Paramhansa Yogananda

KARMA I
REINKARNACIJA

KAKO UVIJEK
BITI SRETAN

Zagreb, 2008.

Biblioteka Quantum
Naslov originala
Karma

and Reincarnation

How to Be Happy All the Time

Hansa Trust
Crystal Clarity, Publishers, c/o Ananda Europa,
Cassella Postale 48, 1-06088 Santa Maria degli Angeli,
Assisi ( P G ) , Italy
Phone 39-0742-813-620
www.ananda.it

Prevela
Lektorirala
Uredila
Naslovnica
Grafiko oblikovanje
Tisak
Za nakladnika
Nakladnik

Aleksandra Barlovi
Sanda Jelenski
Danijela Duvnjak
Zlatko Havoi
Ermego, Zagreb
Krati, Sveta Nedelja
Marina Kralj Vidaak
Planetopija, Zagreb
lipanj, 2 0 0 8 .

Sva prava pridrava nakladnik. Nijedan dio ove knjige ne smije se

upotrijebiti niti reproducirati na bilo koji nain bez pisane dozvole,
osim u sluaju kratkih navoda u kritikama ili ocjenjivakim lancima.
Za sve obavijesti moete se obratiti nakladniku.

ISBN

978-953-257-106-6

C I P zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline

knjinice u Zagrebu pod brojem 6 6 8 9 6 1 .

NAPOMENA
Dragi itatelju,
U ovoj ete knjizi itati rijei Paramhanse Yoganande, slav
nog uitelja joge koji nije pisao sa stajalita pretpostavki ve
iz svojega unutarnjeg poimanja istine.
Yogananda je pruio uenja koja va ivot mogu ispuniti
nadahnuem i rasvijetliti va duhovni smjer.
Paramhansa Yogananda je 1920. godine iz Indije doao u
Sjedinjene Amerike Drave te na Zapad donio uenja i
tehnike joge, stare znanosti buenja due. Bio je prvi uitelj
joge koji se nastanio na Zapadu, a njegova je Autobiogra
fija jednogjogija postala najprodavanija autobiografija svih
vremena opinjavajui zapadnjake duhovnim uenjima
Istoka.
Joga je stara znanost usmjeravanja vlastitih energija prema
unutarnjem svijetu s ciljem duhovnog buenja. Osim to
je Amerikancima donio najpraktinije i najdjelotvornije
tehnike meditacije, Yogananda je objasnio kako je ta naela
mogue primijeniti na svim podrujima ivota. Bio je plo
dan pisac, predava i skladatelj. U Americi je ivio trideset i
dvije godine, do svoje smrti 1952. godine.
lanci objavljeni u ovoj knjizi potjeu iz nekoliko izvora:
pouka koje je pisao dvadesetih i tridesetih godina dvade
setog stoljea, njegovih lanaka objavljenih u asopisima
Inner Culture i East West prije 1943. godine, izdanja Auto
biografije jednog jogija iz 1946. godine, Yoganandina izvor

na tumaenja Rubaija Omara Khayyama, koje je uredio

Swami Kriyananda i biljeaka koje je Swami Kriyananda

vodio dok je ivio s Yoganandom kao njegov bliski uenik.
eljeli smo da u ovoj knjizi Uiteljev duh jasno dode do
izraaja, uz minimalno ureivanje. Neke su reenice, suvi
ne u dananjem kontekstu, izbrisane. Na nekim su mjesti
ma promijenjene rijei ili interpunkcija radi razjanjavanja.
Najvei dio sadraja ove knjige nije dostupan ni iz jednog
drugog izvora.
Neka vam Yoganandine rijei o ovoj vanoj temi donesu
razumijevanje, utjehu i nadahnue.
Crystal Clarity Publishers

"Yoganandinaje prisutnost na ovom svijetu bila poput

bljetave zrake u tami. Toliko uzviena dua na zemlju
dolazi rijetko, kad je ljudima doista potrebna."

Shankaracharya iz Kanchipurama

SADRAJ

KARMA I REINKARNACIJA
1. poglavlje Zakon karme
to

je

Dua

je

karma?

slobodna

14

Kanjavamo sami sebe

16

Dobra karma

17

Losa karma i pakleni oganj"

18

Bog

nam

eli

pomoi

21

2. poglavlje Kako pristupiti vlastitoj karmi

ivot

je

Karma

je

nosa

Kako

prevladavati

igra
vlastita
karmike

2J

odgovornost
izazove

25
26

ivljenje iznutra vodi osloboenju od karme

27

Prekoraenje ega

29

3. poglavlje Osloboenje od karme

Prevladavanje

karme

tt

Svijest uzvienih dua

*2

Kriyajoga i osloboenje od karme

Uitelji

preuzimaju

Vanost meditacije

karmu

drugih

M
*5
9

4. poglavlje

S m r t i uskrsnue

to se dogaa u trenutku umiranja?

18

Primjeri uskrsnua

47

Nebo eka

49

arobna mrkva

49

Moje lane

51

Posljednji dan

51

Duhovno uskrsnue

56

5. poglavlje

Reinkarnacija

Teorija reinkarnacije

58

Podrijetlo reinkarnacije

69

Ukratko o reinkarnaciji

75

Znanstveni dokazi reinkarnacije

76

Osloboenje od reinkarnacije

82

KAKO UVIJEK BITI SRETAN

/. poglavlje Traenje sree na p o g r e n o m m j e s t u

89

2. poglavlje S r e a je i z b o r

98

3. poglavlje Izbjegavanje kradljivaca sree

107

4. poglavlje N a u i t e p o n a a t i se i s p r a v n o

118

5. poglavlje J e d n o s t a v n o s t je p r e s u d n o v a n a

126

6. poglavlje Dijeljenje vlastite sree s d r u g i m a

112

7. poglavlje I s t i n s k i u s p j e h i b l a g o s t a n j e

140

8. poglavlje U n u t a r n j a s l o b o d a i r a d o s t

157

9. poglavlje N a l a e n j e B o g a najvea je srea

Biljeka o autoru
io

61

171

/. poglavlje

ZAKON KARME

TO JE KARMA?
Ako prihvaamo naelo uzroka i posljedice u prirodi te na
elo akcije i reakcije u fizici, kako moemo porei da se taj
prirodni zakon protee i na ljudska bia. Kad svijest shva
timo kao temelj svega, moramo se zapitati ne pripadaju li i
ljudska bia prirodnom poretku.
Zakon karme kae: kako ije, tako e i eti*. Ako ste po
sijali zlo, poet ete zlo u obliku patnje. A ako ste posijali
dobro, poet ete dobro u obliku unutarnje radosti.
Da biste razumjeli karmu, morate shvatiti da su misli stvar
ne. Sam se univerzum u konanici ne sastoji od materije ve
od svijesti. Materija odgovara na mo misli mnogo vie no
to ljudi pretpostavljaju. Mo volje usmjerava energiju, a
energija djeluje na materiju. Materija zapravo jest energija.
Svaki postupak i svaka misao donose odgovarajue povra
te.
Ljudska patnja nije znak gnjeva Boga ili prirode prema o
vjeanstvu. tovie, ljudska je patnja pokazatelj ovjekova
nepoznavanja boanskog zakona.
Taj zakon pouzdano djeluje.
* "Ne varajte se: Bog se ne da ismjehivati! to tko sije, to e i eti." (Poslanica
Gataanima 6:7)
II

DUA JE SLOBODNA
Due su "stvorene" prema Bojem liku. ak ni najvei grenik ne moe zauvijek biti proklet. Konaan uzrok ne mo
e imati beskonanu posljedicu. Zbog zloporabe slobodne
volje ovjek moe sebe doivljavati kao zla, ali je iznutra
sin Boji. Kraljev bi sin, pod utjecajem alkohola ili loeg
sna, mogao pomisliti da je siromaan, ali im se oporavi
od omamljenosti ili im se probudi, zaboravlja tu pomisao.
Savrena dua, vjeno bezgrena, naposljetku se probudi u
Bogu kad se sjeti svoje istinske, vjeno plemenite prirode.
Budui da je ovjek stvoren prema Bojem liku, njegova je
zabluda privremena. Zbog te privremene zablude sebe do
ivljava kao smrtnika. Dokle god se poistovjeuje sa smrtnou, neizbjeno pati.
Zabluda o smrtnosti moe se protegnuti na mnoge inkar
nacije due. Meutim, izgubljeni sin uslijed vlastitog na
stojanja te pod vjenim utjecajem Bojeg zakona, poinje
shvaati, prisjea se svojega doma u Bogu i dostie mudrost.
Izgubljeni se sin uslijed prosvjetljenja prisjeti vjenoga Bo
jeg lika i ponovno se sjedinjuje s kozmikom svijeu. Nje
gov mu Otac tada poslui "ugojeno tele" vjenog blaenstva
i mudrosti te ga zauvijek oslobaa.

Zabluda je

privremena

ovjek moe neko vrijeme zlorabiti svoju slobodnu volju

smatrajui se smrtnim, ali ta privremena zabluda ne moe u
njemu izbrisati peat besmrtnosti i savren Boji lik. Prije
vremena smrt malog djeteta nipoto mu ne moe dopustiti
da slobodnu volju primjenjuje krjeposno ili zlonamjerno.
Priroda tu duu mora vratiti na zemlju kako bi joj pruila
14

mogunost da pomou slobodne volje razrijei i prolu kar

mu, zbog koje je umrla tako mlada, te da ini dobra djela
koja vode osloboenju.
Ako besmrtna dua nije u koli jednoga ivota razotkrila
zabludu koja ju sputava, potrebni su joj daljnji ivoti ko
lovanja kako bi shvatila svoju besmrtnost. Tek se tada moe
vratiti u stanje kozmike svijesti. Obine se due stoga reinkarniraju, potaknute zemaljskim udnjama. No, uzviene
due na zemlju ne dolaze samo zbog razrjeavanja vlastite
karme, ve ponajvie u namjeri da, kao plemeniti sinovi
Boji, izgubljenoj djeci pokau put prema domu njihova
nebeskog Oca.

Privlaenje

tjelesnog doma

Kad se dobri roditelji povezu u tjelesnom sjedinjenju, po

vezivanje pozitivnih i negativnih struja u korijenu njiho
vih kraljenica i u spolnim organima stvara istu astralnu
svjetlost. Ta je svjetlost poziv dobrim duama s odgovara
juim vibracijama u astralnom svijetu na utjelovljivanje u
sjedinjenju spermija i jajne stanice. Kad dua ude, nastaje
embrij i tijelo se postupno priprema za roenje.
Due s loom karmom moraju ui u tijela zlih majki. Kad
se zli roditelji povezu u tjelesnom sjedinjenju, u korijenu
njihovih kraljenica nastaje priguena, mutna svjetlost koja
poziva due s loom karmom.
Slinosti se privlae. Due s loom karmom raaju se u zlim
obiteljima; due s dobrom karmom raaju se u dobrim obi
teljima. Zle i dobre obitelji privlae sebi sline due. Dru
gim rijeima, zle obitelji privlae due s loom karmom.
Dobre obitelji privlae dobre due. Privlanost se temelji na
obostranim sklonostima i nesklonostima. Zli entiteti skloni

su zlim obiteljima, dok su dobre due sklone dobrim obi

teljima.
Ljudi koji u ivotu imaju vie mogunosti, zahvaljujui do
broj karmi, trebali bi pomagati onima s manje mogunosti
jer e u suprotnom stvoriti lou karmu. Sebinost unazau
je duhovnost i naposljetku donosi nesreu.
Bog nije boanski diktator koji sudi ljudima za njihove po
stupke. Prosudbe kozmikih zakona temelje se na karmikom uzroku i posljedici i pravedne su.
Boanski zakon sklada stvara prirodnu ravnoteu. Kad du
a narui tu ravnoteu, naudi samoj sebi. Primjerice, ako
uronite ruku u hladnu vodu, uivate u ugodnom osjetu,
ali ako se pribliite vatri, njezina vas toplina upozorava da
biste mogli opeci ruku. Vatra vam ne eli nanijeti bol, kao
to ni hladna voda ne namjerava izazvati ugodu. Onaj tko
se opee jer je stavio ruku u vatru, sam je odgovoran za to.
Za osjeaj ugode u hladnoj vodi takoer je odgovoran onaj
koji je uronio ruku u nju. Vatra i voda, toplina i hladnoa,
sastavnice su sveopeg stanja univerzuma, a naa je dunost
ivjeti u skladu s njima.

KANJAVAMO SAMI SEBE

Grenim ivljenjem ovjek stvara tjelesni i mentalni pa
kao, strasniji od paklenog ognja, kojega osvetoljubivi za
miljaju za druge nakon njihove smrti. Kreposnim ivlje
njem ovjek moe u sebi stvoriti svijet ugodniji od raja, u
kojemu se ljudi zamiljaju nakon smrti.
Sveljubeemu Bogu mnogi, pod utjecajem zablude, pri
pisuju osvetoljubivost koja stvara paklove i istilita. Bog,
16

u svojoj beskrajnoj ljubavi, due neprestano poziva na

povratak Njegovu vjenom kraljevstvu blaenstva. Ali,
zlorabei neovisnost koju im je Bog dao, due se uda
ljavaju od Boga i grcaju u kaljui patnje kanjavajui se
posljedicama vlastitih pogreaka.
Zamisao je vjenog raja tona, premda su predodbe raja
u veine ljudi vrlo ograniene. Stvoreni smo prema Bo
jem liku te emo, nakon dugog niza inkarnacija, lutaju
i zbog materijalnih udnji, otkriti da na divan nebeski
Otac eka nas, svoju izgubljenu djecu, i da nas uvodi u
vjenu, uvijek novu radost. Ali, zamisao vjenoga pro
kletstva za due stvorene prema Bojem liku nije odriva
te bi ju trebalo razoriti i kao praznovjerje protjerati iz
ljudskih umova.

DOBRA KARMA
Ovaj je ivot nalik filmu pa, kao i u uzbudljivom filmu,
mora postojati zlikovac kako bismo zavoljeli junaka. Me
utim, ako oponaate zlikovca, primit ete njegovu kaznu.
Sve je san, ali zapitajte se zato biste, stvarajui lou karmu,
ivjeli ruan san? S dobrom karmom moete uivati u snu.
Osim toga, dobra karma u vama s vremenom stvara elju
da se probudite iz sna. S druge strane, loa karma pomrauje um te ga dri vezanim uz proces sanjanja.
S planinskog vrha jasno vidimo okolni krajolik, ali i bes
krajno nebo. Na vrhuncima je prirodno poeljeti vinuti se
jo vie, visoko iznad zemlje. Meutim, u maglovitoj bi do
lini neznatan uspon mogao biti najvie emu teimo.
17

LOA KARMA I "PAKLENI OGANJ"

Nebeski Otac nipoto ne bi mogao svoju djecu poslati u
vjeni pakao zbog pogreaka koje poine za svojega krat
kog boravka na zemlji. Ako zloporabe neovisnost koju im
je Bog dao, moraju pretrpjeti zemaljske posljedice vlastitih
nedjela te se nagraditi zahvaljujui vlastitoj dobroj karmi ili
krjeposnim djelima.
Ljudi koji postupaju pogreno, stvaraju zle sklonosti koje
ostaju skrivene u umu, spremne donijeti silnu patnju u od
govarajuem trenutku. Dua s loom karmom te skrivene
sklonosti koje stvaraju nesreu - ili paklene vatre - nakon
smrti prenosi u astralni svijet. Due nakon smrti nemaju
tjelesna osjetila pa ih materijalna vatra ne moe opeci. Ali,
due s loom karmom mogu trpjeti mentalnu agoniju stras
niju od ognja.
Rije "hell" ("pakao"; prim, prev.) potjee od staroengleskog
korijena helan, "sakriti". Grki korijen je helios, "Sunce" ili
"vatra". Stoga pojam "pakleni oganj" posve primjereno opi
suje vatru agonije koju nakupljene sklonosti mogu stvoriti
u zemaljskom ivotu ili u astralnom svijetu. Kao to ubo
jica osjea arenje loih posljedica tijekom budnog stanja,
a u snu proivljava podsvjesni uas, tako i u snu smrti trpi
plameno zlo.
Dobroudni otac nipoto ne bi mogao u vjenom ognju
drati duu stvorenu prema Njegovu liku samo zbog njezi
nih privremenih pogreaka na Zemlji. Zamisao vjene ka
zne nije logina. Dua je zauvijek stvorena prema Bojem
liku. ak ni milijun godina grijeha ne bi moglo promijeniti
njezinu osnovnu, boansku bit. ovjekov je nepomirljiv
gnjev na zlodjela vlastite brae stvorio tu zabludu vjenoga
paklenog ognja.

iskustvo s ortodoksnim
u pakleni oganj
Jednom sam upoznao starca koji je ivio nedaleko od Seattlea. Sjedio sam na obali oceana, duboko nadahnut golemou boanskoga. Kad je nadahnue popustilo, osjetio
sam glad i doao na njegovu farmu elei kupiti trenje. Taj
se ovjek rumenih obraza doimao vrlo sretnim i ljubazno
mi je iskazao gostoprimstvo. Tada me je svladao boanski
poriv pa sam mu rekao: "Prijatelju, doimate se sretnim, ali
je u vaemu ivotu prikrivena patnja." Upitao me : "Zar vi
proriete sudbinu?" Odgovorio sam mu: "Ne, ali govorim
ljudima kako da poboljaju svoju sudbinu."
On je tada rekao: "Svi smo mi grenici, a Bog e nae due
osuditi na pakleni oganj."
Odgovorio sam mu: "Kako bi ovjek, koji smru izgubi ti
jelo i postane nevidljiva dua, mogao gorjeti u materijalnoj
vatri?" Iznenadio me gnjevno ponovivi: "Nedvojbeno e
mo gorjeti u paklenom ognju." Rekao sam: "Je li vam Bog
poslao telegram kojim vas je obavijestio da emo gorjeti u
paklenom ognju?" Na to se starac jo vie uzrujao.
elei ga smiriti, promijenio sam temu i rekao: "Sto je s
vaom ogorenou zbog grenog sina?" Moje su ga rijei
iznenadile i priznao je da sina ne uspijeva izvesti na pravi
put, da se doima nepopravljivim. Ta je tuga ostala kao go
rua vatra u zakutku njegova uma.
Rekao sam mu: "Imam lijek koji e potpuno ispraviti tu
situaciju." Starac se nasmijeio, a u oima mu je zablistala
radost. Tada sam mu, hinei tajanstvenost, kao da u mu
otkriti velianstveno rjeenje, apnuo: "Imate li veliku pe
nicu s dodatkom za rotilj?"
"Pa, imam", rekao je. A tada me sumnjiavo upitao: "Na
to ciljate?"
19

"Ne brinite", utjeio sam ga. "Predlaem vam rjeenje koje

e okonati sav va jad."
On je, donekle umiren, rekao: "Nastavite."
"Dakle", nastavio sam, "zagrijte penicu s dodatkom za ro
tilj na vrlo visoku temperaturu. Imate li vrsto ue i dva
pouzdana prijatelja koji nee rei nita protiv vas?" Ponov
no je rekao: "Pa, imam." Tada sam rekao: "Pozovite sina.
Neka vam prijatelji pomognu vezati mu ruke i noge i tada
ga stavite u vruu penicu."
Starac se razbjesnio! Prijetei mi akom, vikao je: "Nitkove!
Tko je ikada uo da je otac spalio svojega sina, koliko god
grenoga?"
Tada sam mu mirno rekao: "Upravo sam vam to elio rei.
Odakle vama, ljudskom biu, taj poriv ljubavi ako ne od
Boanskoga Oca? ak ni ljudski otac ne moe podnijeti
pomisao da svojega sina ivoga ispee kako bi ga, ili sebe,
oslobodio jada. Kako ste mogli pomisliti da bi Boanski
Otac, ija je ljubav beskrajno jaa od vae i koji je stvorio
roditeljsku ljubav, vlastitu djecu osudio na pakleni oganj?"
Stareve su se oi ispunile suzama pokajanja kad je rekao:
"Sada shvaam da je Nebeski Otac Bog ljubavi!"
Sami sebe kanjavamo vlastitim zlodjelima i nagraujemo
se vlastitim dobrim djelima.
Grijeh ne moe promijeniti duu. Mi se, stvoreni prema
Bojem liku, moemo privremeno izgubiti u praumi zlog
okruja, ali ni beskrajan niz grijeha ne moe promijeniti
nau vjenu, boansku prirodu. Grijeh je kora koja skriva
savrenu duu, vjeno stvorenu prema Bojem liku. Kad se
ta kora otopi meditacijom, napokon se otkriva savrenstvo
due.

20

BOG NAM ELI POMOI

Kad Bog opazi da se dua izgubila u umi egoizma, usli
jed zloporabe slobodne volje ili nepovoljnog utjecaja loeg
drutva, veoma se zabrine za nju te joj alje duhovnu pomo
kako bi ju vratio u svoje utoite boanskog, kreposnog
ivljenja. Duama pomae reinkarnirati se na mjestima na
kojima mogu razrijeiti svoju karmu te meditacijom i mu
drou osloboditi svoje due. Sve due na Zemlji pripadaju
Bojem utoitu; Nevidljivi Pastir vjeno bdije nad njima.

21

2. poglavlje

K A K O PRISTUPITI VLASTITOJ
KARMI*

IVOT JE IGRA
Izmjenjivanje noi i dana na Zemlji koja se vrti te izmje
njivanje tuge i radosti u ljudskim ivotima nalik je viedimenzionalnoj ahovskoj ploi. Pravila igre odreena
su karmom, zakonom uzroka i posljedice. Karma ureu
je ponovni susret prijatelja izgubljenih u mranoj noi
smrti. Kad due iscrpe svoje vrijeme na Zemlji, karma ih
vraa u astralni svijet.
Kao to se "zarobljene" ahovske figure vraaju u kutiju,
tako i sudbina uklanja ljude s "ploe" ivota i stavlja ih u
tajni "ormar" ili poivalite drugoga svijeta.
ivotnim usponima i padovima pristupajte spokojnim
umom. Vanjsko je postojanje samo igra. Svoje pobjede
i gubitke promatrajte s mentalnom nevezanou, kao da
gledate film. Kad pogledate dobru dramu, ak i trage
diju, uskliknete: "Odlina pria! Mnogo sam nauio iz
nje." Slino tome, ak i nakon traginih ivotnih doiv
ljaja sami sebi kaete: "Zahvalan sam za to iskustvo! Pou
ilo me mnogoemu."
* Iz Rubaija Omara Kbayyama - tumaenja Paramhanse Yoganande, uredio J.
Donald Walters
21

ivotu je potrebna raznovrsnost da bi bio zanimljiv. Svi

a nam se roman koji nas nasmije ili rasplae. ivot shva
tite kao dobar roman ili kao dobar film. Mentalno malo
ustuknite. Sagledajte ga objektivno. Ako vam se radnja
ne svia, sjetite se da je vaa sposobnost promjene radnje
razmjerna vaoj unutarnjoj slobodi.
Karma vlada. Ali, tko je pokrenuo nau karmu? Mi smo
ju pokrenuli!
Ne moemo ponititi ono to smo uinili u prolosti. Sa
da nam je potrebna samo ispravna odlunost, proizala iz
sve vee unutarnje slobode.
Ljudi rado igraju igre poput aha, a pobjede i poraze pri
hvaaju manje-vie mirno. Na isti nain moemo uivati
u ivotu bez obzira na to donosi li nam pobjedu ili poraz.
ivimo mirno i s osjeajem zahvalnosti. U tom duhu ui
vajmo u ponovnim susretima sa svojim istinskim prijate
ljima - nakon tko zna koliko mnogo ivota. A u trenutku
smrti mirno prihvatimo ponovni rastanak.
ivot je igra. Budite zainteresirani za nju, ali uvijek ne
vezani. Ne dopustite da bilo to utjee na va unutarnji
svijet. Sto god se dogodilo, sjetite se da u tome nita nije
stvarno. Ne budite poput ovjeka koji je, ushien nakon
pobjede u ahu, umro od sranog udara!
Radostan stav zadrite ak i u mranom razdoblju tugo
vanja te tijekom neizbjenog propadanja tijela u starosti.
Crni se kvadrati na ahovskoj ploi izmjenjuju s bijeli
ma. No, unato tome, svaka se ivotna tama izmjenju
je sa svjetlou, svaka tuga s radou, a svaki neuspjeh s
uspjehom. Promjena i kontrast neizbjeni su, a bez njih
ne bi bilo ove uzviene igre. Promatrajte ih nepristrano i
nipoto im ne doputajte da vas odrede iznutra.

24

KARMA JE NAA
VLASTITA ODGOVORNOST

ovjek u svojoj dui nije predodreen da bude dobar ili

zao. Premda se poronost ili krepost mogu doimati pri
roenima, svaka je ljudska sklonost steena u ovom ili u
prijanjim ivotima. Svaka je sklonost posljedica osobnog
izbora.
Opravdavanje vlastitih nedostataka tvrdnjama poput: "Zao
sam samo zato jer me karma ini takvim" ili "Sotona me
natjerao na to; to nije moja ve njegova krivnja" vrlo je opa
sno. Naalost, mnogi ljudi razmiljaju na taj nain. Nadaju
se da negdje postoji kakvo dobro opravdanje, skriveno u
golemom, pretrpanom spremitu prolih iskustava; kakav
davno zaboravljeni grijeh koji nisu sami poinili, ve je po
injen protiv njih; utjecaj pred ijom su moi bili nemoni.
U dananje vrijeme psihoanaliza opinjava mnoge pa su
ljudi skloni svoje probleme pripisivati onome to su doi
vjeli od drugih - okrutnosti ili nezainteresiranosti roditelja,
uitelja, drutva - bilo emu, kako se ne bi morali suoiti
s potrebom popravljanja samoga sebe. Izraavanje nemo
i pred tekoama tek je izgovor ega. Istinski uzroci naih
problema nastaju izvan naega vidnog polja, u podsvijesti.
Te uzroke stvaramo sami-, prije svega nedjelima koja smo
poinili u prolosti. Ako danas netko loe postupa s nama,
optuujemo ga za svoju povrijeenost. I ne pomiljamo da
smo na odreeni nain privukli tu povredu. Ako nam "sre
a" okrene leda, optuujemo sve i svakoga osim samih sebe.
Ali, privlanom silom vlastite karme sami smo privukli po
naanje koje nas je povrijedilo ili "zlu sreu".
Koliko god mi to poricali, sami smo, nedavno ili u dalekoj
prolosti, stvorili sve okolnosti, svaku znaajku, svaku na25

viku. Sve je to proizalo iz zloporabe slobode izbora koju

nam je Bog dao.
Dao nam je slobodu da mu se vratimo, ako to odluimo,
ili da nam ivoti besmisleno teku u smjeru ulnih uitaka.
Od Njega, jedinoga Izvora ivota, dolaze sva snaga i dobro
ta. Ako naa ivotna sila neprestano tee prema van udalja
vajui se od svojega unutarnjeg Boanskog Izvora, ulazi u
suhu pustinju. Jalovi pijesak materijalne svijesti upija nau
ivotnu silu i ona potpuno nestaje.
Nikoga ne optuujte za zla koja vas snau. Prihvatite odgo
vornost za vlastiti ivot i za nesree s kojima se suoavate.
Uz vrstu odluku, dajte sve od sebe kako biste svoju priro
du oslobodili kodljivih sklonosti.
I, iznad svega, vratite se Bogu.
Utjecaj sotonske zablude iz svojega ete ivota ukloniti
samo potpunom iskrenou prema sebi i energinim na
stojanjem. Upamtite da ste taj utjecaj sami prizvah svojim
mislima i postupcima. Od danas ivite voeni unutarnjom
boanskom mudrou.

KAKO PREVLADATI KARMIKE IZAZOVE

Ljudi malokad trae skrivene uzroke dogaaja u svojim i
votima. Ne shvaaju zato pate. Patnja njihove umove oba
vija gustim velom skrivajui svoje podrijetlo.
Samo uslijed dubokog unutarnjeg doivljaja viih stanja
svijesti postaje jasno da su svi nedostaci, mentalni ili tje
lesni, tek posljedice loeg ponaanja u prolosti. Mudrac
posjeduje unutarnju jasnou koja mu omoguuje uvidjeti
26

uzrok svake nevolje. Potom moe predloiti postupke za

uklanjanje utjecaja toga uzroka u ivotu.
Onaj tko se rodio prikraen na bilo koji nain, trebao bi se
energino opirati iskuenju samosaalijevanja. Saalijevati
samoga sebe znai oslabjeti vlastitu unutarnju mo prevla
davanja. Umjesto toga afirmirajte: "Prepreke ne postoje,
postoje samo mogunost?"
Ne optuujte nikoga pa ak ni samoga sebe. Optuivanje
i osudivanje nee izbrisati ono to je uinjeno, ve e po
tvrditi vau ovisnost o okolnostima nad kojima ste doista
izgubili nadzor.
Traite Boga i unutarnju tiinu. Pomirite se s onime to jest
i s onime to je potrebno uiniti. Svaku je karmu mogue
preoblikovati ako od danas ponete ivjeti prema svijesti
due. Odbacite zapovijedi ega. One su uvijek utemeljene
u zabludi.
Sto se vie pribliite Bogu, to je izvjesnije da ete ga upo
znati kao samu Boansku Ljubav: najbliu od bliskih i naj
drau od dragih.

IVLJENJE IZNUTRA VODI OSLOBOENJU OD KARME

Veina ljudskih bia odbija vodstvo iznutra, vodstvo vie
mudrosti. Umjesto toga, ive pod utjecajem utvrenih na
vika koje su stvorili u prolosti. Stoga su njihovi ivoti na
lik lopti koju igrai udaraju po vlastitu nahoenju. Kao to
lopta u igri mora ii onamo kamo je poslana, tako i ovje
anstvo, vodeno navikama, nema drugog izbora doli ivjeti
rezultate svoje karme, stvorene prijanjim postupcima.
27

Veina ljudskih bia robuje svojoj uvjetovanosti, koja se

moe initi kao vanjski uzrok, ali zapravo potjee iz njih.
Njima upravljaju njihove navike. Premda su sami stvorili te
navike, jednom stvorena navika sama se odrava.
Vrlo malo ljudi sluti koliko njihove navike, stvorene uslijed
prolih postupaka, utjeu na njihovo sadanje ponaanje,
na njihov svjetonazor, te u kolikoj mjeri odreuju kakve e
ljude i okolnosti privlaiti, kao i ono to pogreno nazivaju
"sreom", dobrom ili zlom. Ne uviaju da te navike izviru
iz dubina podsvijesti i da neopaeno utjeu na sve njihove
sadanje stavove i postupke. Ljudi napose zapadnjaci vjeruju da imaju slobodnu volju. Drugi - mahom istonjaci - jednako pogreno vjeruju da nema izlaza, da je sve
kismet: sudbina.
Ali, izlaz postoji! Postoji nain da odbacimo zabludu prema
kojoj slobodu dokazujemo dajui "odrijeene ruke" svojim
egoistinim eljama. U podruju karme upravo karma ima
najvei utjecaj. Ali, ljudska se bia mogu povui u posve
drugo podruje usklaujui se s beskonanom mudrou u
temelju karmikog zakona. Sljedeu mjeru slobode vjeno
imamo na raspolaganju: prihvatiti Boga i Njegove unutar
nje smjernice ili nastaviti slijediti vlastite egoistine elje.
Sto vie ivimo prema unutarnjim smjernicama, to vie
upravljamo vanjskim dogaajima velike igre ivota. Ako
ivimo u vlastitom sreditu, u nadsvijesti, ivimo u jedinoj
istinskoj slobodi. U svijesti due vie nismo nemoni u vla
sti navika i udnji. Dakle, mjera u kojoj razvijemo svijest
due jest mjera nae slobode od robovanja karmi.
Umjesto da prihvatite fatalistika pravila karme, slijedite
unutarnji put prema slobodi. Svakodnevno meditirajte.
Duboko se povezujte s Bogom. Od Njega, pomou tihog
glasa intuicije, doznajte kako se moete osloboditi robova
nja navikama koje poniava duu.
28

Koliko su vas dugo - koliko tragino dugo! - navike drale

u strahu od budunosti. Ako vas neoekivana srea i nesrea
u vaemu ivotu zbunjuju, potraite jedino mogue rjeenje
beskrajne ivotne zagonetke: duboku meditaciju i sve vee
usklaivanje s mudrou pomou svakodnevnog kontakta
s vjeno slobodnim Beskonanim Duhom.

