Umijece Upravljanja Novcem

UMIJEE
UPRAVLJANJA
NOVCEM
RADOICA LUBURI
NIKOLA FABRIS
Radoica Luburi
je izvrni direktor Centralne banke Crne Gore.
Bio je i ministar kulture u Vladi Crne Gore,
predsjednik Upravnog
odbora Radio-televizije Crne Gore, direktor
ZAMTES-a, direktor
i predsjednik Odbora
direktora Pobjede, poslanik u Skuptini Dravne zajednice Srbija i
Crna Gora, poslanik u Skuptini Crne Gore, te lan
njenog odbora za ekonomiju, finansije i budet.
Autor je veeg broja naunih i strunih radova iz
razliitih drutvenih oblasti, meu kojima se posebno
izdvaja knjiga Umijee uspjenog upravljanja (Zasnovano na svjetskoj teoriji i praksi upravljanja ukupnim
kvalitetom). Upravljanje organizacijom, i posebno
upravljanje operativnim rizikom i upravljanje ukupnim kvalitetom, ekonomske su oblasti kojima se naunoistraivaki bavi.
Na naunim, strunim i jezikim usavravanjima
boravio je u Moskvi, Kardifu, Oksfordu i Kembridu. U vie navrata bio je predava po pozivu, a uestvovao je i na brojnim naunim i strunim skupovima u zemlji i inostranstvu. Iz domena centralnog
bankarstva uestvovao je na vie eminentnih skupova
organizovanih u Banci za federalne rezerve u Njujorku, Bundesbanci u Frankfurtu, Banci Engleske u
Londonu, Centralnoj banci Ruske Federacije u Moskvi, Banci Italije u Rimu, kao i u mnogim drugim
renomiranim meunarodnim institucijama. Uestvovao je i na zasijedanjima Svjetske banke i MMF-a u
Vaingtonu.
Edicija
Best practices
Recenzenti
Prof. dr Isak Adies
Dr Kemal Kozari
Urednik
Zorica Stablovi Bulaji
Izdavai
Medeon, Podgorica
HESPERIAedu, Beograd
Za izdavae
Bojan R. Popovi
Zorica Stablovi Bulaji
Radoica Luburi Nikola Fabris
UMIJEE
UPRAVLJANJA
NOVCEM
Podgorica / Beograd
2014.
Copyright
radoica.luburic@cbcg.me
nikola.fabris@cbcg.me
Medeon Podgorica
HESPERIAedu Beograd
u m i j e e u p r av l j a n j a n o v c e m
SADRAJ
Rije-dvije o ovoj knjizi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9
radoica luburi
NOVAC, LJUDI, VRIJEME
IVOT I NOVAC. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
1. Svemo i nemo novca . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 23
2. Izazovi upravljanja novcem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33
1. O novcu brinu i bogati i siromani
neobine slinosti i razlike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35
2. Kako ukrotiti finansijske brige i sauvati zdravlje. . . . . . 40
UMIJEE STICANJA NOVCA. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 49
1. Stvarajte prilike, a ne neprilike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 50
2. Promijenite svoj pristup novcu
klju uspjeha je u vaoj glavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
3. Kako zaraditi dovoljno novca za ivot
smjernice i putokazi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
NOVAC I TEDNJA . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 75
1. tednja kao mudrost troenja. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 77
2. Najvaniji razlozi zato treba tedjeti. . . . . . . . . . . . . . . . 80
3. Najee greke koje utiu na nizak nivo tednje. . . . . . . 82
4. Deset pravila kako da poveate tednju. . . . . . . . . . . . . . . 89
r a d oic a lu bu r i / n i kol a fa br is
5. Praktini savjeti o malim utedama. . . . . . . . . . . . . . . . . . 95
KOMPULSIVNE KUPOVINE
(Potroaka bolest) . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 99
1. Kako da prepoznate patite li
od potroake bolesti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 106
2. Osobenosti kompulsivnih kupovina
u potroakom drutvu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 108
3. Kako se zatititi od poremeaja
kompulsivne kupovine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 112
nikola fabris
NOVAC, BANKE, FINANSIJE
VRIJEDNOST NOVCA
I NJEGOVO OBEZVREIVANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 125
1. Osnovne funkcije i vrijednost novca . . . . . . . . . . . . . . . . 125
2. Inflatorno obezvreivanje novca
najvee svjetske hiperinflacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .127
3. Deflacija novca. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 135
BANKE I BANKARSKI POSLOVI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .139
1. Nastanak i razvoj banaka . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 139
2. ta biste (sve) morali znati
o bankama i bankarskom sistemu . . . . . . . . . . . . . . . . . . 146
3. Nove tehnologije u bankarskom
sistemu i njihovi rizici. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 152
Elektronske prevare i sajber kriminal (Cyber crime) . . . . . 158
Kako se zatiti od elektronskih prevara. . . . . . . . . . . . . . . . 167
DA LI SE I KAKO ZADUITI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 173
1. Da li vam je zaista neophodan kredit. . . . . . . . . . . . . . . . 174
2. Vrste kredita i uslovi za njihovo odobravanje. . . . . . . . . 178
3. Kako odluiti koji je kredit najpovoljniji. . . . . . . . . . . . . 179
IZAZOVI UPRAVLJANJA DUGOM. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
1. ta podrazumijeva dobro upravljanje finansijama
i dobro kontrolisanje duga. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 187
2. Kako da efikasno smanjite svoju prezaduenost
najdjelotvornije strategije sniavanja i otplate duga. . . . 190
FINANSIJSKO PLANIRANJE
I INVESTIRANJE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 203
1. ivotni ciljevi i finansijsko planiranje . . . . . . . . . . . . . . . 203
2. Rizici investiranja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 208
3. ta uraditi sa svojim novcem i gdje investirati . . . . . . . . 212
4. Neka praktina pravila investiranja. . . . . . . . . . . . . . . . . 230
EKONOMSKI INDIKATORI
I KAKO IH TUMAITI. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 233
1. Inflacija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 234
2. Bruto drutveni proizvod (BDP). . . . . . . . . . . . . . . . . . . 236
3. Javni sektor. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 239
4. Berzanski indeksi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 244
5. Racio analiza. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 247
6. Konjunkturni indikatori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 251
7. Ostali indikatori. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 253
FINANSIJSKO OBRAZOVANJE
OMLADINE I DJECE. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 257
1. Praktini savjeti o finansijskom obrazovanju
omladine i djece. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 264
Izvori i literatura . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 269
RIJE-DVIJE O OVOJ KNJIZI

Glavni razlog finansijskih problema koji
pritiskaju ljude jeste taj to se godinama
koluju, ali ne naue nita o novcu. Rezultat
toga je da naue da rade za novac, ali nikad
ne naue kako da natjeraju novac da radi
za njih.
Robert Kiosaki
este li se, potovani itaoci, ikada zapitali da li

mi zaista upravljamo novcem, ili novac upravlja
naim ivotima? Ko koga uistinu posjeduje
ljudi novac, ili novac ljude? I zato ljudi, sutinski,
manje znaju o novcu nego o mnogim perifernim
stvarima, a gotovo nikad se ne odvajaju od njega,
bilo fiziki, bilo na neki drugi nain?
Cilj ove knjige upravo i jeste da vam na jednostavan i slikovit nain ukae na neka od aktuelnih
finansijskih pitanja, s posebnim osvrtom na novac
i njegove, esto nerazluive, dobre i loe strane. Da
bude svojevrstan finansijski vodi kroz ivot. Imajui u vidu da je novac svakodnevni, neodvojivi i
nezaobilazni saputnik naih ivota, sa svim svojim izazovima, rizicima i iskuenjima, ova knjiga
e vam olakati ivot i pomoi da uspjenije upravljate novcem. Nezavisno od toga ime se bavite,
kojeg ste ivotnog doba, pola ili obrazovanja.
Knjiga koju smo nazvali Umijee upravljanja
novcem sastoji se iz dva dijela koja su pisana kao
zasebne tematske cjeline, ali koje teku kao tiha
9
rijeka, bez ikakvih grebena i zastoja. Istovremeno, ovi djelovi se nalaze u punom kompozicijskom,
funkcionalnom i svakom drugom skladu, pa se lako itaju, proimaju i nadopunjuju. Sinergijskim
efektima ova dva tematska dijela dobilo se ono to
je autore i podstaklo da napiu ovu knjigu, a to je
jedan interdisciplinaran, vieslojan i sveobuhvatan
pristup sagledavanju novca, sine ira et studio, koliko god je to bilo mogue.
U Prvom dijelu knjige NOVAC, LJUDI, VRIJEME, iji je autor Radoica Luburi, na interdisciplinaran nain su dotaknuta neka pitanja koegzistencije ljudi i novca kroz istoriju i vrijeme.
Poglavlja ivot i novac i Novac i finansijske brige najprisutnija su ivotna pitanja koja tite ljude, od nastanka novca do danas i ko zna dokad.
Ono to e itaoce posebno interesovati jeste autorovo sagledavanje nekih vjeitih i nikad zavrenih tema poput tajanstvene uloge novca u ivotima ljudi, (sve)moi i nemoi novca, te neobinih
razlika i jo neobinijih slinosti izmeu bogatstva
i siromatva. Ali i kako ukrotiti finansijske brige
i sauvati zdravlje kada od dananjeg tempa i naina ivota niko nije poteen.
Od svih tema u Prvom dijelu ove knjige ponajtee se bilo uhvatiti ukotac sa onom koju smo
nazvali Umijee sticanja novca. Jasno je i zato. Tema je bila vie nego zahtjevna i sa teorijskog i sa praktinog stanovita. Nadamo se da
trud koji smo uloili nije bio uzaludan, tim prije
to su mnoge ideje i primjeri koje smo prezento10
vali primjenljivi i u naoj praksi, gotovo bez ikakvih smetnji i ogranienja. Vjerujemo da e vam
ovo poglavlje uliti i dodatnu snagu da krenete putevima sticanja novca, ako ve nijeste. Uspjeh, kao
i novac i bogatstvo, nijesu statike, nego organske
i dinamike kategorije. Za uspjeh se morate boriti i izboriti, biti istrajni i nikada ne odustajati. Da
biste i ostali uspjeni, morate izgraditi svoj sistem
uspjeha, kontinuirano ga poboljavati i inovirati.
Pa sve tako iznova. U ovoj knjizi navedeni su mnogi uspjeni ljudi koji su ve od samog poetka nizali uspjeh za uspjehom, ali i oni koji su na svom
putu uspjeha imali brojne neuspjehe.
Prvi dio ove knjige zaokruen je sa dvije veoma
vane, a ne ba esto prisutne teme. Jedna od njih
je Novac i tednja, gdje se o tednji govori kao o
mudrosti troenja. Analizirana su i neka ivotna
pitanja sa kojima se svakodnevno susreemo a koja nam najrjeitije govore zato treba tedjeti, kako
se moe poveati tednja, te kako se upravlja malim utedama. Posljednja tema iz Prvog dijela ove
knjige nosi naziv Kompulsivne kupovine, u narodu poznate kao potroaka bolest. Evidentno je
da ovaj sindrom potroakog drutva sve vie uzima maha i kod nas, pa e se mnogi u ovom poglavlju i sami prepoznati. Ali, ne brinite! Nastojali smo i da vam ukaemo kako se od ove boljke
moete zatititi, a ako treba, i kako izlijeiti.
U Drugom dijelu knjige NOVAC, BANKE,
FINANSIJE, iji je autor Nikola Fabris, obraena su neka fundamentalna i nezaobilazna pitanja
11
finansijskog poslovanja, kao to su vrijednost novca i njegovo obezvreivanje, banke i bankarski

poslovi, izazovi zaduivanja i upravljanja dugom,
finansijsko planiranje i investiranje, tumaenje
ekonomskih indikatora, te finansijsko obrazovanje omladine i djece. U poglavlju Vrijednost novca i njegovo obezvreivanje obraene su osnovne
funkcije i vrijednost novca, inflatorno obezvreivanje, s posebnim osvrtom na najvee svjetske hiperinflacije, ali i deflacija novca.
U poglavlju Banke i bankarski poslovi razmatrana su ekonomska pitanja nastanka i razvoja
banaka, s posebnim osvrtom na Crnu Goru, kao
i neke nepoznanice o bankama i bankarskom sistemu u svijetlu tekuih finansijskih deavanja. U
okviru ovog poglavlja posebna panja je posveena novim tehnologijama u bankarskom sistemu i
sve veim rizicima koje one sa sobom nose. Tu se
prije svega misli na elektronske prevare i sajber kriminal, te kako se zatititi od ovih sve agresivnijih
i sve prisutnijih opasnosti. Nakon ovog poglavlja,
potovani itaoci, va pogled na savremene tehnike i tehnologije plaanja vie nee biti isti. Sami
ete se uditi kako je mogue da ste mislili da sve
ovo znate, a ne znate.
U poglavlju Da li se i kako zaduiti obraeno je nekoliko ivotnih pitanja na temu zaduivanja da li vam je zaista neophodan kredit, koje
vrste kredita postoje i kakvi su uslovi za njihovo
odobravanje, te kako da odluite koji je kredit najpovoljniji? U ovom dijelu knjige posebno mjesto
12
dato je poglavlju Izazovi upravljanja dugom gdje

je naznaeno nekoliko kljunih pitanja iz ove oblasti, poput onih ta podrazumijeva dobro upravljanje finansijama i dobro kontrolisanje duga, kako
da efikasno smanjite svoju prezaduenost, te koje su najdjelotvornije strategije sniavanja i otplate duga u dananjim uslovima? U poglavlju Finansijsko planiranje i investiranje analizirana su
neka od najznaajnijih pitanja finansijskog planiranja, s posebnim osvrtom na to u ta treba da investirate, kada i kako?
U dananjem poslovnom ambijentu ne moe
se biti uspjean ako se blagovremeno ne prate i
sagledavaju ekonomska kretanja i ekonomski indikatori, a naroito ako nijeste osposobljeni da ih
na struan nain tumaite i koristite. To se, prije svega, odnosi na glavne ekonomske indikatore kao to su inflacija, bruto drutveni proizvod
(BDP), javni sektor, berzanski indeksi, konjunkturni i ostali indikatori. Zato je u ovom dijelu
knjige i obraena tema Ekonomski indikatori i
kako ih tumaiti. Najzad, imajui u vidu da ivimo u digitalnom dobu sa svim svojim prednostima, ali i brojnim opasnostima koje ono sa sobom
nosi, na prikladan nain je obraeno i jedno pitanje posebno vano za generacije koje dolaze, a samim tim i za budunost itave drutvene zajednice. Rije je o zavrnom poglavlju i drugog dijela i
itave ove knjige, pod nazivom Finansijsko obrazovanje djece i omladine.
13
Kao to ete i sami vidjeti, u ovoj knjizi su korieni brojni referentni izvori i literatura o upravljanju novcem i finansijama, ali i o ivotu i svim
drugim aspektima upravljanja. Objavljeni ili jo
neobjavljeni radovi autora ove knjige, kao i njihovo nemalo profesionalno i ivotno iskustvo, utkani su u ovo djelo. U ovoj knjizi je u znaajnoj
mjeri korien i jedan izvor koji je za nas bio posebno zanimljiv, a i veoma koristan. Rije je o biserima mudrosti, te brojnim poslovicama i izrekama, kratkim pounim priama i anegdotama,
kako onim nastalim od strane znamenitih ljudi, tako i onim nastalim od strane itavih naroda
i civilizacija. U njihovom drutvu svi nekako izgledamo pametniji, pokatkad i mudriji. Moda i
zbog toga to je sveukupna ivotna mudrost koju su provjerili vjekovi i milenijumi vea od svake
pojedinane ljudske pameti namijenjene za samo
jedno, makar i nae vrijeme. Nije sluajno reeno
da pametni ljudi znaju kako da rijee problem, a
mudri kako da ne upadnu u njega. Kada je u pitanju ivot, treba nam i pameti i mudrosti. Naroito mudrosti, koju digitalno doba pomalo i marginalizuje. Ali ne marginalizuje knjiga kao ovjekov
najbolji prijatelj.
Sa eljom da vam ova naa knjiga pripomogne da lake i umjenije upravljate novcem, sa zadovoljstvom vam je predajemo na itanje, uvjereni da e vam koristiti ne samo u poslu, nego i u
ivotu. A i nastavite da se druite sa pravim knjigama. Tim prije ako elite da postanete uspjean
14
lider ili menader. Davno je reeno da svaki italac ne mora biti voa, ali svaki voa mora biti italac. Burk Hedis (Burke Hedges), autor bestselera
itanjem do bogatstva, nakon dugih istraivanja
meusobnih uticaja itanja i bogatstva, samouvjereno je ustvrdio: Za uspjeh svakog ovjeka obino je zasluna neka dobra knjiga. Sigurni smo da
e i ova naa knjiga bar malo biti zasluna za va
uspjeh, to vam od srca i elimo.
Autori
15
radoica luburi
NOVAC,
LJUDI,
VRIJEME
n o va c , l j u d i , v r i j e m e
IVOT I NOVAC
ivot je kratak, a takav je i novac.
Bertolt Breht
19
ivotu ivot je najvaniji. Ali, ima neto,

potovani itaoci, to ljude nerijetko opsijeda vie nego i ivot, a to je novac. Nezavisno od toga ko su, gdje ive i ta rade, koje su vjere, nacije, pola ili obrazovanja. Kada je u pitanju
novac, svi ljudi su iste vjere, s pravom je govorio
znameniti francuski filozof Volter (Franois Marie Arouet Voltaire). Od nastanka novca do danas
ovjekova opsjednutost njime nije mnogo splanjavala. ak ni u nekim krajnje nepovoljnim istorijskim ili prirodnim okolnostima, poput ratova, revolucija, pueva i prevrata, prirodnih katastrofa ili
drugih svakojakih nevolja.
Sigurno ste bar jednom uli sintagmu njegovo velianstvo novac. Zvuna i velelepna titula kao da se upuuje kakvom uvaenom kralju ili,
u novije vrijeme, kakvom vanom kupcu ili potencijalnom birau. Zato je to ba tako? Mnogi
znaajni ljudi su nastojali da dokue u emu lei
ta skrivena tajna veliine i moi novca, te ta sve
on predstavlja u naim ivotima. Evo i nekih zanimljivijih gledita.

Jo od svog nastanka novac je bio predmet brojnih debata i neslaganja po mnogim pitanjima, pa
i po pitanju njegovog mjesta i uloge u ivotu ljudi, ali i u sveukupnom drutvenom razvoju. Kroz
istoriju smo nailazili na mnoge znaajne ljude koji su, to iskreno, to ironino, glorifikovali novac. Herodot ( Hrdotos), uveni antiki pisac i otac istorije, rezignirano je jednom
rekao: S novcem si zmaj, bez novca crv. Bolje je
da ti zavide, nego da te saaljevaju. Nije mali broj
ni shvatanja koja su potpuno nipodatavala ulogu
i znaaj novca, poput onih koja odslikava ova mistina indijska poslovica: Kao to tijesna odjea
smeta kretanju tijela tako bogatstvo smeta kretanju due. Razumljivi su i ovakvi stavovi, jer je
pohlepa, s jedne strane, iskrivila mnoge drutvene
vrline, dok je, s druge, velikom broju siromanih
ljudi trebalo dati vjeru i nadu u ivot. U irokoj lepezi pogleda na novac iznikle su i mnoge duhovite
opaske. U onoj Eduarda Burdea (Edourdat Bourdet), francuskog dramaturga i pisca, osim duhovitosti ima pomalo i istine: U ivotu treba izabrati:
ili emo da zaraujemo novac, ili emo da ga troimo za oboje ovjek nema vremena.
Jedan od najveih satiriara u svjetskoj knjievnosti, ameriki pisac Mark Tven (Mark Twain), veliinu novca sagledavao je ovako: Neki ljudi potuju poloaj, neki potuju heroje, neki mo,
neki potuju Boga i oko ovih ideala svi oni se
20
21
raspravljaju ali svi oni potuju novac. Na slian, ali na malo radikalniji nain, rezonovao je
i francuski dramaturg i pisac Anri Bek (Henry
Franois Becque): Ljudi se dive hrabrosti, talentu,
dobroti, velikim zadacima i velikim iskuenjima;
ali ne cijene nita osim novca. Napoleon Bonaparta (Napolon Bonaparte), uveni francuski vojskovoa i vladar, vojniki je i ustvrdio: Postoje samo
dvije snage koje sjedinjuju ljude strah i novac.
Stara je narodna izreka da novac kvari ljude,
ali uzalud, svi bi eljeli da ih ta velika i teka nevolja to prije snae i to prije pokvari. Takvi su
ljudi. Rodili se bez novca, a ni za im vie ne ude
nego za njim. A moda i ude. Za vlau, na primjer. Vlast, novac i ene porivi su i strasti koji
svakoga mogu promijeniti. Nekoga manje, nekoga vie. Don Golsvorti (John Galsworthy), engleski romanopisac i dramaturg, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost, smatrao je da novac i
vlast sjede u istom drutvu. Gdje je novac tamo je
i vlast, govorio je Golsvorti. Jedna indijska ivotna mudrost pak tvrdi da ovjekovu prirodu mogu izmijeniti samo dvije stvari: novac i ena. Da li
je ba tako, ili tu neto nedostaje, prosudite sami.
esto smo imali priliku da ujemo da novac
otvara sva vrata. Ako novac ide prvi, svi putevi
su otvoreni, smatrao je uveni engleski pjesnik i
dramski pisac Vilijam ekspir (William Shakespeare). Ciceron (Marcus Tullius Cicero), jedan
od najsvestranijih umova antikog Rima, tvrdio
je da nita nije tako utvreno da se ne bi moglo
osvojiti novcem. ovjek koji posjeduje veliki novac rado je vien na svakom mjestu. A ni komplimenata mu nee nedostajati. Sa novcem u depu
vi ste mudri i vi ste lijepi i pjevate dobro, takoe,
veli jedna jevrejska poslovica. Novac, vi znate,
sakrie mnoge greke, govorio je i Migel de Servantes (Miguel de Cervantes Saavedra), uveni
panski pisac. Hajnrih Hajne (Christian Johann
Heinrich Heine), veliki njemaki pjesnik, pjesniki je pomalo i pretjerivao: Novac je boanstvo naeg vremena!
Iz svega navedenog se vidi da para vrti gdje
burgija nee. Samo to novac ima i svoju svijetlu
i svoju tamnu stranu, a ovjek je nekako slijep da
ih blagovremeno i adekvatno prepozna. Poznati
ameriki pisac, nobelovac Vilijam Fokner (William Faulkner), ovo je iskazao na veoma inventivan
nain: Gotovo sve to je reeno o novcu i za i
protiv, i tano je i nije. Novac ima tamnu stranu, kao mjesec, koju ne mogu da vide ni oni koji
imaju novac, ni oni koji ga nemaju.
22
Novac je, u sutini, jedna velika ljudska nepoznanica, ma koliko izgledalo da nije tako. Novac,
ba kao i sve druge jedinstvene pojave dugog trajanja, ima i svoju dugu istoriju, svoja vremena, svoje ljude, svoje lice i nalije, svoje specifine osobine i izgled, kontroverze i ritam, mimiku i jezik. I
ta sve ne. Novac ima i svoje velike i svima vidljive prednosti, ali ima i svoje nemale skrivene mane
koje je malo ko u stanju da blagovremeno i sveobuhvatno uvidi. Svi bismo bez previe razmiljanja pobrojali mnoge dobre strane novca, a malo bi
nas, bez velikog dumanja, pobrojalo ak i samo
neke njegove mane. Pa makar ih, glavom i bradom,
i lino posjedovali.
Dobro je kada imate novac i stvari koje

novcem moete da kupite. Dobro je, takoe,
da s vremena na vrijeme kontroliete da li
ste izgubili ono to novcem ne moete da
kupite.
Dord Lorimer
Da bismo cjelovito i sveobuhvatno analizirali

novac iz njegovih brojnih i tajnovitih uglova, moramo ga sagledavati to je mogue svestranije i
objektivnije. I to ne samo u politikoj, ekonomskoj ili finansijskoj, nego i u ivotnoj ravni, gdje
moi i nemoi novca najvie i dolaze do izraaja.
Najl Ferguson (Niall Ferguson), uveni harvardski istoriar, u svom remek djelu Mo novca, smatra da para ne vrti svijet, ne bar u mjeri
23
1. Svemo i nemo novca
u kojoj se to uvrijeeno misli, te da su prije politiki dogaaji a iznad svega ratovi oblikovali institucije savremenog ekonomskog ivota:
birokratije za prikupljanje poreza, centralne banke, trita obveznica, berze.1 Smjetajui savremene teme u istorijski okvir od tri stotine godina,
Ferguson na sveobuhvatan nain analizira novac
i mo u savremenom svijetu, s posebnim osvrtom
na ulogu novca u ekonomskim i istorijskim procesima dugog trajanja.
ta god mi mislili o novcu, njegovu ogromnu
mo vidimo na svakom koraku. Ali, ni on nije svemoan. Moda je linija izmeu svemoi i nemoi novca prilino tanka, moda je svakim danom
i sve tanja, ali je njena osnovna nit u biti trajna i
postojana. Jedna kineska mudrost slikovito ocrtava tu neunitivu ivotnu nit: Novcem moe da
kupi sat, ali ne i vrijeme. Novcem moe da kupi knjigu, ali ne i znanje. Novcem moe da kupi poloaj, ali ne i ugled. Novcem moe da kupi
doktora, ali ne i zdravlje. Novcem moe da kupi
ivot, ali ne i duu. Novcem moe da kupi ovjeka, ali ne i ljubav. Novcem moe da kupi kuu, ali ne i dom. Novcem moe da kupi postelju, ali ne i san.
Ugledni ameriki profesor klinike psihijatrije Riard Fridman (Richard A. Friedman) navodi jedan primjer iz svakodnevne prakse: Novcem
1
Najl Ferguson, Mo novca, Novac i mo u savremenom svetu
17002000, JP Slubeni glasnik, Beograd 2012, str. 37.
24
25
moe da kupi najboljeg psa, ali jedino ga ljubav

moe natjerati da mae repom. I uveni Albert
Ajntajn (Albert Einstein) je tvrdio da najbolje
stvari u ivotu nijesu one koje se mogu dobiti novcem. Ljubav, dobrota, ast i potenje, potovanje
ili povjerenje, na primjer, ne mogu se kupiti novcem. Ako vam se nekad i uini da mogu, grdno
ste se prevarili. Sve to traje samo dok ima novca.
Na rijeima sve lijepo zvui. Zar ne? Ali u
praksi nije tako. Mnogo vie krivicom ljudi, nego
krivicom novca. A poruka je vie nego jasna. Novac treba da slui ljudima, a ne ljudi novcu. Ako ovo
zavisi od ljudi, a trebalo bi da je tako, onda ne bismo smjeli dozvoliti da nau sadanjost i nau budunost podredimo novcu. Da postanemo robovi
novca. Jedan od najveih svjetskih romanopisaca,
ruski knjievnik i mislilac Lav Nikolajevi Tolstoj
( ), svojevremeno je upozoravao: Novac je novi oblik ropstva i razlikuje se
od starog jednostavnom injenicom da je bezlian

nema ljudskih odnosa izmeu gospodara i roba.
Novac ni po koju cijenu ne bi smio da bude vaniji od svega, pa i od samog ivota. Nakon burnog i uspjenog ivotnog puta i Brajan Souza (Brian Souza), ameriki bestseler pisac, koji se bavi
temama postizanja uspjeha u poslu i ivotu, nedvojbeno je ustvrdio da smisao mnogo vie vrijedi od novca, da je cilj mnogo vaniji od moi i da
je davanje mnogo vanije od primanja2 Smisao
ovjekovog postojanja, dakle, nije novac, emu se
sve vie stremi, nego ivot. Taj najdragocjeniji dar
meu svim darovima. To udo prirode
Sjeate li se one stare narodne mudrosti koja kae da ovjek stvara novac, a ne novac ovjeka? Razmislite malo: emu nas ui ova ivotna
filozofija, koja je opstajala u svim vremenima? Ui
nas da je novac dobar samo ako stvarno slui ovjeku. I nije dobar ako se pretvori u njegovu sutu suprotnost, olienu u nezajaljivom zgrtanju
bogatstva po svaku cijenu. Po cijenu nemilosrdnog unitavanja i prirode i svekolikog ivog i neivog svijeta u njoj. ekspir moda i nije bio najbolje
raspoloen kada je izgovorio da je novac krupna stvar koja ljude ini sitnim, ali zasigurno nije
bio ni mnogo daleko od istine. Kako li bi u dananjem vremenu tek zvuale rijei ovanija Bokaa
(Giovanni Boccaccio), jednog od najznaajnijih pi2
Brajan Souza, Postanite ono za ta ste predodreeni, Leo commerce, Beograd, 2006.
26
2. Izazovi upravljanja novcem

Vrijeme i novac mogu biti ili potroeni
ili uloeni.
Brajan Trejsi
Iako ivimo u vremenu ubrzanog tehnolokog

i svakojakog drugog napretka, na ivot je prepun
izazova i iskuenja. Ljudi imaju sve vie materijalnih dobara a sve manje vremena za ivot. Umjesto da ivimo kvalitetnije i spokojnije, sve vie ivimo virtuelnije i ubrzanije. Digitalno doba, sa svim
svojim prednostima i manama, nije iznjedrilo samo svijet digitalnog poslovanja, nego je dovelo i do
27
saca humanizma i renesanse, ispisane u onoj udesnoj prii o sokolu: Meni je miliji ovjek bez bogatstva nego bogatstvo bez ovjeka.
Zato sve ovo priamo, potovani itaoci, kada vi oekujete da vam pomognemo da rijeite sve
svoje nevolje oko novca, odmah i sada? Bez previe mudrovanja. Zato to hoemo da vam pokaemo da nita nije onako kao to izgleda na prvi
pogled. Ba nita! Pa ni njegovo velianstvo novac.
Ma koliko vam se inilo da novac najbre uklanja neprilike, on ih nerijetko i najbre stvara. Ako
u ovom kriznom i turbulentnom vremenu ne budemo nauili da svrsishodno i drutveno odgovorno upravljamo novcem, prije ili kasnije novac e
upravljati nama i naim ivotima. A onda nikome nee biti lako. Ni nama, ni onima oko nas. Jer
novac je dobar sluga, a zao gospodar.
sve veeg ubrzanja promjena. Naunici tvrde da e

se takav trend nastaviti i u budunosti. Promjene
koje su obuhvatile sve segmente drutvenog ivota nijesu mimoile ni finansijski sistem, ni novac
kao njegov krvotok. Da bismo uspjeno upravljali promjenama u uslovima njihovog dramatinog
ubrzavanja, moramo im ii u susret, predviati ih,
anticipirati, kreirati i sprovoditi. I kontinuirano ih
preispitivati i inovirati, jer je to put koji nema kraja i koji se nikada ne zavrava.3
Pojavom i razvojem interneta, globalizacije
ekonomskog poslovanja i, naroito, elektronskog
naina plaanja, finansije su postale drugaije od
onog kakve su nekada bile. Ljudi koji su svoj radni vijek proveli u finansijskim institucijama ponekad se prisjete poslovanja koje se obavljalo rukom
i olovkom, polako i ustaljeno ali temeljito i sigurno. Dananje generacije se ude kako je to uopte
moglo da funkcionie bez brojnih IT strunjaka
i mree monih kompjutera i softvera. A i te kako je moglo, jer je postojao adekvatan sistem koji je to omoguavao i koji je bio funkcionalan
sve dok ga nije pregazilo vrijeme i revolucionarni
duh digitalnog doba. Evidentno je, meutim, da je
upravljanje novcem u digitalnim uslovima postalo
O izazovima upravljanja promjenama opirnije: Radoica Luburi, Challenges in Change Management in Central Banks (Based on
the Systemic and Process Approach to Total Quality Management
and Operational Risk Management), Journal of Central Banking
Theory and Practice, 2013, 2, pp. 3549.
3
28
29
neuporedivo bre i efikasnije, ali je u mnogo emu

postalo i znatno rizinije.
ovjek je, u ovoj ili onoj mjeri, oduvijek bio
podloan brojnim izazovima i iskuenjima to ih
novac sa sobom nosi. Po svojoj prirodi novac je za
ljude to i magnet za metal privlaan onoliko
koliko mu se pribliimo i moan onoliko koliko ga
posjedujemo. Maginim svojstvima novca mnogi
nijesu mogli da odole, kao to ne mogu ni danas,
pa im ivot proe u neutoljivoj elji da ga steknu
to vie i to prije. A onda ive u grevitom strahu da ga ne izgube. Novac koji ovjek ima jeste oruje slobode. Novac za kojim ovjek tri
jeste oruje ropstva, govorio je jedan od najveih
umova XVIII vijeka, francuski filozof an ak
Ruso (Jean-Jacques Rousseau).
Mnogi misle da je najvanije stei novac, a da
e sve ostalo doi samo po sebi. Moda i zbog toga
to je, kako smatra Georg Zimel (Georg Simmel),
njemaki filozof i autor poznate knjige Filozofija

novca, filozofsko znaenje novca u tome to je on
u praktinom svijetu najpotpunija vidljivost4
Bilo kako bilo, svaki posao sa novcem je veoma
sloen, izazovan i rizian, a uz to i neizvjestan, nepredvidljiv i pun iskuenja, bez obzira na to bavite
li se gotovim novcem, njegovim tokovima, hartijama od vrijednosti ili nekim drugim elementima
finansijskog sistema. Upravljanje novcem u digitalnim uslovima ne samo da je usloilo identifikaciju i praenje kljunih indikatora finansijskih
rizika, njihovu procjenu i tretman, nego je izrodilo i itavu lepezu operativnih rizika. A bez uspjenog upravljanja operativnim rizicima, koji nastaju
kao posljedica neadekvatnih i neuspjenih sistema,
procesa, ljudi i eksternih dogaaja, nema odrivog
uspjeha u digitalnim uslovima poslovanja.5 Mnogi
interni i eksterni faktori, koji su jo do jue igrali drugorazrednu ulogu, dramatino su dobili na
znaaju i nikako se ne bi smjeli ignorisati. U dananjim uslovima ivota i rada, najvei rizik jeste
ignorisati rizike.
Umjeti s novcem ne znai samo, kako neki
misle, biti roen pod srenom zvijezdom, imati istanan osjeaj ili neugasivu elju za sticanjem
Georg Zimel, Filozofija novca, Izdavaka knjiarnica Zorana
Stojanovia Sremski Karlovci, Novi Sad, 2004, str. 104.
5
Vie o operativnim rizicima: Radoica Luburi, Synergistic effects of Total Quality Management and Operational Risk Management in central banks, International Journal for Quality Research,
4 (6), 381388.
4
30
31
novca, ve znai da treba posjedovati i niz drugih

osobina: preduzetniki duh, odreena specijalistika znanja i vjetine, kontekstualnu i finansijsku inteligenciju i tota drugo. Jednom rijeju, svi
uspjeni poslovi s novcem, naroito u duem roku,
poslovi su od alata, zanata i to je posebno vano,
iskustva. Da vam ispriamo jednu kratku, ali pounu anegdotu: Susreli se ovjek s novcem i ovjek s
iskustvom da pregovaraju o poslu. I ta se desilo? Poslije izvjesnog vremena ovjek s iskustvom ode s novcem, a ovjek s novcem osta s iskustvom. Nije zgorega da imate u vidu i onu univerzalnu jermensku
mudrost koja je uveliko primjenljiva i u poslovima s novcem: Ima stvari koje ne moete uraditi
dok ih ne nauite, kao to ima i onih koje ne moete nauiti dok ih ne uradite. Ako ve nijeste, bie prilike da se u ovo uvjerite!
Moda zvui paradoksalno, ali, dok se s jedne
strane, ubrzano razvijamo zahvaljujui ubrzanim
promjenama, s druge strane, zbog tih istih ili novonastalih promjena, prije ili kasnije emo stagnirati. I sve tako unedogled, jer je to put koji nema
kraja. Don Herold Donson (John Harold Johnson), ameriki biznismen i izdava, uveliko je bio
u pravu kada je ustvrdio: ta god da je omoguilo va uspjeh u prolosti, to vam nee omoguiti
uspjeh u budunosti. Iako je neophodna i ne moe se zaustaviti, promjena, u konanom, vodi i ka
integraciji i ka dezintegraciji, kao korijenu i svakog uspjeha i svakog neuspjeha. Zato je to tako?
Zato to se mnogo toga promijeni prije nego to
ljudi shvate da su benefiti koje su donosile stare

promjene ve uveliko istroeni. A uprkos svakojakom napretku u digitalnom dobu, problemi ne samo da nijesu nestali, ve su samo promijenili oblik,
postali komplikovaniji za rjeavanje, a i njihov dijapazon se proirio. Digitalno doba jeste doba radikalnih i ubrzanih promjena. A to ljudi mnogo
ne vole, jer to nije u njihovoj prirodi. U stvari, ljudi i nijesu toliko protiv promjena, koliko su protiv
toga da se oni sami mijenjaju.6 Dejl Karnegi (Dale Breckenridge Carnegie), poznati ameriki pedagog, psiholog i pisac brojnih naunih djela, daje originalan savjet: Poznajete nekoga koga biste
eljeli da promijenite, dovedete u red ili poboljate.
Odlino. Zato ne ponete sa sobom? To se mnogo vie isplati nego da pokuate sa nekim drugim.
Razmislite: zato?
6
O ovome opirnije vidjeti: Piter Majkl Sengi, Peta disciplina,
Umee i praksa organizacije koja ui, Adies MC, Novi Sad 2003.
32
NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE

