UNIVERZITET U TUZLI

IME FAKULTETA

STUDIJSKI PROGRAM
ANATOMIJA
MEDICINSKI
FAKULTET
KATEDRA
SMJER
OPTI
ODSJEK
14
ECTS
SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU
Predavanja
Semestar: I 2;
II- 4
Auditorne vjebe
5 ECTS
9 ECTS
Eksperimentalne vjebe
Semestar: I- 2;
II 3;
Dr.med.sc.Admedina SAVKOVI, red.prof.
NASTAVNIK
Dr.med.sc. Jasmin DELI, van.prof.
Dr.med.sc. Eldar ISAKOVI, van.prof.
ASISTENT
STUDENTI MEDICINE

INTERESNA GRUPA
KONSULTACIJE

DODATNE INFORMACIJE
U VEZI KURSA

Adresa fakulteta
Telefon

Svaki radni dan, u anatomskoj uionici, na humanom

preparatu, od 8 14 sati, isto tako na redovnoj nastavi.
Student dobiva Anatomsku legitimaciju, koja
omoguava uenje na humanim preparatima u
Anatomskoj uionici, u cilju loginog poimanja grae
ovjeka i breg usvajanja znanja. Legitimaciju moe
koristiti samo student medicine prve i druge godine, a
nikako strana lica, to je zakonom regulisano.
UNIVERZITETSKA 1, 75000 Tuzla
00387 35 320 621
00387 35 320 601

Telefon (kancelarija)
Web strana fakulteta
Web strana nastavnog kursa

00387 35 320 628

PREPORUENA LITERATURA
Perovi D. Anatomija ovjeka ( I i II dio), Glas medicinara, Sarajevo, 1985.
Krmpoti-Nemani Jelena. Anatomija ovjeka, Medicinska naklada, Zagreb, 1993.
ljivi B. Sistematska i topografska anatomija Glava i vrat sa ulnim organima,ed.XIV,
Medicinska knjiga, Nauna knjiga, Beograd Zagreb, 1976-1996.
ljivi B. Sistematska i topografska anatomija Abdomen i karlica, Nauna knjiga, Beograd, 1989.
Praktikum za vjebe Regiones corporis humani, Sarajevo, 1982 i Tuzla, 2008.
Anatmski atlasi po izboru!
Fakultativna literatura po izboru!

PREDISPITNE AKTIVNOSTI
PREDUSLOVI
Modul 1.
Parcijalni ispit 1. Kosti trupa i ekstremiteta i spojevi trupa i
ekstremiteta.
TEST od 20 pitanja, pri emu se 14 tanih odgovora, boduje
sa 10 bodova.
Modul 2.
Parcijalni ispit 2. Kardiovaskularni, limfni sistem i
glandulae endocrinae.
TEST od 30 pitanja, pri emu se 20 tanih odgovora boduje
sa 10 bodova.
Modul 3.
Parcijalni ispit 3. Respiratorni sistem i digestivni sistem.
TEST od 30 pitanja, pri emu se 20 tanih odgovora boduje sa
10 bodova.
Modul 4.
Parcijalni ispit 4. Uropoetski sistem; muki i enski genitalni
aparat
TEST od 30 pitanja, pri emu se 20 tanih odgovora boduje sa
10 bodova.
Poloeni testovi su uslov za polaganje praktinog dijela
ispita iz anatomije.
Ukoliko student ne poloi samo jedan od etiri testa, moe
ponovo polagati test, kako bi pristupio polaganju praktinog
ispita iz anatomije.

