vodi kroz osnove permakulture

permakultura
u gradovima

Sadraj:
Permakultura u gradovima: Uenje iz prirode
Permakulturna etika
Permakulturna naela/principi
Zone, sektori, uzorci; itanje krajolika
Jo neki vani elementi permakulturnog ivljenja
itanje krajolika
Urbana permakultura
Prvi vrtni koraci
Urbani vrtovi/zajedniki vrtovi
Kontejnerski vrtovi
Krovni vrtovi
Balkonski vrt
Spiralni vrt
umski vrtovi
Permakultura i biodinamika: sustavi odrivog razvoja i sree
Radionica Permakultura u gradovima
PERMAKULTURNI VRT GRADSKE I SVEUILINE KNJINICE OSIJEK

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

3
4
5
10
12
13
13
16
18
18
20
21
21
22
23
25
28

Permakultura u gradovima
Uenje iz prirode
Pojam permakulture poprimio je razmjere znanosti, balansirajui izmeu
poljoprivrede, sociologije, ekologije, energetike... To nam govori koliko
je permakultura kompleksno podruje, koliko znanja treba primijeniti u
praksi da bi neto funkcioniralo po permakulturnim principima. Mada,
sa druge strane, ona je jednostavna za primjenu: trebamo sa samo malo
pozornosti promatrati prirodu i meusobnum povezanost i odnose unutar
ekosustava. Dakako, treba nam mnogo vremena, kojeg nam sve ee nedostaje, da uobliimo ono to smo percipirali i da to pretvorimo u znanje
i na kraju primjenimo u svakodnevnici. Za razliku od nas, priroda ima vremena na pretek.
Permakultura je vrsta ekolokog inenjeringa, koji se zasniva na principima samoodrivosti poljoprivrednih sistema koji su u bliskoj vezi sa
prirodom i prirodnim ekosistemima. Permakulturu je ezdesetih godina
prolog vijeka na svojoj farmi praktino razvio austrijski farmer Sepp
Holzer, a teorijski su je razvili australijanci Bill Molison i David Holmgreen.
Meu razlozima razvoja permakulutre jest i uoavanje injenice da je
suvremeni nain obrade zemlje degradirao i osiromaio tlo. Primjena
velikih poljoprivrednih strojeva, sve dubljeg oranja i dodavanje umjetnih
poboljivaa kvalitete tla sabija zemlju, ubija mikroorganizme u njemu i
trai sve jau umjetnu zatitu tla. Ubijanje i trovanje svega to je ivo u
tlu i iznad njega, poput kukaca, zauvijek unitava ivotni vijek zemljita.
Tu je i monokulturno uzgajanje koje dovodi do smanjenja bioraznolikosti,
a koja je neophodna za dalji opstanak ovjeanstva, globalno i lokalno.
Uvoenje i primjena novih tehnologija u poljoprivredi, koritenje pesticida i drugih kemijskih zatitnih sredstava, a na kraju potraga za to
uinkovitijom obradom tla forsira se u ime rasta proizvodnje hrane, koje
nam ne namee siromatvo nego globalno trite i utrka za profitom.
ovjeanstvo je uspjelo toliko unititi svoj habitat da je odrivost poljoprivrede, u smislu odrivog razvoja, postala-neodriva!

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Suprotno tome permakultura nam prua samoodrivost, mirniji, ljepi i zdraviji nain ivota. Istina, u dananjem
konzumeristikom nainu ivota, iji je moto troi,potroi, za primjenu permakulture su potrebna izvjesna odricanja od materijalnog. U poetku je to teko, jer smo ipak dio konzumeristike zajednice. S vremenom emo
primijetiti da nam gomila materijalnog predstavlja nepotrebno optereenje, da nam upotreba i odravanje
raznih predmeta oduzima vrijeme, a njihovo koritenje iziskuje nove i nove trokove i ulaganja. Na kraju, kada
zakljuimo da bez mnogo materijalnih stvari moemo savim dobro ivjeti, postigli smo presudni korak ka prirodnijem ivotu, ka samom/samoj sebi, ka prirodnim procesima u konanici.
Priroda je sve savreno dizajnirala i nita nije bez smisla i svrhe. Na nama je da uoimo i nauimo smisao postojanja svega oko nas i da ga oblikujemo prema naim potrebama tako to e svako sebi oblikovati svoj mali
ekosustav. Dakle, permakultura nije samo krajobraz, niti samo vjetina izgradnje i rada u organskim vrtovima,
nego put prema odrivoj budunosti kroz odrivu poljoprivredu, energetski uinkovite zgrade ili razvoj eko-sela,
dizajniranje, uspostavljanje, upravljanje i poboljanje svih napora pojedinaca, kuanstava i zajednica u organiziranju i ivljenju svoje svakodnevnice.
Iako se permakultura temelji na oivljavanju tradicionalnih naina ivota i proizvodnje hrane, ipak moramo
nainiti mali odmak od toga. Jer, unatrag pedesetak godina priroda, drutvo, mikro i makro ekustavi, doivjeli
su vee ili manje transformacije. Osim toga, u obzir moramo uzeti ve jako utjecajne posljedice klimatskih promjena, koje su zahvatile planetu zahvaljujui negativnom i sebinom djelovanju zemljinog predatora-ovjeka. Ne
smijemo zanemariti ni politike ambicije na globalnoj i lokalnoj razini koje se hrane poveavanjem gospodarskoj rasta, poticanjem potronje i svih aktivnosti i djelatnosti suprotnih permakulturnim principima.
Permakulturu moramo promatrati, uiti i primjenjivati onako kako moemo u dananjim turbulentnim vremenima: kao spoj ekologije, antropologije, geografije, sociologije i krajobraznog dizajna (projektiranja).Tako moemo
rei da se permakultura kao poetna vizija odrive poljoprivrede danas razvila u odrivu kulturu i nain ivota.
Zato je jako vano iriti permakulturalne principe i etiku, stvarajui mreu pojedinaca i grupa - permakulturne
aktiviste- koji reorganizacijom svojih ivota i rada doprinose odrivoj budunosti i lokalnim promjenama u zajednici, izravno ili posredno utjeui na promjene u podruju odrivog razvoja, ekoloke poljoprivrede, primjene
novih tehnologija i slino.

Permakulturna etika

Permakultura se temelji na razvijanju svijesti i usvajanju tradicionalnih vrijednosti koje e omoguiti bioloki
i kulturni opstanak. Njeni etiki principi i dizajn se proimaju kroz sve strukture ivljenja kako bi omoguili
samoodrivost zajednice. Ona se u mnogome razlikuje od suvremenih normi i koncepata ivljenja, a odnosi
se na brigu o planeti Zemlji i smanjenje vlastitog utjecaja na ivotnu okolinu, kao osnovnog principa. U opu
brigu o Zemlji uvrtena je briga o ljudima, razvijanje ljubavi i potovanja prema samom sebi, to je preduvjet
za ljubav i potivanje drugih ivih bia. Drutvena suradnja, fokusiranje na pozitivnost i prihvaanje osobne
odgovornosti drugi je princip permakulturne etike. I na kraju, pravilna raspodjela, koja podrazumijeva umjerenost u troenju prirodnih i drutvenih resursa i uspostavljanje individulane a time i drutvene ravnotee,
trei je etiki princip permakulutre. Dakle, permakulturni principi utemeljeni su na tri stupa: briga o Zemlji (tlo, ume i voda), briga o ljudima (briga o sebi, rodu i zajednici) i pravilna raspodjela (postavlja granice
potronje i reprodukcije te preraspodjele vikova).

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Permakulturna naela/principi

Dvanaest osnovnih permakulturnih naela koja se realiziraju kroz permakulturni dizajn jesu orua za
promiljanje koja nam, kada ih primjenjujemo zajedno, omoguuju kreativno redizajniranje naeg okolia ali
i naeg ponaanja. Na taj nain gradimo novi svijet u kojem troimo manje energije i resursa, a istovremeno
ivimo zadovoljniji. Ovi principi se smatraju univerzalnima, iako metode koje se koriste kako bi ih izrazili uvelike
ovise o mjestu i situaciji primjene.
Openito reeno, permakulturni principi mogu biti izvedeni iz prouavanja i iskustava prirodnog svijeta u
predindustrijskim zajednicama i drutvima. Mnogi smatraju da primjena permakulture u kontekstu zadovoljenja potrebe stanovnitva zahtijeva kulturnu revoluciju. Meutim, to je vea mo ljudske civilizacije (koja
ovisi o dostupnosti energije), to je jaa koncentracija i omjer moi unutar nekog drutveno-politikog okolia,
etika/moral postaje kljuna toka u osiguravanju dugoronog kulturolokog i biolokog preivljavanja.
Kako je permakultura ve definirana kao vrsta ekolokog inenjeringa koji oponaajui prirodu stvara odriv
okoli i moralan odnos izmeu ovjeka, biljaka i ivotinja, upravo je taj proces oponaanja prirode najvanija
stepenica. Zato se permakultura u znaajnom dijelu bavi dizajnom, odnosno projektiranjem i ureivanjem ambijenta. Znanstvene osnove za naela permakulturnog dizajna su postavljene unutar ogranka ekologije koji
se naziva ekologija sustava. Naela permakulturnog dizajna proizala su iz naina opaanja svijeta oko nas.