Ja konano znam ta ovjeka dijeli od
ostalih ivotinja: finansijske brige.
il Renar
33
astankom novca, na daleki predak je pored velikog broja briga o preivljavanju dobio jo jednu veoma sloenu i komplikovanu brigu: kako da obezbijedi dovoljno novca, kako
da ga troi, te kako da ga sauva. Meu svim brigama to ih ljudi nose na svojim pleima, finansijske brige su nekako najee i najprisutnije brige,
ma ta radili i ma gdje bili. Pogledajte samo: od
svih ivih bia jedino je ovjeku pripala ta velika i
neprolazna briga.
Novac je moda i bio predodreen da igra samo ulogu dobra i tako ovjeka lii svih briga. Ali,
to nije bilo mogue, jer se u ovom naem svijetu
ne deavaju samo dobre, nego i mnoge loe stvari.
Novac je tako, vremenom, postao ovjekov stalni
i neodvojivi saputnik, njegova vjeita i neuhvatljiva sjenka. Sa svim svojim vrlinama i manama, kojih nije malo ni na jednoj strani.
U svojoj dugoj i burnoj istoriji novac je malo koga ostavljao na miru, a nije mnogo drugaije ni danas. tavie, za mnoge ljude dananje
finansijske brige nijesu male i obine brige. Nego brige nad brigama. irom svijeta, finansijski
problemi su nerijetko i jedan od glavnih uzroka
mnogih ljudskih nevolja i patnji koji dovode i do
nezadovoljstava svakojake vrste. A novac nije bio
otkriven da bi ovjeku stvarao nevolje, nego da bi
mu olakao ivot.7 Platon (), uveni starogrki filozof i besjednik, s pravom je isticao da
je novac simbol pronaen da bi olakao razmjenu. A time i ivot ljudima. Te da je bolji od siromatva, ako nita, bar zbog finansijskih razloga.
Siromatvo i bogatstvo, kao svojevrsni antagonizmi ivota, najoitiji su produkti novca. Oni su i
njegov odraz u ogledalu, koji se teko moe sakriti. U svemu tome naziru se i neki elementi ambivalentnosti, koje u znatno izraenijem obliku moemo vidjeti i kod mnogih drugih pojava i procesa,
kako u prirodi, tako i u ivotu ljudi. Uzmimo samo
dan i no, ivot i smrt ili dobro i zlo, na primjer.
Ako kompleksnost novca osmotrimo u njegovoj vremenskoj i kontekstualnoj ravni, jasnije emo sagledati i njegovu ambivalentnost u ivotnoj ravni, koju, inae, svako interpretira na svoj
nain. Evo i nekih slikovitih primjera. U Bibliji,
knjizi koja je imala ponajjai uticaj na istoriju, toj
knjizi nad knjigama, u kojoj se novac, inae, spominje na mnogo mjesta, zapisano je da je korijen
Aristotel (), Platonov uenik i jedan od najuticajnijih linosti u istoriji evropske misli, meu prvima je istakao pojam
umjetnost pravljenja novca: Kada je novac jednom otkriven, izvan
trampe proizvoda, javlja se umjetnost pravljenja novca.
7
34
sviju zala srebroljublje. Ovakvo gledite i nije teko razumjeti imajui u vidu da je u davnoj prolosti elja za novcem i bogatstvom pokretala mnoga
zla od osvajanja i porobljavanja do pljakanja i
ubijanja. Iako se od tada mnogo toga promijenilo,
neka od tih zala, u ovom ili onom obliku, ispoljavaju se i u nae vrijeme.
1. O novcu brinu i bogati i siromani

neobine slinosti i razlike
Tukidid, 413. g. pr. Hr.
Oduvijek su bogati nastojali da budu jo bogatiji, a siromani tek da preive. Rimski knjievnik,
filozof i naunik Lucije Seneka (Lucius Annaeus
Seneca) definisao je to ovako: Siromani uvijek
ele neto, bogati ele mnogo, a pohlepni ele sve.
Za Seneku, meutim, pravi siromah nije onaj koji ima premalo, ve onaj koji uvijek udi za vie. A
to je prije stanje duha, nego objektivnih kriterijuma. Siromani doivljavaju svijet na jedan, a bogati na sasvim drugi nain.
Arturo Graf (Arturo Graf), italijanski pjesnik
njemakog porijekla, pronicljivo je primijetio da
bogatstvo i siromatvo pokatkad imaju i neto
zajedniko, a to je prokletstvo da ovjeka uine
robom. Robom novca. Istina, mnogi bi bogatai
35
Bogatstvo za nas nije tek puko sredstvo

za tatu slavu, nego mogunost ispunjenja,
a siromatvo ne smatramo sramotom, ve
je stvarna sramota ako ne inimo nita da
ga prevladamo.
rado pobjegli od siromanih. Ali, to nije mogue.

Bez siromanih nema bogatih, a bez bogatih nema siromanih. Povezuje ih i to to i jedni i drugi
misle na istu stvar na novac. Pitanje je samo
ko vie od njih misli na novac? Bogatima se, meutim, prata to su bogati, a siromanima se ne
prata to su siromani. U narodnim izrekama se
ne kae: Bogatai, i Bogu ste teki! Nego se kae: Sirotinjo, i Bogu si teka!
Tako je to nekako podeeno. Sjeate li se Frenka Sinatre (Francis Albert Sinatra), slavnog i kontroverznog amerikog pjevaa i glumca? U tom
dijalektikom odnosu Sinatra je naao i odreenu dijalektiku vezu, pa kae: Siromani bi
htjeli da ive kao bogatai, a nas milionere ljekari prisiljavaju da ivimo kao siromasi. Htio je u
stvari da kae da nije lako ni stei ni sauvati milione, a kamoli sauvati zdravlje. Jer ovjek prvo gubi zdravlje da bi stekao milione, a onda gubi milione da bi povratio zdravlje. Kosmika ravnotea.
Dobijete na jednoj, a izgubite na drugoj strani. A
i kad stalno dobija, ovjeku je malo. Uvijek eli jo.
Niko srean, a niko dovoljan, niko miran, a niko
spokojan, rekao bi iguman Stefan u Njegoevom
Gorskom vijencu.8
Petar Drugi Petrovi Njego, Gorski vijenac, Univerzitetska rije, Niki Narodno delo, Beograd 1994, stih 25172518.
Petar Drugi Petrovi Njego je roen 1813. godine na Njeguima, pod Lovenom. Crnom Gorom je vladao od 1830. do 1851. godine. Navedeni stihovi su samo zrnce mudrosti u odnosu na riznicu
duha i ljepote kojima zrai Gorski vijenac, djelo neprolazne umjetnike, misaone i istorijske vrijednosti.
8
36
9
Isak Kalderon Adies, Adies o linom razvoju, HESPERIAedu, Beograd, 2011, str. 155.
37
Dejms Altuer (James Altucher), preduzetnik u ijem je vlasnitvu vie od dvadesetak kompanija u Americi, a uz to i pisac desetak knjiga u
kojima preispituje i sebe i svijet oko sebe, iskreno
kae: Nekada sam mislio: ako budem mogao da
napravim 10 miliona dolara, onda je to neto veliko. Kasnije sam iskreno mislio da svi drugi vjerovatno ve imaju 11 miliona i ponovo se osjeao siromanim. Sada mi treba 100 miliona dolara da
budem srean. Zato se ono valjda i kae lako
je biti bogat, ali nije lako biti srean
Podatak da pola svjetske populacije danas zarauje oko 5,7% svjetskog bogatstva najbolje govori dokle smo, nakon svega, stigli i kuda i dalje idemo. Profit, profit i samo profit rijei su koje se
najee uju u dananjem poslovnom svijetu. Isak
Adies (Ichak Adizes), svjetski guru menadmenta, na profit gleda ovako: Profit ne bi trebalo da
bude cilj. Trebalo bi da bude ogranienje: naravno
da ne elimo da bankrotiramo, ali dobit mora da
bude vea od cijene pri tom ne mislim na to koliko e ta dobit kotati kompaniju, nego koliko e
kotati svijet, drutvo, nau djecu.9 Krajnje je vrijeme da ovo ozbiljno shvatimo ako mislimo da generacijama koje dolaze ostavimo bar malo bolji i
humaniji svijet od onog koji smo zatekli. Ali kako
to postii u svijetu u kome je sve tee ivjeti bez
novca? Svijetu u kome gotovo sve zavisi od novca
i u kome materijalno sve vie preovlauje nad vaspitnim, obrazovnim i duhovnim.

Svi dobro znamo koliko je novac zaista vaan.
Naroito mi, s malo vie ivotnog iskustva, koji
smo to esto iskusili na svojoj koi. Stara latinska
mudrost vjerno odslikava to stanje: ovjek bez
novca je kao i stablo bez lia. Jedna italijanska
poslovica dodaje: Ko nema novca u novaniku,
treba imati meda u ustima. Oskar Vajld (Oscar
Wilde), poznati irski pisac, duhovito je i u svom
stilu napisao: Kad sam bio mlad, mislio sam da
je novac najvaniji u ivotu. Sad kada sam ostario to znam.
Na vanost novca iskustveno ukazuje i Robert
Kiosaki (Robert Toru Kiyosaki), popularni ameriki biznismen i pisac: Svako ko kae da novac
nije vaan oigledno nije bio bez njega due vrijeme. Predloite, uostalom, bilo kome da se odrekne novca, da radi i ivi bez njega, pa ete vidjeti
kako ete proi. Moda bez novca i moe da se ivi, ali mi jo nikoga nijesmo sreli da to zaista i eli.
38
39
Novac je bio i ostao mono sredstvo za postizanje

razliitih uticaja. Jedan od najveih linosti engleske knjievnosti, uveni Semjuel Donson (Samuel Johnson) nije imao dilemu: Izai na ulicu i daj
jednom ovjeku lekciju iz morala a drugom iling.
Vidjee koji e te vie potovati.
Sve je nekako podijeljeno. Jednima novac treba radi bogatstva i uivanja, drugima za podmirenje najosnovnijih ivotnih potreba. Zadovoljenje
osnovnih ivotnih potreba ljudi njihova je i najvea briga, ne samo zbog toga to to iziskuje i najvie truda i napora, nego i najvie novca. Dord
Bernard o (George Bernard Shaw), znameniti
irski dramski pisac, dobitnik i Nobelove nagrade
i Oskara, te ovjekove potrebe poreao je ovako:
Sedam smrtnih grehova su: hrana, odjea, ogrijev, kirija, porezi, odgovornost i djeca. Tih sedam
tekih kamenova samo novac moe da skloni sa
ovjekovih lea. A ni dua ne moe da bude uzviena dok se ti kamenovi ne odignu. Ovaj velikan,
inae, ni sam nije ba umio da se najbolje izbori sa
svojim finansijskim problemima i nainom na koji je troio ono to je zaraivao, pa se pokatkad jadao: ivim toliko iznad svojih sredstava da mi se
priinjava kao da ivimo svako za sebe; ja za svoj,
a sredstva za svoj gro!
Budimo realni. Vie novca ljudima omoguava bolje obrazovanje, bolje uslove stanovanja, bolje
zdravstvene usluge, zdraviju ishranu i sveukupno
zdraviji nain ivota, bolja kola, kao i druge brojne potreptine koje odreuju kvalitet savremenog
naina ivota. I ne samo to. ovjek teko moe biti svoja linost ako je finansijski zavisan od bilo
koga. Prava svrha posjedovanja novca i jeste posjedovanje slobode izbora, dodao bi Isak Adies.
2. Kako ukrotiti finansijske brige

i sauvati zdravlje
Kad pogledam unazad na sve brige,
sjetim se prie o starcu koji je na samrti
rekao da je u ivotu imao puno briga, od
kojih se veina nikad nije desila.
Vinston eril
Ako svoje finansijske brige ne stave pod punu kontrolu, mnogi ljudi vremenom narue svoje zdravlje. Zato to ljudi sebi doputaju? Da li su
novac i bogatstvo najvaniji u ivotu, ili ima neto
vanije i od bogatstva i od novca?
Vae zdravlje i srea, kao i zdravlje i srea vae
porodice i vaih najmilijih, najvanije su stvari u
40
10
Dek Vel (u saradnji sa Suzi Vel), Vetina pobeivanja, Adizes, Novi Sad, 2005, str. 335.
41
ivotu. Oni koji su zdravi, bogatiji su i od samih

bogataa. Samo to to ne znaju, dok se ne razbole
i dok to ne iskuse na svojoj koi. Dvije stvari otkrivaju svoju vrijednost tek kad ih izgubimo: mladost i zdravlje. Tek tada i svodimo ivotne raune,
gdje smo bili i ta smo radili. Kao nakon pogleda
u bljetavo jutarnje sunce, bogatstvo ljudima zaslijepi oi dovoljno jako i dovoljno dugo da u ivotu
mnoge vane stvari uopte i ne primijete.
Dek Vel (Jack Welch), ikona amerikog biznisa i poslovnog svijeta, jedan od najuspjenijih
menadera svih vremena i autor bestselera Vjetina pobjeivanja, iskustveno je spoznao da je sve u
ljudima: Biznis je u vezi sa ljudima. Zapravo, ivot se samo i sastoji od ljudi porodice, prijatelja, kolega, poslodavaca, profesora, trenera, komija. Na kraju prie samo ljudi ostaju bitni.10
Pria o Vorenu Bafetu (Warren Edward Buffett), amerikom biznismenu i svjetskom investicionom guruu, jo je pounija. Rije je ne samo o
jednom od najbogatijih ljudi na svijetu, koji se ve
godinama nalazi na samom vrhu Forbsove (Forbes) liste najbogatijih, ve i o jednom od najuspjenijih investitora XX vijeka. I pored toga to je
stvorio fantastino bogatstvo, Voren Bafet smatra da cjelokupno bogatstvo treba vratiti drutvu
a ne svojoj djeci i drugim nasljednicima. Da li sin
Desija Ovensa, samo, zahvaljujui tome to je nje-
gov otac nekad pobijedio u trci na sto metara, treba da tri trku od sto metara sa startne pozicije
na osamdesetom metru? Vjerujem da niko svom
djetetu ne bi poelio pobjedu u ovakvim takmiarskim uslovima. Drei se ove teze, Bafet nije
elio da cjelokupno bogatstvo prepusti svojoj djeci,
smatrajui da bi to bio najbolji nain da ih upropasti. Upravljae fondacijama, moi e da rade ta
vole, ali nee moi da ne rade nita, i imae priliku da pomau onima koji su imali manje sree nego moja djeca.11
Iako je veina kompanija irom svijeta pod
kontrolom i upravom porodica, ivotna filozofija
Vorena Bafeta ima i puno injenino opravdanje.
Naime, prema zvaninim podacima, manje od 30
odsto kompanija u porodinom vlasnitvu preivi
do druge generacije, samo 10 odsto doeka treu,
a svega 4 odsto etvrtu generaciju.12
ta mislite: Da li je u savremenom dobu mogue biti istovremeno i duhovno i materijalno bogat?
Naravno da je mogue, ali samo ako je materijal Da ovo nije bila demagogija i samo puka rije, te da nije vidio
smisao u tome da bude najbogatiji ovjek i na groblju, Voren Bafet je pokazao jo 2006. godine poklanjanjem najveeg dijela tadanjeg svog bogatstva u humanitarne svrhe, uglavnom fondaciji Melinde i Bila Gejtsa, koja finansira borbu protiv bolesti u svijetu. Sa
takvom ili slinom praksom Bafet je nastavio i u kasnijem periodu.
O Vorenu Bafetu, ovjeku koji je karijeru poeo sa 100 uloenih dolara, opirnije vidjeti: Robert G. Hegstrom, Voren Bafet za
sva vremena, Principi stari, ekonomija nova, , Beograd, 2006.
12
Draker F. Piter, Maarielo Jozef, Draker iz dana u dan, 366
promiljanja i motivacija da prave stvari uradite na pravi nain, Adizes, Novi Sad, 2006, str. 406.
11
42
43
no bogatstvo posljedica duhovnog i intelektualnog.

Najnovija studija amerikih naunika sa Harvarda pokazuje da nedostatak novca i briga o oskudici mogu uticati na umanjenje inteligencije i sporije razmiljanje kod ljudi. Novac je postao stvar
bez koje danas gotovo da vie i ne moemo, ali mu
je opasno i robovati, jer ovjeka moe uiniti nesrenim, a da nije ni svjestan ta se sa njim desilo.
Istraivai razliitih profila tvrde da ljude u velikoj mjeri pokree novac, a nije mali broj ni onih
ijim ivotima slijepo upravlja. Ljudi opsjednuti novcem na ivot ba i ne gledaju s vedrije strane. Za njih je ivot teko breme koje nose na svojim pleima. Naporno rade, a za drugo gotovo da
i nemaju vremena. ive da bi radili i zaradili. Zabrinuti su i napregnuti, kao da svakog asa iekuju neto loe. A znaju da budu i svadljivi, da planu
za sitnicu, jer su im ivci zategnuti kao strune
od gusala. Kao i svima nama ponekad.
Brige su sastavni dio naih ivota i pratie nas

dok smo ivi, jer su one pratilac promjena, problema i konflikata. Samo nije dobro kada nas one
sputavaju, kada nam uzimaju energiju i kada nas
prekomjerno i kontinuirano iscrpljuju. I, naroito,
kada brinemo unaprijed. Stres je uveliko posljedica straha od neuspjeha ili bojazni da neete biti voljeni, da nijeste dovoljno dobri Kada shvatite da niko nije savren, pa ni vi, bie vam mnogo
lake. A nastojte da to shvatite to prije! Stanje
konstantnog stresa nerijetko zna da odvede ljude
u depresiju, sa nepredvidljivim posljedicama. Naroito ukoliko su zatvoreni u sebe, pa niko ne zna
ta ih i u kojoj mjeri mui. I ta im sve pada na pamet. Davno je jo reeno, male brige govore, velike su nijeme. Imajte to u vidu!
Najnovija nauna istraivanja obavljena u Sjedinjenim Amerikim Dravama pokazuju da stres
koji kod ljudi nastaje zbog besparice i drugih finansijskih briga, pored ostalog, znaajno moe
uticati na sporije razmiljanje, a i na smanjenje koeficijenta inteligencije (IQ). Istraivakom studijom naunici su obuhvatili kupce u Nju Derziju
(New Jersey), amerikoj saveznoj dravi na istonoj obali SAD, kao i farmere u Indiji, koje mue finansijski problemi. Zakljuili su da ljudi koji
brinu o novcu misle sporije, a to umanjuje i njihov IQ. ime se to objanjava? Time to stres iji su uzrok finansijske brige i problemi zaokuplja
um, pa je razmiljanje oteano i usporeno, slino
efektima koje ima nedostatak sna. Naunici koji
44
13
Poverty Impedes Cognitive Function Anandi Mani, Sendhil
Mullainathan, Eldar Shafir, and Jiaying Zhao, Poverty Impedes Cognitive Function, Science 341, no. 6149, Washington, 2013, 976980.
45
su radili na ovom istraivanju jo dodaju da ovaj

problem pogaa oko 100 miliona Amerikanaca
koji su u finansijskim tekoama.13 ta tek onda
rei za stanovnitvo u nerazvijenim i srednjerazvijenim dravama, pa i kod nas, potovani itaoci, ako je ovako u jednoj od najrazvijenijih zemalja svijeta?
Zato manje brinite! Svaki problem ima svoje rjeenje. Pa potraite ga! Brige bi trebalo da
nas vode u akciju, a ne u depresiju, upozoravao
je uveni antiki filozof i matematiar Pitagora
(). Briga nikada ne otima sjutra od
tvoje tuge, ali ispija sokove tvoje snage danas, pisao je i poznati kotski pisac Aribald Kronin (A.
J. Cronin). Jeste li itali onu priu o soku od pomorande? Ako nijeste, proitajte je. I izvucite
pouku iz nje.
Priznati strunjak na polju ljudskih potencijala drao je predavanje. Nakon uvodnog govora, on
uze pomorandu u ruke i zagonetno upita publiku:
Ako stisnem iz sve snage ovu pomorandu, ta e
izai iz nje?
Neka mlada djevojka iz prvog reda dobaci: To
vam je jako glupo pitanje. Ako stisnete pomorandu, onda e iz pomorande izai sok od pomorande. To je ono to je unutra. Ne moe nita drugo
izai iz nje.
Strunjak ree: Tano. To i jeste odgovor na moje
pitanje. Razlog za to to e iz pomorande izai pomorandin sok je taj to je samo to unutra.
A sad, ako proirimo metaforu i zamislimo da vas
neko tako stisne. Da vas stisnu vai problemi, brige,
strahovi, da vas ogovaraju, da vas neko uvrijedi, da
vam nanese bol i slino. I iz vas izau bijes, mrnja,
prezir, strah, ljutnja, zloba Vi biste rekli da je to
izalo iz vas zbog toga to vam je neko rekao ovo ili
uradio ono, ali prava istina je da je ono to iz vas izae ono to nosite u sebi. Zapamtite, iz vas e uvijek i ba uvijek izai ono to je u vama ako vas neko stisne. Iz pomorande nikada nee izai sok od
jabuke. Isto tako iz vas nikad nee izai ono to ve
nije u vama.
S druge strane, oni koji su odmjereniji i umiju
da upravljaju novcem ne samo da imaju kontrolu
nad svojim ivotom, nego su u stanju da znatno
efikasnije rjeavaju svoje probleme i da pozitivno
gledaju na ivot i svijet oko sebe. Ljudi koji znaju i umiju da uspjeno upravljaju novcem ujedno
46
47
su i komunikativniji, razboritiji i vedriji, a samim

tim i zadovoljniji sobom. Zbog toga to umiju da
upravljaju novcem, imaju manje ne samo finansijskih, nego i drugih ivotnih briga. Sve ovo moete
da postignete i vi. Samo polako i strpljivo. Onako
kako je to savjetovao uveni ameriki pisac i nobelovac, nenadmani Ernest Hemingvej (Ernest
Miller Hemingway): Prije nego djeluje, sasluaj.
Prije nego reaguje, razmisli. Prije nego potroi,
zaradi. Prije nego kritikuje, saekaj. Prije nego se
pomoli, oprosti. Prije nego odustane, pokuaj
Uvijek razmiljajte pozitivno! Budite optimisti!
I nikad ne uzimajte akontaciju na sjekiranciju.
Ljudi koji su nepopravljivi pesimisti, koji su puni
negativnog naboja, koji sumnjaju u sve i svakoga,
sami prizivaju nevolje. I bezglavo upadaju u njih.
Zato, bez odlaganja preispitajte svoj pristup ivotu i radu i prestanite da na sve gledate s negativne
strane. Moda ba odjednom i ne moete postati
optimisti, ali moete ivotni realisti. Za poetak,
na samo jednoj strani papira odvojte vane i nevane stvari u vaem ivotu. Vidjeete da nije ba sve
tako crno kao to izgleda, te da su se vae brige
samim prestrojavanjem prioriteta umnogome istopile. Pa makar se one odnosile i na novac i nezaobilazne finansijske probleme.
UMIJEE STICANJA NOVCA

Ako eli da bude uspjean, prouavaj
uspjeh. eli li biti srean, prouavaj sreu.
Ako eli da zarauje novac, prouavaj
sticanje bogatstva. Oni koji sve to imaju
nijesu sluajno stigli do toga. Prvo su uili a
zatim su primjenjivali steeno znanje.
Erl uf Dim Ron
O tajnama sticanja i uvanja novca, kao i navoenja novca

da vam zaradi jo novca, opirnije vidjeti u bestseleru: Dord S.
Klejson, Najbogatiji ovek Vavilona, Tajne drevnih ljudi o uspehu,
Finesa, Beograd, 2002.
14
49
bjanjavajui osnovne principe novca, Dord

Klejson (George Clason), poznati ameriki
pisac o bogatstvu i novcu samouvjereno je
tvrdio da novac dolazi u obilju onima koji shvate jednostavna pravila njegovog sticanja.14 Malo je
onih, meutim, koji su u stanju da sutinski proniknu u ta jednostavna pravila sticanja novca i
saopte ih na svima razumljiv nain.
Do bogatstva se ne stie svakim putem kojim
se do njega krene. I novac, takoe, ima svoj put i
nain kojim se do njega stie. A taj put, od nastanka novca do danas, nikada nije bio lak. Naprotiv,
bio je mnogo vie teak i trnovit, nego to je bio
obasut ruama. Tako je oduvijek bilo, samo to
je svako vrijeme nosilo svoje breme, kao to ga na
svoj nain nosi i danas.
Ralf Voldo Emerson (Ralph Waldo Emerson),

jedna od najistaknutijih linosti amerikog intelektualnog ivota u XIX vijeku, itavu istoriju
novca dovitljivo je protegao kroz samo jedno pitanje: Moe li iko da se sjeti kada to vremena nijesu bila teka i kada to novca nije bilo malo?
Ljudi, to su stariji i to vrijeme vie odmie,
sve vie i misle da je neko drugo vrijeme bilo bolje, pa i da je do novca bilo lake doi. Prije e biti
da je to privid, jer je najbolje vrijeme uvijek ono u
kojem su ljudi bili mladi. Kada su mislili da je itav svijet njihov, da nema prepreke koju ne mogu
preskoiti i da im je sve nadohvat ruke. Tako je i
danas. Ako ne vjerujete, pitajte mlade ljude pa e
vam oni to najbolje rei.
1. Stvarajte prilike, a ne neprilike

