari nune za stvaranje se nalazi gusta
hormona kapilarna mrea

raznoenje hormona
do ciljnih stanica
- njih inervira ANS, s kojim lijezde ine funkcionalnu cjelinu vegetativni
sustav
- humoralna regulacija!
- ima ih 12 (+ placenta u trudnoi), a nalaze se po cijelom tijelu (izuzev udova)
95

Endokrine lijezde su:
1. hipofiza (hypophisis / glandula pituitaria) neparna
2. epifiza (corpus pineale) neparna
3. titna lijezda (glandula thyroidea) neparna
4. epitelna tjeleca / dotitne lijezde (glandulae parathyroideae) 4 ljezdice
5. nadbubrena lijezda (glandula suprarenalis) parna
6. guteraa (pancreas) neparna
7. jajnik (ovarium) parna
8. sjemenik (testis) parna

HIPOFIZA (HYPOPHI SI S)
- neparna endokrina lijezda na bazi mozga, funkcionalno i anatomski povezana sa
hipotalamusom
- nalazi se u sredini lubanjske baze u fossi hypophisialis na turskom sedlu (sella
turcica) klinaste kosti
- dijelovi hipofize (s obzirom na smjetaj i vanjski izgled):
o trup (intraselarni dio)
nalazi se ispod dure mater, u jami turskog sedla
oblikuju ga lobus distalis i lobus intermedius adenohipofize i
lobus nervosus neurohipofize
o drak (ekstraselarni dio)
prolazi kroz maleni otvor u sredini ovojnice, povezuje hipofizu s
hipotalamusom
oblikuju ga infundibulumneurohipofize i pars tuberalis
adenohipofize

- funkcionalni dijelovi hipofize
o ADENOHIPOFIZA (lobus anterior)
pars distalis, tuberalis et intermedia razliitog embrionalnog
podrijetla, epitelna osnova (acidofilne, bazofilne i kromofobne
stanice)
ima dobro razvijenu kapilarnu mreu portalni krvotok
optok hormona u arterijsku mreu
o NEUROHIPOFIZA (lobus posterior)
ine ga derivati neurocita i ivana vlakna stanica jezgara koji se
nalaze u hipotalamusu
- infundibulum (pedunculus hipofize) izgrauje vei dio drka hipofize,
funkcionalno povezuje hipotalamus s lobusom nervosusomneurohipofize
- hipofiza izluuje hormone kojima usklauje rad drugih endokrinih lijezda, a
hipotalamus upravlja radom hipofize

Izluivanje hormona
Adenohipofiza Neurohipofiza
hormon rasta
adenokortikotropni hormon
prolaktin
tireotropni hormon
luteinizacijski hormon
folikulostimulirajui
hormon
antidiuretski hormon
oksitocin
96

EPIFIZA (corpus pineale / glandula pinealis)
- povezana s meumozgom tankim tracima (dio diencephalona, na mezencefalonu)
- u dobi od 7 godina poinje atrofirati u funkciji do puberteta (regulacija
cirkadijarnih ritmova spolni i ritam no dan)

smatra se da hormoni
ove lijezde reguliraju razvoj
spolnih organa
- nakon puberteta ima funkciju u regulaciji ciklusa budnost spavanje


TITASTA LIJEZDA (glandula thyroidea)
- neparna endokrina lijezda na prednjoj strani vrata, naslonjena na dunik i grkljan
(obuhvaa ih poput potkove)
- crvenosmee boje, graena od epitelnog tkiva sa endokrinom funkcijom
- sadri 2 renja lobus dexter et sinister
o povezani su sredinjim uskim dijelom lijezde (isthmus glandulae
thyroideae)
- oblika slova H (zbog jae razvijenih pobonih dijelova i tankog sredinjeg dijela)
- na povrini ima dvije ovojnice
o vanjska pomou nje se vrsto pripaja uz dunik i grkljan, a s prednje
strane rahlo povezana s okolnim tvorbama
o unutranja (capsula fibrosa) tanka vezivna ahura koja prilijee uz
parenhim, u dubini oblikuje vezivne pregrade parenhim se dijeli na
renjie titnjaa ima lobarni i lobularni sustav
- parenhimatozni organ
o parenhim posebno ljezdano tkivo u obliku folikula
folikuli stijenka graena od jednog sloja stanica
u njima se nalazi bjelanevinasta viskozna tekuina
koloid
koloid sadri hormone trijod-tironin i tiroksin
o stroma vezivno tkivo koje nalazimo na povrini lijezde i u obliku
vezivnih pregrada koje ulaze u dubinu parenhima
- izluuje T3, T4 i kalcitonin


EPITELNA TJELECA / DOTITNE LIJEZDE (glandulae parathyroideae)
- etiri tjeleca (varirati mogu od dvije do est)
- ukastosmee boje
- nalaze se na stranjoj povrini renjeva titnjae, izmeu vanjske i unutranje
ovojnice
- razlikujemo gornja i donja epitelna tjeleca
- izluuju paratireoidni hormon







97

PRSNA LIJEZDA (thymus)
- limfno-epitelni organ koji se nalazi u medijastinumu ispred aorte, a iza
sternuma
- veliina je individualna, nakon spolnog sazrijevanja dolazi do involucije timusa
- u odraslih osoba parenhim timusa potpuno zamijenjen masnim tkivom (corpus
thymicum)
- graa timusa:
o renjevi lobus dexter et sinister oblikovani od mnogobrojnih
renjia (lobarna i lobularna graa)
o vezivna ovojnica obavija povrinu timusa
- u njoj sazrijevaju T limfociti


NADBUBRENE LIJEZDE (glandulae suprarenalis)
- parni endokrini organ koji se poput kape naslanja na gornji pol bubrega
- nalazi se u retroperitonealnom prostoru, izmeu gornjeg pola bubrega i oita
- odijeljena od bubrega tankim slojem masnog tkiva, a zajedno s bubregom
obavijena masnom ahurom nadbubrene lijezde su ute boje
- razliita oblika desna trokutasta, lijeva polumjeseasta
- tri povrine facies anterior, posterior (na njoj se nalazi hilus) et renalis (u
suodnosu sa gornjim polom bubrega)
- funkcionalni dijelovi
o vanjski dio ovojnica
o unutranji dio
sr (medulla) izluuje adrenalin i noradrenalin
kora (cortex) izluuje 30-ak hormona, koji se dijele u sljedee
skupine:
mineralokortiokoidi aldosteron (regulacija Na i K u
tjelesnim tekuinama)
glukokortikoidi kortizol (regulacija metabolizma
hranjivih tvari)
spolni hormoni testosteron, estrogen, progesteron


GUTERAA (pancreas)
- endokrino tkivo proima poglavito trup i rep guterae sastoji se od dobro
prokrvljenih Langerhansovih otoia

Inzulin
- djeluje na metabolizam eera, masti i bjelanevina
- smanjuje vrijednost glukoze u krvi

Glukagon
- poveava koncentraciju glukoze u krvi






98

OPA NEUROANATOMIJA (NEUROLOGIJA)