Nije dozvoljeno konsultovanje niti prepisivanje, suprotno

ponaanje kandidata je eliminatorno za ispit, tj. nula bodova.
Modul 5.
Praktini dio ispita (topografska i orijentaciona anatomija na
humanom preparatu) regija tijela i devet preparata (kost
trupa ili ekstremiteta, spoj meu kostima, organ
kardiovaskularnog sistema, organ respiratornog sistema,
organ digestivnog sistema, lijezda endokrinog sistema, organ
uropoetskog sistema, organ mukog polnog aparata i organ
enskog polnog aparata), pri emu se 8-10 tanih odgovora
boduje sa 7 bodova, svako pitanje se boduje sa 0,7 bodova.
Nakon poloenih testova i praktinog dijela ispita iz
anatomije, student osvaja 47 bodova.
Svako pitanje, odnosno negativan odgovor, je eliminatorno.
Redovno pohaanje nastave 3 boda, to podrazumijeva
prisustvo na najmanje 80% predavanja i vjebi, odnosno do
20% izostanaka u opravdanim sluajevima.
Aktivnost na nastavi 3 bodova
Student osvaja ukupno 53 boda, ime ostvaruje uslov za
polaganje zavrnog ispita iz anatomije.

SADRAJ KURSA
To su: uvod u anatomiju; kosti trupa i ekstremiteta; spojevi meu kostima trupa i
ekstremiteta, kardiovaskularni sistem; respiratorni sistem; limfni sistem; endokrine
lijezde; digestivni sistem; urogenitalni sistem.
CILJEVI KURSA
Cilj nastave iz anatomije je da studentu prui znanja o grai, obliku i funkciji ljudskog
tijela i prikae sposobnost ive mase da se funkcionalno prilagoava u bioarhitektonici u
tri dimenzije, kroz sistematsku, topografsku anatomiju, morfoloku anatomiju
makroskopske karakteristike organa, skeletotopske, holotopske i sintopske odnose,
vaskularizaciju, inervaciju i limfnu drenau.

OEKIVANE RAZVIJENE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA

Kroz nastavu iz predmeta Anatomija ovjeka student e usvojiti slijedea znanja:
Modul 1. Lokomotorni sistem
Uvod u anatomiju, anatomsku nomenklaturu, termini generales, orijentacione ravni ljudskog
tijela, podjelu anatomije.
Opta i specijalna osteologija

Opta i specijalna sindesmologija

Opta miologija
Cilj modula:
Student treba da upozna anatomsku nomenklaturu, poloaj ovjeka u prostoru, poloaj pojedinih
dijelova tijela, skeletni sistem u cjelini, morfologiju kostiju trupa i ekstremiteta, zglobni sistem u
cjelini i osnovne elmente miinog sistema.
Modul 2. Kardiovaskularni, limfni sistem i glandulae endocrinae
Systema vasorum systema cardiovasculare et lymphaticum opte karakteristike
Cor- topografija, morfologija, graa, vaskularizacija, inervacija, limfotok, pericard.
Skeletotopski i sintopski odnosi organa kardiovaskularnog i limfnog sistema.
Limfni sistem sastav, opti i specijalni dio.
Cilj modula:
Student treba da upozna morfoloke, topografske karakteristike limfnog sistema i sastav.
Endokrini sistem podjela, morfologija i graa, vaskularizacija, funkcionalni znaaj.
Modul 3. Digestivni sistem i respiratorni sistem.
Systema digestorium podjela, sintopski i holotopski odnosi organa, lijezda pridodatih
digestivnom sistemu, morfologiju i grau, vaskularizacija, inervacija i limfotok. Peritoneum
(podjela, primarni peritoneum, sekundarni peritoneum parietale, peritonelni i retroperitonealni
organi).
Systema respiratorium- poloaj, podjela, morfologija sastavnih dijelova, graa, vaskularizacija,
inervacija, lomfotok, pleura.
Cilj modula:
Student treba da upozna morfoloke principe grae i topografiju digestivnog sistema,
respiratornog sistema i endokrinih lijezda, vaskularizaciju, inervaciju i limfnu drenau.
Modul 4. Urogenitalni sistem
Systema uropoeticum podjela, poloaj, morfologija i graa, sintopski i skeletotopski odnosi,
vaskularizacija, inervacija i limfotok.
Systema genitalia masculina et feminina poloaj, podjela, morfologija i graa,
vaskularizacija, inervacija i graa.
Cilj modula:
Student treba da upozna makroskopsku anatomiju, posebne topografske odnose u zdjelici, grau,
vaskularizaciju, inervaciju i limfnu drenau urogenitalnog sistema.
Modul 5. Praktina nastava Disekcija topografskih regija ljudskog tijela na kadaveru.
Anatomsko-hirurke regije tijela (toraks i gornji ekstremiteti; abdomen i donji ekstremiteti).
Topografska anatomija, skeletotopski odnosi, holotopski i sintopski odnosi organa. Topografska
anatomija grudnog koa i njegovog sadraja; gornjeg ekstremiteta (muskulatura, krvni sudovi,
nervi, anatomski odnosi sudovno-ivanih i kotanih struktura).
Topografska anatomija abdomena i njegovog sadraja; donjih ekstremiteta (muskulatura, krvni
sudovi, nervi, anatomski odnosi sudovno-ivanih i kotanih struktura).
Cilj modula:
Student treba da upozna i ovlada znanjem o morfologiji, topografiji i funkciji ljudskog
organizma, da to vizuelno predstavlja u tri dimenzije, kako bi in vivo, trodimenzionalnim
klinikim metodama prepoznavao strukture i promjene na njima na, ivom ovjeku.
Uspjeno usvojena znanja, omoguavaju studentu, da sistematsku i topografsku