Naelo prvo: promatraj i sudjeluj

elite izgraditi svoj vrt, urediti svoj okoli i okunicu, balkon, terasu? Poetak je najtei i najvaniji. Va vrt,
odnosno vanjski prostor, va je odraz i potpuno osobna stvar, rezultat je vaeg stava i razmiljanja o prirodi.
Kao to se i ljudi razlikuju jedan od drugoga tako su i vrtovi razliiti. Kada openito gledamo vrtove, bilo gdje,
pojedinane ili one u nizovima privatnih kua, povrtnjake, vonjake, druge poljoprivredne povrine, najprije
uoimo jednolinost, redom poslagane pravilne gredice, jednoobraznost i siromanu bioraznolikost, ukroenu
prirodu oko njih. Vrtovi su stavljeni u apsolutnu slubu ovjeka, prilagoenih proporcija kako bi bila omoguena
kontrola plodova i korova. Vrste sadnica su identine na svim gredicama u svim vrtovima, savjeti za odravanje,
zalijevanje, zatitu i gnojidbu se izmjenjuju meu vlasnicima i vlasnicama. Ali i ti savjeti su isti, bili dobri ili loi,
Postoji mnogo razloga zato rjeenja koja odraavaju
permakulturna naela nisu imala ili nemaju veeg
globalnog utjecaja. Na primjer, veliki dio znanstvenika nije prijateljski raspoloen prema svemu to ima
naznake holistikog pristupa. Prepreku je nametnula
pseudo kultura konzumerizma, koja prodaje priu
o blagostanju i napretku kroz gospodarski rast. Vani
faktori koji utjeu na sporu primjenu permakulture i institucionalizaciju obrazovanja za permakulturni pristup
ivotu jesu politike i gospodarske elite na lokalnoj i
globalnoj razini koje, u sluaju jaanja samostalnosti
lokalne zajednice i slobode odabira naina uzgoja hrane,
gube svoj apsolutni utjecaj a time i apsolutni profit.

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

prenose se sa gredice na gredicu. Dakle, nema inventivnosti, individualnosti, nema izbora, nema slobode. Kao
i u bilo kojem supermarketu: ponueni prehrambeni proizvodu su svugdje isti, ne trebamo uope razmiljati,
trgovaki i proizvoaki lanci sve su osmislili u ime nas, olakavaju nam izbor i kupovinu i odzimaju-slobodu
izbora. Oduzeta sloboda izbora je ujedno i oduzeta odgovornost, kao i mogunost sudjelovanja. Znai, ako elimo
vlastiti vrt, moramo se osloboditi pritiska globalne sheme neodgovornosti, oivjeti svoja zaputena osjetila,
pogledati i promatrati okolinu, te suraivati s njom. Tako slobodoumni sami sebe emo iznenaditi sa svojom
kreativnou u izradi vrta, malog, velikog, na terasi, u uglu dvorita.
Bilo da zapoinjete novi vrt ili preureujete postojei, prvi korak je razmiljanje. Promotrite poloaj prostora
i nagib terena, svjetlo, vlagu, mogunosti navodnjavanja, kompostiranja, probleme s korovom. Promatrajui
druge vrtove u okruenju, moi ete uoiti vrtove i druge otvorene prostore koji su raeni bez ideje, a mnogi
samo sa eljom to bre i koliinski vee proizvodnje hrane.
A to je sa malim prostorima unutar gradskih zona? Kako u sjenovitim i betonskim dvoritima, krovnim terasama
i balkonima organizirati svoj vrt, uz to jo i primijeniti permakulturu u najveem postotku? Bilo da se radi o velikom prostoru ili malom vanjskom dijelu stambenog prostora, najprije trebamo vizualizirati svoju ideju: nacrtati
je na papir. Pri tome moramo oznaiti i obuhvatiti informacije o tome gdje je sunana a gdje zasjenjena strana,
gdje je najblii izvor vode, koje su mogunosti navodnjavanja i sakupljanja kinice, kamo emo staviti posudu za
kompost, kako osigurati pristup svim dijelovima vrta ili svim biljkama na balkonu, gdje postaviti kuicu za kukce
i ptice (njihova uloga u odravanju i poveavanju bioraznolikosti je nezamjenjiva!) Ako radite vrt na balkonu,
trebate se odluiti koliko ete povrine vrta ostaviti slobodno, a u kojem e biti vrt.

Naelo drugo: sakupi i spremi energiju

Ako razvijemo sustav koji e prikupljati energiju u trenutku kada je ona u obilju, moi emo je koristiti
u trenucima kada e nam ona biti najpotrebnija. Veinom se radi o sakupljanju energije sunca, ali opet
ovisno o situaciji i mjestu, zatim na sakupljanje oborinskih voda i kinice te biootpada. Spremnici tih
energija su tlo, biljke trajnice, vodni sustavi i rezervoari. No, skupljanje energije ima svoja vremenska
ogranienja, koja treba koristiti u najboljoj mjeri: kinicu i oborinske vode sakupljati emo u kinim
periodima i koristiti u doba sue; biootpad u vrijeme koritenja sezonskih biljaka, koristiti ga nakon
to se preradi u kompost, sunevu energiju adekvatno emo sakupljati i koristiti koristei mogunosti
postavljanja solarnih panela i slino.
Kako ovo naelo primijeniti u malom dvorinom vrtu ili na balkonu, gdje smo organizirali uzgoj povra
u lonanicama ili vreama? Dovoljno je postaviti posudu za sakupljanje kinice, ili oborinske vode sa
oluka. Takoer, kod planiranja balkonskog vrta, u sjeni trebaju rasti biljke koje ne trebaju toliko sunca,
a na sunanu stranu one vrste koje troe sunce u veim koliinama. Osim to e plodovi biti bolji,
tedit emo vodu i pravilno usmjeravati energiju. Ovo naelo se ne odnosi samo na izradu vrta, nego
na na ukupan smjetaj u prostoru te njegovo koritenje tako da ostavimo to manje svojih otisaka
u njemu.

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Naelo tree: ostvari prinos

Ne trebamo se sramiti to eljno oekujemo vrijeme ubiranja plodova. Uzgojena hrana jest rezultat i nagrada
naem trudu i radu, te je trebamo uzeti. Biljke daju plodove, plodovi daju sjeme, to predstavlja sigurnost za
slijedei urod. Promatrajui prirodne procese, uei od prirode, uvidjet emo da ivotinjski svijet, kukci, ptice,
neke vrste vodozemaca, slobodno ubiru plodove sa biljaka, ak sakupljajui zimske rezerve. Istovremeno, priroda je osigurala da biljkama svake jeseni ostane dovoljno sjemena za ponovni proljetni rast, te da se uz pomo
ivotinja i njihovog kretanja sjeme biljaka zasije na to irem podruju.

Naelo etvrto: samoreguliraj se i prihvati povratnu spregu

Ovo je naelo vrlo jednostavno i usmjerava nas da prvo

moramo poeti mijenjati sami sebe kako bi mogli utjecati
na promjene svojeg okruenja i u konanici svijeta u kojem
ivimo. To se u sadanjici najbolje ogleda u posljedicama
klimatskih promjena. Da ovjeanstvo, i svatko od nas,
iskreno voli ljude, floru i faunu, cijelu svoju planetu, onako
kako se predstavljamo kada se obiljeavaju svjetski dan
planete, dan prirode, dan voda, uma, ivotinja i slino,
ne bismo istovremeno vodili ratove, ubijali, unitavali,
proizvodili i koristili otrove, iscrpljivali prirodne resurse
do maksimuma - ukratko, ne bismo prouzroili klimatske promjene ije posljedice nam se ve teko obijaju o
glavu, a najvei udar posljedica osjetit e nove generacije.
Dakle, svaka promjena poinje u nama, a tek kada vlastita
promjena pokae rezultate, moemo poeti procese promjena u svojem okoliu.

Naelo peto: koristi i cijeni obnovljive izvore energije

Iscrpljivanje prirodnih resursa, pogotovo buenje i vaenje nafte i plina, dovelo je do ovog vrajeg kruga
potronje, proizvodnje i forsiranja gospodarskog rasta s jedne strane i devastacije, socijalnog, ekolokog i
drutvenog unitenja sa druge strane. Obzirom da je energetski sektor okupiran od strane svjetskog kapitala,
logino je da su obnovljivi izvori i obilje energije koje nam daje priroda baeni na margine. Upotreba obnovljivih izvora energije vodi ka smanjivanju konzumerizma, socijalnoj pravdi i ouvanju prirodnih bogatstava. Iscrpljivanje fosilnih goriva iz zemljine utrobe vodi ka ratovima za naftu, vodu, hranu. Mi moemo obnovljive izvore
energije koristiti svakodnevno, u domainstvu, u vrtu, na balkonu, prilagoavajui svoje aktivnosti prirodnim
procesima. Prvenstveno se to odnosni na sunevu energiju i energiju vjetra, ali i na koritenje biomase (drvo,
drvno otpad, peleti i slino).

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Naelo esto: ne proizvodi otpad

Jedno od temeljnih naela odrivog razvoja, ali i permakulture, jest ivot u kojem ovjek nije glavni
proizvoa otpada. Meutim, dananje drutvo temelji se na proizvodnji golemih koliina raznovrsnog
smea. Zato se kroz permakulturu promovira nain ivota u kojemu je minimalizirana proizvodnja smea,
a maksimalno se recikliraju organski materijal, biootpad, industrijski otpad, otpad iz poljoprivrede. Obzirom da je biootpad u komunalnom smeu zastupljen u vrlo velikom postotku, njegovim izdvajanjem i recikliranjem proizvodi se kompost,koji slui u daljoj organskoj proizvodnji hrane. Dakako, prvo smanivanje
i odvajanje otpada kree iz domainstva. Nadalje, na temelju 3R (recycle, reuse, reduce-obnovi, ponovno
upotrijebi,smanji) odigrava se cijeli niz aktivnosti, poevi unutar kue ili stana sve do vrta, balkona ili
terase. Na primjer, te neiskorjenjive plastine boce, manji i vei kontejneri i razliite kutije i abmalaa
mogu biti vrlo korisni elementi u organiziranju i projektiranju balkonskih vrtova ili malih dvorinih viseih
vrtova, a to emo vidjeti u kasnijim primjerima. U korisne elemente ubraja se i stari drveni namjetaj ili
njegovi dijelovi, korpe i koare i slino.