IVANI SUSTAV (Systema nervosum)

Osnovne funkcije S:
1. Ostvaruje kontakt organizma i okoline
2. Kontrolira (koordinira) rad svih organskih sustava
3. Omoguuje vie intelektualne funkcije

Anatomska (morfoloka) podjela ivanog sustava:
1. SREDINJI IVANI SUSTAV (Systema nervosum centrale)
MOZAK (encephalon)
LENA MODINA (medulla spinalis)
2. PERIFERNI IVANI SUSTAV (Systema nervosum periphericum)
IVCI (nervi) nn. spinales, nn. craniales
GANGLIJI male nakupine tj. vorii graeni od sive tvari, lokalizirani
izvan CNS-a

Funkcionalna (fiziologijska) podjela S:
CEREBROSPINALNI (SOMATIKI) povezuje organizam sa vanjskim svijetom,
pod utjecajem je nae volje
AUTONOMNI (VEGETATIVNI) odgovoran za kontrolu rada vitalno vanih
organa, nije pod utjecajem nae volje

IVANO TKIVO
- najdiferenciranije tkivo u naem organizmu, nema meustanine tvari
- sastoji se od:
o IVANIH STANICA
o NEUROGLIJA

IVANA STANICA (ganglijska stanica, neurocit, neuron) funkcionalne
- PERIKARION trup (tijelo) stanice u kojem se nalaze jezgra i citoplazma
- AKSON / NEURIT (ivano vlakno) dugaak izdanak
o vodi impuls celulifugalno (eferentno) voenje podraaja od trupa jedne
ivane stanice prema drugoj ivanoj stanici ili prema perifernim ivanim
dijelovima
- DENDRITI krai i razgranatiji izdanci od aksona
o vode impuls celulipetalno (aferentno) primaju podraaje susjednih stanica
i usmjeravaju ih prema trupu ivane stanice

Morfoloka podjela ivanih stanica temeljena na broju izdanaka:
UNIPOLARNE imaju samo akson (prisutne u embrionalnom razvoju)
BIPOLARNE imaju dva izdanka (1 akson, 1 dendrit) svaka ivana stanica je
minimalno bipolarna!
PSEUDOUNIPOLARNE mnogobrojne, imaju izdanak u obliku slova T (jedan
izdanak ima funkciju dendrita, a jedan aksona), nalaze se u osjetnim ganglijima
MULTIPOLARNE vie dendrita i 1 akson, tvore najvei broj neurona


99

Fizioloka podjela ivanih stanica
AFERENTNE (OSJETNE) sposobnost prihvaanja i prenoenja podraaja s
periferije tijela u CNS nespecifini osjeti (dodir, tlak, temperatura, bol) i specifini
podraaji (vid, sluh, njuh, okus, ravnotea)
EFERENTNE
o MOTORIKE slanje podraaja iz CNS-a do periferno smjetenih organa
(poprenoprugasti miii)
o AUTONOMNE slanje podraaja na periferiju za oivenje ili inervaciju
sranog miia, glatkog miija, krvnih ila, lijezda
INTERNEURONI nalaze se iskljuivo u CNS-u, povezuju aferentne i eferentne
neurone

Funkcije ivane stanice:
PODRALJIVOST mogunost pobude aktivnosti
PROVODLJIVOST mogunost prenoenja impulsa, a omoguena je postojanjem
sinapsi
- podraljivost i provodljivost su svojstva zbog kojih se ivane stanice razlikuju od
ostalih somatskih stanica

SINAPSE morfoloki i funkcionalni spojevi izmeu neurona, ili izmeu neurona i
periferno smjetenih organa (miii, lijezde)
- impuls se prenosi pomou neurotransmitora koji se izluuje na presinaptikom
neuronu, koji se preko sinaptike pukotine prenosi na postsinaptiki neuron ime
impuls biva prenesen

ivane stanice i ivana vlakna u CNS-u grade:
SIVA TVAR (SUBSTANTI A GRI SEA)
o tvore ju trupovi ivanih stanica, dendriti, poetni dijelovi aksona, potporne
stanice i gusta kapilarna mrea
BIJELA TVAR (SUBSTANTI A ALBA) izgrauju je aksoni (ivana vlakna)
RETIKULARNA TVAR mijeanje sive i bijele tvari
GELATINOZNA TVAR karakteriziraju je mjehurasti trupovi neurona

U PNS-u grade sljedee tvorbe:
GANGLIJ nakupina trupova ivanih stanica (izvan CNS-a) i poetnih dijelova
ivanih vlakana
- izvan CNS-a se trupovi ivanih stanica nalaze jedino u gangliju
IVAC izgrauju ga iskljuivo ivana vlakna (dugaki aksoni ivanih
stanica)
o Sredinja ivana vlakna
Bijela ivana vlakna
imaju ovojnicu graenu od mijelina
mijelinska ovojnica = izolator, sprjeava gubitak elektrinih
signala na putu do sinapse, brzina provoenja impulsa ovisi o
debljini ove ovojnice (to je deblja provoenje impulsa je bre)
Siva ivana vlakna nemijelinizirana vlakna



100

o Periferna ivana vlakna
svako vlakno koje napusti CNS dobiva Schwannovu ovojnicu, a ono
koje ulazi u CNS gubi istu
Schwannovu stanicu ovojnicu tvore Schwannove stanice koje se uzdu
aksona nastavljaju jedna na drugu
ako je vlakno mijelinizirano onda se Schwannova ovojnica nalazi
povrnije od mijelinske

prema tome se periferna ivana vlakna dijele na:
Bijela vlakna sa mijelinskom i Schwannovom ovojnicom
Siva vlakna sa Schwannovom ovojnicom
o organizacija ivaca u snopove
povrina ivca EPINEURIJ (vezivno tkivo)
ovojnica - PERINEURIJ

Funkcionalna podjela ivanih vlakana:
- AFERENTNA (OSJETNA) prijenos podraaja od periferije do CNS-a
- EFERENTNA
o motorna koja pripadaju CNS-u prijenos podraaja do poprenoprugastih
miia
o motorna koja pripadaju ANS-u prijenos do sranog ili glatkih miia u
stijenci upljih organa
o sekretorna koja pripadaju ANS-u inervacija lijezda


NEUROGLIJA (neuroglijalne stanice, glija stanice) potporne
ASTROCITI zvjezdolike stanice s mnogobrojnim izdancima koji se
zrakasto ire na sve strane, obavijaju stijenke kapilara, izgrauju
membranu odgovornu za prepreku izmeu krvi i ivanog tkiva
OLIGODENDROCITI male stanice s malo izdanaka, omotavaju se
oko aksona i dendrita, stvaraju mijelin i tvore mijelinsku ovojnicu
MIKROGLIJE (istai CNS-a) makrofagi S, sposobnost
fagocitoze i gibanja
EPENDIMSKE STANICE kubine stanice koje obavijaju upljine
modanih komora i kraljenine modine


