Ova broura nastala je kao dio projekta

to lanstvo u EU znai za Hrvatski okoli?

Poglavlje okoli jedno je od najveih poglavlja EU acquis commu-
nautaire-a. Standardi zatte okolia koje zahtjeva EU openito su
znatno vii od onih koji su sada na snazi u Hrvatskoj, a i tamo gdje
nisu ne prijee Hrvatsku u primjeni jo viih standarda od onih koje
pravna steevina EU propisuje kao minimalne. Kako bi se uskladila
s EU standardima zatte okolia Hrvatska e u predstojeem razdo-
blju morat donijet velik broj novih zakona i propisa te provest
opsene reforme i ulaganja u infrastrukturne projekte.
Jedan od bitnih preduvjeta da bi proces usklaivanja s zakono-
davstvom EU na ovom podruju bio uspjean je sudjelovanje
javnost u izgradnji novog sustava zatte okolia, i to kako one
strune tako i najirih slojeva graana. Za kvalitetnu javnu raspra-
vu nuna je, pak, odreena razina znanja i informiranost svih sudi-
onika. Naalost, na je dojam da je Hrvatska javnost openito slabo
informirana o procesu pribliavanja Hrvatske EU u podruju zatte
okolia i da se veina informacija svodi na rijetke i esto nejasne
napise u medijima. Taj se kompleksan proces uglavnom doivljava
kao tek jo jedna od formalnih prepreka na putu ka punopravnom
lanstvu u EU i ne uvia se dalekosean utjecaj koji e on imat na
kvalitetu ivota svih graana RH.
Zelena akcija / Friends of the Earth Croata iz tog je razloga odluila
provest ovaj projekt koji bi trebao javnost pruit sustavni pregled
najvanijih tema vezanih uz pridruivanje hrvatske EU u podruju
okolia te potaknut iroku javnu raspravu o ovim pitanjima.
Projekt to lanstvo u EU znai za Hrvatski okoli? fnancira
Europska unija kroz program IPA INFO 2008.
Instrument pretpristupne pomoi (IPA) prua pomo unutar okvira Europ-
skog Partnerstva za potencijalne zemlje kandidatkinje i Pristupnog partner-
stva zemalja kandidatkinja.
Europsku uniju ini 27 zemalja lanica koje su odluile postupno povezivat
svoja znanja, resurse i sudbine. Zajedniki su, tjekom razdoblja proirenja u
trajanju od 50 godina, izgradile zonu stabilnost, demokracije i odrivog razvoja,
zadravajui pritom kulturalnu raznolikost, toleranciju i osobne slobode. Europ-
ska unija posveena je dijeljenju svojih postgnua i svojih vrijednost sa zeml-
jama i narodima izvan svojih granica.Europska komisija izvrno je tjelo EU.
Delegacija Europske unije u
Republici Hrvatskoj
Trg rtava faizma 6, 10000 Zagreb
Tel: + (385) 1 4896 500
Fax: + (385) 1 4896 555
Email: delegaton-croata@ec.europa.eu
Web: www.delhrv.ec.europa.eu
Ovaj letak objavljujemo u sklopu projekta to lanstvo u EU znai za hr-
vatski okoli kojeg fnancira Europska unija kroz program IPA INFO 2008
Zatita bioraznolikosti
u Hrvatskoj, Europskoj
uniji i svijetu
Smaragdna mrea
Smaragdnu mreu ine podruja od posebnog interesa za zatitu
koja trebaju uspostaviti zemlje stranke Bernske konvencije. U Hr-
vatskoj postoje etiri biogeografske regije od ukupno sedam eu-
ropskih, to su panonska, kontinentalna, alpska i mediteranska.
U Smaragdnoj mrei odabrano je est podruja ukupne povrine
309.867 hektara koja ine 17,12 % preliminarne ekoloke mree ili
5,47 % ukupnog teritorija Hrvatske (5661.500 ha). To su: Nacional-
ni park Plitvika jezera, Park prirode Velebit, Park prirode Lonjsko
polje, Park prirode Kopaki rit, predloeni park prirode Neretva i
Ornitoloki rezervat Crna Mlaka.
NATURA 2000
NATURA 2000 ekoloka je mrea Europske unije koja obuhvaa
podruja vana za ouvanje ugroenih vrsta i staninih tipova. Taj
program, koji ini osnovu zatite prirode Europske unije, proizlazi
iz Smjernice o zatiti ptica (Council Directive 79/409/EEC) i Smjer-
nice o zatiti stanita, divlje faune i flore (Council Directive 92/43/
EEC). Svaka zemlja lanica EU pridonosi stvaranju ekoloke mree
NATURA 2000 odreivanjem posebnih podruja zatite- SAC (Spe-
cial Areas of Conservation). Sukladno Smjernici o pticama, za ptije
vrste odreuju se podruja posebne zatite - SPA (Special Protec-
tion Areas). Mehanizmi zatite podruja NATURA 2000 ukljuuju
donoenje planova upravljanja te provoenje ocjene prihvatljivosti
svakoga plana ili zahvata koji sam ili u kombinaciji s drugim planovi-
ma/zahvatima moe bitno utjecati na ciljeve ouvanja pojedinoga
podruja NATURA 2000. U podrujima NATURA 2000 obvezatno je
praenje stanja vrsta i stanita zbog kojih je podruje i zatieno.