Naelo sedmo: dizajn od uzorka prema

pojedinostima

ini se nejasnim ovo naelo, ali ono vrlo jednostavno

govori kako se u permakulturnom projektiranju,
odnosno dizajnu, stvari kreu u obrnutom smijeru
nego kako smo nauili gledati. ovjek uvijek gleda
izbliza, ne prepoznajui problem ili uzrok. Prepoznat
e ga ako se udalji od zbivanja i pogleda kako sve to
izgleda sa strane. U naelu permakulturnog dizajna
upravo je taj odmak od centra prema rubovima vrlo bitan pri odreivanju veliine i ureivanju budueg vrta.
Nema univerzalnog vrta, ni univerzalne njive. Svaki je
za sebe jedinstven i specifian, jer se pri njegovoj izradi permakulturni dizajner odmie od sredine, prema
rubovima, kako bi dobio to iru sliku budueg prostora
za uzgoj hrane.Nita manje znaajna primjena ovog
naela je i u formiranju balkonskih ili malih dvorinih
vrtova.

Naelo osmo: radije spajati nego razdvajati

ivimo u vremenu analiza, analitikih razmiljanja,

komentara. Razdvojeni smo kao drutvo, odvojeni od
prirode betonskim barijerama, otueni sami od sebe.
Sve je programirano na razdvajanje i analizu, prueno
na upotrebu kao lani oblik slobode miljenja. Osmo
naelo se bavi razliitim odnosima koji zbliavaju
elemente u integrirane sustave uz pomo metoda dizajniranja zajednica biljaka, ivotinja i ljudi kako bi se
njihovim meusobnim odnosima ostvarila dobrobit
svih ukljuenih. Sposobnost dizajnera, krajobraznog
projektanta, da stvori vrlo integrirani sustav zasniva
se na irokoj paleti upoznatih odnosa u ekolokim i
drutvenim zajednicama. Pored namjernog dizajniranja, trebamo predvidjeti i ostaviti prostora za ekoloke
i drutvene odnose koji se razvijaju kao posljedica
unutarnje organizacije i rasta. Jednostavnim rijeima:
umjesto ve kroninog ralanivanja svakodnevice i
drutvenih odnosa, primijenimo sintezu i spajanje.
Kulturalno smo usmjereni vidjeti i vjerovati u predatorske i natjecateljske odnose i potcjenjujemo suradnike
i simbiotske odnose, kako u prirodi, tako i u drutvu.

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Naelo deveto: koristi mala i spora rjeenja

U permakulturi nema niega na brzinu. Manje i spore sisteme lake je odravati od velikih, jer na taj nain
bolje iskoritavamo lokalne resurse i stvaramo odrive rezultate. Ako forsiramo rast biljaka, dobit emo brzo
velike i manje kvalitetne plodove nego da smo pustili da prirodno rastu i dozrijevaju. ekajui i promatrajui
prirodne procese, mijenjamo i sebe, obogaujemo se strpljenjem, prhvaamo istinu kao etiku normu u prirodi
i drutvu. U sadanjici ivimo u strahovitoj brzini, natjeemo se sa vremenom, i na kraju, imamo sve manje
vremena. Elektronika pota, internet, restorani brze hrane, instant kojeta, sredstva za brzi rast biljki, brzi tov
goveda, brzi uzgoj peradi-sve su to procesi iji su rezultati i rjeenja na kraju porazna. Naime, da bi se postigla
vea, forsirana brzina u kretanju ili uzgoju hrane, potrebno je ulagati mnogo vie energije. Proizvodi i rezultati uglavnom su neodrivi, brzo se kvare, biljke i ivotinje sklone su bolestima, hrana trai posebne uvjete
spremanja i uvanja, za to opet treba nova energija. Brzina kretanja ljudi takoer zahtjeva nove graevinske
poduhvate, oduzima se tlo (autoceste, arerodromi) i opet se poveava potronja fosilnih goriva. I tako, utrka sa
brzinom gubi se ve samom u poetku.

Naelo deseto: koristi i cijeni raznolikost

Toliko esto spominjana ugroenost bioraznolikosti dovodi do prirodnih katastrofa, jer smanjuje broj kukaca,
pogotovo pela, koje su kljuni faktor u opstanku ivog svijeta. Defektna bioraznolikost i prednost monokultura
u poljoprivredi, voarstvu i povrarstvu poveava ranjivost ekosustava do granica nestanka. Bioraznolikost
djeluje suprotno, osiguravajui ivot u budunosti, a brojnost vrsta i raznolikost drutvenih odnosa poveava
stupanj odgovornosti, a to je on vei, ira je sloboda. Razvijajui permakulturu u svojoj zajednici, vrtu, balkonu
ili dvoritu, hodajui nizom malih koraka, ucrtavamo stazu odrivog ivljenja.

Naelo jedanaesto: koristi i i cijeni rubna podruja

Nemoj misliti da si na pravom putu samo zato to je taj put dobro utaban, napisao je David Holmgreen u svojem priruniku Permaculture
Principles & Pathways Beyond Sustainability, odnosno u slobodnom
prijevodu Permakulturna naela i vanjske staze odrivosti. Znailo bi
to da nije nikakava garancija uspjeha koristiti ve ustaljena iskustva u
radu u vrtovima, pogotovo ako se njihovi vlasnici i vlasnice trude da
prostor vrta odvoje vrstom granicom od okoline.
A najzanimljiviji procesi dogaaju u graninim podrujima ekosustava,
tamo gdje se susreu livada i uma, vrt i tako zvana mea, divlji pejzai
i krajobrazna arhitektura. Tu su esto najvredniji, raznoliki i produktivni
elementi. Tako je i u drutvenim zajednicama-to su raznovrsnije i bogatije, ivot je ispunjen kvalitetnim odnosima i odreen visokim stupnjem slobode. Kako se esto kae da ivot ivi u predgrau, tako se
u graninim pojasevima izmeu urbaniziranog i kultiviranog okolia
i prirode dogaaju prirodna krianja biljnih vrsta, buja podzemni i
nadzemni ivot. Dakle, u jednoobraznim drutvima vlada jednoumlje, koje unitava drutveni duh, kao to monokulturni uzgoj hrane
unitava bioraznolikost.
Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Naelo dvanaesto: koristi promjenu reagirajui na pravi nain

Vizija nije vidjeti stvari kakve jesu ve kakve e biti, napisao je ve spomenuti Holmgreen, namjeravajui
poruiti da moramo pristupati permakulturnim aktivnostima tako da promatramo i upoznajemo stanje, situaciju, okoli, uoavajui najbolje trenutke u kojima se i mi ukljuujemo u proces. Jednostavan primjer je sadnja
drvea, odnosno kasnija sjea. Tu je primjenjena tako zvana ekoloka sukcesija, sadnja brzorastueg drvea, koji
kasnije slui za poboljanje kvalitete tla, u rastuoj fazi slui za zatitu spororastuem drveu koje e jednog dana
sjee imati neku drugu funkciju. Istovremeno, sjeme drvea koje padne na tlo, daje garanciju da e se taj proces
odravati i u budue.
Bit permakulture je trajnost ivih prirodnih sustava i ljudske kulture, ali ta trajnost, s druge strane bitno ovisi
o sposobnosti prilagodbe i promjemana. Odrivi razvoj koji je prilagoen ovjekovim potrebama, uz ekoloka
ogranienja, zahtijeva kulturoloku revoluciju veu nego to je bila ijedna od burnih promjena prolog stoljea.
Moramo prihvatiti da je svijet doao u fazu energetskog pada, te je usvajanje mnogih permakulturnih strategija
neminovno.

Zone, sektori, uzorci; itanje krajolika

Bez obzira je li radili na permakulturi u seoskom okoliu ili u gradu, kao urbanu, principi, naela i metode
su isti. Uvijek se promatra, uoava, pokuava odreeni okoli dovesti u to bliu simbiozu sa prirodom i
drutvenom zajednicom. Projektiranje zona i sektora unutar podruja u kojem ivimo i radimo bavi se ustvari uinkovitou troenja energije u najirem smislu. Postavljanje elemenata u dizajnu, kao to su drvee,
grmovi, nisko raslinje, zatim ivotinjskog svijeta, pa objekata i zgrada radi se tako da se to uinkovitije koristi
energija (sunce, voda, vjetar, vlastita energija). Uinkovito planiranje moe se podijeliti u tri kategorije: planiranje zona, planiranje sektora i planiranje nagiba (konfiguracije povrine).
Planiranje zona je proces u kojem odreujemo mjesto jednom elementu, na primjer povrtnjaku, a da pri tome
sagledamo sve vrste energije koje emo troiti kako bi povrtnjak bio ekonomian i to loginiji. Osnovno mjerilo treba biti odgovor na pitanje koliko esto emo koristiti povrtnjak. Logian je odgovor da e se koristiti vrlo
esto, to znai da mora biti postavljen najblie kui, izvoru vode, energiji sunca. U povrtnjaku emo zasaditi
i zasijati povre i ljekovito bilje, dakle, idealna zona za to je neposredna blizina same kuhinje, na jedan-dva
brza koraka da dohvatimo potrebne sastojke za kuhanje. Bilo bi vrlo neuinkovito, a iznimno razarajue to se
tie potronje energije, da do vrta morate hodati preko cijelog dvorita, do udaljenog stranjeg kuta, kako bi
ubrali ono to vam je potrebno za pripremu obroka. No, nije samo rije o ubiranju plodova i vaem praznom
hodu, nego o troenju raznolike energije u sadnji, obradi i odravanju povrtnjaka. Dakle, loe planiranje i
projektiranje jednako je nepotrebnom troenju vremena i neuinkovitom troenju energije.
Podruje oko naeg mjesta stanovanja, kue, zgrade, podijeljeno je u zone od nula do pet, a na temelju
njihove dostupnosti i uestalosti koritenja u odnosu na mjesto boravka. Najmanji broj oznaava najee
koriteno podruje, dok je najvei broj ukazuje da je podruje najmanje koriteno i najrjee mu se pristupa.
No, treba imati na umu da su zone apstraktne, da nisu odijeljene nikakvim vrstim granicama, a rubovi im
se preklapaju, poesto i pomiu, zavisno od naih aktivnosti unutar kuanstva.