PREKORAENJE EGA
Nepromjenjiva pravila karme upravljaju ljudskom sudbi
nom dokle god ovjek ivi kroz svoja osjetila reagirajui na
vanjske dogaaje. Za takvu je osobu moralno rasuivanje
utemeljeno u svijesti ega. Uenje svetih spisa utemeljeno
je u svijesti ega. Suze samosaalijevanja proizlaze iz svijesti
ega. Svijest ega je problem. Sto vie vlada umom, to karma
snanije utjee na nae ivote.
Meutim, kozmiki zakon nije bezuman tiranin. Njego
vi sudovi nisu nasumice upueni uplaenom i nemonom
ovjeanstvu. Svaka je posljedica, dosuena boanskim za
konom, ispravna i pravedna; proizlazi iz dubljih stvarnosti
u samoj ljudskoj prirodi, a dosuuje se za poinjena djela.
Nije li doista logino da anjemo pravedne posljedice vla
stitih postupaka?
Meutim, kad u svijesti due prekoraimo ego, prekorau
jemo i podruje karmikog zakona. Dua ostaje zauvijek
netaknuta jer samo ego stvara karmike posljedice. One
nestaju jer vie nema centripetalnog vrtloga koji bi ih doveo
u arite svijesti "mene" i "mojega".
Dua se uslijed samoostvarenja napokon oslobaa okova
karmikoga zakona. ak se i dobra djela velikih svetaca ire
poput koncentrinih valova svjetlosti blagoslivljajui cijelo
ovjeanstvo.
29

3. poglavlje

OSLOBOENJE OD KARME

PREVLADAVANJE KARME
Neko davno, jedan se moni vladar napio. Preruio se i
poao u krmu na svojemu posjedu te nekom ovjeku u
svai slomio nogu. Krmar ga je odveo pred suca, koje
ga je postavio kralj. Kad je sudac zaustio presudu, kralj je
odjednom odbacio krinku i uskliknuo: "Ja sam kralj koji te
postavio za suca i imam mo zatvoriti te u tamnicu! Kako
se usuuje osuditi me?"
Savrena dua, poistovjeena s tijelom, na slian nain moe
poiniti zlo te ju sudac - ili zakon karme - moe proglasi
ti krivom. Ali, ako ta dua svoju svijest moe poistovjetiti
s Bogom, Stvoriteljem zakona karme, vladajui zakon ne
moe kazniti kraljevsku duu.
Zakon karme mogue je izbjei poistovjeivanjem s Bogom.
Kad ovjek postane sposoban poistovjetiti se s Bogom, tre
bao bi oprostiti svojoj brai koja su zgrijeila protiv njega.
Ali ako dua, koja je meditacijom postigla boanski oprost
vlastite karme, ne oprata svojoj grenoj brai, ponovno se
poistovjeuje s ljudskim ivotom i podvrgava se tajanstve
nim zakonima ograniavajue karme. Stoga bi svaka dua
trebala ostati boanska pomou dosljednog opratanja i lju
bavi, kao to Bog oprata i voli.

Prema zemaljskim zakonima, sudac moe mladog zloinca

osuditi na tri godine boravka u popravnom domu. Ali, su
dac ga moe i pomilovati ako se mladi prijestupnik pokaje
te obea da e se u budunosti dobro ponaati. Dakle, pre
ma zakonu karme, osoba koja ini zlo, mora poeti poslje
dice svojih postupaka. Ali, ako zloinac usrdnom molitvom
i meditacijom zamoli Boga za oprost, Bog, Tvorac zakona
karme, moe ga potedjeti kazne.

SVIJEST UZVIENIH DUA

Pri dolasku na ovaj svijet veina dua nema svjestan nadzor
nad svojom sudbinom. Maglovito su svjesne da ih ovamo
dovodi struja njihovih udnji. Meutim, osim te maglovite
svijesti, nemaju osjeaj svrhe ili smjera.
Napredne due nisu ograniene. One znaju zato su dole
i to moraju uiniti na zemlji. Usklaene s Bojom voljom
te s unutarnjim vodstvom due, svoje ivote i ivote drugih
usmjeravaju prema sve veoj slobodi u Beskonanomu.
Uei doivljavati uvijek novu radost u meditaciji, drugi se
takoer postupno izdiu iznad grube materijalne svijesti, u
slobodu Duha.
Sto je dua jasnije svjesna uzvienijeg vodstva, to je slobod
nija od zakona karme. Savrena predaja Bojoj volji nipo
to nije pasivna. Savreno usklaivanje uma iziskuje veliku
mo volje i veliku usredotoenost. Predaja omoguuje dui
irenje svijesti poput neograniene kugle svjetlosti, sve dok
12

ne obuhvati sveprisutnost. Radosno irenje due donosi sve

veu vlast - ne samo nad samim sobom ve i nad svom
materijom.
KRIYA JOGA I OSLOBOENJE OD KARME
"Kriya joga je sredstvo koje moe ubrzati ovjekov razvoj."
Objasnio je Sri Yukteswar svojim uenicima... *
ivot naprednog Kriya jogija nije pod utjecajem prolih
postupaka ve iskljuivo smjernica due. Posveenik na taj
nain izbjegava spore evolucijske podsjetnike na egoistine
postupke, dobre i loe, uobiajeni ivot koji se orlovskom
srcu doima tegobnim i sporim poput pua...
Poistovjeujui se s plitkim egom, ovjek je uvjeren da sam
razmilja, eli, osjea, probavlja obroke i odrava se na i
votu ne priznajui uslijed promiljanja (i malo bi bilo do
voljno!) da je u svojemu uobiajenom ivotu tek marioneta
prolih postupaka (karme) te prirode ili okruja. Intelektu
alne reakcije, osjeaji, raspoloenja i navike svakog ovjeka
ogranieni su posljedicama prolih uzroka iz ovoga ili pri
janjih ivota. Meutim, njegova je kraljevska dua visoko
iznad takvih utjecaja...
Ne uputajui se u poistovjeivanje svojega uma, volje i osje
aja s tjelesnim udnjama te sjedinjujui um s nadsvjesnim
silama u kraljeninim svetitima, napredni jogi u ovom
svijetu ivi prema Bojem naumu, slobodan od utjecaja
impulsa iz prolosti i novih besmislica sadanjih ljudskih
motiva. Takav jogi prima ispunjenje svoje Najvee udnje,
siguran u konanom utoitu neiscrpno blaenog Duha.
Vie informacija o Kriya Yogi i Sri Yukteswariju moete pronai u Autobio
grafiji jednog jogija Paramhanse Yoganande.
i)

UITELJI PREUZIMAJU KARMU DRUGIH

Na sreu svojih uenika, Sri Yukteswar spalio je mnogo nji
hovih grijeha u vatri svoje jake groznice u Kamiru. Izni
mno napredni jogiji poznaju metafiziku metodu tjelesnog
prijenosa bolesti. Jak ovjek slabijemu moe pomoi no
siti njegov teak teret; duhovni je superovjek" sposoban
olakati tjelesni i mentalni teret svojih uenika dijelei kar
mu njihovih prolih postupaka. Kao to bogata izgubi ne
to novca kad plati veliki dug svojega rasipnoga sina, kojega
na taj nain spaava stranih posljedica njegove nepromiljenosti, tako i uitelj svjesno rtvuje dio svojega tjelesnoga
bogatstva kako bi uenicima olakao tekoe.
Primjenjujui tajnu metodu, jogi sjedinjuje svoj um i astral
no tijelo s umom i astralnim tijelom onoga tko pati; bolest
se, u cijelosti ili djelomino, prenosi u tijelo sveca. Budui
da je na tjelesnom polju postigao Boga, uitelj vie ne mari
to e se dogoditi s tim materijalnim oblikom. Premda mu
moe dopustiti oitovanje odreene bolesti kako bi ju olak
ao drugima, njegov um ostaje netaknut; smatra se sretnim
jer je mogao pomoi na taj nain.
Posveenik koji je postigao konano spasenje u Bogu, usta
novljuje da je njegovo tijelo potpuno ispunilo svoju svrhu;
tada se njime moe koristiti kako mu odgovara. U svijetu
nastoji ublaiti tugu ovjeanstva, duhovno, intelektualnim
savjetovanjem, pomou moi volje ili tjelesnim prijenosom
bolesti. Uzdiui se u nadsvijest kad god poeli, uitelj moe
ostati neosjetljiv na tjelesnu patnju; katkad tjelesnu bol od
lui podnositi stoiki, kao primjer uenicima. Preuzimajui
bolesti drugih, jogi umjesto njih moe zadovoljiti karmiki
zakon uzroka i posljedice. Taj zakon djeluje mehaniki ili
matematiki, a ljudi koji posjeduju boansku mudrost, mo
gu sustavno manipulirati njegovim funkcioniranjem.
14

Duhovni zakon ne zahtijeva da uitelj oboli kad god iscijeli nekoga. Iscjeljivanja se u pravilu dogaaju zahvaljujui
sveevu poznavanju raznih metoda trenutanog iscjeljenja
koje nee nauditi duhovnom iscjelitelju. Meutim, uitelj
koji eli znatno ubrzati razvoj svojih uenika, u rijetkim slu
ajevima moe vlastitim tijelom razrijeiti mnogo njihove
nepoeljne karme.
Isus se proglasio otkupiteljem grijeha mnogih ljudi. Budui
da je posjedovao boanske moi, njegovo tijelo nije mo
glo biti usmreno razapinjanjem jer je voljno suraivao sa
suptilnim kozmikim zakonom uzroka i posljedice. Na taj
je nain preuzeo posljedice karme drugih ljudi, a osobito
svojih uenika. Uenici su stoga bili iznimno proieni i
spremni primiti sveprisutnu svijest koja je kasnije sila na
njih.
Jedino samoostvareni uitelj moe prenijeti svoju ivotnu
silu ili u svoje tijelo preuzeti bolesti drugih. Obian ovjek
ne moe izvesti tu jogiku metodu iscjeljivanja, to i nije
uputno jer je nezdravo tijelo zapreka boanskoj meditaci
ji. Hinduistiki sveti spisi govore da je odravanje tijela u
dobrom stanju ovjekova najvanija dunost; u suprotnom
njegov um ne moe ostati postojan u vjerskoj usredotoe
nosti.

VANOST MEDITACIJE

Tko ne bi elio potedu od posljedica vlastitih grijeha?

Meutim, malo je onih koji su spremni uiniti ono to
je potrebno da bi postigli takvu potedu. Preklinjanje nas
ne moe potedjeti tegobnog kotaa pravde. Kozmiki je
zakon matematiki precizan. Njegova je pravila mogue
5

izbjei ivljenjem u boanskoj svijesti. Sloboda se ne po

stie ulagivakim molitvama ve dubokim usklaivanjem
sa sveljubeom Unutarnjom Tiinom. Koliko smo god
zaokupljeni radom ili svjetovnim pitanjima, trebali bismo
teiti unutarnjoj tiini kako bismo se uskladili s Bogom.
Tihim tovanjem moemo produbiti svoju svijest o boan
skoj ljubavi i mudrosti. Boansko je iznad zakona. U svemu
to inimo trebali bismo osjeati kako Boja svestvaralaka
Inteligencija radi kroz nas. Sto je na ivot blii Bogu, to
Njegov zakon manje utjee na nas.
Najvea od svih "zaokupljenosti" jest zaokupljenost Bo
gom. Najvea od svih dunosti jest postaviti Njega na prvo
mjesto u svojemu ivotu. Ni jedna zaokupljenost i ni jedna
zemaljska dunost ne bi bile mogue bez inteligencije koja
potjee od Njega.
Odluite dosljedno ispunjavati svoju najvaniju obvezu:
svoje dnevne sastanke s Bogom. Dva puta dnevno ulazite u
unutarnju tiinu. Stujte Boga na oltaru svitanja. Na kraju
dana tiho sjedite u hramu noi; neka vas tama odvoji od
svega to vam danju odvraa pozornost.
Promiljajte jednolino ponavljanje smrti i ponovnog ra
anja. Ve u ovom tijelu nastojte unititi sjemenke svoje
prole karme (postupaka). Sjetite se da spaljene sjemenke
ne klijaju. Ljudi koji u dubokoj meditaciji svoje karmike
sjemenke pale u vatri mudrosti, vie se nikada nee morati
inkarnirati na zemlji.

16

4. poglavlje

SMRT I USKRSNUE

TO SE DOGAA U TRENUTKU UMIRANJA

Kad se obian ovjek priblii smrti, cijelo mu se tijelo naj
ee paralizira, kao to dijelovi vaega tijela katkad utrnu.
Kad vam stopalo utrne, vidite ga i znate da je vae, ali ga
ne moete pomaknuti. Dakle, veina ljudi nadomak smr
ti osjea posvemanju oduzetost ili utrnue cijeloga tijela
- udova, miia, ak i unutarnjih organa ukljuujui srce,
plua i dijafragmu.
Umirui je na poetku svjestan da mu miii i udovi polako
trnu. Kad srce pone trnuti, pojavljuje se osjeaj guenja
jer plua ne mogu raditi bez funkcije srca. Taj je osjeaj gu
enja pomalo bolan, nelagoda traje jednu do tri sekunde i
uzrokuje jak strah od smrti. Budui da se due reinkarniraju mnogo puta te neizostavno moraju iskusiti smrt uslijed
prijelaza iz staroga tijela u tijelo malog djeteta, zadravaju
sjeanje na taj osjeaj guenja i boli u trenutku smrti. To
sjeanje uzrokuje strah od smrti.

Tjelesna i psiholoka stanja

umiranja

Obian ovjek u trenutku smrti doivljava sljedee osjete:

1. Postupno utrnue udova, miia, srca, plua i dijafragme.
2. Uslijed irenja utrnulosti na udove i miie, pojavljuju se
osjeaji tuge i nemoi te elja za ivotom.
18

3. Kad mii srca pone trnuti, pojavljuje se osjet boli i gu

enja, koji moe izazvati jak strah od smrti. Duu pre
plavljuje vezanost uz imovinu i voljene osobe te izaziva
jaku mentalnu bol.
4. Uslijed boli guenja, umirui mentalno, svim silama, na
stoji ponovno doi do daha. Tada mu se u umu odvija
saeti prikaz svih dobrih i loih postupaka u tom ivotu.
Iz te mentalne introspekcije proizlazi sklonost koja e
biti smjernica u odreivanju vrste roenja u sljedeem
ivotu.
5. Istodobno jedan za drugim nestaju osjeti dodira, oku
sa, njuha, vida i sluha. Osjet sluha zadnji naputa svijest
umiruega. Zbog toga u blizini umiruega nipoto nije
uputno ak ni apnuti: "Gotovo je; umrijet e."
Dvoje mojih uenika, brat i sestra, doivjeli su neuobia
jeno iskustvo. Sestra je leala na umoru, a uz nju su bili
njezin brat i lijenici. Kad je brat nakratko izaao iz sobe po
vodu, lijenici su glasno rekli: "Gotovo je; pulsa vie nema."
Opazili su gr i tada su zakljuili da je mrtva. Kad se nje
zin brat vratio, otpravio je sve prisutne. Tada je energino
protresao sestru, viui: "Sestro, uitelj ti je rekao da e
preivjeti ako se potrudi!"
Njezino je srce za nekoliko trenutaka ponovno poelo
kucati; poela je disati, sjela i ispripovijedala sljedee
iskustvo: "Cijelo mi je tijelo obamrlo, ali sam ula ko
rake svojega brata dok je izlazio iz sobe. Pokuavala sam
voljom pokrenuti ivotnu silu u svojemu nepominom
tijelu, ali im sam ula kako su lijenici rekli: 'Gotovo je',
odustala sam od elje za ivotom. Uslijedilo je potpuno
obamiranje mojih vanjskih miia i unutarnjih organa
te zasljepljujui bljesak svjetlosti u glavi i potom duboka
tama. U tom sam stanju ula kako mi brat prilazi, kao
izdaleka, i im me je potaknuo da upotrijebim mo volje
19

i probudim se, ponovno sam osjetila elju za ivotom i

evo me. Moja je svijest uspjela oivjeti u obamrlim unu
tarnjim organima, miiima i osjetilima."
Budui da je posljednja najvanija misao umiruega op
tereena ivotnom sklonou navici, nije uputno optere
ivati tu svijest strahom od smrti.
Umiruemu nije uputno govoriti nita, ali, ako je hrabar
i eli umrijeti, moete mu apnuti u uho: "Prijei prag
ovoga bijednog ivota i udi u svijet vjene sree."
6. Nakon doivljaja guenja, obian ovjek odjednom osje
a osloboenje od teine svojega tijela, potrebe za disa
njem i svake tjelesne boli.
7. Dua preminuloga nakon toga ulazi u san zaborava, mili
jun puta dublji i ugodniji od obinog dubokog sna.
8. Dua osjea kao da leti kroz vrlo miran, mraan tunel.
9. Ako ovjek umre brzo, primjerice, uslijed vjeanja, struj
nog udara, ustrjeljivanja ili nesretnog sluaja, gotovo
uope ne osjea tjelesnu bol.
Patnja je iskljuivo mentalna jer um uvida da ne moe disati
te da vie ne moe ivjeti u tom tijelu. Zamiljeni se osjeaj
guenja i boli u trenutku smrti pretvara u bolnu mentalnu
moru, koja neko vrijeme mui um preminuloga, ali se ubr
zo pomiri s time, kad dua uvidi da je izgubila tijelo. Ako
je dobra dua ubijena, nakon iznenadne smrti malokad trpi
ak i mentalnu agoniju.

Astralno tijelo nakon smrti postaje

nositelj djelovanja
Premda je fiziko tijelo Boji san, u vlasti se ega doima stvar
nim. Jednako se tako astralno tijelo u smrti doima stvarnim
i postaje nositelj djelovanja ega. Kao to fiziko tijelo moe

sanjati ljudske snove, tako i astralno tijelo (nakon smrti fi

zikog tijela) u sebi moe stvoriti bilo koji san.
Sveci i usredotoeni ljudi, koji su tijekom zemaljskog ivota
primjenjivali tehniku meditacije, sposobni su zadrati svi
jest ak i kad srce uspori ili stane; svijest bi mogli zadrati i
u stanju smrtnog sna. Kao to mi moemo uivati u dubo
kom snu ili polusvjesno promatrati odvijanje lijepoga sna,
tako se i u svjesnoj smrti sva astralna iskustva promatraju
svjesno ili polusvjesno.

Astralna

klima

Astralni je svemir prirodnije usklaen s boanskom voljom

i naumom savrenstva no to je to zemaljski svijet. Svaki
se astralni objekt oituje ponajprije Bojom voljom i dje
lomice voljnim nastojanjem astralnih bia. Ona posjeduju
mo promjene ili usavravanja ljepote i oblika bilo ega to
je Bog ve stvorio.
Dua astralni svijet doivljava kao prelijep vrt. Astralna je
klima ujednaeno topla i hladna, a mogue ju je regulirati
pomou moi volje, kao to ljudi mogu zagrijati ili rashla
diti svoje domove pomou elektrinih grijaa ili klimatizacijskih ureaja.
Astralnu klimu ine astralna zima, proljee, sezona kia i
ljeto. Tijekom astralne zime nad astralnim krajolikom plove
iznimno lijepi, svjei, ali ne i hladni, bijeli pahuljasti obla
ci ili zrake. Astralni snijeg pada po narudbi stanovnika,
uglavnom zbog uljepavanja krajolika. Taj snijeg mijenja
temperaturu prema volji stanovnika astralnog podruja.
Astralno proljee i ljeto ispunjeni su beskrajnom raznoliko
u nebeskog cvijea, koje se smijei s tla prozirne, smrznu
te, zlatne svjetlosti. Cvjetovi cvjetaju i mijenjaju se ili nesta41

ju, u beskrajnoj raznovrsnosti nijansi, prema elji astralnog

vrtlara. Cvijee nikada ne vene. Kad vie nije eljeno, samo
nestane ili se promijeni.
U astralnoj kinoj sezoni zrake pljute po zlatnom tlu stva
rajui neopisivu raznovrsnost glazbe sfera. Uslijed pada
stvaraju cvjetne oblike pa se tijekom astralne kie opaa sloj
srebrnih niti koje vise sa svjetlosnih krasuljaka i rua sputa
jui ih na astralno tlo. Lokvice svjetlosti u obliku cvjetova
krase ulice tijekom astralne kie.

Astralne kue
U astralnom je podruju mnogo palaa ili sfera raznih are
nih, svjetlucavih vibracija. Kao to grad obuhvaa razliite
etvrti - bogate i siromane - tako je i u astralnom kraljev
stvu mnogo etvrti s razliitim vrstama nastambi. Astralne
se nastambe sastoje od opeka, koje ine zgusnuti atomi.
Sveci ive u finim astralnim podrujima. Obine bi se du
e ondje smrznule ili uguile, ali su sveci sposobni ivjeti
na iznimnoj hladnoi ili vruini, slobodni od magnetskih
poremeaja. Zle due ive u astralnim sirotinjskim etvrti
ma i nisu sposobne ui u fino ozraje blaenoga duhovnog
plemstva.

Reinkarnacija

astralnom podruju

Astralno podruje obuhvaa roenje, smrt i reinkarnaciju

kao i zemaljski ivot, ali je ivot u astralnom podruju vrlo
dug, a napredne due ne moraju umrijeti, ni promijeniti se,
za razliku od zlih dua.
42

Kad se napredna dua s ljubavlju prisjeti zemaljskih iskusta

va, moda se mora vratiti te iskusiti ivot i smrt u materijal
nom svijetu. Astralna smrt ne obuhvaa bol ili strah.

Astralne bolesti i zloin

Astralne su bolesti uglavnom mentalna raspoloenja i men
talni poremeaji ili astralna pothranjenost. Astralne bolesti
lako lijee moni umovi gotovo svih stanovnika astralnog
podruja.
Astralni zloin ine neznanje i tenja sebinoj srei. Ne po
stoje suci koji bi kanjavali. Due se same kanjavaju kad
zgrijee, same si odreuju kaznu.

Kako moemo stupiti u vezu s mrtvima?

Ne pokuavajte stupiti u vezu s lutajuim duama kojima vr
vi eter. Kao to lutalice mogu zauzeti i unititi prazan, neza
kljuan automobil, tako lutajue due mogu ui u rastresene
ljude plitkoga uma, koji pokuavaju prizvati duhove pomo
u pasivnog stanja uma. Te lutajue due mogu opsjesti um
i unititi ga. Zbog toga ljudi koji se pasivno preputaju op
sjednutosti najee izgube karakter, razum i duhovnu mo.
Uputno je zvati samo pouzdane due koje su vas voljele,
koje vas i dalje vole. Dobre vam due mogu pomoi, a i vi
moete njima uputiti pomo.

Kako prizvati dobre due

Usredotoite se duboko, strpljivo, sve dok ne budete vidjeli
svoje duhovno oko (srebrnobijelu zvijezdu u opalnoplavom

polju, obavijenu zlatnom aureolom) zatvorenih i otvorenih

oiju. Morate biti sposobni zadrati tu predodbu koliko
god elite. Tada vizualizirajte dobru duu s kojom elite us
postaviti vezu i pozivajte ju u svjetlost. Ako ste dovoljno
strpljivi i posjedujete dovoljno osobnog ara, ugledat ete
tu predodbu i razgovarati s njom, kao u filmu, na zaslonu
duhovnog oka. Dublji razvoj donijet e vam sposobnost
opaanja te due otvorenim oima.
Ako va poziv prihvati dua poput Isusa, moda vam nee
biti samo vidljiva jer moe postii toliko jaku tjelesnu vibra
ciju da ju moete i uti i dodirnuti.
Zle due ne mogu ui u utvreno, visoko pobueno polje
duhovnog oka. Duhovnim su okom vidljive samo dobre
due koje vam mogu pomoi.

Kako otjerati zle dahove

Ako je netko opsjednut zlim duhom, dodirnite mu elo ka
iprstom desne ruke, a kaiprst lijeve ruke stavite na primozak; potom pritisnite objema rukama te, gledajui svojim
duhovnim okom, recite: "Palim te astralnom svjetlou i
nareujem ti da izae."
Ako ste se sami nali u toj nevolji, prije spavanja na jastuku
prstom ispiite "AUM" ili "Amen". Vizualizirajte svjetlost
oko svojega tijela, pogledajte u duhovno oko i nekoliko
puta mentalno ili glasno ponovite: "Ja sam Svjetlost. Tama
nestaje." Osim toga, u stojeem ili sjedeem poloaju spoji
te dlanove ispred tijela, zamahnite rukama, spojite dlanove
iza leda te ponovno ispred tijela, nekoliko puta u brzom
slijedu, izgovarajui "AUM", i bit ete zatieni.
44

Stupanje u vezu s duama preminulih

U istinskoj komunikaciji s duhom ovjek ne bi smio izgu
biti svijest, ve bi trebao svjesno komunicirati s prizvanom
duom. Emocije uzbuenja u pravilu se ne pojavljuju u tim
stanjima. Ne iskuavajte brze, udotvorne trikove za uspo
stavljanje veze s duama preminulih. To je velik duhovni
zloin protiv Boga i ovjeanstva. Vezu s voljenim preminu
lim osobama uspostavljajte samo dubokom, ustrajnom me
ditacijom. Samo vam meditacija i mjeseci, katkad i godine
strpljivosti, mogu omoguiti uspostavljanje te veze.
Svake se veeri zatvorenih oiju usredotoite na Kristovo
sredite, astralni odailja duhovnog oka, i preminulima a
ljite dobre namjere mentalno govorei: "Uskrsni i oivi u
Bogu." Oni e primiti tu poruku. Potom sjedite u tiini i
pokuajte osjetiti njihovu ljubav; kad osjetite ushit, znajte
da su vam odgovorili.
ak i ako su se due nekih vaih preminulih voljenih osoba
ponovno inkarnirale, opisanim postupkom moete stupi
ti u vezu s njihovim vjeno budnim astralnim tijelima te
primiti odgovor u obliku sna tijekom spavanja ili vizije ti
jekom meditacije.
Pronalazei prijatelje u ovom ivotu i slijedei ih u astral
nom podruju nakon smrti, otkrit ete tajnu ivota poslije
smrti. Tada ete shvatiti da vas je smrt razdvojila od vo
ljenih kako ne biste voljeli samo njih, ve i pruali ljubav
svim ljudima u svim inkarnacijama. Kad vae srce postane
dovoljno veliko da bi voljelo sve, spoznat ete Oca koji jed
nako voli svu svoju djecu. Spoznavi Njega, spoznat ete sve
svoje brojne roditelje i prijatelje koje ste neko voljeli. Uz
tu duboku ljubav zavoljet ete svu svoju ivu i neivu bra
u kao djecu jedinoga, vjeno dobroga, vjeno zagonetnog
Oca-Boga.
4S

Nemojte neprestano misliti o dui preminule osobe ako ne

znate da je dobra i ako ne osjeate nepokolebljivu elju da
s njom stupite u vezu. Ako vam vrijeme ne omogui zabo
raviti preminulog prijatelja, pokuajte s njim stupiti u vezu.
Ustrajna elja da doznate togod o dui preminule osobe
najbolja je astralna poruka koju moete poslati.

Osjeanje veze u svjesnom stanju

Ako vam dragi prijatelj danonono nedostaje, osjeat ete
svojevrsnu enju, utjenu prisutnost oko srca. Taj osjeaj
govori da blagonaklona dua pokuava stupiti u vezu s va
ma pomou vaih osjeaja, ali se ne moe oitovati zbog
vaega neprestanog mentalnog nemira.

Veza u snu, u podsvjesnom stanju

Ako ste nekoliko minuta prije spavanja usredotoeni na
osjeaj prisutnosti svojega prijatelja, pokazat e vam se u
snu.

Svjesna veza u nadsvjesnom stanju

Ako osjeate prisutnost svojega preminulog prijatelja i ta
da se zatvorenih oiju usredotoite na toku izmeu obr
va i vizualizirate ga, nakon nekog e se vremena pojaviti.
To moe potrajati mjesecima, ili ak godinama, ali ako ste
strpljivi i ustrajno produbljujete astralni poziv meditacije,
uspjet ete.
46

Metafizika

tehnika pronalaenja
voljenih prijatelja

izgubljenih

Ako vam smrt oduzme nekoga koga duboko volite i ne

moete ga zaboraviti, pokuajte ga pronai vjebajui sva
kodnevno po dva sata, mjesecima ili, ako bude potrebno,
godinama na sljedei nain: sjednite na stolac s uspravnim
naslonom i sat vremena primjenjujte najbolju tehniku usredotoenja koju poznajete. Potom podignite ruku i usredo
toite se na vrhove prstiju. Usredotoeni na toku izmeu
obrva, opazit ete duhovno oko i ustrajte u namjeri da us
postavite vezu s astralnim tijelom preminule due.
Blago kruite akom u raznim smjerovima: prema sjeveru,
jugu, istoku, zapadu i tako dalje. U svakom smjeru kruga
pokuajte osjetiti prisutnost astralnog tijela preminule due.
Kad prstima osjetite da ste ju dodirnuli kao to ste ju dodi
rivali za ivota, srce e vam se ispuniti ushienjem. Nastavi
te ju vizualizirati duhovnim okom i vidjet ete ju. Zamolite
prste i srce da vam otkriju gdje se va prijatelj ponovno ro
dio, prema smjeru u kojemu ste ga prstima osjetili. Kad ga
osjetite prstima i srcem, kad ga opazite i budete sposobni
razgovarati s njim, rei e vam gdje se nalazi u astralnom
svijetu ili gdje se rodio. Tada e nastupiti silna radost.

PRIMJERI USKRSNUA
Stvarni Kriyananda pripovijeda

sljedee prie:

U Encinitasu je ivio ovjek koji je prodavao nekretnine.

Njegova je supruga devedeset dana bila teko bolesna. Kad
je ovjek uo za Yoganandu, koji je ivio nedaleko od njih
47

i imao iscjeliteljske moi, poao je k njemu i zamolio ga da

moli za nju. Yogananda je molio, ali mu je reeno da jo ne
ide k toj eni. ena je nedugo potom umrla, to je njezina
supruga bacilo u oaj.
Tek je tada Yoganandi u meditaciji reeno neka pode k
njemu. Uavi u njihov dom, ondje je zatekao tridesetak
tugujuih ljudi. ovjek je bio pokraj postelje svoje supruge
te ju je, uplakan, oajniki tresao. Yogananda ga je mirnim
pokretom udaljio te jednu ruku stavio na elo mrtve ene, a
drugu na njezina leda te poeo prizivati Boansku Mo.
Za pet do deset minuta njezino je tijelo poelo drhtati "poput motora", kako je to Yogananda kasnije opisao.
Uskoro se potpuno smirila. Srce joj je zakucalo i poela je
disati. Polako je otvorila oi. Pogled joj je bio odsutan, kao
da se upravo vratila s dugog putovanja.
Potpuno je ozdravila.

i*
"Kad sam 1935. godine posjetio Indiju", rekao nam je
Yogananda, "hodao sam ulicom u Seramporeu, u kojoj je
ivio moj guru, i iz jedne sam kue uo glasno naricanje.
Ispostavilo se da je to kua roaka mojega prijatelja. Uao
sam i doznao da je taj ovjek upravo umro. Njegova je obi
telj plakala. Priao sam tijelu i duboko molio nad njime.
ovjek je, Bojom milou, oivio."
Doktor Lewis mi je mnogo godina poslije rekao: "Jednom
sam upitao Uitelja: 'Jeste li u tu kuu uli zbog osobne po
vezanosti s tim ovjekom? Ili zato jer vas je Bog uputio?'
Yogananda je odmah odgovorio: 'Oh, zato jer me je Bog
uputio. Inae ne bih uao.'"
48

NEBO EKA
Smrt nije potpuni nestanak. Smrt je stanje pasivnog, nevolj
nog oputanja prouzroenog nesreom, boleu ili tugom.
To prisilno i trajno odvajanje tijela od struje ivota popu
larno se naziva smru ili potpunim prestankom ivota. No,
zapravo je posrijedi tek privremeno stanje. To nije svretak
svega, ve tek prijelaz iz podruja promjenjive, rune mate
rije u podruje beskrajne radosti i raznobojnih svjetala.
Zato ne biste putem meditacije svladali metodu voljnog
odvajanja cijeloga tijela od struje ivota te na taj nain oslo
bodili duu okova smrti? Kao to elektrina struja ne umire
kad se arulja razbije, tako ni smrt ne unitava nae istinsko
jastvo, koje se nakon nje povlai u beskrajno, Sveprisutno
Jastvo.
Ovaj svijet doivljavamo pomou pet osjetila: okusa, dodi
ra, njuha, sluha i vida. Nebo se doivljava pomou intuicije.
Zbog toga je potrebno meditirati esto i duboko jer medi
tacijom razvijamo esto osjetilo ili intuiciju. Mi nismo tijelo
ve Duh. Nebo vas eka, a jedini nain da doete do njega
jest razvijanje intuicije dubokom molitvom i meditacijom.