organizaciju ljudskog tijela vidi na egzaktan nain, sekcijom mrtvog tijela, ime se
individualnim sposobnostima omoguava doivljaj trodimenzionalne slike vanih organa,
sistema, regija i ljudskog tijela u cjelini
Tako se student osposobljava za razumijevanje normalne i patoloke makromorfologije i
topografije ovjeka.
To su predavanja, vjebe na kadaveru i humanim
preparatima, konsultacije, usmene provjere znanja na
vjebama.
Predavanja se izvode u amfitetaru,sa vizuelnom prezentacijom ljudskog tijela, organa i
njihovih odnosa u dvije dimenzije. Praktina nastava se izvodi u disekcionoj sali na
kadaveru i humanim preparatima, dakle u tri dimenzije, gdje se prezentira topografija in
situ i in toto na izolovanom organu, to znai odreivanje njegovog anatomsko-fiziolokog
poloaja, upoznavanje sa morfologijom, vaskularizacijom, inervacijom, limfnom drenaom,
kao i funkcijom organa.
Na predavanjima, studenti izraavaju sve to je nejasno ili nije dovoljno jasno, da se
pojasni, a na kraju semestra, studenti izraavaju ta je najkompleksnije, pa se angauju da
pripreme odreene sisteme ili organe koje usmeno izlau u amfitetaru, uz pomo
nastavnika i uee svih studenata.
Provjera znanja, odnosno ocjena aktivnosti studenta, obavlja se na praktinoj nastavi i
boduje se odreenim brojem bodova.
Konsultacije se obavljaju u Anatomskoj uionici, na humanim preparatima,u kojima
uestvuju svi prisutni studenti (prva i druga godina), svakodnevno i na poseban zahtjev
studenata.
NASTAVNE METODE

METODE PROVJERE
ZNANJA
STUDENTI
MOGU
BIRATI
FORMU,
ODNOSNO
NAIN
POLAGANJA
ISPITA
IZ
NASTAVNOG PREDMETA A N A
T O M I J A, KAKO JE
NAVEDENO
U
SADRAJU
STUDIJSKOG PROGRAMA POD
REDNIM BROJEVIMA 1. i 2. ZA
FORMU POLAGANJA ISPITA,
STUDENTI
SE
ODREUJU
PRIJAVLJIVANJEM NA ZAVODU
ZA ANATOMIJU OD PRVOG
ROKA
TEKUE
KOLSKE
GODINE.
ODABRANI NAIN POLAGANJA
ISPITA
IZ
NASTAVNOG
PREDMETA A N A T O M I J A,
SE KONTINUIRANO PROVODI
DO KRAJA TEKUE KOLSKE
GODINE.

