UVOD

Faktorijeli
Umnoak prvih n prirodnih brojeva oznaavamo n ! i itamo "n faktorijela". Faktorijel
oznaavamo usklinikom (n!) i raunamo ga na sljedei nain:

FAKTORIJEL nekog prirodno broja je proizvod svih prirodnih brojeva koji su manji ili
jednaki njemu.

Po definiciji stavljamo
0!=1.
Faktorijeli zadovoljavaju rekurzivnu formulu

Dakle, kada treba da izraunamo faktorijel neko broja samo pomnoimo sve prirodne
brojeve od 1 do tog broja. To znai da je faktorijel broja 5 jednak

Primjer: Koliko je 8!

Primijetimo da vrijedi:

odnosno:

Ovo moemo i dalje da nastavimo:

To znai da je:

Binomni koeficijenti
Neka je n prirodan broj i k prirodan broj ili 0,
binomni koeficijent oznaavamo

,
itamo "iznad (ili povrh) k" i raunamo po formuli:
,

Naziv binomni koeficijent potie iz formule za razvijanje prirodnog stupnja binoma.

Dakle, za raunanje binomnog koeficijenta potrebna su nam dva prirodna broja.

Primjer: Koliko je

Princip uzastopnog prebrojavanja

Ako moemo birati prvi element na
drugi element na

naina,

naina, ...,

r-ti element na
naina,
tada je ukupan broj naina na koji moemo birati ureenu r-torku jednak

Primjer: Koliko ima etveroznamenkastih brojeva s razliitim znamenkama?

Prvu znamenku moemo birati po volji, 9 je moguih izbora (na prvom mjestu ne smije biti
nula).
Bez obzira koju smo prvu znamenku izabrali, drugu znamenku biramo izmeu 9 preostalih
(sad moemo uzeti i nulu).
Treu znamenku biramo izmeu 8 preostalih, a etvrtu izmeu 7 preostalih.

Dakle, etveroznamenkastih brojeva s razliitim znamenkama ima

KOMBINATORIKA

Kombinatorika je grana matematike koja se bavi prebrojavanjem elemenata

konanih skupova i prebrojavanjem broja naina da se ti elementi poredaju.
Kombinatorika nam rauna na koliko naina moemo da izaberemo elemente nekog
skupa. Dakle, imamo neki skup, iz njega izdvajamo podskupove i brojimo ih. Tri
osnovna elementa kombinatorike su: permutacija, varijacija i kombinacija. Da
bismo ih prepoznali potrebno je da odgovorimo na dva pitanja:
Da li su izabrani svi elementi poetnog skupa?
Da li je poredak izabranih elemenata bitan?
Kada odgovorimo na ova dva pitanja znati emo da li je u pitanju permutacija,
varijacija ili kombinacija.

PERMUTACIJE
elimo tri knjige treba da staviti na policu. Na koliko naina moemo da ih posloiti?
Ako oznaimo knjige brojevima 1, 2 i 3 dobiti emo est moguih rasporeda (1-2-3, 1-3-2,
2-1-3, 2-3-1, 3-1-2 i 3-2-1). Dakle, tri knjige moemo rasporediti na ukupno 6 naina. Ovo i
nije bilo teko.
Meutim, stvar nam se znatno komplicira ako imamo vie knjiga, na primjer 15.
Promatrajmo zato ovaj primjer kao permutaciju. Naime, od 15 knjiga iz poetnog skupa svih
15 moraju da budu postavljene na policu i bitan nam je njihov raspored na polici.
Odavde vidimo da e permutacija kao odgovor na gore spomenuta pitanja dati sljedee:
Svi elementi poetnog skupa JESU izabrani.
Poredak izabranih elemenata JESTE bitan.
Dakle, ako u zadatku na oba pitanja dobijemo potvrdan odgovor, u pitanju su permutacije.
Permutacije mogu biti bez ponavljanja i sa ponavljanjem. Bez ponavljanja znai da su
svi elementi u poetnom skupu razliiti (svih 15 knjiga koje treba da stavimo na polici su
razliite), dok permutacija sa ponavljanjem znai da neki elementi mogu da se javljaju vie
puta (na primjer, u rijei TATA slova T i A se javljaju po dva puta).
Broj permutacija od n elemenata bez ponavljanja (u oznaci P(n))raunamo po formuli:
Pretpostavimo da imamo 3 knjige meu kojima su dvije iste. Dvije iste knjige moemo
oznaiti brojem 1, a treu brojem 2. Sada ih na polici moemo rasporediti na samo 3 naina
(1-1-2, 1-2-1 i 2-1-1). Dakle, dozvolimo li ponavljanje smanjiti e nam se broj moguih
rasporeda.