AROBNA MRKVA
U staro je doba u Indiji ivjela vrlo svadljiva ena. Ime joj
je bilo Kalaha, to na bengalskom znai "svaa". Gospoica
Kalaha porjekala bi se sa svakime i zbog najbezazlenijeg
povoda te nije mogla uiniti ni najmanje dobro djelo.
Vrijeme je prolazilo, a Kalaha je bila sve zlobnija i pakosni
ja. Naposljetku ju je Aneo Smrti izbacio iz njezina tijela.
49

Njezino je astralno tijelo tada krenulo niz spiralne stepe

nice tmine, u podruje najdublje tame. Tresnula je na tlo
Hada, iz kojega je izlazila para. U oaju je i strahu vritala
traei milost kad je vidjela da je Aneo Smrti ostavlja na
tom stranom mjestu, na kojemu grene sjene ive u muci
i oaju.
Privuen moleivim, prodornim kricima zle ene, Jama
(Aneo Smrti) se ipak vratio i rekao joj: "Molim te, moe
li se sjetiti bilo kojeg dobrog djela koje si uinila za svoje
ga boravka na zemlji kako bih te mogao potedjeti ovoga
stranog mjesta na kojemu si se nala zbog vlastitih pogre
aka?"
Zla se ena neko vrijeme eala po glavi te je, nakon dugog
razmiljanja, uskliknula: "O, da, vae Visoanstvo, sjeam
se jednoga svojeg dobrog djela! Jednom sam imala nekoliko
mrkvi. Namjeravala sam ih sve pojesti, ali sam opazila da je
u jednoj crv pa sam ju dala drugome ovjeku. Vjerojatno
sam mu savjetovala da pojede samo dobar dio, a ostatak
baci kako ne bi ubio crva."
"To je dovoljno", odgovorio je Jama. Mahnuo je rukom i
pred grenu je enu doletjela mrkva. Jama je nastavio: "Zla
duo, dri ovu mrkvu i ne putaj ju. Ne poputaj stisak i
odnijet e te na nebo."
ena je pomamno uhvatila mrkvu i poela se uspinjati pre
ma nebu. Vidjevi to, drugi se grenik uhvatio za njezinu
nogu, sljedei se uhvatio za nogu prvoga, a trei se uhvatio
za noge drugoga, sve dok s nogu zle ene nije visio lanac
od stotinu grenika. Podiui enu i lanac od stotinu grenika, arobna se mrkva poela uzdizati prema nebu poput
rakete.
Zla je ena bila presretna jer se tako lako oslobodila ruku
posmrtne pravednosti. A kada je osjetila kako joj neto po
tee stopala, spustila je pogled i shvatila da se s njom prema
so

nebu uzdie dug lanac grenika. Razbjesnila se uvidjevi da

svi nezaslueno iskoritavaju taj uspon. Nije mogla podnije
ti pomisao da bilo tko drugi osvoji naklonost Anela Smrti.
Bijesno je viknula: "Bezvrijedni grenici, pustite moje noge!
Kako se usuujete letjeti prema nebu s mojom arobnom
mrkvom?"
Dok je mahala nogama kako bi zbacila druge grjenike,
ispustila je mrkvu. Tada se sunovratila s cijelim lancem i
tresnula na tlo Hada.
Ova nas pria pouava da ak i maleno dobro djelo moe
biti majuna splav spasenja koja e nas ponijeti preko opas
nog zaljeva grijeha, ali onaj tko pije vino sebinosti i plee
na amcu zlobe, tone u oceanu neznanja. Sebina srea,
koja ne moe podnijeti dobrobit drugih, nedvojbeno e se
pretvoriti u tugu.

MOJE LANE
U Bogu nema razdvojenosti, ali smrt donosi razdvajanje
onima koji nisu shvatili jedinstvo Boga. Oni smrt doiv
ljavaju kao prazan zid iza kojega due nestaju i odlaze u za
borav. Prosvijetljen ovjek vidi dalje od zemlje smrti, kako
due pleu i ponovno se bude. Smrt ne bi trebala prouzro
iti tugu. I sam sam duboko tugovao kad bi koji od mojih
prijatelja umro. Ne smijete to osjeati. Kad spoznate Boga,
u uzvienosti Boanskoga opazit ete sve i tada ete shvatiti
da zapravo nikada nisu daleko od vas.
U naoj koli u Ranchiju u Indiji jedno mi je lane veoma
priraslo srcu. Toliko sam ga volio da sam mu doputao spa
vati u mojoj sobi. ivotinjica bi se u svitanje dogegala do
mojega kreveta na jutarnje milovanje.
S1

Jednoga sam dana morao otii iz kole. Premda sam dje

acima rekao da lane ne smiju hraniti do mojega povrat
ka, jedan od njih dao mu je poveu koliinu mlijeka. Kad
sam se naveer vratio, doekala me tuna vijest: "Lane je
na umoru zbog pretjeranog hranjenja." Gotovo sam umro
od tuge. Rekao sam: "Ako Bog postoji, nee mi uzeti lane."
Stoga sam sjeo u meditaciju i lane je nakon tri sata ustalo.
Bog mi ga je vratio.
Ali, kakvu li sam pouku kasnije primio! Bdio sam uz lane
do dva sata u noi, a tada sam zaspao. Lane mi se ukazalo
u snu i reklo:
"Zadrava me. Molim te, pusti me, pusti me!"
"U redu", odgovorio sam u snu.
Istog sam se trena probudio i viknuo: "Djeaci, lane ugiba!"
Djeca su dotrala k meni.
Pourio sam u kut sobe, kamo sam bio smjestio lane. Ono
je posljednji put pokualo ustati, posrnulo prema meni i
sruilo se pred mojim nogama, mrtvo.
Prema sveopoj karmi koja usmjerava i odreuje sudbine
ivotinja, ivot toga laneta je zavrio i ono je bilo spremno
napredovati u vii oblik. Ali, zbog svoje duboke vezanosti,
u kojoj sam kasnije prepoznao sebinost, i usrdnih molitvi,
uspio sam ga zadrati u granicama ivotinjskoga tijela, ko
jega se ta dua svim silama nastojala osloboditi. Dua laneta
u snu mi je uputila svoju molbu jer bez mojega blagonaklo
nog doputenja ne bi eljela ili ne bi mogla otii. Cim sam
pristao na to, otila je.
Sva me je tuga napustila. Ponovno sam shvatio kako Bog
eli da Njegova djeca vole sve kao dio Njega, da ne podlije
u zabludi smrti kao svretku svega. Neuk ovjek vidi samo
nesavladivi zid smrti koji naizgled zauvijek skriva njegove
voljene prijatelje. Ali, slobodan ovjek, onaj tko druge voli
sa

kao oitovanja Boga, zna da se voljeni nakon smrti samo

vraaju u odmorite Njegove radosti.

POSLJEDNJI DAN
Vi koji itate, ja koji piem i dvije milijarde ljudi koliko
ih danas* pulsira ivotom, za stotinu e godina postojati
samo u mislima. Uzvieni i skromni moraju biti pokopani
pod travom ili spaljeni u plamenu kremiranja. Mi, koji smo
toliko sigurni u svoj doruak, ruak i veeru, neemo moi
gutati ni govoriti. Usne e nam biti zauvijek zapeaene.
Mi, koji rado sluamo laskanje, zvuk potoka, milozvunu
melodiju glazbe i poznate rijei voljenih osoba, jednoga da
na vie neemo uti ni jedan zvuk ove alosne zemlje.
Rue i cvjetovi koje volite jednoga e dana poslati glasni
ke miomirisa da pokucaju na vrata vaega osjetila oaranog
mirisima, ali se vrata toga osjetila vie nee otvoriti. Zemalj
ski vas miris prirode vie nikada nee mamiti.
Doi e dan kad e sve ljepote nijemo stajati pred mudrosnim vratima vaega lotosova pogleda i pokuavati ui u
odaju vaega divljenja, ali vi vie neete opaati nesavrenu
materiju.
Odaja mudrosti ostat e prazna. Mozak, koji je upravljao
radom 27 bilijuna vaih stanica i vaom tjelesnom tvor
nicom, vie ih nee usmjeravati. Meki dodiri povjetarca i
suneve topline vie vam nee goditi jer e vae tijelo biti
nepomino i beivotno.
Doi e dan kad vie neete vidjeti, kad neete moi pomi
cati ruke i noge, kad neete misliti ni dobre ni loe misli,
* Napisano 1934. godine.

kad neete doivljavati ni uspjeh ni neuspjeh, kad nee biti

ni mudrosti ni neznanja.
Budui da se to mora dogoditi, zato uz taj topivi kip od
maslaca veete sve jae uvjerenje u vjenu ugodu? Vruina
smrti otopit e smrznute atome tijela. Jeste li ikada pomisli
li da imate samo ovaj ivot i da ete se nakon njega pridru
iti sjenama milijuna dua koje su takoer mislile, ivjele,
smijale se i umrle s neostvarenim nadama?
Reinkarnacija nedvojbeno jest zbiljska, ali jeste li svjesni da
vie nikada neete imati isto tijelo, isti um, prijatelje u istim
oblicima ili isti nain ivota i smrti koji ete iskusiti u ovom
ivotu?
Sjetite se da jednu ulogu ostvarujete tijekom nekoliko go
dina tuge i smijeha na zaslonu vremena, nakon ega e taj
ivotni film biti zauvijek odloen na policu i vie se nikada
nee odviti, iako e se izmijenjen pojaviti na zaslonu neke
druge inkarnacije.
Ako svaka dua mora odbaciti malovrijedno odijelo tijela
kako bi se mogla zaogrnuti blistavim ogrtaem besmrtnosti,
zato biste plakali. Ako i sveci koji se proglaavaju besmrtni
ma i mali ljudi koji drhte pred smru moraju umrijeti, zato
biste se plaili smrti. Smrt je univerzalno iskustvo koje svi
moraju proi.
Zamislite kakav je misterij ivot! Izvire iz nepoznatoga i
utjee u nepoznato. Zamislite kakav je Smrt misterij! Jed
nako proguta radinog ovjeka i besposliara te ih ponovno
pretvara u eter i elemente. Zamislite kako svi strahuju od
smrti, ali im smrt ipak donosi mir i olakanje kad ivotni
teret postane preteak uslijed nagomilane tuge, bolesti ili
oito nerjeivih muka.
Zato biste svu dragocjenost svoje mudrosti tratili na poku
aje ugaanja tom nestalnom, prolaznom tijelu? Probudite
se! Pokuajte na prolaznom tlu tijela ubrati plodove vjene
54

besmrtnosti, trajnog, vjeno novog blaenstva. Tijelo koje

se polako raspada nikada vam nee pruiti trajnu ugodu.
Med boanske sree ne moete iscijediti iz kamena ulnih
uitaka. Trajna se ugoda neprestano ulijeva u vjedro vaega
ivota ako sae meditacije stiete revnim, snanim rukama
volje te sve jaom usredotoenou.
Zato biste se u snu neznanja, koji je nalik smrti, opijali ma
terijalnim udnjama? Vaa je sadanja aktivnost u materi
jalnom svijetu nalik hodanju u snu obmane dok spavate u
neznanju. Zato ste toliko sigurni u sebe i zato sve vrijeme
posveujete stvaranju materijalne budunosti koju u trenut
ku morate ostaviti za sobom kad vas smrt pozove? Kao to
znate, materijalno je bogatstvo preteko da biste ga u svoje
mu astralnom automobilu odvezli na drugi svijet. Zato se
sada ne biste pripremili za svoj posljednji dan na zemlji, kad
ete morati ostaviti sve za to ste toliko vezani?
Ne elim rei da biste trebali biti cinini i ne uivati u onome
to pripada ovom ivotu. elim rei samo: nemojte se vrsto
vezati za ono to e vam donijeti mentalnu agoniju kad to
izgubite ili budete prisiljeni na razdvajanje. Ako u trenutku
odbacivanja tjelesnog ogrtaa ne alite za zemaljskim stvari
ma, dobit ete jo bolje. Iz ruku svojega Oca, Boga, primit
ete sve to ste ikada silno voljeli i izgubili. On vam uzima
kako ne biste bili vezani za zemlju i kako ne biste zaboravili
svoje istinsko besmrtno stanje. Steknite mo meditacije, dra
gocjenosti intuitivnog poimanja te uvijek nov mir i radost,
koje e vam vie koristiti na vaemu posljednjem putovanju.
Zaboravite dananju zabludu. Pripremajte se za smrt tako
to ete se svakodnevno sastajati s Bogom. Na kraju puta,
na vratima posljednjega dana, bit e vam doputeno ui u
Kraljevstvo vaega Oca te zauvijek ostati ondje.

DUHOVNO USKRSNUE
ivot je velianstven; ivot je prelijep, samo ako ispod mate
rije opazite Boga. Ne dopustite da vas opini ta promjenjiva
slika ivota i smrti, ve opazite besmrtnost. Radosniji do
ivljaj ne moete iskusiti. Bog se skriva iza Mjeseca, Sunca i
zvijezda. Vaa je svijest glas Boga. A Boga se moe spoznati
samo istinskom posveenou i meditacijom.
Svakoga dana uskrsavajte u meditaciji. Usporedite svoje sta
nje prije i poslije meditacije. Meditirajte duboko ako elite
spoznati Boga. Neka vae loe navike, ravnodunost i nemir
svakodnevno umiru.
Uskrsnue znai oputanje - u meditaciji odmoriti svijest
od tijela i uma. Tada se oslobaate: vaa dua zna da moete
ivjeti bez tijela iako i dalje ivite u tijelu; ona je odvojena.
Ljudski ivot moe biti lijep, ali je nalik ivotu ptice u krlet
ci. Kad otvorite vrata krletke, ptica ne eli odletjeti. Plai se,
a i mi u meditaciji kaemo: "Hou li nepovratno kliznuti
u Beskonano?" Plaimo se nebeskog prostranstva. Predu
go smo ivjeli poistovjeeni s tijelom pa se plaimo vlastite
beskonane sveprisutnosti, plaimo se uskrsnuti svoju svemonost, svoje sveznanje.
Ne znate kakva se radost krije onkraj zaslona podsvjesnoga
uma. Kad se oslobodite nemira i tjelesnih osjeta, sjedite u
tiini i recite: "Boe, na Nebu Tiine rodi se u meni", a On
e tada, na oltaru tiine, doi. Boja je radost neopisiva radost koju vam ni jedan promjenjivi san ivota i smrti ne
moe oduzeti.

56

5. poglavlje

REINKARNACIJA

TEORIJA INKARNACIJE
Pitanje utemeljenosti reinkarnacije izaziva podosta prije
pora. Ako teorija reinkarnacije nije istinita, besmisleno je
vjerovati u bilo koji oblik religije. Reinkarnacija pouava da
se ivot nastavlja nakon takozvane smrti. Tijelo nije trajno,
ali je dua vjena - vjena dua u privremenom tijelu. Dua
se ne moe vratiti Bogu dok ne dosegne savrenstvo. Dakle,
kad jedno tijelo propadne, dua mora dobiti drugo kako bi
ispravila svoje nesavrenosti.
Tijelo je nastamba, a dua je stanar. Tjelesna je kua pro
lazna, a dua je, kao odraz Duha, neprolazna. Stoga dua
po smrti tijela mora potraiti drugo sklonite. Budui da je
tijesno povezana s tijelom, dua razvija tjelesne udnje. Te
nesavrene materijalne vezanosti prate neutjelovljenu duu
i onemoguuju joj povratak Duhu. Stoga besmrtnoj dui
ne preostaje drugo doli vratiti se u smrtnu kolu ivota jer
samo u njoj moe ispraviti svoje nesavrenosti.
Ako dijete u koli ne uspije zavriti razred, ponavlja ga sve
dok ne poloi ispite. Tako se i due, koje u smrtnoj koli
uenja i zabave ne uspiju sauvati svoju savrenost, moraju
vraati u mnogim inkarnacijama, sve dok potpuno ne upo
znaju svoju skrivenu prirodu Duha. Besmrtna dua mora
osvojiti nekoliko nagrada da bi odrala izdrljivost Duha:
58

samokontrolu, nevezanost, moralnost, smirenost i duhov

nost - i mora zavriti sve razrede zemaljske kole da bi se
oslobodila.
Djeca besmrtne due alju se u kino ivota kako bi sa smi
renom nepristranou stvarala ili gledala filmove o ivotu,
tragedije i komedije. Kad se koje od te boanske djece us
pije vratiti Bogu i rei: "Oe, uivao sam glumiti u Tvojim
zemaljskim filmovima i gledati ih, ali vie nemam elju za
prolaznom zabavom", materijalne ih udnje vie ne prisilja
vaju vratiti se na zemlju.
Bog je na zemlju poslao savrene due kako bi poput besmrtnika - smirene, bez udnji i uvijek sretne - gledale zemaljske filmove i glumile u njima. Meutim, due uslijed
gledanja zemaljskih filmova i glumljenja u njima razvijaju
vezanosti. Ako se materijalnih udnji ne oslobodi prije smr
ti, dua se mora u drugom tijelu vratiti u zemaljsko kino
kako bi razrijeila udnje koje su u njemu nastale.
Ako umrete sa eljom da posjedujete Rolls Royce, neete
moi vjeno ivjeti na nebu, gdje due vjeno klize uokolo
bez vozila. Stoga ete se morati vratiti na zemlju jer ta e
lja moe biti ispunjena samo na njoj. ak i najuzvienija
vanjska udnja duu ograniava u usporedbi s vjenim kra
ljevstvom svemira, koje dua gubi zbog usredotoenosti na
sitnice.

Kako je mogue sprijeiti reinkarnaciju

Ako savrene due - Boja djeca - dou na zemlju i nastoje
na sve mogue naine ugaati Bogu umjesto da zadovolja
vaju udnje ega, nee se morati ponovno inkarnirati. Sto
ga kad god (primjerice) jedete, pomislite: "Ne jedem zbog
pohlepe ve samo zbog odravanja Tvojega hrama svijesti i
zbog ugaanja tebi jer si mi Ti dao poriv gladi." Ili pomisV9

lite: "Zaraujem samo zbog nebeske odgovornosti odra

vanja sebe i drugih, a ne zbog gramzivosti." Sto god inili,
recite sami sebi: "Mislim, hou i rado ugaam samo Tebi."
Rad za Boga vrlo je ugodan, a donosi i osobno zadovoljstvo.
Rad za vlastiti ego zasljepljuje i donosi nezadovoljstvo. Sto
ga sva dobra djela nemojte initi zbog sebe ve za Boga. Na
taj nain vaa odgovornost za vlastite postupke i njihove po
sljedice nee utjecati na duu. Takav mentalni stav prekida
ue vezanosti koje due vraa na zemlju. Ako jedete, radite,
mislite, zabavljate se, meditirate i uivate istinsku zemaljsku
sreu samo da biste ugodili Bogu, a ne da biste ugodili sebi,
uvijek ste spremni ostati ovdje ili napustiti zemlju bez tuge
ili vezanosti, kako Bog eli. Tada neete biti prisiljeni vratiti
se na zemlju.
Djela uinjena s ciljem ugaanja Bogu ne prouzrokuju ve
zanost. Ako jedete pitu od jagoda ili zaraujete sa svijeu
o ugaanju Bogu, nakon smrti sa sobom ne nosite elju za
zadovoljenjem tih udnji. Ako postupate iz pohlepe ili se
binosti te umrete s nezadovoljenim udnjama, morat ete
se vratiti na zemlju kako biste ih zadovoljili. To ne znai da
morate biti slobodni od ambicija. Lijen ili nemaran ovjek
nema ambiciju ugaati Bogu dobrim djelima na zemlji pa
se mora vraati sve dok ne naui marljivo raditi s jedinom
svrhom ugaanja Bogu.
Egoist, koji radi samo kako bi ugodio sebi, zaplie se u
beskrajnu mreu elja, iz koje se moe izvui samo nakon
mnogo inkarnacija. Stoga nikada nemojte biti besposleni,
rastreseni ili egoistino ambiciozni, ve budite boanski
ambiciozni u elji da na zemlji radite i zabavljate se s isprav
nim stavom, kao to Boanski Upravitelj eli.
Napustiti svijet i otii u umu meditirati jedna je krajnost,
ali vas vae zemaljske elje mogu slijediti i u umu. Biti sje
dinjen sa svijetom, ali ne od svijeta ili, jo bolje, uivati u
60

ovom svijetu s istom Bojom radou, donosi trajnu sre

u.
Naputanje svjetovnog ivota bez unutarnjeg prevladavanja
udnji rada licemjerjem. Ako u svijetu ivite bez duhovne
pouke, kruti ste i svjetovni. Prema hinduistikom svetom
spisu Bhagavad Giti, ija se uzviena uenja mogu uskladi
ti s istonjakim i zapadnjakim nainom ivota, najvii je
ideal ugaati Bogu svim postupcima u svijetu. Ako ivimo
kao pustinjaci u umi, moda ne ivimo higijenski i mogli
bismo umrijeti zbog bolesti. Ako ivimo u svijetu u kojemu
nema mira, mogli bismo umrijeti od mentalne zabrinuto
sti. Stoga drite Boga u svojemu srcu gdje god da jeste, smi
jeite se u Njegovoj radosti i radite samo za Istinu.

Zastoje

uputno

izbjegavati

reinkarnaciju

B udui da smo besmrtne due i Boja djeca, posljedice na

ih zlodjela ne smiju nas prisiliti na povratak u nepoeljan
ivot na zemlji. Na dom je sveprisutnost: vjeno blaeno
Boje kraljevstvo u kojemu nema bolesti ni tuge. Taj dom
nije zemaljsko prenoite, u koje dolazimo zbog zemaljske
zabave. Kad zavrimo ovu svjetovnu igru, moramo se odlu
iti na povratak kui.
Reinkarnacija je stvorena uslijed sotonske sile, koja je ljudi
ma usadila pogrene udnje i vezanosti te ih potaknula na
pustiti vjeno sretno Boje kraljevstvo i vraati se na zemlju,
u svijet lanih nada, razoaranja, tuge i neznanja.

Ego voli tjelesni zatvor

Reinkarnacija besmrtne due dri podalje od njihova kra
ljevstva sveprisutnosti, u majunom tjelesnom zatvoru
61

podlonom bolestima, sklonom nesreama i optereenom

nezadovoljstvom. Kao to se neki zloinci toliko naviknu
na zatvor da ga nerado naputaju kad izdre kaznu, tako se
i sveprisutne due toliko veu da nerado naputaju tjelesni
zatvor, ak i kad im ivot istekne.
Slobodne due poput Isusa, Krine ili naega glasovitog gu
rua Babajija mogu posjetiti zemaljski zatvor kako bi izbavile
due zatvorenika te ih vratile u njihovo kraljevstvo beskraj
ne sree.

Potvrde

reinkarnacije

Dvije stotine milijuna hinduista, pet stotina milijuna Ki

neza, milijun Japanaca* i jo mnogo drugih nacija vjeruje
u inkarnaciju. U reinkarnaciju su vjerovali Pitagora, glaso
viti pjesnik Emerson, poslovni ljudi poput Henryja Forda
i svjetski poznati znanstvenici poput Thomasa Edisona i
Luthera Burbanka. Hinduistiki su uitelji, kao i Isus, po
znavali i promicali uenje o reinkarnaciji.
"Isus je rekao: 'Ali vam kaem da je Ilija ve doao, samo ga
oni ne poznadoe...' Tada uenici razumjee da im govori o
Ivanu Krstitelju." (Evanelje po Mateju 17: 12 - 13)
Isusove rijei jasno izriu zakon reinkarnacije. Prorok Ilija
bio je dua u tijelu. Kad je njegovo tijelo umrlo, dua je
uzala na nebo i vratila se na zemlju zbog daljnjih inkar
nacija te ula u tijelo Ivana Krstitelja. Sto su drugo mogle
znaiti te rijei nego da se prorok Ilija ponovno rodio kao
Ivan Krstitelj.
U Otkrivenju 3:12 itamo: "Pobjednika u uiniti stupom
u hramu moga Boga odakle sigurno vie nee izii." Onaj
* Napisano 1934. godine.

62

tko prevlada tjelesne udnje, postat e stalna dua (stup)

u palai Boje prisutnosti i vie se nee morati vraati na
zemlju zbog tenje svjetovnim ispunjenjima.
U Otkrivenju 2:7 pie: "Pobjedniku u dati 'da jede sa sta
bla ivota' koje se nalazi 'u Bojem raju'." Onaj tko prevla
da tjelesne udnje, nee se vratiti na zemlju kako bi kuao
gorkoslatke plodove zemaljskog ivota, ve e uivati Boga
ili "stablo ivota", koje je vjeno prisutno u raju uvijek ive,
boanske sree.
U Bhagavad Giti, najsvetijem hinduistikom spisu, pie:
"Ja, najvii Duh, reinkarnirani se opet i ponovno kako bih
uzdignuo tlaitelje i izbavio kreposne."
Kao to ovjek odbaci iznoeno odijelo i odjene novo, tako
i dua naputa dotrajalo tijelo te preuzima novu tjelesnu
nastambu.
Isaac Newton, Galileo i Jules Verne pretkazali su mnoge
istine. Galileo je bio kanjen jer je znao i pouavao da je
Zemlja okrugla u vrijeme kad su svi na kugli zemaljskoj
smatrali da je ravna ploa.
Tako su i Isus te drugi mudraci uvidjeli istinu o reinkar
naciji. Ako ljudi ne shvaaju istinu, moraju se osloniti na
autoritarna uenja boanskih "supersinova" kao to je Isus.

to se reinkamiraf
Fiziko tijelo obuhvaa jo dva nevidljiva tijela, astralno i
duhovno (idejno) tijelo.
Ako se pola litre slane vode ulije u staklenku i zaepi, pa se
staklenka stavi u veu staklenku i zaepi, a zatim se obje sta
klenke stave u treu, veu staklenku koja se takoer zaepi,
pa se sve tri staklenke stave u more, slana se voda iz unu
tarnje staklenke ne moe pomijeati s morskom vodom ako
6i

se samo najvea staklenka razbije. Sve se tri ograniavajue

staklenke moraju razbiti kako bi se voda stopila s morskom
vodom. Jednako tako, fiziko tijelo sadri astralno tijelo i
ideacijsko ili kauzalno tijelo; dua je nepromjenjivo obu
hvaena idejnim tijelom i zaepljena neznanjem.
Stoga dua po propasti tijela uslijed smrti jo nije slobodna.
Slobodu postie tek kad se epovi neznanja uklone s astral
nog i idejnog tijela omoguujui joj da se stopi s oceanom
Duha. Kao to mi navlaimo tri sloja odjee - donje rublje,
odijelo i ogrta - tako i dua smru gubi samo ogrta fizi
kog tijela.

Tri tijela
Fiziko se tijelo sastoji od esnaest metalnih i nemetalnih
elemenata: eljeza, fosfora, klora, natrija, joda, kalija i tako
dalje.
Astralno se tijelo sastoji od mentalnih, emocionalnih i ivotvornih elemenata ukljuujui inteligenciju, ego, osjeaj,
um (razum-svijest); pet pomagala znanja, suptilnih inai
ca osjetila vida, sluha, njuha, okusa i dodira; pet pomagala
djebvanja, mentalnih inaica sposobnosti razmnoavanja,
izluivanja, govora, hodanja i runoga rada i pet pomaga
la ivotne sile, koja obavljaju tjelesne funkcije kristalizacije,
asimilacije, eliminacije, metabolizma i cirkulacije.
Primjerice, ako kristalizacijska struja u tijelu ne funkcionira
pravilno, pojavljuje se tuberkuloza. Ako cirkulacijska struja
ne funkcionira pravilno, pojavljuje se anemija.
Idejno se tijelo sastoji od sjemenskih zamisli, pandana esna
est elemenata fizikog tijela i devetnaest elemenata astralnog
tijela. Sve je elemente fizikog i astralnog tijela Bog morao
najprije stvoriti kao zamisli. Potom je te misaono stvorene
64

fizike i astralne elemente grubom vibracijom pretvorio u

fizike i astralne elemente. Primjerice, prije no to je stvorio
eljezo, misao ili osjeaj, Bog ih je morao stvoriti u svojemu
umu. Kamen oitovan u snu i bljesak misli u snu razlikuju
se samo po vrsti ideje.
Smrt unitava fiziko tijelo, ali ga zemaljske udnje ponov
no stvaraju. Svijest usmjerava sve materijalno stvaranje.

Kako duu osloboditi njezina tri tijela

Najprije odbacite zemaljske udnje; potom uzvienom me
ditacijom nauite oslobaati svoju duu okova triju tijela i
putati ju u ocean Duha. Ako to, uz pomo pravoga gurua,
uspijete za fizikoga ivota, isto ete biti sposobni uiniti
kad vae fiziko tijelo umre.

Razlozi za

reinkarnaciju

Ako prejedanjem prekrite zakone zdravlja, velika je vjero

jatnost da ete se roditi s probavnim poremeajem ili sklo
nou eluanim tegobama, to dovodi do prijevremene
smrti. Nakon to u sljedeoj inkarnaciji platite karmu pre
jedanja, u treoj biste se mogli roditi sa sklonou prejeda
nju, ali i ivjeti dovoljno dugo da biste prevladali pohlepu,
ako to izaberete.
Djeca koja umru u majinoj utrobi, najee su prijanji
sluajevi samoubojstva. Ve su jednom odbacila ivot pa u
procesu ponovnog raanja proivljavaju greve latentnog
gnuanja prema ivotu, to tijelu toliko naudi da umire u
fazi embrija. Oni koji su u prolom ivotu stekli bogatstvo,
zdravlje, blagostanje, mudrost ili duhovnost, sljedei ivot
zapoinju sa specifinim prednostima. Jednako tako, oni

koji su u prolim ivotima nemarom stvarali siromatvo,

bolest i neznanje, s tim e se stanjima suoiti na samom
poetku svojih sljedeih ivota.
Taj je zakon djelovanja, koji nalae da u ovom ivotu anjete ono to ste posijali u prolom ivotu, pravedan i mudar.
Boga oslobaa stigme koju mu je ovjek nametnuo, odre
enja diktatora koji neke mozgove stvara zdravima, a neke
maloumnima samo zbog raznovrsnosti. Zakon djelovanja
objanjava prividne nepravde od samog poetka ljudskog
ivota. Ujedno svima prua nadu jer grenik nije grean
zato jer su mu roditelji prenijeli sklonost grijehu, ve zato
jer je u prolom ivotu grijeio te je na taj nain privukao
grene roditelje.
Lijenici bi rekli da je John naslijedio umobolnost od svo
jega umobolnog oca, a metafiziar bi rekao da je John pri
vukao umobolnog roditelja za ovaj ivot jer je njegova dua
iz prolog ivota ponijela sklonost umobolnosti. Potonja
teorija omoguuje vjeru u pravednost i mudrost funkcioni
ranja Bojih zakona u ljudskim ivotima.
Ako ovjek ivi stotinu godina, ima vremena boriti se protiv
zla i postati dobar, ali dijete koje umre u petoj godini, nije
imalo vremena upotrijebiti razum i slobodu izbora kako bi
pobijedilo u ivotnoj bitci. Takvo malo dijete umire zbog
prologa, vlastitoga grijeha. Stoga se mora ponovno raati
u razliitim ivotnim kolama sve dok ne usvoji primjereno
ponaanje.
Ako mala djeca nakon smrti odlaze na nebo, zato ne bi
smo utapali svu novoroenu djecu te ih potedjeli ivotne
borbe. Nasilnik nakon smrti nee postati aneo samo zato
jer je umro. Oni koji ive besciljno, ali ipak oekuju da e
nakon smrti postati aneli, doivjet e razoaranje. Kad se
probudimo iz sna, isti smo kakvi smo bili prije no to smo

zaspali. Grene ili kreposne due ostaju iste nakon tjelesne

smrti.
Kao due ve jesmo zrake Boje svjetlosti. Moemo ostati
skriveni iza oblaka grijeha, kao to se Sunce neko vrijeme
skriva iza oblaka, ali duu ne moemo vjeno skrivati. Ni svi
grijesi svemira ne bi mogli unititi nau sutinsku svjetlost;
moramo ukloniti zaguljive oblake neznanja i ponovno oi
tovati svoju vjenu svjetlost.
Ne smijemo zakljuiti da se moemo opustiti jer emo jed
noga dana biti izbavljeni. To je nerazborito jer je grijeh vrlo
bolan. Zato bismo zbog neznanja vjekovima hotimice pa
tili?