U Hrvatskoj 40 odreenih podruja SPA obuhvaa 33.583 km2,
(23.438 km2 ili 41 % kopna i 10.093 km2 ili 32 % teritorijalnog
mora), to upuuje na veliku raznolikost stanita i faune ptica Hr-
vatske.
Cilj zatite prirode je ouvati sve ugroene i rijetke stanine tipove
u povoljnom statusu zatite. Za takve tipove stanita neophodno
je sauvati funkcionalnu mreu podruja na kojima dolaze. To je
mogue uspostavom ekoloke mree. Da bi se takva mrea uspo-
stavila, stanita se kartiraju, procjenjuje se njihov status ugroe-
nosti, te se donose mjere za njihovo ouvanje. Smjernica o sta-
nitima zahtijeva uspostavu funkcionalne mree vanih podruja
za ugroene tipove stanita Europske unije. Ova mrea nazvana je
NATURA 2000.
Propisane su neke openite mjere zatite, dok je specifine mjere
zatite potrebno razraditi i ugraditi u prostorne planove, sektorske
planove gospodarenja i pojedine projekte. Ove mjere kroz uvjete
zatite prirode izdaje Ministarstvo kulture, a nositelj izrade plana
ili projekta prema Zakonu o zatiti prirode obvezan je podnijeti za-
htjev.
Projekt provodi:
Zelena akcija / FoE Croata
Frankopanska 1, 10000 Zagreb
Tel/fax: + (385) 1 4813 096
Email: za@zelena-akcija.hr
Web: www.zelena-akcija.hr
Ova publikacija izraena je uz pomo Europ-
ske unije. Sadraj ove publikacije iskljuiva
je odgovornost Zelene akcije / FoE Croata
i ni na koji se nain ne moe smatrat da
odraava gledita Europske unije.
FRIENDS OF THE EARTHCROATIA
Pojedina podruja Hrvatske, zbog svoje iznimne bioloke i krajobra-
zne raznolikost, uivaju i meunarodnu pravnu zattu. Nacionalni
park Plitvika jezera upisan je na UNESCO-ovu Listu svjetske prirod-
ne batne jo 1979. Jo dva hrvatska parka nalaze se na tentatvnoj
list NP Kornat i PP Lonjsko polje. Na Ramsarski popis kao meu-
narodno vrijedne movare upisani su parkovi prirode Kopaki rit i
Lonjsko polje, ornitoloki rezervat ribnjaci Crna Mlaka te donji tok
Neretve, a planina Velebit uvrtena je u UNESCO-vu meunarodnu
mreu rezervata biosfere u sklopu znanstvenog programa ovjek
i biosfera. Park prirode Papuk, kao europski geopark, uvrten je
2007. godine u UNESCO-vu mreu geoparkova.
Nacionalne parkove i parkove prirode proglaava Hrvatski sabor,
stroge i posebne rezervate Vlada Republike Hrvatske, a ostale ka-
tegorije proglaavaju upanijske skuptne i Skuptna Grada Zagre-
ba. Zatta svih kategorija temelji se na strunoj podlozi Dravnog
zavoda za zattu prirode.
Rasprostranjenost zatenih podruja u Hrvatskoj
Prema Zakonu o zatt prirode, osnovni dokument upravljanja
strogim rezervatom, nacionalnim parkom, parkom prirode, regi-
onalnim parkom, posebnim rezervatom i znaajnim krajobrazom
jest Plan upravljanja koji se donosi za 10 godina. Taj je plan temelj
i za godinje programe zatte, odravanja, ouvanja, promicanja i
koritenja zatenih podruja.
Zelena akcija se niz godina zalagala za poboljanje aktvne zat-
te zatenih podruja i moratorij na proglaavanje novih. Naime,
niz godina imali smo sluajeve parkova i zatenih podruja samo
U studenom 2008. godine Sabor Republike Hrvatske usvojio je Iz-
vjee o stanju prirode i zatte prirode u Republici Hrvatskoj za
razdoblje od 2000. do 2007. godine te Strategiju i akcijski plan
zatte bioloke i krajobrazne raznolikost Republike Hrvatske (NN
143/08). Ovi se dokument temelje na meunarodnim obavezama
koje je RH preuzela.
Konvencija o biolokoj raznolikost?
Konvencija o biolokoj raznolikost je temeljni globalno prihvaen
dokument za zattu bioraznolikost. Ouvanje bioraznolikost se u
njemu uspostavljao kao temeljno meunarodno naelo u zatt
prirode i zajednika obveza ovjeanstva. Konvencija je donesena
u Rio de Janeiru 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih naroda o
okoliu i razvoju. U Republici Hrvatskoj je stupila na snagu 7. listo-
pada 1996. godine.
Konvencija o biolokoj raznolikost defnira bioloku raznolikost kao
raznolikost ivih organizama to ukljuuje:
raznolikost unutar vrsta,
raznolikost meu vrstama i
raznolikost ekolokih sustava.