EMBRIOLOGIJA CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA
- nastaje iz ektoderma (vanjskog/lenog zametnog listia)
- na stranjoj stani embrija zadebljanje ektoderma NEURALNA PLOA
- zadebljanje rubova neuralne ploe, uzdiu se i nastaje NEURALNI LIJEB
- kada se rubovi lijeba dotaknu nastaje NEURALNA CIJEV (osnova iz koje e se
razviti svi dijelovi CNS-a)
- kranijalni dio biti e osnova za mozak, a kaudalni dio za lenu modinu
- mjesec dana nakon zaea kranijalni dio se dijeli na tri primarna mjehuria:
o prosencephalon
o mesencephalon
o rhombencephalon
- iz ta tri listia se sekundarno razvije pet listia iz kojih se onda razvijaju dijelovi
mozga:
101

o iz prosenephalona krajnji mozak i meumozak
o mesencephalon ostaje nepromijenjen, zadrava oblik cijevi
o iz rhombocephalona se razvijaju:
metencephalon iz njega pons i mali mozak
myelencephalon iz njega produljena modina
- upljina neuralne cijevi e se izdiferencirati u sustav komora u podruju mozga
(svakom mjehuriu pripada odreena komora)
- u podruju kraljenine modine upljina ostaje u obliku cijevi razvija se
sredinji kanal (canalis centralis)

Pregled embrionalnog razvoja CNS-a
Mozak
(encephalon)
Prosencephalon
Telencephalon
hemisphera cerebri
ventriculus lateralis
(pobona komora)
telencephalon
medium
rhinencephalon
Diencephalon
thalamus
III. komora
(ventriculus tertius)
hypothalamus
subthalamus
epithalamus
metathalamus
Mesencephalon Mesencephalon aqueductus cerebri
Rhombencephalon
Metencephalon
cerebellum IV. komora
(ventriculus
quartus)
pons
Myelencephalon medulla oblongata
Kraljenina
modina (medulla
spinalis)

canalis centralis
(sredinji kanal)


SREDINJI IVANI SUSTAV
(Systema nervosum centrale)
- MOZAK (encephalon)
o VELIKI MOZAK (cerebrum)
KRAJNJI MOZAK (telencephalon)
MEUMOZAK (diencephalon)
o MALI MOZAK (cerebellum)
o MODANO DEBLO (truncus cerebri)
PRODULJENA MODINA (medulla oblongata)
MOST (pons)
SREDNJI MOZAK (mesencephalon)
- KRALJENINA MODINA (medulla spinalis)

MOZAK (encephalon)
MODANO DEBLO (truncus cerebri)
- dio mozga koji se nastavlja na MEDULLU SPINALIS (kraljeninu modinu)
- BIJELA TVAR NA POVRINI, SIVA U DUBINI

nije cjelovita, mnogobrojne nakupine (jezgre)
- nadzire vane ivotne funkcije disanje, rad srca, gutanje, upravljanje stanjem
budnost spavanje


102

Produljena modina (medulla oblongata)
- naziva se jo i bulbus medulae spinalis jer je njezin rostralni nastavak
- kao nastavak LM tvori brazde i snopove
- FI SSURA MEDI ANA ANTERI OR (sredinja brazda) na prednjoj povrini s
kraljenine modine se nastavlja pod istim imenom
o desno i lijevo valjkasta izboenja BIJELE tvari PYRAMI S (izgrauju ga
vlakna MOTORNOG, PIRAMIDNOG Puta)

cjelovitost ove brazde na granici prema LM prekida
DECUSSATIO PYRAMIDUM (krianje motornog piramidnog puta)

lateralno od piramide parno izboenje OLIVA
(prednja
povrina) njegovu podlogu tvori
istoimena motorna jezgra (nucleus olivaris)

dorzalna povrina jednake brazde kao na kraljeninoj modini
- na presjeku:
o BAZALNI DIO u njemu se nalazi nucleus olivaris i vlakna motornog,
piramidnog puta
o DORZALNI DIO (tegmentum) nalaze se jezgre posljednja 4 modana ivca
nn. IX, X, XI izlaze LATERALNO od olive
nn. XII izlazi izmeu PIRAMIDE i OLIVE
- rostralno se nastavlja na PONS

izdvajanje parnih snopova vlakana prema MALOM MOZGU

SPOJNI KRACI (pedunculus cerebellaris inferior)

spaja MEDULLU OBLONGATU sa MALIM MOZGOM


Most (pons)
- sredinji dio modanog deblka
- BIJELA TVAR IZVANA, SIVA TVAR IZNUTRA
- nalazi se:
o ROSTRALNO od MEDULLE OBLONGATE
o KAUDALNO od SREDNJEG MOZGA (mesencephalona)
- lateralno se suava i prelazi u SREDNJE KRAKOVE (pedunculus cerebellaris
medius)
sadre vlakna koja povezuju MOST i
MALI MOZAK
- bazalna povrina mosta u sredini ima duboku i iroku brazdu (SULCUS
BASI LARI S) koja nastaje zbog bonih uzdignua zbog ventralnog prolaska
motorikih putova
o kroz sulcus basilaris prolazi a. basilaris!




103

- presjek mosta:
o VENTRALNI (BAZALNI) dio (pars basilaris) kroz njega prolaze motorni,
piramidni putovi
o DORZALNI dio (pars dorsalis pontis / tegmentum) sadri jezgre modanih
ivaca (nn. V, VI, VII, VIII) izlaze iz fosse postpontine

Srednji mozak (mesencephalon)
- najrostralniji dio modanog debla
- nalazi se izmeu MOSTA i MEUMOZGA
- tijekom razvija najmanje se promijenio upljina ostala u obliku cijevi aqueductus
cerebri
- presjek srednjeg mozga:
o BAZALNI DIO izboen u obliku parnih snopova ivanih vlakana
MODANI KRACI (crura cerebri)
o TEGMENTUM
nalazi se iza modanih komora
u njemu su jezgre nn. III i IV
uz jezgre tih ivaca nalazi se CRVENKASTA OKRUGLA
MOTORNA JEZGRA (nucleus ruber)
granicu izmeu tegmentuma i modanih krakova izgrauje
SIVA TVAR (substantia nigra)

upravlja miinim
tonusom i miinim
aktivnostima
o TECTUM / LAMINA TECTI
dio iza akveduktusa cerebri
na njegovoj povrini se istiu 4 KUGLASTA IZBOENJA
(COLLI CULI SUPERI ORES ET I NFERI ORES)
gornji kolikuli refleksni vidni put
donji kolikuli refleksni sluni put

MALI MOZAK (cerebellum)
- nalazi se u stranjoj lubanjskoj jami, iza modanog debla, ispod stranjeg dijela
velikog mozga
- povrine malog mozga:
o 2 SIMETRINE POLUTKE (HEMI SPHERIA CEREBELLUM)
o SREDINJI NEPARNI DIO (VERMI S CEREBELLI )
- na gornjoj strani izmeu njih nema jasne granice
- na BAZALNOJ povrini polutke razdvaja DUBOKI SAGITALNI PROCJEP
(vallecula cerebelli)
- graa malog mozga:
o SIVA TVAR
nalazi se na povrini mozga koja tvori KORU MALOG MOZGA
(CORTEX CEREBELLI )