Zato nesvjesnost o prolim ivotima nije dokaz

protiv reinkarnacije
Sjeanje nije mjerilo prijanjeg postojanja. Ne sjeamo se ni
devet mjeseci svojega postojanja u obliku embrija, kao to
se ne sjeamo ni najranijeg djetinjstva. Kako bismo se tada
mogli sjeati ivota u drugom tijelu, s drugim mozgom i
ivanim sustavom te s drugaijim izgledom?
Dobro je da se ne sjeamo tekih iskustava iz kole prolih
ivota jer nam se ponovna opinjenost tim tekoama ne bi
svidjela. Kad bismo se sjeali svih tekih udaraca koje smo
pretrpjeli u prijanjim ivotima, moda ne bismo bili skloni
ponovno biti dobri, moda bi nam ponavljanje bilo dosad
no ili bismo se eljeli popraviti, ali bismo osjeali da to ne
moemo. Kad bismo se sjeali svojega djetinjstva, mladosti
i starosti, ne bismo eljeli ponovno proivljavati lukave psi
ne djetinjstva, komedije mladosti i tragedije starosti.
67

Zamislite kakav je blagoslov reinkarnacija! Unitava nae

dotrajalo ivotno vozilo i daje nam potpuno nov model ka
ko bismo pokuali napokon pobijediti u ivotnoj utrci!
Svi zloinci, ubojice i neasni ljudi, odbaeni na zemlji,
mogu se vratiti u novim oblicima, spremni iznova zapoeti
ivot uz dobrodolicu i poticaj novih prijatelja te u novim
okolnostima.

Pokazatelji

reinkarnacije

Neki su zapadnjaci, napose Amerikanci, nalik najduhovnijim hinduistima, a neki se hinduisti ponaaju poput tvr
dokornih amerikih poduzetnika. Mnogi su duhovni hin
duisti preuzeli amerika tijela kako bi, prema boanskom
naumu, produhovili Ameriku. Jednako tako, mnogi Ame
rikanci koji su voljeli materijalno propale, ali duhovno veli
ke hinduiste, rodili su se u Indiji kako bi ju oslobodili.
U sjeanju se vratite u prolost koliko god daleko moete
i pobrojite svoje prve iste sklonosti. Jeste li voljeli mirisne
tapie i istonjaku filozofiju ili orue i strojeve? Te rane
sklonosti, odvojene od sklonosti razvijenih u ovom ivotu,
pomau otkriti vau prolost.
lanovi nekih obitelji neprestano se svaaju; ti su ljudi u
prolosti bili neprijatelji i u srcima su utvrdili meusobnu
mrnju. Budui da zakon privlaenja obuhvaa mrnju jed
nako kao i ljubav, priroda je povezala te sukobljene due
kako bi kaos sukobljavanja nastavile u tijesnoj areni maloga
doma. Stoga budite oprezni! Ne privlaite neprijatelja, ni
njegove mane, tako to ete u mrnji neprestano biti usre
dotoeni na njega.

68

Dug proces
Reinkarnacija zapoinje na stadiju kristala. Nakon osam
milijuna ivota dosee razinu ljudskoga postojanja. Dua se
doista dugo razvija do roenja u ovjejem tijelu. Materi
ja sputava Duh koji neprestano nastoji izmijeniti materiju
iznutra potiui njezin razvoj.
Metali, povre i ljudska bia: tijela su razliita, ali je dua
uvijek ista. Reinkarnacija je proces kojim se Duh vraa Sebi
- od mnogih prema jednome.

PODRIJETLO REINKARNACIJE
Bog je ovjeka stvorio besmrtnim. Namijenio mu je be
smrtan ivot na Zemlji. ovjek je trebao promatrati dra
mu promjene s nepromjenjivom besmrtnom svijeu te se,
pogledavi ples promjene na pozornici nepromjenjivoga,
vratiti u okrilje vjenoga blaenstva. Tada se u njega uvuklo
zlo. Potaknulo ga je usredotoiti se na ivotne promjene i
na pojavnost umjesto besmrtnosti svega; iz toga je proizala
zabluda smrti kao potpunog nestanka.

Ponitavanje zamisli smrti

Film ovjekova ivota roenja, ivota na zemlji i smr
ti - obuhvaa sreu u roenju i tugu u smrti. Meutim,
sotonsko neznanje ovjeku onemoguuje vidjeti filmove
prijanjeg postojanja, radosnog silaska od Boga i radosnog
povratka u uzvienija podruja nakon smrti. Sotona nam
je donio zaborav iskustava prije i poslije roenja tako to
69

nam kratko pokazuje dramu ivota, a potom sputa zavjesu

navodei nas na pogrean zakljuak o smrti.
Bilo bi pogreno rei da smrt ili promjena ne postoje, ali
smrt shvaam samo kao vanjsku kariku u lancu besmrtno
sti, kojemu ostatak nije vidljiv. Da bi zaboravio alosnu,
prividnu smrt, ovjek bi svaku promjenu trebao doivljava
ti kao ples u naruju nepromjenjivosti.

Nadnaravna smrt nasuprot bolnoj smrti

Da Adam i Eva nisu zgrijeili protiv Boje volje i da njihovi
potomci nisu podlegli utjecaju naslijeenog neznanja, da
nanji ovjek ne bi morao svjedoiti potresno bolnim smr
tima uslijed nesrea i bolesti.
Bog je ovjeka postavio na zemlju i namijenio mu uitak
roenja, razvoja i bezbolnog vraanja tijela kako bi postigao
savrenstvo. Kao to na filmskom platnu moemo gledati
polagan proces nicanja, rasta i nestajanja cvijeta, tako bi i
ovjek trebao gledati svoj ivot na zaslonu svoje svijesti, od
stadija djetinjstva i odrasle dobi do nestajanja u Bogu vlasti
tom voljom, pomou vlastite moi dematerijalizacije.
Izgubivi vezu s Bogom, ovjek je izgubio i mo demate
rijalizacije. Zbog toga ga plae film ivota i prijetnja pre
ranog iskljuivanja. Prijevremeno okonavanje ivotnog
filma prouzrokuje bol zbog vezanosti uz filmske predodbe
tijela i svijesti. Svjetovni ljudi to okonavanje poznaju kao
stranu smrt.
Mi smrtnici stvorili smo toliko mnogo zabluda vezanih uz
smrt da je ona u naim umovima postala vana kao zamisao
nestanka i boli, umjesto da ju shvaamo kao pojavu koja je
prijeko potrebna da bi se dua iz stanja promjene vratila u
nepromjenjivo stanje.
70

boenja od potrebe za ponovnim inkarniranjem. Ako smo

sposobni osjetiti da kao Boja djeca posjedujemo sve to na
Otac posjeduje, bez obzira na to jesmo li na svijetu siroma
ni ili bogati, sposobni smo postii slobodu. Ako smo spo
sobni zakljuiti da posjedujemo boansko znanje zato jer
smo stvoreni prema Bojem liku, premda, ljudski gledano,
znamo malo, sposobni smo osloboditi se reinkarnacije.
Strah od bolesti i udnja za tjelesnim zdravljem, strah od
siromatva i udnja za obiljem te uvjerenje da ne posjedu
jemo znanje i udnja za znanjem o svemu - sve to pripada
podruju neznanja. Dakako, ako smo bolesni, neuspjeni ili
neuki, ne moramo ostati takvi. Trebali bismo teiti zdrav
lju, obilju i mudrosti bez straha od neuspjeha. Ali, uvijek
bismo trebali biti slobodni i mirni.

Uvidite da su nesavrenosti zapravo prividi

ovjek u borbi mora znati da njegova borba za zdravlje, obi
lje i mudrost proizlazi iz privida jer u svojemu unutarnjem,
svemonom Jastvu ve posjeduje sve to mu je potrebno.
Njegov osjeaj nedostatka izvire iz zablude da ne posjeduje
sve to. Samo bi trebao znati da sve ve posjeduje.
Jedan zdrav, bogat i mudar princ sanjao je da je siromaan.
U snu je kriknuo: "Oh, bolujem od raka, a i izgubio sam svu
svoju mudrost i sve bogatstvo!" Njegova supruga, kraljica,
prenula se iz sna i probudila ga govorei: "Gledaj, prine,
smij se i raduj jer ne boluje, a nisi izgubio ni bogatstvo ni
mudrost. Udobno lei pokraj mene, zdrav i mudar, u svo
jemu bogatom kraljevstvu. Te si strahote samo sanjao."
Tako je i s neukim ovjekom. Sanja oskudicu i neuspjeh, a
mogao bi uivati svoje priroeno pravo na radost, zdravlje
i obilje, kao sin Vladara univerzuma. ivi u Bojem savre
nom kraljevstvu, ali sanja nesavrenost.
72

Najprije spoznajte Boga

Neprestana udnja za zdravljem i bogatstvom, o kojoj se
mnogo govori u suvremenim duhovnim organizacijama,
put je prema ropstvu. Najprije moramo traiti Boga te u
Njemu pronai zdravlje i bogatstvo. Prosjaci dobivaju samo
milodar, dok Boji sin dobiva sinovo nasljedstvo. Tom se
postignuu dodaju zdravlje i bogatstvo. Dua e mudrost i
sve to joj je potrebno primiti kao svoje boansko pravo.
Najbolje je osjeati, pomou vizualizacije i povezivanja s
Bogom u meditaciji, da ve jeste savreno zdravi, mudri i
bogati, umjesto da pokuavate uspjeti preklinjui za zdrav
lje, bogatstvo i mudrost. tovie, ovjekova su smrtna na
stojanja ograniena zakonima uzroka i posljedice. ovjek
ne moe dobiti vie no to zasluuje. Ni jedno ljudsko bie
svoje beskrajne udnje ne moe zadovoljiti preklinjanjem;
ovjek moe dobiti sve to mu je potrebno tako to e naj
prije uvidjeti svoje jedinstvo s Bogom.
Besmrtnost ne moe dobiti udei ili preklinjui za nju.
Trebao bi znati da ve jest besmrtan te da je takozvana smrt
samo san.
Prema Bojem naumu, ovjek je trebao proivjeti razvoj od
djetinjstva i mladosti do odrasle dobi, ali nije trebao doi
vjeti smrt uslijed starosti ili bolesti. ak i kad ostari, ne bi
trebao umrijeti uslijed bolesti ili pretrpjeti bolnu smrt. U
drami ivota i smrti, promatranoj s boanskim razumije
vanjem, mogue je samo prikazivanje ili zaustavljanje filma
ivota bez tjelesne ili mentalne boli.

Podrijetlo boli
Sila usmjerena prema van, koja sve nastoji odrati u oito
vanju (Sotona), uvidjela je da ljudi u odsutnosti boli ne bi
7*

stvorili zemaljske udnje koje bi ih drale na Zemlji pa je

stvorio privid boli, koja je iskljuivo mentalna pojava.
Ali, Sotona sam osujeuje svoju svrhu jer su tjelesna bol i
tuga potaknule due zatoene u materiji na traenje slobode
u Bogu. Cista djeja dua osjea vrlo malo boli. Moj prija
telj, lijenik u ortopedskoj bolnici, rekao mi je da se djeca
nadmeu za operacije deformiranih udova, dok je odrasle
osobe potrebno nagovarati tjednima, a u vrijeme operacije
najee su svladani emocijama i strahom.
ovjek je, sreom, otkrio anestetike za neutraliziranje bo
li. Isprva je posjedovao veliku sposobnost samokontrole te
nevezan i neosoban um pa uslijed ozljede tijela nije osjeao
bol. Mogao je promatrati vlastito tijelo ne osjeajui bol,
kao to ovjek moe promatrati operaciju na tijelu druge
osobe te pritom ne osjetiti mentalnu uznemirenost ili tje
lesnu bol.
Ako ne osjeate strah i mata vas ne ini napetima, osjeat
ete manje boli. Seljakovo dijete, otporno na vodu, visoke
temperature i openito otpornije, proivljava manje tjele
sne patnje nego briljivo paen bogataev sin.

Sotona je dio Boje drame

U univerzumu ne mogu biti dva apsolutna uzroka. Sotona
je dio Boje drame. U njoj je potreban kao to je negativac
potreban u kazalinoj predstavi. Zlo je veo koji skriva Boga,
magnet koji Um pokuava odvui od Njega. Dobro je ono
to pomae oitovanju Boje skrivene stvarnosti, poput po
vjetarca otpuhuje dim koji skriva vatru.
Meutim, u podruju dvojnosti postoje i dobro i zlo. Bog
je, kao Vrhovni Duh, iznad dobra i zla. Budui da je sve
znajui, oboje jednako poznaje - zlo kao i dobro. Meu-

tim, dobrota umu jasnije otkriva postojanje blaenstva ko

je, budui da je iznad relativnosti, moe biti opisano kao
apsolutna dobrota. S druge strane, sotonska je sila svjesna
i od ovjeka namjerno skriva tu vjeno plamteu svjetlost
boanskosti.

UKRATKO O REINKARNACIJI
Jedan je ovjek ljubio Boga i postigao malen duhovni na
predak, ali mu je preostalo i nekoliko svjetovnih udnji.
Potkraj ivota ukazao mu se aneo i upitao ga: "eli li jo
neto?"
"Da", odgovorio je ovjek, "cijeloga sam ivota bio slab, mr
av i boleljiv. U sljedeem bih ivotu elio imati snano,
zdravo tijelo."
U sljedeem je ivotu dobio jako, krupno i zdravo tijelo.
Meutim, bio je siromaan pa nije uspijevao primjereno
hraniti to poveliko tijelo. Naposljetku se - i dalje gladan
- naao nadomak smrti. Aneo mu se ponovno ukazao i
upitao ga: "eli li jo neto?"
"Da", odgovorio je. "U sljedeem bih ivotu elio imati
snano, zdravo tijelo, ali i zdrav bankovni raun!"
Dakle, u sljedeem ivotu dobio je snano, zdravo tijelo i
bio je bogat. Meutim, s vremenom je poeo tugovati jer
nije imao s kime podijeliti svoju sreu. Kad je doao trenu
tak smrti, aneo ga je upitao: "Jo neto?"
"Da, molim. U sljedeem bih ivotu elio biti snaan, zdrav
i bogat, ali bih elio imati i dobru enu za suprugu."
Dakle, u sljedeem je ivotu dobio sve te blagoslove. I nje
gova je supruga bila dobra ena. Ali je, naalost, umrla mla
da. On je do kraja ivota oplakivao taj gubitak. Oboavao
je njezine rukavice, njezine cipele i druge dragocjene uspo75

mene. Kad ga je tuga dovela nadomak smrti, aneo mu se

ponovno ukazao i upitao: "Sto sada?"
"U sljedeem bih ivotu", rekao je ovjek, "elio biti snaan,
zdrav i bogat te imati dobru suprugu koja e dugo ivjeti."
"Jesi li siguran da je to sve?" upitao je aneo.
"Da, siguran da je to sve ovaj put."
Dakle, u sljedeem je ivotu dobio sve to ukljuujui dobru
suprugu koja je dugo ivjela. No, nevolja je bila u tome to
je ivjela predugo! Kad je ovjek ostario, zaljubio se u svoju
lijepu mladu tajnicu toliko silno da je zbog nje naposljetku
napustio svoju dobru suprugu. Ali, djevojka je eljela nje
gov novac. Kad ga se doepala, pobjegla je s mnogo mlaim
mukarcem. Kad se ovjek naposljetku naao na umoru,
aneo mu se ponovno ukazao i upitao: "Dakle, to ovaj
put eli?"
"Nita!" viknuo je ovjek. "Vie nikad nita! Usvojio sam
pouku. Shvaam da svako zadovoljenje donosi zamku. Bo
gat ili siromaan, zdrav ili bolestan, oenjen ili sam, na ovoj
zemlji ili na astralnoj razini, od sada elim samo svojega
boanskoga Voljenoga. Gdje god je Bog, ondje je savrenstvo!

ZNANSTVENI DOKAZI REINKARNACIJE

Ako vjerujemo u postojanje pravednoga Boga, iz toga lako
proizlazi vjerovanje u reinkarnaciju jer su ta dva vjerovanja
zapravo meuovisna. Ali, to je sa skepticima i ateistima? Je
li istinu reinkarnacije mogue znanstveno dokazati tako da
i oni budu zadovoljni?
Materijalni znanstvenici tvrde da nisu pronali ni jedan
stvaran dokaz postojanja Boga pa stoga ne mogu dokazati
7

ni postojanje Njegova pravednog zakona, koji svim oblici

ma ivota daje jednaku mogunost usavravanja pomou
reinkarnacije. Patnja nevine djece i druge ivotne nepravde
za takve su znanstvenike neobjanjive te upuuju na nepo
stojanje pravednoga Boga.

Znanstveni zakon
S druge strane, veina onih koji vjeruju u pravednoga Boga,
svoju vjeru temelje na slijepom prihvaanju te ne posjeduju
znanstveni dokaz kojega bi ponudili nevjernicima. Veina
njih ne usuuje se promiljati ili duboko propitivati svoju
vjeru jer strahuju da bi ju mogli izgubiti ili izazvati pomut
nju u drutvu. Drugim rijeima, nisu svjesni postojanja
znanstvenog duhovnog zakona koji moe dokazati utemeljenost njihovih vjerovanja.
Zato znanstvenici ne bi metode otkrivanja fizikalnih istina
primijenili na istraivanje duhovnih zakona? To su pitanje
prije vie stoljea postavili hinduistiki uenjaci te su odlu
ili pronai odgovor. Njihovi su pokusi urodili znanstve
nim metodama koje svatko moe primijeniti te ustanoviti
istinitost duhovnog zakona, a time i reinkarnacije te mno
gih drugih uzvienih kozmikih istina.
Budui da ta metoda postoji, nitko nema pravo rei da re
inkarnacija i drugi duhovni zakoni ne funkcioniraju dok ne
iskua tu metodu i sam se uvjeri u rezultate. Znanstvenik
ima pravo izraavanja miljenja, ali njegovo miljenje ostaje
samo miljenje, a ne injenica.
Na podruju fizike potrebno je usvojiti odreene metode
i slijediti ih kako bi se dokazala istinitost bilo koje teorije.
Neki mikroorganizmi nisu vidljivi golim okom. Moramo
upotrijebiti mikroskop da bismo ustanovili prisutnost tih
mikroorganizama. Ako ovjek ne eli pogledati kroz mikro77

skop, ne moe se rei da je znanstveno ispitao teoriju pri

sutnosti mikroorganizama. Zbog toga je njegovo miljenje
bezvrijedno jer nije slijedio propisana pravila za ustanov
ljavanje istinitosti teorije. Tako je i s duhovnim pitanjima.
Metoda je otkrivena, pravila su ustanovljena, a rezultat je
na raspolaganju svima koji su dovoljno zainteresirani da bi
izveli pokus.
Zbog izostanka znanstvenog pristupa duhovnom ivotu,
vrijednost religije kao vanog imbenika u ovjekovu ivo
tu u zapadnjakom se drutvu znatno smanjila; duhovna
se uenja jednostavno prihvaaju ili odbacuju na temelju
osobnih predrasuda, umjesto znanstvenim istraivanjem.

Pokusi s ovjekovom svijeu

Veliki umovi stare Indije nepromjenjive su kozmike zako
ne otkrili vrei pokuse na ovjekovu ivotu i umu, u labo
ratorijima svojih pustinjakih nastambi. Da bismo ustano
vili istine o fizikalnim pitanjima, moramo izvoditi pokuse
s fizikalnim tvarima. Da bismo otkrili istinu o reinkarnaciji
ili o ivotima jedne due u mnogim tijelima, potrebno je
izvoditi pokuse s ovjekovom svijeu.
Stari su znanstvenici ustanovili da ljudski ego (dua poisto
vjeena s tijelom) nadivljava sve promjene iskustva i misli
u stanjima budnosti, sanjanja i dubokog sna tijekom jedno
ga ivota. Iskustva se mijenjaju, mijenjaju se okruje, osjeti,
misli i tjelesna stanja, ali osjeaj identiteta, "ja", ne mijenja
se od roenja do smrti. Zbog toga su hinduistiki znanstve
nici tvrdili da usredotoenost na ego, putem neprestanog,
svjesnog preispitivanja ili promatranja raznih promjenjivih
stanja ivota - budnosti, sanjanja ili dubokog sna - omogu
uje opaziti nepromjenjivu i vjenu prirodu ega.
78

ovjek je u pravilu svjestan svojega budnog stanja, a kat

kad i stanja sanjanja. Ljudi su esto svjesni da sanjaju; ak
i u snu znaju da sanjaju. Stoga ovjek pomou odreenih
metoda i postupaka moe postati svjestan svakog stanja:
spavanja, sanjanja i "dubokog sna" bez snova.
Oputanje

tijekom

spavanja

Tijekom spavanja dogaa se nevoljno oputanje energije

u motorikim i osjetilnim ivcima. Jogike meditacijske
prakse omoguuju postizanje takvoga oputanja i u bud
nom stanju, po volji. U "velikom spavanju" smrti dogaa
se jo dublje oputanje - povlaenje energije iz srca i cerebrospinalne osi. Ali, odreene jogike prakse omoguuju
svjesno postizanje toga dubljeg oputanja u budnom sta
nju. Drugim rijeima, svaku nevoljnu funkciju mogue je,
pomou prakse, postii voljno i svjesno.
Stari su hinduisti ustanovili da je smrt povlaenje struje i
vota iz arulje ljudskoga tijela, koje sadri ice osjetilnih i
motorikih ivaca prema razliitim kanalima vanjskoga oi
tovanja. Kao to elektrina struja ne umire kad se povue
iz razbijene arulje, tako ni ivotna energija nije ponitena
kad se povue iz vegetativnih ivaca. U trenutku smrti po
vlai se prema Kozmikoj Energiji.

Povlaenje

struje

U stanju spavanja svjestan um ne funkcionira - struja je

privremeno povuena iz ivaca; u trenutku smrti ljudska
se svijest zauvijek prestaje oitovati kroz tijelo. To je kao da
ovjek ima paraliziranu ruku - mentalno je svjestan te ruke,
ali ju ne moe upotrijebiti.
79

Medicinski arhiv obuhvaa sluaj duhovnika koji je uao

u stanje kome (suspendirane animacije). uo je kako svi
oko njega ale zbog njegove smrti, ali svoju svijest nije mo
gao izraziti pomou tjelesnih organa. Motor njegova tije
la je stao i nije odgovarao na njegove mentalne naredbe.
Kad su ga njegovi prijatelji ponijeli na balzamiranje, silno
se potrudio i uspio se pomaknuti, nakon dvadeset i etiri
sata prividne smrti. Taj sluaj ilustrira stalnost "ja" svijesti ili
osobnog identiteta ak i ako je tijelo naizgled mrtvo.
Hinduistiki su uitelji tvrdili da ovjek mora nauiti svje
sno odvajati energiju i svijest od tijela. Mora svjesno pro
matrati stanje spavanja i vjebati voljno, svjesno povlaenje
energije iz srca i kraljeninih podruja. Na taj nain ui
svjesno initi ono to e uslijed smrti morati uiniti nesvje
sno i protiv svoje volje.

Zaudan

sluaj

Europski lijenici u svome arhivu imaju sluaj ovjeka po

imenu Sadhu Haridas, koji je uspio odvojiti energiju i svijest
od svojega tijela te ih za nekoliko mjeseci ponovno povezati
s tijelom. Europski lijenici koji su ga proglasili mrtvim,
nakon nekoliko su mjeseci iskopali i pregledali njegovo ti
jelo. Sadhu Haridas je za nekoliko minuta otvorio oi te
ponovno stekao nadzor nad svim funkcijama svojega tijela
i uma. Jednostavno je uslijed prakse nauio upravljati svim
nevoljnim funkcijama svojega tijela i uma. Bio je duhovni
znanstvenik i izvodio je pokuse s preporuenim metodama
za otkrivanje istine kozmikog zakona. Stoga je mogao do
kazati istinitost teorije o nepromjenjivu osobnom identite
tu te vjenu prirodu ivotnog naela.
Oni koji ele spoznati znanstvenu istinu uenja reinkar
nacije, moraju se pridravati pravila koja su hinduistiki
80

uenjaci postavili prije mnogo stoljea. Moraju se nauiti

svjesno, ne pasivno, kao tijekom spavanja, odvajati od pet
osjetila te moraju nauiti upravljati radom srca, odnosno,
svjesno doivljavati smrt ili suspendiranu animaciju. To je
umijee odvajanja due od tijela.

Dosljednost

praksi

Dosljednom praksom koja dovodi do opisanih rezultata,

moemo slijediti ego u svim stanjima postojanja. Moemo
ga svjesno slijediti kroz smrt, kroz prostor, u druga tijela
ili u druge svjetove. Oni koji to ne naue, ne mogu zadr
ati pojam osobnog identiteta, svjesnost ili svijest tijekom
dubokog spavanja smrti pa se stoga ne sjeaju ni jednoga
prijanjeg stanja, ak ni stanja dubokog spavanja tijekom
ivota.
Primjenjujui metode starih hinduistikih znanstvenika ko
ji su izvodili pokuse s takvim zakonima te svijetu pruili ne
procjenjivo vrijedno i dokazivo znanje, mogue je spoznati
znanstvenu istinu reinkarnacije i sve druge vjene istine.

Put prema

slobodi

Samo napredne due, koje su sposobne ivjeti bez disanja

ili rada srca, mogu svjesno doivjeti stanje smrti, u kojemu
disanje i rad srca prestaju. Obine due prestankom disa
nja ulaze u nesvjesno stanje. Napredne due mogu svjesno
prijei u astralni svijet, koji slijedi nakon zemaljske smrti.
Stoga je vjebanje tiine bez disanja gotovo uvjet, putovnica
potrebna za svjestan ulazak u svijet duhova.
Pitanje reinkarnacije najvei je misterij jer priroda ne e
li obeshrabriti nerazvijene due. Nadljudi se sjeaju svoje

prolosti. Osobno sam od djetinjstva znao da u slijediti

duhovni put i da e mnotvo dua ispunjavati moj ivot.
Due uslijed reinkarnacije prolaze kroz mineralno, biljno,
ivotinjsko i ljudsko kraljevstvo ukljuujui sve rase (smeu,
bijelu, crnu, utu i crvenu) kako bi prevladale ogranienost
na jedno tijelo ili na jednu rasu te sebe poele doivljavati
kao sveprisutnu Boju djecu.
Dokle god u svojemu srcu nosi mrnju i gnuanje, ovjek
mora lutati hodnicima inkarnacija. Prema hinduistikim
uiteljima, ljudski se ivot postie nakon osam milijuna i
vota. Ne tratite taj dragocjen, teko steen ljudski ivot na
besmislenost, na gacanje po kaljui osjetila i neznanja, ve
shvatite da u ovom ljudskom ivotu imate mogunost, po
mou svjesnog sjedinjavanja sa sveprisutnim Duhom i osje
aja bratstva sa svim stvorenjima, spoznati da ne pripadate
neemu ili nekoj rasi, ve svemu i svakom obliku ivota.
Kad osjetite da su zvijezde, oblaci, ptice, ivotinje, ljudi i
izopenici vai krvni srodnici i kad vae srce zakuca u njima,
vie neete biti prisiljeni na reinkarnaciju. Slobodno ete se
kretati posvuda i otvarati dugina vrata mudrosti kako bi sav
ispaen iv i neiv ivot mogao pohrliti u vjenu slobodu u
Bogu.

OSLOBOENJE OD REINKARNACIJE
Bhagavad Gita reinkarnaciju opisuje kao kota koji se ne
prestano okree. Da biste sili s toga kotaa, morate arko
eljeti slobodu. Tek e vas tada Bog osloboditi. Vaa elja
mora biti gorua. Ako jest takva i ako ste uvjereni da se
vie ne elite igrati, Bog vas mora osloboditi. Kunjama vas
nastoji zadrati ovdje, ali u svojemu uzvienijem obliku,
kao Kozmiki Bog Ljubavi, ne voli ovu predstavu i eli da
82

izaete iz nje. Zato vas ne bi oslobodio kad uvidi da doista

elite samo Njega, a ne Njegovu predstavu: da elite samo
slobodu u Njemu?
Ista bit - svjestan ivot - jest u vama i u stablu. Meutim,
stablo je postavljeno na svoje mjesto, dok ste vi i uslijed
odreene mjere vlastite slobodne volje postali to to jeste.
Samo mudri znaju gdje zavrava predodreenost i poinje
slobodna volja. U meuvremenu morate nastojati davati
ono najbolje od sebe, u skladu sa svojim najjasnijim poi
manjem. Morate udjeti za slobodom kao to ovjek koji
se utapa udi za zrakom. Bez iskrene udnje nikada neete
spoznati Boga. udite za Njim iznad svega drugoga. udite
za njim kako biste ga mogli dijeliti sa svima: to je najuzvienija elja.
I u meuvremenu se nastojte uzdignuti iznad dvojnosti:
ugode i boli, vruine i hladnoe, bolesti i zdravlja. Oslobo
dite se svijesti individualnosti, odvojenosti od svih i svega.
Neka va um bude nepokolebljivo usredotoen na Njega.
Iznutra ostanite nepromijenjeni kao i nepomian Duh koji
elite postati. Samo je on ono to vi doista jeste. Samo je
njegovo blaenstvo vaa istinska priroda.

8i

Paramhansa Yogananda

KAKO UVIJEK
BITI SRETAN

1. poglavlje

TRAENJE

SREE N A
MJESTU

POGRENOM

Traenje sree izvan sebe samoga nalik je pokuaju hvata

nja oblaka lasom. Srea nije stvar ve stanje uma. Potrebno
ju je ivjeti. Sreu nije mogue postii svjetovnom moi ni
zaraivanjem. Mentalni nemir proizlazi iz usredotoenosti
svijesti na vanjski svijet. Nemir sam po sebi jami neuhvatljivost sree. Svjetovna mo i novac nisu stanja uma. Stee
na svjetovna mo i novac samo oslabljuju ovjekovu sreu.
Nipoto ju ne mogu poveati.
Sto vie rasprujemo svoje energije, to nam manje moi
ostaje za bilo koji specifian pothvat. Navike zabrinutosti i
napetosti, nalik hobotnicama, proizlaze iz oceanskih dubi
na podsvijesti, krakovima vitlaju po naim umovima i pot
puno unitavaju sve to smo neko poznavali kao unutarnji
mir.
Istinska se srea nikada ne nalazi izvan Jastva. Oni koji ju
trae u vanjskom svijetu, pokuavaju uloviti dugu medu
oblacima!

Poput kratkovjenih rua, u zemaljskom se vrtu svakodnev

no pojavljuje nebrojeno mnogo ljudskih bia. U mladosti
otvaraju nove pupoljke pune nade, radosno primaju ivot
na obeanja i gorljivo iekuju svaki daak osjetilnoga ui89

vanja. A tada latice ponu blijedjeti; iekivanje se pretvara

u razoaranje. U sumrak starosti klonu, sijedi od osvjei
vanja iluzija.
Obratite pozornost na primjer rue: takva je sudbina ljud
skih bia koja ive usredotoena na osjetila.
S razumijevanjem proizalim iz introspekcije analizirajte
istinsku prirodu osjetilnih uitaka. Ne osjeate li u srcu
hladan dah sumnje i nesigurnosti ak i dok uivate u osjetilnim uicima? Ustrajete u njima, ali u srcu znate da vas
jednoga dana moraju iznevjeriti.
Dublje promiljanje otkriva da se predavanje uicima za
pravo izruguje svojim poklonicima. Ono ne nudi slobodu
ve ropstvo due. Iz njega se, suprotno onome to veina
ljudi zamilja, ne moe izai silaznim putem mahovinom
obraslih, mekih staza daljnjeg preputanja uicima ve uzla
znim tekim, kamenitim putovima samokontrole.