Bioloka raznolikost ovdje nije ograniena samo na vrste biljaka,
ivotnja, gljiva i mikroorganizama jer su mnoge vrste dalje podije-
ljene u podvrste, varijetete i u razliite genetske populacije. Stoga
bioloka raznolikost ukljuuje i genetsku raznolikost unutar vrsta,
kao i stanita i ekosustave.
Vanost bioloke raznolikost oituje se u meuovisnost svih ivih
organizama i njihovog uravnoteenog djelovanja kao kljua zdrav-
lja planeta kao cjeline.
Konvencije ima 3 cilja:
1. ouvanje sveukupne bioraznolikost
2. odrivo koritenje komponenata bioraznolikost
3. pravedna i ravnomjerna raspodjela dobrobit koje proizlaze iz
koritenja genetskih izvora
Zatena podruja
Zatena podruja prirode su zatena posebnim zakonskim mje-
rama zbog svoje izuzetne vrijednost za ouvanje prirode i biora-
znolikost. Koncept zatte prirodnih vrijednost nastao je u 19. sto-
ljeu kao odgovor na sve vee unitavanje prirode u industrijskim
zemljama. Do nedavno, zatta prirode odnosila se uglavnom na
zatena podruja i zatene vrste, dok se danas na zattu priro-
de gleda i izvan ovih, posebno zatenih podruja.
Zatta, ouvanje, odravanje i koritenje zatenih podruja provo-
di se u Hrvatskoj na temelju Zakona o zatt prirode i pripadajuih
podzakonskih propisa. Zakon o zatt prirode utvruje 9 kategorija
zatenih podruja, ciljeve njihove zatte i nain upravljanja. Naci-
onalne kategorije u najveoj mjeri odgovaraju jednoj od meuna-
rodno priznath kategorija prema IUCN-u (Meunarodnom savezu
za zattu prirode).
na papiru. Podruje bi bilo proglaeno zatenim, ali nije imalo
upravljako tjelo, slubu kontrole i zatte, prostorni plan nit plan
upravljanja. Zadnjih je godina napravljen velik pomak u upravljanju
zatenim podrujima u Hrvatskoj, pa je sazrela i situacija za pro-
glaavanje novih podruja. Neka od podruja planirana za daljnju
zattu navedena u prijedlogu strategije nastala su temeljem istra-
ivanja koje je u proteklom razdoblju provela Zelena akcija, kao
to je na primjer kanjon rijeke Une i Liko polje. U sluaju Likog
polja, Zelena akcija je dala prijedlog za proglaavanje Ramsarskm
podrujem tj. vanim meunarodnim vlanim stanitem.
Ekoloka mrea Republike Hrvatske
Tijekom posljednjih desetljea sve je jae unitavanje stanita, to
je glavni uzrok smanjenja bioraznolikosti i izumiranju vrsta.
Zatiena podruja, koja u europskim zemljama prosjeno zauzi-
maju 10 % dravnog teritorija, ne zadovoljavaju potrebe ouvanja
ukupne bioraznolikosti. Stoga je zatita prirode u Europi usmjere-
na na stvaranje sustava preostalih vrijednih podruja za ugroene
vrste i stanita, koja su meusobno funkcionalno povezana, a
takav se sustav zove ekoloka mrea. Ekoloku mreu ini mrea
zatienih podruja, te poveznice izmeu njih odnosno ekoloki
koridori.
Ekoloka mrea Republike Hrvatske obuhvaa 47% kopnenog
i 39% morskog teritorija Republike Hrvatske te dva koridora:
koridor za morske kornjae te koridor Palagrua-Lastovo-Peljeac
(podruje vano za selidbu ptica).
Europske ekoloke mree - Smaragdna mrea i
NATURA 2000
Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita
(Bernska konvencija) i Smjernica o pticama te zatiti stanita, div-
lje faune i flore Europske unije propisuju zatitu ugroenih vrsta i
staninih tipova koji su iskazani unutar biogeografskih regija na te-
ritoriju drave. Temeljem Bernske konvencije nastala je meuna-
rodna ekoloka mrea koja se zove Smaragdna mrea, a temeljem
Smjernice o pticama i Smjernice o zatiti stanita, divlje faune i
flore Europske unije nastala je europska ekoloka mrea NATURA
2000. Koncept za nastanak obje mree je isti ouvanje stanita
unutar meusobno koridorima povezanih zatienih podruja,
ali se Smragdna mrea odnosi na sve zemlje potpisnice Bernske
konvencije, dok se NATURA 2000 odnosi na zemlje lanice Europ-
ske unije. Zapravo NATURA 2000 je mehanizam koji je Europska
unija donijela kako bi se bolje provela Bernska konvencija, a kako
zakonodavstvo EU ima bolje mehanizme provoenja, time je i
mrea NATURA 2000 temeljitija i bolje zadaje mehanizme i mjere
zetite prirode od Smaragdne mree. S obzirom da je RH potpisni-
ca Bernske konvencije morala je osnovati Smaragdnu mreu, dok
mreu NATURA 2000 mora pripremiti do ulaska u EU, kada e ista
stupiti na snagu.