Iz pozitivnog crpite snagu, a ne dozvolite
da negativno crpi snagu iz vas.
Dejl Karnegi
Istraivai koji se bave postizanjem uspjeha

tvrde da upravo ovo vrijeme prua najvee mogunosti za sve ono to ljudi ele, vie od bilo kog vremena iza nas. Ali, sve to treba iskoristiti. Prilike
se ne ukazuju ba svaki dan. Bendamin Dizraeli (Benjamin Disraeli), negdanji britanski dravnik i dvostruki premijer, ideolog modernog konzervativizma i popularni romanopisac, smatrao
je da tajna ivotnog uspjeha lei u tome da budete spremni da iskoristite svoju priliku kada se
50
51
pojavi. tavie, smatrao je da su prilike monije ak i od osvajaa i od proroka. Moda je u pravu? Jer onaj kome se ukae prilika ili je sam stvori moe da je iskoristi i za dobre i za loe stvari.
Nije sluajno nastala ona latinska izreka: Prilika
ini lopova (Occasio facit furem). U naem narodu postoji jedna izreka, bolja od svih drugih na
ovu temu, a ona glasi: ovjek eka priliku, a neovjek nepriliku!
Na osnovu svog impresivnog spisateljskog i
umjetnikog iskustva, Dord Bernard o je pridavao veliki znaaj prilikama u postizanju uspjeha,
pa je tvrdio: U ivotu postiu uspjeh oni koji stanu na svoje noge, trae odgovarajue prilike, a ako
ih ne nau, sami ih stvaraju. I uveni engleski filozof Frensis Bekon (Francis Bacon) smatrao je da
se prilike mogu stvoriti, ali da zato treba mudrosti: Mudar ovjek stvorie vie prilika nego to je
zatekao. Piter Draker (Peter F. Drucker), korifej
amerikog i otac savremenog menadmenta, tvrdio je da je prilika tamo gdje je vi pronaete, ne
tamo gdje ona pronae vas.
A kako to izgleda u praksi, najbolje moete vidjeti iz ove kratke, ali vie nego poune prie.
Dvije konkurentske firme za obuu osjetile su da
mogu da proire svoju prodaju iz Evrope u Afriku.
Svaka firma poslala je svog najboljeg prodavca da
ispita teren, dajui im pri tom titulu direktor prodaje za afriki sektor.
Nakon nekoliko dana, jedan od prodavaca javlja
se generalnom direktoru u evropskoj centrali i kae:
Neete mi vjerovati, ali ovdje niko ne nosi cipele. Ovo je isto gubljenje vremena. Vraam se nazad.
Rival iz druge firme istoga dana zove svoju glavnu centralu u Evropi i kae: Neete mi vjerovati, ali
ovdje niko ne nosi cipele. Poaljite mi to je mogue
vie pari cipela.
Svima onima koji se bave biznisom, a naroito liderima i menaderima, Piter Draker je savjetovao sljedee: Pretvorite slabosti preduzea u
povoljne prilike. Budite aurni, uoite prednosti
svojih konkurenata i traite povoljne prilike u segmentima trita koje su oni ignorisali. Potraite
uspjenu inovaciju konkurenta, poboljajte je i tako prestignite konkurenta. A ako vam to nije polo za rukom prvom prilikom, za sljedeu se pripremite jo bolje. Neuspjeh uvijek treba smatrati
simptomom prilike za inoviranje, koju treba sprovesti bez oklijevanja i to je mogue prije. Vrijeme
52
neumitno prolazi, a sa njim i prilike. Jer vrijeme

vie nije novac, kako se nekad govorilo, nego ivot.
2. Promijenite svoj pristup novcu

klju uspjeha je u vaoj glavi
Ako eli da ivi srean ivot, vei ga
uz cilj, a ne uz ljude ili stvari.
Albert Ajntajn
Prema podacima Ujedinjenih nacija (UN), u svijetu ima vie od 2,2 milijarde ljudi koji su siromani ili su na pragu siromatva. Program UN za razvoj (UNDP) kao razloge rasta siromatva navodi poskupljenje hrane i ratove. UNDP upozorava i da bi
broj siromanih mogao da poraste zbog finansijskih kriza i prirodnih katastrofa. Iskorjenjivanje ekstremnog siromatva ne znai samo svesti ga na nulu, ve i ostati na tom nivou, navodi se u Godinjem izvjetaju ove veoma znaajne meunarodne organizacije. U
ovom izvjetaju se konstatuje da je od prevashodne vanosti da se
zatite oni koji su rtve prirodnih katastrofa, klimatskih promjena i ekonomskih poremeaja u svijetu. Ujedinjene nacije navode da
bi obezbjeivanje osnovne socijalne zatite za siromane u cijelom
svijetu kotalo manje od dva procenta ukupnog svjetskog bruto domaeg proizvoda. Ni djeli onoga to se u svijetu izdvaja za naoruanje, na primjer.
15
53
Vano je stei novac, potovani itaoci, ali je jo

vanije znati i umjeti upravljati njime. Mnogi su,
na ovaj ili onaj nain, uspijevali da dou do velikog
novca ali nijesu umjeli da ga sauvaju. Neki od njih
ak ni svoju glavu. Oni koji posjeduju veliki novac
i veliko bogatstvo javnosti su interesantniji sa stanovita njihovog mondenskog naina ivota negoli
njihovih poslovnih dostignua. Nije ni udo ako se
ima u vidu da je neuporedivo vie onih koji skromno ive, ili su pak na samom rubu egzistencije.15
Mnogi se irom svijeta pitaju kako je mogue

zaraditi vie novca u uslovima loe ekonomske situacije, iroko rasprostranjene nezaposlenosti i niskog ivotnog standarda? Svakako je to i jedno od
najvanijih ivotnih pitanja veine ljudi i kod nas i
u naem okruenju. Korijeni tekog ivota i kontinuirane besparice, meutim, ne nalaze se samo u
ekonomskoj krizi koja predugo traje, ili tranziciji koja je razorila neke od tradicionalnih vrijednosti drutva, nego i u samom pristupu velikog broja
ljudi i novcu i ivotu. Mnogi ljudi iz ove kategorije
stanovnitva najee nijesu spremni da promijene svoj nain ivota i svoju sudbinu uzmu u svoje
ruke. Izgovori koje esto moemo uti su: ne zaraujem dovoljno, ivot je previe skup, odakle
mi pare da pokrenem biznis i slino. Da ne govorimo o onima kojima je svako kriv za njihovu situaciju osim njih samih. A i izgovori su im mnogo
neumjereniji od ovih prethodnih. Najee se svode na isprazne dnevnopolitike teme, na nemanje
sluha za njihove genijalne sposobnosti, nemanja
ni pravde, jer da je ima, sve bi dolo na svoje mjesto, uz svakojaka etiketiranja i obavezno traenje
krivca. Ali, to je samo gubljenje vremena, koje nikome ne pomae. U nastavku teksta razmotriemo neke djelotvorne ideje i aktivnosti, primjenljive
i u naim uslovima, bez ikakvih smetnji i ogranienja, sigurni u to da svakome mogu koristiti. Pa,
krenimo redom.
Prvo to treba da uradite jeste da u svojoj glavi promijenite okotalo i uvrijeeno gledanje na
54
3. Kako zaraditi dovoljno novca za

ivot smjernice i putokazi
Uvijek imajte na umu da je vaa
odlunost da uspijete vanija od bilo
ega drugog.
Abraham Linkoln
U svim vremenima najdjelotvorniji nain da

ponete da stiete novac jeste da pokrenete sopstveni biznis, a to znai da zaponete da proizvodite
16
Ilejn Sent Dejms, Kako ostvariti lep ivot i posvetiti se onom
to je zaista vano, Deo prvi, LOM, Beograd, 2008, str. 16.
55
stvari. Ako ne promijenite nain razmiljanja, nita se drugo nee promijeniti. Suprotstavljajui se
konceptu potroakog drutva i ovjekovoj nezavidnoj ulozi u njemu Ilejn Sent Dejms (Elaine
St. James), popularna amerika spisateljica, ije su
knjige izazvale veliko interesovanje italake publike, samouvjereno tvrdi: Kada ponete da mijenjate svoj ivot, neto udesno se dogaa: svaki
korak koji preduzmete olakae vam sljedei. Ako
se ozbiljno posvetite tome, dogodie se nevjerovatne stvari.16 Razmislite malo o ovome, prestanite
da se alite i traite izgovore i svemu da nalazite
mane. Oni koji trae samo mane, nita drugo i ne
nalaze. Uinite prvi korak, za njim e doi i ostali Zapoeto je pola posla. Ne nedostaje puteva
onima koji hoe. Ponite i da prouavate kako su
drugi sticali svoj novac i svoje bogatstvo. I koje biste ivotne pouke iz toga mogli izvui.
neto ili da neim trgujete. Samo se poni bogatiti, dalje ide samo od sebe, savjetuje jedna finska
poslovica. Ne oklijevajte, preduzmite prvi korak i
ponite da se bogatite! Moete proizvoditi i prodavati svoje proizvode, to je daleko isplativije, ali
moete (pre)prodavati i tue, pa zaraivati procenat. Nemojte odmah da mislite da je jedini nain
da napravite svoj proizvod da imate veliku kompaniju, puno radnika i skupu opremu. Proizvodi koje ete prodavati mogu biti mnogo jednostavniji za
pravljenje i distribuciju. U tom cilju dajemo vam i
neke smjernice i putokaze koji vam mogu pomoi
da doete do novca i da ga zaradite.
1. Vizija Vizija je poetak i kraj svakog
uspjenog posla. Nita je ne moe zamijeniti. Za
ostvarenje vizije treba hrabrosti. Bez vizije moda
vi i znate ta treba da uradite, ali ne znate gdje (i
kuda) treba da idete. U najboljem sluaju vrtite
se ukrug. Ako ne znate kuda idete, svaki put e
vas tamo odvesti, s pravom tvrdi jedna indijska
mudrost.
Znate li gdje i kuda treba da idete? Ili ivite po
sistemu elim da zaradim mnogo novca, ali da
bih pokrenuo neki biznis, treba mi poetni kapital koji nemam? Vizija ne poiva u kapitalu, vizija
poiva u vama! Koja je vaa ivotna misija? O emu sanjate? Razlika izmeu uspjenih i neuspjenih je u tome to su uspjeni imali viziju. Da li je
vaa vizija da obezbijedite finansijsku sigurnost ili
moda da budete vlasnik velike kompanije. Stoga
je za poetak potrebno da imate viziju ime elite
56
Kvadratom protoka novca Robert Kiosaki u stvari objanjava razliku izmeu zaposlenih i preduzetnika, bogatih i siromanih,
izmeu onih na lijevoj i desnoj strani. Ta razlika lei u injenici
da osobe u svakom kvadratu ive na svoj jedinstven nain. Svako
17
57
da se bavite i kako elite da zaradite novac. U tom

kontekstu prikazujemo vam kvadrat koji je osmislio ve vie puta pominjani Robert Kiosaki.
Ovaj kvadrat nam govori o 4 naina zaraivanja novca. Sa lijeve strane kvadrata nalaze se zaposleni u firmama (Z) i samozaposleni (S). Ove
dvije grupe ine oko 90% svjetske populacije, a
ta populacija kontrolie oko 10% svjetskog novca.
U pitanju je aktivan prihod. To znai da on uvijek zavisi od vaeg rada, odnosno dok radite, zaraujete, a kada ne radite, ne zaraujete, te je stoga taj prihod uvijek ogranien. Sa desne strane su
ljudi koji ostvaruju pasivne prihode i u njih spadaju vlasnici biznisa (B) i investitori (I). Ove dvije grupe ine svega 10% populacije, ali na njih otpada 90% svjetskog novca.17 Slikovit primjer toga
su autorska prava kada ste jednom napravili

neto vrijedno (napisali knjigu, kompoziciju, kreirali softver i slino), a ubirate prihod kad god se
to vae djelo objavi, odnosno proda. Dakle, odgovor koji treba da date jeste: Na kojoj biste vi strani
eljeli da budete? Svako polje ima svoje prednosti i
svoje mane, pa je odluka o tome koje je polje najbolje za vas individualna stvar i odluka treba da
bude samo vaa. A sa vaom odlukom dolazi i vaa odgovornost.
2. Ideja Za pokretanje ozbiljnog biznisa esto su potrebna znaajna finansijska sredstva, koja obini graani ne mogu sebi da priute. Meutim, postoji veliki broj primjera koji pokazuju da
za razvoj biznisa, pa ak i velikog, nijesu potrebna znaajna finansijska sredstva, ve prije svega
dobra ideja. Uspjeh mora prvo da se javi u vidu
ideje, kao to je i sve drugo to je ovjek stvorio
nastalo iz ideje, tvrdio je i Oskar elbah (Oscar
Schellbach), njemaki filozof, autor brojnih knjiga o umijeu ivljenja i postizanju uspjeha.
Za uspjeh u upravljanju, kao i u ivotu, potrebna su mnoga teorijska i praktina znanja. Uvijek moramo imati na umu da odvojena, neintegrisana znanja nee donijeti uspjeh u dananjem
od njih ima svoje vrijednosti, svoj mentalni sklop, svoje snage i slabosti, interese, vjetine, puteve obrazovanja Prema ovom autoru,
put do uspjeha i finansijske slobode vodi od lijeve do desne strane.
O ovome opirnije vidjeti: Robert T. Kiyosaki; Sharon L. Lechter,
Kvadrant protoka novca, Vodi bogatog oca u financijsku slobodu,
Katarina Zrinski, Varadin, 2007, str. 9133.
58
59
digitalnom i kriznom svijetu. Put od ideje do

uspjeha je evolutivni put, poto uspjeh trai da se
potuju prirodnost procesa, njegova postupnost i
sveobuhvatnost.
Kada je rije o idejama, veoma je interesantno i
zapaanje Ane Elenore Ruzvelt (Anna Eleanor Roosevelt), negdanje prve dame SAD: Veliki umovi
raspravljaju o idejama. Srednji umovi raspravljaju
o dogaajima. Sitni umovi raspravljaju o ljudima.
Moda je to tako u Americi. U naem mentalitetu
nije ba tako. Ljudi su donedavno bili mnogo vie
skloni da raspravljaju o ljudima i dogaajima u prolosti, nego o idejama i biznisu u budunosti. Istina, vrijeme ini svoje, pa se taj mentalitetski kd
postepeno mijenja, to je dobro i za ljude i za ideje.
Ukoliko ste strastve
no obuzeti jednom idejom, vi je svuda vidite i
osjeate, kao i svaki strastveni zaljubljenik. I nita vas nee sprijeiti da
je ostvarite, pa ni neadekvatni materijalni uslovi.
Stiv Dobs (Steve Jobs),
tvorac amerike kompanije Apple, jedne od najuspjenijih na svijetu, svoj
je biznis pokrenuo u garai. Meutim, Dobs je imao genijalne ideje i
kreirao proizvode koji su uvijek bili za korak ispred drugih. Sem Volton (Sam Walton), osniva
amerike kompanije Walmart, jedne od najveih

trgovinskih lanaca na svijetu, poeo je sa jednom
prodavnicom, a njegova inovacija je bila da radnja
radi due od konkurencije i da radi tokom praznika. Bil Gejts (Bill Gates), ve dugi niz godina jedan od najbogatijih ljudi, sa svojim partnerom je
osnovao firmu gotovo bez ikakvog kapitala, a danas je Microsoft jedna od najuspjenijih kompanija na svijetu. Ono to izdvaja veinu ljudi koji su
uspjeli jeste da su svi oni imali viziju, dobru ideju,
da su bili za korak ispred konkurencije, a biznis
su pokrenuli sa relativno skromnim sredstvima.
Evo i jednog primjera iz naeg okruenja. Na
poetku razvoja mobilne telefonije za dopunu kartice morali ste da idete kod provajdera ili da kupujete vauere. Vrhunska inovacija bila je ta da se
svaki kiosk moe povezati sa provajderom mobilne telefonije, te da je dovoljno da prodavcu kaete broj svog mobilnog telefona da bi se realizovala
dopuna. Autor ove inovativne ideje vjerovatno je
dobro zaradio na ovom izumu.
Razvojem interneta i mobilne telefonije mogunosti za zaradu su u velikoj mjeri poveane, jer
oni rue barijere nacionalnog trita. Aplikacije za
mobilne telefone, softveri, e-knjige i slino mogu
se globalno prodavati, a ne trae gotovo nikakva
finansijska sredstva. Danas je napisan veliki broj
knjiga o tome kako se moe zaraivati preko interneta, a veliki broj njih je mogue pronai vrlo jednostavno i besplatno u mnogim e-bibliotekama. Mi
emo vam pomenuti samo jednu jednostavnu ideju:
60
61
napravite sajt ili blog koji e biti adekvatno zapaen i dobro posjeen, pa e vam to otvoriti mogunost reklamiranja velikog broja i proizvoda i firmi.
Kljuno je da odgovorite na pitanje ta vi moete da ponudite tritu, a da to zainteresuje i
osvoji kupce? Kada budete imali odgovor na ovo
pitanje, imaete odgovor i na pitanje kako zaraditi novac. Ideje za proizvode moete da traite u
svakodnevnom ivotu, kako u stvarima koje vas
raduju, tako i u stvarima koje vas nerviraju. Ako
vas nervira neka stvar koja je dio vae svakodnevice, onda sigurno postoji mnogo ljudi koji se isto
tako osjeaju. Razmiljajte o tome kako ta stvar
moe da se ispravi, kako da vas vie ne nervira i
onda osmislite neto to rjeava tu situaciju. Ljudi e to rado kupovati i biti oduevljeni to se neko sjetio takvog rjeenja. Kao to vidite svojim oima, mnogo toga se masovno prodaje i kupuje, a da
nije ba neophodno za ivot. Svaka roba ima kupca, taman kao to i svaki lonac ima svoj poklopac.
Trgovina je interaktivan proces, koji se odvija u
svim pravcima i na svim nivoima. Samo se ukljuite i umreite. A ako imate neku inovativnu ideju
nemojte da ekate da jo nekome padne na pamet.
Nastojte da je to prije realizujete. U najgorem
sluaju, na vrijeme je patentirajte.
3. Upornost i istrajnost Da biste realizovali svoju ideju, potrebno je da budete uporni i istrajni. Ovo vai i za sve to radite. Ako ste dovoljno uporni i istrajni, nema te prepreke koju neete
preskoiti. Kaplja kamen dubi, stara je narodna
izreka. Tomas Vudro Vilson (Thomas Woodrow

Wilson), ameriki istoriar, publicista i politiar,
dobitnik Nobelove nagrade za mir, najpoznatiji
po tome to je bio predsjednik SAD i to je podstakao stvaranje Lige naroda, tvrdio je da nikada ne moe biti dobar onaj koji nije uporan. Slavna njemaka teniserka tefi Graf (Stefanie Maria
Steffi Graf), jedna od najuspjenijih u istoriji ovog sporta, nije imala dileme: Svaki veliki
uspjeh trijumf je upornosti.
Svaki veliki uspjeh umnogome zavisi i od jo
jedne, zlata vrijedne vrline: od istrajnosti, koja nije nita drugo nego sposobnost da se ide dalje i
u najnepovoljnijim prilikama. ak i poslije loe
etve mora se saditi, govorio je Seneka. A za to
morate imati strpljenje. Ne moe sve odjednom.
Rim nije stvoren za jedan dan!
ta znai biti strastveno radoznao, a uz to i
fanatino uporan i istrajan, moemo vidjeti i na
ovom primjeru. Kada su jednom prilikom pitali
Ajntajna emu treba da
zahvali na svojoj genijalnosti, on je odgovorio:
Ja sam obian ovjek,
kao i svi ostali. Jednom
prilikom, kad sam imao
16 godina i vozio se liftom,
zapitao sam se ta se deava sa ovjekom koji se
nalazi u liftu koji se otkaio na velikoj visini i pada
62
63
velikom brzinom? I mnogi drugi ljudi su se to isto pitali, ali samo dok su bili u liftu. Za razliku od njih ja sam
itav ivot mislio na to i posvetio se tom problemu
Na poetku svojih karijera i mnogi bogati i
slavni ljudi doivljavali su brojne neuspjehe, ali ih
to nije pokolebalo da nastave dalje, sve dok nijesu
uspjeli. Uspjeh i neuspjeh su samo dvije strane jedne te iste medalje. Zlatno pravilo drevnih sportova u osnovi glasi: Da bi nauili da pobjeujete prvo
morate nauiti da gubite. ovjek ponekad vie naui iz neuspjeha nego iz uspjeha. A to ponajvie zavisi od nas samih. Veliina ovjeka se najbolje vidi
u njegovom padu. Veliki ovjek uvijek je sposoban
da se opet digne, tvrdio je i Lucije Seneka.
4. Stav prema novcu Iako su napisane brojne knjige i uputstva i napravljeni brojni video-materijali o tome kako da postanemo bogati, ljudi su
i dalje zarobljeni u svojim ogranienim budetima koji se vrlo malo mijenjaju tokom ivota. Sa
druge strane, imamo primjere ljudi koji su ni iz ega stvorili bogatstvo i odrali ga.
Poznato je da postoji i jedan broj ljudi koji su
iznenada dobili veliki novac na lutriji ili nasljedstvom, ali su veoma brzo ostali bez njega i vratili se prethodnom nainu ivota. Postavlja se onda
pitanje: ta je to to razlikuje ljude za koje se novac lijepi i ljude od kojih novac bjei? Podsjetiemo vas ovom prilikom i na onu staru narodnu
izreku: Para se za paru lijepi. Ono to ih razlikuje je mentalni stav, svojevrstan odnos prema novcu.
Novac je rijetko i ogranieno dobro i njime treba
znalaki upravljati. Ne smijete upadati u zamke

kompulsivne kupovine, nipodatavanja znaaja
novca, ivota od danas do sjutra, potronje vee od zarade, odsustva tednje i odsustva plana
upravljanja novcem. Upotrebu novca treba planirati, tednja treba da bude prioritet i novac treba
dobro investirati. Takoe, uvijek treba imati spreman fond za nepredviene situacije.
Nije dovoljno samo zaraditi mnogo novca.
Od velikog znaaja je i kako ga troiti, kako tedjeti i kako upravljati njime. Stara japanska poslovica kae: Zaraivanje novca je teko kao kopanje
iglom, ali se zato troi brzo, kao to voda prolazi
kroz pijesak. Svi bi voljeli da imaju vie novca jer
novca nikada nije dosta. Ipak, sigurno je da odreeni limiti postoje kod svakoga od nas. Ogromna veina ljudi ne bi uinila ba sve da bi dola do
novca, ali ima i onih koji bi to netremice uradili.
Bendamin Frenklin (Benjamin Franklin), ameriki naunik i politiar, jedan od tvoraca Deklaracije o nezavisnosti i amerikog ustava, sumnjiavo je upozoravao: Za onog ovjeka, koji je
miljenja da e novcem moi uiniti sve, moemo
vjerovati da e uiniti sve za novac. Kao politiar i
naunik koji je razumijevao ta znai ulaganje novca u znanje, Frenklin je izgovorio i onu uvenu reenicu: Ulaganje u znanje donosi najvee kamate.
Ako asno i poteno zaraujemo novac svojim
radom i sposobnostima, cijeniemo ga i troiti razumno. U naem narodu se oduvijek zna: kada
kupuje kuu, pitaj prodavca da li je sam izgradio
64
65
ili je od nekoga naslijedio. Cijena e biti znatno nia ukoliko je kua naslijeena, to jasno ukazuje
da se kod nas jo uvijek tui rad i tua muka ne
cijene dovoljno, te da se olako ponaamo sa lino
nezaraenom imovinom i novcem. Deava se i da
ono to jedna generacija mukotrpno stekne, neka
sljedea lako proerda. Mnogo toga nam govori
da bi trebalo da budemo odgovorniji i prema svom
i prema tuem novcu, ako mislimo da ga imamo.
Imali mnogo ili malo novca, svi se rado sjeamo
prvih para koje smo lino zaradili. Ali brzo zaboravimo sve one pare koje smo olako dobijali, bilo od
svojih roditelja ili nekoga drugog. Novac zaraen
sopstvenim radom najvie se cijeni. Evo prilike da
vam ispriamo i jednu pounu priu na ovu temu.
ivjeli otac, majka i sin. Sin je zavrio kolovanje i bilo je vrijeme da pone s poslom, ali nekako mu
se nije dalo. Otac je bio uporan i naao mu je posao.
Poto je otac na posao odlazio ranije, probudio je
sina prije odlaska i dao mu posljednja uputstva.
Ali, tokom doruka, sin je rekao majci da nee ii

na posao i da mu ona da novac u visini jedne nadnice kako bi ocu mogao da dokae da je bio na poslu.
Kad se otac vratio, sin mu radosno prui nadnicu koju je tog dana zaradio. Otac utke uze novac i
baci ga u kamin. Sin ga u udu pogleda i pomisli kako je stari prolupao, ali ne ree nita.
Sjutra ujutro pria se ponovila. Sin je ostao kod
kue, a majka mu je ponovo dala novac za navodnu nadnicu.
Kada je otac doao kui s posla, sin mu je pruio
zaradu, a on je opet bacio u kamin. Vatra je i ovog
puta progutala majin novac.
Treeg jutra majka je sinu rekla da vie nema
novca i da je vrijeme da krene na posao. Sin je otiao i kui se vratio sa svojom prvom zaradom koja
je bila daleko manja od one koju je prethodnih dana
dobijao od majke. Ovog puta sin ocu stvarno prui
zaraenu nadnicu, a otac postupi kao i prethodnih
dana, pa novac ponovo baci u kamin.
Ne osvrui se na vatru u kaminu, sin kao strijela potra prema njemu i izvadi baen novac. Tada
mu otac ree: Tek sad ti vjerujem da si ovaj novac
sam zaradio!
Pouka je jasna, ali da li se iko pita ta se deava
sa novcem koji se pone zaraivati? Kada se novac
zaradi, njime se mora znalaki upravljati, a to znai i razumno raspolagati. I nastojati da se zaraeni novac, ako je ikako mogue, rasporedi na najmanje tri dijela onaj namijenjen za podmirenje
redovnih ivotnih potreba, za tednju i za investicije.
66
67
Ako stiemo samopotovanje i status razvojem

svojih znanja i sposobnosti, a ne novcem, zadovoljstvo nam nee biti nerazumno troenje novca na
statusne simbole, nego e nam zadovoljstvo biti
da novac iskoristimo za dalje unapreenje naeg
kvaliteta ivota. Doi emo u ravnoteu koja nam
govori kada da potroimo, koliko da potroimo i
kako da potroimo. Ovo je poziv za kretanje izvan impulsa ili sujeta u zonu svrsishodnih rashoda. ak i preputanje moe biti svrsishodno, kao
to su planiranje odmora ili kupovine skupih sitnica za praznik. Novac bi trebalo da bude posljedica
vaeg naina ivota, a ne njegov uzrok. Izaberite
posao koji volite i koji ete raditi sa zadovoljstvom.
Najvanije je da ono to radite radite na najbolji mogui nain, krajnje savjesno i odgovorno. To je najsigurniji put da uspijete i zaradite dovoljno novca.
Pokatkad znaajnu ulogu moe imati i splet srenih okolnosti, ali ne oekujte da e se one dogoditi ukoliko vi ne uradite sve ono to je do vas.
Veoma je vano i da promijenite svoje podsvjesne stavove prema novcu. Treba da vam postane
prijatno da zaraujete novac i da se ne ustruavate da ga zaradite. A ne da osjeate griu savjesti ili,
to je jo gore, kakvu krivicu. Da li ste se nekada
nalazili u situaciji da vam je bilo neprijatno kada
je trebalo da nekome traite novac za uslugu koju
ste mu uinili? Vjerovatno ste se plaili da ne ispadnete gramzivi i alavi na novac u oima drugih ako zatraite onoliko koliko mislite da usluga
stvarno vrijedi. Ali zapitajte se da li bogati ljudi
osjeaju neprijatnost kada zarauju novac? Da li

se snebivaju da naplate svoje usluge? Da li misle
da nijesu zasluili? Da li imaju dovoljno samopouzdanja? Ako ne cijenite sebe i svoj rad, nee vas
ni drugi cijeniti i neete dobiti zaslueno zaraeni novac. U to smo se toliko puta i sami uvjerili.
Zaraivati novac svojim radom nije sramota.
Naprotiv! Nimalo nije prijatno itav ivot naporno raditi, a gotovo nita ne zaraditi. Takva nevolja
najvie se ispoljava u poznim godinama, kad ovjek
nerijetko ostane sam, a uz to jo i bez zdravlja i bez
novca. Starost, bolest i sirotinja, ujedinjene, to su
neosporno najvea i konana katastrofa jedne ljudske sudbine, neveselo je opisivao ovo stanje poznati pisac Jovan Dui. Ljudi bi ovo trebalo da imaju
na umu dok su jo u punoj radnoj i ivotnoj snazi,
a ne onda kada je za sve isuvie kasno.
5. Poetne finansije Ipak, za pokretanje
svakog biznisa, pa i onog najmanjeg, potrebna su
odreena, makar i minimalna, poetna finansijska sredstva. Prvo pitanje koje se postavlja jeste
kako doi do njih. Nije ba lako doi do poetnog
kapitala, kao to nije lako doi ni do malog, poetnog bogatstva. Za Epikteta ( ), grkog
filozofa i jednog od vanijih predstavnika kasnog
stoicizma, vezuje se ova kratka ali misaona pria:
Upitali Lampisa, brodovlasnika, kako je stvorio
svoje ogromno bogatstvo. On odgovori: Moje veliko
bogatstvo je stvoreno lako, ali moje malo, poetno, sa
velikim naporom!
68
69
Ako neto stvarno elite da postignete, uvijek

postoji nain da to i uinite. Pa i da stvorite poetni kapital i malo, poetno bogatstvo, ma koliko vam se inilo da je to u postojeim okolnostima teko izvodljivo. Za sticanje poetnog kapitala
postoji vie moguih izvora sredstava. Ovdje emo
pomenuti samo neke od njih.
Prva opcija je da uzmete kredit od banke. Meutim, ukoliko ste nezaposleni ili sa skromnim
primanjima, malo je vjerovatno da e vam banka
odobriti kredit.
Sljedea mogunost je da probate da smanjite
svoju potronju i poveate tednju. Ako uivate u
troenju novca, nijeste jedini. Prema jednom novijem istraivanju, 52% ljudi pretjerano troi iz navike, a mnogi od njih uzimaju od onoga to su ve
utedjeli. Morate svoje trokove da drite pod kontrolom. Ponite da vie obraate panju na to na ta
vam svakog mjeseca odlazi novac i mora li da bude
ba tako. Ne mora, naravno. Uvijek postoji prostor
da ekonomiete svoje trokove. I ne samo one isto
reijske. Ako napravite jedan realistian mjeseni
budet koji e vam omoguiti da platite svoje raune i utedite odreeni iznos novca, nakon izvjesnog
vremenskog perioda prikupiete dovoljno poetnih
finansijskih sredstava da pokrenete omanji biznis.
Prodaja starih stvari takoe moe biti opcija.
Period nezaposlenosti moete iskoristiti za prevrtanje tavana, garae i pretrpanih ormara kako biste pospremili stare stvari i pronali dosta toga to
biste mogli da prodate. To mogu biti stare knjige,
pisae maine, lampe, stare vaze, namjetaj, polovna

garderoba, zaturene umjetnike slike, skulpture ili
neobini muziki instrumenti, stari novac, tehniki
aparati poput radio ili TV prijemnika i slino. Moete se ponuditi i da svojoj rodbini ili komiluku pomognete da se oslobodi starih stvari, tako to ete
vi vriti prodaju, a novac dijeliti onako kako se dogovorite. Nikad ne znate kakvo se sve staro blago
gdje moe nai i koliko se na njemu moe zaraditi.
I ukljuivanje u takozvani mreni marketing
(multi level marketing) moe biti jedna od opcija.
Preko mrenog marketinga mogu se prodavati razliiti proizvodi: kozmetiki proizvodi, preparati,
osiguranje, pretplata na kablovsku televiziju i slino. U osnovi postoje dva naina zaraivanja preko
mrenog marketinga. Prvi je procenat od prodaje koji ostvarite, a drugi ukljuivanjem novih prodavaca i dobijanjem procenta od njihovih prodaja.
Prednost ovog modela je to sami odreujete kada
ete i koliko raditi jer radno vrijeme nije fiksno, pa
je veoma pogodan i za one koji su zaposleni.
Ukoliko imate neku vjetinu, onda i pruanje sitnih usluga moe donijeti odreenu zaradu. Razmislite ta bi to bilo traeno u vaem kraju, vaoj ulici ili vaoj zgradi, a to biste vi mogli
da radite. Postavite oglas na internetu, u lokalnim
novinama, izlijepite plakate po oblinjim zgradama ili ubacite flajere u potanske sanduie. To
moe biti davanje asova (kompjuteri, matematika ili neki drugi predmeti, poput stranih jezika ili
muzike), batlerske, krojake ili neke druge usluge,
70
71
popravka razliitih stvari, izrada web sajtova, uvanje djece, pravljenje domaih kolaa i drugo. Da
ne govorimo o brojnim drugim sposobnostima i
vjetinama koje zahtijevaju povremeni angaman,
poput pisanja govora i drugih intelektualnih usluga, ili raznih poslova u vrijeme turistike sezone.
Mnogo je objavljenih knjiga na ovu temu, sa prezentacijom stotina i stotina poslova koji bi mogli
donijeti potencijalnu zaradu.
Osim mogunosti da pomalo kaplje na nekom dodatnom poslu, moe se pokuati i sa rentiranjem stambenog ili poslovnog prostora. Mnogi posjeduju velike kue i velike stanove u kojima
se prilian dio stambenog ili poslovnog prostora
uopte i ne koristi. A trokovi odravanja ostaju
isti, ili se vremenom jo vie poveavaju. Ako posjedujete znaajan dio stambenog prostora koji ne
koristite, ili pak imate vie stambenih jedinica, neto od toga sigurno moete izdati pod zakup. tavie, ako vam je prijeko potreban novac, a posjedujete vei stan, privremeno moete izdati i jednu
sobu. Pratite i vi oglase, moda se ve trae neki
od gorenavedenih poslova ili prostor pod zakup u
koji se uklapa i vaa ponuda.
Naroito se lijepo moe zaraditi ukoliko imate
neko pristojno imanje u predgrau ili na selu, ak i
ako tamo ne ivite, ve odlazite vikendom ili odreenim godinjim dobima. Na svom imanju, ili imanju
gdje ivi neko od vae rodbine, sigurno moete uzgajati organsko voe i povre ili proizvoditi neto od
zdravih domaih proizvoda. U svojoj knjizi 1000
uspjenih malo poznatih biznisa, ameriki pisac

Vilijam Karuters (William Carruthers) navodi jednu od brojnih pounih pria koja govori o kreativnoj
ideji i zasluenim rezultatima koji su potom doli.18
U svom vonjaku u Vermontu jedan ovjek se bavi unosnim biznisom: on putem narudbenica preko
pote prodaje kvalitetan med i najbolje jabuke koje se
mogu proizvesti. Do narudbina dolazi tako to svoje ponude alje direktno potencijalnim muterijama.
Med pakuje u atraktivne kontejnere, koje umota
u ukrasnu hartiju i oko njih zavee lijepu traku, tako da su spremni za poklon.
Dva brata su napravila ogroman biznis tako to
potom prodaju jabuke koje gaje na svojoj farmi u
planinskoj oblasti. Jedne godine je oluja bila toliko jaka da su na jabukama ostale sitne crne takice. To nije uticalo na ukus jabuka, ve samo na njihov izgled
ali, oni su se zabrinuli ta e se dogoditi kada odgovore na brojne narudbine ovako istakanim jabukama. To je izgledalo kao veliki problem, sve dok im
na pamet nije palo rjeenje. Uz svaki sanduk jabuka
priloili su karticu sa ovim tekstom:
Zapazite sitne crne takice na nekima od jabuka. Ove takice ne pogoravaju ukus jabuka, ve su
dokaz da su to zaista jabuke uzgajane u planinama,
gdje ih ponekad oluja obiljei na taj nain. Zbog izloenosti prirodnim uticajima, jabuke samo dobijaju
na bogatom ukusu.
18
Vilijam Karuters, 1000 uspenih malo poznatih biznisa, Areta Co, Beograd, 1996, str. 74.
72
Nijesu primili nijednu pritubu. A sljedee godine mnoge muterije koje su ponovo poslale narudbu
traile su ba takve jabuke koje su obiljeene olujom!
Zdravo zemljite, ist vazduh i voda, kao i blagodeti koje prua povoljna klima, idealan su prostor
za ovakvu ili slinu vrstu biznisa i kod nas. Tim
prije to na ovim prostorima sve vie niu autentina etno i eko-sela i katuni okrueni netaknutim
prirodnim ljepotama i vrhunskom turistikom ponudom, kao to su lov i ribolov, planinarenje brojnim stazama i bogazama, ili nadaleko uvena splavarenja. Najbolji primjer za to moemo vidjeti u
mojoj rodnoj Pivi, u Crnoj Gori, gdje je u posljednje
vrijeme niklo na desetine velelepnih etno i eko-sela
73
Pivsko jezero
i katuna, sa svim prateim sadrajima, meu kojima posebno treba izdvojiti splavarenje rijekom Tarom, tom oaravajuom suzom Evrope. Slino je
i u mnogim drugim krajevima Crne Gore, a takva
tendencija prisutna je i u itavom naem okruenju.
Na ovim prostorima sve vie se razvija i elitni turizam sa elitnim hotelima i bogatim turistima koji
trae ne samo besprekorno ist vazduh, planinsku
izvorsku vodu i organski zdravu hranu, nego i mnoge druge ekoloke proizvode napravljene u domaoj
radinosti. Ali, vie o ovome nekom drugom prilikom.
Mnogo je naina da se zaradi novac, svuda i na
svakom mjestu. Samo treba izai iz svoje ustaljene koloteine ivota, uzvisiti se i osvrnuti oko sebe.
Uhvatiti korak s vremenom, a pogled drati znatno ispred. I vjerovati u sebe. Za poslovni uspjeh
potrebno je imati viziju, dobru ideju, biti preduzimljiv, uporan, strpljiv i istrajan i biti spreman
na rtvovanje danas da bi se bolje ivjelo sjutra. A
to podrazumijeva trud i vrijeme. Nita se ne stie odjednom, sad i odmah, pa ni novac ni bogatstvo. Sve doe u svoje vrijeme. Ne treba upadati
u vjeitu zamku zaraivanja novca svakim danom raditi sve vie i napornije, umjesto racionalnije i pametnije. Treba nastojati da novac radi za
nas, a ne mi za novac. Ako se oslonimo na sebe i
svoj rad, na znanje, ljude i prilike, sigurno emo
uspjeti da zaraujemo onoliko novca koliko nam
je potrebno da imamo ugodan kvalitet ivota. Da
s dovoljno novca budemo zadovoljni i sreni, a ne
sa mnogo novca nezadovoljni i nesreni.
74
NOVAC I TEDNJA
Uteeni novac dva puta je zaraen.
Stara italijanska mudrost
75
tedjeti izgleda tako jednostavno. Zato onda

mnogi od nas umjesto tednih knjiica imaju pozamane dugove na kreditnim karticama i minuse na tekuim raunima? Prije svega zato to nemamo izgraenu kulturu tednje, ali i zato to je kod nas povjerenje u tednju na dosta niskom nivou. Mnogi ljudi su u tranzicionom periodu na ovaj ili onaj nain ostali bez svoje tednje,
pa se oni koje je zmija ujedala i gutera boje. Ali,
to vrijeme je ve uveliko iza nas, pa smatramo da
je jedna od najvanijih lekcija koju treba da nauimo ona o znaaju tednje.
Imajui u vidu da ivimo u eri potroakog
drutva, sa svih strana smo bombardovani pozivima za kupovinu ili uzimanje kredita, kojima
nije lako odoljeti. U nekim drutvima, kao amerikom na primjer, ivot na kredit je postao standardni ivotni obrazac. Sve vie to postaje nain
ivota i kod nas, a veliko je pitanje koliko smo svi
pripremljeni za tako neto. I naroito, jesmo li
u potpunosti svjesni opasnosti koje nas vrebaju
ukoliko ovome pristupimo na lakomislen, neodgovoran ili neuk nain.