*
Ljudi zaboravljaju da za materijalno uivanje plaaju sve
veu cijenu u obliku troenja ivane i modane energije te
posljedinog skraivanja prirodnog ivotnog vijeka.
Materijalisti postaju toliko zaokupljeni zadatkom zaraiva
nja da se ne mogu opustiti i uivati u udobnostima ak i
nakon to ih steknu.
Kako li je suvremeni ivot nezadovoljavajui Samo po
gledajte ljude koji vas okruuju. Zapitajte se jesu li sretni.
Uoite tuan izraz na mnogim licima. Uoite ispraznost u
njihovim oima.
Materijalistiki ivot mami ovjeanstvo osmijesima i obe
anjima, ali je dosljedan samo u sljedeem: naposljetku ne
izostavno prekri sva svoja obeanja!
M

#
Ako si ovjek dopusti traiti tjelesnu, mentalnu i duhovnu
hranu sve vie u vanjskim okolnostima, ne okreui se vla
stitomu izvoru, postupno iscrpljuje svoje zalihe energije.

Posjedovanje materijalnog bogatstva bez unutarnjega mi

ra nalik je plivanju u jezeru i istodobnomu umiranju od
edi. Ako materijalno siromatvo nije poeljno, duhovno
je siromatvo sablanjivo! Sva ljudska patnja ne proizlazi iz
materijalne neimatine ve iz duhovnoga siromatva.

#
Materijalni znanstvenik iskoritava prirodne sile kako bi
poboljao ovjekovo okruje i uinio ga udobnijim. Du
hovni znanstvenik iskoritava mo uma kako bi prosvijetlio
duu.
Mo uma ovjeku pokazuje put prema unutarnjoj srei, to
ga ini otpornim na vanjske neugodnosti.
Koji od dvojice znanstvenika, po vaem miljenju, ini vee
dobro? Duhovni znanstvenik, dakako.

ista ljubav, sveta radost, pjesnika mata, dobrota, mu

drost, mir i srea osjeaju se unutra, najprije u umu ili srcu,
a potom se putem ivanoga sustava prenose fizikom tije
lu. Shvatite i osjetite uzviene radosti unutarnjega ivota i
bit ete im skloniji nego prolaznim uicima vanjskoga svi
jeta. Svi osjetilni uici pojavljuju se na povrini tijela, a um
91

ih doivljava putem ivanoga sustava. Vi volite osjetilne

uitke jer su vas najprije osvojili, a potom ste postali njihov
zarobljenik. Kao to se neki ljudi naviknu na zatvor, tako
mi smrtnici volimo svjetovne uitke, koji nam prijee put
do unutarnjih radosti.
Osjetila nam najee obeavaju malo privremene sree, ali
nam naposljetku donose tugu. Krijepost i unutarnja srea
ne obeavaju mnogo, ali naposljetku uvijek pruaju trajnu
sreu. Zato trajnu, unutarnju sreu due nazivam Radou,
a prolazna osjetilna ushienja Uitkom.
Vanjsko okruenje i va krug ljudi iznimno su vani. Spe
cifino vanjsko okruenje u mladosti je osobito vano jer
potie ili gui unutarnje instinktivno okruenje djeteta. Di
jete se u pravilu rada s prenatalnim mentalnim okruenjem.
Ono je potaknuto ako je vanjsko okruenje nalik unutar
njem. No ako je vanjsko okruenje drugaije, unutarnje
e vjerojatno biti potisnuto. Instinktivno zloesto dijete u
dobrom drutvu moe biti obuzdano i postati dobro, dok
e instinktivno dobro dijete u dobrom drutvu nedvojbeno
postati jo bolje.
Jeste li ozbiljno razmislili o tome zato su vam prolazni, var
ljivi uici drai od trajnoga mira i radosti Due - koja se
meditacijom lako doivljava i vjeno poveava? Zato jer ste
u poetku razvijali naviku preputanja osjetilnim uicima
te niste njegovali uzvienu radost unutarnjega ivota, koju
donosi meditacija. Kad shvatite i osjetite uzviene radosti
unutarnjega ivota, postat e vam drae od prolaznih uita
ka vanjskoga svijeta.

ovjek koji je ivio u hladnom podruju Aljaske kuao je

slasno kalmerija groe to mu ga je poslao prijatelj iz Fresna u Kaliforniji. Aljaanin je bio toliko oduevljen tim
92

groem da je pronaao posao u Fresnu, gdje sve vrste gro

a obilno raaju, i zauvijek napustio Aljasku.
Kad je Aljaanin stigao u Fresno, prijatelj ga je pozvao k
sebi, a mlada mu je ena donijela groe koje je toliko
volio. ovjek je bio gotovo izvan sebe od radosti te je, po
hlepno vaui i gutajui groe, promrmljao: "Oh, hvala
vam od srca, hvala vam. Zbog kalmerija groa napustio
sam Aljasku."
"Pa, gospodine, imate ete groa koliko poelite. Ja sam
'vlasnica vinograda i svakodnevno u vam donositi svjee
groe", rekla je ena.
Sutradan je vrlo rano stigla pred kuu Aljaanina, gro
em zasienog, i donijela mu mnogo groa. Aljaanin,
koji jo nije probavio sve groe to ga je prolu veer pojeo,
zijevajui je izaao iz kue. Poskoio je od radosti kad je
zamislio kako e se pogostiti gomilom groa koju mu je
ena donijela.
"Oh, kako je divno imati toliko mnogo groa! Ba imam
sreu! Hvala vam, hvala vam!", vikao je Aljaanin. Iz pris
tojnosti je kuao nekoliko boba pred enom, premda je u
ustima jo osjeao okus sinonjeg neprobavljenog groa.
Kad je ena otila, naslaivao se promatrajui groe s div
ljenjem i pohlepom. Za sat vremena poeo je ponovno jesti
groe. Cijeloga je dana gutao, gutao i gutao.
Sutradan ujutro, u cik zore, mlada je ena stigla s velikom
koliinom ponajboljega groa iz svojega vinograda i po
zvala Aljaanina. Aljaanin ju je, u polusnu, s pomalo klo
nulim entuzijazmom i s mrvom uzrujanosti zbog buenja
iz dubokog sna, pozdravio: "Zdravo, dobra eno, hvala vam
za vrlo ukusno groe."
Treega mu je jutra ena opet donijela veliku koliinu gro
a. Aljaanin ju je, u polusnu i sa slabanim osmijehom na
91

licu, pozdravio te rekao: "Gospodo, lijepo je od vas to mi

dajete ovo groe, ali jo mi je preostalo od juer."
etvrtoga je dana ena opet posjetila Aljaanina i donijela
mu poveliku koliinu groa. On se nevoljko probudio te
ju bez osmijeha pozdravio i rekao: "Oh, opet groe. Vrlo je
lijepo od vas to mi ga donosite, ali imam dovoljno."
Ali ena nije povjerovala Aljaaninu smatrajui da ne eli
iskoritavati njezinu velikodunost pa je petoga jutra doni
jela gomilu groa i pokucala na njegova vrata. On je skoio
iz kreveta kao da je ugledao duha i viknuo: "Uasno, gos
poo, groe, groe, groe! Za ime Boje, opet groe!"
ena se nasmijeila i rekla: "Drago mi je da sam doznala
da ne volite groe. Nadam se da mi vie neete oduzimati
groe koje bih mogla prodati."
Pria govori kako je loe pretjerivati u bilo emu. Koliko je
god neto ugodno, ako pretjerujete, to vam vie ne donosi
uitak ve izaziva patnju.
Stoga upamtite, nikada nemojte pretjerivati u jelu, spava
nju, radu, drutvenim aktivnostima ili u bilo kojoj aktivno
sti, koliko god ugodna bila, jer pretjerivanje ne donosi nita
osim nezadovoljstva.

#
Vano je razluivati potrebe i elje. Potreba imate malo, a
elja moete imati neogranieno mnogo. Da biste postigli
slobodu i blaenstvo, zadovoljavajte samo svoje potrebe.
Prestanite stvarati beskrajno mnotvo elja" i iluziju lane
sree. Posvetite se potrazi za trajnom sreom ili blaen
stvom. Nepromjenjiva, besmrtna dua skrivena je iza zaslo
na vae svijesti, na kojoj su naslikane mrane slike bolesti,
neuspjeha, smrti i tako dalje. Podignite veo prividne pro
mjene i usidrite se u svojoj besmrtnoj prirodi. Ustoliite
94

svoju hirovitu svijest na unutarnjoj nepromjenjivosti i smi

renosti, na Bojem prijestolju. Neka vaa dua danonono
zrai blaenstvom.
Sreu je mogue postii putem samokontrole, razvijanja
navika jednostavnoga ivljenja i uzvienoga razmiljanja te
skromnijega troenja unato tome to zaraujete vie. Po
trudite se zaraivati vie kako biste mogli pomagati drugi
ma da pomognu sami sebi. Prema jednome od nepisanih
ivotnih zakona, onaj tko drugome pomogne postii obilje
i sreu, uvijek e i sam primati pomo te uivati sve vee
obilje i sreu. To je nepromjenjivi zakon sree. Nije li bolje
ivjeti skromno i tedljivo, a zapravo se bogatiti?

Izgubljenu sreu dua ne uspijeva pronai u materijalnim

stvarima zbog jednostavnoga razloga: te stvari nude lanu
ugodu. Izgubivi vezu s boanskim blaenstvom u sebi,
ovjek svoju potrebu za njim pokuava zadovoljiti lanim
uicima osjetila. Meutim, na dubljoj razini svojega bia
ostaje svjestan svojega prijanjega, uzvienog stanja u Bogu.
Istinsko mu zadovoljenje izmie jer neumorno jurei od
jednoga do drugoga osjetilnog uitka, zapravo trai svoju
izgubljenu sreu u Bogu.
Ah, sljepilo! Koliko dugo morate ii tim putem prije no
to, izmueni zasienou, dosadom i gaenjem, radost po
traite u unutarnjem svijetu, u kojemu ju jedino moete
pronai?

*
Razmislite na trenutak to je Isus mislio kad je rekao: "Pusti
mrtve nek ukopavaju svoje mrtvace." (Evanelje po Mateju 8:22) elio je rei da je veina ljudi mrtva, ali toga nisu
95

svjesni! Nemaju ambicija, poticaja, duhovnoga entuzijazma

ni ivotne radosti.
Kakve koristi od takvoga ivota? ivot bi trebao biti nepre
stano nadahnue. ivjeti nagonski znai biti mrtav iznutra
iako tijelo i dalje die!
Ljudski su ivoti toliko sumorni i nezanimljivi zato jer ljudi
trae sreu u plitkim koritima umjesto da podu na nepresu
an izvor sve radosti, koji nose u sebi.

Kakva korist od ulaganja sveg svojeg vremena u ono to

je prolazno? Pouka drame ivota jest injenica da je ivot
upravo to: drama, iluzija.
Lude vjeruju da je ta drama stvarna i trajna pa plau na
tunim dijelovima, aluju zbog prolaznosti veselih dijelova i
tuguju jer drama naposljetku mora zavriti. Patnja je kazna
za njihovo duhovno sljepilo.
Mudri, meutim, opaaju pravu obmanu drame pa vjenu
sreu trae u svojemu unutarnjem Jastvu.

96

2. poglavlje

SREA J E I Z B O R
Ako elite biti tuni, nitko na svijetu ne moe vas usreiti.
Ali, ako odluite biti sretni, nitko i nita na ovom svijetu ne
moe vam oduzeti tu sreu.

Ako ste izgubili nadu da ete ikada vie biti sretni, razve
drite se. Ne gubite nadu. Vaa je dua, kao odraz vjeno
radosnog Duba, sama po sebi srea. Ako oi svoje usredo
toenosti drite zatvorenima, ne vidite sunce sree koje sja
u vaim grudima. Ali koliko god vrsto zatvorili oi svoje
pozornosti, zrake sree neprestano pokuavaju prodrijeti
kroz zatvorena vrata vaega uma. Otvorite vrata smirenosti
i u sebi ete opaziti jarko sunce radosti.
Radosne zrake due mogue je opaziti ako pozornost usmje
rite unutarnjem svijetu. Sreu nemojte traiti samo u lijepoj
odjei, ukusnim veerama i drugim uicima. To e zatoiti
vau sreu iza reetaka vanjskoga svijeta.
Ako ste odluili pronai radost u sebi, pronai ete ju prije
ili kasnije. Traite ju svakodnevno, putem sve dublje unu
tarnje meditacije, i nedvojbeno ete pronai vjenu sreu.
Dosljedno se okreite unutarnjem svijetu, u kojemu ete
pronai svoju najveu sreu.

#
Sreu ne nalazimo tako to ju nemono prieljkujemo, ve
tako to ju sanjamo, mislimo i ivimo u svim okolnostima.
98

Sto god radili, odravajte temeljnu struju sree, tajnu rijeku

radosti, koja tee ispod pijeska vaih misli i kamenitoga tla
tekih kunji.
Neki se ljudi gotovo uvijek smijee, ali skrivaju srce izgrieno tugom. Takvi ljudi polako venu pod sjenom ispraznih
osmijeha. Drugi se nasmijee s vremena na vrijeme, ali is
pod povrine skrivaju milijune vrela smijeha i mira.
Nauite biti potajno sretni u svojemu srcu, unato svim
okolnostima, i govorite sami sebi: "Srea je najvee boansko priroeno pravo - zakopano blago moje due. Otkrio
sam da posjedujem tajno bogatstvo o kakvome ni kraljevi
ne sanjaju."

*
Ljudi jakoga karaktera u pravilu su najsretniji. Oni ne op
tuuju druge za nevolje koje mogu pripisati vlastitim po
stupcima te za nedostatak razumijevanja. Oni znaju da nit
ko ne moe poveati ili umanjiti njihovu sreu ako sami ne
dopuste da kodljive misli ili zli postupci drugih utjeu na
njih.
vrsta odlunost da budete sretni bit e vam od pomoi.
Ne ekajte da se vaa situacija promijeni, uvjereni da je u
njoj uzrok vae nevolje. Pokuajte biti sretni u svim okolno
stima. Ako vam se katkad ini da vaa srea ovisi o odree
nim uvjetima, promijenite okolnosti kako biste uvijek bili
sretni.
Ne budite sputani utvrenim pravilima jer svakom pravilu
postoje iznimke. Moda ete rei: "Ako se dogodi ovo ili
ono, bit u vrlo zadovoljan." Ne ekajte. Uzmite najviu
nagradu sree koja vam ve jest nadohvat ruke jer iluzija na
de u sreu, pa stoga i njezino odgaanje, vodi kroz mnoge
movare razoaranja.
99

Srea raste od onoga to je hrani. Nauite biti sretni tako to

ete uvijek biti sretni. John je rekao: "Ako dobijem novac,
bit u sretan." Kad se obogatio, rekao je: "Bit u sretan ako
se rijeim probavnih tegoba." Njegove su probavne tegobe
bile izlijeene, ali je on tada pomislio: "Ako pronaem e
nu, bit u sretan." Brak mu je donio samo nezadovoljstvo.
Drugi brak bio je gori od prvoga. Pomislio je da e biti
sretniji ako se razvede od druge supruge pa je to i uinio. A
sada, u sedamdesetoj godini, pomislio je: "Neu biti sretan
ako ne mogu ponovno biti mlad." Ljudi na taj nain neu
spjeno pokuavaju dosegnuti svoj cilj sree.
Odluite da ete biti sretni bez obzira na to jeste li bogati ili
siromani, zdravi ili bolesni, u sretnom ili nesretnom bra
ku, mladi ili stari, nasmijeeni ili uplakani. Ne ekajte da se
promijenite, da se promijeni vaa obitelj ili vaa okolina da
biste bili sretni u svojemu unutarnjem svijetu. Odluite biti
sretni u svojemu unutarnjem svijetu, u ovom trenutku, to
god da jeste i gdje god da jeste.

*
Suvremeni se ovjek ponosi svojim znanstvenim pristupom
stvarnosti. Stoga mi dopustite da vam predloim sljedee:
prouite sam ivot - u laboratoriju. Amerikanci rado ekspe
rimentiraju pa zato ne bi izvodili pokuse na sebi: na svojim
stavovima prema ivotu, na svojim mislima i ponaanju?
Ustanovite to je ivot i kako bi se ljudski ivot mogao po
boljati. Otkrijte to veina ljudi arko eli u ivotu i kako
najbolje mogu ostvariti svoje najvee elje. Ustanovite to
najvie ele izbjei i kako bi u budunosti mogli izbjegavati
toga neeljenoga "gosta".
Ako na podruju fizike i kemije elimo prave odgovore,
moramo postaviti prava pitanja. Isto vrijedi i u ivotu. Po100

kuajte ustanoviti zato su toliki ljudi nesretni. Kad otkrijete

razlog, krenite u potragu za najboljim nainom postizanja
trajne sree.

Moete li napola uvenulu ruu ivota potaknuti na ponov

no cvjetanje?
Najee se raamo bogati osmijesima, mladou, snagom,
ljepotom, zdravljem, mistinim tenjama i velikim nada
ma. Tijekom ivota i rasta poinjemo gubiti to bogatstvo,
a rue u nama poinju blijedjeti. Zato se to dogaa? Rua
cvate i potom vene. Pojavljuje li se naa srea samo da bi
nestala?
elimo cvjetati dobrim djelima, mirisati sreom i zauvijek
zadrati sjeanje na one koji nas cijene. Ne moramo umri
jeti u raljama siromatva, bolesti ili tuge.
Da bismo njegovali svoju ruu, moramo ju mnogo zalije
vati, prihranjivati te tititi od nametnika i mraza. Rua nae
sree moe rasti samo na plodnom tlu naega mira. Nipoto
ne moe rasti na tvrdom, beutnom tlu ljudskoga naina
razmiljanja. Lopatom dobrih djela moramo neprestano
iskopavati mir. Svoju biljku sree moramo obilno zalijevati
svojim duhom ljubavi i sluenja. Sretni moemo biti samo
ako usreujemo druge.
Istinska se hrana za stablo sree postie samo meditacijom
i stvarnom vezom s Bogom u svakodnevnom ivotu. Ako
nismo u vezi s Beskonanim izvorom, iz kojega izviru sve
nae ljudske sposobnosti i nadahnua, ne moemo rasti sa
vreno i potpuno.
Najgori nametnici koji napadaju nau biljku sree jesu
nedostatak elje za napredovanjem, samozadovoljstvo i
skepticizam. Mraz inercije ili izostanak jasnog, dosljednog
101

nastojanja spoznavanja Istine, najvea je opasnost za nau

biljku sree.

Budite sretni sada! Ako uspijete pronai sreu u svojoj dui,

tada ete, ak i ako sutra umrete i pridruite se dugoj po
vorci preminulih dua koja polako napreduje kroz stupovi
ma obrubljene prolaze stoljea, tu neprocjenjivo vrijednu
dragocjenost uvijek nositi sa sobom. Kad postignete sreu
due, nitko vam ju nee moi oduzeti, koliko god dugo bilo
vae putovanje prema bezvremenosti i vjenosti.

ivot je veine ljudi proaran tugom i alou. Oni ne izbje

gavaju postupke koji dovode do patnje i ne slijede putove
koji vode prema srei. Neki su ljudi preosjetljivi na tugu i
sreu. Tuga ih moe slomiti, a radost svladati pa tako gube
mentalnu ravnoteu. Vrlo je malo ljudi koji, opekavi prste
na vatri neznanja, naue izbjegavati postupke koji im do
nose bol.
Mnogi ljudi ele biti sretni, ali se nikada ne potrude krenuti
putem koji vodi prema srei. Veina se ljudi kotrlja niz pa
dinu ivota, ali se samo mentalno ele uspeti na vrh sree.
Katkad se probude - ako njihova elja za sreom preivi pad
na dno nesree. Veini ljudi nedostaje mate i ne probude
se dok se neto strano ne dogodi i trgne ih iz njihove be
smislene none more.
Ljudi koji tee srei moraju izbjegavati utjecaj loih navi
ka koje vode loim postupcima. Loi postupci naposljetku
prouzroe jad koji nagriza tijelo, um i duu poput blago
nagrizajue kiseline. Takav jad nije mogue dugo trpjeti i
potrebno ga je strogo izbjegavati.
102

Izlijeite se od loih navika tako to ete ih spaliti suprotnim

dobrim navikama. Ako imate lou naviku laganja, usta
novite suprotnu dobru naviku govorenja istine. Stvaranje
navike, dobre ili loe, iziskuje vrijeme. Loem ovjeku nije
lako biti dobar, a dobrome nije lako biti lo; slino tome,
ako razvijate loe navike, prisiljeni ste biti loi unato elji
da budete dobri.
Upamtite: koliko god ste navikli biti nesretni, morate pri
hvatiti protuotrov sree. Svaki in sree pomoi e vam ra
zviti naviku trajne sree. Ako vam um kae da nikada ne
moete biti sretni, ne obraajte panju na to. Samo se sjetite
biti sretni u sadanjem trenutku i neprestano ponavljajte:
"Sretan sam sada!" Ako ustrajete u tome, u osvrtu na pro
lost moete rei: "Bio sam vrlo sretan." Kad se osvrnete na
sebe u sadanjosti, rei ete: "Sretan sam", a kad pogledate
u budunost, rei ete: "Znam da u biti sretan." Sva vaa
budua srea ovisi o tome koliko ste sada sretni pa stoga
postanite sretni ODMAH.

Nakon to se okupate u oceanu mira u zemlji snova, probu

dite se sretni i kaite: "U snu sam bio slobodan od smrtnih
briga. Bio sam kralj mira. Zato sada, radei tijekom dana i
obavljajui svoje dunosti, vie neu pokleknuti pred bun
tovnim brigama kraljevstva budnosti. Ja sam kralj mira u
zemlji snova i bit u kralj u zemlji budnosti. Kad izaem
iz kraljevstva mira u zemlji snova, isti u mir iriti u svojoj
zemlji budnih snova."

Srea u odreenoj mjeri ovisi o vanjskim uvjetima, ali po

najvie ovisi o uvjetima unutarnjega uma. Da bi ovjek bio
sretan, potrebno mu je dobro zdravlje, uinkovit um i ivot
lOi

u blagostanju, odgovarajui posao i, nadasve, mudrost koja

omoguuje ostvarenje svih ciljeva. ovjek ne moe biti sre
tan samo putem odravanja unutarnjeg mira ako potpuno
zanemaruje borbu za ivot i tenju uspjehu.
Ali ovjek bez unutarnje sree moe biti zarobljenik briga
u raskonom dvorcu. Srea ne ovisi samo o uspjehu i bo
gatstvu ve i o borbi sa ivotnim tekoama uz steeni stav
nenaruive unutarnje sree.
Biti nesretan u potrazi za sreom znai ponitavati vlastiti
cilj. Srea proizlazi iz unutarnje sree, u svim trenucima, te
iz revnog nastojanja iskorjenjivanja uzroka nesree.
Naviku odravanja unutarnjeg sretnog stava uma trebali ste
ustanoviti u ranoj mladosti, ali nije prekasno da ponete.
Odluite da ete od danas, kad god se sastanete sa svojim
neugodnim roacima, kad god se suoite sa svojim oholim
efom i kad god vas snau ivotne kunje, pokuati zadrati
unutarnji mir i sreu.
Ako ustrajete i ostanete dosljedni toj odluci unato svim
izazovima, ustanovit ete da srea ovisi o ispravnoj mental
noj navici i o odluci da ete biti sretni u svim okolnostima.
Meutim, kad nauite uvijek biti sretni, ne dopustite da vas
taj neovisni stav unutarnje sree uini lijenima. Ne zanemarujte materijalne prepreke koje vam stoje na putu prema
srei. Nastojte ih ukloniti te se u sve ivotne aktivnosti upu
tajte smirenim, sretnim stavom.

Morate biti vrlo radosni i sretni jer je ovo Boji san. Malen
ovjek i velik ovjek samo su projekcije Sanjaeve svijesti.
Sve prihvaajte onako kako dolazi i recite sami sebi da sve
to dolazi od Boga. Ono to doe samo po sebi, neka doe.
ak i kad osjetite da morate pokuati ispraviti nepravdu,
104

najprije nastojte osjetiti Njegove unutarnje smjernice. A

tada postupajte u Njegovo ime i nikada s gnjevom koji proizlazi iz ega.

ios

3. poglavlje

IZBJEGAVANJE

KRADLJIVACA

SREE

Zlo je izostanak istinske radosti. Vidite, to je ono to ga ini

zlim. Biste li, u suprotnom, mogli rei da tigar ini zlodjelo
dok ubija svoj plijen? Ubijanje je u prirodi tigra, koju mu je
dao Bog. Zakoni prirode su neosobni.
Zlo se pojavljuje kad ovjek posjeduje potencijal postizanja
unutarnje radosti. Sve to nas odvaja od toga boanskog
stanja bivanja za nas je zlo jer nau svijest udaljava od onoga
to doista jesmo i od onoga to doista elimo u ivotu.
Zbog toga sveti spisi odvraaju od, primjerice, pohlepe i
oholosti. Zapovijedi su za dobrobit ovjeka, a ne za Boje
zadovoljenje! One su upozorenja neopreznima da, premda
se odreeni stavovi i postupci mogu isprva doimati zado
voljavajuima, oni koji koraaju tim putem naposljetku ne
postiu sreu ve bol.

Ljudi koji trae sreu moraju izbjegavati utjecaj loih navika

koje vode loim postupcima. Loi postupci prije ili kasnije
donesu nesreu.
Ponavljanje nekoliko postupaka slabosti stvara navike sla
bosti. Veina ljudi doputa da ih zarobe njihove navike sla
bosti ili neuspjeha, koje su sami stvorili. Vi se moete spasiti
ako ste odluili ivjeti drugaije, ali vaa odlunost u borbi
107

s loim navikama mora biti vrsta sve dok ne postignete

uspjeh.
Danas ste ono to ste u prolosti uinili od sebe. Skrivenim,
nevidljivim tragovima vlastitih prolih postupaka sami
odreujete mo svojih sadanjih postupaka.
Sami ste, putem zakona uzroka i posljedice koji upravlja
vaim postupcima, odredili svoju kaznu ili nagradu. Vje
rojatno ste dovoljno patili. Vrijeme je da sami sebe pustite
iz zatvora vlastitih nepoeljnih navika iz prolosti. Budui
da ste sami sudac, nijedan vas zatvor patnje, siromatva ili
neznanja ne moe zadrati ako ste spremni osloboditi se.

#
Izbjegavajte govoriti negativno. Zato biste gledali u kal
kad je ljepota posvuda oko vas? Mogli biste me odvesti u
najljepu sobu na svijetu, ali bih joj ja mogao pronai nedo
statke ako bih to elio. Ali zato bih to elio? Zato ne bih
uivao u njezinoj ljepoti?
Ako se usredotoimo na loe, gubimo iz vida ono to je
dobro. Lijenici kau da kroz naa tijela prolaze milijuni
stranih mikroorganizama, ali budui da ih mi nismo svje
sni, mnogo je manja vjerojatnost da e nam nauditi no to
bi bila kad bismo osjeali njihovu prisutnost i zabrinjavali
se zbog nje. Ako smo dovoljno dugo usredotoeni na nega
tivno, i sami poprimamo negativne znaajke. Ako se usre
dotoimo na dobro, poprimamo dobrotu.

#
Zabrinutosti se nije lako osloboditi. Unitite poneku, a dru
ge dolete naizgled niotkuda. Gotovo isiu ivot iz vas. Kao
to insekticidom unitavate nametnike koji vam se nastane
u kui, tako kemikalijom mira morate unitavati zabrinute
108

misli. Kad god vas napadne roj zabrinutosti, ne dopustite

da vas uznemire ve mirno ekajte traei rjeenje. Zabrinu
tosti poprskajte svojom djelotvornom kemikalijom mira.
Tu kemikaliju ne moete kupiti ni u kojoj ljekarni. Morate
ju proizvesti u tiini svoje svakodnevne prakse usredotoenja. Kemikalija mira mjeavina je nagrizajuih kiselina na
vike smirenosti i blage sree koja ponitava tugu. Kiseline
smirenosti i blagu sreu potrebno je pripremiti u laborato
riju samodiscipline i neprestanih kunji.
Zabrinutosti se priguuju smirenou i blagom sreom, a
potpuno se iskorjenjuju neprestanim njegovanjem postoja
noga mira. Zabrinutosti nije mogue odagnati daljnjim zabrinjavanjem ili mahnitim pokuajima njihova utiavanja,
ve je sve poasti zabrinjavanja mogue unititi navikom
odravanja dubokoga mira.
ft-

Pazite! Um je potrebno zatititi od etiri naizmjenina psi

holoka stanja: tuge, lane sree, ravnodunosti i varljivoga,
pasivnog mira koji nakratko obuzme ego kad god se ego
uspije osloboditi preostala tri stanja. Pogledajte bilo koje
lice i ustanovit ete je li njegov vlasnik pod utjecajem kojega
od tih stanja. Malo je onih ije lice ostaje mirno dok su u
vlasti etiri nestabilna mentalna stanja.
Kad god netko ne uspije ostvariti elju za neime poput
zdravlja ili uitka, pojavljuje se tuga koja mijenja njegovo
lice. "Princa Osmijeha" svrgava "Kralj Tuga", koji mui mi
ie i izobliuje izraz lica.
Kad god se ovjeku ispuni elja, on je privremeno "sretan".
Tuga proizlazi iz neispunjene elje; "srea" proizlazi iz is
punjenja elje. Tuga i lana srea postoje i putuju zajedno,
poput sijamskih blizanaca. One su djeca elje i nikada se ne
109

udaljavaju od nje; ako prizovete lanu sreu, tuga nedvojbe

no dolazi za njom.
Kad ego nije na udaru tuge ili "sree", ljudi se nalaze u tre
em stanju: ravnodunosti ili dosadi.
ovjeka svladanog ravnodunou pitamo: "Jesi li tuan?"
"O, nisam", odgovara.
Potom ga pitamo: "Jesi li sretan?"
"O, nisam", kae otegnuto.
"Pa", kaete, "to ti je?"
"Oh", zavapi on, "samo mi je dosadno."
Takvo je mentalno stanje mnogih ljudi.
Ispod tih promjenjivih stanja tuge, lane sree i ravnodu
nosti nalazi se neutralno stanje pasivnog mentalnog mira.
Takav je mir negativne i kratkotrajne prirode, posljedica
prva tri stanja i privremena omamljenost njima.
Ispod ta etiri stanja svijesti nalazi se bezuvjetno, uvijek no
vo stanje Blaenstva, koje se doivljava samo u meditaciji.
Ne troite previe vremena na alu. Osobno se volim na
smijati, ali svoj smisao za humor drim pod nadzorom. Kad
sam ozbiljan, nitko me ne moe nasmijati. Budite sretni i
veseli iznutra - ozbiljni, ali uvijek veseli. Zato biste svoja
duhovna opaanja tratili u beskorisnim rijeima? Kad svoje
vjedro svijesti napunite mlijekom mira, odravajte ga ta
kvim; ne buite rupe u njemu alama i nepotrebnim rije
ima.

Nemojte se previe aliti. ala je lani stimulans. ala ne

proizlazi iz istinske sree i ne daje istinsku sreu. Ako se
mnogo alite, um postaje nemiran i lagan pa ne moe me
ditirati.
110

*
Ne dopustite da vam nezadovoljstvo postane kronina navi
ka jer je to stanje doista neugodno, a vaa je srea blagoslov
za vas i za druge. Nije teko na licu nositi blistav osmijeh ili
glasom toiti slatku sreu. Zato biste tada bili mrzovoljni i
irili nezadovoljstvo? Nikada nije kasno za uenje. Stari ste
onoliko koliko su stare vae kronine misli i mladi onoliko
koliko se osjeate u sadanjem trenutku, unato dobi.