10

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Nulta zona - to je sredite aktivnosti, kua, stan. Ako zaista kreete od nule , na istom prostoru, gradei
kuu, tada je situacija za permakulturne dizajnere mnogo laka. No, u veini sluajeva kua ve postoji, pa je
to poetak vaeg projektiranja krajobraza, odnosno energetski uinkovitog i odrivog okruenja. Prva zona je
najintenzivnije koritena, upravljana, ureivana, mijenjana i kontrolirana. To je podruje najblie kui, ujedno je
to i ulazna zona sa stazom, ulaznim vratima i slinim objektima. Ono je najpristupanije mjesto koje vie puta
dnevno obilazi ili koristite.
U prvoj zoni trebao bi biti povrtnjak sa
biljkama koje imaju kratak vegetacijski period, poput ajeva ili zaina. Tu se moe smjestiti i kompostite, posuda za sakupljanje
kinice, bunar, a meu nisko bilje mogu se
zasadit nia stabla voaka. Dakle ova prva
zona je najintenzivniji sustav, tu se odvijaju
prirodni procesi, ali samo pod utjecajem
ljudske ruke. To znai, ako prestanemo raditi u prvoj zoni, ona se gubi i raspada. U gradovima gotovo da i nema vie nego samo
nulta i prva zona, jer su okunice i dvorita
maleni, nedovoljni za irenje ostalih zona.
Zajednike terase se takoer mogu dizajnirati kao malena dvorita, podjeljena u zone.
U prvoj zoni trebao bi biti povrtnjak sa biljkama koje imaju kratak vegetacijski period, poput ajeva ili zaina.
Tu se moe smjestiti i kompostite, posuda za sakupljanje kinice, bunar, a meu nisko bilje mogu se zasadit
nia stabla voaka. Dakle ova prva zona je najintenzivniji sustav, tu se odvijaju prirodni procesi, ali samo pod
utjecajem ljudske ruke. To znai, ako prestanemo raditi u prvoj zoni, ona se gubi i raspada. U gradovima gotovo
da i nema vie nego samo nulta i prva zona, jer su okunice i dvorita maleni, nedovoljni za irenje ostalih zona.
Zajednike terase se takoer mogu dizajnirati kao malena dvorita, podjeljena u zone.
Druga zona koja se nadovezuje na prvu, isto se koristi prilino intenzivno, ali manje od prethodne. U njoj se
nalaze elementi koji se rjee koriste, ali svejedno trebaju este obilaske i intervencije:trajnice i povre koje imaju
dugu vegetacije, komposti u vonjaku, pelinje zajednice.
U treoj zoni je poljoprivredno zemljite, oranica, gdje se uzgajaju glavni usjevi, itarice, kukuruz i ostala hrana
za ljude i ivotinje.Ta podruja zahtijevaju minimalno odravanje i njegu, najveim dijelom u periodu sjetve i
etve. Elementi koji se nalaze u ovoj zoni je sve ono to je udaljeno od kue: vinogradi, veliki vonjaci, panjaci i
livade, nasade oraastih plodova (ljenjaci, orasi i slino) , poljski bunari, jednostavne nastambe za privremeno
sklanjanje ivotinja, u sluajevima kinog nevremena ili dnevnih ljetnih vruina.
etvrta i peta zona pripadaju prirodi, slue za prikupljanje divlje hrane, uzgoj uma za drvnu industriju, otvoreni
panjaci za sezonsku ispau ivotinja. Vegetacija se sastoji od grmlja, visokog i niskog raslinja i nekultiviranog
drvea. U petoj zoni ivi divlja, to je potpuno prirodan okoli, ekosustav koji ivi bez ljudske intervencije ili
kontrole. U ovoj zoni moemo promatrati cikluse prirode i uiti od onoga to vidimo, razmiljati kako se ponovno
spojiti s prirodom, i shvatiti svoje mjesto u svijetu.
U urbanim podrujima, peta zona moe biti u blizini potoka, pored rijeke ili zaputeno i neiskoriteno zemljite.
Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

11

Jo neki vani elementi permakulturnog ivljenja

Kako ve znamo, permakultura je sloeni sklop elemenata, jednako vanih i neophodnih u praktinoj primjeni
cjelokupne permakulturne filozofije. Jedna od tih sastavnica je odrivo graditeljstvo i odrivo stanovanje. Odriva
gradnja ublaava utjecaje graevinske djelatnosti na okoli, a temelji se na promicanju graevnih materijala koji
nisu tetni po okoli, iste takve instalacijske opreme, zatim provoenje energetske uinkovitosti, te gospodarenjem graevinskog otpada na temelju 3R principa. Prirodna izgradnja ukljuuje niz sustava izgradnji i materijale koji stavljaju veliki naglasak na odrivost, trajnosti, minimalnu obradu, obnovljive izvore energije. Prirodna
izgradnja oslanja se na raspoloive lokalne resurse ljudsku radnu snagu, vie nego na tehnologiju. Takve graevine
paljivo se dizajniraju, uzimajui u obzir lokalne klimatske prilike i raspoloive lokalne resurse. Najpopularnije,
najkvalitnije i uklopljivije u permakulturni dizajn jesu kue od slame, konoplje i drveta. Takvo graenje i takvi
stambeni objekti nisu nia novo, nego se nakon prodora betona i suvremenih materijala i sofisticirane graevinske
mehanizacije, prirodno graenje zanemarilo. Odrivo stanovanje povezano je sa odrivom gradnjom, a ono tei
optimalnom balansu trokova, utjecaja na ivotni okoli i drutvene korisnosti. Tenjom da se stanovanje uini
odrivim podravaju se drutveni ciljevi, ciljevi u pogledu zapoljavanja i stvaranja jae i kohezijske zajednice.
Odrivo stanovanje, kao i odrivo graditeljstvo, uspjeno je samo ako je uspostavljen amaksimalna ravnotea energetske uinkovitosti i minimalne emisije CO2, projektiranja i dizajniranja koja uzimaju u obzir zdravlje ljudi, opu
dobrobit i udobnost, te koritenja obnovljivih izvora energije, prvenstveno suneve.
tednja prirodnih resursa u svakom pogledu cilj je permakulture, njenog dizajna i naina ivljenja. Najvaniji element prirode koji se mora tedjeti jest voda. Ona je neophodna za odravanje bilokojeg ekosustava i svih njegovih
elemenata. Uz kontrolu potronje vode svakako je vaan i proces recikliranja otpadnih voda. Bilo da je neka loklana
zajednica okrenuta ka permakulturi ili je lokalna vlast osjetljiva na okoli, briga o vodnim resursima na prvom je
mjestu. Najrazvijeniji sustavi za njenu tednju i recikliranje otpadnih voda jesu u Australiji, ba tamo odakle se
misao o permakulturi proirila u svijet.

12

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

itanje krajolika

to je krajolik? Krajobraz? Pejza? ivotno okruenje? Sve tee i rijee zapaamo elemente naeg okolia, krajobraza ili pejzaa...Prolazimo kroz prostor kao da smo izdvojeni iz svega, predatorski ostavljajui svoj trag. Da
bi to bolje primijenili permakulturu i postali sastavni dio svojeg okruenja, moramo rijeiti neke dileme oko
znanja i prepoznavanja vlastite okoline:
-to je krajobraz? znademo li ga opisati?
-koje su glavne sastavnice naeg okruenja (voda, sunce, sjena, vjetar)?
- koji su prirodni elementi oko nas (grmlje, drvee)?
-koji su nam ne-prirodni elementi na vidiku ?
-ima li prepreka, prirodnih i ne-prirodnih?
Najvjerojatnije je da se nakon itanja krajolika mijenja na pogled na okruenje, jer smo dobili nove informacije koje svakako vode ka promjenama. Kada kroz mnogo vjebanja kroz kretanje i promatranje, upoznamo
svoje ue i ire okruenje, moemo krenuti korak blie ka permakulturnom ivotu i oblikovanju svog uivotnog
prostora.