Na njoj se nalaze BRAZDE i
VIJUGE (gyri et sulci cerebelli)
uske i usporedne
preko vermisa prelaze s jedne hemisfere na drugu
104

o BIJELA TVAR (corpus medullare)
nalazi se u dubini hemisfera
izdiu se ploice bijele tvari (laminae albae)
unutar bijele mase nalaze se sive mase:
NUCLEUS DENTATUS
EMBOLIFORMIS
GLOBOSUS
FASTIGIUM
sagitalni presjek kroz vermis arbor vitae

Krakovi malog mozga
- tri parna snopa izgraena od ivanih vlakana pomou kojih je povezan s
modanim deblom
- krakovi su: povezuje MM sa
o DONJI KRAK (peduncullus cerebellaris inferior) - produljena modina
o SREDNJI KRAK (p. cerebellaris medius) - most
o GORNJI KRAK (p. cerebellaris superior) - srednji mozak

Funkcije MM:
- regulacija ravnotee
usklaivanje miinog tonusa i fine motorike = KOORDINACIJA POKRETA


VELIKI MOZAK (cerebrum)
Meumozak (diencephalon)
- nalazi se izmeu MODANOG DEBLA i KRAJNJEG MOZGA
- dijelovi su:
o THALAMUS desni i lijevi
velika parna siva tvorba jajolika oblika, koja izgrauje POBONE
STIJENKE TREE KOMORE
ima 4 povrine
gornja i medijalna slobodne
donja i lateralna srasle s okolnim tvorbama
stranji pol (pulvinar thalami) zadebljan
SIVA TVAR podijeljena je u 4 jezgre povezane motornim i osjetnim
podrujima u kori velikog mozga
ploice bijele tvari!
najvei SUBKORTIKALNI OSJETNI CENTAR (prolaz svih
SENZIBILNIH putova)
sjedite LIMBIKOG SUSTAVA, dio EKSTRAPIRAMIDNOG
sustava
o SUBTHALAMUS ispod talamusa
o METATHALAMUS
pripadaju mu 2 para KUGLASTIH IZBOENJA (corpus geniculatium
mediale et laterale)
nalaze se ispod i lateralno od pulvinara
talamusa
izboenja su ukljuena u refleksne vidne i
slune putove (centri!)

105

o EPITHALAMUS
gornji i stranji dio meumozga
tvori ga EPIFIZA
o HIPOTHALAMUS
nalazi se na BAZALNOJ povrini mozga
tvori dno III. Komore
izgrauju ga:
corpora mamilllaria dva polukuglasta izboenja, nalaze se
najkaudalnije
tuber cinereum nalazi se ispred korpore mamilarije, a
nastavlja se na infundibulum hipofize
chiasma opticum nalazi se ispred tubera cinereuma, krianje
vidnih ivaca
sadri SIVE MASE koje kontroliraju VEGETATIVNE funkcije
(glad, e, spolni nagon)

Krajnji mozak (telencephalon)
- najvei, najsloeniji i najrazvijeniji dio mozga
- oblikuju ga:
o neparni sredinji dio (telencephalon medium)
o parne polutke (hemispherium dextrum et sinistrum)

Sredinji telencefalon
izgrauju ga popreno poloena vlakna koja meusobno povezuju
obje polutke velikog mozga = KOMISURNA VLAKNA

Najvanije je CORPUS CALLOSUM
nalazi se u dnu duboke brazde (fissura
longitudinalis cerebri)

razdvaja desnu i lijevu polutku mozga
vlakna koja ga grade povezuju jednake
toke D i L polutke mozga

Modana polutka (hemisfera)
3 povrine:
facies convexa dorzolateralni, odgovara lubanjskom krovu
facies basialis dolje, u doticaju s bazom lubanje
facies medialis prema nasuprotnoj hemisferi
povrina im je SIVA tvar KORA VELIKOG MOZGA (cortex
cerebri)
na cortexu se razlikuju brazde i vijuge (sulci et gyri cerebri)

Svaka hemisfera mozga podijeljena je u 5 renjeva:
1. EONI REANJ (lobus frontalis)
2. TJEMENI REANJ (lobus parietalis)
3. SLJEPOONI REANJ (lobus temporalis)
4. ZATILJNI REANJ (lobus occipitalis)
5. OTOK (insula)

106

o preko SULCUS CENTRALIS odvojeni su EONI i TJEMENI reanj
o preko SULCUS LATERALIS odvojeni SLJEPOONI do EONOG i
TJEMENOG

eoni reanj
ispred centralnog sulkusa nalazi se precentralna vijuga (gyrus
precentralis)
primarno MOTORNO podruje polazak impulsa za
SKELETNU muskulaturu
ispred precentralne vijuge ASOCIJATIVNO MOTORNO
PODRUJE (usklauje djelovanje miia)
na bazalnoj povrini ovog renja nalazi se NJUNI MOZAK
(rhinencephalon)
prednji dio bulbus olfactorius (duguljasto zadebljanje)
tractus olfactorius
stranji dio trigonum olfactorium(proirenje)

Tjemeni reanj
nalazi se iza sredinje brazde

postcentralna vijuga (gyrus postcentralis) prva analiza
osjetnih podraaja i svjesnost istih
iza postcentralne vijuge brazde i vijuge koje predstavljaju
ASOCIJATIVNO PODRUJE za objedinjavanje i shvaanje
podraaja, pamenje

Sljepooni reanj
primarno asocijativno sluno podruje
gyrus parahypocampalis funkcionalno limbiki sustav i njuni put

Zatiljni reanj
iza tjemenog i sljepoonog renja
na medijalnoj povrini u sulcusu calcarinusu u kori VIDNO
podruje
asocijativno podruje sinteza vidnog podraaja i prepoznavanje
predmeta

Otok
u dubini lateralne brazde
prekrivaju ga eoni, sljepooni i tjemeni reanj

o u dubini polutki nalaze se BAZALNI GANGLIJI (jezgre)

Najvee jezgre su:
NUCLEUS CAUDATUS
NUCLEUS LENTIFORMIS

sudjeluju u usklaivanju
motorikih funkcija

107

Komorni sustav mozga (ventriculi encephali)
- razvijaju se iz neuralne cijevi, upljine mjehuria
- komore su:
o 2 LATERALNE KOMORE u polutkama krajnjeg mozga
o III. KOMORA pripada meumozgu
o IV. KOMORA pripada ponsu, produljenoj modini, malom mozgu
- lateralne komore i III. komora povezane preko foramen interventriculare
- III. i IV. komora povezane preko akveduktusa cerebri (u mezencefalonu)

Lateralna komora
o pars centralis pripada tjemenom renju
o cornu anterius pripada eonom renju
o cornu posterius pripada zatiljnom renju
o cornu inferius pripada sljepoonom renju