Kad vas posjeti gospodin Tuga, ne dajte mu snagu tako to

ete uvaiti njegovu prisutnost. Ako ga nahranite nektarom
svojih suza, ostat e s vama. Uskoro e zauzeti cijelu spava
u sobu vaega ivota. im se pojavi, nasmijte mu se - time
ete mu uskratiti radost. A tada ga udarite u trbuh. Udaraj
te akama, nogama i laktovima svoje volje te ga potpuno
izbacite iz odaje svojega ivota. Tako ete tugu svladati tje
lesno i metafiziki.

Onaj tko se rodio prikraen na bilo koji nain, trebao bi se

energino opirati iskuenju samosaalijevanja. Saalijevati
samoga sebe znai slabiti vlastitu unutarnju mo prevlada
vanja.

Vaa osobna srea u velikoj mjeri ovisi o zatiti sebe i svo

je obitelji od zlih posljedica ogovaranja. Ne opaajte zlo,
ne govorite zlo, ne sluajte zlo, ne mislite zlo, ne osjeajte
zlo. Veina ljudi moe satima govoriti o drugima i uivati
pod utjecajem ogovaranja kao pod privremenim utjecajem
111

opojnoga, otrovnog vina. Nije li udno da ljudi mogu lako,

s uitkom i otrim kritikama satima govoriti o nedostacima
drugih, ali ni na trenutak ne mogu podnijeti spominjanje
vlastitih nedostataka?
Kad sljedei put doete u iskuenje da govorite o moralnoj
i mentalnoj iskvarenosti drugih ljudi, odmah ponite govo
riti o vlastitoj mentalnoj i moralnoj iskvarenosti, nastavite
pet minuta i ustanovite kako vam se to svia. Ako ne volite
govoriti o vlastitim nedostacima, ako vas to vrijea, nedvoj
beno bi vas trebalo jo vie boljeti dok o drugima govorite
runo i uvredljivo. Sebe i sve lanove svoje obitelji pouite
suzdravanju od ogovaranja.
ovjeku ne pomaete ako javno govorite o njegovim sla
bostima. U njemu budite gnjev ili ga obeshrabrujete, postidujete, moda zauvijek, pa on odustaje od pokuaja da
bude dobar. Kad ovjeka otvoreno ocrnite i na taj mu nain
oduzmete dostojanstvo, inite ga oajnim.
Kad je ovjek nezadovoljan, itekako je svjestan svoje iskvare
nosti. Destruktivnom ga kritikom gurate jo dublje u kalju
u oaja, u koju ve tone. Umjesto da ga ogovarate, trebali
biste ga izvui prijateljskim, poticajnim rijeima. Duhovnu
i moralnu pomo potrebno je nuditi samo kad netko za
trai pomo. Vlastitoj djeci ili voljenim osobama moete u
bilo kojem trenutku ponuditi prijateljske, smjerne savjete
te ih osloboditi osjeaja tajnovitosti ili ustruavanja.
"Nemojte suditi, da ne budete sueni! Jer kako budete su
dili, onako e se i vama suditi; kako budete mjerili, onako
e se i vama mjeriti." (Evanelje po Mateju 7:1-2) Mnogo
je neisti koju morate ukloniti iz svojega mentalnog doma.
Ne uputajte se u zlobno govorenje o mentalnoj neisti u
ivotima drugih ljudi, ve se primite posla i uklonite slabost
iz vlastitoga ivota. Tiho se oslobodite elje za kritiziranjem,
a kad postignete slobodu od osudivanja i ogovaranja, svo112

jim suosjeajnim srcem i dobrim primjerom pouite druge

da budu bolji.

#
Rune rijei izgovorene u stanju emocionalne pobudenosti
nalik su poaru koji se iri umom prijateljstva i prodire sve
zelenilo ljubaznog odnosa i suosjeajnih misli.
Ljudi opijeni uzbuenjem i navikli na robovanje gnjevu za
pravo su emocionalni piromani koji na najmanju provoka
ciju kreu ibice gnjevnih rijei i pale unutarnji mir dua.
Kao to umski poari dravi donose gubitak milijuna dola
ra, tako emocionalni piromani, palei sreu milijuna inteli
gentnih ljudi, prouzrokuju milijarde dolara gubitka kreativ
nog razmiljanja i veliko traenje ljudske ivane energije.
Da biste bili ljubazni, ne morate se nuno slagati sa svime.
Ako se ne slaete, uvijek ostanite smireni i uljudni. Sklonost
gnjevu i prijekorima ljudska je slabost, dok je obuzdavanje
vlastitih poriva i govora boanska snaga. Sto god vas izazva
lo, obuzdajte se. Smirenom tiinom ili iskreno ljubaznim
rijeima pokaite da je vaa dobrota monija od zlobe druge
osobe. Sva zdruena mrnja vaih neprijatelja otopit e se
pred blagom svjetlou vaega opratanja.
Ako patite od tegoba neljubaznosti i mrzovoljnosti, popijte
lijek ljubaznosti. Ako odluite promijeniti se, ponite tako
to ete upuivati iskrene, ljubazne rijei onima prema ko
jima ste bili nepravedno grubi. Prije svega budite ljubazni
prema lanovima svoje najblie obitelji. Kad vam to pode
za rukom, prema svim ete ljudima po navici biti ljubazni.
Temelj sree je oltar razumijevanja i ljubaznih rijei.
Neljubazne su rijei okrutni ubojice dugotrajnih prija
teljstava i obiteljskoga sklada. Neljubazne rijei zauvijek
otjerajte sa svojih usana i oslobodite svoj dom od nevolja.
111

Iskrene, ljubazne rijei nektar su ednim duama. Traene

su posvuda. Ljubazne rijei izazivaju sreu u prijateljima,
neprijateljima, crkvama, poslovnim uredima i na svim dru
gim mjestima. Ljudi su sretni kad mrzovoljna osoba napu
sti prostoriju, a drago im je kad se pojavi ljubazan, iskren
prijatelj.

Ljudi se plae razornih bolesti koje napadaju tijelo. Ali, ma

lobrojni ozbiljno tragaju za lijekom kad se zaraze jezivom
psiholokom boleu ljubomore. Shakespeare ju je nazvao
crvom koji izjeda korijene ljubavi. Ali ljubomora je gora od
toga.
ini se da epidemija ljubomore bjesni u umovima svih na
roda. Ljubomora je brana tuberkuloza. Izjeda sretan, zdrav
brani ivot i potpuno ga unitava krvarenjem sumnje.
Uporno meusobno prigovaranje djeluje poput bronhijal
nog izljeva i kodi pluima sree.
Ljubomora je i poslovna tuberkuloza. Kad ude u posao,
tkiva suradnje i zajednitva, koja su ivot organizacije, po
nu polako ili brzo propadati. Sve zdrave politike i vjerske
organizacije trebale bi se uvati te razorne bolesti. uvajte
svoju sreu od razaranja.

Ako robujete svojim osjetilima, ne moete biti sretni. Ako

vladate svojim eljama i apetitima, moete biti istinski sre
tan ovjek. Ako se prejedate protiv svoje volje, ako elite
bilo to suprotno svojoj savjesti, ako postupate pogreno
pod utjecajem svojih osjetila, suprotno htijenjima svojega
Vieg Jastva, ne moete biti sretni. Ljudi koji robuju svojim
osjetilima otkrivaju da ih njihove loe navike prisiljavaju
114

initi ono ime kode sami sebi. Tvrdokorne loe navike

gue vau volju kad god pokua uzeti glavnu rije i usmjeriti
vae misli prema kraljevstvu ispravnog djelovanja. Rjeenje
je oslobaanje vlastite volje iz zatvora osjetila.
Predati se loim navikama znai osnaiti ih te istodobno
oslabiti mo vlastite volje. Borite se protiv svojih loih na
vika gnjeva, traenja nedostataka, ljubomore, straha, tromosti, prejedanja ili drugih slabosti tako to neete protiv
vlastite volje pokleknuti pred iskuenjem. Kad odluite ui
niti neto za to znate da je potpuno ispravno, uinite to po
svaku cijenu. To e vaoj, mudrou vodenoj volji dati veu
mo nad vaim loim navikama. Napustite prologodinji
materijalni neuspjeh, duhovnu ravnodunost, mentalne i
moralne slabosti te bezvoljne meditacije tako to ete svoju
volju usmjeriti prema postizanju blagostanja, samokontroli
i dubokoj meditaciji sve do stvarnog uspostavljanja veze s
Bogom.
Gotovo je svaka dua zarobljenica osjetila, koja su utvrena
na povrini tijela. Pozornost due odvraena je od njezina
unutarnjeg kraljevstva u primozgu, duhovnom oku i akrama, prema vanjskim podrujima tijela, na kojima vladaju
pohlepa, iskuenje i vezanost. Posveenik koji Kralja Duu
eli odvesti od movare osjetila koja donose jad, ustanovlja
va da se pritom mora dogoditi teak sraz vojnika osjetila i
boanskih vojnika due.

Ako vaa volja nije dovoljno jaka, pokuajte razviti mo

nevoljnosti. Kad se naete za stolom, a Gospodin Pohlepa
vas potie jesti vie no to biste trebali, pokuava umrtviti
vau samokontrolu i opteretiti vas probavnim tegobama,
pazite. Nakon to pojedete odgovarajuu koliinu kvalitet
ne hrane, jednostavno recite sami sebi: "Vie neu jesti" te
115

i.

ustanite od stola i pobjegnite. Ako vas netko pozove: "John,

vrati se i jedi jo malo. Nemoj zaboraviti ukusnu pitu od
jabuka", jednostavno odvratite: "Neu."
Misli neiskrenosti, iskuenja ili osvetoljubivosti vojnici su
osjetila koja izazivaju jad. Oni ele osvojiti kraljevstvo vae
sree i zatoiti vas u tamnicu nezadovoljstva i jada. im se
vojnici pogrenih misli okupe kako bi napali va unutarnji
mir, probudite vojnike svjetlosti, iskrenosti i samokontrole
te zapodjenite estoku bitku.
Upamtite da o vama ovisi hoete li dopustiti da pohlepa, ro
bovanje osjetilima, gnjev, mrnja, osvetoljubivost ili zabri
nutost vladaju vaim ivotom ili ete dopustiti da boanski
vojnici samokontrole, smirenosti, ljubavi, opratanja, mira
i sklada vladaju vaim mentalnim kraljevstvom. Otjerajte
buntovne osjetilne navike koje su kraljevstvu vaega mira
donijele jad. Budite sami svoj kralj i dopustite da vojnici
dobrote i dobrih navika vladaju kraljevstvom vaega uma.
Tada e srea vjeno vladati u vama.

*
Bogu predajte sve dobro i loe to inite. To, dakako, ne
znai da biste trebali namjerno postupati loe, ali kad si ne
moete pomoi zbog prejakih navika, osjetite da Bog dje
luje kroz vas. Njemu predajte odgovornost. On to voli! Jer,
On eli da shvatite kako On sanja va ivot.

*
Ako se trudite, Bog vas nikada nee iznevjeriti!

116

4.

poglavlje

NAUITE PONAATI SE ISPRAVNO

Nikada neu moi dovoljno zahvaliti svojemu uitelju jer

mi je neprestano govorio: "Naui ponaati se ispravno."
Otkrio sam da samoga sebe jasnije shvaam kad proma
tram svoj odraz u tuim umovima, a osobito u umu svojega
Uitelja, koji ne robuje predrasudama, nego kroz vlastito
maglovito shvaanje.
Poeo sam se druiti s mirnim umovima i pitati ih kako me
doivljavaju jer sam ustanovio da se ono to smatram da
drugi misle o meni znatno razlikuje od onoga to oni doista
misle o meni.
Potrebno je mnogo hrabrosti da biste riskirali svau, ili ka
kvu drugu nevolju, samo zato da biste ljudima otkrili njiho
ve nedostatke. Zbog toga se mnogi ljudi plae kritizirati vas
u lice. Veina vas ljudi kritizira iza vaih leda ili bez rijei, u
svojim mislima.
Prisni vas prijatelji ne kritiziraju otvoreno jer se plae da
e vas uvrijediti, ali vas kritiziraju u mislima, kao i vi njih.
Ako elite znati to vai prijatelji misle o vama, ponaajte se
besprijekorno i neprestano se usavravajte tako to ete bi
ti nesebini, mudri, smireni, meditativni, hrabri, ljubazni,
iskreni, uljudni, pomnjivi, dosljedni svojoj rijei i neustra
ivi u vrstoi, i vai e prijatelji biti toliko opinjeni vaom
dobrotom da e misliti i glasno govoriti o tome kakvi ste.
118

Nauite biti ljubazni i sretni pa ete sve koje sretnete poti

cati da budu ljubazni i sretni.

*
Samokontrola isprva izaziva nezadovoljstvo jer vas odvaja
od osjetila koja donose uitak. Meutim, kad samokontro
la sazrije, dua poinje doivljavati finija, sretnija opaanja
i uivati mnogo vie no to je uivala dok se poistovjeivala
s osjetilnim uicima. Posveenik koji strahuje od osjeaja
praznine mora uvidjeti da odricanje samo po sebi nije cilj.
tovie, ono je sredstvo za postizanje cilja, a ovjeka poua
va preusmjeravati pozornost od povrnih osjetilnih uitaka
prema dubljim uicima due.

Ne bavite se mislima o svojim nedostacima. Umjesto to

ga prisjetite se svega dobroga to ste uinili i dobrote ko
ja postoji u ovom svijetu. Uvjerite se u vlastito, priroeno
savrenstvo. Na taj ete nain biti potaknuti prisjetiti se svo
je vjene prirode u ulozi Bojeg djeteta.

*
Jedina vrijedna postignua nisu ona koja ostvarujemo u
vanjskom svijetu ve nae pobjede nad samima sobom.
Stvorimo divna unutarnja obitavalita, podignimo ih u do
linama poniznosti, u kojima se skupljaju kie Boje milosti
i dobre elje koje nam drugi upuuju.
Boanska milost moe i najtvre srce uiniti plodnim pre
tvarajui njegovu smeu pustinju u bujan vrt unutarnje
sree i mira.
119

Ako elite biti voljeni, ponite voljeti one kojima je potrebna

vaa ljubav. Ako od drugih oekujete da budu iskreni prema
vama, zaponite tako to ete i sami biti iskreni. Ako elite da
drugi suosjeaju s vama, ponite suosjeati s ljudima koji vas
okruuju. Ako elite da vas potuju, morate nauiti potovati
sve, i mlade i stare. Ako u drugima elite vidjeti mir, morate
biti smireni. Ako elite da drugi budu vjernici, okrenite se
duhovnosti. Najprije sami postanite ono to elite od drugih.
Tada ete opaziti da vam drugi odgovaraju na slian nain.
Lako je eljeti da se drugi prema vama ponaaju besprijekor
no i lako je opaziti njihove mane, ali je vrlo teko ponaati se
ispravno i razmotriti vlastite mane. Ako se sjetite ponaati se
ispravno, drugi e pokuati slijediti va primjer. Ako ste spo
sobni uvidjeti vlastite nedostatke bez razvijanja kompleksa
manje vrijednosti i zaokupiti se ispravljanjem samoga sebe,
svoje ete vrijeme iskoristiti bolje no to biste ga iskoristili
prieljkujui da su drugi bolji. Va dobar primjer drugima
e bit jai poticaj na promjenu nego vae elje, va gnjev ili
vae rijei.
Sto se vie usavravate, to ete vie uzdizati druge oko sebe i
biti sretniji. to ste vi sretniji, to su ljudi oko vas sretniji.
Tromi ljudi nisu sretni. Iznimno neuki ljudi jedva znaju ka
ko je kad ste sretni ili nesretni. Bolje je biti nesretan zbog
vlastitog neznanja nego sretno umrijeti s njime. Gdje god da
jeste, ostanite budni i ivi u mislima, opaanju i intuiciji uvijek spremni cijeniti primjerno ponaanje te zanemarivati
loe ponaanje. Vaa je najvea srea u vjenoj spremnosti da
uite i da se ponaate ispravno.

Veina ljudi koji se dosauju i smatraju da su iscrpili ivot

ne radosti ne znaju da se svijet utjehe skriva u dobrim knji120

gama. Besposlen je um podloan zabrinutosti i oaju. Pri

odabiru knjiga prednost valja dati duhovnim knjigama koje
nisu optereene dogmama. U prouavanju morate svladati
jedno ili vie podruja, ali biste trebali znati poneto i o sva
kom drugom podruju ukljuujui botaniku, logiku, astro
nomiju, glazbu, jezike i politiku. Vano je prouavati fizio
logiju. Svaki mjesec proitajte dobar znanstveni asopis.
itanje je najbolji intelektualni sport u zatvorenom prosto
ru. Zaokuplja va um i razvija intelekt. Sat ili dva svakod
nevnoga itanja svakom e ovjeku za deset godina donijeti
poveliku uenost ako odabire vrijedne knjige. Ne tratite
vrijeme i ne naruavajte svoje mentalne sposobnosti itajui
besmislene ili bezvrijedne knjige. Ne njegovati istinsko za
nimanje za knjige znai proputati viestoljetno naslijede.
Ako se ne slaete s prijateljima i sa svijetom, itajte knjige
i druite se s tim nijemim prijateljima koji mogu utjeiti
i nadahnuti. Pouka iz knjiga koje su napisali plemeniti i
daroviti ljudi drutveno e nastrojenim osobama dati novu
mo pomaganja ovjeanstvu.
itajte, oznaavajte i usvajajte odabrane dijelove iz dobrih
knjiga. O vanim temama raspravljajte s inteligentnim lju
dima. Logino razmatranje odreene zamisli najbolji je na
in razvijanja izvornosti vlastitih zamisli. Dok razmiljate,
drite oi zatvorenima i budite potpuno usredotoeni na
predmet svojega prouavanja. Nita nemojte inite napola
usredotoeno ili bezvoljno.
Dobre su knjige vai vjeni nijemi prijatelji. Kad ste zabri
nuti ili tuni, uzmite knjigu i zadubite se u nju. Sluajte
utjene i poticajne rijei velikih umova prolosti.

#
Ako itate knjige duhovnoga sadraja, birajte one koje go
vore o samoostvarenju. Knjige poput Biblije ili Bhagavad
121

Gite nije uputno itati kao da itate roman. Proitajte je

dan odlomak, razmislite o njegovu znaenju i meditirajte o
njegovoj istini. Potom pokuajte ivjeti tu istinu u svojemu
ivotu. Tri su biblije iz kojih crpim nadahnue: kranska
Biblija, hinduistika Bhagavad Gita i moj apat vjenosti,
koji mi je dao Bog. Meditacijom i intuitivnim poimanjem
otkrivam vie istina nego itanjem knjiga.
itajte nakon meditacije. Knjige procjenjujte putem intui
tivnog opaanja. Sto ee zaokupljajte um dobrim knjiga
ma, osim dok meditirate. U slobodno vrijeme itajte dobre
knjige jer na taj nain titite svoj um od ispraznih misli koje
prouzrokuju dosadu i nezadovoljstvo.
Suprunici bi svoju ljubav trebali uravnoteiti samokontrolom te itanjem dobrih knjiga i raspravljanjem o njima
umjesto da se bave uzaludnim obiteljskim ratovima ili bra
nim zadjevicama koje naruavaju mir.

Ako elite biti sretni, nauite ivjeti sami i duboko razmi

ljati o svakom iskustvu - o dobrim knjigama, problemima,
vjeri, filozofiji i unutarnjoj srei. Cijena istinske sree jest
samoizabrana samoa u kojoj ste zadovoljni i navikli ste na
nju. Ako ste prisiljeni biti medu brbljavcima, povucite se u
eliju svojih dubokih misli i uivajte u miru svojega unu
tarnjeg vrela tiine.

#
Nemojte se previe aliti. I sami znate da se volim dobro
nasmijati, ali ako odluim biti ozbiljan, nitko mi nee iz
mamiti ak ni osmijeh. Budite sretni i veseli - ponajvie
iznutra. Izvana budite ozbiljni, a iznutra veseli.
122

Poimanje Boje prisutnosti, steeno u meditaciji, ne tratite

besmislenim brbljanjem. Isprazne su rijei nalik mecima:
naine rupe u vjedru mira. Ako svoje vrijeme nepotrebno
posveujete razgovoru i neobuzdanom smijehu, ustanovit
ete da vam unutra nita nije preostalo. Ispunite vjedro
svoje svijesti mlijekom meditativnoga mira i odravajte ga
punim. Sale donose lanu sreu. Previe smijeha izbui rupe
u umu pa mir istee iz vjedra. Redovito meditirajte i u sebi
ete pronai istinsku radost. Tada ete imati neto to ete
moi usporediti s osjetilnim uicima. Zbog te ete uspored
be odmah poeljeti napustiti loe navike koje vam donose
tugu. Najbolji je nain prevladavanja iskuenja pronai ne*to bolje s ime ete ga usporediti.

Nikada ne dopustite da va um podlegne nemiru uslijed

pretjerivanja sa alama, zabavom i slinim. Budite duboki.
im podlegnete nemiru, sve e stare nevolje ponovno po
eti privlaiti um: seks, vino i novac.
Dakako, malo zabave i smijeha je dobro, povremeno. Ali ne
preputajte se lakoumnosti. Kao to znate, i sam se katkad
volim nasmijati. Ali, kad odluim biti ozbiljan, nita i nitko
ne mogu me odvui od mojega unutarnjeg Jastva.
Budite duboki u svemu to inite. ak ni u smijehu ne
gubite svoj unutarnji mir. Budite radosni iznutra, ali izvana
uvijek pomalo povueni. Budite usredotoeni na unutarnju
Ldost.

Uvijek prebivajte u jastvu. Nakratko izaite kad morate,

kako biste jeli, razgovarali ili obavili svoj posao, a tada se
ponovno povucite u Jastvo.
Budite smireno aktivni i aktivno smireni. To je nain jogija.
12

*
Kad dode oblaan dan, sjetite se mnogih sunanih dana
koje ste preivjeli. Kad se tuga pojavi i kad pomislite da e
zauvijek vladati vaim ivotom, sjetite se nebrojenih dana
sree u kojima ste uivali. Zaboravljanje zdravih osmijeha
u kojima ste uivali pedeset godina zato jer ste est mjeseci
bili bolesni izraz je nezahvalnosti Davatelju svih darova. Be
smisleno je, zbog pretjerano ozbiljnog shvaanja nekoliko
tjedana ili mjeseci tuge, naruiti ravnoteu svojega uma i
zaboraviti godine sree.
Ne plaite se ovoga privremenog smrtnog neznanja jer je u
vaoj dui neotvoreni rudnik Boje mudrosti. Budui da ste
stvoreni prema Njegovu liku, sva Njegova mudrost i srea
skrivene su negdje u kaotinom podrumu vae podsvijesti.
Lako je i prirodno smijeiti se kad je sve dobro, ali smijeiti
se kad vas sve pokuava unititi, to je teko, nadsvjesno, div
ljenja vrijedno, to je glasnik trajne sree. Postanite strunjak
za osmijehe i lijenik za tugu, koji sva tuna i klonula srca
lijei rendgenskim zrakama svojih osmijeha.
Dok ste bolesni, nemojte biti usredotoeni na trajanje svoje
patnje, ve sanjajte o godinama mladosti i zdravlja u koji
ma ste uivali. Ako se dovoljno potrudite, moete ponovno
imati ono to ste neko imali. Dugorono gledano, odusta
janje je teak, muan put; najlake je truditi se sve dok ne
uspijete.
Tugu otjerajte radou; mune misli o neuspjehu unitite li
jekom svijesti o uspjehu. Nesklad izgladite dlijetom sklada.
Zabrinutosti spalite smirenou. Tuge bacite u plamen sre
e. Neljubaznost posramite ljubaznou. Svrgnite bolesne
misli i ustoliite Kralja Vitalnosti na prijestolje ispravnog
ivljenja. Odagnajte nemir i neznanje s obala svojega uma.
Utemeljite unutarnje kraljevstvo tiine i Bog sree rado e
ui u njega.
124

5. poglavlje

JEDNOSTAVNOST JE PRESUDNO
VANA

Jednostavnost nije krajnje siromatvo, nije dijametralna su

protnost bogatstvu. ivjeti jednostavno znai slijediti tihi
put umjerenosti. ivot uravnoteenih krajnosti omoguuje
unutarnju sreu.
Istinski ljubavnici, koji su u miru sa samima sobom i sa
svijetom koji ih okruuje, koji rado prihvaaju sve to im se
dogodi, s pravom mogu saalijevati ak i kraljeve.
Srea je za ovjeka istinsko i priroeno stanje bivanja. Ma
lobrojni ju pronau jer veina ljudi ivi na vlastitoj periferi
ji; maksimalno se udaljavaju od svojega unutarnjeg sredita.
Sto su bogatiji i moniji, to iznutra osjeaju veu prazni
nu.
elja za sreom u kraljeva je ee osujeena no to je is
punjena. Njihovu udnju za prijateljstvom odnosi svakod
nevna bujica ulizica. Njihovu nadu u ljudsko razumijevanja
gui i razara val nadmetanja za njihovu pozornost. Sto je
kralj okruen veim mnotvom, to je njegov unutarnji osje
aj usamljenosti jai.
Traei sreu izvan sebe, ljudi naposljetku otkrivaju da su ju
traili u ispraznom obilju i pohlepno sisali rub kristalne ae
u koju vino radosti nikada nije bilo natoeno.
Srea se sastoji od krajnje gorljivih nastojanja smanjivanja
vlastitih elja i potreba, od razvijanja sposobnosti zadovo126

ljavanja tih potreba po vlastitoj volji i od nastojanja da se

uvijek smijeimo, izvana i iznutra, unato svim nevoljama.
Svake veeri prije poinka budite tihi i mirni barem deset
minuta (po mogunosti i due) te ponovno ujutro, prije
ustajanja. Tako ete stvoriti nepokolebljivu, vrstu unutar
nju naviku sree, koja e vas uiniti sposobnim suoiti se sa
svim izazovnim situacijama svakodnevne bitke ivota. Uz
tu postojanu unutarnju sreu krenite u ispunjavanje zahtje
va koje vam donosi dan.
Sreu vie traite u svojemu umu, a manje u stjecanju stva
ri. Budite toliko sretni u svojemu umu da vas nita ne moe
uiniti nesretnim. Tada ete moi i bez stvari na koje ste na
vikli. Budite sretni u spoznaji da ste stekli mo izbjegavanja
negativnoga stava. Znajte i da vie nikada neete biti toliko
materijalistiki usmjereni da zaboravite svoju unutarnju
sreu, ak i ako postanete milijuna.

Ovdje, u Americi, mnogo je toga to sam elio svojoj siro

manoj zemlji. Meutim, s vremenom sam ustanovio da
ljudi ovdje, u prosjeku, nisu sretni kao seljaci u Indiji - od
kojih si mnogi ne mogu priutiti vie od jednoga obroka
dnevno. Unato materijalnom blagostanju, ovdanji ljudi
ne posjeduju unutarnju sreu. Amerikanci su zasieni obi
ljem osjetilnih uitaka. Srea im izmie zbog jednostavnoga
razloga: trae ju posvuda osim u sebi.

Takozvana "srea" najee je samo prikrivena patnja. Mo

da uivate u obilnom obroku, ali ete vjerojatno patiti od
neugodnih posljedica kao to su probavne tegobe ili bol u
elucu. Najbolji nain stvaranja sree nije preputanje osjetilnim uicima ili loim navikama ve vrsto vladanje vlasti17

tim navikama i apetitima. Kao to vlastitu glad ne moete

zadovoljiti hranjenjem drugoga, tako ni sreu ne moete
pronai zadovoljavanjem pretjeranih zahtjeva svojih osjeti
la.
Pretjerana rasko ne stvara sreu, ve ju udaljava od vaega
uma. Nemojte sve svoje vrijeme posveivati potrazi za stva
rima koje e vas usreiti. Uvijek budite zadovoljni, jednako
u svojoj tenji blagostanju i u postignuu blagostanja. Kralj
Sree moete biti i u tronoj kolibi, a u palai moete biti
izmuena rtva nezadovoljstva. Srea je iskljuivo mentalna
pojava. Najprije ju morate vrsto utemeljiti u sebi, a po
tom, s nepokolebljivom odlunou da uvijek budete sret
ni, u svijetu traiti zdravlje, blagostanje i mudrost.
Veu ete sreu pronai ako uspjehu uvijek teite sa stavom
sree nego da svoju najveu elju pokuavate ostvariti u sta
vu nezadovoljstva, bez obzira na to to elite.

*
Lake je troiti nego zaraivati. Tee je tedjeti nego zarai
vati. Veina ljudi troi vie no to zarauje. Dodatan novac
stjeu posuivanjem ili kupuju s obeanjem plaanja u bu
dunosti. Ne smijete uvijek smatrati da morate drati korak
s drugima. Nastojati posjedovati vie no to vam novanik
omoguava znai ivjeti u neprestanoj mentalnoj zabrinu
tosti. Troiti vie no to zaraujete znai ivjeti u vjenom
ropstvu.
Uz umijee zaraivanja dobro je svladati i umijee tednje.
Veliki prihod nema trajnu vrijednost ako stvara samo na
viku raskoi, bez tednje. Razmislite: kad biste se iznenada
razboljeli, kako biste ivjeli bez uobiajenog prihoda ako ne
biste imali uteevinu? Loe je odravati naviku raskoi ako
vam je prihod skroman. Nije li bolje ivjeti jednostavno i
tedljivo, a zapravo se bogatiti? Na skromno ivljenje trebali
128

biste troiti samo etvrtinu svojega prihoda, tedjeti tri e

tvrtine i smireno ivjeti s osjeajem osigurane budunosti.
uvajte ono to poteno zaradite, ne kockajte i nemojte iz
gubiti zaradu u pokuajima brzoga bogaenja.
Sreu je mogue postii samokontrolom, odravanjem
navika jednostavnoga ivljenja i uzvienoga razmiljanja,
skromnijim troenjem unato veoj zaradi. Nastojite zara
diti vie kako biste drugima mogli pomoi da pomognu
sami sebi.

Radost je previe osjetljiv cvijet da bi cvao u mranom

ozraju svjetovnih umova, koji sreu trae u novcu i imovi
ni. Radost vene i kad ju ljudi nedovoljno zalijevaju uvjetu
jui svoju sreu, govorei sami sebi: "Neu biti sretan dok
ne budem imao taj automobil (haljinu, kuu ili vikendicu
na moru)!" Unato tome to mahnito jure za leptirom sre
e, materijalistiki nastrojeni ljudi nikada ga ne uspijevaju
uhvatiti. Srea bi im izmicala ak i kad bi posjedovali sve za
im njihova srca ude.
S druge strane, srea prirodno cvjeta u srcima onih koji su
iznutra slobodni. Tee nesputano, poput planinskog poto
ka nakon travanjskih kia, u umovima koji su zadovoljni
jednostavnim ivljenjem i koji se svojom voljom odriu
gomile nepotrebnih, takozvanih "nunosti" - izmatanih
dvoraca nemirnoga uma.
Kad ovjek odustane od vanjskih tenji i u sebi potrai mir,
mogao bi osjetiti prolaznu enju za starim, poznatim navi
kama. Budui da je do tada bio naviknut na zaokupljenost
vanjskim svijetom, jednostavnost mu se katkad, u poetku,
moe initi praznom i neprivlanom.
129

Meutim, ako ustraje, postupno e se naviknuti na unutar

nji svijet te u dostatnosti due otkrivati sve veu sreu. Tada
e sve dublje shvaati smisao istinske sree.
Slino tome, nakon neuspjeha u svjetovnim nastojanjima
ovjek moe doivjeti privremeni osjeaj gubitka. Isprva
mu se moe initi da se u ivotu vie nema emu nadati.
Meutim, ako nakon privremenog lutanja tom pustinjom
odlui hrabro se suoiti sa svojim novim okolnostima,
shvatit e da se ivot zapravo nije promijenio, da je njegova
mata ono to mu se dogodilo odredila kao neuspjeh. Tada
se moe sjetiti sretnijih trenutaka: primjerice, jednostavnih
radosti u kojima je uivao kao dijete. Odjednom e shvatiti
da je unutarnje zadovoljstvo samo po sebi jedino valjano
odreenje uspjeha te, jednako divno, da je zadovoljstvo je
dino to u ivotu nikada ne mora izgubiti!
U svakom sluaju, pustinju prividnoga gubitka, neuspjeha i
razoaranja mogue je potaknuti na ponovno cvjetanje, kao
to pusto procvjeta nakon obilne kie. U umovima onih
koji mir trae u unutarnjem svijetu odjednom se prostru
nove cvjetne livade. Dua tada spozna sreu vrjedniju od
najveeg uspjeha postignutog svjetovnim nastojanjima.
Ako se, dragi itatelju, ikada poskliznete na ljestvama uspje
ha ili ak padnete s njih pa se naete daleko od bogatstva i
ugleda, prisiljeni ivjeti u skromnim okolnostima - ne tu
gujte. Umjesto toga prihvatite pustolovinu s kojom vas je
ivot suoio.
Ako su posvuda oko vas krhotine vaih snova, hrabro se
prilagodite svojim novim okolnostima. ak i ako ju ondje
nikada niste traili, u jednostavnosti ete pronai divnu sre
u za kojom je vae srce oduvijek udjelo.
ivot e vam dati vie no to ste ikada sanjali samo ako
blagostanje odredite na nov nain: ne kao svjetovno posti
gnue ve kao unutarnje, boansko zadovoljstvo.
110

6.

poglavlje

D I J E L J E N J E VLASTITE SREE S
DRUGIMA
Vaa elja za sreom mora obuhvaati sreu drugih.