METODE OCJENJIVANJA
STUDENATA

PREDISPITNE AKTIVNOSTI: usmene provjere znanja

tokom trajanja nastave na vjebama, testovi, praktini ispit.
ZAVRNI ISPIT
Studenti koji osvoje 53 boda, polau zavrni ispit iz
anatomije usmeno i to iz oblasti: respiratorni system; systema
vasorum, digestivni system, uropoetski system i organa
genitalia masculine ili feminina.
Usmeni dio ispita zavrnog ispita:
1. Respiratorni sistem
2. Kardiovaskularni i limfni sistem
3. Digestivni sistem
4. Uropoetski sistem
5. Muki ili enski genitalni aparat
Ocjena 6 (est) 54 bodova- 5 pitanja, svako pitanje
nosi 0,2 boda. Nedovoljan i nepotpun odgovor na
pitanje je eliminatoran.
Svako naredno pitanje, odnosno odgovor, za veu
ocjenu od est (6), nosi 10 bodova.
Ocjena 7 (sedam) 64 boda 1 pitanje iz
respiratornog sistema.
Ocjena 8 (osam) 74 boda 1 pitanje iz
kardiovaskularnog sistema.
Ocjena 9 (devet) 84 boda 1 pitanje iz digestivnog
sistema.
Ocjena 10 (deset) 94 boda 1 pitanje iz
urogenitalnog sistema.
Ukoliko, kandidat ne odgovori za veu ocjenu od 6 (
est), poloio je cjelokupni ispit iz Anatomije,
prethodno steenom ocjenom, odnosno brojem
bodova.

Parcijalni ispit 1. - test od 20 pitanja

14 tanih odgovora - 10 bodova
Parcijalni ispit 2. test od 30 pitanja
20 tanih odgovora 10 bodova
Parcijalni ispit 3. - test od 30 pitanja
20 tanih odgovora 10 bodova
Parcijalni ispit 4. test od 30 pitanja
20 tanih odgovora 10 bodova
Parcijalni ispit 5. praktini dio, sastoji se iz orijentacije,

analize i prepoznavanja struktura: pojedinanih kostiju

trupa i ekstremiteta, analize elemenata i mehanike zgloba,
pojedinanih organa i njihovih makroskopskih struktura,
vaskularnih,
limfnih
i
nervnih
elemenata
kardiovaskularnog, respiratornog, digestivnog, urinarnog,
mukog i enskog genitalnog aparata i stratigrafskog i
makroskopskog prepoznavanja jedne regije tijela
(muskularnih, vaskularnih, nervnih i limfnih elemenata).
Praktini dio sadri 10 pitanja: jednu regiju tijela, jedan
preparat kost trupa ili ekstremiteta, jedan preparat spoj
meu kostima trupa ili ekstremiteta, jedan organ
kardiovaskularnog sistema, jedan organ respiratornog
sistema, jedan organ digestivnog sistema, jedan organ
urinarnog sistema, jedan organ mukog genitalnog
sistema, organ enskog genitalnog sistema i jedan organ
endokrinog sistema. Svako pitanje se boduje sa 0,7 boda,
ukupno 7 bodova.
Urednost pohaanja nastave (predavanja i vjebe) u tri
semestra, sa tolerancijom od 3% izostanaka, nosi 3 boda,
a aktivnost na nastavi 3 boda.
Student moe pristupiti polaganju praktinog dijela ispita
samo ukoliko poloi sve testove. Ukoliko student ne poloi
samo jedan od testova moe ponovo polagati samo jedan
prethodno nepoloeni test i pristupiti polaganju
praktinog dijela u sklopu predispitnih aktivnosti.
Studenti koji su uredno prisustvovali predavanjima i
vjebama, te poloili sve parcijalne ispite, osvojili su 53
bodova, polau zavrni ispit.
1. Z A V R N I I S P I T
Studenti koji osvoje 53 boda, polau zavrni ispit iz
anatomije usmeno iz slijedeih oblasti: respiratorni
system; sudovni system; digestivni system i urogenitalni
sistem.
Nain ocjenjivanja
Ocjena 6 (est) 54 boda (5 pitanja, a svako pitanje nosi
0,2 boda):
1. Sudovni sistem 1 pitanje
2. Respiratorni sistem 1 pitanje
3. Digestivni sistem 1 pitanje
4. Uropoetski sistem 1 pitanje
5. Muki ili enski genitalni sistem 1 pitanje
7