III. komora
o nalazi se u sagitalnoj ravnini, stijenjena izmeu talamusa
o stijenke
gornja sloj ependimskih stanica (lamina tectoria)
stranja epitalamus
donja hipotalamus
prednja dijelovi srednjeg telencefalona

IV. komora
o tvore je upljine izmeu MEZENCEFALONA i MIJELENCEFALONA
o nalazi se
iza MOSTA i OBLONGATE
ispred CEREBELLUMA
o sredinom fosse rhomboideese u poprenom smjeru proteu VLAKNA
SLUNOG PUTA (striae medullares)

granica izmeu ponsa i oblongate
o krov IV. komore = mali mozak
o nastavlja se prema dolje u canalis centralis medulle spinalis
o iz IV. komore likvor otjee u SUBARAHNOIDNI PROSTOR preko 3 otvora:
apertura mediana
aperturae laterales













108

LENA MODINA (medulla spinalis)
- od C1 do L2, od L2 do sakruma nema nervnih elemenata filum terminale
- cauda equina ispunjava ostatak kraljeninog kanala
- zadebljanja na mjestima gdje modinski ivci naputaju modinu za inervaciju ruku i
nogu
o intumestentia cervicalis vratno zadebljanje
o intumestentia lumbosacralis slabinsko zadebljanje
- SIVA TVAR IZNUTRA, BIJELA IZVANA
o prednji rog (cornu anterius) MOTORNE ivane stanice
o stranji rog (cornu posterius) OSJETNE ivane stanice
o SIVA TVAR autonomne ivane stanice
o SUBSTANTIA INTERMEDIA CENTRALIS povezuje desnu i lijevu
antimeru prednji i stranji rog
o BIJELA TVAR podijeljena na funiculuse(anterior, lateralis, posterior)

ZATITA CNS-a
- CEREBROSPINALNI LIKVOR
o ispunjava komore, centralni kanal u kraljeninoj modini,
subarahnoidalni prostor
o bistra bezbojna tekuina, sadri vrlo malo bjelanevina
o mehanika zatita CNS-a

Fizioloki optjecaj likvora

izluuje ga PLEXUS CHORIOIDEUS
vezivo mekih modanih ovojnica bogato krvnim
ilama
priraslo uz laminu tectoriu u stijenci komore u
obliku resica
permanentno se izluuje u lateralnim komorama

interventrikularni otvori
III. komora
akveduktus cerebri
IV. komora

canalis centralis medule spinalis
medijalni, lateralni otvori
subarahnoidalni prostor

Konveksna povrina mozga
arahnoidna zrnata izboenja
venska krv sagitalnog sinusa dure mater


- OVOJNICE MOZGA I LM (meninges)
o VANJSKA TVRDA MENINGA (dura mater encephali)
o MEKE OVOJNICE tanke ovojnice, ispod dure
PAUINASTA (arachnoidea)
NJENA OVOJNICA (pia mater encephali)
109

Dura mater encephali
o nalazi se u lubanjskoj upljini
o sastoji se od 2 lista
periostni list
vanjski list koji prekriva unutranjost kostiju lubanje i sudjeluje
u izgradnji periosta
u podruju lubanjskog svoda rahlo prirastao, u bazi lubanje
vrsto srastao
meningealni list
unutranji sloj obloen mezotelom
u doticaju s mekim modanim ovojnicama
na mjestima se izbouje, pa nastaju slobodni listovi:
o falx cerebri razdvaja polutke velikog mozga
o falx cerebelli razdvaja polutke malog mozga
o tentorium cerebelli izmeu zatiljnih dijelova velikog i
malog mozga
o diaphragma sellae zatvara fossu hypophiseos
o nastavlja se u kraljenini kanal i see do 2./3. krinog kraljeka dura mater
spinalis na tom mjestu dva lista nisu meusobno srasla EPIDURALNI
PROSTOR
periostni list oblae stijenke kraljenikog kanala
meningealni list tvrda ovojnica kraljenine modine
o u lubanji gdje 2 lista nisu srasla

SI NUS DURAE MATRIS
vode vensku krv
stijenke obloene endotelom, nema zalistaka
prikupljaju krv i likvor iz mozga i modanih ovojnica
topografski ih dijelimo na:
o gornju skupinu dovode krv iz gornjih i dubokih
dijelova mozga
o donju skupinu dovode krv iz bazalnih dijelova mozga i
orbite
o sinusi obje skupine odvode krv u venu jugularis internu
o SUBDURALNI PROSTOR kapilarni procjep izmeu DURE i
ARAHNOIDEJE

Pauinasta ovojnica (arachnoidea)
o tvori zrnata izboenja (granulationes arachnoideae)
utiskuju se u DURU u podruju stijenke gornjeg sagitalnog sinusa
proputaju likvor iz SUBARAHNOIDNOG prostora u VENSKU KRV
SINUSA
o premouje brazde ne ulazei u njih







110

Pia mater encephali
o prati povrinu mozga, uvlaei se u brazde i neravnine povrine mozga
o SUBARAHNOIDALNI PROSTOR izmeu PIE i ARAHNOIDEJE
sadri velike krvne ile
ispunjen likvorom
vezivni traci kojim se spajaju gore navedene ovojnice
najiri dijelovi odgovaraju udubinama mozga cisterne
povezan s IV. komorom:
parnim otvorima aperturae laterales ventriculi quarti
neparnim otvorom apertura mediana


PUTOVI IVANOG SUSTAVA
PUTOVI snopovi ivanih vlakana odreenog smjera i istovrsne funkcije koji na svom
putu povezuju sinapsom odreeni broj neurona

VRSTE PUTOVA:
- ASOCIJATIVNI
o zapoinju i zavravaju u istoj antimeri SS
o povezuju razliite centre
o najkrai asocijativni put fibrae arcuate(povezuju susjedne dijelove kore)
o najdulji asocijativni put fasciculus longitudinales medialis (povezivanje
motorikih jezgri modanih ivaca)
- KOMISURNI
o nalaze se u corpus callosumu
o spajaju simetrine neurone (tj. iste centre) desne i lijeve antimere (polutke)
- PROJEKCIJSKI povezuju CNS i periferiju
o osjetni (aferentni) podraaj od periferije prema gyrusu postcentralisu
o motorni (eferentni) podraaj od kore mozga prema periferiji
piramidni putovi voljne motorike
ekstrapiramidni putovi nauene motorike
o parni putovi, uvijek se kriaju u razini modanog debla ili kraljenine
modine
o vlakna projekcijskih putova na periferiju odlaze u sklopu modanih /
modinskih ivaca

REFLEKSNI LUK
- osnovna organizacijska jedinica u S
- moe biti:
o monosinaptiki (jednostavan, izravan)
o polisinaptiki (sloeni, neizravan)

Dijelovi jednostavnog RL:
- aferentni dio
o osjetna pseudounipolarna stanica u spinalnom gangliju
o vlakno ivane stanice odvodi podraaj s periferije do CNS-a
- eferentni dio
o motorna stanica prednjeg roga kraljenine modine
o vlakno motorike ivane stanice odvodi podraaj do ciljnog organa