Ako imamo n elemenata u poetnom skupu u kome su m1, m2, m3,.. i mk brojevi istih
elemenata, to jest koliko imamo istih elemenata koje vrste (pri emu je m1+m2+m3+..
+mk=n), ukupan broj permutacija raunamo prema formuli:
Dakle, ako imamo 15 knjiga na policu ih moemo rasporediti na

Permutacije bez ponavljanja

Permutirati znai zadane elemente na sve mogue naine spajati u skupine tako da svaka
skupina sadri sve zadane elemente.
Broj permutacija skupa od n razliitih elemenata jednak je

Primjer 1. Koliko se troznamenkastih brojeva (s razliitim znamenkama) moe napisati od

znamenki 1, 2, 3?
To je broj permutacija bez ponavljanja od 3 elementa

Ispiimo ih:

123

132

213

231

312;

321

Primjer 2. Koliko permutacija elemenata skupa

poinje s 8?

Skupine su oblika 8 _ _ _ , pri emu na preostalim mjestima moemo napisati bilo koju
permutaciju bez ponavljanja od elemenata skupa
Moemo ih ispisati na

razliitih naina.

Permutacije s ponavljanjem
Ako izmeu n zadanih elemenata ima

jednakih jedne vrste,

jednakih druge

vrste, ...,
jednakih r-te vrste, govorimo o permutacijama s ponavljanjem.
permutacija s ponavljanjem od n elemenata jednak je

Broj

Primjer 1. Koliko se razliitih rijei (smislenih i besmislenih) moe napisati od slova

rijei MATEMATIKA?
Svaki raspored slova odreuje jednu permutaciju.
Rije je o nizu slova A,A,A,E,I,K,M,M,T,T.

Broj permutacija s ponavljanjem od 10 elemenata meu kojima ima jednakih (3 slova

A, 2 slova M, 2 slova T) jednak je

Moe se napisati 151200 razliitih rijei od slova rijei matematika.

Primjer 2. Koliko se brojeva moe napisati od znamenaka 1,2,3,4,3,3,6,1,4 tako da

neparne znamenke budu uvijek na neparnim mjestima.
Neparne znamenke 1,1,3,3,3 moemo razmjestiti na neparna mjesta (prvo, tree, peto,
sedmo, deveto) na
naina.
Parne znamenke 2,4,4,6 moemo razmjestiti na parna mjesta (drugo, etvrto, esto, osmo)
na

naina.

Ukupno moemo napisati

brojeva.

Primjer 3. Na koliko se naina 3 ista udbenika matematike, 2 iste zbirke iz matematike i 1

radna biljenica mogu poredati na polici.
Odgovorimo najprije na dva vana pitanja. Vidimo da sve knjige idu na policu pa svi
elementi poetnog skupa jesu izabrani. Osim toga, poredak knjiga na polici jeste vaan, pa
zakljuujemo da se radi o permutacijama. Takoer vidimo da se neke knjige ponavljaju pa
su u pitanju permutacije sa ponavljanjem. Od ukupno
knjiga imamo 3 ista udbenika pa se prva knjiga ponavlja 3 puta, odnosno m1=3, dvije iste
zbirke te je m2=2 i samo jedna radna biljenica pa je m3=1. Prema formuli za raunanje
broja permutacija sa ponavljanjem imamo:

VARIJACIJE
Pretpostavimo sada da u jednom razredu od 25 uenika treba da izaberemo predsjednika,
redara i blagajnika. Dakle, od 25 uenika treba da odaberemo 3 i pritom je vano tko je
predsjednik, tko redar a tko blagajnik u razredu. Na koliko naina moemo napraviti ovaj
izbor.
Ovdje su u pitanju varijacije. Od 25 uenika u razredu mi biramo samo 3, pa nisu svi uenici
izabrani. Takoer, vano je koga emo izabrati za predsjednika, koga za sekretara a koga za
blagajnike, odnosno, bitan je poredak naeg izbora. Odavde zakljuujemo da e na dva
vana pitanja varijacije dati sljedee odgovore:
1.