Za veu ocjenu od 6 (est), student odgovara na 4 pitanja,

po slijedeem slijedu, kako je gore navedeno. Svako
naredno pitanje, za ocjenu veu od 6 (est) nosi 10 bodova.
Ocjena 7 (sedam) jedno pitanje iz sudovnog sistema, 64
boda.
Ocjena 8 (osam) jedno pitanje iz respiratornog sistema,
74 boda.
Ocjena 9 (devet) jedno pitanje iz digestivnog sistema, 84
bodova.
Ocjena 10 (deset) jedno pitanje iz urogenitalnog sistema,
94 bodova.
Ukoliko student ne odgovori na pitanje za veu ocjenu od
6 (est), ostaje steena ocjena, odnosno, student je poloio
cjelokupni ispit iz anatomije.

Studenti ponovci II godine

studija medicine, ukoliko se
opredjele za polaganje ispita iz
nastavnog
predmeta
Anatomija, po stavu 2., u
tekuoj akademskoj godini
2012./13., a koji su u protekloj
akademskoj godini, poloili
sva etiri testa i praktini dio
ispita, bit e osloboeni
usmenog dijela ispita, odnosno
poloili su cjelokupan ispit, iz
nastavnog
predmeta
Anatomija (I i II semestar).

2. ZAVRNI ISPIT ZA STUDENTE KOJI

ODABERU OVU FORMU POLAGANJA ISPITA
IZ ANATOMIJE (REDOVNI
I STUDENTI
PONOVCI PRVE GODINE), SASTOJI SE IZ
DVA DIJELA : PRAKTINOG I USMENOG.

Praktini dio ispita 18 bodova

Sastoji se od analize i prepoznavanja muskularnih,
vaskularnih, limfnih, nervnih struktura, topografskih prostora
i njihovog sadraja, u dobivenoj regiji, na disekovanom
preparatu (kadaveru), podruja thorax i gornji ekstremitet i
abdomen i donji ekstremitet. Poloen praktini dio ispita je
uslov za polaganje usmenog dijela ispita. Na ovaj nain
student osvoji ukupno 24 boda (3 boda za redovno
pohaanje nastave, 3 boda za aktivnost na nastavi i 18
Studenti, ponovci I i II bodova za poloen praktini dio ispita)
studijske godine, koji su Usmeni dio ispita:
poloili sva etiri testa, polagat
e praktini dio ispita, a nakon
1. Thorax - 1 pitanje
toga usmeni dio ispita iz
2. Gornji ekstremitet 1 pitanje
oblasti Anatomije, pod rednim
3. Abdomen 1 pitanje
brojevima,a od 1 5.
4. Donji ekstremitet 1 pitanje
Studenti ponovci I i II godine
5. Zdjelica 1 pitanje
medicine, koji poloe manje od
6. Kosti trupa 1 pitanje
etiri
testa,
polagat
e
7. Spojevi meu kostima 1 pitanje
praktini dio ispita, a nakon
8. Sudovni sistem 1 pitanje
toga usmeni dio ispita iz
9. Respiratorni sistem 1 pitanje
oblasti Anatomije, pod rednim
10. Digestivni sistem 1 pitanje

brojevima od 1 5 i one
oblasti koje nisu poloili na
testovima, a sadrane su pod
rednim brojevima od 6 -10.