Sa druge strane, promocije tednje su mnogo
rjee i mnogo manje zastupljene u medijima, osim
moda u Nedjelji tednje. Stie se utisak da smo
se svi nekako nali u kandama potroakog
drutva, pa se ne posveujemo dovoljno tednji.
Stabilnost i napredak svakog ovjeka, svake porodice i svakog drutva u znaajnoj mjeri su uslovljeni visinom njihove tednje.
Reklama jedne banke kae: Ne morate biti bogati da biste tedjeli. Mi smatramo da ba zbog toga to nijeste bogati treba da tedite. Da biste bili
dovoljno bogati. Don D. Rokfeler (John D. Rockefeller), ameriki industrijalac, naftni magnat i filantrop, poeo je da radi kao slubenik sa zaradom
od 3,75 dolara nedjeljno.19 Od tog iznosa davao
19
Brajan Trejsi, 100 apsolutno neoborivih zakona poslovnog uspeha, 4. izdanje, Sentiment, Beograd, 2007, str. 167.
76
bi pola crkvi, a 50 centi tedio. To nije bilo mnogo, ali bio je to poetak, koji je vie od svega pokazivao njegov pravilan odnos prema novcu. Kada je
napunio 50 godina, bio je moda najbogatiji ovjek
na svijetu. U toku svoje karijere privlaio je nove i
nove mogunosti, dok praktino nije zagospodario
proizvodnjom i distribucijom nafte i goriva u Sjedinjenim Amerikim Dravama. A kao to rekosmo, poeo je tako to je tedio po 50 centi nedjeljno. Ne mislimo da je Rokfeler postao toliko bogat
samo zbog tednje, ali mislimo da bez tednje ne bi
postao jedan od najbogatijih ljudi svoga vremena.
1. tednja kao mudrost troenja
Tomas Deferson
tednja u osnovi predstavlja odricanje od tekue potronje zarad ostvarenja nekih buduih dobitaka. tednju moemo definisati i kao dio raspoloivog dohotka koji nije otiao na potronju. Mi
tedimo u sadanjosti za potronju u budunosti. tednju moemo definisati i na duhovit nain.
Onako kako je to lakonski uradio i poznati britanski dravnik i jedan od voa antifaistike koalicije,
nobelovac ser Vinston eril (Winston Leonard
Spencer Churchill): tednja je prekrasan posao.
Osobito ako su ga tvoji roditelji obavili za tebe.
tednja je od velikog znaaja za svaku zemlju
pa se razliitim mjerama stanovnitvo stimulie
77
Nikada ne troite novac prije nego to

ga imate.
da to vie tedi. Akumulirana sredstva u vidu

tednje predstavljaju, u stvari, osnov za odobravanje investicionih kredita koji su jedan od najvanijih pokretaa razvoja zemlje. Stoga je tednja
podjednako znaajna, kako sa individualnog stanovita, tako i sa aspekta itavog drutva.
Sutina gotovo svih strategija da se sauva novac jeste: Zaraujte vie, troite manje. Za vas
koji ste stalno pritisnuti gomilom rauna koje treba da platite, bojei se da ete ve sljedeeg mjeseca morati da se zaduite, svaka pria o tednji gotovo da izgleda kao pria za malu djecu. Moda
vas frustrira i samo itanje teksta koji vam govori
neto tako jednostavno. Pitate se: Kako da utedim kad na moje raune odlazi preveliki dio novca? U ovom poglavlju emo nastojati da vam ponudimo neke praktine savjete kako da utedite
novac, te koji oblik tednje da odaberete. U vremenu u kome ivimo tednja je za mnoge ljude
preveliki izazov, jer im na kraju mjeseca gotovo
uvijek nedostaje novca za sve ono to im je neophodno za iole normalan ivot. Pitate nas da li je i
u takvim uslovima mogue tedjeti? Jeste, potovani itaoci, i te kako. Jer je tednja, prije svega, pitanje discipline, pa tek onda velikih ili malih prihoda.
Ne treba samo da tede oni koji su prinueni
da neto utede. Svi treba da tede, pa i vi, ma ko
da ste i ma ta trenutno da radite. Iako u ovom
periodu moda i imate dovoljno novca da pokrijete tekue trokove pa i da se lagodno osjeate, potrebno je da i vi tedite. Ljudi moraju misliti na
78
79
godine i decenije koje slijede, jer ne postoji garancija da e u narednom periodu zaraivati kao to
sada moda zarauju. Nije svako jutro dobro
jutro! Svuda oko nas moemo vidjeti da se mnogi ljudi zapoljavaju, ali mnogi, iz ovog ili onog razloga, dobijaju i otkaze. Koliko je tek ljudi ostalo
bez posla u periodu tranzicije. I to u preduzeima
koja su bila meu najboljima u svojoj brani na itavom ovom prostoru. A svi su mislili da e tamo
bogovski provesti itav svoj radni vijek.
Svakom ovjeku e u odreenim ivotnim fazama biti potrebno mnogo vie novca nego to to
mogu da podmire njegovi tekui prihodi. Poveani izdaci su karakteristini za mnoge radosne ivotne situacije, kao to su formiranje brane zajednice, roenje i kolovanje djece i slino. Ali i za
ono to svi mislimo da se deava samo drugima,
a nikada nama, kao to su teke bolesti i sve ono
to sa tim ide. A tek elementarne nepogode, poput poplava i poara, ili nekih jo gorih prirodnih
katastrofa, kao to su zemljotresi, na primjer. Svi
smo mi imali priliku da vidimo sve navedeno svojim oima, a mnogi od nas i da doivimo na svojoj
koi. Ne tako davno i ne samo jednom.
U ivotu se mnogo tota ne moe izbjei. Ali
se ivotom moe upravljati ako svoju sudbinu uzmemo u svoje ruke. Pa uinimo to! Blagovremeno
uinimo sve to je u naoj moi da za sve ivotne situacije budemo spremni, kakve god da su. Da bismo u tome i uspjeli, moramo nauiti da upravljamo novcem. A to ne znai samo da nauimo kako
se zarauje i kako se troi, nego i kako se tedi. Zato, uvijek tedite! Onoliko koliko moete. I ne prekidajte taj proces. Neka vam tednja bude nain
ivota. tednja e vam omoguiti da sebi i svojoj porodici olakate ivot sjutra. Jer ivot je teak i nepredvidljiv. Nikad se ne zna ta nosi no, a ta nosi dan.
2. Najvaniji razlozi zato

treba tedjeti
Ne toliko koliko zaradite, ve to koliko
sauvate, odreuje vau finansijsku budunost.
Brajan Trejsi
Postavlja se logino pitanje: Zato treba tedjeti?

Zato se odrei novca danas i dati ga banci da biste
mogli njime raspolagati tek u budunosti? Horacije
(Quintus Horatius Flaccus), jedan od najveih lirskih pjesnika antikog Rima, izgovorio je onu poznatu, ali i pomalo dvosmislenu reenicu: Koliko
ima, toliko vrijedi. Bendamin Frenklin, meutim, filigranski precizno je definisao zato u stvari
treba tedjeti. Uteeni novi je zaraeni novi,
govorio je. Pa, da vidimo, zato je to tako? Postoji vie dobrih razloga zato tedjeti, a ovo su najvaniji:
1. Ukoliko drite novac kod kue, njega e obezvrijediti inflacija. Ona obezvreuje i najstabilnije valute,
poput eura ili dolara, na primjer. Ulaganjem novca u banku dobiete kamatu koja e sprijeiti gubitak po osnovu inflacije. Ne bojte se sindroma prolih vremena jer je bankarski sistem danas stabilan.
2. Pripremite sebe za vanredne situacije. Kad
se desi neka loa stvar, poput bolesti nekog lana
80
81
porodice ili kvara nekog aparata, onda je uvijek

potrebno odvojiti odreeni iznos sredstava za popravku, odnosno lijeenje. To moe biti i neka
druga nepredviena situacija za koju su vam neophodna novana sredstva. Ukoliko imate uteevinu, onda je vanredne situacije lake prevazii.
Ukoliko nemate uteevinu, onda se moete nai u velikim neprilikama i biti prinueni da se zaduite pod nepovoljnim uslovima.
3. Izbjegavajte dugove. Zaduivanje nosi sa sobom kamatu i plaanje na rate, to znai odricanje od vaeg novca u budunosti. Zbog toga je bolje da imate svoju uteevinu kako ne biste morali
ii u banku da uzmete kredit.
4. Planirajte svoju budunost. Postoje razliite situacije kad vam novac dobro doe, kao kupovina novog auta,
obrazovanje djece, odlazak u
prijevremenu penziju sve
su to realne ivotne situacije i
ukoliko tedite, te situacije ete moi prevazii bez veih finansijskih problema i promjene vaeg naina ivota.
Pitanje koje se neminovno postavlja jeste: Kada
tedjeti? Odgovor je jednostavan: treba uvijek tedjeti kada imate viak novanih sredstava koja ne
morate potroiti za svakodnevne potrebe. U tim
situacijama poeljno je tedjeti kako biste sebi osigurali bolju budunost, jer niko ne zna ta se moe
desiti u budunosti, pa bi uteena sredstva mogla
dobro doi. Najbolje je da ponete tednju od prvog zaposlenja jer ete tako imati najvie mogunosti da akumulirate tednju, a sa svakom godinom
odlaganja tednje vae vrijeme za ivotnu uteevinu se smanjuje. Ma koliko da ste mladi, treba imati
u vidu da ete tokom godina zasnovati i porodicu,
to e, sa jedne strane, znaiti poveanje trokova
a, sa druge strane, u takvim okolnostima uteen
novac uvijek dobro doe. Vie novca koji ste utedjeli sada znai mogunost da ga kasnije potroite na lijepe stvari, poput putovanja, zabave i slino.
Proteklih godina mnogo ljudi otilo je u penziju ne po svojoj volji, nego po sili ekonomskih prilika. Ili su morali da prihvate socijalni program
ili su jednostavno otputeni u onim nezgodnim
godinama, iznad 45 ili 50, kada im je bilo teko
da nau bilo kakav novi posao. Postati penzioner
pod nepovoljnim uslovima, kao to je nepuni radni sta, znatno utie na visinu vae penzije. Koliko ste vi sigurni da e za vas biti posla i u zrelijem
dobu, da ne kaemo u starosti? to prije ponete sa pripremom za neoekivane dogaaje, to ete
bolje podnijeti i takve ivotne okolnosti.
3. Najee greke koje utiu

na nizak nivo tednje
tedi se na vrh vree, a ne na dno vree.
Stara crnogorska mudrost
U nastavku teksta prezentovaemo vam pet

tipinih greaka koje utiu na nizak nivo tednje.
Nastojte da ih izbjegnete.
82
83
1. Odlaganje. tedjeu od naredne godine esta je pomisao mnogih od nas, jer ionako imamo problem da platimo sve obaveze s tankim budetom.
Meutim, time to odlaete tednju, inite sebi
protivuslugu. Lako vam se moe desiti neka nepredviena situacija u kojoj e vam zatrebati novac, pa ete biti prinueni da se zaduite.
2. ekanje kraja mjeseca da biste utedjeli.
Kada dobijete platu, najbolje bi bilo da novac koji je
predvien za tednju odmah odvojite, a onda raspolaete novcem koji vam je ostao. Ukoliko svakog mjeseca troite novac i mislite o tome da ete utedjeti
od onog to vam preostane, mnogo ete tee odoljeti tome da ga u cjelosti ne potroite.
3. Nadoknadiu to sjutra. tednja, prije svega, znai disciplinu. Odlunost da sebi osigurate
sigurniju budunost, bilo na taj nain to tedite
da biste kupili neku stvar, platili kolovanje, ili to
odvajate novac za nepredviene sluajeve. Meutim, svako od nas esto se nae u situaciji da eli neto da kupi, pa da u nedostatku novca posegne za uteevinom, ivei u uvjerenju da e prvom
prilikom kada legne sljedea plata taj iznos lako
nadoknaditi. A istina je da taj novac nikada neete nadoknaditi. Znate li zato? Da biste ono prethodno nadoknadili, sljedeeg mjeseca morali biste
da utedite dvostruki iznos. A da li je to realno?
Kada stigne sljedea plata imaete na umu druge trokove i stvari koje treba kupiti, tako da e taj
dio uteevine zauvijek biti izgubljen.
4. Dobro zaraujem pa ne moram da tedim.

Ukoliko imate visoku platu i bez problema pokrivate
svoje trokove, to ne znai da ne treba da tedite. Ve
sjutra vam se moe desiti neto nepredvieno: da
vaa firma bankrotira, da vam poplava oteti stan,
da vam neko udari auto Dao Bog da vam se ovo
nikada ne dogodi, ali za sve ove situacije morate
biti pripremljeni.
5. Bitno je uivati u mladosti. Obino, dok smo
mladi, olako shvatamo tednju. Mislei da je pred nama jo mnogo vremena, elimo da ivimo punim pluima, ubijeeni da nam razna ivotna zadovoljstva
kada ostarimo nee toliko znaiti. A u stvari novac
nam je tada esto i najpotrebniji. Mnogi ljudi misle
da e, u momentu kada se penzioniu, u penziju otii i njihovi trokovi. Ali to uopte nije sluaj.
Vjerovatno ete u starosti troiti manje novca na
odjeu, obuu, izlaske, ali nemojte zaboraviti da
ete vjerovatno imati vee zdravstvene trokove. Bie vam moda potrebni ljekovi za pritisak ili za neku drugu bolest koja dolazi s godinama. Iako vjerujete da e vae potrebe biti manje, kada budete u
poodmaklom dobu vaa djeca ili unuad imae neke finansijske potrebe i obraae se vama za pomo.
Jeste li zaboravili onu veoma pounu basnu o
mravu i cvrku, gdje je mrav vrijedno radio cijelo
ljeto, a cvrak svirao? Kada je dola zima, cvrak nije imao ta da jede i doao je da moli mrava, koga je
zadirkivao to samo radi. Naalost, stie se utisak
da je veini nae mlade populacije svojstvenija uloga cvrka. Ali, ne zaboravite, zima e kad-tad doi.
84
85
ovjek bez tednje je stalno u riziku. On mora da

prihvati prvi posao ili prvu priliku koja mu se nudi. On stalno sjedi na ivici stolice ivota jer ga bilo
koji nepredvieni troak baca u ruke drugima. ovjek bez tednje mora da bude stalno zahvalan drugima. Zahvalnost je dobra stvar kada imate razloga
da budete zahvalni. Ali biti u poziciji da stalno morate da se zahvaljujete drugima zato to vas izdravaju i to vam stalno daju novac, grozan je nain da
ivite svoj ivot. ovjek sa uteevinom hoda uzdignute glave. On moe sebi da priuti da posmatra mogunosti koje mu dolaze bez pritiska, on ima
vremena za pametne procjene, jer nije u konstantnoj jurnjavi da zadovolji svoje ekonomske potrebe.
Rjeavanje stambenog pitanja moda je najvanija stvar za svakog od nas. Kada se ve borite da sebi
i svojoj porodici obezbijedite krov nad glavom, uteevina koju imate moe znatno da vam olaka cio
proces. Umjesto da od banke pozajmljujete cio iznos, uteevina moe biti znatna pomo kada morate da poloite kaparu za stan koji ste odluili da kupite. Takoe, esto i banke kao uslov za odobravanje
stambenog kredita trae uee od 20% do 25%.
Novcem koji ste utedjeli takoe moete da platite advokata, porez, administrativne i druge trokove koji se podrazumijevaju u tom procesu. Ukoliko
ponete da tedite na vrijeme, biete u mogunosti
da sebi priutite vei stan ili da uzmete mnogo manji kredit kojim ete nekretninu isplatiti u cjelosti.
tednja je slina investiranju. Meutim, investiranje podrazumijeva preuzimanje mnogo veeg
rizika da bi se koliina novca koju imate to prije uveala. Kada investirate, treba da budete svjesni rizika da, osim to taj novac moete znatno da
uveate, moete i da ga izgubite. Bilo da investirate na berzi, u investicioni fond ili nekretnine, situacija na tritu i odluke koje donesete mogu biti
pogubne ako pogreno uloite novac. No, o investiranju i razliitim alternativama vie rijei bie
u drugom dijelu ove knjige.
Danas postoje razliiti oblici tednje. Najei
oblik tednje je polaganje novca u vidu depozita
kod banke za odreeni vremenski period. Kamata koja se dobija na tednju je osnovni motiv da se
sredstva stave na raspolaganje banci. Postoje i drugi
naini tednje, poput ulaganja u ivotno osiguranje.
Najei oblici tednje su tednja po vienju, oroena tednja, te razliite kombinacije tednje.
Ako elite da imate uvijek dostupna uloena sredstva, onda je za takve situacije predviena
tednja po vienju. Ona predstavlja novac na tekuem raunu na koji dobijate kamatu. Glavna mana
ovakvog oblika tednje su izuzetno niske kamate
u odnosu na ostale vrste tednje.
Ako imate novana sredstva koja vam sigurno nee biti neophodna u odreenom periodu, onda je za takve situacije bolja opcija oroena tednja.
Ovo je najei oblik tednje. U ovom sluaju vi
oroavate novac u banci uz ugovorenu kamatu i pri
tom se obavezujete da ga neete koristiti u odreenom razdoblju. Prednost ovakvog oblika tednje
je via kamata, ali je glavna mana to vam banka
86
87
nee dozvoliti da raspolaete sredstvima prije isteka oroenja. U najboljem sluaju, ako banka prihvati razoroenje sredstava, ostaete bez kamate.
Veina banaka nudi razliite kombinacije
tednje koje ukljuuju premije, poveane kamatne
stope, rente, nagrade, mogunost razoroenja dijela tednje ranije, isplatu kamate unaprijed i druge
pogodnosti. Ako elite da postanete novi klijent
banke, ili da produite saradnju, onda se raspitajte za pogodnosti koje vam nude kako bi znali zato da ba kod njih uloite svoja sredstva.
tednja kroz ivotno osiguranje je vrsta dugorone tednje za stare dane. Ugovor se potpisuje
sa drutvom za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondovima, a ono upravlja vaom uteevinom i uveava je kroz investiranje. Ugovor moe
biti u formi da svakog mjeseca ulaete unaprijed dogovoreni iznos ili da povremeno uplaujete
sredstva prema finansijskim mogunostima. Kada
navrite 58 godina, ili kasnije, ako tako elite, moete da podignete vau uteevinu kroz jednu ili
vie isplata. Imovina penzijskog fonda, ukljuujui i vaa sredstva, odvojena je od imovine drutva
koje upravlja tim fondom.
Kljuna pitanja koja treba da postavite ukoliko
se odluujete za tednju su:
visina i nain obrauna kamatne stope;
da li visina kamatne stope zavisi od visine
depozita;
najkrai i najdui rok oroenja;
mogunosti razoroenja sredstava;
nain produenja oroenja (automatski ili

zakljuenje novog ugovora);
da li postoji osiguranje depozita i do kog iznosa i
da li postoji naknada za voenje tednog rauna.
Nemojte da vas navika da tedite u svojoj banci
lii vee kamate ako ve na tritu ima boljih ponuda.
Uvijek prije nego to donesete odluku o konkretnom obliku tednje obiite vie banaka, uporedite
njihove ponude i donesite odluku koja najvie odgovara vaim ivotnim ciljevima. Vodite rauna da
banke u najveem broju sluajeva, bez obzira na to
da li ste ili nijeste njihov klijent, ne naplauju dodatnu proviziju kada otvarate tedni raun, ali esto naplauju trokove voenja rauna. Meutim,
ako se o dodatnim trokovima ne raspitate na vrijeme, moe se desiti da vam na kraju kamata bude
umanjena za provizije banke za koje nijeste znali.
Takoe, treba znati da se prihod od kamate na
tednju oporezuje. To znai da e iznos kamate koji dobijete na kraju oroenja biti umanjen za iznos poreza. Zbog toga je veoma bitno da prije nego to odaberete banku i vrstu tednje zamolite
slubenike u banci da vam tano izraunaju koliku ete kamatu dobiti na kraju kada vam istekne
period oroenja.
Mnoge banke e vam u sklopu svojih kampanja
uz raun za tednju ponuditi i kreditnu karticu, ili
e pokuati da vas zavedu nekim drugim pogodnostima poput dozvoljenog minusa u visini tednje,
88
4. Deset pravila kako da

poveate tednju
uvajte se sitnih trokova mala
pukotina moe da potopi veliki brod.
Bendamin Frenklin
1. Smanjite upotrebu kreditnih kartica. Ukoliko umjesto kreditne kartice koristite gotovinu,
lake ete pratiti iznose koje troite. Minus sa kartica ete najee dijeliti na rate, kamate e se gomilati, a zbog dozvoljenih minusa imaete osjeaj
da na raunu imate dovoljno novca. Meutim, treba imati u vidu da je minus na karticama jedan
od najskupljih naina finansiranja potronje. Kamate na ovaj oblik potronje se kreu od 18% pa
89
koji moda nikada neete iskoristiti dok tedite. To

to e vam banka dati poklon nee vam pomoi da
utedite. Naprotiv, ako budete neoprezni, moete
sebe liiti vee kamate koju ste mogli da dobijete
da ste bolje sagledali sve ponude. tavie, kreditna
kartica vas moe navesti na veu potronju, tako da
na kraju ova potronja moe pojesti vau tednju.
Razmiljati iz perspektive osobe bez dugova
za mnoge je izazov, uglavnom zbog toga to neke
stvari elimo sebi da priutimo odmah. Ipak, kada
prebrojite sav novac koji ste bankama dali na ime
kamate za kredit, minus po tekuem raunu ili korienje kreditne kartice, moda shvatite da je krajnje vrijeme da napravite drugaiji finansijski plan i
da banka pone da plaa vama kamatu na tednju. A ne vi banci esto ne znajui ni zato.
do preko 30%. Veliki broj ljudi je zapao u ozbiljnu

oskudicu zbog ovakvog naina potronje. Dobar
primjer moe biti Republika Hrvatska, gdje je veliki broj ljudi ostao i bez stanova zbog minusa na
karticama. Otvorite trajni nalog za plaanje rauna i trajni nalog s definisanom sumom koju elite da
utedite. Po prijemu uplate, banka automatski alje
taj iznos na va poseban raun, a vi ete na ovaj nain svakog mjeseca uveavati vau tednju.
2. Promijenite stav. Mnogi od vas koji imaju
nisku zaradu i ne razmiljaju o tome da tede za
starost, jer smatraju da nemaju dovoljno novca za
to. Bez obzira na to koliki su vam prihodi sada, vano je da razumijete injenicu da moete utedjeti
novac. To moete da postignete smanjenjem nekih
trokova, ali prije svega morate odluiti ta su vai
prioriteti i to je najvanije za vas. Ako ve tedite,
iz bilo kog razloga, nastavite sa tim. tednja je navika koja se nagrauje. Ako nijeste tedjeli do sada,
ne odugovlaite, nego sa tednjom zaponite ve
90
91
ovog mjeseca. Ponite malim iznosom i pokuajte da iz mjeseca u mjesec poveavate taj iznos. Neka vam tednja za starost bude prioritet. Napravite plan, odredite ciljeve i drite se toga. Zapamtite,
nikada nije prerano da ponete da tedite za starost.
3. Potrebno je da razlikujte elje i potrebe.
Hrana, smjetaj i odjea predstavljaju osnovne potrebe, sve ostalo nalazi se u okviru veih ili manjih
elja. Auto, izlasci, kablovska televizija, firmirana
garderoba i mnogo drugih stvari nijesu nune za
va ivot, ali svakako jesu ono to govori o vaem
ivotnom standardu. Ako su vai prihodi znatno
opali, neete mnogo postii ako ulaskom u dugove pokuavate da odrite isti ivotni standard.
4. Vodite listu svojih trokova. esto smo nesvjesni koliko troimo. Tek kada svaki i najmanji
troak stavimo na papir, shvatimo da nam neke
stvari jednostavno nijesu bile potrebne i da smo
ba na njima mogli da utedimo. Tek pravljenjem
liste trokova moi emo da realnije sagledavamo nau potronju.
5. Obratite panju na svoju rutinu. Kakve su
vae navike kada je u pitanju troenje novca? Kolika je koliina novca koju dnevno potroite na hranu, za uinu dok ste na poslu, cigarete, kafu, kozmetiku, vake i slino? Koliko esto impulsivno
kupujete? ta je za vas mala suma novca o kojoj
i ne razmiljate dok plaate neto? Pokuajte da
odgovorite na ova pitanja i uvidjeete na koji sve
nain rasipate novac. Kada promijenite svoje navike, promijenie se i koliina novca koja ostane u
vaem novaniku. Ako realnije sagledamo kako troimo novac, uvidjeemo da nam se esto deava da sebe olako astimo, kupujui nepotrebne stvari, a da
se rijetko odluimo da taj novac stavimo sa strane i
utedimo za neke bitnije situacije u ivotu.
6. Odolite svojim slabostima. Bez obzira na
to ta je vaa slabost kada govorimo o troenju
novca, moraete da je prepoznate. Moda je to
kontinuirano i fanatino igranje sportske prognoze, lotoa, igranje igara na raznoraznim slot aparatima, kupovina slatkia, impulsivna kupovina garderobe ili neto drugo. ta god da je, vae slabosti
imaju uticaj na va novanik. to se prije fokusirate na to da kontroliete svoje slabosti, to ete prije
stei vie kontrole nad svojim finansijama. Don
Morgan (John Pierpont Morgan), ameriki finansijer i bankar, ovako je jednom savjetovao mladog
brokera: Prestanite da rasipate novac i prestaete da jurite u ivotu.
7. Izbjegavajte tednju u slamarici. tednja u
slamarici je popularan naziv za uvanje novca kod
kue. Ne dozvolite da vam jedini razlog za ovaj vid
tednje bude mogunost raspolaganja novcem onda kada to poelite ili strah da e banke bankrotirati. Kada je u pitanju Crna Gora, banke su danas sigurne, a Fond za zatitu depozita garantuje
tednju do 50.000 eura. Slino je i u drugim bankama u regionu. Treba da znate da postoji mnogo
rizika kada uvate novac kod kue, ukljuujui bezbjednosni, kao i mogunost nesrenog sluaja
poar, poplava i slino. Zapamtite, vrijednost novca
92
93
koji tako uvate ne samo da se nee uveati, nego e

biti i manja za iznos inflacije.
8. Utedite 5% do 10% od svega to zaradite.
Svjetski finansijski strunjaci smatraju da je neophodno utedjeti 5% do 10% od svih prihoda da biste postigli svoje finansijske ciljeve. Ipak, teko bi
se moglo rei da je to idealan recept. Mogunost
da se utedi zavisi od mnogo faktora. Ako ne moete da utedite 5 ili 10 procenata od plate, savjetujemo vam da ne proe nijedan mjesec a da ne utedite bar neto sredstava. Moda je to ovog mjeseca
samo 20 eura, a idueg 100. Bitno je da nikad ne
zaboravljate koliko je vano tedjeti.
9. Planirajte svoje budue trokove. Kada doe jesen, svi se hvatamo za glavu. Nijesmo otplatili ljetovanje, a stiu trokovi za kolovanje djece,
nova garderoba, morate da brinete o grijanju i ini
se da finansijskim brigama nema kraja. To je period kada ee nego to je uobiajeno poseemo
za minusom ili kreditnim karticama. Vjerujte, to
uopte ne mora da bude tako. Umjesto da se zaduujete, okrenite se planiranju trokova. Nemojte sezonski gledati svoje finansije, nego napravite godinji plan. Ako ljeti moete da utedite vie,
taj novac spremite za trokove koji vas ekaju na
jesen. Tako ete izbjei da uete u dugove, kada
zaista ne morate.
10. Iskoristite pogodnosti koje prua Nedjelja tednje i sline manifestacije. U Nedjelji tednje veina banaka nudi vee kamatne stope na
tednju. Ako ve planirate da tedite, nemojte da
propustite vee kamate. Tempirajte tednju tako

da datum kada treba ponovo da oroite tednju
bude u toku Nedjelje tednje. U Nedjelji tednje
imaete priliku da sagledate najbolje ponude drugih banaka i da oroite tednju po viim kamatnim stopama u odnosu na one koje moete da dobijete u toku godine.
Nije dovoljno ukoliko ste tedjeli itav mjesec,
tako to na primjer nijeste kupovali novine, nego
ste vijesti itali preko interneta, a na kraju mjeseca kupite neku stvar koja vam i nije bila ba nuna. Da se razumijemo niko se nee obogatiti
ako je na rasprodaji kupio odjevni predmet za itavih 10 eura manje, ili ako kupite kuni aparat za
15 eura manje. Nema mnogo koristi ni od poklon
dodataka zbog kojih se kupuju odreeni proizvodi uz agresivne reklame: dezodorans i brija, tastatura i podloga za mia, torba sa kompletom alata i slino. Naravno, sve su to sitnice koje se prije
ili kasnije pokau kao potrebne, ali treba povesti
rauna o tome da li se tedi na velikim ili malim
stvarima. Ako torba kota 10 eura, a komplet dobrog alata oko 300 eura, onda to i nije neka uteda? Ali uvijek treba poeti od sitnih uteda. Do
Mur (Joe Moore), ameriki bestseler pisac, dobro
kae: Jednostavna injenica koju je teko nauiti
jeste u tome da je pravo vrijeme da sauva neto
novca upravo onda kada ga ima.
Jedan od osnovnih preduslova za uspjenu tednju su strpljenje i upornost, posebno ukoliko imate cilj pred sobom koji elite da ostvarite. Nakon
94
isteka perioda oroenja, a ukoliko vam to vae druge obaveze dozvoljavaju, oroite ponovo cio iznos
uvean za pripadajuu kamatu. Upornim i redovnim izdvajanjem, ak i malih sredstava kroz dui
niz godina, utedjeete veliki iznos.
5. Praktini savjeti o malim utedama

Ako mislite da sebi moete priutiti da
izgubite malo novca, zavriete tako to ete
ga izgubiti mnogo.
Brajan Trejsi
95
Jedan od najboljih romanopisaca sa ovih prostora, dobitnik Nobelove nagrade za knjievnost,

nenadmani Ivo Andri, svojevremeno je rekao: I
sunce ponekad pomra, a dukat u depu uvijek je
dukat. Da biste doli do svojih dukata, ponekad
je potrebno poi od uteda koje nam se na prvi pogled ine malim. Naa stara narodna mudrost kae:
Zrno po zrno pogaa, dinar po dinar palaa. Stoga vam dajemo praktine savjete kako da od malih
uteda napravite znaajnu tednju tokom vremena:
Umjesto da kupite novine, proitajte vijesti
na internetu.
Odreknite se puenja.
Ne pravite minus na karticama, to je najskuplji oblik potronje.
Dva puta razmislite da li vam je neto to
kupujete zaista potrebno.
Ne podlijeite impulsivnim kupovinama,
privueni reklamama i drugim marketinkim kampanjama.
Ukoliko je kupovina nuna, saekajte periode rasprodaja.