Sluei drugima, sluimo sebi. Nemojte misliti: "Pomagat

u drugima", ve mislite: "Pomagat u svojima, svojemu svi
jetu jer drugaije ne mogu biti sretan."

Zakon je ivota ustrojen tako da nas poui ivjeti u skladu s

objektivnom prirodom i sa svojom istinskom, unutarnjom
prirodom.
Ako dodirnete vruu pe, opeci ete prste. Bol koju ete
osjetiti bit e upozorenje kojim vas priroda nastoji zatititi
od ozljeivanja tijela.
A ako ste neljubazni prema drugima, zauzvrat ete primiti
neljubaznost, od drugih i od ivota. tovie, vae e se srce
skvriti i otvrdnuti. Priroda na taj nain upozorava ljude da
je neljubaznost nasilje prema vlastitoj usklaenosti s unu
tarnjim Jastvom.
Ako poznajemo zakon i postupamo u skladu s njime, ivi
mo u trajnoj srei, dobrom zdravlju i savrenom skladu sa
samima sobom i sa svim ivim.

Prije nekoliko sam godina imao dobro glazbalo, esraj iz In

dije. Na njemu sam rado svirao vjersku glazbu. Jedan mu se
gost divio. Dao sam mu ga bez oklijevanja. Nekoliko godi
na poslije netko me upitao: "Nije li vam bilo barem malo
ao?" "Ni trenutak!" odgovorio sam. Dijeljenje vlastite sree
s drugima samo poveava vlastitu sreu.

#
Ljubavnici mogu pronai sreu jedno u drugome ako ive
jednostavno, ne optereujui svoj ivot bogatstvom, izvjetaenou i nesmiljenom ambicijom.

Kad se dvije sebine osobe slubeno povezu brakom,

mentalno e ostati odvojene dokle god su obje ograene
samoljubljem. Zatoene u zatvorskim elijama sebinosti,
zajedno nikada nee postii sreu i sklad. U pruanju, a ne
u primanju ljubavi, nalazi se klju koji e otkljuati vrata
njihovih srca i donijeti im branu sreu.
Samoljublje je ogranieno na sebe. Kad parovi naue proi
riti svoje sklonosti i odustanu od njihova ograniavanja na
sebe - pojedinano, kao par ili kao obitelj, mogli bi preo
braziti svoj odnos i emocionalni nesklad prouzroen sebinou u odnos nesebine, boanske ljubavi.
Nesebina je ljubav presudno vana. Parovi koji su svoju
vezu isprva odreivali u kontekstu "ja i ti", s vremenom i
produbljivanjem razumijevanja naue misliti u kontekstu
jedinstva. Tako se ljudska ljubav moe razviti u Boju lju
bav.
Ljudska ljubav bez Boga nije savrena. Ni jedan brak nije
istinski plodan bez "tajnog sastojka" boanske ljubavi. Ze
maljska ljubav, koja ne see dalje od voljene osobe kako bi
iti

obuhvatila boanskost, zapravo nije istinska ljubav. Posrije

di je sebino tovanje ega jer proizlazi iz elje.
Istinska ljubav potjee od Boga. Samo srca proiena samorazvojem mogu prihvatiti puninu takve ljubavi. Osjeaji
srca uslijed razvoja postaju kanali kroz koje Boja ljubav
pritjee cijelom svijetu.

Ljudi koji u braku pronau sreu zapravo ju ne nalaze jed

no u drugome. Srea uvijek proizlazi iz njih. Kako je tuno
vidjeti kako ljudi pate samo zato jer svoja oekivanja sree
veu uz druge ljude!

Swami

Kriyananda

opisuje

sljedee

iskustvo:

Pripadnica jedne od crkvi Drutva za samoostvarenje dola

je Paramhansi Yoganandi izmuena sumnjom. "Uitelju",
rekla je, "neki tvrde da nitko ne bi smio biti sretan zato jer je
na svijetu toliko mnogo patnje. Ne podrazumijeva li osob
no uivanje izostanak suosjeanja za patnje drugih?"
"Isus se esto opisuje kao 'ovjek boli'", dodala je. "Nikada
nisam ula da ga opisuju kao ovjeka radosti."
Paramhansa Yogananda je odgovorio: "Isus kojega ja po
znajem nije svladan patnjom, ve je ispunjen blaenstvom!
Istina je da tuguje zbog patnji ovjeanstva, ali ga njegova
tuga ne ini opsjednutim.
Kad bi doista prihvatio patnje drugih, to bi im mogao dati
osim produbiti njihovu patnju?
114

Boje blaenstvo ini one koji ga posjeduju suosjeajnima

prema milijunima koji su promaili smisao svojega posto
janja. Ali suosjeanje samo pridonosi njihovu unutarnjem
blaenstvu; ne umanjuje ga. Jer blaenstvo je lijek koji svi
trae, svjesno ili nesvjesno. To nije sporedno pitanje, neve
zano uz patnju. Sto ovjek osjea vee blaenstvo iznutra, to
ga vie udi dijeliti sa svima.
Boanska radost proizlazi iz samorazvoja. Patnja je, s druge
strane, plod sebinosti, zgrenog ega. Radost budi suosjea
nje u srcu. ovjeka potie pretoiti boansko blaenstvo u
one koji plau u tuzi."

Premda je srea univerzalno dobro, nipoto ju ne smijemo

nametati drugima; tovie, ne moemo ju nametnuti. Ako
nisu izvedene u skladu s boanskom voljom, reforme uzro
kuju nesklad.
Dobro koje inimo moramo nuditi s ljubavlju i potova
njem prema slobodnoj volji drugih. Nae potovanje pre
ma njima trebalo bi, iznad svega, biti potovanje prema
njihovoj boanskoj prirodi. Milosre primatelju nipoto ne
smije oduzimati dostojanstvo. Dok dajemo, trebali bismo
poticati druge da zauzvrat daju barem neto. Trebali bismo
im dati do znanja i da smo im zahvalni za pomo. Naa im
dobrota nee koristiti ako ju prime pasivno.

Ako eli stvoriti prelijepi dragi kamen, draguljar zna da ga

mora rezati du njegovih prirodnih linija. Njegov rez ne
smije biti nasumian, proizaao iz njegove neodreene za
misli. Isto vrijedi za isticanje ljepote ljudske prirode: mora
mo uvaavati istine drugih i ne pokuavati im nametnuti
vlastite.
115

*>
Kad osoba uslijed duhovnoga razvoja u sebi otkrije radost
i boansku spoznaju, prirodno poeli pronai nain da svoj
blistavi osjeaj sree i zadovoljstva podijeli s cijelim ovje
anstvom. Ali, uskoro ustanovi da stvari mora prihvatiti
onakvima kakve jesu. Primjerice, mentalnu nestabilnost
bilo koje vrste - a tuga je primjer mentalne neravnotee
- potrebno je lijeiti obazrivo, esto postupno, kako izne
nadni ok, ak i radosti, ne bi pogorao poremeaj umjesto
da ga ispravi.
Ispravno je i dobro da svatko od nas daje sve od sebe kako
bi poboljao ovaj svijet. Sebinost ne godi Bogu. Ako posveenik sebino gomila ak i milost koju prima u meditaciji,
daje mo svojemu egu, a ne svojoj dui. Ostvarenje naih
altruistinih ciljeva ne mora uvijek biti brzo ni lako. To nas
ne bi trebalo odvratiti od nastojanja da inimo dobro koje
moemo initi. Budui da smo svi stvoreni prema Bojem
liku, u sebi nosimo potencijal njegove skrivene Moi. Stoga
ivimo i radimo s osjeajem Njegova vodstva i snage u sebi,
a ne u svijesti ega.
to vie ivimo u svijesti o Njegovoj prisutnosti, uslijed sva
kodnevne usredotoenosti i meditacije, to vie razvijamo
svoje skrivene moi. Te moi, proizale iz nae usklaenosti,
moemo primijeniti za prevladavanje svake tekoe s kojom
se suoimo.

Vjebajte odailjanje blistavih osmijeha prema meti tu

nih srca. Kad god metak vaega osmijeha prodre u neije
tuno srce, pogodili ste ravno u metu. Unitite potitenost
otricom mudrosti. im ugledate tuno srce, poaljite mu
suosjeajne osmijehe i lijepe rijei. im opazite da su se nad
116

nekoga nadvili oblaci tuge, rasprite ih obilnom, neprekid

nom paljbom svojih odvanih osmijeha.
Kad opazite tamu beznaa, odmah ju obaspite osmijesima
koji bude nadu. Ne stvarajte naviku alovanja ve naviku
smijeenja. Gorljivo odbacite uvredljivost i laka srca opra
tajte onima koji vas uvrijede te zaboravljajte uvrede. Nika
da se nemojte ljutiti. Ne dopustite si postati rtvom tuega
gnjeva. Svim silama nastojte prevladati tekoe, ali se smi
jeite na poetku, na kraju i uvijek. Nema boljeg lijeka za
tugu ni boljeg sredstva za jaanje no to je osmijeh. Iskreni
je osmijeh najvea mo za prevladavanje neuspjeha. Nema
boljega ukrasa od iskrenoga osmijeha. Nita nije ljepe od
osmijeha mira i mudrosti koji blista na vaemu licu.

O, neka se nijemi smijeh smijei u mojoj dui. Neka se mo

ja dua smijei u mojemu srcu i neka se moje srce smijei
kroz moje oi. O, Prine Osmijeha, budi ustolien pod bal
dahinom mojega lica, a ja u uvati Tvoje njeno Jastvo u
Vorcu svoje iskrenosti kako te odmetnuto licemjerje ne bi
unitilo. Uini me Milijunaem Osmijeha kako bih Tvojim
osmijehom mogao velikoduno obasipati tuna srca posvu
da!

Poevi od rane zore, danas u svoju radost isijavati svima

koje sretnem. Bit u mentalno sunce svima koji se danas
nau na mojemu putu.

#
U grudima neveselih palit u svijee osmijeha. Pred ne
ugasivom svjetlou moje radosti tama e pobjei iz grudi
moje brae.
117

Boanska Majko, poui me voljeti druge i sluiti im. Po

ui me dosljednosti vlastitoj rijei kao to elim da drugi
budu iskreni prema meni. Poui me voljeti druge onako
kako elim da drugi vole mene. Poui me, Majko, usreivati
druge - mamiti osmijehe na njihova lica. Poui me, Majko,
pronai sreu u tuoj radosti.

118

7. poglavlje

ISTINSKI U S P J E H I B L A G O S T A N J E

Milijuni djece kreu na ivotni put bez odredita. Ponaa

ju se poput malih djejih lokomotiva sa slabom oprugom,
koje voze bez smjera i udaraju u ono to im se nade na
putu. Veina ljudi ivi takva besciljna ivotna putovanja jer
u mladosti nisu usmjereni prema pravome cilju, a nisu ni
primjereno opremljeni sustavnim moima koje bi im omo
guile napredovati jasno odreenim stazama.
Veina je ljudi u toj fazi ivota nalik marionetama pod utje
cajem okruja, prenatalnih instinkta i sudbine. Nikada ne
doznaju koje bi uloge mogli uspjeno ostvarivati, a svoje
vlastite dunosti ne uspijevaju uskladiti s opim planom
Kozmike Drame. Mogli bismo rei da milijuni ljudi obav
ljaju svoje ivotne dunosti u stanju nalik mjesearenju.
Prije no to nesvjesno skrenete u pogrenom smjeru, sva
kako biste trebali otkriti svoj ivotni put tako to ete raz
motriti svoje rano djetinjstvo i sadanji ivot. Kad pronae
te svoj put, pokuajte mu pridruiti sve kreativne metode
zaraivanja kojima raspolaete. Meutim, vae metode
zaraivanja moraju biti u granicama vaega idealizma - u
suprotnom ete moda imati novac, ali ne i sreu. Srea je
mogua samo ako vas elja za zaraivanjem ne moe odve
sti na pogrean put.
Probudite se! Nikada nije kasno za dijagnosticiranje vlastita
ivota. Razmotrite to ste i to je va istinski posao kako
biste mogli postati ono to biste trebali biti. Vi posjedujete
140

neiskoritene darovitosti i mo. Posjedujete svu mo koja

vam je potrebna. Nita nije jae od moi uma. Uzdignite
svoj um iznad bijednih navika koje vas odravaju na svje
tovnoj razini. Neka na vaem licu bude onaj vjeni osmijeh
osmijeh Boga. Neka na vaem licu bude onaj izraajan
osmijeh uravnoteene bezbrinosti, onaj osmijeh vrijedan
milijardu dolara, koji vam nitko ne moe oduzeti.

Swami

Kriyananda

pie

sljedee:

ovjek optereen svjetovnim odgovornostima upitao je:

"Koje mjesto ima dunost na putu prema unutarnjoj ra
dosti?"
Sri Yogananda je odgovorio: "ivjeti neodgovorno znai i
vjeti za ego, a ne za Boga. to je ovjek vie usredotoen na
zadovoljenje ega, to je manje svjestan istinske radosti.
Obavljanje ivotnih dunosti moda nije lako i ne mora
uvijek odmah biti ugodno. Postizanje boanske radosti
dugoroan je posao. ovjek mora obavljati svoje ivotne
dunosti, ne smije ih izbjegavati ako eli postii slobodu u
vjenosti."

Uspjeh postiu ljudi koji su dovoljno hrabri da u svojemu

umu naine neizbrisiv plan onoga to ele izgraditi ili stvo
riti na zemlji. Potom svoju stvaralaku sposobnost primje
njuju poput financijaa, svoju mo volje poput graditelja,
svoju pomnjivost poput tesara i svoju mentalnu strpljivost
poput radnika te na taj nain ostvaruju svoj san.
Nezadovoljni ste jer nedovoljno snano vizualizirate sve di
vote koje doista elite te ne primjenjujete mo volje, stva
ralaku sposobnost i strpljivost kako biste ih ostvarili. Srea
141

dolazi sa sposobnou ostvarenja najprije najmanjih elja, a

potom i najveih snova.
Pazite da vae ambicije nisu neostvarive jer biste, pokua
vajui uloviti dugu, mogli godinama mukotrpno koraati
kroz kaljuu siromatva i sarkazma obitelji i prijatelja. Na
inite mentalne planove malih ciljeva i ostvarujte ih sve dok
ne steknete sposobnost ostvarivanja velikih snova.
Budite sretni zbog konanoga ostvarenja malih uspjeha pa
ete, kad ostvarite velike snove svojega ivota, doznati kako
biti milijuna sree. Nezadovoljstvo proizlazi iz neuspjeha.
Trajnu sreu moete postii tako to niemu neete dopu
stiti da vas omete u napredovanju prema uspjehu.

Prepreke ne postoje: postoje samo

Yogananda je
Henryja

Forda

sljedei
o

esej

napisao

zamjenjivanju

mogunosti

kako

bi podupro

estodnevnoga

radnog

zamisao
tjedna

petodnevnim:

ovjek je duhovno i materijalno bie. Trebao bi se duhovno

razvijati putem unutarnje discipline, ali mora i razviti svoje
radne sposobnosti kako bi bio materijalno uspjean. Pri
mitivan se ovjek svim svojim mentalnim sposobnostima
koristio za zadovoljavanje potreba materijalnog ivota. Vri
jeme je provodio u lovu, jelu i spavanju. Suvremeni ovjek
nastoji sustavno zadovoljavati dananje materijalne uvjete
ivota. Ono to je primitivan ovjek inio neplanski, suvre
meni ovjek ini planski. Metodinost tenje materijalnom
uspjehu ujedno je, posredno, poboljala njegove unutarnje
sposobnosti.

Indijski uitelji vjeruju u izravno razvijanje unutarnjih spo

sobnosti moi volje za odupiranje iskuenjima i osjeaja za
sluenje drugim ljudskim biima.
Budui da nam je Bog dao glad i budui da imamo fiziko
tijelo o kojemu moramo skrbiti, potreban nam je novac, za
raen poteno i sustavno, zadovoljavanjem odgovarajuih
potreba drugih ljudskih bia. Poslovni ivot ne mora biti
materijalistiki ivot. Poslovnu je ambiciju mogue produhoviti. Posao nije nita drugo doli materijalno sluenje
drugima na najbolji mogui nain. Neke se prodavaonice
otvaraju iskljuivo s namjerom zaraivanja. Ali, prodava
onice potpuno usredotoene na prodaju najbolje robe po
minimalnoj cijeni uvijek e biti uspjene i unaprjeivati
moralni razvoj svijeta.
Nikada neu zaboraviti to mi je rekao dobar prodava u
velikoj prodavaonici u kojoj sam birao kaput. "Gospodine,
ne pokuavam vam prodati neto. Pokuavam tono usta
noviti to vam je potrebno." Znao je da mogu kupiti kaput
po cijeni od dvije stotine dolara, ali mi je prodao kaput po
cijeni od ezdeset dolara koji mi je savreno pristajao. Ja sam
bio zadovoljan jer sam po prihvatljivoj cijeni dobio ono to
mi je bilo potrebno. Od mene je stvorio kupca koji e se
uvijek vraati u njegovu prodavaonicu. Da mi je prodao
skup kaput, vie se nikada ne bih vratio onamo.
Ljudi bi na taj nain trebali produhoviti svoju poslovnu
ambiciju usredotoenjem na zadovoljavanje potreba drugih
ljudskih bia. ovjek bi trebao zaraivati i s ciljem stvaranja
filantropskih ustanova koje e sluiti potrebama javnosti.
Kad netko mnogo zaradi pomaui drugima da postignu
blagostanje i to bogatstvo ponovno upotrijebi kako bi po
magao drugima da pomognu sami sebi, to je produhovlje
na ambicija. Bogati roditelji, koji svojoj djeci ostave pre
vie novca, gue razvoj samostalno postignutoga napretka,
uspjeha i sree.
14)

Slaem se s gospodinom Henryjem Fordom da ljudima tre

ba pomagati da pomognu sami sebi i da im nije uputno
davati poniavajuu milostinju koja stvara robove. Duhov
ni razlog zaraivanja materijalistiki ambiciozni ljudi mogu
pronai samo putem ambicije okrunjene idealom sluenja.
Bez ambicije naruavamo svoje sposobnosti i na taj nain
ograniavamo napredak ovjeanstva.
Jedan od razloga jae sklonosti istonjakih naroda duhov
nosti jest injenica da ivotu pristupaju mnogo bezbrinije,
odbijaju pretvoriti se u poslovne robote i imaju vie vre
mena za kontemplaciju. Dakako, mnogi su istonjaci svoju
oputenost usmjerili na poticanje lijenosti umjesto na du
hovni razvoj, ali oni u pravilu posjeduju osvijeteno duhov
no poimanje.
Naa su zapadnjaka braa usredotoena iskljuivo na raz
vijanje materijalnih i intelektualnih imbenika ivota. Pre
vie su zaposleni ak i da bi uivali u plodovima svojega
materijalnog rada ili da bi bolje upoznali mir, oputanje i
blaenstvo. Mnoga zapadnjaka braa.robuju svojim manje
vanim obvezama i zaboravljaju svoju najuzvieniju obvezu
blaenoga uspostavljanja veze s Bogom.
Zapadnjaka braa moraju pronai vremena. Premda se
zbog hladne klime moraju vie truditi da bi preivjeli, za
hvaljujui rairenoj uporabi strojeva u prednosti su pred
svojom istonjakom braom. Stoga mogu utedjeti vrije
me kojim bi se mogli manje koristiti za ples i zabavu, a vie
za dublje prouavanje ivota. Posao i novac slue ovjekovoj
udobnosti, ali mu slijepa pohlepa ne smije oduzeti sreu.
est punih dana i noi ivljenja poput robota i dio samo
jednoga dana za duhovni razvoj ne ine ravnoteu. Tjedan
bi trebao biti rasporeen na rad, zabavu i duhovni razvoj
- pet dana za zaraivanje, jedan dan za odmor i zabavu
te jedan dan za introspekciju i unutarnje spoznaje. ovjek
144

mora imati slobodnoga vremena da bi pronaao samoga se

be. Jedan dan tjedno - nedjelja - nije dovoljan jer mu je to
jedini predah; taj mu je dan potreban za odmor i previe je
umoran da bi meditirao.
Uz petodnevni radni tjedan, kakav predlae Henry Ford,
ljudi bi petak naveer, subotu i nedjelju mogli iskoristiti za
udaljavanje od bunoga gradskog okruja pa bi stoga bi
li dugovjeniji. Naelnik ikake policije rekao je da bi se
ljudski ivot mogao produljiti za jedanaest godina kad bi
se mogla ukloniti gradska buka te da bi se ovjekov ivani
sustav smirio. U dananje vrijeme gotovo si svaka amerika
obitelj moe priutiti automobil pa tijekom vikenda mogu
otii iz grada i okrijepiti se u mirnim utoitima u prirodi
ivei dvostrukim ivotom umskih pustinjaka i ratnika na
polju svjetovne aktivnosti.
Petodnevni radni tjedan Henryja Forda krajnje je potrebno
uvesti u sva poslovna podruja. Istinoljubivi, pravi domo
ljubi trebali bi se sloiti i radnim ljudima dati subotu, dan
za zabavu i oputanje, te nedjelju, dan koji e biti posveen
iskljuivo razvijanju navika meditacije, uspostavljanju du
hovnoga zajednitva i doivljavanju najviega dobra, boan
skoga blaenstva u unutarnjemu svijetu.
Plan petodnevnoga radnog tjedna iznimno je poeljan i
potreban kako bi ljudi imali vie vremena za uivanje u pri
rodi, kako bi pojednostavili svoje ivote, uivali u istinskim
potrebama svojega postojanja, bolje upoznali svoju djecu i
prijatelje te, najbolje od svega, kako bi upoznali sebe.

Zato ne bismo svladali umijee ispravnoga ivljenja?

Moramo zapoeti s djecom kao i s odraslim osobama. Samodisciplinirane odrasle osobe mogu oblikovati povodljiv
um djeteta na bilo koji nain. U djeci je lako stvoriti elje145

ne navike jer je njihova volja za njima uglavnom slobodna,

izuzev malobrojnih priroenih sklonosti. Odrasli se moraju
boriti i oslobaati se starih navika kako bi ustanovili do
bre navike. Ali, sve je navike, u djece i odraslih, potrebno
razvijati spontanom voljom. Pri pouavanju djece uravno
teenom ivotu, kao i pri razvijanju navike posveivanja
jednake pozornosti zaraivanju novca i postizanju duhovne
sree, potrebno je razmotriti vrijeme i metodu pouavanja.
Ljudi gube ravnoteu te pate od zaluenosti novcem i zaluenosti poslom samo zato jer nikada nisu imali mogunost
razvijanja navika uravnoteenoga ivota. Naim ivotima
ne upravljaju nae prolazne misli ili sjajne zamisli ve na
e svakodnevne navike. Neki vrlo zaposleni poslovni ljudi
zarauju milijune, ali nisu neuravnoteeni ni napeti. Drugi
se poslovni ljudi toliko zaokupe zaraivanjem da ne uspije
vaju misliti ni na to drugo i ne probude se sve dok im se ne
dogodi neto strano, poput bolesti ili gubitka sve sree.
Mnogi psiholozi tvrde da je ponaanje u odrasloj dobi tek
ponavljanje pouke primljene izmeu druge i desete ili pet
naeste godine.
Duhovne propovijedi potiu djeje umove na bolje pona
anje, ali to je sve. Potrebna je praktina disciplina spaljiva
nja sjemenki prenatalnih navika utvrenih u podsvjesnom
i nadsvjesnom umu. To je mogue samo putem ienja
modanih stanica od sjemenki navika strujom unutarnje
usredotoenosti. Djecu je potrebno odgajati s duhovnom
ambicijom zaraivanja samo zbog sluenja.
Odrasli su odgovorni za odgoj djece i njihovo uvoenje u
uravnoteeni ivot. Ukoliko odrasli ostanu omamljeni jed
nostranim materijalistikim ivotom, najvii e potencijal
djece ostati neostvaren.
146

Dakle, da bi spasili budui svijet spaavajui djecu, roditelji

se moraju probuditi i razvijati uravnoteene navike materi
jalnoga i duhovnoga ivota.

*
Da bi ivjeli uravnoteenim ivotom, odrasli se moraju
obrazovati i shvatiti da poslovne ambicije slue samo usre
ivanju samoga sebe i drugih. Naporne poslovne aktivno
sti bez te spoznaje samo prouzrokuju napetost, pohlepu za
novcem, nedostatak drutvenih vrlina, oaj i krenje svih
krjeposnih naela. ivot moe biti doista sretan samo uz
spoznaju o sluenju drugima.
Poznajem mnoge ugledne, inteligentne poslovne ljude koji
su u srcu nezadovoljni svime te ude za Bogom i mudrou,
ali su nemoni pod utjecajem navika i prevelike koliine
obveza. Svoju najvaniju obvezu odravanja veze s Bogom
i Istinom, uzvienije prouavanje i kuni ivot rtvuju zara
ivanju ili besmislenim obvezama.
Kao to umijee ratovanja iziskuje stanovitu obuku, tako
i naa bitka s aktivnim ivotom iziskuje stanovitu obuku.
Neobueni ratnici ubrzo pogibaju na bojnom polju, a lju
di neobueni umijeu odravanja ravnotee i mira ubrzo
bivaju izreetani mecima zabrinutosti i nemira u aktivnom
ivotu.

Vrlo malo ljudi razmilja o tome napreduju li ili nazaduju

u ivotu. Budui da smo kao ljudska bia obdareni razu
mom, mudrou i razumijevanjem, naa je najvea dunost
ispravno se koristiti razumom i mudrou kako bismo znali
nazadujemo li ili napredujemo.
147

Ako opetovano doivljavate neuspjehe, ne obeshrabrujte

se. Neuspjesi bi trebali biti poticaji, a ne otrovi za va ma
terijalni ili duhovni razvoj. Razdoblje neuspjeha najbolje
je vrijeme za sijanje sjemenki uspjeha. Iskorijenite uzroke
neuspjeha i s dvostrukom se snagom posvetite onome to
elite postii.
ak i ako vas okolnosti shrvaju, ne saginjite glavu. Smrt u
pokuaju uspjeha jest uspjeh; ne odravajte svijest poraza.
Uvijek pokuajte ponovno, bez obzira na to koliko je neu
spjeha za vama. Kad u utrci prema uspjehu date sve od sebe
i vie ne moete, ustrajte jo minutu. Borite se kad pomislite
da se vie ne moete boriti ili kad pomislite da ste u bitci
dali sve od sebe.
Svaki novi pokuaj nakon neuspjeha mora biti dobro ispla
niran i praen veim intenzitetom pozornosti. Danas po
nite ostvarivati korak po korak, obavljati sve ono to ste
smatrali nemoguim.

*
Promjeni se esto pristupa sa zebnjom. Ako se neega odri
u, ljudi se zapitaju: Hou li sve izgubiti? Odbacivanje
poznatoga radi nepoznatoga iziskuje hrabrost. Nije lako
odrei se ak i poznate boli radi nepoznate, a time i neizvje
sne sree. Um je nalik konju koji je godinama vukao kola.
Naviknuo je na svoj svakodnevni put i nije ga lako povesti
novim putem. Ni um ne moe lako napustiti svoje stare
navike, ak i ako zna da mu donose samo jad.
Blagotvorne je promjene potrebno hrabro prihvatiti. Dokle
god se nadi u poboljanje suprotstavlja strah od njegova po
stizanja, um ne moe biti miran. Stoga prihvatite promjenu
kao jedinu ivotnu stalnost. Nai su ivoti beskrajni nizovi
dobitaka i gubitaka, radosti i tuga, nada i razoaranja. U
jednom nam trenutku prijete oluje tekoa, trenutak po148

slije sivi se oblaci ponu razilaziti i nebo je odjednom opet

plavo.
ivot je promjena.
Odravajte unutarnji mir. Budite uravnoteeni. U radu bu
dite smireno aktivni. Jednoga ete dana ustanoviti da vie
niste podloni plimama sudbine. Vaa e snaga proizlaziti
iznutra; vaa motivacija nee ovisiti o poticajima iz vanj
skoga svijeta.
Kao posveenik na duhovnom putu, nemojte pridavati ve
liku vanost nevoljama koje vas snau. Budite mirni. ivite
hrabro. Iz dana u dan napredujte smireno, s unutarnjom
vjerom. S vremenom ete prekoraiti svaku sjenu loe kar
me, sve kunje i tekoe te napokon ugledati svitanje boan
skoga ispunjenja. U najviemu od svih stanja svijesti postii
ete slobodu i od zadnjega preostalog traga nevolje.

lanovima obitelji potrebno je pomagati da se prehrane,

ali je jo potrebnije pomagati im u razvoju mentalnih moi.
Presudno je vano pomagati razvoju njihovih dua usmje
ravanjem meditativnim putovima uspostavljanja veze s Bo
gom.

Svakodnevno morate uiniti neto ime ete zadovoljiti

Kozmiki plan zbog kojega ste poslani na zemlju. Mnogi su
ljudi nesretni jer zaboravljaju uravnoteiti svoje zemaljske,
nauene dunosti s dunostima vezanima uz zahtjeve Koz
mikoga plana. Kozmiki plan zahtijeva da svojom istin
skom sreom obuhvatite sreu najpotrebitijih ako elite
zadovoljiti svoju duu.
149

Svakodnevno nastojte pomagati tjelesno, mentalno ili du

hovno bolesnima, kao to biste pomagali sebi ili svojoj obi
telji. Ako umjesto staroga, sebinog naina koji donosi jad
od danas odluite ivjeti promiljeno, u skladu sa zakonima
uma i Boga, tada ete, bez obzira na to koliko je mala vaa
uloga na pozornici ivota, znati da ju ostvarujete dobro, u
skladu s uputama Redatelja svih naih sudbina. I upamtite
da je vaa uloga, koliko god mala, po pitanju doprinosa
sveukupnom uspjehu Drame dua na pozornici ivota jed
nako vana kao i najvea uloga. Zaradujte malo i budite
zadovoljni time tako to ete ivjeti jednostavno i izraava
ti svoje ideale umjesto da imate mnogo novca i beskrajno
mnogo briga.