2.
5

NISU svi elementi poetnog skupa izabrani.

Poredak izabranih elemenata JESTE bitan.

Varijacije takoer mogu da budu sa i bez ponavljanja.

Ako od n poetnih elemenata biramo njih k, dobivamo varijacije od n elemenata k-te
klase njihov broj oznaavamo kao
ako su varijacije bez ponavljanja, i
ako su u
pitanju varijacije sa ponavljanjem. Da ne doe do zabune, u nekim udbenicima se koriste i
oznake
i
.
Broj varijacija k-te klase od n elemenata bez ponavljanja raunamo po formuli:

U sluaju varijacija sa ponavljanjem imamo formulu:

U naem primjeru pretpostavimo da isti uenik ne moe da dobije dvije funkcije (nitko ne
moe da bude, na primjer, i predsjednik i blagajnik). Dakle, od 25 uenika biramo 3 bez
ponavljanja uenika. To su varijacije od 25 elemenata tree klase bez ponavljanja pa
imamo da je
i
:

Varijacije bez ponavljanja

Varijacija r-tog razreda u n-lanom skupu je svaka ureena r-torka razliitih
elemenata.
Broj varijacija bez ponavljanja r tog razreda od n elemenata jednak je

(Taj broj moemo odrediti koristei princip uzastopnog prebrojavanja.)

Primjer 1. Koliko se troznamenkastih brojeva (s razliitim znamenkama) moe napisati

pomou znamenaka 1, 3, 5, 7, 9?
Traeni broj jednak je broju varijacija bez ponavljanja od 5 elemenata 3. razreda

Ili po principu uzastopnog prebrojavanja prvu znamenku moemo birati na 5 naina. Bez
obzira koju smo prvu znamenku izabrali, drugu znamenku biramo izmeu 4 preostale, treu
izmeu 3 preostale.

Primjer 2. Na koliko naina moemo napraviti sendvi ako biramo tri nadjeva izmeu
ponuenih: unka, sir, majoneza, jaje, rajica, salata?

Traeni broj jednak je broju varijacija bez ponavljanja od 6 elemenata 3.

razreda

Moemo napraviti sendvi na 120 razliita naina.

Primjer 3. Koliko se etveroznamenkastih brojeva s razliitim znamenkama moe napisati

pomou znamenaka 0, 1, 3, 5, 7, 9?
Ureenih etvorki od 6 elemenata ima
.
Budui da brojevi ne mogu poinjati s nulom, moramo od dobivenog broja oduzeti one koji
poinju s nulom. To su brojevi oblika 0 _ _ _ , a njih ima

Dakle, etveroznamenkastih brojeva s razliitim znamenkama koji se mogu napisati pomou

znamenaka 0, 1, 3, 5, 7, 9 ima

Ili, prema principu uzastopnog prebrojavanja traeni broj moemo dobiti ovako:
prvu znamenku moemo odabrati na 5 naina (bilo koja znamenka osim 0),
drugu znamenku moemo birati na 5 naina (bilo koja od preostalih znamenki ),
treu znamenku moemo birati na 4 naina (bilo koja od preostale 4 znamenke)
i etvrtu znamenku moemo birati na 3 naina (bilo koja od preostale 3 znamenke)
Na taj nain moemo napisati

etveroznamenkastih brojeva.

Varijacije s ponavljanjem
Ako se elementi u ureenim r-torkama mogu ponavljati govorimo o varijacijama s
ponavljanjem. Broj varijacija s ponavljanjem r- tog razreda od n elemenata jednak je
(Taj broj moemo odrediti koristei princip uzastopnog prebrojavanja.)
Primjer 1. Lokot sa ifrom ima 4 koluta, a na svakom kolutu 10 slova nae abecede. Na
koliko se naina moe izabrati ifra za lokot?