Ocjena 6 (est) 54 boda- 10 pitanja, svako pitanje

nosi 3 boda. Nedovoljan i nepotpun odgovor na pitanje
je eliminatoran.
Svako naredno pitanje, odnosno odgovor, za veu
ocjenu od est (6), nosi 10 bodova.
Ocjena 7 (sedam) 64 boda 1 pitanje iz podruja
toraksa..
Ocjena 8 (osam) 74 boda 1 pitanje iz podruja
abdomena.
Ocjena 9 (devet) 84 boda 1 pitanje iz podruja
zdjelice.
Ocjena 10 (deset) 94 boda 1 pitanje iz podruja
kosti trupa ili spojevi meu kostima trupa..
Ukoliko, kandidat ne odgovori za veu ocjenu 6 (est),
zadrava prethodno steenu ocjenu, odnosno poloio je
cjelokupni ispit.
Poloeni testovi bit e priznati, pa te oblasti ANA T O
M I J E, kandidat nee odgovarati na usmenom dijelu
zavrnog ispita.

SISTEM BODOVANJA
Nakon steenih 53 boda, u predispitnim aktivnostima, student pristupa polaganju
zavrnog ispita. Na zavrnom ispitu, koji je usmeni, student polae iz oblasti: sudovnog
sistema; respiratornog sistema; digestivnog i urogenitalnog sistema. Za ocjenu 6 (est),
odgovara 5 pitanja (1 pitanje iz sudovnog sistema; 1 pitanje iz respiratornog sistema; 1
pitanje iz digestivnog sistema, 1 pitanje iz uropoetskog sistema i 1 pitanje iz mukog ili
enskog genitalnog aparata).Svaki temeljan odgovor se boduje se sa 0,2 boda. Ukoliko
jedan odgovor nije zadovoljavajui, to je eliminatorno za ispit. Ako student odgovori na
svih 5 pitanja stie 54 boda. Nakon toga, kandidat odluuje da li e odgovarati za veu
ocjenu od est. U daljnjoj proceduri ispita su etiri pitanja, iz istih oblasti, od kojih se
svaki temeljan odgovor boduje sa 10 bodova. Ukoliko student ne odgovori za veu
ocjenu, zadrava pravo na prethodno steenu ocjenu, odnosno poloio je cjelokupan
ispit.
SISTEM OCJENJIVANJA
Formiranje kumulativne ocjene:
Ocjena 10 (deset) odlian A za ostvarenih 94 -100 bodova

Ocjena 9 (devet) izvanredan Bza ostvarenih 84 - 93 boda

Ocjena 8 (osam) vrlodobar- C za ostvarenih 74 - 83 boda
Ocjena 7 (sedam) dobar D za ostvarenih 64 - 73 boda
Ocjena 6 (est) dovoljan E za ostvarenih 54 63 bodova;
Ocjena 5 (pet)- ne zadovoljava F za ostvarenih 0-53 boda.
PREPISIVANJE

PREPORUENA DODATNA
LITERATURA

Ukoliko se dogodi da student prepisuje od drugog

studenta ili na drugi nain koristi nedozvoljene metode u
polaganju testa, bit e udaljen sa ispita, a rad se nee
bodovati.
Sva fakultatitvna literatura, koja je raspoloiva za
studente, uz CD sa prikazom grae ovjeka u tri
dimenzije.

ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA

PREDAVANJA
Sedmica
1
2
3
4
5

7
8

I SEMESTAR
Dan

Datum

Naziv predavanja
Uvod u anatomiju
Vertebrae cervicales et thoracicae
Vertebrae lumbales, os sacrum
Os coccygis, columna vertebralis
Costae (verae et spuriae)
Sternum, skeleton thoracis
Cingulum pectorale, scapula et
clavicula
Pars libera membri superioris,
humerus
Radius et ulna
Ossa manus

Broj
sati
2
1
1
1
1
2
1
1
1
1

Cingulum pelvicum, os coxae

Pelvis
Pars libera membri inferioris, femur
Tibia, fibula et patella
Ossa pedis

2
1
1
1
1

10
11

Juncturae, Systema articulare

Juncturae columnae vertebralis

2
2

12

Juncturae thoracis
Juncturae cinguli pectoralis
Juncturae membri superioris liberi

1
1
2

13

10

14

Juncturae cinguli pelvici

15

Juncturae membri inferioris liberi

Ukupno:

PREDAVANJA
Sedmica
1
2

1
1
2
30

II SEMESTAR
Dan

Datum

Naziv predavanja
Systema cardiovasculare, cor,
topografija i opta morfologija
Pretkomore i komore srca
Ostia et valvae cordis

Broj
sati
4

4
3

Radna muskulatura srca i fibrozni

skelet srca, septa cordis,
endocardium, miocardium
Sprovodni sistem, pericardium
Vaskularizacija i inervacija srca
Razvoj srca i velikih krvnih sudova
Aorta, truncus pulmonalis
Vena cava superior, vena cava
inferior, sistem venae portae
Embrionalni krvotok
Systema lymphoideum
Trunci et ductus lymphatici
Razvoj limfnog sistema

11

8
9

10

11

12

13

14

15

Corpus mammae
Razvoj i klinika anatomija dojke
Glandulae endocrinae
Systema respiratorium, nasus, sinus
paranasales
Larynx
Trachea et bronchi
Pulmones
Pleura
Mediastinum et diaphragma
Systema digestorium, cavum oris
Dentes
Lingua
Fauces et glandulae oris
Palatum durum,palatum molle
Pharynx et oesophagus
Gaster
Intestinum tenue et intestinum
crassum
Pancreas et lien
Hepar
Vesica biliaris
Cavum abdominis, cavum peritonei,
spatium retroperitonele abdominis
Razvoj mezentrijuma
Organa uropoetica, ren
Ureter, vesica urinaria
Testis
Ductus deferens, prostata, vesiculae
seminales
Penis, urethra masculina, scrotum
Ovarium, tuba uterina
Uterus, vagina
Perineum
Organa genitalia feminina externa
Organa genitalia masculina externa
Cavum pelvis
Ukupno:

4
4

60

12

EKSPERIMENTALNE VJEBE I SEMESTAR

Sedmica

Dan

Naziv eksperimentalne vjebe

Datum

1
2

Vertebrae verae
Vertebrae spuriae et columna
vertebralis
Costae et sternum
Thorax
Clavicula et scapula
Humerus, radius et ulna
Ossa manus
Os coxae et pelvis
Femur, tibia et patella
Fibula et ossa pedis
Rekapitulacija
Spojevi trupa i gornjih ekstremiteta
Spojevi trupa i gornjih ekstremiteta
Spojevi
zdjelice
i
donjih
ekstremiteta
Spojevi
zdjelice
i
donjih
ekstremiteta
Ukupno:

3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15

Broj
sati
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
2
30

EKSPERIMENTALNE VJEBE II SEMESTAR

Sedmica
1

Dan

Datum

Naziv eksperimentalne vjebe

Toraks i gornji ekstremiteti: Regio
mammaria (trigonum
infraclaviculare)
Abdomen i donji ekstermiteti:
Regije prednjeg trbunog zida