Probajte da od svakog prihoda odvojite fiksni procenat za tednju.
Umjesto automobilom, idite na posao javnim prevozom.
Nedjeljne kupovine nemojte obavljati u najbliim, ve u diskontnim radnjama.
Ukoliko neke od svojih rauna platite do
odreenog dana u mjesecu, moete dobiti popust.
Konkurencija u trnim centrima je velika,
tako da esto postoje akcije kada se veliki
broj robe daje na popuste. Pratite ove diskonte.
Fokusirajte se na otplatu dugova na kreditnim karticama. Ovo su najskuplji dugovi.
Razmislite da li postoji mogunost za neki
dopunski izvor finansija pored vaeg osnovnog posla. U poglavlju Umijee sticanja novca naveli smo poprilian broj takvih poslova.
Na kraju ovog poglavlja jo jednom vam preporuujemo da uvijek imate spreman fond za nepredviene okolnosti. Veina finansijskih savjetnika e vam rei da je dovoljno da izdvojite novac u visini sume koja
u periodu od tri do est mjeseci pokriva vae osnovne trokove ivota. Da biste bili mirni, mi vam savjetujemo da imate obezbijeena sredstva bar za period od godinu dana. Na primjer, ukoliko ostanete
bez posla, potrebno je da imate vei manevarski
prostor za dobijanje novog posla, a ne da se zbog
96
97
finansijske oskudice naete u situaciji da morate

prihvatiti prvu ponudu koja se pojavi i na taj nain
propustite neke bolje ponude koje se moda mogu naknadno pojaviti. Moe da se desi i da neko
drugi od lanova vae porodice ostane bez posla,
pa manjak jedne plate u domainstvu moe da vas
gurne u ozbiljnu finansijsku krizu.
I svaka druga situacija koja vam moe smanjiti
kune prihode, nije nimalo prijatna. Neplanirani
trokovi su znatan udar na svaki kuni budet i nije
ga lako izdrati. Ako ste, na primjer, uzeli kredit
za stan, nedostatak novca da platite ratu moe da
se zavri tako to e banka odluiti da taj dug otplati aktiviranjem hipoteke. A tada se aktiviraju
i mnogi drugi pritajeni problemi. Meu ukuanima porastu tenzije i poesto zasijevaju varnice. I
pone da se trai krivac za postojee stanje. Gdje
je malo novca, puno je svae, konstatuje i jedna
njemaka poslovica. A tamo gdje ga jedva uopte i
ima, ivot ulazi u svoju punu neizvjesnost, sa svim
iskuenjima koje nematina sa sobom nosi. Da nematina spada u ponajvea iskuenja, te da i najmudrije ribe glad tjera na udicu, tvrdio je i uveni
njemaki knjievnik, filozof i naunik Johan Volfgang Gete (Johann Wolfgang von Goethe). Zato, okrenite se tednji! Ako imate spreman fond
za nepredviene okolnosti, biete mnogo mirniji.
Bez velikog stresa i prevelikih frustracija. A time
e vas i zdravlje bolje sluiti, to je u svemu ovome i najvanije.
KOMPULSIVNE KUPOVINE
(Potroaka bolest)
Ko kupuje ono to mu ne treba, na kraju
prodaje i ono to mu treba.
Romska poslovica
99
ednostavno, nijesam u stanju da prikoim. Osjeam se dobro jedino dok kupujem, a pola od toga
to kupim uopte mi i ne treba. to je najgore, stalno sam u finansijskim problemima, ali i dalje nekontrolisano kupujem i samo kupujem. Da li, potovani
itaoci, prepoznajete sebe u ovoj reenici? Moda
i ne prepoznajete, ali sigurno prepoznajete nekoga iz vaeg blieg ili daljeg okruenja.
Da vam malo pribliimo profil ovih osoba. Svakom novom kupovinom, svakim novim potpisom
na raunu ili online porudbinom oni zapravo kupuju neto nevidljivo i neuhvatljivo. Njihova sumanuta trka po oping centrima izgleda kao jurnjava
za kakvim novim, prijeko potrebnim lijekom, koji
samo to nije proao. Ali nije rije o tome. Rije je,
u stvari, o opsesivnoj i neutoljivoj unutranjoj potrebi da se kupovinom nadomjeste ili ublae neke pritajene emotivne praznine, depresija ili kakvi
drugi oblici nezadovoljstva.
Potraga za sreom, koja se moe kupiti, daje
samo prividne i kratkotrajne efekte, a terapija je
po pravilu neuspjena. Kada je posjedovanje i troenje opsesija, predmet elje biva obezvrijeen
onog momenta kada se javi novi prohtjev. Zbog
toga esto ujemo reenicu: Ovo zaista moram
da imam. A onda se potraga za prividnim i neuhvatljivim zadovoljstvom pretvara u realno nezadovoljstvo i stres. Pasioniranim kupcima ovakva
vrsta kupovine stvara osjeaj slian onom koji alkohol stvara alkoholiarima, tako da ih mnogi nazivaju i kupoholiarima.
Kupiti neto to, inae, ne moemo sebi da priutimo jeste slatko iskuenje koje je svima poznato. Ako to ne kupimo, gotovo da nam je ivot
besmislen. I, onda, ta drugo nego da to ipak nekako kupimo. O emu se ovdje radi? U pitanju je
kompulsivna kupovina koja, ako se blagovremeno i adekvatno ne obuzda, moe da dovede i do
ozbiljnih psihikih poremeaja. Ovaj poremeaj
je opisan u psihologiji, ali nije dovoljno istraen.
Struno se zove oniomanija (grki: nios za prodaju/latinski: mania bezumlje).20 Studija Amerikog univerziteta Stenford pokazala je da 5%
Amerikanaca pati od ovog poremeaja.21
Tipian kompulsivni kupac prikazan u filmovima i na televiziji najee je ena, ali od ovog
O ovome opirnije vidjeti: Lincoln Caesar, Shopping Addiction: The Ultimate Guide for How to Overcome Compulsive Buying
And Spending, Kindle Edition, 2014.
21
Preuzeto iz: Opsesivno-kompulsivni poremeaji, Akademija us
peha, http://akademijauspeha.freeforums.org/opsesivno-kompulsivni-poreme-aji-lanak-t78.html
20
100
22
https://202beograd202.wordpress.com/page/22/
101
poremeaja i te kako pate i mukarci. Kako izgleda profil jedne ene kupoholiarke? Najee je
to ena u najboljim godinama, dobro udata, besprekorno situirana, osloboena od uvanja djece i
brige o njima, spremna da ne trepne a u prodavnicama kupi sve ono to joj realno ne treba. Sve to
joj dopadne aka, od garderobe, minke, tehnikih
ureaja, cipela, torbi, tani i ostalih enskih stvari
i stvarica. Mukarac kupoholiar manje je opisivan, mada i tu ima primjera za posmatranje. U
trnim centrima takvi rado i sa udnim sjajem u
oima obilaze tandove sa TV i audio-ureajima
posljednje generacije, odjeljke sa auto-opremom,
kupuju alat, rekvizite svake vrste za svog ljubimca
na etiri toka, izloene mobilne telefone, garderobu, ak i kozmetiku, naroito ako su preli etrdesetu, a prve sijede i bore kvare sliku njihovog, do
tada savrenog izgleda.22 I kod ena i kod mukaraca kupoholiarskog tipa prisutno je preispitivanje do tada preenog ivotnog puta, a ono
to je prolo vie stvara sjetu nego radost. Studije
su pokazale da anksioznost, depresija, dosada ili
ljutnja esto zavre u kompulsivnom kupovanju.
oping postaje opsesija sve veeg broja ljudi u
svijetu, nezavisno od politikog i ekonomskog sistema drava u kojima ive, koje su nacije ili vjere, kojem kulturolokom krugu pripadaju, kakvi
su im tradicija i obiaji, kakve su kupovne moi i
slino. Razliiti su podaci o tome u kojoj dravi
stanovnitvo najvie voli da kupuje. Ono to je

posebno interesantno jeste da, prema nekim istraivanjima, Kina prednjai po fanaticima za
kupovinu. Procenat kupoholiara u Kini je za
20 odsto vei od svjetskog prosjeka, pokazalo je
istraivanje u kojem je uestvovalo 22.000 korisnika interneta iz 42 zemlje svijeta. tavie, jedna treina ispitanika u Kini rekla je da je kupovina odjee stvar koju najvie vole da rade, a taj
procenat nijedna druga nacija nije uspjela da dostigne. I u Indiji je oko 20 odsto ispitanika u ovoj
anketi potvrdilo da im je kupovina omiljeni hobi. Mladi Kine i Indije su ambiciozni, vrijedni i
imaju dosta novca koji mogu da potroe na svoj
stil ivota. Oni vode rauna o markama i znaju
ta se na Zapadu kupuje i nosi, kae Glen Marfi,
direktorka kompanije AC Nilsen u Kini, koja je
sprovela istraivanje. Oko 93 odsto ispitanika iz
Hong Konga reklo je da ide u kupovinu ak i kada ne namjerava nita da kupi, a 34 odsto anketiranih potvrdilo je da ide jednom nedjeljno u kupovinu samo radi zabave. Anketa je pokazala i da
se na listi 10 najveih trita, gdje potroai tvrde
da kupuju odjeu barem jednom nedjeljno, nalazi sedam azijskih zemalja.23
Manija za kupovinom najbolje se moe vidjeti prilikom brojnih rasprodaja, koje se organizuju povodom kakvih znaajnih tradicionalnih
23
http://mondo.rs/a29951/Zabava/Ludi-svet/Kinezi-su-najveci-kupoholicari.html
102
Crni petak je jedan od najvanijih dana za prodajne lance

jer nagovjetava ta mogu da oekuju u periodu do Boia, koji je
obino najunosniji dio godine za njih. Ime je dobio po tome to su
se nekada profiti u knjigama biljeili crnom bojom, za razliku od
gubitaka koji su upisivani crvenom.
U raunovodstvu, inae, izraz in the black oznaava da kompanija ostvaruje profit dok naziv in the red znai da kompanija
posluje sa gubitkom.
24
103
sveanosti ili praznika u mnogim zemljama. Iako je kupovina slatko iskuenje, ona pokatkad
moe prerasti i u gorko iskustvo. Nerijetko se
deava da u stampedima kupaca doe do svakojakog nasilnikog ponaanja, a u ekstremnim situacijama ak i do pucnjave i pogibije ljudi. Evo i
nekih primjera do kojih smo doli na osnovu medijskih izvjetaja. U jednoj poznatoj robnoj kui u
Saudijskoj Arabiji, 2004. godine, prilikom stampeda kupaca, koji su se borili za ogranien broj vauera u vrijednosti od 150 dolara, poginula su tri
ovjeka. Neto slino dogodilo se i u novembru
2008. godine u jednom njujorkom trnom centru, kada je radnik nasmrt pregaen od strane kupaca koji su bili usredsreeni na kupovinu ogranienog broja plazma televizora. Naalost, ovakve
nesree se u Americi deavaju gotovo svake godine. Crni petak ili Black Friday,24 kako ga zovu u toj zemlji, petak je koji dolazi nakon Dana
zahvalnosti i oznaava poetak sezone boinih
popusta. Tog dana stotine hiljada Amerikanaca u redovima ekaju otvaranje prodavnica kako
bi kupili proizvode omiljenog brenda po neobino niskim cijenama. U trenutku kada prodavnice
otvore svoja vrata poinje pravi stampedo u kojem nerijetko bude veliki broj povrijeenih ljudi.
Nijesu rijetki sluajevi ni okantnih oblika nasilja,
propraenih i pucnjavama i oruanim pljakama.25
Kako to stvarno izgleda u praksi, slikovito
moemo vidjeti iz jednog priloga meunarodnog multimedijalnog servisa Glas Amerike,26 iz
2011. godine:
U Sjedinjenim Dravama danas je i zvanino poela praznina sezona kupovine, dok su potroai po
tradiciji nagrnuli u prodavnice zbog rasprodaja koje
poinju poslije Dana zahvalnosti, u sklopu fenomena pod nazivom Crni petak.
Radi se o posljednjem petku u novembru, kada
mnogi prodajni lanci svoje radnje otvaraju u pono,
i pozivaju potroae da iskoriste veoma sniene cijene, prije svega elektronike, ali i odjee, obue, djeijih
igraaka i svega ostalog.
Ispred najpoznatijeg objekta robne kue Mejsis
u Njujorku sino je ponono otvaranje ekalo nevjerovatnih devet hiljada ljudi, a slino je bilo i ispred ostalih prodavnica poput Targeta i Best Baja.
Kao i obino nijesu izostali ni incidenti. Jedna
ena u Los Anelesu upotrijebila je suzavac ispred
Volmarta kako bi onesposobila konkurenciju i
http://theeconomiccollapseblog.com/archives/9-shockingexamples-of-black-friday-violence-is-this-a-foretaste-of-the-economic-riots-we-can-expect-when-the-financial-system-collapses;
http://www.medicaldaily.com/black-friday-violence-2013-shootings-fights-break-out-early-thanksgiving-day-video-263953
26
http://www.glasamerike.net/content/violence-mars-us-blackfriday-shopping-11-25-2011-134501638/734019.html
25
104
105
stekla prednost u trci po prodavnici, povrijedivi pri

tom najmanje 20 drugih potroaa. Zabiljeeno je i
nekoliko incidenata sa orujem, takoe ispred Volmarta, ali i drugih oping centara irom zemlje. Najmanje u dva sluaja radilo se o oruanoj pljaki.
Iako ovakvog ponaanja kupaca kod nas jo
uvijek nema, a naroito ne sa elementima tekih
nasilnikih djela, ne znai da ih u skoroj budunosti ne moe i biti. U svakom sluaju interesantno je posmatrati i nae ljude i njihove naravi prilikom sezonskih rasprodaja, a jo interesantnije
kad se neto dijeli besplatno. uveni pisac i nobelovac Ivo Andri o ovome je pisao: ovjeka ete
najbolje upoznati ako ga posmatrate kako se ponaa kada se neto dijeli besplatno. No, na narod je i za to smislio opravdanje: to je dabe i
Bogu je drago!
1. Kako da prepoznate patite li

od potroake bolesti
Kupoholiari esto pate od nedostatka
samopouzdanja, skloni su matarenju i
podloni depresiji.
Lorin Koran
Nije teko prepoznati one koji pate od kompulsivne kupovine. Najee su u pitanju osobe
koje su nesigurne u sebe i koje kupujui ele da
dokau da su neko i neto, da mogu sebi mnogo
da priute, da imaju finansijsku snagu Istraivanja ovakvog ponaanja pokazala su da je sutinski problem u kupcu, a ne u noenju odijela. esto se ova odijela nikada i ne nose ve lee samo u
ormarima. Ovdje se ne radi o realnoj potrebi, ve
ovakvo ponaanje predstavlja pokuaj da se ublae odreene frustracije.
Ako su vam situacije koje emo vam upravo
navesti poznate iz sopstvenog iskustva, veliki su
izgledi da ste razvili poremeaj kompulsivne kupovine zbog kojeg ne moete da prestanete da kupujete. Pa da vidimo te hipotetike situacije.
Ne moete da napustite prodavnicu, a da nita
ne kupite? esto kupujete neto to vam ne treba?
Ulazite u minus na kartici zbog nepotrebne kupovine? Karticom lako plaate stvari koje ne biste gotovinom? Neka kupljena odjea i obua jo ima cijenu?
Skrivate kupljene proizvode od ukuana? Skrivate
tanu cijenu koju ste platili? Porodica i prijatelji negoduju i upozoravaju vas da previe troite? Svaki put
kada odete u kupovinu potroite mnogo vie nego to
106
107
ste planirali? Ormar vam je pun stvari koje ne nosite ili koje ste obukli samo jednom? Kada se spremate za izlazak, uestalo kaete da nemate ta da obuete? Svaate se sa najbliima oko toga koliko novca
troite na oping? Brzo mijenjate raspoloenje, a i ponaanje vam ba nije na potrebnom nivou, naroito
kad vam se prohtje da kupujete
Kao i za sve zavisnosti, tako i za kompulsivne kupovine postoje karakteristini obrasci ponaanja:
1. Kupovina i troenje novca najee se odvijaju u trenucima kada se osoba osjea nervoznom,
tunom, usamljenom ili ljutom.
2. este su svae sa lanovima porodice i prijateljima o kupovini ili nainu troenja novca.
3. Kreativnost i domiljatost u plaanju rauna korienjem vie kreditnih kartica, skupljanjem
raznih vauera i popusta, prodajom stvari od vrijednosti, manjim kreditima, kao i skrivanje ovih
naina od bliskih osoba.
4. Skrivanje stvarnih cijena ili koliine potroenog novca.
5. Osjeanje intenzivne sree ili euforije nakon kupovine.
6. Osjeanje panike u nedostatku gotovog novca ili kreditne kartice.
7. Osjeanje stida ili krivice nakon kupovine.
8. Kupovina karticom ili na kredit radije nego
gotovim novcem.
9. Prilikom kupovine poklona za drugu osobu
obavezna je kupovina i za sebe.
10. Osobe, pri tom, ive u poricanju ne samo da troe, nego i da kupuju bespotrebne stvari.27
2. Osobenosti kompulsivnih kupovina

u potroakom drutvu
elja za posjedovanjem je beskonana.
Postoje dva naina na koji moete pristupiti
svom materijalnom ivotu: smanjiti vae
elje ili poveati vae prihode.
Sokrat
Dobar opis ove pojave moe dati podsjeanje

na pojam koji je u XIX vijeku opravdano korien
za opis masovne histerije u potrazi za zlatom
zlatna groznica.
Potroaka groznica, pak, oznaava bjesomunu i euforinu strast za bogatstvom i kupovinom,
ali i guranje u beskrajnim redovima ispred vrata
prodavnica na kojima je napisana magina rije
rasprodaja. A to izaziva stres i nimalo nije zdravo.
Do prije neku deceniju kod nas gotovo da i nije bilo bljetavih velikih trnih centara i megamarketa. Nije bilo ni plastinih kartica, ni kredita za
sve i svata. Nai ljudi su bili poteeni bljetavila izloga sa skupom, a na kredit lako dostupnom
robom. Sve do koju deceniju unazad potroaka
groznica nas je zaobilazila u irokom luku, darujui nam potroako spokojstvo. A mi smo eznuli za luksuzom, mislei da nam jo samo to
27
Pharmamedica, Zavisnost od kupovine, http://www.pharmamedica.rs/iz-ugla-psihologa/zavisnost-od-kupovine/.
108
109
nedostaje da bolje i srenije ivimo. Ne znajui

da i luksuz, kao i novac, ima i svoju svijetlu i svoju tamnu stranu.
Luksuz posjedovanja daje nam, najee, laan osjeaj moi i kontrole nad svijetom u kome
ivimo. Poruke koje primamo preko medija, agresivnih reklamnih kampanja, filmova i serija, sugeriu nam da posjedovanje materijalnih stvari
donosi sreu i odreuje nau poziciju i znaaj u
drutvu. Elektronski i tampani mediji su prepuni VIP persona i njihovih glamuroznih ivota,
s pozivom da ih imitiramo ako mislimo da budemo sreni, kao i oni. Naravno, uz to ide i pokoja
reklama za kupovinu robe koju nose i ove zvijezde, a sve moe da se kupi na odloeno, na karticu ili na neki drugi nain.
U potroakom drutvu nije problem da kupite,
nego da platite. Kupovina je danas postala znatno laka nego to je nekad bila. Jer je tu kartica. A
lake je potroiti odreeni iznos novca na karticu s odloenim plaanjem, nego gotovinom. Psiholozi objanjavaju da je u pitanju sindrom odlaganja obaveze, u ovom sluaju plaanja, zbog ega
je lake neto kupiti danas, a platiti poslije izvjesnog vremena.
Ovome je doprinijela i sve vea otuenost pojedinca, razvoj interneta i savremenih komunikacionih tehnologija koji vam omoguavaju da kupujete na jedan klik od kue, ali i problemi na poslu,
nerealno postavljene ivotne ambicije koje dovode do frustracija i tota drugo. Neko sa malim
samopouzdanjem smatra da mu uplaeni odmor

ili kupovina novih cipela moe podii raspoloenje i doprinijeti boljoj slici sebe kao osobe u sopstvenim oima, ali i u oima drugih pojedinaca.
ivei u potroakom drutvu, esto elimo i
neto to nije naa osnovna potreba. U potroakom drutvu, kakvo je nae, nema osobe koja nije kupila neto to joj nije trebalo novcem koji zapravo nema. Trenutak u kome osoba vie ne dri
pod kontrolom kupovanje ve kupovanje kontrolie nju, taka je kada nepromiljena kupovina sklizne u kompulsivnu kupovinu. Kao i kod svakog
kompulsivnog ponaanja, tako i kod kompulsivne kupovine dolazi do naglaenog osjeanja sree i ispunjenosti, te privremenog olakanja neprijatnih emocija kao to su tuga, ljutnja, bijes ili
anksioznost.
Kao i u mnogim drugim stvarima, pitanje je
i ovdje isto. ta se deava sa ovjekom koji, iako
pokuava, ne uspijeva da bude racionalan? Da li
je rije o pogrenom vaspitanju, loim uzorima u
110
28
O ovome vidjeti opirnije: April Lane Benson, I Shop Therefore I Am: Compulsive Buying and the Search for Self, Jason Aronson Book, 2000.
111
neposrednoj okolini ili neem treem? Jasno je da

model ponaanja vien i prihvaen u porodici
igra bitnu ulogu, ali linost se razvija upravo prevazilaenjem pogrenih modela i samoinicijativom.
Najlake je rei da nas je reklama na televiziji
privukla da odemo u banku i raspitamo se o potroakim kreditima. Tako, drugi, bar djelimino,
ispadaju krivi za ono to smo sami uinili. Meutim, direktna krivica uvijek pada na onoga ko je
neko djelo poinio. Ako ste uzeli auto na lizing, a
tek ste poeli da radite, pa vam na ratu odlazi polovina plate, budet u tom sluaju, htio ne htio,
mora poeti da kripi.
Oko polovine kompulsivnih kupoholiara se
pretvara u predane skupljae koji nagomilavaju
stvari u kui, dok se neki nakon kupovine novih
stvari oslobaaju starih. Ovo nije samo problem
siromanih i srednje klase, nego i svih kategorija
stanovnitva. Pa i bogatih i slavnih linosti. Ponekad osobe skupljaju razne objekte jer na taj nain
rjeavaju haos i osjeaj nemanja kontrole. Kao to
istie Ejpril Lejn Benson (April Lane Benson), poznata amerika psiholokinja i spisateljica koja se
bavi kompulsivnim kupovinama, ponekad je ovaj
problem povezan sa sindromom siromatva iz djetinjstva. Ljudi opsesivno kupuju jer smatraju da
im se na taj nain vie nikada nee ponoviti situacija nematine u kojoj su nekad bili.28
Erih From (Erich Fromm), poznati njemakoameriki socijalni psiholog, psihoanalitiar i humanistiki filozof, u svom uvenom djelu Zdravo
drutvo nastojao je da dijagnostikuje ovo stanje:
Jo uvijek mnogi psihijatri i psiholozi odbijaju da
razmotre ideju da drutvu u cjelini nedostaje razboritost. Oni smatraju da se problem mentalnog
zdravlja u nekom drutvu ogleda u broju neprilagoenih pojedinaca, a ne u moguoj neprilagoenosti same kulture.29
3. Kako se zatititi od poremeaja

kompulsivne kupovine
Jedina prava greka je ona iz koje
nijesmo nita nauili.
Don Pauel
Mnogi psiholozi tvrde da je prvi korak ka izljeenju priznavanje postojanja problema i njegovo
svrstavanje u nepoeljne oblike ponaanja. Kao i u
mnogo emu drugom, mo samokontrole je odluujua. Osoba koja ima samokontrolu dovoljno je
sigurna u sebe i svjesna svojih dobrih i loih strana. Zbog toga je vano da preuzmemo odgovornost za svoje postupke i za ono to moemo da
promijenimo.
Stara dobra izreka glasi: Prvo utedi, a onda rasporedi. Veina nas razmilja upravo suprotno
ne razmilja se mnogo dok se troi, a i te kako se
29
O ovome opirnije vidjeti: Erih From, Zdravo drutvo, Naprijed, Zagreb, 1986.
112
113
mnogo duma kada je potrebno da se neto utedi. Treba napraviti razliku izmeu fizikih potreba, kao to su, na primjer, glad i e, i psiholoke
zavisnosti od novca i materijalnih stvari.
Jedna od strategija koja moe pomoi kupoholiarima je da stvari plaaju u keu, jer e na
taj nain znati koliko su potroili. Poeljno je i
da ponu da kupuju sa drugim ljudima koji bi ih
kontrolisali i pazili da ne potroe previe novca.
Psiholozi im savjetuju i da saekaju 24 sata prije nego to kupe neto to im zaista nije potrebno, kako bi izbjegli taj prvi napad kupoholizma,
a i kako bi imali vremena da jo malo razmisle o
svojoj odluci.
Oslobaanje od fanatinog konzumerizma i
potronje znai razmiljanje o alternativama i aktivni izazov: izbor da se iskuse i druga ivotna zadovoljstva koja su odbaena. Ukoliko se pojedinac
ne moe sam osloboditi ove zavisnosti, ne treba da
se ustruava ni da se za pomo obrati psihijatru.
U toku su i eksperimenti da se otkrije i lijek
protiv kupoholizma koji se inae koristi u lijeenju
Alchajmerove bolesti. Pilula utie na glutamat, hemikaliju u mozgu za koju se vjeruje da je odgovorna za opsesivno-kompulsivne poremeaje (OKP).
Mnogi zdravstveni strunjaci vjeruju da je i kompulsivna kupovina neka vrsta tih poremeaja, te su
na principu lijeenja OKP-a razvili i pilulu za lijeenje manije kupovanja.
Za ene sklone pretjeranom troenju para, bilo
kea, bilo onog sa kreditnih i ostalih kartica, sve
vie se pronalaze i druge inovativne metode koje nastoje da ih blagovremeno i djelotvorno stave
pod punu kontrolu. Naime, u Australiji je jedna
kompanija dizajnirala pametnu tanu koja se sama zakljuava im vlasnica nekontrolisano pone
da je koristi, vadei iz nje novac ili karticu. Tana
nosi ime iBag i opremljena je svijetleim led diodama koje su povezane sa GPS-om. im vlasnica
zaluta u programirane opasne zone, gdje prodavnice prosto mame potroae diode zatrepere. Ako kupoholiarka ignorie te signale, tana odmah alje SMS poruku osobi od povjerenja,
najee muu, sa upozorenjem da se sprema materijalna teta nesagledivih razmjera. Tana je isprogramirana da se sama zakljua u osjetljivim
djelovima dana, a to su pauza za ruak ili naputanje posla. ip ugraen u nju registruje svaki pokuaj potezanja za novanikom i podie uzbunu. Ali,
problem je ovim samo privremeno rijeen. Strast
za kupovinom ostaje do neke nove prilike30
Pa kako ovome, onda, stati na kraj? Veina ljudi u oping ide dok je neraspoloena, a tada donose pogrene odluke, pa esto kupuju stvari koje ne ele. Ipak, ne valja biti ni previe oputen jer
tada mozak ne percipira prijetnju. Strunjaci savjetuju da je kupovinu najbolje obaviti radnim danom prije posla jer tada neete kupiti vie od onoga to vam treba.
30
http://202beograd202.wordpress.com/2014/02/17/ustanak17-februar-crtica/
114
115
Ne kupujte neraspoloeni, plaajte gotovinom,

napravite malu pauzu, pa se vratite ako ste sigurni ta elite da kupite. Emocionalna stanja poput
depresije takoe utiu na odluku koliko ete novca
potroiti, pa ak i hoete li se zaduiti. Depresivne
osobe sklonije su kupovini jer tako podiu raspoloenje. Meutim, to je kratkog vijeka. Neumjereni u opingu znaju da budu i ljudi nedovoljnog samopotovanja jer smatraju da tako kupuju ljubav.
Evo nekih savjeta o kojima biste mogli razmisliti, a
kojih se bez ikakvih problema moete i pridravati.
Film i tranje mogu zamijeniti potrebu za
impulsivnom trgovinom. Potreba za troenjem
ima iste okidae kao i prejedanje, kau strunjaci,
a za hranom uglavnom poseemo kada smo neraspoloeni ili tuni. U takvim situacijama je bolje
kod kue pogledati film. Zaustaviti nezdrave impulse moe i vjebanje jer endorfin koji se lui utie na to da se tijelo i mozak uravnotee.
Unesite vie samokontrole i discipline u svoje
ponaanje i svoj ivot. Morate da nauite da budete vrsti kad je u pitanju novac. Moe pomoi
ako zapisujete ta ste kupili pa izanalizirate kad
ste to isto kupili posljednji put. Prikupljajte i raune, saberite ih na kraju mjeseca, pa na temelju
tih kvartalnih trokova izradite svoj realniji i tedljiviji finansijski plan.
Stiite samopouzdanje i osjeajte se vrijednim i zbog drugih vaih kvaliteta i postignua,
a ne samo zbog kupovine. Kad postanete manje
zabrinuti za miljenje drugih, vie vam nee biti
potrebne sve te stvari koje kupujete. Moe pomoi volontiranje ili istraivanje novih hobija. Kada
se osjeate prijatno u svojoj koi, naginjete kupovini stvari koje su vam potrebne, vie nego onih
koje samo elite u tom trenutku.
U novaniku drite posve nove novanice i
krupnije apoene. Prije nego to vas zahvati praznina oping groznica, pretjerano troenje moete sprijeiti malim psihotrikovima. Ako esto
u zanosu kupujete ono to vam ne treba, kako biste preduhitrili sami sebe, plaajte gotovinom jer
ete tako lake voditi evidenciju trokova. Od pomoi mogu biti i nove novanice. Mnoge su studije pokazale da ljudi zbog ponosa koji im prua
posjedovanje novih novanica ele da ih zadre.
Ljudi se tee odluuju na troenje ako su novanice u veim apoenima.
Ne kupujte na prvi mah, napravite malu pauzu, obavezno izaite iz radnje i malo proetajte i razmislite kako biste svoje potrebe i svoje elje doveli u kakav-takav sklad. Naete li se pred
116
117
blagajnom, a nijeste sigurni elite li da kupite odabrani artikl, izaite na pola sata iz trgovine. Ako
i dalje smatrate da vam je ta stvar potrebna, onda
je kupite, a ako ba i ne morate, kupite je sjutradan. Tako ete lake uoiti razliku izmeu potreba i elja, savjetuju psiholozi.
Nagradite sebe za sve uspjehe koje postiete, ali na odmjeren i umjeren nain. Strunjaci smatraju da se valja nagraditi kada ispunite ciljeve tednje, ali samo odreenim postotkom od
uteene svote. Dobro razmislite na ta ete potroiti nagradu.
Neodoljivi mirisi i praznina muzika razgaljuju duu i srce, ali i otvaraju novanik. Upotreba mirisa i muzike neki su od omamljujuih naina kojima trgovci podstiu kupce na troenje.
Autor ovih redova uvijek se sjeti neodoljivih mirisa i oaravajue muzike u uvenom lancu robnih
kua Herods (Harrods). Slino je i u mnogim drugim poznatim prodajnim centrima irom svijeta, restoranima pa ak i u avionima. Brza muzika
ubrzava i potroae, pa se tako bre kreu kroz
prodajni prostor, ali moe uticati i na to da se potroa vrati u istu radnju. Mirisan prostor navodi
na dui boravak u prodavnici i veu sklonost ka
troenju, otkrivaju psiholozi.
U dananjem potroakom drutvu, dakle, sve
je vie proizvoda, a potroaa nikad dovoljno. Zbog toga su sve vie u opticaju i novi vidovi uticaja na potroae, bazirani na emocijama,
strastima i uzbuenjima, poznati pod sintagmom
emocionalno brendiranje. Ovo pitanje je opseno razmatrano u knjizi Umijee uspjenog upravljanja,31 a ovdje ga prezentujemo u cilju to boljeg
razumijevanja i potroakog drutva i kompulsivnih kupovina.
Emocionalno brendiranje je, u stvari, novi i
originalni koncept poznatog amerikog biznismena i predavaa Marka Gobea (Marc Gobe) o novoj
paradigmi povezivanja brendova sa ljudima. U sreditu emocionalnog brendiranja, tvrdi Gobe, nalaze se osjeanja, kao to je, recimo, vezanost za
proizvod, koja kupovinu zasnovanu na potrebi uzdiu do sfere udnje. I ne samo za proizvod, nego
i za neku instituciju. Pristup zasnovan na emocionalnom brendiranju, pie Gobe, danas je, osjeam, jednostavno najvaniji elemenat koji na tritu definie i uspjeh i diferentnost.32
Jo jedan svjetski ekspert za brendiranje, danski istraiva Martin Lindstrom (Martin Lindstrom), u fokusu je interesovanja poslovnog svijeta. Lindstrom je svoju prvu reklamnu agenciju
osnovao jo kada je imao samo dvanaest godina,
31
Radoica Luburi, Umijee uspjenog upravljanja, Zasnovano
na svjetskoj teoriji i praksi upravljanja ukupnim kvalitetom, Drugo izdanje, HESPERIAedu, Beograd, 2010, str. 5256.
32
Mark Gobe je vodei menader kompanije d/g* Worldwide,
jedne od vodeih svjetskih firmi u oblasti kreiranja imida brenda.
Gobe je i predava na Univerzitetu Kolumbija, kao i na uglednoj
Visokoj koli za industrijski dizajn u Parizu.
Mark Gobe, Emocionalno brendiranje, Nova paradigma povezivanja brendova i ljudi, Mass Media International, Beograd, 2006,
str. IX.
118
119
a danas je jedan od najuglednijih strunjaka za

brendiranje u ije glavne klijente, izmeu ostalih, spadaju Disney, Pepsy, Philips, Microsoft, Mars,
Mercedes Benz i drugi. Lindstrom istie da je krajnji cilj ulnog brendiranja stvaranje snane veze
izmeu brenda i potroaa, kako bi mu se kupac
stalno vraao. U svojoj knjizi Brand Sense, Graenje monih brendova pomou ula dodira, ukusa,
mirisa, vida i sluha, ovaj vrhunski znalac razvija
teoriju o stvaranju brendova na nov nain pomou navedenih pet ula. Na osnovu istraivanja koja su ukljuila vie od dvanaest zemalja u svijetu,
Lindstrom je istakao injenicu da se najvei dio
reklamnih poruka kojima smo svakog dana izloeni zasniva na onome to vidimo i ujemo ali
veoma rijetko na neemu to omiriemo, dodirnemo i okusimo. Za uspjeh na tritu vie nije
dovoljno oslanjanje samo na ula vida i sluha, pa
se reklamiranje brendova nalo pred novom granicom. Da bi uspjeno osvajali budue horizonte,
smatra Lindstrom, kompanije e morati da nau
izlaz iz slijepe ulice kakvu predstavlja dvodimenzionalnost, kako bi njihovi brendovi postali privlani za tri zanemarena ula.
Prema Lindstromovim analizama, neophodno je da potraimo nain za djelovanje na svih pet
ula ako mislimo da postavimo temelj buduim
strategijama brenda. Tokom posljednjih desetak
godina automobilska industrija je svaku karakteristiku svojih proizvoda sve do mirisa automobila pretvorila u brend. Prijatan miris novog
automobila potie, u stvari, od rasprivaa kojim u