111

Jednostavni RL patelarni refleks
Sloeni RL refleks trbune stijenke

Nesvjesni RL podraaj dolazi do LM ili modanog debla
Svjesni RL podraaj dolazi do cortexa cerebri


PERIFERNI IVANI SUSTAV
(Systema nervosum periphericum)

PERIFERNI IVANI SUSTAV izgraen je od:
IVACA izgraeni od ivanih vlakana koja povezuju mozak i l. modinu sa svim
dijelovima tijela
- Aferentna vlakna dovode podraaj s receptora (sa periferije prema CNS-u)
- Eferentna vlakna odvode podraaj s receptora (iz CNS-a prema periferiji)
GANGLIJA jedine tvorbe izvan CNS-a, u kojima se nalaze trupovi neurocita
- Osjetni gangliji izgrauju ih pseudounipolarne stanice ija vlakna tvore
osjetna vlakna u ivcima
- Simpatiki i parasimpatiki gangliji izgrauju ih trupovi drugih neurona
eferentnog puta, i u njima su sinapse
- Ganglijska vlakna s obzirom na odreeni ganglij mogu biti:
o Preganglijska vlakna ulaze u ganglij i dovode podraaj
o Postganglijska vlakna izlaze iz ganglija i odvode podraaj do ciljnog
organa (efektora)

PODJELA IVACA PERIFERNOG IVEVLJA:
MODANI IVCI (nn. craniales) 12 pari
MODINSKI IVCI (nn. spinales) 31 par


MODANI IVCI (NERVI CRANI ALES nn. craniales)
- izlaze iz mozga na njegovoj bazi, parni su (12 na svakoj strani)
- mogu sadravati jednu ili vie vrsta ivanih vlakana (ako sadre vie nazivaju se
mjeovitim)
- u modanim ivcima nalaze se motorna, osjetna i parasimpatika vlakna

NN. olfactorii (nn. I ) osjetni ivci
- njuni podraaji iz olfaktorne regije nosne upljine prevode u mozak

N. opticus (n. I I ) osjetni ivac
- provodi vidni podraaj iz vidnog dijela mrenice vidni ivac

N. oculomotorius (n. I I I) mjeoviti ivac (motorna i parasimpatika vlakna)
- motorna vlakna inerviraju sve miie oka (izuzev gornjeg kosog miia i
lateralnog ravnog miia)

N. trochlearis (n. I V) motorni ivac
- inervira gornji kosi mii oka
- jedini ivac koji izlazi s dorzalne strane mozga

112

N. trigeminus (n. V) mjeoviti ivac (osjetna i motorna ivana vlakna) najdeblji!
- senzibilna vlakna inervacija koe i sluznice glave
- motorika vlakna inervacija mastikatorne muskulature
- na prednjoj strani ganglija ivac daje svoje tri grane
o N. ophtalmicus najmedijalnija grana, osjetni ivac
o N. maxillaris osjetni ivac
o N. mandibularis najlateralnija grana, mjeoviti ivac (osjetna, motorika)

N. abducens (n. VI ) motorni ivac
- inervira lateralni ravni mii (m. rectus lateralis)

N. facialis (n. VI I ) mjeoviti ivac (motorna, okusna i parasimpatika vlakna)
- motornim vlaknima inervira mimine miie glave i vrata
- okusna vlakna inerviraju okusne pupoljke u gljivastim papilama na jeziku
- parasimpatiki inervira sve lijezde glave (izuzev parotidne)

N. statoacusticus / N. vestibulocochlearis (n. VI I I ) osjetni ivac
- provodi sluni podraaj, te podraaj ravnotee iz membranoznog labirinta
unutranjeg uha

N. glossopharyngeus (n. I X) mjeoviti ivac (motorna, osjetna, okusna i
parasimpatika)
- motorika vlakna inervacija miia drijela i mekog nepca
- senzibilna vlakna inervacija sluznice drijela i jezika
- parasimpatika vlakna inervacija doune lijezde

N. vagus (n. X) mjeoviti ivac (motorna, osjetna, okusna i parasimpatika vlakna)
- najdulji modani ivac s najveim podrujem inervacije
- motorika i senzibilna vlakna miii i sluznica drijela i grkljana
- parasimpatika vlakna glatko miije, lijezde i krvne ile SVIH organa prsne i
trbune upljine do lijevog pregiba debelog crijeva

N. accessorius (n. XI ) motorni ivac
- inervira m. sternocleidomastoideus i m. trapezius

N. hypoglossus (n. XI I ) motorni ivac
- inervira vanjske i unutranje miie jezika


OSJETNI IVCI I., II., VIII.
MOTORNI IVCI III., IV., VI., XI., XII.
MJEOVITI IVCI V., VII., IX., X.

Autonomna parasimpatika vlakna sadre: III., VII., IX., X.






113

MODINSKI IVCI (NERVI SPI NALES nn. spinales)
- parni mjeoviti ivci koji izlaze iz kraljenine modine njenom cijelom
duljinom (31 modinski ivac)

Dijele se na:
8 vratnih ivaca (nn. cervicales) (C)
12 prsnih ivaca (nn. thoracici) (Th)
5 slabinskih ivaca (nn. lumbales) (L)
5 krinih ivaca (nn. sacrales) (S)
1 trtini ivac (n. coccygeus) (Co)
Modinski ivac kraljeninu modinu ne naputa kao jedinstveni snop vlakana, ve pomou
dvaju korijenova.
PREDNJI KORIJEN (radix ventralis) eferentna (autonomna i motorna) vlakna
STRANJI KORIJEN (radix dorsalis) aferentna (osjetna vlakna)
- u sklopu ovog korijena nalazi se osjetni ganglij (ganglion spinale)

Modinski je ivac kratak. Iz LM izlazi kroz foramen intervertebrale i dijeli se na:
- ramus ventrales (anterior) inervacija koe i miia pobone i prednje strane
trupa, te ruke i noge
- ramus dorsales (posterior) usmjeravaju se na lenu stranu tijela, inervacija
dubokih miia lea, koa lea (od tjemena do trtine kosti)
- ramus meningeus vraa se u kraljenini kanal, inervira ovojnice kraljenine
modine
- ramus communicans povezuje modinski ivac s odgovarajuim ganglijem
trunkusa simpatikusa, sadri simpatika vlakna koja izlaze iz sredita u modini
(lateralni rog)

Prednje grane modinskih ivaca se povezuju i oblikuju ivane spletove (plexuse):
1. PLEXUS CERVICALIS (C1 C4)
2. PLEXUS BRACHIALIS (C5 Th1)
3. PLEXUS LUMBALIS (Th12 L4)
4. PLEXUS SACRALIS (L5 Co)

Jedino grane prsnih modinskih ivaca ne oblikuju splet, ve ostaju samostalnim granama
(nn. intercostales) proteu se izmeu rebara, osjetno inerviraju segment koe i
odgovarajue interkostalne miie.