Tekoe se ne pojavljuju da bi vas unitile, ve da biste bolje

upoznali Boga. Nevolje vam ne alje Bog; sami ste ih stvo
rili. Vi samo morate uzdignuti svoju svijest iznad okruja
neznanja. Tekoe u okolini proizlaze iz vaih prolih svje
snih ili nesvjesnih postupaka. Krivnju za njih morate sno
siti sami. Meutim, ne smijete razviti kompleks manje vri
jednosti. Morate rei: "Znam da Ti dolazi! Vidjet u Tvoj
znak nade i utjehe, u ovom uzburkanom moru nevolja Ti si
putokaz mojim nasukanim mislima." Zato se plaite? Sje
tite se da niste ni mukarac ni ena. Niste ono to mislite da
jeste. Vi ste besmrtno bie.
Navike su vai najopasniji neprijatelji. Kao to je Isus, usli
jed bolnih kunji, mogao iskazati svoju ljubav i rei: "Oe,
oprosti im jer ne znaju to ine", tako i vi morate oprosti
ti svojim tekim kunjama i rei: "Moja je dua uskrsnula.
Moja je mo vea od svih mojih kunji jer sam Boje dijete."
Tako e se vae mentalne moi razviti, a va pehar spoznaje
bit e dovoljno velik da primi Ocean Znanja. Trebali biste
se baviti i svojim vjeno gladnim udnjama te ih hraniti
ISO

odgovarajuim okrujem i aktivnou. Tada ete biti sretni

i ivjeti u blagostanju.

Veina ljudi smatra da o Bogu mogu razmiljati kad posti

gnu blagostanje, ali najprije morate imati Boga jer je On
ono to vam je potrebno. Ako postignete takvu svijest, po
stii ete istinsku sreu. Bog uvijek mora biti s vama. Ako
jednom uspostavite tu uzvienu vezu s Bogom, blagostanje
univerzuma bit e vam potpuno na raspolaganju. Stoga ne
zaboravite da Bog skrbi o vama. Istinsko blagostanje nije
u onome to posjedujete, ve u onome to moete dobiti
po volji.
ivjeti proturjeno znai ivjeti neduhovno. Ako je vaa
svijest, bez obzira na vae nedostatke, u potpunosti usmje
rena Bogu, tiini, to je bivanje s Bogom. Ako sve ivotne
dunosti obavljate s veseljem, ne doputajui da bilo koja
dunost poremeti vau sreu, to se naziva "duhovnom sre
om". Tada se va um i vaa svijest u potpunosti vraaju
izvoru - Bogu, slobodi, svjeem zraku, srei i jednostavnom
ivljenju. To su najvanije pouke indijskih uitelja. Indij
ski uitelji svoje uenike oduvijek pouavaju jednostavnom
ivljenju i uzvienom razmiljanju.
Vi ivite pod izravnim utjecajem Boje moi. Pretpostavi
mo da Bog odjednom promijeni klimu ove zemlje. Sto bi
se tada dogodilo? Odakle hrana? Kako biste ivjeli? Zato
ne biste upamtili da Bog podupire ivot koji vam je dao?
Premda je taj ivot uinio ovisnim o hrani, ipak vam je
izravna potpora. On je Uzrok svega pa je patnja neizbjena
posljedica gubitka veze s Bogom.
Zaboraviti Boga i ivjeti u zaokupljenosti luksuzom pogan
ski je nain ivota. "Imajui malo, imam sve jer imam Bo
ga." Jogiji su otkrili da Boga nikada ne moemo pronai u
151

vanjskom svijetu, ali kad proniknete duboko u svoju duu,

u Boji hram, moete rei: "Nikome na ovom svijetu nije
toliko stalo do mojega zdravlja, blagostanja i sree kao mo
jemu Ocu. On je uvijek uz mene."

Svakodnevno afirmirajte: "Boe, Ti skrbi za mene. Oituj

Svoje obilje kroz mene. Oe, Ti si moje bogatstvo; ja sam
bogat. Ti si vlasnik svega. Ja sam Tvoje dijete. Ja imam ono
to Ti ima." Tako biste trebali afirmirati prije no to ujutro
poete na posao. Upamtite da potpuno ivite u skladu s
Bojim zakonima i On e vam pokazati put. ovjek vam je
pokazao put i ostavio vas ravnodunim. Boji put donijet e
vam sreu i blagostanje.
Ako uspijemo postii stanje u kojemu emo moi rei: "to
je moje, Tvoje je", bit e mnogo bolje. U dananje vrijeme
sebinosti iznimno je teko ivjeti u blagostanju. Sebinost
mora nestati. A nestat e samo ako svi postanu nesebini.
Vi morate ivjeti nesebinost. A najbolji nain pouavanja
jest vlastiti primjer.

#
Premda je nuno zaraivati, jo je nunije postii sreu. No
vac je stvoren za sreu, a ne obrnuto. Oni koji se usredotoe
na zaraivanje kao svoj jedini izvor sree, ne nalaze istinsko
zadovoljstvo jer novac, bez obzira na koliinu, ne moe ku
piti sreu izgubljenu sustavnim pogrenim postupanjem.
Ljudi koji su okrueni novcem, ali ga ne uspijevaju primje
reno iskoristiti za svoju sreu i sreu drugih ljudi, umiru od
ei za sreom. Mnogi ljudi zaboravljaju da je zaraivanje
samo sredstvo za postizanje cilja sree. Besmisleno je usre
dotoiti se na sredstvo i zaboraviti cilj kao to je besmisleno
putovati, a zaboraviti odredite. Besmisleno je razviti na152

viku zaraivanja, a ne iskoristiti ju za vlastitu sreu i sreu

drugih.
Mnogi ljudi grijee u tome to najprije jure za novcem
umjesto da najprije tee srei. Pokuaj zaraivanja uz ogor
en, zabrinut um nije samo neuspjean, ve prouzrokuje
jo veu tjeskobu i nezadovoljstvo. Najbolji put jest pokuaj
zaraivanja nakon utvrivanja sree. Zaraivanje uz vedar
i sretan stav ne vodi samo uspjehu, ve i osigurava sreu.
Sretni ljudi druge usreuju svojim primjerom jer djela go
vore jasnije nego rijei.

Neki ljudi kau da je srea samo u mentalnom zadovolj

stvu, dok drugi kau da je srea u posjedovanju mnogo
novca, gomile pokustva, jahti, posjeda i automobila. Oba
su vienja jednostrana i nepotpuna.
Asket u pilji moda posjeduje stanovito mentalno zado
voljstvo, ali ovisi o hrani koju proizvode zemljoradnici ili
tvornice. Mora nositi odjeu koju je izradila tkalja. Ni jedan
asket na svijetu ne moe u umu pronai potpunu sreu ne
koristei se barem nekolicinom materijalnih stvari.
S druge strane, nije tono da srea u potpunosti ovisi o ne
prestanom kupovanju nebrojenih stvari koje mata poeli.
tovie, ako se srea trai samo putem stjecanja beskrajne
gomile materijalnih stvari, nije ju mogue pronai jer sreu
uglavnom ini stav uma, a samo je djelomino uvjetovana
vanjskim imbenicima. Neki su muenici radije rtvovali
vlastiti ivot nego da izgube unutarnju ugodu svojih umo
va. Takvi su ljudi sreu pronali u stanjima uma, bez ika
kvih materijalnih stvari. S druge strane, vrlo su rijetki sretni
ljudi koji sreu trae samo u stjecanju sve vie materijalnih
vrijednosti.
IH

ovjek ija srea u potpunosti ovisi o stvaranju i ispunje

nju novih elja, nikada ne moe biti sretan jer takva srea
uvijek ovisi o neemu to oekuje imati u budunosti. On
udvara srei, ali ju nikada ne osvaja, kao to pas uporno
juri za kobasicom koja mu neprestano izmie ljuljajui se
pred njegovim oima, na kraju dugakoga tapa svezanoga
za njegova leda.
ovjek ne moe zadovoljiti svoje elje ako zaboravlja da je
srea uglavnom u umu, a samo djelomino u stjecanju svje
tovnih potreptina.
?f

Upamtite da onaj koji trai samo materijalne uitke, gubi

boanske radosti skrivene iza njih. Onaj tko otkrije koz
miku radost meditacije, oslobaa se vezanosti uz uitke
materijalnoga ivota. Onaj tko se oslobodi elje za materi
jalnim uicima kako bi u sebi otkrio Kristovu Inteligenciju,
pronai e vjene radosti skrivene u pozadini materijalnoga
ivota.
Posveenik koji odustane od tjelesnih uitaka kako bi osje
tio uvijek novu radost zanosa meditacije, ustanovit e da
prima sve materijalno blagostanje i sve uitke zemaljskoga
ivota. Onaj tko se odrekne zemaljske sree za Boju sre
u, doivjet e i zemaljsku sreu, ali onaj tko trai samo
materijalnu sreu, izgubit e ju zbog njezine kratkotrajne
prirode.

*
Blagoslovi me kako bih Te mogao opaati kroz prozore svih
radosnih aktivnosti. Gledaj me i uvijek me bodri dok se
bavim svojim dunostima. Neka svaka moja aktivnost - u
budnosti, spavanju i sanjanju - bude proeta Tvojom Prisutnou.
154

Oe, poui me obavljati svaki zadatak s jedinim ciljem uga

anja tebi. Dopusti mi osjetiti da si Ti struja mojega ivota,
koja pokree stroj mojih kostiju, ivaca i miia. Svakim
otkucajem srca, svakim dahom i svakom bujicom ivotne
aktivnosti pouavaj me osjetiti Tvoju Mo.

8. poglavlje

UNUTARNJA SLOBODA I RADOST

Stvarni

Kriyananda

pripovijeda

sljedeu

priu:

"Kad ne bih imao elja", rekao je lan zajednice, "ne bih li

potpuno izgubio motivaciju i postao svojevrstan robot?"
"Mnogi ljudi tako misle", odgovorio je Yogananda. "Sma
traju da ih ivot vie ne bi zanimao, ali to se nipoto ne
dogaa. tovie, ivot je tada mnogo zanimljiviji.
Razmotrimo negativan oblik elje. Neprestano vas dri u
strahu. 'to ako se to dogodi?' pomislite; ili: 'to ako se to
ne dogodi?' ivite u stanju strepnje zbog budunosti ili a
ljenja zbog prolosti.
S druge strane, nevezanost vam pomae neprestano ivjeti
u stanju unutarnje slobode i sree. Ako moete biti sretni u
sadanjem trenutku, imate Boga.
Izostanak elja ne oduzima motivaciju. Daleko od toga! Sto
vie ivite u Bogu, to veu radost osjeate sluei mu."

Ako teite mudrosti i nepomuenoj srei, ne sputavajte

osjeaje svojega srca. Nemojte pretjerano reagirati na i
votne uspone i padove. Drugim rijeima, kad vas posjeti
srea, nemojte neobuzdano skoiti u svjetlucave potoke uz
buenja. Kad ne vidite izlaz iz tekoa u kojima ste se nali,
157

oduprite se iskuenju da obeshrabreno utonete u kaljuu

oaja.
Za neoprezne je materijalni svijet neistraena divljina pre
puna opasnosti. Povremeni uspjesi - vlastiti ili tudi - odve
du nevjesta planinara niz nebrojene putove lane nade. Ali,
jao, taj put esto nestaje u pustinji rasprenih snova. Uspjeh
se izmjenjuje s neuspjehom, poput grebena i udolina pla
ninskoga lanca.
Pravila za plodan, sretan ivot nisu brojna ni zahtjevna. No
potrebno ih je pomno prouiti uvodei ih u svakodnevni
ivot.
Mukotrpan rad i borba uobiajeni su za ivot na zemlji. To
nisu nesree ve blagoslovi jer nam omoguuju procijeniti
na unutarnji razvoj. Brusei svoj unutarnji mir - njegov i
sti metal iskovan u meditaciji na gruboj povrini vanjskih
tekoa, razvijamo otroumnost kojom prodiremo u sr za
bluda. Naposljetku postiemo blaeno stanje u kojemu nas
sam sjaj naega mira titi u svim aktivnostima.
Najvaniji uvjet za trajnu sreu jest smirenost. Uvijek bu
dite smireno uravnoteeni u Jastvu, u unutarnjem svijetu.
Kao to se djeja pjeana kula raspada pod valovima, tako
i nemiran um, koji ne posjeduje snagu volje i ustrajnost,
poklekne pod udarcima valova promjenjivih okolnosti.
Meutim, dijamant zadrava svoju snagu i jasnou bez ob
zira na to koliko ga valova zapljusne. Slino tome, ovjek
koji posjeduje unutarnji mir, a svijest mu je kristalno jasna
pod utjecajem unutarnje smirenosti, ostaje miran ak i u
olujama tekih kunji.

Dobro ivotno pravilo jest samome sebi jednostavno rei:

"to god doe samo od sebe, neka doe."
158

ivot e vam donijeti mnoge uspone i padove. Ako dopusti

te da se vai osjeaju uspinju i padaju s valovima okolnosti,
nikada neete postii unutarnju smirenost, koja ini temelj
duhovnog razvoja. Stoga pazite da ne reagirate emotivno.
Uzdignite se iznad sklonosti i nesklonosti.
Dobro ivotno pravilo, koje e vam pomoi u mnogim i
votnim kunjama, jest u svim okolnostima zadrati smire
nost i veseo stav.

#
Ni zbog ega vanjskoga nemojte biti ni ushieni ni potite
ni. Prolaznu predstavu ivota promatrajte smireno. ivotni
su usponi i padovi samo valovi oceana, koji se neprestano
izmjenjuju. Na njih nemojte emocionalno reagirati, ve
uvijek ostanite mirni, uvijek sretni u svojemu unutarnjem
sreditu u kraljenici.

Konani rezultat emocionalnih krajnosti jest krajnje emo

cionalno nezadovoljstvo. Savrena srea nije u krajnostima
vanjskih doivljaja ve u toki smirenosti na sredini izmeu
svih krajnosti.
i*

Ne dopustite da ono to posjedujete posjeduje vas, niti da

nevane sitnice svjetovnoga ivota s gomilom zabrinutosti
prodru u mir vaega srca.

Val koji se uzdie iz okrilja oceana i dalje je dio oceana. Ovo

je Boje tijelo. Ako ga On eli ozdraviti, dobro. Ako ga eli
drati bolesnim, dobro. Najbolje je zadrati nepristranost.
159

Ako posjedujete zdravlje i vezani ste uz njega, uvijek ete

strahovati od njegova gubitka. A ako ste vezani uz zdravlje i
obolite, uvijek ete tugovati za dobrom koje ste izgubili.
ovjekov najvei problem jest egoizam, svijest individual
nosti. Sve to mu se dogodi doivljava osobno, kao utjecaj
na sebe. Zato biste bili pod utjecajem? Vi niste ovo tijelo.
Vi ste On\ Sve je Duh.

#
Objektivni su uvjeti uvijek neutralni. Vaa reakcija na njih
ini ih alosnima ili sretnima.
Radite na sebi: na svojim reakcijama na vanjske okolnosti.
To je bit joge: neutralizirati valove reagiranja u srcu. Unutra
uvijek budite sretni. Vanjske okolnosti nikada neete moi
promijeniti tako da uvijek budu po vaoj volji.
Promijenite sebe.

Razoaranje ivotom iziskuje vrlo plitku mudrost. Metafiziari razoarani ivotom ponosno tvrde da su "iznad svega
toga" te podiu noseve na sam spomen bilo ega lijepoga.
Istina je da je ivot prepun nedosljednosti. Zemaljska su
zadovoljstva kratkotrajna. Spoznaja tih istina sama po sebi
nije dokaz dubokoumnosti. Nita vrijedno nikada nije po
stignuto iskljuivo negativnou.
Mudrosti je potrebno pristupiti s pozitivnim stavom. Zato
biste prezirali ovaj svijet? Umjesto toga prihvatite istinsku
radost koju osjeate u vanjskim podraajima i njome nahra
nite unutarnju radost due. Vanjskom se sreom koristite
kao podsjetnikom na unutarnji raj. Duboko upijanje osjetilnih podraaja zapravo pojaava radost vanjskih doivljaja
jer utvruje radost na njezinu istinskom izvoru.
ISO

Ni zbog ega vanjskoga nemojte biti ni ushieni ni potite

ni. Prolaznu predstavu ivota promatrajte smireno. ivotni
su usponi i padovi samo valovi oceana, koji se neprestano
izmjenjuju. Na njih nemojte emocionalno reagirati, ve
uvijek ostanite mirni, uvijek sretni u svojemu unutarnjem
sreditu u kraljenici.
Razoaranje ovim svijetom - metafiziareva sumorna ina
ica emocionalnoga uzbuenja - nije primjereno rjeenje
za ivotne patnje jer njeguje stav ravnodunosti, koja raa
duhovnom lijenou.
Stoga se ne preputajte mranim mislima o ivotnim ra
zoaranjima, ali ni ushienju zbog prolaznih pobjeda. Ne
vjerujte u bogatstvo, ali, s druge strane, nemojte ni prezrivo
odbacivati velikoduno obilje ivota. Njegujte svoje uzvie
ne, duhovne potencijale i pazite da ih ne tratite na bezvri
jedna nastojanja.
Opaajte Boju nepromjenjivu ljepotu u srcu promjene i
u svemu dobrome. Nadasve teite onome to mudri posje
duju: Bojoj svijesti, besmrtnosti u Njemu. Beskonanome
prepustite svaku vezanost, ak i najmanju. Neka svijet urla
od bijesa ili skae u histeriji lane radosti. Zar je to va
no? Sve je to predstava - zabavna, zanimljiva, ali ipak samo
predstava, beskrajna.

161

9. poglavlje

NALAENJE

BOCA NAJVEA JE
SREA

Svrha je ljudskoga ivota nalaenje Boga. To je jedini razlog

naega postojanja. Posao, prijatelji, materijalni interesi - sve
to samo po sebi ne znai nita. To vam nikada ne moe pru
iti istinsku sreu zbog jednostavnoga razloga: nita od to
ga, samo po sebi, nije potpuno. Samo Bog obuhvaa sve.
Zato je Isus rekao: "Najprije traite kraljevstvo Boje, a to
e vam se nadodati." (Evanelje po Mateju 6:33) Najpri
je traite Davatelja svih darova i od Njega ete primiti sve
Njegove manje vane darove.

Radost je oblik Boga. Boanska je radost nalik spoju miliju

na zemaljskih radosti. Potraga za ljudskom sreom nalik je
traenju svijee vani, na suncu. Boanska nas radost vjeno
okruuje, ali ljudi sreu ipak trae u stvarima. Najee na
laze samo olakanje emocionalne ili tjelesne boli. Ali boan
ska je radost bljetava Stvarnost. Pred njom su sve zemaljske
radosti samo sjene.

Ovako se

molite Bogu:

"Moj beskrajno Voljeni, znam da si mi blie no ove rijei

kojima molim, blie ak i od najblie misli. Dopusti da u
16J

temelju svakoga nemirnog osjeaja osjetim Tvoju skrb za

mene i Tvoju ljubav. Dopusti da se u temelju svoje svijesti
osjeam podranim i vodenim Tvojom svijeu. Dopusti
da u temelju svoje ljubavi prema Tebi postanem jo dublje
svjestan Tvoje ljubavi."
Budete li mu se dosljedno molili tim rijeima, i posve iskre
no, Njegovu ete prisutnost odjednom osjetiti kao uzvie
nu radost u srcu. U toj prtavoj radosti znat ete da je On s
vama i da je On va.

Istinska svrha ivota jest spoznavanje Boga. Svjetovna isku

enja dana su vam kako bi vam pomogla razviti sposobnost
razluivanja: hoete li biti skloniji osjetilnim uicima ili ete
izabrati Boga? Uici su isprva primamljivi, ali ako ih iza
berete, prije ili kasnije zaplest ete se u beskrajne nevolje i
tekoe.
Gubitak zdravlja, unutarnjega mira i sree zadesi sve ko
ji podlegnu arima osj etilnih uitaka. S druge strane, kad
spoznate Boga, postigli ste beskrajnu radost.
Svako ljudsko bie prije ili kasnije usvoji tu vanu ivotnu
pouku.

Patnja je podsjetnik da ovaj svijet nije na dom. Kad bi bio

savren za nas, koliko bi ljudi trailo bolji? Unato nesavr
enosti svijeta, koliko malo ljudi trai Boga! Od njih tisuu,
rekao je Krina, moda jedan.
Zakon ivota jest sljedei: to ovjek manje ivi u skladu s
unutarnjom istinom, to vie pati, a to vie ivi u skladu s
tom istinom, to vie doivljava beskrajnu sreu. Nita mu
ne moe nauditi, ak i ako mu tijelo propada uslijed bolesti,
164

ak i ako ga ljudi ismijavaju i proganjaju. U svim ivotnim

nevoljama on uvijek ostaje blaeno uravnoteen u unutar
njem jastvu.

*
"Odlazi", rekao je Krina, "iz Mojega oceana patnje i oaja!"
S Bogom je ivot gozba sree, a bez Njega je vrtlog nevolja,
boli i razoaranja.

#
Duboka meditacija dri svijest uvijek usredotoenu na Bo
ga, a ako meditacija izostaje, svijest je usredotoena na osje
tila. Ako ne meditirate, ali ipak neprestano osjeate Boju
blizinu, primate punu dobrobit svoje zadnje meditacije.
Ako radost i ushienje meditacije uspijete zadrati cijeloga
dana, i dalje meditirate. Tada niste vezani uz osjetila. Ako
Boga osjeate u tijelu kao i u meditaciji, to je potpuno. To
je doivljaj posveenika koji slijede put meditacije. Postaju
nevezani; sve ine kao svoju dunost, ali nisu vezani uz to.
Katkad dua prepozna radost meditacije i danonono trai
Boga; ak i ako Bog ne odgovara, ona nastavlja potragu sve
dok Ga ne pronae. Moramo se truditi dostii Beskona
noga, truditi se na ispravan nain. Samoostvarenje vam nit
ko ne moe dati. Za tu se nagradu morate potruditi. Ni svi
duhovni uitelji ovoga svijeta ne mogu vam pruiti spasenje
ako se ne potrudite primiti ga.
Radost i Bog su jedno. Radost je iscjeljenje koje elite prije
svega, iscjeljenje neznanja due. Fiziko ete tijelo napo
sljetku morati ostaviti u praini pa stoga sada morate misliti
o Duhu. Afirmacije su bolje od uobiajenih oblika molitve.
Ne traite usluge od Boga. On nee prekriti ni jedan za
kon Svojega univerzuma zato jer vi to traite od Njega, ali
ako, kao Njegovo dijete, zatraite svoje priroeno pravo,
16S

sasluat e vas. Duga molitva sastavljena od mnogih rijei

ne znai ba nita jer um tada luta. Pri afirmiranju je po
trebno izgovoriti i duboko osjetiti smisao tih rijei; tada e
ta misao prodrijeti duboko u svjesni um pa u podsvjesni i
naposljetku u nadsvjesni um. Kad se pojavi u nadsvijesti,
ostvaruje se.
Uvijek afirmirajte inteligentno i predano, sve dok misao iz
podsvjesnog uma svjesno ne prijee u nadsvjesni um. Najuzvienije iscjeljenje za koje biste trebali moliti jest iscjelje
nje vaega neznanja, kako se nikada ne biste vratili starom
ivotu. Najbolja i najuzvienija nagrada u naemu ivotu
jest spoznaja neprolazne sree, koju nazivamo mirom ili
blaenstvom.

Ako ovjek izgubi dijamant i pokua se zadovoljiti komadi

ima razbijenoga stakla koji blistaju na sunevoj svjetlosti,
nedvojbeno e se razoarati. U hrpici razbijenoga stakla ne
moe pronai dijamant. Trai ga na pogrenom mjestu i ne
moe biti sretan dok ne pone traiti na pravom mjestu i
ne pronae dijamant. Jednako tako dua pokuava pronai
sreu u kratkotrajno blistavim osjetilnim uicima, ali kad se
zasiti osjetilnom sreom, poinje osjeati gaenje pa mir i
radost pokuava pronai u dui.
Suludo je oekivati istinsku sreu od materijalnih stvari,
koje ju ne mogu pruiti, ali milijuni ljudi ipak umiru zbog
slomljenoga srca jer u materijalnim stvarima trae utjehu
koju moe pruiti samo Bog.

Ako dua, kao individualizirani Duh, dobije mogunost

razvoja, moe ostvariti sve ispunjenje i zadovoljstvo Duha.
166

Materijalne udnje nastaju uslijed dugotrajnog kontakta s

promjenjivom materijom.
Zatitite svoju duu od poremeaja koje u vaemu umu
izaziva sumanuti ples udnje koja rada tugom. Nauite
prevladati neobuzdanu, izopaenu udnju. Uvjerite se da
vam nisu potrebne stvari koje prouzrokuju oaj jer ete, ako
potraite u svojoj dui, pronai istinsku sreu i trajan mir ili
blaenstvo. Tako ete postati "bogata blaenstva".
Blaenstvo je priroda due - trajno, unutarnje stanje vjeno
nove, vjeno promjenjive radosti koja uvijek godi, ak i dok
ovjek prolazi kroz muke tjelesne patnje ili smrti. Odsut
nost udnje nije negacija ve postignue samokontrole koja
vam je potrebna da biste ponovno stekli nasljee potpuno
ga zadovoljenja, koje se nalazi u vaoj dui.
Prije svega, meditacijom omoguite dui da postigne to sta
nje. Potom, neprestano ivei u tom stanju, obavljajte svoju
dunost prema svojemu tijelu, umu i svijetu. Ne morate
odustati od svojih ambicija i postati negativni; naprotiv, do
pustite da vam vjena radost, koja je vaa istinska priroda,
pomogne ostvariti sve uzviene ambicije. S Bojom radou
uivajte u uzvienim iskustvima. Stvarne dunosti obavljaj
te s boanskom radou.
Vi ste besmrtnici, obdareni vjenom radou. Nemojte to
zaboraviti tijekom svoje igre s promjenjivim smrtnim ivo
tom. Ovaj je svijet tek pozornica na kojoj ostvarujete svoje
uloge prema uputama Boanskoga Redatelja. Ostvarujte ih
dobro, neovisno o tome jesu li tragine ili komine, i uvijek
imajte na umu da je vaa istinska priroda vjeno blaenstvo
i nita drugo. Jedino to vas nikada nee napustiti jest ra
dost vae due.
Stoga nauite plivati u mirnom moru nepromjenjivoga
blaenstva prije no to zaronite u vir materijalnoga ivota,
167

svijeta tuge, uitka, ravnodunosti i varljivoga, privremenog

mira.
Svesrdna praksa meditacije donosi duboko blaenstvo. To
se uvijek novo blaenstvo ne rada iz udnje, ve se pojav
ljuje uslijed arobne zapovijedi vae unutarnje, intuitivno
roene smirenosti. Uvijek ivite to spokojstvo. Kad vas pre
plavi blaenstvo, prepoznat ete ga kao svjesno, inteligen
tno univerzalno Bie kojemu se moete obratiti, a ne kao
apstraktno mentalno stanje. To je najvri dokaz da je Bog
vjeno, uvijek svjesno, uvijek novo blaenstvo.

Neka vaa ivotna oekivanja uvijek budu pozitivna. Nastojte ivjeti u neprestanoj srei. Ne dopustite da ono to
posjedujete posjeduje vas, niti da nevane sitnice svjetovno
ga ivota s gomilom zabrinutosti prodru u mir vaega srca.
Smognite snage da se uzdignete iznad rastresenosti tako to
ete esto piti nektar unutarnjega mira, koji vam aneoske
ruke s ljubavlju pruaju dok tiho napredujete prema samoostvarenju.

<*
Mudri, ak i ako su blagoslovljeni materijalnim blagosta
njem, nikada ne zaboravljaju da su sve stvari prolazne.
Lude, koji zadovoljenje trae u ovomu nesavrenom svijetu,
od njega nikada ne dobivaju vie od prolaznoga zadovolje
nja. I najljepi, najnjeniji san o zemaljskoj srei mora se
pridruiti neveseloj povorci koja vijuga prema krematoriju
razoaranja.
Mudri shvaaju prolaznu prirodu ivota. Oni ne trate vrije
me na izgradnju pjeanih kula jalovih oekivanja. Umjesto
168

toga razvijaju nevezanost na zemaljska iskustva. Kad dode

smrt, oni u Bogu nalaze savrenstvo ispunjenja.

*
Zato jo spavate?! Ne opravdavajte se kako ste previe za
posleni da biste razmiljali o Bogu! Kad dode smrt, morat
ete odmah, bez upozorenja ili odgaanja, ostaviti sve svoje
obveze. Zato tada ne biste odustali od pokojega besmisle
nog nastojanja i ispraznih misli te stvorili vrijeme za Boga?
Svijet od vas uzima sve to moe te vas dri zaokupljeni
ma bezvrijednim navikama i besplodnim aktivnostima. Vi
moda elite biti drugaiji, ali ste iz dana u dan zarobljenik,
sputan lancima vlastitih navika. Vi ste odgovorni za sebe,
svijet nee odgovarati za vae postupke. Zato se tada ne
biste svakodnevno podsjeali: "Moja najvanija obveza jest
obveza prema Bogu"?
Nije dovoljno jesti, raditi i umrijeti; ivotinja ini isto.
Upotrijebite svoj dragocjeni dar razuma i pokuajte pro
nai Njega. Ne morate otii u umu, gdje e vas napasti i
pokoriti drugaija iskuenja. Vaa je zadaa u svijetu, kamo
vas je karma postavila, postii spasenje putem sluenja bli
njima.
Boga moete pronai u samoi svoje sobe kad se, u ranim
jutarnjim satima i prije spavanja, saberete u meditaciji.
Sklopljenih ruku mentalno recite: "Oe, Ti si sveznajui. Ti
zna svaku moju misao. Obrati mi se. elim uti Tvoj glas."
Mentalno to ponavljajte sve dok to ne osjetite. Taj osjeaj
morate njegovati, truditi se da ga postignete. Ponavljajte tu
molitvu sve dok ne osjetite da vam srce pulsira ljubavlju i
enjom za Bogom te dok ne primite svjestan odgovor.
Kad god pronaete slobodan trenutak, iskreno se pomolite:
"Oe, doi k meni, otkrij svoju sveznajui prisutnost." Ne
ka nitko ne dozna za vae tajne molitve. I upamtite, Boga
169

ne moete spoznati ako su druge udnje istodobno u vae

mu umu. "Nemaj drugih bogova uz mene" znai da vam se
Bog nee otkriti ako vae misli o Njemu nisu dovoljno jake
da bi istisnule sve druge misli.
Kad nekome poelite izraziti ljubav, ne morate itati iz knji
ge pjesama. Vaa ljubav sama nalazi svoje rijei, koje spon
tano poteku iz probuenoga srca. Stoga se Bogu uglavnom
molite vlastitim rijeima ljubavi i enje, a ne tuim, po
suenim jezikom. Ne prestajte s molitvama Bogu sve dok
vam ne odgovori.
Od danas postupajte iz udnje za spoznavanjem Boga. Od
mah ponite njegovati prijateljstvo s Njime ne zanemaruju
i svoje svjetovne obveze, ve s milju da putem tih obveza
spoznajete Njega i na taj nain ugaate Njemu.

170

BILJEKA O AUTORU

Paramhansa Yogananda (1893.-1952.) jedan od najugled

nijih i najcjenjenijih uitelja joge dvadesetog stoljea i jedan
od prvih uitelja koji su jogu donijeli na Zapad. Roen je
u Indiji i od najranijih se godina pripremao za prenoenje
staroga indijskog uenja samoostvarenja na Zapad. Godi
ne 1920. preselio se u Sjedinjene Amerike Drave kako bi
zapoeo s radom koji e se proiriti svijetom te utjecati na
milijune ivota. Amerikanci su bili gladni indijskih duhov
nih uenja i oslobadajuih tehnika joge.
Godine 1964. objavio je Autobiografiju jednog jogija, dje
lo koje e postati duhovni klasik te jedna od najcjenjenijih
knjiga dvadesetog stoljea. Osim toga, utemeljio je sjedita
za rad diljem svijeta, napisao vie knjiga i prirunika, drao
171

predavanja pred tisuama ljudi u velikim gradovima Sjedi

njenih Amerikih Drava, skladao i pisao poeziju te poua
vao uenike. Calvin Coolidge pozvao ga je u Bijelu kuu, a
Mahatmu Gandhija pouio je Kriva jogi, svojoj najnapred
nijoj tehnici meditacije.
Yoganandina je poruka Zapadu isticala jedinstvo svih religi
ja i vanost duhovne posveenosti u sprezi sa sustavnim teh
nikama meditacije. Isticao je neposredan unutarnji doiv
ljaj Boanskoga, koji je nazivao "samoostvarenje". Njegova
su uenja univerzalna i nude praktian pristup unutarnjem
buenju.

174