fabrici poprskaju svaki novi automobil. Proizvoa
cerealija za doruak Kelogs (Kelloggs) vie se ne
oslanja na prirodni zvuk hrskanja svojih pahuljica,
ve ga vjetaki stvara u laboratorijama. Zatieno hrskanje koje se uje i osjeti kada se jedu Kelogsove kukuruzne pahuljice stvoreno je u zvunoj
laboratoriji i patentirano isto kao i recept i logo te
kompanije. Singapur erlajnz (Singapore Airlines) vodi rauna o tome da miris unutranjosti njihovih
aviona bude usklaen s paletom boja, koja se pak
slae sa minkom i uniformama stjuardesa. Singapur erlajnz je patentirao miris koji inae koriste sve
stjuardese, isto kao to su njime natopljeni i topli
ubrusi koji se dijele prije uzlijetanja i koji ispunjava sve avione iz flote tog avio-prevoznika. ulna jedinstvenost Starbaksa (Starbucks) manje snano se
povezuje s mirisom i ukusom kafe nego s enterijerom kafea i njegovim zeleno-bijelim logom.33
U okviru ula vida, inae, dominira boja, koja
u brendiranju ima posebnu ulogu. U prilogu vam
dajemo sliku na kojoj se vidi kako velike kompanije pomou boje alju poruke svojim potroaima.34
O ovome opirnije vidjeti: Martin Lindstrom, Brand Sense,
Graenje monih brendova pomou ula dodira, ukusa, mirisa, vida i sluha, Mass Media International, Beograd, 2007.
Predgovor ovoj Lindstromovoj knjizi napisao je Filip Kotler
(Philip Kotler), ocjenjujui je kao riznicu ideja u vezi s tim kako
da svojim brendovima udahnete novi ivot.
34
http://dailyinfographic.com/logos-a-look-at-the-meaning-incolors-infographic
33
120
121
Psihologija boja postaje sve interesantnija u

poslovnom svijetu. Razliite boje kod ljudi izazivaju razliite emocije. uta, narandasta i crvena
su tople boje i uglavnom asociraju na radost. uta
boja sa sobom nosi optimizam, jasnou i toplinu.
Crvena, iako ponekad sluti na opasnost, asocira
na uzbuenje, hrabrost i odlunost. Narandasta
boja, kao spoj ute i crvene, oslikava veselost, prijateljstvo i (samo)pouzdanje. Tople boje privlae
panju, podiu na krvni pritisak i podstiu apetit.
Stoga ne udi to ove boje najee koriste upravo prehrambeni lanci. Ljubiasta, pak, kao mjeavina crvene i plave boje, ima odlike i toplih i hladnih boja. Ljubiasta je kraljevska boja i mnogi
je smatraju misterioznom i sofisticiranom. Ona
podstie kreativnost i matovitost, ali i pronicljivost, pa emo je najee i vidjeti na logoima luksuznih proizvoda. Plava je mirna boja koja predstavlja snagu, smirenost, dostojanstvo i povjerenje.
Upravo zbog svega ovoga plava je jedna od najzastupljenijih boja u poslovnom svijetu. Zelena je
boja ivota, asocira na rast, zdravlje i spokojstvo
a najee je koriste kompanije koje potroaima
ele da pokau svoju druvenu odgovornost. Bijela i crna su neutralne boje i mnoge kompanije ih
koriste zbog njihove odvanosti, jednostavnosti i
osjeaja ravnotee koji bude u posmatrau.
Na osnovu svega navedenog moemo konstatovati da u dananjem potroakom drutvu ni
najumjerenijim kupcima nije lako, a kamoli onima kojima je kupovina opsesija kojoj je teko odoljeti. U potroakom drutvu sve je podeeno tako
da je u funkciji novca i zgrtanja profita. Emocionalno brendiranje vie je nego mono oruje da
sve to podstakne. A novac je ogranieno dobro do
koga nije lako ni doi, niti ga sauvati. Jednom rijeju nije lako upravljati novcem. Brajan Trejsi
s pravom kae: Jedino to moe biti lako po pitanju novca jeste da ga izgubite. Zato, ne gubite nego sauvajte svoj novac jer on uveliko utie na nae
ivote. I nikad ne zaboravite ono drevno narodno
iskustvo: Kad novac odlazi ima stotinu nogu, a
kad dolazi samo dvije.
122
nikola fabris
NOVAC,
BANKE,
FINANSIJE
n o va c , b a n k e , f i n a n s i j e
VRIJEDNOST NOVCA
I NJEGOVO OBEZVREIVANJE
1. Osnovne funkcije i vrijednost novca
Pitanje novca se ne moe odvojiti od
ekonomije, kao to se ni ekonomija ne
moe odvojiti od pitanja koja se vezuju za
prosperitet ovjeka, njegov mir i opstanak.
Aba P. Lerner
125
ovac ima veliki uticaj na ukupnu ekonomsku aktivnost svake zemlje, kao i na ukupno ekonomsko blagostanje i drutva i pojedinca. On ima pet osnovnih funkcija, koje su se
razvojem robne razmjene pojavljivale hronolokim
redom: novac kao mjera vrijednosti i mjerilo cijena, novac kao prometno sredstvo, novac kao plateno sredstvo, novac kao blago i svjetski novac. ta
svaka od ovih funkcija podrazumijeva, pregledno
se moe vidjeti u Tabeli 1.
Novac je specifina roba koju je razvitak robne
proizvodnje i razmjene izdvojio iz ostalih roba da
monopolski vri ulogu opteg ekvivalenta. Zato
se esto kae da je novac specifina vrsta robe koja izraava vrijednost svih drugih roba. Vrijednost
novca se zasniva na snazi drave, da ga nametne
kao opteprihvaeno plateno sredstvo. Meutim,
pravu vrijednost novca odreuje njegova kupovna vrijednost, odnosno koliina roba koja se moe kupiti za jedinicu novca. Bendamin Frenklin
Tabela 1. Funkcije novca
Novac
Svojom upotrebnom vrijednou odreuje
kao mjera
vrijednost svih drugih roba.
vrijednosti Cijena robe je njena vrijednost izraena u
i mjerilo
manjoj ili veoj koliini novca.
cijena
Novac je obraunska jedinica.
Mogue je uporeivanje vrijednosti razliitih proizvoda.
Novac
Novac se javlja kao posrednik u razmjeni, u
kao
smislu da se roba prvo prodaje za novac, da
prometno
bi se potom za taj novac kupila neka druga
sredstvo
vrsta robe.
Omoguava da se mjesto prodaje i kupovine vie ne moraju fiziki poklapati.
Novac
U trenutku prodaje robe novac ne mora da
kao
bude stvarno prisutan.
plateno
Novac kao plateno sredstvo je omogusredstvo
io odvajanje robnog toka (kupovine robe) i
novanog toka (plaanje robe).
Novac
Ako se novac ne uloi u kupovinu druge rokao
be, on se akumulira, zadrava, uva, tj. poblago
vlai se iz opticaja (prometa) i nagomilava.
U pitanju je tednja.
U prolosti su ljudi gomilali zlato, bisere,
dijamante i drugo.
Svjetski
Ulogu novca u meunarodnom robnom
novac
prometu u savremenim uslovima vre konvertibilne valute poput: dolara, eura, britanske funte i drugih.
Meunarodna plaanja se vre na osnovu
deviznih kurseva.
(Benjamin Franklin), ameriki dravnik, filozof,

izumitelj, fiziar, ekonomist i pisac, s pravom je
jednom rekao: Ako hoe da upozna vrijednost
novca, pozajmi ga.
126
2. Inflatorno obezvreivanje novca

najvee svjetske hiperinflacije
127
Vrijednost novca nije jednom zauvijek data, ve

se ona tokom vremena moe mijenjati. Vrijednost
novca obezvreuje inflacija. Inflacija nije poeljna
pojava i cilj monetarne politike je da obezbijedi cjenovnu stabilnost. Inflacija se najee javlja kada je
u opticaju vie novca nego to je potrebno. Postoje
brojni uzroci koji mogu dovesti do pojave inflacije.
Prvi mogui uzrok je ukoliko se budetski deficit
pokriva kreditom centralne banke. Ovakav nain
pokria budetskog deficita je esto dovodio do
hiperinflacije i zato je danas u najveem broju zemalja centralnim bankama zabranjeno da kreditiraju dravu. Do pojave inflacije moe dovesti i rast
nekih uvoznih cijena, kao to je na primjer nafta,
koja utie na cijene velikog broja drugih proizvoda,
bilo kao direktni input u proizvodnji ili indirektno
preko poveanih trokova transporta. Do inflacije
moe dovesti i pritisak radnika (sindikata) da im
se plate poveaju iznad rasta nivoa produktivnosti,
to znai rast trokova proizvodnje koje proizvoai ukljuuju u maloprodajne cijene.
Inflacija prouzrokuje brojne trokove. Kao najvaniji trokovi inflacije mogu se navesti:
1. Mikroekonomski trokovi Inflacija dovodi do porasta neizvjesnosti poslovanja. U inflatornim uslovima to znai da prodavac nije siguran kolika e biti realna vrijednost naplaene robe, odnosno koliko e njegov prihod biti obezvrijeen usljed inflacije.
2. Alokacioni trokovi Proizvoai nijesu sigurni da li porast cijena znai rast relativnih cijena ili rast opteg nivoa cijena i stoga moe doi
do neracionalne alokacije resursa. To znai da investicije mogu biti pogreno usmjerene ka granama koje su privremeno profitabilne u inflatornim
uslovima, zato to su svoje cijene poveale vie od
stope inflacije.
3. Distributivni trokovi Inflacija uvijek dovodi do redistribucije bogatstva. Tako, na primjer,
ukoliko je inflacija via od oekivane ona dovodi
do redistribucije bogatstva od povjerilaca ka zajmoprimcima.
4. Trokovi domae valute Smanjuje se tednja u domaoj valuti i ekonomski subjekti poinju
da tede u stranoj valuti. To je izraz racionalnog
ponaanja ekonomskih subjekata, jer na taj nain
ele da zatite svoj novac od obezvreivanja u inflatornim uslovima. Takoe, ukoliko inflacija traje due vremena i plaanja poinju da se obavljaju u stranoj valuti.
5. Politiki trokovi Kreatori ekonomske politike (vlada) gube povjerenje.
6. Meunarodni trokovi Strani investitori
zaobilaze zemlje sa visokom inflacijom. Raste rizik
zemlje i zaotravaju se uslovi zaduivanja na meunarodnom tritu (rastu kamate i manji broj povjerilaca je spreman da odobri kredit takvoj zemlji).
Naroito je opasna izuzetno visoka inflacija koja prelazi u hiperinflaciju. Jedna istinita anegdota iz perioda hiperinflacije Vajmarske
128
129
Njemake moe biti najbolji pokazatelj koliko hiperinflacija moe biti pogubna.
Jedan ovjek je sa vreom novca otiao u kupovinu i zastao ispred pekare. Dak sa novcem je spustio
ispred ulaza u pekaru. Kada se okrenuo, vidio je da
su naili lopovi i odnijeli dak, a novac su samo ispraznili i ostavili na ulici.
Njemaka hiperinflacija je bila toliko visoka
da su ljudi, kada bi otili u restoran da ruaju, traili da plate im narue da bi izbjegli da do kraja
ruka cijena poraste. ak ni tamparija novca nije mogla da prati trend hiperinflacije, tako da se
u jednom trenutku prelo na tampanje novca samo sa jedne strane, a poleina je bila skroz bijela.
U Saveznoj Republici Jugoslaviji (SRJ), tokom
1993. godine, s obzirom na to da su javni prihodi bili vei od javnih rashoda, doneena je odluka
da se oni pokriju emisijom novca (kreditom centralne banke). Meutim, emisija novca je bila prekomjerna, a kao posljedica toga javila se trea po
veliini hiperinflacija u svijetu, a druga po duini trajanja. U tom periodu tampana je novanica od 500 milijardi dinara, koja je jedna od desetak novanica najvee nominalne vrijednosti ikada tampana u svijetu.
Kuriozitet je da je na dan izdavanja novanica od 500 milijardi dinara imala vrijednost od 17
njemakih maraka. Danas za nju kolekcionari plaaju 20 eura, dakle, vie nego to je bila njena tadanja kupovna mo.
SRJ, 1993. godine, meutim, nije imala i najveu hiperinflaciju u istoriji. Iako je ovo bila jedna
od najveih svjetskih inflacija u dugoj istoriji novca,
bilo je i gorih od ove. I to u nekim zemljama od kojih se to nikada ne bi oekivalo. Ameriki ekonomski asopis Biznis insajder (Business Insider) objavio
je listu najveih hiperinflacija na svijetu, uz analizu kako je do njih dolo. Pa, evo kako to izgleda.1
1. Maarska
Dnevna stopa inflacije kretala se oko 207%,

a trajala je od avgusta 1945. do jula 1946. godine. Udvostruavanje cijena odvijalo se na svakih
15 sati.
Maarska je poslije Drugog svjetskog rata bila ekonomski unitena zemlja. Oko 40% kapitala uniteno je tokom sukoba, a stvar je pogorala i
megalomanska proizvodnja tokom rata za potrebe Hitlerove Njemake, koja Maarskoj nikada
1
O ovome opirnije: http://www.businessinsider.com/9-hyperinflation-horror-stories-2012-9#hungary-august-1945-july-1946-1
130
2. Zimbabve
Dnevna stopa inflacije kretala se oko 98%, a
trajala je od marta 2007. do novembra 2008. godine. Udvostruavanje cijena odvijalo se na svakih 25 sati.
Strmoglavi pad ekonomije Zimbabvea desio se
nakon zemljovlasnikih reformi Roberta Mugabea 2000. i 2001. godine, kada je oduzeo imovinu
131
nije vratila svoje dugove. Osim toga, kada je potpisan mir sa saveznicima, 1945. godine, Sovjeti su ovoj zemlji naloili da plati ogromnu odtetu, koja je u vrijeme hiperinflacije iznosila izmeu
25% i 50% maarskog budeta. Monetarnu politiku zemlje u to vrijeme je kontrolisala posebna saveznika kontrolna komisija, kojom su upravljali Sovjeti i koja je Maarskoj naloila da tampa
novac kako bi platila odtetu. Iako su bankari iz
Centralne banke Maarske upozoravali da to nije dobra ideja, od odluke se nije odustalo i nastala
je jedna od najveih hiperinflacija u istoriji svjetske ekonomije.
bijelcima i dao je veinskom crnom stanovnitvu.

Ovo je dovelo do pada proizvodnje od 50% tokom narednih devet godina. Dolo je i do deficita u budetu zbog umijeanosti u rat u Kongu i
loih socijalistikih reformi. Istovremeno, stanovnitvo se masovno selilo zbog siromatva, ime se
smanjila baza za poreze, dok je javna potronja
samo rasla. Vlada je zbog toga pribjegla monetizaciji fiskalnog deficita, to je dovelo do katastrofalne inflacije.
3. Savezna Republika Jugoslavija2
trajala je od aprila 1992. do januara 1994. godine.
Udvostruavanje cijena odvijalo se na svakih 34 sata.
Raspadom Sovjetskog Saveza i okonanjem
gotovo poluvjekovne ere Hladnog rata, dolo je
i do rapidnog smanjenja meunarodnog znaaja i
2
Za vie detalja o hiperinflaciji u SRJ pogledati monografiju:
B. Dimitrijevi i N. Fabris, Ekonomska politika, Ekonomski fakultet, Beograd, 2012.
132
4. Vajmarska Njemaka
trajala je od avgusta 1922. do decembra 1923. godine. Udvostruavanje cijena odvijalo se na svakih
3 dana i 17 sati.
Hiperinflacija je Vajmarsku Njemaku pogodila nakon poraza u Prvom svjetskom ratu.
133
uloge Titove Jugoslavije, koja je do tada bila veoma vaan geopolitiki inilac u odnosima izmeu
Istoka i Zapada. To je dovelo do raspada zemlje i
stvaranja nezavisnih drava po etnikim granicama. Trgovina meu djelovima dotadanje zemlje
propala je, a za njom je slijedio i pad proizvodnje. Jugoslaviji su nametnute i veoma jake meunarodne sankcije, koje su dodatno unitile ekonomiju. Nova drava, koja je u osnovi zadrala staro ime (Savezna Republika Jugoslavija), zadrala
je glomazni dravni aparat, finansirala je i brojna
ratna deavanja, to je doprinijelo enormnom dravnom deficitu. U pokuaju da monetizuje deficit, Narodna banka je izgubila kontrolu nad tampanjem novca i stvorila hiperinflaciju.
Njemaka je nakon rata morala da plati ogromnu odtetu zemljama pobjednicama. Problem je
bio u tome to te reparacije Njemaka nije mogla
da plati u svojoj valuti, ve je bila primorana da
prodaje marke u zamjenu za lokalne valute zemalja pobjednica. Kada su odtete stigle na naplatu
u ljeto 1921. godine, dolo je do hiperinflacije, a
marka je devalvirala.
5. Grka

trajala je od maja 1941. do decembra 1945. godine. Udvostruavanje cijena odvijalo se na svakih 4
dana i 6 sati.
Budet Grke doivio je dramatian preokret
otpoinjanjem Drugog svjetskog rata. Sa suficita od 271 milion drahmi, u 1940. godini dolo se
do deficita od 790 miliona. Sve se dodatno pogoralo kada su sile Osovine napale ovu zemlju krajem 1940. godine. Dodatni pritisak na ekonomiju
predstavljala je odluka marionetske vlasti koju su
kontrolisali okupatori da Grka na svojoj teritoriji
134
izdrava 400.000 vojnika sila Osovine. Dok su se

prihodi od poreza smanjivali, Grka je pribjegla
monetizaciji budetskog deficita.
3. Deflacija novca
135
U narodu se smatra da inflacija i hiperinflacija spadaju u najvanije ekonomske probleme skopane s novcem, a o bauku deflacije se malo zna i
malo se pria. Deflacija predstavlja opti pad nivoa cijena. Deflacija dovodi do rasta kupovne snage novca usljed poremeaja u robnonovanim odnosima. Rast kupovne snage novca znai da se za
manju ili istu koliinu novca moe kupiti ista ili
vea koliina dobara i usluga. Istovremeno se smanjuje brzina opticaja novca. Posljedice deflacije su:
opadanje tranje, poveanje dugova, poveano zaduivanje, poveanje zaliha, smanjenje investicija.
Kao ni inflacija, ni deflacija nije poeljna pojava. U uslovima deflacije se oekuje kontinuirani pad cijena, tako da potroai odlau kupovinu
proizvoda, oekujui da e proizvodi biti jo jeftiniji u narednom periodu. U takvim uslovima
firme nemaju kome da prodaju svoje proizvode i

privreda zapada u recesiju.
S obzirom na to da su i inflacija i deflacija nepoeljne pojave otuda je jedan od najvanijih ciljeva ekonomske politike cjenovna stabilnost. Cjenovna stabilnost nikada ne znai nultu stopu inflacije, ve stopu inflacije izmeu 1% i 3%. Cjenovna stabilnost se obezbjeuje kroz monetarnu politiku, a institucije zaduene za njeno ouvanje su
centralne banke.3 Zbog specifinosti reima eurizacije Centralna banka Crne Gore nije primarno
odgovorna za ouvanje cjenovne stabilnosti jer to
ne omoguavaju raspoloivi instrumenti.
Meutim, vrijednost novca se ne odreuje samo u odnosu na robe, ve i u odnosu na valute (novac) drugih zemalja. Odnos vrijednosti nacionalne valute prema drugoj valuti se odreuje preko
kursne liste. Valute onih zemalja koje imaju jaku
privredu i makroekonomsku stabilnost (nisku inflaciju, nizak budetski deficit i nizak javni dug)
uglavnom spadaju u kategoriju jakih valuta. Te
valute su konvertibilne, to znai da se lako mogu
zamijeniti za valute drugih zemalja. Konvertibilne
Centralne banke su relativno stare institucije, a prva centralna
banka u svijetu je bila vedska Riks banka, osnovana 1668. godine.
Danas je osnovni cilj centralnih banaka ouvanje cjenovne i finansijske stabilnosti, a tokom istorije njihovi ciljevi i funkcije su se mijenjali. Prve centralne banke su uglavnom osnivane radi obezbjeenja finansijskih sredstava za finansiranje ratova. Tako je Centralnu
banku Francuske osnovao Napoleon 1800. godine radi finansiranja svojih ratnih pohoda. Iz slinih razloga su osnovane i centralne
banke Engleske (1694), panije (1782), a i neke druge.
3
136
4
Emisiona dobit predstavlja razliku izmeu trokova tampanja
novca (boja, papir, radna snaga i slino) i kupovne vrijednosti novca.
137
valute su priznate i opteprihvatljive za meunarodna plaanja. Valute ovih zemalja se stoga esto
nalaze izvan nacionalnih granica, omoguavajui
na taj nain zemljama koje su ih emitovale ostvarenje znaajnog iznosa emisione dobiti.4
Upravo jedan od razloga izuzetno brzog ekonomskog razvoja SAD poslije Drugog svjetskog
rata je znaajan iznos emisione dobiti koji je ostvaren u tim godinama. Poslije Drugog svjetskog rata amerika privreda je jedina privreda koja je izala jaa iz rata zbog injenice da rat nije voen na
njenoj teritoriji i zbog znaajnog uticaja vojne industrije na privredu. Privrede evropskih zemalja su bile razruene i iscrpljene ratom. Stoga je u
poslijeratnom periodu jedina konvertibilna valuta bila dolar. U tom periodu postojala je ogromna tranja za dolarima i taj period se esto naziva
glad za dolarima. itav meunarodni monetarni
sistem u poslijeratnom periodu je bio baziran na
dolaru, odnosno sve valute su bile fiksirane u odnosu na dolar, a on je bio fiksiran u odnosu na zlato (i zamjenljiv za zlato). SAD su u tom periodu
obilato tampale dolare za koje su kupovale robe i usluge irom svijeta, a dolari su ostajali u inostranstvu i nijesu se vraali u SAD. Na taj nain
SAD su ostvarile ogromne iznose emisione dobiti. Prema nekim izvorima, ak dvije treine emitovanih dolara su u upotrebi izvan SAD.
BANKE I BANKARSKI POSLOVI

1. Nastanak i razvoj banaka
Ne krivite Wall Street, ne krivite velike
banke. Ukoliko nemate posao i nijeste bogati,
krivite sami sebe!
Herman Kejn
139
ada u jednoj privredi ne postoji tednja, nego se itav prihod odmah potroi, nema potrebe za bankama, jer ne postoji tednja koja bi se mogla preusmjeravati preko njih. Meutim, drugaija je situacija kada postoji tednja, to
jest kada se cjelokupan prihod ne troi. Odreen
broj pojedinaca e imati viak novanih sredstava, dok e drugi imati manjak. Meutim, ovdje
nastaju razliiti problemi za ponuae i potraioce novca. Ponuda novca se nalazi na jednom mjestu, a tranja za novcem na drugom mjestu. Pojedinci ne posjeduju informacije gdje se nalaze potrebni partneri. Isto tako, mogue je da ponuai raspolau malim uteevinama, a investitorima
su potrebne vee koliine novca. Takoe, ponuai ne raspolau informacijama o riziku investitora i suoavaju se sa opasnou da ostanu bez uteevine. Ovi problemi mogu dovesti do toga da se
finansijski ugovori ne zakljuuju, tako da investitori ne dolaze do potrebnog novca i zbog manjka novca, privreda bi se usporeno razvijala. Zbog
toga su svakoj privredi potrebne banke i drugi finansijski posrednici.

Banke su sline preduzeima zato to su isto
profitno orijentisane kao i preduzea, ali za razliku od njih one posluju s tuim sredstvima i iz tog
razloga su pod posebnim nadzorom drave. Ali,
i brojnih organa i tijela unutar banke, koji imaju
stroga pravila rada, reda i discipline. Kad bilo koji od ovih faktora popusti, lako moe doi do destabilizovanja itave banke i svih njenih zaposlenih, ili, to je jo gore i svih njenih klijenata, pa
ak i irenja problema na ostatak bankarskog sistema. Da li se po pitanju odgovornosti mnogo toga promijenilo ili nije u naem vremenu, moete
vidjeti iz jednog velianstvenog primjera od prije
jednog i po vijeka. Rije je o savjetima bankarima
koje je izrekao prvi generalni kontrolor amerikog
FED-a, gospodin Hju Mek Kuloh (Haugh McCulloch), decembra 1863. godine, kada je konstituisana Kancelarija kontrolora valuta (Comptroller of Curency) institucija zaduena za regulaciju i superviziju banaka.
Ne dajte kredite iznad razumne granice obezbjeenja naplate. Nemojte forsirati ili ohrabrivati pekulativne poslove. Nikada ne obnavljajte kredit (ili
hartije od vrijednosti) zbog toga to moda ne znate
gdje da plasirate naplaeni novac pod istim uslovima.
Rasporedite vae kredite na vei broj dunika
umjesto da ih koncentriete kod manjeg broja. Veliki krediti jednom komitentu (ili pojedincu), makar to
bilo ponekad ispravno i potrebno, generalno je veoma
140
141
esto nesigurno ulaganje. Veliki dunici su skloni da

kontroliu banku. Kada ovo postane odnos izmeu
banke i njenih komitenata nije teko naslutiti ko e
na kraju biti oteen. Svaki dolar kredita iznad kapitala banke (rezervi i zadrane dobiti) stavlja rukovodstvo pred strogu odgovornost prema kreditorima i
dioniarima da neprekidno dre pod kontrolom smanjivanje kredita u dozvoljene granice. Dajte vaem
komitentu slobodu imajui na umu da banka napreduje koliko napreduju njeni komitenti. Ali nikada ne
dozvolite da vam oni diktiraju politiku.
Ako imate razloga da posumnjate u integritet vaeg
komitenta, ugasite mu raun. Nikada se ne uputajte
u posao sa nitkovom pod utiskom da vas on moe prevariti. Rizik u takvom sluaju je uvijek vei od dobiti.
Platite vae osoblje da ivi komforno i ugledno
bez krae, ali zahtijevajte da vam budu potpuno odani u slubi. Ako neki va slubenik ivi iznad svojih
prihoda, otpustite ga, ak i kada moe da objasni i
dokae porijeklo vika prihoda. Ekstravagancija, iako sama po sebi nije kriminal, vrlo prirodno vodi u
kriminal. ovjek koji troi vie nego to zarauje ne
moe biti pouzdan slubenik (rukovodilac banke).
Kapital banke mora biti realnost, a ne fikcija i
on mora pripadati onim koji imaju novac za pozajmljivanje drugom, a ne dunicima. Kontrolor e initi sve to je u granicama njegovih ovlaenja upotrebljavajui sva raspoloiva sredstva da sprijei kreiranje nominalnog kapitala od strane nacionalnih
banaka upotrebom obrtnih sredstava ili na bilo koji drugi vjetaki nain i u njegovim naporima da to
postigne sa povjerenjem oekuje saradnju svih dobro

organizovanih banaka.
Traim iskreno, poteno i zakonito bankarsko poslovanje.
Nikada ne pokuavajte da u oekivanju velikih
dobitaka inite ono to nije u skladu sa nacionalnim
zakonodavstvom. Spektakularno finansiranje nije zakonito bankarstvo, a spektakularni finansijer u
bankarstvu je obmana ili nitkovluk.5
Banke sve ine da se to bolje zatite, prije svega da to bolje zatite svoj profit. Razlika izmeu
banaka i ostalih privrednih subjekata, na primjer,
je i u tome to banke prikupljaju depozite. Banke
obavljaju veliki broj funkcija. Klasine funkcije se
odnose na: prikupljanje tednje, odobravanje kredita, upravljanje gotovinom i obavljanje platnog
prometa. Meutim, u savremenim uslovima bankarske funkcije se ire i na funkcije osiguranja, brokera, investicionog bankarstva, povjerenika i druge.
Sutina poslovanja u bankarstvu je da kamata
na odobrene kredite, ili tzv. aktivna kamata, bude vea od kamate koju banka plaa na depozite
svojim deponentima, tzv. pasivne kamate. Don
Kenet Galbrajt (John Kenneth Galbraith), jedan
od najuglednijih amerikih ekonomista teoretiara XX vijeka, tvrdio je da je proces kako banke
zarauju novac tako jednostavan da staje um. Iz
kamatne mare (razlike izmeu aktivne i pasivne
5
Advice to Bankers of 1863 What An Old Letter Can Teach Us All by Hugh McCulloch, https://www.bankadviser.com/salinbank/e_article002000231.cfm?x=b11,0,w.
142
Funkcija platnog prometa
Kreditna funkcija
Osiguravajua funkcija
Brokerski poslovi
Investiciono bankarstvo
Funkcija tednje
SAVREMENA
BANKA
Investiciona funkcija
Poslovanje nekretninama
Upravljanje trgovinom
Trgovako bankarstvo
Garancije
Slika 1. Bankarski poslovi
143
kamatne stope) banka pokriva svoje trokove i

ostvaruje zaradu. Naravno, poslovanje banaka nije bez rizika, pa zato pri odobravanju kredita banke vre ocjenu boniteta korisnika kredita ili rentabilnosti nekog investicionog projekta.
Istorija bankarstva usko je povezana sa istorijom novca. Razvoj banaka je, istorijski posmatrano, proao kroz tri faze.
Prva faza poinje pojavom kovanog novca, tj.
robovlasnikog perioda (izmeu VII i V vijeka p.
n. e.) i traje sve do kraja XIV vijeka. Karakteristini poslovi su mjenjaki, zaloni i davanje zajmova. U antikoj Grkoj su se razvili safarski
(mjenjaki) poslovi, a ljudi koji su mijenjali novac
zvali su se trapezari, po stolovima na kojima su
obavljali svoj posao. Ve tada poinje zaduivanje
po osnovu zaloge, to je kasnije omoguilo pojavu komercijalnih kredita.
Druga faza traje od XIV do XVIII vijeka i
nju karakterie pojava specijalizovanih novanih
ustanova. U ovom periodu se u Italiji osnivaju prve banke: Banca di Genova, osnovana 1320. godine i Casa di Sant Georgio, osnovana 1407. godine.
Takoe se osnivaju i prve centralne banke.
Trea faza poinje od XIX vijeka, kada se banke osnivaju kao akcionarska drutva ili komanditna drutva sa znaajnim sopstvenim kapitalom. U
ovom periodu se iri opseg djelatnosti koje obavljaju banke.6
Sa izuzetkom jednog broja anglosaksonskih
zemalja, bankarski sistem je najvaniji uesnik na
finansijskom tritu. Veinu zemalja, a naroito
privrede u tranziciji (pa i Crnu Goru), karakterie bankocentrinost, odnosno dominantna uloga
bankarskog sektora u odnosu na druge segmente
finansijskog trita.
Zajedno sa osiguravajuim kompanijama, investicionim fondovima i slinim finansijskim institucijama, banke spadaju u kategoriju finansijskih posrednika. Finansijski posrednici povezuju
pojedince i preduzea sa vikovima finansijskih
sredstava sa onima koji imaju manjak finansijskih
sredstava. Bez finansijskih posrednika ne bi bilo
mogue funkcionisanje privrede.
Za osnivanje banke potrebna je dozvola koju
izdaje centralna banka. Takoe, za osnivanje banke potrebno je obezbijediti osnivaki kapital koji
je propisan zakonom i koji je uvijek vii nego kada
6
Za vie detalja o nastanku bankarskog sistema vidjeti: Damir ehovi, Pojava i razvoj banaka, Ekonomski fakultet, Podgorica, 2004; http://www.management.ac.me/files/1392802182.pdf.
144
Tabela 2. Najvee banke u svijetu prema iznosu aktive
Rang
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
Ukupna aktiva
u mlrd. dolara
Industrial &
Commercial Bank
of China (ICBC)
HSBC Holdings
China Construction
Bank Corporation
BNP Paribas
Mitsubishi UFJ
Financial Group
JPMorgan Chase & Co.
Agricultural Bank
of China
Bank of China
Crdit Agricole Group
Barclays PLC
Deutsche Bank
Bank of America
Japan Post Bank
Citigroup
Societe Generale
Kina
3181,88
V. Britanija
2758,44
Kina
2602,53
Fancuska
2589,19
Japan
2508,83
SAD
2476,99
Kina
2470,43
Kina
Fancuska
V. Britanija
Njemaka
SAD
Japan
SAD
SAD
2435,48
2346,56
2266,81
2250,64
2149,85
1968,26
1894,73
1740,75
Izvor: Banks arround World,

http://www.relbanks.com/worlds-top-banks/assets
su u pitanju preduzea. Obavljanje klasinih bankarskih poslova (uzimanje depozita, davanje kredita, obavljanje platnog prometa) nije dozvoljeno
drugim ekonomskim subjektima bez dozvole centralne banke.
Banke predstavljaju mone finansijske institucije. Njihova aktiva moe iznositi i preko 200 milijardi dolara. U Tabeli 2. je prikazano 15 najveih
145
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
Zemlja
Naziv banke
banaka u svijetu prema iznosu aktive na kraju prvog kvartala 2014. godine.
2. ta biste (sve) morali znati

o bankama i bankarskom sistemu
Novac ima najveu ulogu u odreivanju
kursa istorije.
Karl Marks
Od turbulentnih devedesetih godina skraja

prolog vijeka do danas promijenila se i politika
i privredni sistem, pravna regulativa, kao i menaderi i vlasnici banaka. Banke su danas generalno sigurne i vjerovatnoa za ponavljanje scenarija
iz devedesetih gotovo da ne postoji. Naravno, individualno bankrotstvo banaka se nikada ne moe iskljuiti. Ipak, skoranja finansijska kriza je
potvrdila stabilnost bankarskog sistema jer u Crnoj Gori nijedna banka nije bankrotirala. Takoe, treba dodati da danas Fond za zatitu depozita osigurava depozite. To znai da e, u sluaju
bankrotstva banke, Fond isplatiti osigurani iznos
depozita u vrlo kratkom roku (20 dana).
U Crnoj Gori osigurani iznos depozita iznosi
50.000 eura, a sa procesom pristupanja EU taj iznos e se postepeno poveavati, dok se ne dostigne iznos koji propisuje regulativa EU koji u ovom
trenutku iznosi 100.000 eura. Stoga je preporuka
da uvijek u banku ulaete do osiguranog nivoa depozita. To znai da ukoliko planirate da u banku poloite 90.000 eura, mi vam preporuujemo da taj
iznos uloite u bar dvije banke, s tim da u jednoj
146
147
bude maksimalno 50.000 eura (osigurani iznos).