114

OSJETNI ORGANI (Organa sensuum)

OKO (oculus) organum visus

ONA JABUICA (bulbus oculi)
- parni organ vida koji se nalazi u orbiti
- oblik uplje kugle spljotene dorzoventralno
- izgrauju je:
o one ovojnice
o lea
o staklasto tijelo
o one sobice i ona vodica

Ovojnice onih jabuica:
- vanjska ona ovojnica (tunica fibrosa bulbi)
o bjeloonica (sclera)
o ronica (cornea)
- srednja ona ovojnica (tunica vasculosa bulbi)
o ilnica (choroidea)
o zrakasto tijelo (corpus ciliare)
o arenica (iris)
- unutarnja ona ovojnica (tunica interna bulbi)

Vanjska ona ovojnica
- u stranjem dijelu je tvori bjeloonica (sclera)
o najvei dio vanjske one ovojnice
o izgraena od vezivnog tkiva, vrsta, neprozirna
o na vanjskoj povrini se primaju ravni i kosi miii koji pokreu jabuicu
o u blizini stranjeg pola, kroz nju prolazi vidni ivac
o s unutranje strane prednjeg ruba se nalazi sinus venosus sclerae, Schlemmov
kanal (u njega otjee ona vodica iz prednje one sobice)
- u prednjem dijelu je tvori ronica (cornea)
o prednji, prozirni (jer nema krvnih ila!) dio vanjske one ovojnice
o sastoji se od 2 povrine:
prednja povrina u suodnosu sa vanjskim svijetom
stranja povrina u suodnosu s onom vodicom prednje one
sobice
o dobro inervirana (sadri niz nemijeliniziranih ivanih vlakana)

Srednja ona ovojnica
- sadri krvne ile, ive i 3 glatka miia
- od straga prema sprijeda sadri tri dijela:
o ilnica (choroidea)
o zrakasto tijelo (corpus ciliare)
o arenica (iris)





115

ilnica (choroidea)
najvei, stranji dio srednje one ovojnice
protee se do ore serrate(mrenica)
od ore serrateprema naprijed, na ilnicu se nastavlja zrakasto tijelo
s vanjske strane elastinim tracima povezana sa bjeloonicom
(pomina u odnosu na nju)
s unutranje strane povezana sa vidnim dijelom mrenice
sadri krvne ile i spletove kapilara za prehranu one jabuice

Zrakasto tijelo (corpus ciliare)
sredinji dio srednje one ovojnice
protee se od prijelaza ronice u bjeloonicu prema natrag do ore
serrate
sprijeda se na njega nastavlja arenica (iris)
s unutranje strane u odnosu sa slijepim dijelom mrenice
sastoji se od 2 dijela
vanjski dio
o prema bjeloonici tvori m. ciliaris
o miina vlakna se proteu od sprijeda s unutranje strane
prednjeg kraja bjeloonice prema straga, pripajajui se
uz prednji kraj ilnice
o kontakcijom povlae ilnicu prema naprijed
omoguuju lee na akomodaciju oka
unutranji dio
o izgrauje ga
stranji tanji dio (orbiculus ciliaris)
prednji dio (corona ciliaris) od kojeg se
nastavlja iris
ima nabore (processus ciliares) koji
izluuju onu vodicu u stranju onu
sobicu
u naborima se nalazi gusta kapilarna
mrea
s nabora polaze tanka vlakna (fibrae
zonulares) povezuje zrakasto tijelo i
leu

arenica (iris)
prednji, pigmentirani dio srednje one ovojnice
u obliku ploe postavljene u frontalnoj ravnini ispred lee
u sredini ima okrugli otvor zjenica (pupilla)
prednja strana u suodnosu sa prednjom onom sobicom
stranja strana u suodnosu sa leom i stranjom onom sobicom
rubovi arenice
unutranji slobodni (margo pupillaris) omeuje zjenicu
o uz ovaj rub nalazi se m. sphincter pupillae suzuje
zjenicu, inerviraju ga parasimpatika vlakna n. III
o m. dilatator pupillae protee se od sfinktera pupile do
cilijarnog ruba, iri zjenicu
vanjski (margo ciliaris) povezuje arenicu i zrakasto tijelo
116

u stromi arenice se nalaze pigmentne stanice stroma je neprozirna

zrake svjetlosti ne prolaze
kroz arenicu, samo kroz zjenicu

Unutranja ona ovojnica tvori je mrenica (retina)
- vanjska povrina u suodnosu sa ilnicom, zrakastim tijelom i arenicom
- unutranja povrina u suodnosu sa staklastim tijelom i stranjom onom sobicom
- ima 2 sloja:
o vanjski (stratum pigmentosum) izgrauju ga stanice koje sadre pigment
vrsto srastao sa srednjom onom ovojnicom
o unutranji (stratum nervosum) izgrauju ga osjetne vidne stanice
- dijelovi mrenice
o vidni dio (pars optica retinae)
stranji dio koji see prema naprijed do ore serrate
s vanjske strane u suodnosu sa ilnicom
mrenicu u uem smislu izgrauju vanjski pigmentni i unutarnji ivani
sloj
stratum nervosum graen od vie slojeva ivanih stanica
(stanice sa tapiima i unjiima receptori, bipolarne,
multipolarne) oblikuju vidni ivac
lateralnije se nalazi uta pjega (macula lutea) u sredini jamica
(fovea centralis) sadri jedino unjie
medijalnije se nalazi slijepa pjega (macula caeca) vidni ivac
naputa onu jabuicu (discus n. optici / papilla)
ONA
POZADINA
o slijepi dio (pars caeca retinae) - prednji dio
sastoji se jedino od pigmentnog sloja
vrsto je srastao s unutranjom povrinom zrakastog tijela i arenice

DIOPTRIKI APARAT OKA sadraj one jabuice:
Lea (lens)
- postavljena u frontalnoj ravnini iza sredinjeg dijela arenice, iza zjenice, ispred
staklastog tijela
- fibrae zonulares niti koje povezuju leu sa zrakastim tijelom
- bikonveksna lea koja lomi zrake svjetlosti, te ih usmjerava na mrenicu na foveu
centralis
- promjenom zakrivljenosti lee omoguuje se odgovarajui lom svjetlosti tijekom
gledanja (na daljinu i blizinu)










117

Akomodacija oka prilagodba oka za gledanje na blizinu
cilijarni mii povlai
ilnicu prema naprijed

skraenje miia

oputanje fibre zonulares smanjenje napetosti lee koja se izbouje

konveksitet lee povean

gledanje na blizinu


Staklasto tijelo (corpus vitreum)
- prozirna elatinozna tvorba
- ispunjava prostor izmeu lee i unutranje povrine vidnog dijela mrenice
- svojim tlakom pritie i priljubljuje stratum nervosummrenice uz pigmentni sloj

One sobice (camerae bulbi)
- prednja ona sobica (camera bulbi anterior) polukuglasta oblika, omeena
ronicom, arenicom i zjenicom
- stranja ona sobica (camera bulbi posterior) kruni kanal koji prati rub lee,
omeena arenicom, staklastim i zrakastim tijelom