Traeni broj jednak je broju varijacija s ponavljanjem od 30 elemenata 4. razreda

ifra za lokot moe se izabrati na

810000 naina.

Ili, prema principu uzastopnog prebrojavanja traeni broj moemo dobiti ovako:
prvo slovo moemo odabrati na 30 naina (bilo koje slovo nae abecede),
drugo slovo takoer na 30 naina (slova mogu biti i ista tj. mogu se ponavljati), tree na
30 naina i etvrto takoer na 30 naina.

Dakle, ifra za lokot moe se izabrati na

naina.

Primjer 2. Koliko se troznamenkastih brojeva moe napisati pomou znamenaka

1, 3, 5, 7, 9?
To je broj varijacija s ponavljanjem 3. razreda od 5 elemenata:
.
Ili, prema principu uzastopnog prebrojavanja prvu znamenku moemo odabrati na 5 naina,
drugu i treu znamenku takoer na 5 naina (jer se znamenke mogu ponavljati).
Moemo napisati 125 troznamenkastih brojeva pomou zadanih znamenaka.

Primjer 3. Koliko se troznamenkastih brojeva moe napisati pomou znamenki 1, 2, 3, 4, 5

i 6 ako se znamenke
a) ne ponavljaju;
b) ponavljaju;
a) Dakle, od ponuenih 6 znamenki mi pravimo troznamenkaste brojeve (odnosno biramo
po tri znamenke) pri emu se znamenke ne ponavljaju. Dakle, sve znamenke NISU
izabrane i poredak izabranih JESTE bitan pa su u pitanju varijacije bez ponavljanja tree
klase od 6 elemenata, odnosno
i
:
odnosno, ukupno 120 brojeva.
b) Ovdje imamo isti sluaj ali znamenke smiju se ponavljati pa je broj moguih varijacija
vei:

KOMBINACIJE
Pretpostavimo sada da o jednom razredu od 25 uenika treba odabrati dva predstavnika za
Ueniki parlament. U ovom sluaju opet ne mogu svi uenici biti izabrani (jer od njih 25
biramo samo 2), ali poredak nije bitan (jer oba lana parlamenta imaju jednake funkcije).
Dakle, kombinacija nam na dva vana pitanja daje sljedee odgovore:
NISU svi elementi poetnog skupa izabrani.
Poredak izabranih elemenata NIJE bitan.
I kombinacije mogu biti sa ponavljanjem i bez ponavljanja. Kombinacije bez ponavljanja
od n elemenata k-te klase obiljeavamo sa

i raunamo po formuli:

Kombinacije sa ponavljanjem od n elemenata k-te klase (u oznaci

) raunamo formulom:

Dakle, u naem sluaju od 25 uenika biramo 2 pa su u pitanju kombinacije druge klase od

25 elemenata, a njih ima ukupno:

Primjer 1. Na koliko se naina iz pila od 32 karte mogu izvui 4 karte?

Od ukupno 32 karte mi biramo 4. Kako ne mogu biti izabrane sve karte i poredak nije bitan,
zakljuujemo da su u pitanju kombinacije od 32 elementa etvrte klase bez ponavljanja, pa
je
i
odakle imamo da je:

Kombinacije bez ponavljanja

U mnogim problemima prebrojavanja poredak izabranih elemenata nije bitan.
Svaki izbor r razliitih elemenata nekog n-lanog skupa odreuje jedan njegov podskup
koji ima r elemenata, nazivamo ga kombinacija r-tog razreda bez ponavljanja
odn elemenata.
Broj kombinacija bez ponavljanja od
elemenata r - tog razreda jednak je

Primjer 1. Na koliko naina moemo odabrati dva elementa skupa

Budui da poredak elemenata nije bitan mogui su sljedei izbori:

12 23 34 45
13 24 35
14 25
15
Broj kombinacija od 5 elemenata 2. razreda jednak je

Dva elementa zadanog skupa moemo odabrati na 10 naina.

Primjer 2. Na koliko se naina moe izvui 7 brojeva i jedan dopunski broj u igri LOTO 7 od
39?