Time ete obezbijediti da vam kompletan iznos
depozita bude osiguran, a takva strategija dovodi
i do diverzifikacije rizika.
Zbog znaaja poslova koje obavljaju, banke su
i predmet posebne kontrole. U pitanju su najmanje tri nivoa kontrole. Prvi nivo kontrole je interna kontrola banke, koja provjerava da li banka potuje zakone, svoje procedure, kao i sve vrste rizika sa kojima je banka suoena. Drugi nivo kontrole se odnosi na proces eksterne revizije. Sve banke
su dune da angauju nezavisnog eksternog revizora. Uloga eksternog revizora je da izrazi miljenje o tome da li prezentirani finansijski izvetaji u
potpunosti odraavaju stvarnu finansijsku poziciju i ostvarene rezultate poslovanja. Trei nivo kontrole predstavlja supervizija bankarskog sistema.
Proces supervizije obavlja centralna banka ili
nezavisna agencija. U Crnoj Gori, to je Centralna banka Crne Gore. U procesu supervizije treba
da se utvrdi da li banka stoji finansijski dobro, da
li se njom dobro upravlja i da li postoji neka opasnost za njene deponente. Supervizori treba da
procijene koliki je stepen izloenosti banke riziku,
koja sredstva stoje na raspolaganju da bi se upravljalo tim rizikom i da li su raspoloiva sredstva za
upravljanje rizikom dovoljna. Takoe, proces supervizije treba, to je prije mogue, da obezbijedi
signale ukoliko prijeti opasnost pojave potekoa
u poslovanju banaka. Ukoliko se kroz proces supervizije ustanove odreeni rizici po banku, onda
e supervizor izdati rjeenje banci da preduzme

obavezujue akcije u cilju uklanjanja svih rizika.
Stoga moemo zakljuiti da ova tri nivoa kontrole znaajno utiu na sigurnost bankarskog sistema.
Banke i bankari esto nijesu popularni. Oni
nam naplauju razliite provizije i naknade, njima plaamo kamate na kredite za koje esto smatramo da su nerealno visoke, banke nam oduzimaju imovinu ukoliko ne izmirimo svoje obaveze
prema njima, tako da bankari i banke esto nijesu omiljeni u drutvu. Jedno istraivanje raeno
u Velikoj Britaniji prije krize pokazalo je da bankar spada u sam vrh omraenih zanimanja meu
graanima. Slino je i u mnogim drugim zemljama. Erl Voren (Earl Warren), ameriki politiar i
negdanji predsjednik Vrhovnog suda SAD, ak
je govorio: Mrzim banke. One ne rade nita pozitivno za druge osim za same sebe. One su prve
kada treba naplatiti njihovu zaradu i prve bjee
kada doe do problema.
Dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju
Dejms Bjukenan (James McGill Buchanan) veoma je kritiki sagledavao mjesto i ulogu bankarstva u drutvu: U osnovi bankarstvo se zasniva
na samoubilakoj strategiji. Banke uzimaju novac
od drutva ili bilo koga drugog ko im ga eli dati,
odmah uzmu svoju zaradu, a ostalo blokiraju kroz
neizvjesne i nesigurne pozajmice koje se povremeno ne mogu vratiti osim uz pomo cijelog drutva.
I Herbert Maral MekLahan (Herbert Marshall
McLuhan), u svoje vrijeme jedan od najpoznatijih
148
149
kanadskih i svjetskih intelektualaca, ije se djelo

smatra jednim od temelja savremenih medijskih
teorija, nepovjerljivo je izjavljivao: to vie banke
imaju podataka o nama u toj mjeri mi manje postojimo. Ni mnogi drugi poznati ljudi nijesu ba
mnogo imali lijepih rijei za ovu vrstu posla.
Moramo, meutim, imati u vidu da je ovako
gledanje na banke samo jedna strana medalje. Razvijenog drutva nema bez razvijenog bankarskog
sistema. Banka mora da nam naplati kamatu na
kredit jer u protivnom nee moi da plati kamatu deponentu. Banke samo manjim dijelom koriste svoj novac, a vei dio novca je novac deponenata. Zato one i moraju da budu rigorozne prema svojim potraivanjima jer bi u protivnom bez
svojih sredstava ostali brojni deponenti. Naveemo vam samo jedan primjer da bi se pokazalo koliki je znaaj i uloga banaka za obinog graanina.
Sjetite se devedesetih godina kada su banke
postojale samo na papiru. Tada nije bilo stambenih kredita i ogroman broj ljudi je bio prinuen
da bude podstanar i da plaa stanarinu koja bi odgovarala, u velikom broju sluajeva, visini rate kredita. Danas kada imamo banke, mnogo bolje je da
mjeseno otplaujemo ratu za stan koji je na, nego da plaamo stanarinu za stan koji nikada nee biti na. Takoe, veina investicija koje su najvaniji generatori zaposlenosti i rasta proizvodnje
ne bi bila mogua bez bankarskih kredita. Stoga
banke nijesu nai neprijatelji, ve insitucije bez kojih savremene privrede ne mogu da opstanu i koje
su vaan faktor breg ekonomskog rasta. Naravno, to ne znai da banke ne bi trebalo da imaju i
malo vie obzira prema svojim klijentima.
U naim uslovima znaajan dio prihoda se
ostvaruje u ljetnjim mjesecima. Tada se pojavljuju i vikovi koji mogu biti predmet tednje. Meutim, treba imati u vidu da banke esto najpovoljnije kamate daju u Nedjelji tednje, tako da treba
razmotriti mogunost da se sredstva kratkorono oroe do Nedjelje tednje, a da se potom oroe
na dui period. Takva strategija moe omoguiti
maksimiziranje prihoda.
Banke esto koriste razliite metode za obraun kamate. Neke e vam saoptiti iznos od kojeg
nije odbijen porez, neke e iskljuiti porez i slino. To moe zamagliti stvarnu kamatu koju ostvarujete. Stoga je uvijek preporuljivo da traite od
banke plan isplate kamate, koji e sadrati ukupan iznos kamate koji e vam biti isplaen. Stavljanjem u odnos ukupnog iznosa kamate sa glavnicom dobiete efektivnu kamatnu stopu. Takoe, preporuljivo je da prije odluke u koju banku
ete poloiti tednju obiete vie banaka i uporedite njihove uslove za planirani iznos tednje. Uvijek treba pitati kolika je kamata za konkretan iznos tednje i konkretan period oroenja, jer kamate mogu znaajno varirati.
Takoe, uslovi koje odobravaju banke ne moraju biti isti za sve klijente. Manje rizian klijent
sa dobrom istorijom otplate prethodnih kredita,
sigurno e dobiti niu kamatu od klijenta koji je
150
151
neuredno izmirivao kredit u prolosti. Osim toga,

deponent koji oroava vii iznos sredstava vjerovatno e dobiti viu kamatu od nekog manjeg deponenta. Za klijente koji obavljaju znaajan iznos
platnog prometa provizija moe biti nia. Zbog
toga je preporuljivo za preduzea da dominantno platne transakcije obavljaju preko jedne banke,
jer e tada lake dobiti status VIP klijenta sa svim
benefitima koje nosi takav status.
O svim uslovima sa bankama treba pregovarati.
Kao to biste pregovarali sa prodavcem automobila, tako treba pregovarati i sa bankama o njihovim
uslugama. U okviru svoje poslovne politike banke
obino imaju raspon do kojeg se mogu kretati i kamate i tarife. Ti rasponi se ne objavljuju na internet stranici banke, jer se na internet stranici uglavnom objavljuju uslovi za prosjenog klijenta. Ponekad za VIP klijente menadment banaka moe imati i odrijeene ruke da sam procijeni uslove.
Takoe, banke esto mijenjaju tarife i kamate.
Na taj nain one se prilagoavaju izmijenjenim
uslovima na tritu. Stoga je potrebno da se periodino informiete kod banaka oko ovih izmjena.
Ponekada naknade koje banke naplauju nijesu transparentne. Klijentima se navede da se naknade i tarife naplauju u skladu sa poslovnom politikom banke, koja se objavljuje u banci ili klijent
potpie da se upoznao sa poslovnom politikom
banke, iako nikada istu nije vidio. Stoga za svaku
uslugu koju vam prua banka, treba da pitate kolike se naknade plaaju.
Takozvano onlajn bankarstvo (online banking)

je vrsta bankarske usluge koja dobija sve veu popularnost. Ona podrazumijeva da bankarske usluge obavljate od kue korienjem interneta. Na
ovaj nain moete utedjeti znaajno vrijeme time to neete morati da idete u banku i to neete ekati u redu.
esto banke stimuliu ovakav nain bankarstva, jer im on smanjuje trokove, nudei nie tarife. Ovakav sistem bankarstva je skopan sa izvjesnim rizicima, jer prevaranata ima sve vie. Ipak,
posljednjih godina je i znaajno unaprijeena sigurnost ovog sistema bankarstva. Nikako ne preporuujemo da se bazirate na onlajn (online) bankarstvu koje kao jedinu zatitu ima ifru. Danas
postoje brojni kompjuterski virusi koji imaju jedini cilj da otkriju vau ifru u banci ili broj kreditne kartice. Takoe, unaprijeene su i tehnike koje
omoguavaju prevarantima da presretnu mejlove i
druge podatke koje aljete preko interneta. Ipak, o
ovome e biti vie rijei u sljedeem poglavlju koje se bavi elektronskim bankarstvom.
3. Nove tehnologije u bankarskom

sistemu i njihovi rizici
Neki ljudi prave krivotvoreni novac
u mnogim drugim sluajevima novac pravi
krivotvorene ljude.
Sidni Haris
U uslovima globalizacije i jake konkurencije, gdje postepeno nestaju razlike izmeu banaka,
152
153
investicionih fondova, brokerskih firmi i osiguravajuih kompanija, finansijske organizacije su pod

stalnim pritiskom da zadre korisnike svojih usluga, smanje trokove, upravljaju rizikom i koriste
visokosofisticiranu tehnologiju, kao izvor konkurentske prednosti. Banke su prvobitno imale odbojnost prema inovacijama koje donosi poslovanje
na internetu, ali su tokom vremena shvatile da to
nije samo prolazni fenomen nego sve vie dio poslovne stvarnosti, koji zahtijeva novu koncepciju
pristupa poslovanju, a to se u praksi sve vie manifestuje kroz ulaganja u specijalizovanu i prema
klijentu orijentisanu tehnologiju.
Elektronsko bankarstvo ili E-banking predstavlja novi servis koji poslovne banke nude svojim
klijentima, fizikim ili pravnim licima, korienjem digitalnih tehnologija. Osnovni razlog za korienje E-banking servisa od strane korisnika je
uteda vremena i smanjenje trokova, jer su obino provizije za poslove sa elektronskim bankarstvom nie u odnosu na iste u klasinom bankarstvu. Veliki broj poslova finansijske prirode zahtijeva esto prisustvo u banci, putovanje do nje a
zatim ekanje u redu, vrijeme obavljanja transakcije ili dobijanja obavjetenja, a sve to zahtijeva dosta napora i vremena.
Elektronsko bankarstvo je i za banke znatno
jeftinije od dolaska na alter. Osim to plaanje rauna putem interneta tedi vrijeme, tedi i novac.
Zato je to tako? Na svakom alteru sjedi po jedan bankarski slubenik koji runo mora da obavi
unos podataka, za svaki raun koji elite da platite.

To njegovo angaovanje kota, odnosno pojednostavljeno reeno, provizija koju plaate na alteru
predstavlja cijenu usluge koju je u vae ime obavio
slubenik banke. Dok sjedite kod kue i sami u za
to predvieni formular unosite podatke za plaanje, izbjegavate posrednika (bankarskog slubenika), pa je i cio taj proces jednostavniji. Stoga banke za ovakve transakcije naplaaju nie provizije.
Elektronsko bankarstvo je brz, efikasan i pouzdan sistem koji omoguava da se putem interneta pristupi banci, nezavisno od vremena rada banke, 24 sata dnevno, sedam dana nedjeljno. Na ovaj
nain mogu se plaati rauni, obavljati finansijske
transakcije, imati uvid u stanje i promjene na raunu, naruivati ekovi i tota drugo. Da bi klijent obavljao platni promet elektronskim putem,
treba da posjeduje raunar odgovarajuih tehnikih karakteristika i ima mogunost izlaza na internet. Ono to moe muiti pojedine klijente banaka, naroito starije generacije, je to to su navikli da im banka lupi peat na raun. Meutim,
ovo ne treba da vas brine jer su banke predvidjele mogunost da moete da odtampate potvrdu,
kao i da vam mjeseno alju izvode koji predstavljaju dokaze o obavljenim transakcijama.
Telefonsko bankarstvo podrazumijeva vrenje
transakcija putem telefonskog razgovora sa agentom pozivnog centra (call centra) banke, a uz
prethodnu identifikaciju na govornom automatu unosom broja rauna i linog identifikacionog
154
155
broja. Na ovaj nain se mogu obavljati sve uobiajene bankarske transakcije.

Veina banaka danas prua brojna obavjetenja preko SMS poruka. U pitanju su obavjetenja
koja se odnose na priliv novca na raun, plaanja
realizovana preko kreditnih kartica, realizovana
plaanja preko trajnog naloga i drugo.
Veliki broj banaka prua i usluge govornog automata, koji omoguava informacije o stanju na
raunu. Obino uslov za korienje ove usluge je
da se poziv ostvari sa telefona koji ima mogunost
tonskog biranja. U novije usluge moemo dodati
i slanje izvoda sa rauna, mjesenih zaduenja i
slino na mejl ili na neki drugi nain.
Elektronska plaanja e uiniti transakcije efikasnijim na vie naina. Prvo, elektronski novac e
uiniti transakcije jeftinijim zbog toga to su trokovi transfera elektronskog novca preko interneta znatno manji od trokova transfera novca putem klasinog bankarskog sistema. Drugo, zbog
injenice da internet ne poznaje politike granice, ne poznaje ih ni elektronski novac. Prema tome, trokovi transfera u okviru neke drave skoro su jednaki trokovima transfera izmeu razliitih zemalja. Tree, plaanja elektronskim novcem
moe da koristi svako ko ima pristup internetu i
nekoj banci na internetu. Jo jedna karakteristika elektronskog novca je to to on ostavlja trag o
tome gdje je troen i koliko. Iako postoje odreeni rizici, ipak imajte u vidu da banke ne bi aktivirale ove servise ukoliko bi oni ugrozili sigurnost i
stabilnost njihovog poslovanja. Na kraju, rizik uvijek postoji, ak i kada podignete gotovinu iz banke,
postoji rizik da vas u autobusu odepare lopovi.
Elektronski ek ili e-ek se zasniva na ideji da
elektronski dokument moe da zamijeni papirni
dokument i da kriptografski potpis moe da zamijeni runi potpis. On je dizajniran tako da izvrava plaanja i druge finansijske funkcije papirnog eka, koristei kriptografski potpis i zatiene
poruke na internetu. Sistem elektronskih ekova
je prvenstveno dizajniran da preventivno spreava prevare i krae. Ovaj sistem obezbjeuje visok
nivo integriteta poruka, autentifikaciju i neporeivost obavljene transakcije. On je baziran na istim
legalnim okvirima kao i papirni ek, sadri iste informacije i moe biti korien u bilo kojoj transakciji gdje se danas koristi papirni ek. Postupak rada sa elektronskim ekovima je sljedei. Prilikom
startovanja softvera za rad sa elektronskim ekovima na ekranu se pojavljuje slika elektronskog eka. ek na ekranu je prethodno pripremljen i ima
izgled i formu papirnog eka, sa svim potrebnim
podacima i ostavljenim dijelom koji se popunjava.
Korisnik popunjava podatke: datum, kome treba da bude isplaen ek (naziv primaoca) i iznos
koji treba da se isplati. Time su kompletirani podaci i ek treba potpisati. Potpisivanje eka je putem smart kartice. Smart kartica se ubacuje u ureaj za itanje i unosi se pin kod da bi se otkljuala
kartica. Serijski broj eka automatski se dodaje iz
smart kartice. Na kraju kartica ita sve podatke sa
156
157
eka i formira digitalni potpis. Ovako pripremljen

ek se alje kao bilo koji mejl. Svaki izdat ek moe biti sauvan na raunaru kao vjerna kopija originala. Samo jedna kopija eka moe biti plaena,
jer postoji kontrola i detekcija duplikata. Po prijemu e-eka postupak rada sa njim je nadalje kao
i sa papirnim ekom.
Mobilni telefon postaje sredstvo koje e se sve
vie koristiti za plaanja. Kod nas mobilnim telefonom moete plaati preko SMS-a usluge parkinga, kupovati video-igrice, muziku, uestvovati u humanitarnim akcijama i slino. U razvijenim zemljama, a sve vie i kod nas, mobilnim telefonom moete vriti i prenos novca sa rauna na
raun, kao i plaanje roba i usluga. Pruaoci ovakvih usluga imaju specijalne mobilne kartice na
kojima je integrisan i digitalni sertifikat (va digitalni potpis). Plaanje se obavlja tako to prodavcu dajete broj telefona. Vrlo brzo vam stie SMS
poruka o plaanju sa pin kodom (pin code) koji
treba ukucati da bi transakcija bila kompletirana.
Nakon toga dobijate novu SMS poruku koja potvruje da je transakcija obavljena.
Inovacija koja je vjerovatno najzastupljenija
meu naim graanima su platne kartice. One
se obino mogu podijeliti na kreditne i debitne.
Kod kreditnih kartica iznos potronje se plaa do
odreenog datuma u mjesecu ili ukoliko je u pitanju revolving kartica, onda se izmiruje samo dio
potronje iz prethodnog mjeseca do datuma koji odredi banka, a neizmireni iznos se otplauje
narednih mjeseci u sukcesivnim ratama. Debitne

kartice su direktno povezane sa bankovnim raunom vlasnika kartice i potronja je mogua do iznosa novca koji postoji na raunu.
Razvoj ovih instrumenata uticao je i na porast
trgovine preko interneta. Najvei problem i najvea prepreka omasovljavanju bankarskog poslovanja preko interneta je problem sigurnosti. Veliina
i otvorenost interneta ine ga danas najupeatljivijim informaciono-komunikacionim sredstvom.
Sa druge strane, upravo broj korisnika interneta i
njegova otvorenost ine ga istovremeno i izuzetno
nebezbjednim. Ipak, to ne znai da se treba plaiti ovakvih inovacija, ve treba znati kako se zatititi od prevara. Prevaranti ne poznaju granice, ne
plae se istraga, jer su esto od vas udaljeni hiljadama kilometara, njihove ponude esto znaju da
zvue neodoljivo, a svi imaju jedan zajedniki cilj,
a to je da vas odvoje od vaeg novca.
Elektronske prevare i sajber kriminal
(Cyber crime)
Bolje je i malo sa blagoslovom negoli
dosta sa prokletstvom.
Narodna mudrost
Prevare na internetu su stare koliko i sam internet. Svake godine, sajber kriminalci promoviu nove tehnike i taktike osmiljene tako da prevare potencijalne rtve. Svi korisnici interneta mogu biti potencijalne mete prevare.
158
159
Ve smo rekli da kreditne kartice umnogome

olakavaju trgovinu, ali i nose dosta rizika. Ispriaemo vam jednu istinitu priu koja se desila jednom naem prijatelju.
Kada mu je stigao izvod iz banke sa zaprepaenjem je konstatovao da mu je sa kreditne kartice u
nekoliko transakcija skinuto oko 4.000 eura iz neke
prodavnice u Kanadi. Zaprepaenje je bilo veliko jer
on u Kanadi nikada nije bio, a takoe nikada nije
koristio kreditnu karticu za plaanja preko interneta. Reklamaciju je podnio banci, u prvi mah mislei
da je u pitanju greka, jer je bilo evidentno da je tih
dana kada je skidan novac sa rauna iz Kanade, istom karticom izvrio plaanja i u Podgorici. Meutim, ispostavilo se da je bio rtva prevare, odnosno da
su prevaranti uspjeli da iskopiraju podatke sa njegove kartice i naprave kopiju kartice. Proces povraaja
novca je bio dug, iako je po pravilima gold vise novac trebalo da mu bude odmah vraen, on je uspio
da novac povrati tek nakon sedam mjeseci i nakon

brojnih prijetnji sudskim postupkom i prijetnjom da
e javno objaviti sluaj. Nakon dugog razmiljanja
uspio je i da se sjeti gdje mu je vjerovatno iskopirana
kartica. To se desilo u jednom vrlo renomiranom restoranu u SAD. Kada je dao karticu da plati ruak,
konobar je vratio poslije desetak minuta uz obrazloenje da je imao potekoa jer kartica nije htjela da
proe. U tom trenutku nije mu bilo nita udno jer
i u nekoliko drugih radnji je imao problem da kartica nije htela da proe ili je prolazila tek nakon
vie pokuaja. Meutim, novac je skinut sa rauna
oko est mjeseci poslije tog dogaaja, a to je bio jedini
sluaj da mu je kartica bila van vidokruga due od
jednog minuta. Njegova srea je bila to su prevaranti koristili kopiju kartice za plaanja u fizikoj radnji, a da su je koristili za plaanja preko interneta, bilo bi gotovo nemogue dokazati da je nije on koristio.
Iz ovog primjera moemo izvui nekoliko pouka. Prva je, nemojte nikada isputati iz vida karticu. Danas svi restorani imaju mobilne aparate
za plaanja koje mogu da donesu do vaeg stola.
Ukoliko kojim sluajem kartica bude due od minuta izvan vaeg vidokruga, traite od banke da
vam zamijeni karticu, jer troak zamjene kartice
je manji od rizika koji nosi ukoliko vam je iskopirana kartica. Uvijek zahtijevajte od banke karticu sa ipom, koja trai da se plaanje obavi ukucavanjem pin koda, jer je nju mnogo tee iskopirati. Nemojte se pouzdati mnogo da e vas banke zatiti jer neke banke imaju stvarno visoke
160
161
stepene zatite i zovu vas odmah telefonom kada primijete neku neuobiajenu transakciju, dok
postoje banke koje imaju loe sisteme zatite pa
je mogue da potpuno neopaeno prou plaanja
na razliitim kontinentima u isto vrijeme. Obavezno aktivirajte uslugu da vam SMS porukom stie svaka transakcija obavljena preko vae kartice.
Time ete moi da na vrijeme reagujete i minimizirate potencijalni gubitak. Takoe, prevaranti vau karticu nee iskoristiti odmah, oni e ekati da
proe vie mjeseci i iskoristie je pred kraj njenog
datuma isticanja, jer na taj nain, protokom vremena, smanjuje se vjerovatnoa da se sjetite gdje
vam je kartica due vremena bila izvan vidokruga
i na taj nain prevaranti lake prolaze neopaeno.
Takoe, oni e esto koristiti i udaljene zemlje da
iskoriste vau karticu da bi oteali pokretanje sudskih postupaka, jer bi sudski trokovi (ukljuujui
i trokove putovanja) bili vii od pretrpljene tete.
Mazge za prenos novca su ljudi koji na svoje
legitimne raune primaju uplate ukradenog novca
koji zatim prebacuju na raune kriminalaca uz zanemarljivu nadoknadu. Ovaj termin se koristi za
online prevare ije su rtve ljudi koji su nesvjesni
injenice da su novac ili roba koju prebacuju elektronskim putem ili pomou kurirskih slubi ukradeni. Rije je o ljudima koje kriminalci regrutuju
preko naizgled legitimnih oglasa za posao objavljenih u tampanim izdanjima novina ili na internetu. Regrutacija se obavlja na razliite naine, koji ukljuuju lane mejlove, oglase ili pronalaenje
rtava preko web sajtova za pronalaenje posla na

kojima se nalaze njihove radne biografije. Posao
koji se nudi su pozicije kao to su finansijski menader, menader prodaje, predstavnik (neke
drave), agent za transfer novca i slino. Posao
se naravno radi od kue, nekoliko sati nedjeljno, a
pri tom ne zahtijeva odreeno znanje koje treba
da ima kandidat za posao. Sve to je potrebno je
imati pristup internetu. Sauesnici prevara nijesu
tako oigledne rtve. tavie, oni za pomo prevarantima dobijaju kakvu-takvu nadoknadu. Meutim, njih ne titi bilo kakav zakon o internet prevarama. Za razliku od kriminalaca, oni nijesu izvan domaaja zakona.
Vrlo indikativan moe biti i sljedei sluaj prevare, koji se esto ponavlja. Odlazite u banku da podignete novac. Na nekoliko metara od ulaznih vrata
vas zaustavi lijepo obuen gospodin, predstavi vam se,
pokae legitimaciju i kae da je on bankarski istraitelj. Njegov posao je da razotkrije nekoliko slubenika za koje se sumnja da potkradaju muterije. On,
navodno, sumnja na nekoliko slubenika, ali ne moe to da dokae i potrebna mu je pomo i moli vas da
mu u cilju istrage pomognete da raskrinka nepotene slubenike. Bankarski istraitelj vas zamoli da
podignete odreeni iznos i da taj novac predate njemu, a on e isti da vam vrati za nekoliko trenutaka.
Zatim vam zatrai broj rauna i pita vas kod koje
osobe ste podigli novac. Potom bankarski istraitelj
ulazi u banku, odlazi do altera na kome ste podigli
novac, razgovara sa slubenikom i nakon nekoliko
162
163
minuta izlazi napolje. Bankarski istraitelj vam

se lijepo zahvaljuje za pomo i kae vam da je novac
vraen na raun, to nije istina. Novac je zavrio u
depu prevaranta, a razgovor sa slubenikom je bio
isto informativan.
Odomaeni tip prevara na internetu je tzv. fiing (phishing) pecanje. Rije je o nehakerskim metodama, pri kojima prevaranti ciljaju veliki broj ljudi, u oekivanju da e se mali broj upecati. Fiing poruke najee imaju formu lanih
obavjetenja banaka, provajdera, sistema za elektronsko plaanje, drutvenih mrea, internet igara, prijetnju da ukoliko ne preduzmete neku aktivnost, bie vam ugaen raun i slino. Takvo obavjetenje e pokuati da podstakne korisnika, iz ovog
ili onog razloga, da hitno unese ili aurira svoje line podatke. Uobiajeni izgovori za ovakve zahtjeve su gubitak podataka, pad sistema, auriranje sistema i drugo. Vjerovatno ste se i vi suoili sa mejlom koji vam alje nepoznata osoba iz inostranstva
koja vas obavjetava da je umro njen bogati prijatelj bez nasljednika i od vas trai malu pomo da
transferiete njegova sredstva uz visoku nagradu.
U daljoj komunikaciji od vas e se zatraiti da je
potrebno da se uplati neka provizija da bi se sredstva transferisala. Uplaenu proviziju ete izgubiti,
a prevarant e nestati bez traga. Neto kreativniji
oblici ovakve vrste prevara se javljaju kada dobijete mejl od svog prijatelja da je u inostranstvu i da
je pokraden i moli vas da mu hitno uplatite odreenu sumu novca kako bi mogao da se vrati, a da
e vam novac vratiti im stigne kui. Naravno, i

ovdje ete ostati bez novca, a prevaranti su ukrali
korisniko ime i ifru mejla vaeg prijatelja i alju
mejlove na veliki broj adresa iz njegovog imenika.
Ljudi koji se bave fiingom esto svoje mete odvode na web stranice koje neodoljivo podsjeaju na
zvaninu stranicu neke firme, banke ili provajdera
drugih usluga. Zavisno od tipa prevare, to mogu
biti lana Fejsbuk (Facebook) strana, lana strana
banke, Manibukersa (Moneybookers), Pejpala (PayPal) i slino. Zato da biste bili sigurni u to da ste
na pravom mjestu, obavezno provjerite adresu kojoj ste pristupili. Ako se adrese ne poklapaju, onda
znajte da neko pokuava da vas prevari. Tanu adresu lako moete provjeriti pretraivanjem u nekom
internet pretraivau kao to su Google ili Yahoo.
Takoe, prevaranti se esto lano predstavljaju
kao banka ili neki poslovni partner sa kojim saraujete i trae vam broj kartice i pin kod da bi neto provjerili. Imajte na umu da vam banka nikada nee preko interneta traiti brojeve rauna. Takoe, mejl sa kojeg ste primili poruku prevaranti
esto nazovu po imenu banke, ali ako pogledate
detaljnije adresu sa kojeg je doao mejl, shvatiete vrlo brzo da on nema nikakve veze sa bankom.
Fieri su veoma vjeti u izradi mejlova autentinog izgleda koji su vjerne kopije zvaninih mejlova koji dolaze iz razliitih organizacija. Oni koriste zvaniane logotipe organizacija i kopiraju stil
legitimne prepiske u cjelosti. Jedna takva ilustracija je prikazana na sledeoj slici.
164
165
Ukoliko dobijete poruke ovakvog tipa, ne odgovarajte na njih i nemojte klikati na link koji se
moe nalaziti u tekstu same poruke ili ispod samog teksta. Sama poruka vas prebacuje na maliciozne sajtove koji su bukvalno dizajnirani kao
da su preslikani originali, ali projektovani tako da
izvre krau vaeg identiteta, vaeg novca ili poine kriminalnu aktivnost u vae ime. Vrlo esto,
ovakvi lani web sajtovi sadre skrivene programe
koji instaliraju pijunske programe na raunaru rtve. To znai da ak i ako nijeste unijeli svoje korisniko ime i lozinku ve samo kliknuli na
link u mejl poruci iz radoznalosti, jo uvijek postoji mogunost da ste nesmotreno preuzeli maliciozni program na svoj raunar koji bi kasnije mogao da ukrade itav niz linih podataka.
Prema podacima Antifishing radne grupe (Anti-Phishing Working group), u svijetu postoji preko 14.000 fiing sajtova. U 86% sluajeva oni se lano predstavljaju kao finansijske institucije.
Kod nas postoji mogunost da se avionske karte kupuju telefonskim putem, tako to ete izdiktirati broj kartice telefonskom operateru. Iako smo
sasvim sigurni da avio-kompanija nee zloupotrijebiti te podatke i da e ih zatiti, ipak uvijek postoji odreeni rizik da operater napravi neku svoju privatnu zbirku brojeva kartica, koja bi poslije u nekom trenutku mogla biti zloupotrijebljena.
Poznati bloger Brajan Krebs (Brian Krebs) je
istraivao koliko vrijede ukradeni nalozi (korisniko ime i ifra). Odgovor na to pitanje Krebs
je pronaao u oglasima sajber kriminalaca koji nude iTunes naloge po cijeni od 8 dolara, a naloge
Fedex.com, Continental.com i United.com po cijeni od 6 dolara. Nalozi sajta Groupon.com vrijede 5 dolara na crnom tritu, a hakovani nalozi hosting provajdera Godaddy.com, kao i provajdera Verizonwireless.com, Tmobile.com, Att.
com i Sprint.com prodaju se po cijeni od 4 dolara.
Aktivni Fejsbuk i Tviter nalozi prodaju se za 2,5
dolara po nalogu. ak i u sluaju da va mejl nije povezan sa online trgovinom, vjerovatno da je
ipak povezan sa drugim, vama vanim nalozima.
166
Hakovani mejlovi se koriste za prikupljanje mejl

adresa, koje kasnije mogu biti preplavljene lanim
mejlovima koji sadre maliciozne priloge, kao i fiing mejlove. Oni se esto koriste i za zloupotrebe
poput prethodno pomenute prie o vaem prijatelju koji je iznenada ostao bez novca u inostranstvu.
Kako se zatiti od elektronskih prevara
Ko ne eli da ga prevare treba da ima
oi na svakom prstu.
Danska mudrost
167
Svaki korisnik koji koristi internet izlae svoje podatke ogromnom broju najrazliitijih opasnosti. Jevgenij Kasperski (Yevgeny Kaspersky), tvorac jednog od najuspjenijih antivirus programa,
je istakao: Danas sve zavisi od kompjutera: zalihe energije, avioni, vozovi. Bojim se da e internet
uskoro postati ratna zona, platforma za profesionalne napade na kritinu infrastrukturu. Stoga se kao imperativ korienja interneta javlja potreba za zatitom podataka koji su neposredno ili
posredno na internetu. Kada je internet trgovina
bila u fazi nastanka i ranog razvoja, nijesu postojali standardi i tehnologije koje su garantovale sigurnost korisnicima, dok se situacija danas znaajno promijenila. Najvei broj problema nastaje
zbog nepanje samih korisnika. Otvorena priroda interneta ljudima omoguava da se predstavljaju kako ele i da prodaju bilo ta. Ali ako se budete pridravali pravila opisanih u ovom tekstu,
mala je vjerovatnoa da moete biti rtva prevare.
Nekada standardna zatita preko korisnikog