Urbana permakultura

Preko 50% svjetske populacije danas ivi u gradovima s tendencijom

sve veeg porasta u odnosu na ruralno stanovnitvo. Jedini pravac
kojim se graanstvo kree jest pravac konzumerizma.Za sada, ali i u
budunosti, ako se svi ne promijenimo, jedini gradski prozvod jest i bit
e smee, otpad u bilo kojem obliku - krutom, vodenom, plinovitom.
Da bismo postigli toliko spominjano odrivo urbano ivljenje, zajednica, stanovnitvo i lokalna vlast mora kreirati i realizirati dugorona
rjeenja i praktine intervencije u prostorima gusto naseljenih urbanih sredina, jer one su najvei konzumenti resursa i zagaivai. Da
podsjetimo, ciljevi odrivog urbanog ivljenja podravaju ostvarenje
potreba stanovnitva bez ugroavanja ekosustava.
Permakulturu ljudi najvie vole primjenjivati na selu, jer tamo postoje optimalni uvjeti za to. U gradovima je to malo tee, ali ba zato,
izazovnije. Kako je ve napisano i reeno, permakultura je samo skup
principa, to znai da je, pravilno shvaena i nauena, primjenjiva
bilo gdje, pa i u betonom zarobljenim gradskim blokovima. Urbana
agrikultura, kao jedna od strategija urbane permakulture, pokazuje
kako je uvoenje uzgoja hrane u gradske prostore puno vie od sadnje
povra na zaputenim povrinama. To se najbolje vidi kroz organiziranje urbanih i zajednikih vrtova u sve veem broju gradova u Hrvatskoj.
Mi dosta kasnimo u razvoju urbane permakulture za europskim i svjetskim gradovima, ali tome mogu biti uzroci, pretpostavimo, to kod
nas nema velikih gradova sa milijunskim brojem stanovnitva, to su
nai gradovi samo djelimino pretvoreni u betonske zone, a privatne
stambene jedinice, samostojee obiteljske kue i viekatnice koje
Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

13

datiraju iz 19.stoljea ili ranije, koje se tretiraju kao zatiena arhitektura, imaju svoja dvorita i prostore koji se
mogu obraivati kao mali vrtovi.
U gradovima je tradicija uzgoja parkova, ouvanja parkovne arhitekture, u kojima graani i graanke mogu provoditi svoje slobodno vrijeme, rekreirati se, druiti. U gradskim parkovima ne raste rajica, niti moete posaditi
suncokret, ali moete uivati u hortikulturnom ureenju prostora. Bez obzira to nam parkovi trebaju kao zelene zone i plua grada, u dananje vrijeme oni su vrlo siromani bioraznolikou, ali i doprinose poveanju
ekolokog otiska grada, jer se za njihovo odravanje troi mnogo energije ( automatizirano zalijevanje trave i
cvijea pitkom vodom javne distribucije, strojna konja trave strojevima na fosilna goriva, elektrificirane (struja
iz javne mree) raznobojne fontane, ureivanje staza, klupa i drugog popratnog sadraja). Zanimljivost je da je
vei broj dananjih parkova nastao iz kuhinjskih vrtova, koji su u 19. i 20. stoljeu obraivani za potrebe vojske
ije su kasarne bile pri naseljima. Najvei parkovi, takozvani generalski, u Zagrebu, Osijeku, Karlovcu i drugim
gradovima nastali su od tih vrtova, pretea dananjim urbanim vrtovima.
Uza sve potekoe kroz koje se permakultura pokuava probiti da bi postala opeusvojiva, u hrvatskim gradovima
jo jedna prepreka: investitorski biznis (investitori+politika mo) oduzima gradske lokacije koje bi mogle postati male permakulturne zone unutar gradskih naselja. No, preesto utrka za zaradom nadjaa pojedinana protivljenja, pa je otimanje tla, zemljita (land grabbing) postalo slubeno najunosnije poslovanje. Tako stanovnitu
pod prozorima niu parkiralita ili se uguravaju jo neke nove viekatnice, a zajedniki prostori koji bi mogli biti
zajedniki ili urbani vrtovi, nestaju pod betonom i asfaltom.
Ipak postoje druge mogunosti da se unutar gradskih zona razvija permakultura. To su zaputena dvorita, terase
i ravni krovovi, ulini prostori uz ulaze uz koje obino stoje prazne ardinjere. Kada se graani i graanke ujedine
u kvartovske inicijative, takovi se prostori ubrzo pretvaraju u permakulturne oaze, u kojima se uzgaja hrana po
slobodnoj volji i izboru.

14

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Moe li uzgoj hrane promijeniti ekoloki otisak grada? Moemo li gradsku prirodu organizirati tako da postane
sastavni dio urbanog identiteta? Kako na malo prostora uzgojiti to vie hrane i u taj proces ukljuiti zajednicu
(hrana na balkonu, gradski drutveni vrtovi, umski vrtovi i jestive park-ume)? Odgovore na ta pitanja teoretski
moemo lagano pronai, ali provoditi u praksi malo je tee.
Kada govorimo o urbanoj permakulturi nezaobilazni su urbani, drutveni ili zajedniki vrtovi, urbana agrikultura,
kontejnersko povrtlarstvo, balkonsko povrtalsrtvo i druge varijente uzgoja biljaka na malim prostorima.
Urbano povrtlarstvo moe odraavati razliite razine gospodarskog i drutvenog razvoja. U dananje vrijeme
poprimilo je oblik drutvenog pokreta za odrive zajednice, gdje organski uzgajivai i uzgajivaice hrane tvore
oblik drutvene mree temeljene na zajednitvu i holizmu. Te mree urbanih povrtnjaka-vrtova (urban gardens)
mogu se razvijati uz pomo lokalne institucionalne podrke, postajui gradski pokret za odrivi urbani razvoj,
odnosno vrtovi u zajednici (community gardens). Permakultura se u oba sluaja savreno uklapa.
No, urbano povrtlarsvo ima zaista dugu tradiciju. Spominje se u povijesti drevnog Egipta, a razvijali su je oni
koji su bili protjerani ili nisu bili putani unutar gradskih zidina. Poznati su i Babilonski Semiramidini visei vrtovi. Inke su u Machu Picchu dizajnirali vrtove kao dio arhitekture grada, koristei poloaj prema suncu kako bi
produili vegetaciju. U Njemakoj je pokrenuto dodjeljivanje prostora za vrtove poetkom 19. stoljea kao odgovor na siromatvo i prehrambenu nesigurnosti. Vrtovi Pobjede nicali su u SAD-u, Kanadi, Velikoj Britaniji tijekom
Prvog i Drugog svjetskog rata, a uzgajalo se voe, povre i ljekovito bilje. Organizaciju i kampanju osnivanja javnih
vrtova poduzeli su graani i graanke zajedno sa gradskim upravama kako bi se smanjio pritisak na proizvodnju
hrane koja je bila dio ratne potpore. Zajedniki vrtovi u veini naseljima su bili otvoreni za javnost . Permakulturni pokret je bio jako utjecajan u obnovi urbane poljoprivrede diljem svijeta.
Ideja dopunske proizvodnje hrane izvan ruralnih prostora nije nova, koritena je najee u vremenima ratnih i
postratnih kriza. U vrijeme Drugog svjetskog rata Vladina amerika uprava za hranu postavila je nacionalni programa pobjede vrta, namjenjen iskljuivo proizvodnji hrane unutar gradova. Tada je sudjelovalo 5,5 milijuna
Amerikanaca koji su u svojim vrtovima proizveli vie od 9 milijuna kilograma voa i povra , s udjelom od 44%
u dravnoj proizvodnji tijekom tog vremena. Ne treba naglaavati da je to bila organska proizvodnja hrane na
svkaom dostupnom komadu neobraenog tla.
Urbana permakultura u sadanjici izraava se kroz bogatu paletu razliitih oblika urbane permakulture, kojima je
zajedniko nekoliko toaka: razvijanje meusobnog odnosa sa prirodom i ekosustavom na svim razinama, uzgoj
hrane na nain kojim se ne unose otrovi u tlo i okoli, razvijanje slobode odabira metoda i naina za uzgoj iste
hrane, poveanje bioraznolikosti i bogatstva odnosa u lokalnoj zajednici.
Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

15

Prvi vrtni koraci

Prvi korak za svaki oblik vrta jest planiranje. Zato svoju zamisao nacrtajte na papir, tono oznaite ono to ste
uoili i nauili prouavajui permakulturu ili teme o biovrtovima. Pri skiciranju obratite panju na najvanije toke:
1. oblik i veliina vrta
2. izvor svjetla
2. izvor ili dotok vode (navodnjavanje)
4. odabir biljaka
5. mjesto za kompost
Ako oitavamo krajolik svojeg vrta ili budueg vrta, potrebno je odrediti i sastavnice tla. Nije to skupi, spektakularan proces, jer openito moemo prepoznati pjeskovito ili glineno tlo, crnicu, suho zemljite ili ono koje je podlono
taloenju voda.
Osnovno i neizostavno jest da nabavljate sjeme ili sadnice biljke iz organskog uzgoja, a ne one koje su prethodno
tretirane. U izboru prvenstvo imaju one vrste biljaka koje su autohtone u lokalitetu ili se dovoljno dugo uzgajaju
da se mogu smatrati tradicionalnima, a to zani da su prilagoene klimatskim uvjetima.Odaberite biljke koje su
otpornije na bolesti i izbjegavajte one koje zahtijevaju dugotrajne radove poput prskanja i rezidbe. Znai, teite
je na onim biljkama koje e prirodno uspjevati u odabranom podruju, umjesto onih koje e zahtijevati dodatno
troenje energije kako bi ih odravali i titili od okoline. Takoer, pri nabavci odabirite biljke koje su vieslune i
vama i drugim biljkama u gredici ili kontejneru: tite od prejakog sunca i uvaju vodu, dobri su susjedi, privlae
korisne insekte, daju zatitu pticama, osvjeavaju prostor svojim mirisom... Ne zaboravite, u prirodi sve djeluje
uzajamno, a permakultura se trudi kopirati obrasce iz prirode.
Postoje biljke s kojima jednostavno ne moete pogrijeiti. One e se dobro slagati s bilo kojim drugim biljkama, jer
potiu rast i zdravlje drugih biljaka: mauran, origano, kopriva, valerijana, kamilica, matinjak, maslaak.
Jedan od najboljih naina za uzgoj zdravih i sretnih biljaka jest potivanje njihovog prostora. I meu njima, kao
i meu ostalim ivim svijetom, postoji granica tolerancije u prostoru, pa kad ih sadite pokuajte misliti da se
useljavate u kuu i organizirate prostor za ivot vie osoba. Dakle, svakom dovoljno prostora da sauva svoju intimnost, a opet da svi ive u zajednici. Znai da trebamo obratiti pozornost da svakoj biljci dospijeva dovoljno sunca,
svjetla, sjene, vode i kvalitetne zemlje.
Pri ovakvoj planskoj sadnji biljaka vano je znati osobine pojedinih vrsta biljaka i njihov utjecaj na tlo. Biljke s
poveanim potrebama za hranjivou trebaju se izmjenjivati s biljkama koje obogauju tlo hranjivim tvarima.