Ona vodica (humor aquosus)
- derivat krvi, bistra tekuina koja ispunjava prednju i stranju onu sobicu
- odrava stalni intraokularni tlak
- u stranju sobicu je izluuju cilijarni nastavci zrakastog tijela
- ona vodica otjee kroz pukotinu izmeu arenice i lee u prednju onu sobicu
- iz prednje one sobice, u podruju iridokornealnog kuta, kroz Schlemmov kanal otjee
u vene oka


POMONI ORGANI OKA
- VANJSKI MIII ONE JABUICE (musculi externi bulbi oculi)
o 4 prava miia m. rectus superior, m. rectus inferior, m. rectus medialis,
m. rectus lateralis
o 2 kosa miia m. obliquus bulbi superior, m. obliquus bulbi inferior
- OBRVA (supercilium)
- VJEE (palpebra) izgrauju je 4 sloja
o koa
o m. orbicularis oculi
o tarsus i septum orbitale vezivna osnova vjee
o tunica conjuctiva sluznica koja obavija unutarnju povrinu vjee i prednju
povrinu bjeloonice do ruba ronice
- SUZNI SUSTAV (apparatus lacrimalis)
o suzna lijezda (glandula lacrimalis) izluuje suze u gornji dio konjuktivalne
vreice
o suzni kanali odvode suze u nosnu upljinu

118

UHO (AURI S)

VANJSKO UHO (AURI S EXTERNA)
Uka (auricula)
- izgraena od elastine hrskavice u obliku koljke, obloena koom
- usmjerava zvuk u vanjski sluni hodnik
- resica (lobus auricuale) donji kraj uke ne sadri hrskavicu, slobodan

Zvukovod (meatus acusticus externus)
- lateralni dio izgrauje ga hrskavina osnova (nastavak hrskavice uha)
- medijalni dio kotana osnova
- stijenka vanjskog uha obloena koom u kojoj se nalaze dlaice i lijezde lojnice
(izluuju cerumen)
- koa vrsto srasla s perihondrijem i periostom
- na medijalnom kraju bunji (membrana tympani) odvaja vanjsko i srednje uho, a
uloen je u sulcus tympanicus (kotana brazda)

SREDNJE UHO (AURIS MEDI A)
- sustav upljina ispunjenih zrakom
- sastoji se od:
o bubnjita (cavitas tympani) sredinji dio
o slune cijevi (tuba auditiva) povezuje drijelo i bubnjite
o mastoidnih upljinica (cellulae mastoideae) pneumatini prostori u
mastoidnom nastavku sljepoone kosti

Bubnjite (cavitas tympani)
- upljina u kojoj se nalaze slune koice
- est povrina (najvee su medijalna i lateralna)
o lateralna stijenka (pars membranaceus) tvori je bubnji
o medijalna stijenka (pars labyrinthicus) tvori je kotani zid prema
unutranjem uhu

Bubnji (membrana tympanica)
- postavljen u sagitalnoj ravnini
- drak ekia je srastao s bubnjiem i daje mu izgled plitka lijevka
- najjae uvuena toka bubnjia umbo membranae tympanicae
- dijelovi bubnjia
o gornji dio (pars flaccida) nije napet
o donji dio (pars tensa) vei dio, jae napet
- s vanjske strane ga izgrauje koa, a s unutranje sluznica bubnjita

Stijenke i komunikacije bubnjita:
- Medijalna stijenka bubnjita
o ovalni otvor (fenestra vestibuli) povezuje srednje uho sa predvorjem
unutranjeg
o okrugli otvor (fenestra cochleae) povezuje srednje uho sa punicom
o izboenje bazalnog zavoja punice (promontorium)
- Stranja stijenka bubnjita (paries mastoideus)
o preko otvora (aditus ad antrum mastoideum) povezuje bubnjite i
mastoidne upljinice
119

- Prednja stijenka bubnjita (paries caroticus)
o u njoj se otvara sluna tuba koja povezuje srednje uho s nosnim dijelom
drijela otvara se tijekom gutanja ili zijevanja ulazak zraka u bubnjite i
mastoidne upljinice
- Gornja stijenka bubnjita (paries tegmentalis)
- Donja stijenka bubnjita (paries jugularis) odvaja bubnjite od v. jugularis interne

Slune koice nalaze se u bunjitu
- eki (malleus) na dva mjesta srastao uz bubnji, na stranjoj strani glave ekia se
nalazi zglobna ploha za uzglobljavanje sa trupom nakovnja
- nakovanj (incus) na donjem kraju dugog nastavka sadri zglobnu plohu za
uzglobljavanje sa stremenom
- stremen (stapes) uzglobljava se s nakovnjem


UNUTRANJE UHO (AURI S I NTERNA)
- tu se nalaze osjetilo za njuh i ravnoteu
- sloeni sustav upljina:
o stijenke unutranjeg uha labyrinthus osseus
o unutarnji dio labyrinthus membranaceus, ispunjen endolimfom
- prostor izmeu kotanog i membranoznog labirinta ispunjen perilimfom

Kotani i membranozni labirint
- kotani labirint izgrauju polukruni kanali, predvorje i punica
- sintopija
o lateralna stijenka u suodnosu s bubnjitem
o medijalna stijenka u suodnosu sa dnom unutranjeg slunog hodnika

Punica (cochlea)
o ima oblik stoca iji sredinji dio izgrauje kotana supstancija modiolus
cochleae oko nje se spiralno zavija kanal oblik pueve kuice
o dijelovi kohleje:
basis cochleae izlaze vlakna slunog ivca
cupula cochleale (vrh)
kotana pregrada (lamina spiralis osseae) nepotpuno dijeli spiralni
kanal punice
scala vestibuli povezana s vestibulumom
scala tympani sa membranom timpani
ductus cochlearis nalazi se unutar spiralnog kanala, membranozni
dio punice
membrana vestibularis odvaja ga od skale vestibuli
membrana basilaris tu se nalazi Cortijev organ
stria vascularis izluuje endolimfu

Predvorje (vestibulum) sredinji dio kotanog labirinta
na medijalnom zidu se nalaze dijelovi membranoznog labirinta sakul
i utrikul na njima se nalaze osjetne povrine za osjet ravnotee
(macula sacculi i macula utriculi)
kroz sve prostore membranoznog labirinta protjee endolimfa

120

Polukruni kanali (canalis semicircularis anterior, posterior et inferior)
otvaraju se u vestibulum
unutar kanala se nalazi membranozni dio labirinta ispunjen endolimfom
u proirenim dijelovima membranoznog dijela nalaze se osjetne
povrine (cristae ampullares) receptori za osjet ravnotee


PERILIMFATINI PROSTORI izmeu kotanog i membranoznog dijela
o u punici skala vestibuli i skala timpani
o u vestibulu prostor uz lateralnu stijenku
o u polukrunim kanalima prostor oko membranoznih polukrunih vodova (jer
nisu srasli sa kotanom stijenkom)