Najprije se izvlai 7 brojeva od 39.

To se moe napraviti na

naina.
Nakon toga, dopunski se broj moe izvui izmeu preostala 32 broja na 32
naina.

Ukupan broj naina je

Kombinacije s ponavljanjem
Kombinacije s ponavljanjem su kombinacije u kojima se elementi mogu ponavljati.
Broj kombinacija s ponavljanjem rtog razreda od n elemenata jednak je

Primjer 1.U trgovini se mogu kupiti banane, jabuke i kruke. Na koliko naina moemo
kupiti 2 kg voa ako moemo kupiti po kilogram ponuenog voa?
Moemo kupiti 2 kg voa (r=2). U ponudi su: banane, jabuke, kruke (n=3).
Poredak odabranog voa nije bitan, a moemo birati i samo jednu vrstu voa (elementi se
mogu ponavljati).
Traeni broj je broj kombinacija s ponavljanjem od 3 elementa 2. razreda:

Primjer 2. U cvjearnici se prodaju mini rue, rue i ljiljani. Na koliko naina je mogue
napraviti buket od 9 cvjetova?

U ponudi su 3 vrste cvijea (n=3), formiramo buket od 9 cvjetova (r=9), moemo birati
ponovo istu vrstu cvijea. Buket moemo napraviti na

naina.

ZAKLJUCI
Sve gore navedeno moemo smjestiti u jednu tabelu:
Da li su izabrani
svi elementi
poetnog
skupa?

Da li je bitan
poredak meu
izabranim
elementima?

Formule za
raunanje
Bez ponavljanja

10

DA

DA

PERMUTACIJE

Sa ponavljanjem

Bez ponavljanja

NE

DA

VARIJACIJE

Sa ponavljanjem
Bez ponavljanja

NE

NE

KOMBINACIJ
E

Sa ponavljanjem

Zadaci za vjebu:
1. Koliko se dvoznamenkastih brojeva moe napisati pomou znamenaka: 1,3,5,7?
16
2. Koliko se esteroznamenkastih brojeva moe napisati od znamenki: 1,1,2,2,2,3?
60
3. Od 5 crvenih i 3 ute (razliite) rue treba odabrati za buket 3 crvene i 2 ute rue.
Na koliko naina moemo sloiti buket?
30
4. Koliko permutacija elemenata skupa {1,2,3,4,5,6} poinje s 52?
24
5. Koliko se troznamenkastih brojeva s razliitim znamenkama moe napisati od
znamenki: 0, 1 ,3 , 5 , 7 ?
48
6. Na koliko naina 6 ljudi moe ui u dizalo za 4 osobe? Redoslijed ulaska je bitan.
360
7. U sobi imamo 3 svjetiljke. Na koliko naina moemo osvijetliti sobu (tako da je
najmanje jedna svjetiljka ukljuena)?
7
8. U cvjearnici se prodaju tulipani, narcisi i ljiljani. Na koliko je naina mogue
formirati buket od 5 cvjetova?
21
9. Na koliko naina moemo odabrati 2 uenika u razredu koji broji 30 uenika?
435
10. Na koliko naina moemo poredati tri bijele i dvije plave kuglice (razliitih veliina)
tako da razliito obojene kuglice stoje jedna pored druge? 12
11. Koliko ima moguih kombinacija u lotu. Podsjetimo se da se u lotu od 39 brojeva bira
7 i nije vano kojim redom su brojevi izabrani. Promatramo gornju tabelu i
odgovaramo na pitanja: svi elementi NISU izabrani i poredak NIJE bitan. Dakle,
zakljuujemo da su u pitanju kombinacije. Osim toga, znamo da se brojevi ne
vraaju u bubanj pa se ne moe desiti da se isti broj izvue vie puta, te su u
pitanju kombinacije bez ponavljanja sedme klase o 39 elemenata. Dalje
pratimo tablicu i nalazimo formulu po kojoj emo izraunati ukupan broj kombinacija:

U naem sluaju imamo:

11

Dakle, anse da na lotu dobijemo premiju su 1 u 15380937, ili 1 u preko 15 miliona

12