16

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Dakle, nakon rajice, tikvice ili kupusa, koji troe hranjive tvari iz tla, trebate zasaditi biljke koje tlo obogauju
hranjivim tvarima, kao to su razne mahunarke i grahorice. Na primjer, omraeni korov, kopriva, odlino je prirodno rjeenje za obogaivanje zemlje jer potie rast dobrih bakterija i gljivica , a koje e unositi u tlo upravo
potrebne hranjive sastojke.
Upravo zato to kroz permakulturu oponaamo prirodu i pokuavamo potaknuti prirodne procese u devastiranom
i neprikladnom okoliu, prilikom sadnje biljaka moramo potovani njihove osobine i tako ih rasporeivati.
U prvi vanjski obrambeni krug vrta treba posaditi biljke koje e imati zadatak zatititi vrt: grah, narcise, stolisnik, buha, kamilicu, pelin, mentu. Uz ove obrambene biljke moete posaditi one koje e prve donijeti plodove,
kao to je rajica, mladi grincajg, salata. U svaki slijedei krug koji ide prema sredinjem dijelu vrta ili gredice valja
saditi biljke tako da im se uvjeti ivota prilagode njihovim potrebama za suncem i vodom. Takoer, uz uvaavanje
permakulturnih naela, posadite zajedno biljke koje ranije daju plodove s onima koje sporije zriju to e potaknuti bri rast kasnih biljaka kvalitetnije dozrijevanje plodova.
Kod organskog povrtlarstva tlo se priprema rahljenjem na dubinu 10-20 cm, ime se zatiuje veina mikroorganizama (posebno gliste) i slojevi tla. U permakulturi se rijetko obrauje tlo ak i na ovakav nain, i to ukoliko
se radi o tee oteenom tlu. Inae, rahljenje slui za prozraivanje i sprijeavanje ishlapljivanja vode. Najkorisnija
permakulturna obrada tla je maliranje, kojim se sprijeava prekomjerni rast korova i isuivanje zemlje te se
odrava relativno ujednaena temperatura tla. Osim toga se raspada u prirodni organski otpad i formira gnojivo.
Mal se stavlja u tanjim slojevima, te se tako kontrolira razvoj i populacija ivih organizama, uglavnom buba i
pueva, u unutarnjem sloju mala. Ako na mjestu na kojem ete malirati postoji vegetacija biljaka koja raste,
pregazite je , odsnosno prehodajte i stisnite nogama, kako bi se to vie utabala u tlo. Ovo je prvi sloj mala. Vae
zemljite sada bi trebalo izgledati, kao dobro pregaeni nered. Tada moete nanositi slijedei sloj-slamu, drveni
otpad, sijeno, kamenje, lie, kartoni, drveni otpad-kore od drveta, sitnije granice, i slino, jer oni obavljaju vie
funkcija. Slue za upijanje oborina, smanjuju isparavanja, pruaju hranjive tvari, poveavaju organske tvari u
tlu, suzbijaju rast korova i klijavost, odravaju temperaturu tla te tite od mraza. Maliranje oponaa prirodne
procese koji nastaju u umama.
Neizostavne vane aktivnosti jesu priprema stana za biljke. Za sada su najbolje poviene gredice, jer su pogodnije
za rad, ali i bolje iskoritavaju vodu. Osim toga vrlo su pogodne i za one koji se bave balkonskim ili vrtlarstvom
na zajednikim terasama. Prikupljanje kinice je vrlo vaan dio permakulture jer na taj nain moemo osigurati
vodu zaljevanje biljaka.

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

17

Urbani vrtovi/zajedniki vrtovi

Drutvena korist urbanih i zajednikih vrtova je nepobitna i viestruka: doprinose lokalnoj samoodrivosti i
ouvanju bioraznolikosti, doprinose zdravijoj okolini i smanjenju ukupnog i individualnog ekolokog otiska
u gradovima, omoguavaju slobodan uzgoj i dostupnost zdravoj hrani, djeluju na poboljanje psihofizikog
stanja, potiu fizike aktivnosti i povezivanje s prirodom, razvijaju graansku solidarnost.Rad u urbanim vrtovima ima terapeutsku i rehabilitacijsku dimenziju kroz kontakt sa zemljom i biljkama, pa tako viestruko
koristi inkluziji marginaliziranih i ranjivih skupina graana i graanki. Obzirom da se urbani i zajedniki vrtovi
osnivaju iskljuivo na gradskom zemljitu, predstavljaju oblik socijalne politike grada ali i rezultata suradnje
izmeu civilne scene, graanstva i loklane vlasti.
Drutveni ili zajedniki vrtovi specifian su oblik javnog prostora.Osim to niu diljem svijeta kao glijive poslije
kie, pogotovo u bivim industrijskim, a sada naputenim gradovima poput Detroita na primjer, broj im raste
diljem Europe kao drutveni pokret otpora prema prehrambenim korporacijama i industrijama koje diljem
siromanog dijela Azije i Afrike eksploatiraju lokalne resurse i lokalno stanovnitvo, dugorono im unitavajui
ivotnu sredinu unoenjem GMO u ekosustav.
U Hrvatskoj se urbani vrtovi unazad nekoliko godina razvijaju munjevitom brzinom, zahvaljujui suradnji
udruga, graana i graanki sa gradskim upravama Zagreba, Rijeke, Varadina, Koprivnice, Osijeka te ostalih
gradova, koje su shvatile da zaputeno nekoriteno gradsko zemljite predstavlja veliku tetu, pa ga je bolje
dati besplatno na koritenje za uzgoj hrane. Urbani vrtovi sastoje se od jednako velikih gredica na velikim
parcelama koje se besplatno dijele zainteresiranim graankama i graanima, a uvjeti za koritenje su da se
uzgaja to vie vrsta biljaka za osobne potrebe i ne-komercijalne svrhe, u to razliitijem dizajnu gredica, uz
zabranu uporabe kemijskih sredstava za zatitu bilja.
Za graanke i graane koji nemaju svoj vrt, niti gredicu u urbanom vrtu, kontejnerski, balkonski, krovnivrtovi
ili pokretne gredice su idealno rjeenje za urbani oblik vrtlarenja. U malim prostorima permakulturne metode
funkcioniraju kao i na otvorenim vrtovima. ak, treba nam vie koncentracije i poznavanja svojeg okolia nego
da permakulturni vrt stvaramo na otvorenom prostoru.

Kontejnerski vrtovi

Popularno lonarenje ili sadnja biljaka u lonarice standardni je i najuvrijeeniji oblik sadnje biljaka izvan otvorenog tla. Uobiajeno je to i poetak budueg vrtlarenja u ograenim zatvorenim ili manjim prostorima u
kui i u dvoritima, terasama, balkonima. No, u tim poetnikim koracima izrade kontejnerskih vrtova radimo
pogreke. Evo deset najuestalijih pogreaka.
1. Postavljanje velikog kontejnera(posude) na pogrenom mjestu , kasnije ga napunjenog zemljom i biljkama ne
moemo nikuda pomaknuti
2. utapanje biljaka - prekomjerno zalijevanje svojih kontejnerskih vrtova rezultat je nepoznavanja nasada ili
pogreno mijeanje onih koji vodu vole i ne vole ; provjeravanje vlanosti zemlje u kontejneru najbolje se radi
prstima. Utopljenim biljkama opada i uti lie, plodovi ne dozrijevaju. Spasiti ih moete iscijeivanjem zemlje
(isuivanje cijevicama, buenjem dotatnih rupa na stranicama kontejnera, ili pomicanjem na sunce i vjetar
3. podsuivanje biljaka tijekom ljeta potrebno je zalijevati biljke jednom dnevno, a male i visee kontejnere i
dva puta, ali po malo vode, najbolje mjerilo je kad dio vode izae u podloak
4. omjer veliine biljke i kontejnera-pazite koje biljke sadite u velike a koje u male kontejnere , ako je odrasla
biljka dua od visine kontejnera, tada u njemu nema mjesta za preivljavanje
5. ne kupujte slabe i oteene mladice biljaka-teko e opstati i razviti se u kontejneru, lake e ih napasti bolesti,
18

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

notporne su jer su izvan prirodnog okruenja

6.strah od rezidbe-bez obzira to biljke rastu u posudama, moraju se rasaivati, obrezivati, odravati, kao da su
u velikom vrtu
7. uvajte se loih susjeda- neke biljke se zaista ne podnose, stoga trebate dobro upoznati vrste koje elite saditi
ili sijati
8. dohranjivanje biljaka-u kontejnerskom uzgoju treba dodavati prihranu u zemlju, ali samo organsku ili prirodnu, uz maliranje
9. neuspjela reanimacija-ako nikako ne uspjevate podizati odreenu biljku, ako vene, izvadite ju i odloite u
kompost, to je manji gubitak nego da najvjerojatnije bolesna biljka proiri bolest na ostale
10. ne tjerajte bube, kukce i ptice iz sa kontejnerskog vrta, jer sve one slue za odravanje i uljepavanje vaeg
ekosustava u kontejnerskom vrtu, ako kukci ulaze u stambeni prostor, prozore i vrata zaitite mreama

U tablici moete saznati koje biljke dobro uspijevaju u okruenju s odreenim vrstama biljaka, a koje biljke im nikako ne odgovaraju
Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