Broj
sati
3

13

Toraks i gornji ekstremiteti: Regio

axillaris
Abdomen i donji ekstremiteti:
Regio femoris anterior (regio
subinguinalis, trigonum femorale)
Toraks i gornji ekstremiteti: Regio
brachii anterior, regio cubiti anterior
(fossa cubitalis, canalis cubitalis,
sulcus antebrachii medialis et
lateralis), regio antebrachii palmaris
(sulcus antebrachii medialis et
lateralis)
Abdomen i donji ekstremiteti:
Regio genus anterior, medialis et
lateralis, regio cruris anterior, regio
dorsalis pedis
Toraks i gornji ekstremiteti: Regio
palmaris manus, regio
suprascapularis, regio scapularis,
regio
brachii posterior, regio
cubiti posterior, regio antebrachii
posterior, regio dorsalis manus
Abdomen i donji ekstremiteti:
Regio lumbalis, regio glutea (fossa
ischiorectalis, canalis pudendalis
Alcock). Regio femoris posterior,
regio genus posterior (fossa poplitea,
canalis popliteus), regio malleolaris
medialis et lateralis, regio plantaris
pedis
Toraks i gornji ekstremiteti:
Cavum thoracis (podjela),
mediastinum (granice, podjela i
sadraj), cor (morfologija,
topografija, projekcija, odnosi, ostia
cordis)
Abdomen i donji ekstremiteti:
Cavum
abdominale,
cavum
peritoneale (podjela i sadraj),
spatium retroperitonelae abdominis,
oesophagus, ventriculus, intestinum
tenue,
intestinum
crassummorfologija,
topografija,
situs
viscero.

14

3
Toraks i gornji ekstremiteti:
Pulmones (morfologija, topografija,
granice), pleura
Abdomen i donji ekstremiteti:
Hepar, lien, pancreas, renes (situs
viscero)
Toraks i gornji ekstremiteti: Aorta
thoracica, trachea (topografija,
odnosi), diaphragma
Abdomen i donji ekstremiteti:
Cavum pelvis (podjela i sadraj),
uterus, ovarium, tuba uterina,
vagina, vesica urinaria, prostata

Toraks i gornji ekstremiteti:

Rekapitulacija
Abdomen i donji ekstremiteti:
Topografija organa male zdjelice i
rekapitulacija (regije i situs viscero)

10

11

3
Toraks i gornji ekstremiteti:
Topografsko hirurke regije
grudnog koa i gornjih ekstremiteta.
Abdomen i donji ekstremiteti:
Topografsko hiruke regije
abdomena, zdjelice i donjih
ekstremiteta
Toraks i gornji ekstremiteti:
Topografsko hirurke regije
Operativni rezovi na dojci,
podvezivanje a.axillaris.
Abdomen i donji ekstremiteti:
Topografsko hiruke regije
Pristupni putevi kroz trbune zidove,
uzduni, popreni i kosi rezovi.
Toraks i gornji ekstremiteti:
Topografsko hirurke regije
Pristupni putevi pluima i plunoj
maramici.
Abdomen i donji ekstremiteti:
Topografsko hiruke regije
Herniae

15

12

13

Toraks i gornji ekstremiteti:

Topografsko hirurke regije
Pristupni putevi mediastinumu,
Abdomen i donji ekstremiteti:
Topografsko hiruke regije
Podvezivanje a.femoralis,
amputacije na gornjem i donjem
ekstremitetu)
Thorax i gornji ekstremiteti: ,
Pristupni putevi duniku, dunicama,
pristupni putevi jednjaku)

Abdomen i donji ekstremiteti:

pristupni putevi organima karline
duplje

abdominalnim,
abdominalno-perinealnim
i
sakralnim putevima)
14

15

3
Thorax i gornji ekstremiteti: R e k
apitulacija
Abdomen i donji ekstremiteti: R e
kapitulacija
Rekapitulacija cjelokupnog
programa drugog semestra
Ukupno:

45

Odgovorno lice za nastavni predmet Anatomija:

Prof. dr. Admedina Savkovi, s. r.

16