19

Krovni vrtovi

Ograniena dubina nanesene zemlje, sua, vjetar, visoke i niske temperature i slaba zatita uvjeti su koji vladaju
na krovovima i terasama visokih zgrada.Takve uvjete mogu podnijeti samo odreene biljne vrste, izuzetno ako
ne uspijemo stvoriti uvjete koji se zasnivaju na koritenju permakulturnih metoda. U Agronomskom glasniku iz
2007.godine objavljeni su rezultati strunog istraivanja provedenog na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, na
temelju slinih istraivanja u Njemakoj i vicarskoj, a oni pokazuju da je samo dvjestotinjak biljaka sposobno
se prilagoditi surovim krovnim uvjetima ivota. Uglavnom je to trava, jednogodinje cvijee i grmoliko raslinje.
Primjena permakulture u tako zvanim krovnim vrtovima pokazuje drugaije rezultate. Iako su terase i ravni krovovi nebodera u svjetskim metropolama odavna preureeni u povrtnjake, ak i vonjake, kod nas je taj proces tek
krenuo. Jedan od prvih povrtnjaka niknuo je na krovu Studentskog centra u Zagrebu, u sklopu programa jednog
od urbanih kulturnih festivala. Da bi se olakalo vrtlarenje na terasama, najee se koriste kontejneri, sanduci i
pokretne gredice izraene od laganih materijala (starih dasaka, plastike). Ne smijemo smetnuti s uma da permakultura koristi 3R pravila postupanja sa otpadom, pa se i u sluaju opremanja vrtova na terasama koriste razne
rabljene plastine i limene posude, dijelovi drvenog namjetaja (ladice, plakari, ormari).
U krovnim vrtovima najlake je provoditi sakupljanje kinice i koristiti sunevu energiju,ak i zimi u improviziranim
plastenicima. Organiziranje krovnih vrtova nije komplicirano, a jedina im je prepreka eventualna nesloga svih
korisnika i korisnica unutar jedne zgrade. no, uz mnogo razgovora i dobre volje te korisnih argumenata i ta se
prepraka prevladava, na ope zadovoljstvo.
Osim to se na krovnim vrtovima razvija urbana permakultura, solidarnost i zajednitvo, te jaa drutvena
svijest, u dehumanizirano okruenje unosi se novi ivot kroz prisutvo ptica i kukaca,koji zajedno sudjeluju u porastu kvalitete ivljenja.
20

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Balkonski vrt

Balkonski vrt je individualna pria koja otvara iroku plaletu inovativnih rjeenja za prakticiranje urbane permalkulture. Veina se odlui svoj balkonom pretvoriti u cvjetnjak, ali da ostane prostora za ostavu,za suenje
rublja, za stoli i stolice... koliko god balkoni bili veliki, uvijek su nam mali. ZAto treba iskoristiti sve plohe i
povrine balkona, te uz lonanice postaviti i visee okomite i vodoravne mini gredice. Za balkonske vrtove
vae sva pravila kao i za kontejnerske, ali uz dodatak da se za navodnjavanje moe koristiti bezbroj ideja.
NAjee su to primjeri navodnjavanja uradi sam, kada se koriste instalacije od plastine ambalae (PET-a)
i povezanih cjevica, raznovrsnih traka objeenih na nadstrenicu balkona, a usmjerenih prema pojedinoj
lonarici...Bitna je prednost u balkonskim vrtovima da moete fiziki razdvojiti posude sa biljkama koje se
ne slau, a ako zasadite biljke uvarice od komaraca, nametnika i opasnih kukaca, imate viestruku koristi:
uvaju i balkon i stan i balkonski vrt. Najee se na balkonu uzgaja zainsko bilje, ajevi, jagode, nisko povre
sa kratkim korjenjem. No, moete uzgajati patuljasto voe, specijalno pripremljeno za male prostore:jabuke,
marelice, trenje, smokve, nektarine, limun ili kruke. Pritom je vano odabrati veliku posudu promjera najmanje 60 cm. Uz ograde balkona ili kao penjaice mogu se uzgojiti ribizli, borovnica i maline, ali onda morate
paziti na povezivanje i pletenje kako se grmovi ne bi irili nego penjali. Na tako biljkama bogate balkone
poeljno je postaviti i kuice za gradske ptice i sklonita za kukce, kojima va balkon u zimskom peridu moe
posluiti kao sigurna i udobna kua.

Spiralni vrt

Spiralni vrtovi, ili biljne spirale, vrlo su dekorativni, a neki vjeruju i da imaju magina svojstva, jer u prirodi
je puno toga spiralno (pueva kuica, ljuske na eerima, galaksije u svemiru, vrtlog vode ili zraka...) Biljna
spirala je u stvari jedna sasvim posebna vrtna gredica na kojoj se najee sadi trajno zainsko i ljekovito bilje
ali mogu se umetnuti i neke vrste povra i cvijea. Prednost sipralnog vrta jest u tome to uzdignutost od tla
i oblik pueve kuice omoguuju stvaranje razliitih stanita biljnim vrstama na relativno malom prostoru.
Sadnja u spiralu omoguuje biljkammakoje vole vlagu sasvim dovoljno vlage jer se nalaze na dnu, odnodno
stopi vrta, a onika koji vole sunce osiguran je prostor na vrhu spirale. Sadnja na spiralu omoguuje svakoj
biljci da dobije ba onakvo mjesto kakvo joj najbolje odgovara. Najbolja sadnja spiralnog vrta je u proljee i
u jesen.
Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

21

Da bismo podigli spiralni vrt treba nam materijal za potporni zid ( stara cigla, kamen, oguljene drvene oblice,
stari crijep...), zatim vrtna zemlja, pijesak, kompost ili zreli stajski gnoj, plitka posuda za jezerce, biljke i malo
mate. Spirala se odmotava prema jugu. Dobro osunan poloaj na srednjem dijelu spirale pogoduje rastu vlasca,
nevena, korijandara, miloduha, ili papriica, dragoljuba, kamilice, perina i celera. to se vie odmiemo prema
stopi, odnosno dnu spiralnog vrta, tlo je sve vlanije i plodnije, a zid pravi blagu polusjenu. Tu je pravo mjesto
za bosiljak, mauran, ljupac, hren, enjak, kopar i komora. Pelin je najbolje posaditi na dno spirale, na mjesta
gdje je tlo vrlo plodno i gotovo stalno vlano. Takvo stanite odgovara i raznim vrstama metvica, borau i kaloperu. Kada se posade sve planirane biljke, golu zemlju obavezno moramo malirati. Zalijevanje vrta je jednostavno, jer se voda procjeuje sama do dna, gjde ive biljke koje je najvie trebaju.

umski vrtovi

Rije je o sadnji vrta po uzoru na umu - samo s naglaskom na jestivo bilje. Tako se optimalno iskoritava prostor
(kombiniranjem vonjaka i povrtnjaka) i stvaraju povoljni uvjeti za rast mnogih biljaka. umski vrtovi su najstariji
oblik koritenja zemljita i najelastiniji agroekosustav, u kojemu nakon poetnog planiranja, sadnje i formiranja
vrta, preostaje jedini posao povremeni obilazak vrta i ubiranje plodova. Dakle, u umskom vrtu nema potrebe za
obradom tla, gnojenjem, brigom o bolestima i nametnicima, jer ovaj vrt se organizira tako da je sve spomenuto
ve uvaeno. umski vrt je poseban oblik vrta kojeg moemo imati samo ako imamo dovoljno prostora ili se ve
postojei vrt nastavlja u pravoj umi, a predstavlja mirno mjesto s prirodnim skupinama drvea i niskim grmolikim raslinjem. Za takav vrt potrebno je najmanje 1.000 m2 zemljita. Moramo prihvatiti da u umskom vrtu
rije vodi priroda, procesi se deavaju postepeno, pa se cjelovita ar umskog vrta moe oekivati tek za nekoliko
godina. Ukoliko prisaujemo na ve postojee drvee, najbolje vrste su hrast, breza, divlja trenja i bor, jer njihove
kronje proputaju dovoljno sunca, svjetla i kie, a ujedno su dobro oblikovane da zimi tite od hladnoe ostale
biljne elemente u vrtu. Ispod i okolo drvea mogu se saditi biljke na nain i po principu dobri i loi susjedi. Iako
umski vrtovi u principu ne pripadaju urbanoj permakulturi, vrlo su primjenjivi unutar starih povijesnih gradskih
jezgri u kojima kue imaju velika dvoritva, nekad izgraena kao mini parkovni sustavi.

22

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Permakultura i biodinamika: sustavi odrivog razvoja i sree

ivjeti bos?
Istraivanje koje je provodio najugledniji svjetski magazin TheEcologists pokazalo je da su mladi entuzijasti i
entuzijastice napravili novih veliki zamah u poljoprivredi, spajajaui elemente permakulutre i biodinamike u
proizvodnji hrane. Uvidjevi da nas prehrambene industrije u svijetu sve manje hrane a sve vie truju, odluni su
preipitivati kako u praksi djeluju zajedni biodinamika i permakultura, jer obje metode uzgoja imaju snanu zajednicu sljedbenika i sljedbenica koji su uz obradu zemlje, posveeni i filozofijama permakulture i biodinamike.
Kao to smo ve pisali na poetku ove broure, puno je ljudi uzelo lopatu i motiku kako bi postali poljoprivrednici,
nadajui se da e se tako opet zbliiti sa prirodom. Jer otuenje je ve uzelo maha, a s ovim poveanjem otuenja
naa hrana uglavnom je izrasla u masovnim industrijskim okruenjima, onakovog zdravlja i kvalitete kakvog su
odredile upravo te industrije.

Pripadnici novog pokreta mladih poljoprivrednika vjeruju da su uinci hrane nastali izvan same prehrane i
izvan modernih ideja o zdravlju i bogatstvu. Na taj nain grade temelje za odrivu budunost kroz jednostavan
inspirativni in uzgoja. Kao to je Bill Mollison, australski istraiva, pisac, znanstvenik, uitelj i biolog, koji se
smatra jednim od otaca permakulture, napisao : Iako su problemi u svijetu su sve sloeniji, njihova rjeenja
su i dalje sramotno jednostavna.
Dakle, kako to nalae permakultura kroz svoja naela, danas se u lokalnim poljoprivrednikim zajednicama sve
vie zdruuju oni koji njeguju permakulturu i proizvoai hrane kroz biodinamiku praksu.
Lokalne poljoprivrednike grupe diljem Europe, SAD, Australije, poetak uzgoja hrane temelje na holistikom
nainu koji obuhvaa i duboku povezanost s lokalnom ekologijom i mistino-duhovnim aspektima ivota.
Biodinamiki poljoprivreda je nain obrade zemlje i uzgoj hrane koji zadovoljava religijsko-filozofsku praksu.
Nastao je iz predavanja metafizike njemako idovskog filozofa Rudolfa Steinera te primjene ideja jednog
pokreta iz 90.-tih godina prolog stoljea-antropozofije. Antopozofija je skup duhovni i filozofskih znanja o
duhovnoj naravi ovjeka, svijeta i svemira.

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

23

Dakle,biodinamiki uzgoj moe se smatrati vrstom umjetnosti uzgoja. U jednoj od svojih knjiga posveenih
nainu ivota u skladu s nekim od duhovnih aspekata
svijeta koji nas okruuje, Steiner je rekao Die Kunst ist
Ewig, ihre Formen wandeln sich, u prijevodu: Umjetnost je vjena, a samo oblici se mijenjaju. Ova se
reenica odnosi na poljoprivredu, u smislu da je praksa
uzgoja je neto to je sveobuhvatno i treba raditi na
tome da se u taj proces ukljui sve - svemir, sve zajednice
poljoprivrednika, ivotinje, priroda.
Permakultura, doslovno trajna poljoprivreda, predstvalja i ivotnu filozofiju, i dizajn i ive metode koja je
izrastaju nakon teajeva permakulture. U jednoj i dugoj
metodi najvanije je da su izraeni sustavi ili vrtovi
po uzoru na prirodu. Strukture, pristup i vode sustavi
su dizajnirani kako bi bili energetski uinkovit i dobro
postavljeni, s naglaskom na odnose izmeu elemenata
sustava.
No, biodinamika poljoprivreda i permakultura uvelike razlikuju u pogledu poljoprivredne prakse: biodinamiki
uzgoj ima ogranienja u kemijskim i intenzivnim metodama uzgoja, dok se permakultura oslanja na dobrom
planiranju dizajnu- i know-how (prenoenju znanja i iskustava). No, oni dijele mnogo zajednikog u smislu
kulture. Biodinamika ima strukturiranost zajednice, postoje grupe koje kontroliraju biodinamiki ili Demeter
proizvod. Tu su i mnoge zajednice, kole i tvrtke koje su vezane uz biodinamiki pokretu.
S gledita permakulture, postoje drugaiji okviri, poput specijaliziranih teajeva permakulturnog dizajn.naravno). Ali, obje metode uzgoja hrane imaju snanu zajednicu sljedbenika koji se posveuju i tim filozofijama, pa
mnogi smatraju da im je permakultura ili biodinamika postala njihov stil ivota.
Biodinamiki poljoprivreda i permakultura razlikuju se u podruju filozofije. Oboje dijele jake filozofske i vizionarske ideje o odrivim obrascima ivota i drutvenoj i ekolokoj etici. Za razliku od permakulture, biodinamika
ide dubinski, tako da su joj neke ideje mistine ili astroloke. Steiner je na svim svojim predavanjima isticao
metafiziku, pa je to postala sredinja toka biodinamikog uzgoja. Permakultura ima vie od jednog pristupa od
strane ekolokih znanosti.
Permakulturni poljoprivrednik moe biti biodinamiki,niti se meusobno iskljuuju, niti pretjerano spajaju ali
svaki je jedinstven dovoljno da se ne brka s drugim (to ne znai da neemo nai permakulturnog seljaka da
zakopava rogovi pune gnoja pod punim mjesecom, a biodinamiki poljoprivrednik da prekopava konture svoja
polja. Da parafraziram Billa Mollisona Permakultura je ormar a biodinamika moe biti neka unutar ormara.

24

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Jednostavno reeno, permakultura i biodinamika nastoje stvoriti odrive obrasce ivljenja i uzgoja hrane na
temelju sustava etike i naina kako ljudi tretiraju zemlju, ali i i jedni druge unutar zajednice. Obje metode su
izbor za dobru istu hranu iz sretnih polja, zdravog tla, i prirodnog okolia.
Ono to je bitno jest da se znanja o ta dva naina uzgoja hrane moraju dobiti besplatno.

Radionica Permakultura u gradovima

(Gradska i sveuilina knjinica Osijek, 8. rujna 9. listopada 2014.)

Radionica Permakultura u gradovima bila je namijenjena svim onim polaznicama i polaznicima koje zanimaju naela permakulturnog djelovanja. Oekivalo se da e radionica potaknuti interes polaznika radionice
za promicanje aktivnosti koje vode k brizi za ljude, za Zemlju, k pravednoj raspodjeli resursa, k solidarnosti
i uvaavanju drugih bia. Ujedno, oekivalo se da e radionica i njen proizvod (broura, prirunik) znaajno
pridonijeti promociji Gradske i sveuiline knjinice Osijek kao jednom od najznaajnijih kulturnih sredita
grada Osijeka te pojaati interes za usluge koje prua i druge aktivnosti koje se u njoj odvijaju. Aktivnost je
predviena u sklopu ostvarenja stratekih ciljeva Gradske i sveuiline knjinice Osijek 2012. 2015. (osnovni
strateki cilj 2. Razvijanje knjininih usluga i aktivnosti, posebni cilj 2.6. Promicanje kulturnih/civilizacijskih
vrijednosti [kulturno-animatorske aktivnosti]).
Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

25

Kao poziv za sudjelovanje na radionici izraen je plakat koji je izloen na svim odjelima Gradske i sveuiline
knjinice Osijek koji rade s korisnicima Posudbeni odjel Gornji grad, Studijska itaonica, Odjel za rad s djecom
i mladima, ogranci Retfala, Industrijska etvrt, Jug 2 i Donji grad. Izraen je i letak identina izgleda koji je bio
dostupan na svim navedenim odjelima. Potencijalni korisnici prijavljivali su se na za to predvienim i izraenim
obrascima za prijavu. Poziv za sudjelovanje na radionici objavljen je na mrenoj i Facebook stranici Knjinice.

Prijava na radionicu Permakultura u gradovima trajala je

od 10. lipnja do 01. rujna 2014. godine.
Poetkom rujna na radionicu je bilo prijavljeno 67 potencijalnih sudionika, a i nakon isteka roka prijavljivali su se novi
korisnici, osobno prilikom dolaska u Knjinicu ili telefonski.
Sa svim prijavljenim sudionicima kontaktirano je putem
elektronike pote ili telefonski kako bi potvrdili sudjelovanje na radionici. Sudjelovanje je potvrdilo 45 sudionika.
Prva sesija radionice odrana je 08. rujna 2014. Na ovoj sesiji
sudionici su ispunjavali anketni upitnik vezan uz motive za
sudjelovanje na radionici te posjedovanje vlastitog vrta.
Druga sesija je odrana 15. rujna, a trea 22. rujna.

26

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Tijekom prve tri sesije odraen je teorijski dio vezan

uz permakulturu. Sudionici su upoznati s naelima
permakulture, uz prigodnu prezentaciju i film (etika,
permakulturna naela, itanje krajolika,
mikroklime, biljne zajednice, uzgoj hrane (povrtnjaci,
njive, umski vrtovi), odrivo graditeljstvo, odrivo
stanovanje, obnovljivi izvori energije, voda, sakupljanje kinice, proiavanje otpadnih voda), paleta
mogunosti uzgoja povra, voa, aromatinog bilja
u malim prostorima (balkonima, malim betoniranim
dvoritima i slinim urbanim povrinama).
Posljednja sesija odrana je 29. rujna 2014. godine i imala je praktini karakter. Tijekom ove sesije izraen je mali
permakulturni vrt s aromatinim i zainskim biljem u dvoritu Gradske i sveuiline knjinice Osijek.

Radionicu je kontinuirano polazilo tridesetak sudionika.
Teorijski dio radionice vodila je Ljiljanka Mito-Svoboda, a izradu permakulturnog vrta mr. sc. Jasenka Vizentaner, ing. krajobraza.

Nakon zavretka radionice sudionicima je elektronikom potom poslana anketa o dojmovima vezanim uz radionicu i zadovoljstvu nauenim.
Publikaciju Permakultura u gradovima u kojoj e biti predstavljena teorijska znanja vezana uz permakulturu te
materijali vezani uz odvijanje radionice izdala je Gradska i sveuilina knjinica Osijek.
Broura i ogledni vrt javno su predstavljeni na tiskovnoj konferenciji u Gradskoj i sveuilinoj knjinici Osijek 09.
listopada 2014.

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

27

PERMAKULTURNI VRT

GRADSKE I SVEUILINE KNJINICE OSIJEK

Zdravo rajico!
28

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Biljeke

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

29

30

Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

Nakladnik
Gradska i sveuilina knjinica Osijek
Za nakladnika
Dubravka Paen - Farka
Urednici
Ljiljanka Mito Svoboda, Svjetlana Mokri, Marin Sele
Grafiki urednik
Marin Sele
Likovni prilozi, ilustracije
Besplatni sadraji preuzeti s Interneta
Slike s radionice Permakultura u gradovima
Knjiga je izdana uz sufinanciranje
Ministarstva kulture
Grafika priprema
Gradska i sveuilina knjinica Osijek
Tisak
Pokretom do zdravlja
CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Gradske i sveuiline
knjinice Osijek pod brojem
131206096 (tiskano izdanje)
978-953-8015-06-9 (ISBN online izdanje)
Tisak
50 komada
Permakultura u gradovima: vodi kroz osnove permakulture

31