imena i ifre danas se ne smatra visokim stepenom zatite. U uslovima kada je kreiran veliki broj
softvera za razbijanje ifri, kao i veliki broj virusa koji vam kradu line podatke i prenose ih dalje,
ovakav oblik zatite se smatra prevazienim.
Digitalni potpis odnosno sertifikat, predstavlja
mnogo vii stepen zatite. Poruka se moe digitalno potpisati tako to poiljalac koristi svoj tajni
klju za provjeru, kako svog identiteta, tako i sadraja poruke, ime se spreava bilo kakva izmjena poruke tokom prenosa. Ako bi neko neovlaeno dopisao ili izmijenio sadraj poruke, primalac
bi uz pomo javnog kljua poiljaoca otkrio neregularnost u poruci, to znai da je dolo do neautorizovane izmjene poruke. On funkcionie na
bazi privatnog i javnog kljua. Da bi dokazao da
je dokument potpisan od strane odreenog korisnika, host-sistem dekriptuje potpis koristei korisnikov javni klju. Ako rezultat odgovara sadraju dokumenta, potpis je validan.
Jo vii stepen zatite predstavljaju pametne
(smart) kartice. U pitanju su kartice koje imaju
elektronski ip, a da biste obavili neku transakciju neophodno je da u kompjuter ubacite pametnu
karticu. Zatiena je od itanja i podatke koji su
u njoj moe itati samo onaj ko je ovlaen i posjeduje sistem za provjeru autentinosti preko sistema kljueva. Pametna kartica, takoe, posjeduje
digitalni potpis. U posljednje vrijeme na Zapadu
se razvijaju integrisane smart kartice koje imaju
168
169
puno mogunosti. One u sebi mogu sadrati vozaku dozvolu, socijalnu karticu, auto-osiguranje,
karticu za biblioteku, identifikacionu karticu za
posao ili kolu, karticu za kontrolu pristupa na
web-u, digitalni potpis na web-u, javni i tajni klju,
karticu za telefoniranje, kreditnu karticu i drugo.
Sljedei veoma siguran nain jeste korienje
tokena. To je mali ureaj, nalik USB memoriji koji moe da stane u dep i koji predstavlja visok stepen zatite u elektronskom nainu poslovanja. Tokeni imaju male displeje na kojima se u
odreenim intervalima i po odreenom algoritmu
smjenjuju brojevi koji predstavljaju ifre. Poveana sigurnost ogleda se u tome da se tokeni vezuju za odreene naloge i ifre s kojima moraju da
se upare prilikom logovanja. Konano, pojedine
banke koriste mini-diskove ili kartice sa ipovima
na kojima se smjetaju digitalni sertifikati, pomou kojih se takoe ostvaruje potpuna ili poveana
sigurnost prilikom pristupa vaem nalogu u banci. Stoga vam uvijek preporuujemo da prilikom
korienja usluga elektronskog bankarstva obavezno izaberete banku kod koje je za pristup vaem
raunu pored korisnikog imena i ifre potreban
token, pametna kartica ili mini-disk. Time ete
vjerovatnou prevare svesti na minimum.
Ukoliko web stranica nije osigurana protokolima sakrivanja i ifrovanja povjerljivih podataka, ne treba preko nje da obavljate bilo kakve kupovine. To se moe i vrlo jednostavno provjeriti,
tj. umjesto protokola HTTP, u web adresi sajta
treba da stoji HTTPS, a klikom na ikonu katanac pored adrese moe se provjeriti sertifikat koji se koristi za enkripciju podataka.
Vrlo jednostavno, a esto i vrlo sigurno rjeenje
je da otvorite karticu koju ete koristiti za transakcije, koje nose odreenu dozu rizika, kao to su
plaanja preko interneta. To treba da bude debitna kartica na koju ete neposredno pred obavljanje transakcije uplatiti upravo onoliki iznos koliko iznosi transakcija. U tom sluaju i ukoliko neko
uspije da vam ukrade podatke, nee moi da skine
sredstva, jer na kartici nee biti novca. Ovakve kartice izdaje veliki broj banaka uz vrlo pristupane
uslove i esto se nazivaju internet kartice. U nekim
zemljama postoji mogunost da vam banke omogue kupovinu na internetu preko virtuelnih brojeva kreditnih kartica, koji nakon mjesec ili dva istiu.
Naalost, ova opcija jo uvijek nije stigla kod nas.
Takoe, danas su prisutni i odreeni elektronski servisi koji vam omoguavaju da se plaanja
obave preko njih tako da ni prodavac nema uvid u
broj vae kartice. Svakako najpoznatiji servisi takve vrste su Pejpal i Monibukers. U pitanju je sistem koji je visoko siguran i krajnji korak da biste
potvrdili identifikaciju podrazumijeva nasumino skidanje manjeg iznosa sa vae kartice (ne veeg od 3 eura), koji se poslije prebacuje na va raun. Da bi se registracija zavrila, potrebno je da
na sajtu potvrdite koliki je iznos skinut sa vaeg
rauna, to je informacija koju nema potencijalni
170
171
prevarant koji je ukrao broj vae kartice, ime se

znaajno poveava sigurnost sistema.
Kada negdje vidite natpise kao to su Verified
by Visa i Master Card Secure Code, budite sigurni da tu postoji visok stepen zatite. Naime, ovaj sistem provjerava autentinost trgovca, njegove banke i banke koja je izdala karticu. Najvei i provjereni igrai (Pejpal, Monibukers, Amazon, iBej
(eBay) i dr.) sigurno vas nee prevariti. Ako kupujete kod internet prodavnica koje podravaju Pejpal ili Monibukers sistem naplate vjerovatnoa da
budete rtva prevare je mala. Prilikom kupovine,
na primjer, sa aukcijskih sajtova, kao to su Limundo ili iBej, postoji mogunost da provjerite samog
prodavca, odnosno kako su ga ocijenili drugi kupci:
kakvi su komentari drugih kupaca o njemu, koliko
je dugo prisutan, kakav je njegov asortiman i slino.
Danas postoje i posrednici u online plaanjima preko kojih moete vriti sve opcije transfera.
U osnovnoj opciji dobijate neku od virtuelnih kreditnih kartica, ali uz odreenu proviziju mogue
je dobiti i pravu. Meutim, treba imati u vidu da
je vaa kartica potpartija rauna poslodavca. Iako
si ovim karticama moete vriti plaanja i podizati novac na bankomatima, pravi vlasnik kartice nijeste vi ve posrednik koji vam je izdao. Ovu opciju esto koriste lica koja od kue rade neke poslove za poslodavce u inostranstvu, kao na primjer
programeri i na taj nain dobijaju platu. Meutim,
neki posrednici su ovakve opcije koristili za pranje novca, trgovinu drogom, nelegalna kockanja i
slino. Stoga je u SAD 2009. godine donijet Akt

o kreditnim karticama (Credit Card Act) koji je
zahtijevao striktniju kontrolu banaka u poslovanju sa pruaocima usluga onlajn plaanja. Kao rezultat toga je bio prestanak rada jednog od najpoznatijih provajdera ePasaporte (ePasseporte). Veliki broj korisnika je ostao bez novca koji je imao na
raunu u trenutku gaenja ovog provajdera. Zato
sugeriemo oprez sa ovakvim institucijama iako
danas postoje provajderi koji imaju visok stepen
sigurnosti i koji su u vlasnitu nekih od najveih
izdavalaca kreditnih kartica.
Kad god dobijete poruku od banke ije usluge ne koristite, informaciju o dobitku na lutriji na
kojoj nijeste uestvovali, informacije o poiljci koja vam je upuena, a za koju ne znate ni da vam je
upuena budite sigurni da su u pitanju prevare i takve poruke obavezno obriite, nemojte je ostavljati
ni u kanti (recycle bin), a nikako nemojte klikati na
linkove koji postoje u njoj. Naroito opasni mogu
biti mejlovi ovakve vrste koji sadre priloene fajlove. Nikada ne odgovarajte na mejlove u kojima se
trae vae line informacije ili ukoliko se trai da
iste aurirate ili potvrdite. Takoe, nikada nemojte
da pozivate telefonske brojeve iz takvih poruka, jer
postoji rizik da dobijete enorman telefonski raun.
Imajui u vidu da danas postoji veliki broj virusa koji sa vaeg kompjutera alju razne podatke na drugi kompjuter, poeljno je da imate neki od provjerenih antivirus programa i da ih esto aurirate.
172
DA LI SE I KAKO ZADUITI
Dugovi, starost i smrt neopaeno se
uvuku u kuu.
Njemaka mudrost
173
io svijet je suoen sa velikom kreditnom zaduenou, a u isto vrijeme graani su individualno prezadueni kod banaka. Kao i
uvijek, uzrok moemo traiti u nedovoljnom poznavanju finansija i tokova novca na linom planu.
Banke su profitne institucije, koje ostvaruju
prihode od kreditiranja. Stoga e banke utroiti znaajne napore, vrijeme i finansijska sredstva
da vas ubijede da uzmete kredit. ak su i neke reklame usmjerene da stvore kod vas osjeaj krivice
ukoliko ne koristite kredite.
Prije nego to se odluimo da li emo uzeti
kredit, treba paljivo razmotriti vanost potrebe
koju elimo da finansiramo na ovaj nain. Brzopleta i nepromiljena odluka o zaduivanju moe
dugorono opteretiti na kuni budet. Odluka o
uzimanju kredita je velika i bitna odluka.
Kljuno pitanje koje moramo sebi da postavimo jeste mogunost otplaivanja kredita. Da bismo mogli da odgovorimo na ovo pitanje, potrebno
je da razmislimo koliko iznose nai ukupni prihodi,
a koliko rashodi na mjesenom nivou, kao i da procijenimo da li emo i kasnije biti u mogunosti redovno da izmirujemo svoje obaveze, naroito kod
ugovora kod kojih moe doi do promjene uslova
otplate kredita (npr. varijabilna kamatna stopa). Takoe, uvijek treba imati u vidu da se u budunosti
mogu desiti neke nepredviene i neoekivane stvari.
Ovaj rizik postaje vei ukoliko se uzimaju krediti sa
duim rokom dospijea poput stambenih kredita.
Kredit se danas moe posmatrati kao specifina vrsta robe. Kamatna stopa predstavlja cijenu kredita. Visina kamate zavisi od velikog broja faktora, poput rizinosti klijenta (via kamatna
stopa za rizinije klijente), roka otplate (obino nia kamatna stopa za dugorone kredite), namjene
kredita (nia kamatna stopa za kupovinu stanova, via za kupovinu potronih dobara), kvaliteta
kolaterala (kvalitetniji kolateral nia kamatna
stopa) i drugih. Naravno, na visinu kamatne stope
utie i cijena po kojoj banka pribavlja novac.
1. Da li vam je zaista neophodan kredit

Jedino to moe da se se postigne bez
novca jesu dugovi.
Deni Kej
Zaduivanje je opravdano uvijek za kupovinu imovine ija vrijednost raste. To znai da ima
smisla zaduiti se kada investirate ili kupujete
imovinu koja ne gubi na vrijednosti ili ija vrijednost raste, ali nije dobro zaduivati se za imovinu
174
175
koja gubi na vrijednosti im je kupi, kao to je

automobil, ili stvari koje nemaju materijalnu vrijednost kada ih upotrijebi, kao to je ljetovanje.
Mnogo je bolje tedjeti za takve stvari. S druge
strane, zaduivanje za kupovinu stana moe biti
dobra odluka, jer ta imovina moe zadrati svoju
vrijednost ili se ak poveati tokom vremena.
Uvijek treba izbjegavati zaduivanje da bi se
pokrili svakodnevni trokovi. Stalno treba imati u vidu da plaanje svakodnevnih trokova kreditnom karticom ili ulaskom u minus na tekuem
raunu podie cijenu tih trokova, a trokovi postaju skuplji svakog dana za koji se preostali dug
ne izmiri. Ovo su dva najskuplja oblika finansiranja vae potronje.
Strunjaci za nekretnine su napravili jednostavnu formulu koja bi trebalo da bude od pomoi kada se donosi odluka o kupovini stana. Prema
ovoj formuli, potrebno je u obzir uzeti cijenu stana koji elite da kupite. Cijenu stana potrebno je
podijeliti sa iznosom oekivane godinje stanarine.
Ukoliko je rezultat manji od 15, strunjaci smatraju da treba odmah krenuti u kupovinu. Ukoliko je izmeu 15 i 20, potrebno je biti oprezan, a
ukoliko je rezultat vei od 20, preporuka je da jo
neko vrijeme ostanete podstanar.
Ako nemate rijeeno stambeno pitanje, vaa
najvea elja je vjerovatno da uskoro imate svoj
stan. Kupovina i posjedovanje nekretnine povlai mnoge trokove o kojima moda ne razmiljate.
Najee nam je u glavi samo jedna misao: Bolje je
da plaam ratu kredita za moj stan, nego da ivim kao

podstanar i plaam isto toliko za kiriju. Ovo je najee opravdano gledite, ali imajte na umu i druge
trokove sa kojima se moete suoiti. Kupovina nekretnine vue trokove poput poreza, prenosa prava,
usluge agencije za nekretnine, renoviranja (ukoliko
kupujete stariji stan), kupovinu namjetaja i druge.
Da li su vaa primanja stabilna? Ako ste u toku nekoliko posljednjih godina esto mijenjali poslove i ne oekujete bolju situaciju u budunosti,
kupovina nekretnine nije dobro rjeenje. Vlasnitvo nad stanom ili kuom podrazumijeva dosta
redovnih trokova: otplatu kredita, porez na imovinu, komunalije, odravanje, osiguranje i slino.
Ukoliko vai prihodi nijesu stabilni i nijeste sigurni
da ete sva ta plaanja moi da izvrite, iznajmljivanje nekretnine je vjerovatno bolja opcija za vas.
Koliko moete novca da izdvojite za trokove stanovanja? Prilikom odgovora na ovo pitanje
uvijek treba da vodite rauna koliko trenutno izdvajate novca za zakup stana i koliki je maksimalni iznos koji ste spremni da platite za trokove stanovanja. Da biste to preciznije izraunali tu sumu, potrebno je da pripremite detaljan mjeseni
plan kunog budeta. Ukoliko kupovinu nekretnine planirate da finansirate kreditom, raunajte
da e maksimalni iznos rate biti oko 50 odsto vaih primanja. Pitanje na koje treba da odgovorite je
da li moete da pokrijete sve svoje ivotne trokove
novcem koji vam preostane. Ukoliko vam, recimo,
na rentiranje stana odlazi ve treina primanja, a
176
177
teko vam je da preivite mjesec, kupovina nekretnine u ovom trenutku nije dobro rjeenje za vas.
Da li ste u mogunosti da tedite? Jo jednom
morate da pregledate sve stavke vaeg kunog budeta i da vidite koje su mogunosti da mjeseno utedite odreen iznos novca. Naime, kada iznajmljujete stan, velike popravke ili oteenja na
nekretnini koja nijesu nastala kao posljedica vaeg nemara (na primjer, pukla je vodovodna cijev) najee nijesu va troak, nego troak vlasnika nekretnine. Kada nekretninu posjedujete, morate da raunate i sa tim da e vam uvijek trebati
dodatna sredstva kojima ete pokriti trokove tih
hitnih sluajeva kao to je curenje krova, pucanje vodovodnih cijevi, popravka instalacija i slino.
Ukoliko je va kuni budet prenapregnut toliko
da nema mjesta ni za kakvu tednju, nepredvieni
trokovi na vaoj nekretnini mogli bi da vas uvedu u dodatne dugove, to nikada nije dobra opcija.
Raunajte na dodatne trokove. Takoe, uvijek raunajte na dodatne trokove prilikom odobravanja kredita, kao to su kupovina mjenica, izvjetaj kreditnog biroa, ovjera zalone izjave, osiguranje nepokretnosti, osiguranje ivota, vaenje
lista nepokretnosti, procjena vrijednosti nepokretnosti, upis hipoteke, ovjera kupoprodajnog ugovora i slino. Ukoliko kupujete novogradnju, plaa
se PDV, ali vi kao kupac taj iznos plaate u okviru kupoprodajne cijene. Ukoliko je rije o staroj
zgradi, plaa se porez na prenos apsolutnih prava
koji nije u okviru kupoprodajne cijene.
2. Vrste kredita i uslovi

za njihovo odobravanje

Novac esto suvie kota.

Ralf Voldo Emerson
Kada su u pitanju krediti, postoje razliite vrste kredita i razliiti su uslovi za njihovo odobravanje, kao i kamate koje se za njih naplauju. Obino se grubo mogu podijeliti na dvije velike grupe: gotovinski (ke krediti) i namjenski. U sluaju
gotovinskih kredita, banka vam odobrava gotovinu koju prebacuje na va raun koju moete koristiti za bilo koju namjenu. Po pravilu su u pitanju
najskuplji krediti koje uvijek kad je mogue treba
izbjegavati.
Kada su u pitanju namjenski krediti, moemo govoriti o vie tipova ovih kredita: potroaki,
stambeni, za rekonstrukciju i adaptaciju stana, auto-krediti i drugi. Za namjenske kredite tano se
zna za ta je odobrena pozajmica i novac se prebacuje direktno na raun trgovca od kojeg se kupuje neka stvar (ako je rije o potroakom kreditu),
vlasnika nekretnine ili izvoaa graevinskih radova (za stambene kredite) i slino. U sluaju korienja namjenskih kredita, banka je ovlaena da
u svako doba kontrolie njihovu namjensku upotrebu i da zahtijeva dokumentaciju koja to dokazuje. Korienje namjenskog kredita u druge svrhe jeste osnov za raskid ugovora od strane banke i
stoga namjenski kredit uvijek treba koristiti strogo za onu namjenu za koju je odobren.
178
3. Kako odluiti koji je kredit

najpovoljniji
Lako je biti izdaan sa tuim novcem.
Platon
Ukoliko ste ipak donijeli odluku da uzmete

kredit, treba da imate u vidu da u ponudi banaka
179
Kada su u pitanju potroaki krediti, banka

moe da ogranii za koju vrstu robe odobrava potroake kredite. U nekim bankama, za dobijanje
potroakog kredita nije neophodno ii u filijalu
banke, ve se potroaki kredit moe dobiti na prodajnom mjestu na kojem se kupuje proizvod (pod
uslovom da oni imaju ugovor s bankom). esto nijesu potrebna nikakva dokumenta osim line karte.
Krediti za kupovinu automobila se odobravaju i
za nova i polovna vozila. Obino su uslovi povoljniji kada su u pitanju nova vozila, jer tada proizvoai sklapaju sa bankama ugovore o specijalnim aranmanima kreditiranja njihovih vozila. Naravno, kod
ove vrste kredita treba raunati da e osim zaloge na
kupljeni automobil, banka traiti i da ga kasko osigurate, to je dodatni troak, ali i dodatna sigurnost.
Stambeni krediti se odobravaju na dui vremenski period. Uobiajeno na 15 do 30 godina.
Banka e uvijek zahtijevati da se stavi hipoteka na
stan koji kupujete (ili na neku drugu nekretninu).
Po pravilu kamate na ovu vrstu kredita su nie nego na druge vrste kredita, ali u pitanju je obaveza
koju ete imati dugaak niz godina.
postoje razliite vrste kredita, zbog ega treba dobro da razmislite i raspitate se ta najvie odgovara vaim potrebama. Od svake banke moete zatraiti publikaciju o osnovnim podacima o kreditu za eljenu vrstu kredita i njihovim poreenjem
lake odluiti ta je za vas najpovoljnije.
Vrlo je vano da pronaete banku u kojoj ete dobiti najpovoljnije uslove za va kredit. Ovo
je veoma vano imajui u vidu da kredit uzimate
na dui rok (maksimum 30 godina). Na internetu
postoji dosta sajtova koji prikazuju uslove za stambene kredite, ali je ipak najbolje da se lino informiete u banci. To moete uraditi i pozivanjem
pozivnog centra (call centre) banke, ali i odlaskom u ekspozituru gdje ete od slubenika banke dobiti sve neophodne informacije.
Nemojte oekivati da vam bankarski slubenik
previe pomogne u procjeni da li donosite dobru
odluku i da li je to najpovoljniji kredit koji moete nai na tritu. Banka zarauje na kreditiranju
i njen cilj je da odobri kredit. injenica da ispunjavate uslove za kredit ne mora da znai da je uzimanje kredita finansijski najbolje rjeenje.
Najlaki nain da uporedite uslove pod kojima razliite banke nude kredite je da uporedite efektivne kamatne stope. Shodno pozitivnim
propisima, sve banke u Crnoj Gori su u obavezi
da klijentima prue informaciju o efektivnoj kamatnoj stopi. Nikada se nemojte bazirati na nominalnoj kamatnoj stopi, jer u nju nijesu ukljuene brojne provizije i naknade koje banka moe
180
181
naplaivati. Takoe, uvijek je korisno da traite od banke i plan otplate kredita u kojem ete
imati po mjesecima informacije o iznosu otplaene kamate i glavnice, kao i ukupan iznos kamate
koju treba otplatiti. Na internetu i sajtovima velikog broja banaka moete nai kreditne kalkulatore, koji vam mogu izraunati za dati iznos kredita
visinu kamatne stope, iznos mjesene rate, kao i
ukupan iznos koji ete otplatiti. Ipak, ove obraune smatrajte samo informativnim i uvijek od banke traite plan otplate kredita.
Ukoliko je efektivna kamatna stopa na godinjem nivou nia, kredit je jeftiniji. Treba imati u vidu da kod kredita sa razliitim periodima
otplate, visina anuiteta (rate) ne predstavlja pravi
pokazatelj cijene kredita. Kredit sa duim rokom
otplate e imati nii iznos mjesenog anuiteta, ali
to ne znai da je i ukupna obaveza po tom kreditu nia, naprotiv, ukupan iznos otplaenih kamata e biti vii. Naroito treba obratiti panju na
mogunost banke da jednostrano izmijeni odredbe ugovora i da li su precizno utvreni uslovi pod
kojima banka to moe da uini.
Kamatna stopa nee biti ista za sve klijente, jer
e ona u velikoj mjeri zavisiti od rizinosti klijenta, kvaliteta sredstava obezbjeenja kredita, visine profita u prethodnom periodu, redovnosti u izmirivanju ranije odobrenih kredita i dr. Takoe, i
za iste klijente kamatna stopa moe varirati tokom vremena, pod uticajem velikog broja faktora
poput: trokova pribavljanja sredstava koje plaa
banka, opteg ekonomskog ambijenta, rizinosti

predloenog projekta za finansiranje i slino.
Banka moe odobriti kredite sa istom efektivnom kamatnom stopom i istim periodom otplate,
ali sa ueem ili depozitom, to znaajno moe
uticati na visinu ukupne obaveze po osnovu kamate. Naime, ukoliko vam je odobren kredit sa ueem, iznos glavnice, tj. iznos vaeg ukupnog duga bie manji za iznos uea, a kamata e se obraunavati samo na sredstva koja ste dobili od banke. S druge strane, ukoliko vam je odobren kredit
sa depozitom, iznos glavnice jednak je sredstvima
koja dobijate od banke, a kamata se obraunava
na ukupan iznos kredita. Kod kredita sa depozitom takoe treba obezbijediti i sredstva za depozit koji se vraa tek po otplati kredita. Treba imati na umu da se na sredstva poloena kao depozit
obraunava kamata koja se, ukoliko je ugovorena,
takoe nakon otplate kredita isplauje klijentu, ali
je po pravilu u pitanju nia kamatna stopa od kamatne stope koja se plaa na odobreni kredit. Stoga ukoliko je u pitanju ista efektivna kamatna stopa, kredit sa ueem je uvijek povoljniji od kredita sa depozitom.
Fiksna kamatna stopa postoji ukoliko je ona
nepromjenljiva za itav ugovoreni period, a varijabilna postoji ukoliko se kamatna stopa moe mijenjati u sluaju nastanka nekog unaprijed ugovorenog dogaaja. Banke u naim uslovima najee koriste varijabilnu kamatnu stopu koja je vezana za euribor. Na primjer, 7% + estomjeseni
182
183
euribor. Euribor ili Evropska meubankarska kamatna stopa (engl. Euro Interbank Offered Rate) predstavlja dnevnu referentnu kamatnu stopu po kojoj prvoklasne banke jedna drugoj pozajmljuju novac na meubankarskom tritu. Kada je u pitanju varijabilna kamatna stopa usklaivanje se ne obavlja svakodnevno, ve u unaprijed
dogovorenim intervalima, najee kvartalno ili
polugodinje. Ukoliko se zaduujete, imajte u vidu da se u narednom periodu oekuje zatezanje
monetarne politike SAD, to e uticati na rast euribora i drugih varijabilnih kamatnih stopa.
Pitanje koje se moe postaviti jeste koji kredit
izabrati da li eurski ili indeksiran u nekoj drugoj valuti (na primjer vajcarskim francima). Iako
krediti u nekoj drugoj valuti mogu nositi niu kamatnu stopu, treba imati u vidu da oni nose dugoroni rizik od promjene deviznih kurseva, tako
da teret otplate na kraju moe ispasti mnogo vei. Takva situacija se desila sa svim onim pojedincima koji su uzimali kredite u vajcarskim francima, prije Globalne finansijske krize, zbog niih
kamatnih stopa. Stoga je preporuka da se treba
zaduivati u onoj valuti u kojoj primate platu ili
za koju je eventualno vezano kretanje vae plate.
Prije podnoenja banci zahtjeva za dobijanje
kredita, treba obavezno provjeriti sljedee:
koliko iznosi efektivna kamatna stopa;
da li je kamatna stopa fiksna ili promjenljiva;
da li banka obraunava interkalarnu kamatu i u kom procentu;
utvrditi ukupan iznos kamata i naknada koje emo platiti banci;

da li je i u kojoj valuti kredit indeksiran;
kakva sredstva obezbjeenja (hipoteka, zalog, mjenica ili slino) su potrebna za dobijanje kredita;
koliki su trokovi po osnovu dobijanja neophodne dokumentacije koju banka trai, kao
to su trokovi: procjene vrijednosti nepokretnosti i pokretnih stvari, premije osiguranja ili druge naknade u vezi sa sredstvima
obezbjeenja kredita, upisa u registar kod
nadlenog organa, pribavljanja izvoda iz zemljinih knjiga, pribavljanja uvjerenja, potvrda, dozvola i rjeenja nadlenih organa, kreditnog biroa i drugog;
da li je kredit sa ueem ili depozitom;
da li banka zadrava pravo da vri izmjenu
odreenih uslova kredita nezavisno od volje
klijenta, kao i koje uslove moe da mijenja i
u kojim situacijama;
da li je ugovorom predviena prijevremena
otplata kredita i pod kojim uslovima.
Prije odobravanja kredita banke obino provjeravaju bonitet zajmotraioca u kreditnom birou.
U pitanju je baza podataka, koju najee vode
centralne banke, koja sadri podatke o svim kreditima koje ima zajmotrailac, kao i o urednosti
njegovog izmirivanja. U nekim zemljama, radi bolje provjere boniteta zajmotraioca, u kreditni biro se ukljuuju i podaci o redovnosti izmirivanja
184
185
telefonskog rauna, rauna za struju i slino. U

Crnoj Gori, na primjer, graani mogu provjeriti
stanje zaduenosti u kreditnom birou.
Za neke vrste kredita je neophodno da ste klijent banke, odnosno da redovne mjesene prihode primate preko tekueg rauna otvorenog u toj
banci. Za druge vrste kredita to nije obavezno (ili
e uslov biti da ubudue primate platu preko rauna banke), ali za klijente banke, po pravilu, esto vae povoljniji uslovi.
Kredit, po pravilu, mogu da dobiju osobe sa
stalnim primanjima, dakle, zaposleni i penzioneri. Postoje i krediti za koje to nije uslov (kad se
polae depozit koji pokriva cjelokupan iznos kredita). Primanja moraju biti vea od odreenog iznosa (zavisi od banke i vrste kredita), a ponekada
se zahtijeva da zaposleni moraju zadovoljiti i uslov
minimalnog ukupnog radnog staa ili minimalnog trajanja trenutnog zaposlenja. Postoji i starosno ogranienje. Korisnik obino mora biti stariji
od 20 godina, a u trenutku otplate posljednje rate
ne smije biti stariji od odreene granice (najee
70 godina). Neke banke postavljaju i dodatne uslove, kao na primjer, da klijent bude odreeno vrijeme prijavljen na sadanjoj adresi. Naravno, provjerava se i redovnost isplate prethodnih kredita.
IZAZOVI UPRAVLJANJA DUGOM

Dug je zao drug.

Stara narodna mudrost
1. ta podrazumijeva dobro upravljanje

finansijama i dobro kontrolisanje duga
187
ostizanje finansijske sigurnosti treba da bude jedan od najvanijih ivotnih ciljeva svakog pojedinca. Finansijska sigurnost nije neto to se moe ostvariti preko noi, ve je ona rezultat odreivanja realnih ciljeva i preduzimanja odlunih mjera radi njihovog ostvarenja. Dobro upravljanje novcem je jedna od najvanijih ivotnih vjetina. Bez obzira na to ime se bavimo,
koliko zaraujemo ili da li imamo porodicu, neophodno je poznavanje osnova finansija: kako se
upravlja novcem, tedi, investira i planira finansijska budunost.
Dobro upravljanje finansijama i kontrolisanje
duga podrazumijeva:
da uveavate vrijednost neto imovine;
da su vai neto prihodi pozitivni i da tedite;
da imate porodini budet i da ga se pridravate;
d
a planirate i tedite za vee kupovine i izdatke;
da kontinuirano smanjujete vau zaduenost i
da izbjegavate zaduivanje kad god je to mogue.
Meutim, cio svijet je suoen sa velikom kreditnom zaduenou, a u isto vrijeme graani su
individualno prezadueni kod banaka. Iako je danas teko ivjeti bez duga, na primjer, gotovo je
nemogue skupiti novac da se kupi stan bez kredita, ipak veliki broj pojedinaca je izgubio kontrolu nad svojim dugom. Kao i uvijek uzrok moemo
traiti u nedovoljnom poznavanju finansija i tokova novca na linom planu.
Uobiajeno gledite je da ukoliko treina vaih
prihoda odlazi na otplatu dugova, da se ne nalazite
u kategoriji prezaduenih graana. Ekonomisti tvrde da je potroaka zaduenost dostigla rekordne razmjere. Tako, na primjer, procjenjuje se da
su amerike porodice prole godine upotrijebile
kreditne i debitne kartice u ukupnom iznosu od
160 milijardi dolara. Prosjena zaduenost Amerikanaca, koji imaju bar jednu kreditnu karticu,
po kreditnim karticama je dostigla nevjerovatan
iznos od 15.950 dolara. U isto vrijeme, broj onih
koji ne mogu da otplauju ni minimalne iznose
svojih dugova sa kartica dostigao je rekord od 5%.
Koliko ljudi na naoj planeti zna da ako je kamata 5% godinje, da e za 14 godina zaraditi istu
188
7
Ova raunica polazi od pretpostavke da svake godine ponovo
oroavate inicijalno dobijeni depozit uvean za kamatu.
189
sumu koliko su uloili u banku?7 Koliko ljudi u obrnutom smislu razumije koliko e ih vie kotati stan
koji su kupili na kredit sa kamatom od 5% godinje
na dvadeset ili trideset godina nego da su ga platili
svojim novcem?
Odgovor je da ogroman broj ljudi danas ne razumije osnovne principe i pravila u vezi sa upravljanjem linim finansijama i osnovnim elementima finansijskog poslovanja. Najstranije je to
se veina nikada ne zabrine zbog toga, a da u isto
vrijeme govori kako nema dovoljno novca. Ovo je
jedan od razloga opteprisutne prezaduenosti i
kod nas i u svijetu. Osnovno pravilo svake strategije smanjivanja zaduenosti je vrlo jednostavno:
Smanjite vae izdatke i poveajte iznos namijenjen
otplati dugova. Iako djeluje vrlo jednostavno, esto ga u praksi ne primjenjujemo, stoga emo vam
u nastavku teksta prikazati jedan broj praktinih

pravila koja bi trebalo da vas upute u to kako da
smanjite svoju prezaduenost, odnosno kako da
finansijski ne ugrozimo sebe i svoju porodicu.
2. Kako da efikasno smanjite svoju

prezaduenost najdjelotvornije
strategije sniavanja i otplate duga
Mali dug pravi dunika, a veliki
neprijatelja, dok svaki dug pravi
nezadovoljnika.
Utvrdite vau neto finansijsku imovinu

Vrlo je znaajno da utvrdite koliko stvarno iznosi vaa neto imovina. To podrazumijeva da prvo
utvrdite vrijednost vae imovine: stana, automobila, tednje, investicija i drugog. Potom je neophodno da utvrdite spisak svih vaih dugova: kredit
banci, rata lizinga, dug prijatelju i slino. Razlika
izmeu imovine i obaveza je neto vrijednost vae
imovine. Neto imovina u stvari predstavlja vrijednost novca koji biste dobili ukoliko biste unovili svu vau imovinu i otplatili sve vae dugove. Da
biste utvrdili neto vrijednost imovine, korisno je
da popunite Tabelu 3.
Pozicija neto imovine je u stvari najbolji pokazatelj dimenzija vaeg problema. Njena negativna vrijednost ukazuje na ozbiljne probleme i neophodnost restrukturiranja linih finansija. Cilj svakog pojedinca treba da bude uveanje neto
vrijednosti. Stoga je neophodno da periodino
190
Tabela 3. Obraun vrijednosti neto imovine
Imovina
Trina vrijednost
stana (kue)
Trina vrijednost
ostalih nekretnina
Trina vrijednost
automobila
tednja u banci
Obaveze
Vrijednost
Stambeni kredit
Hipotekarni
krediti
Kredit za
automobil
Dug po osnovu
dozvoljenog i
nedozvoljenog
minusa
Ostali krediti
Dugovi prema
rodbini i
prijateljima
Ostali dugovi
Ukupne obaveze
utvrujete koliko stvarno iznosi vaa neto imovina.

Vodite rauna da postoji imovina ija vrijednost raste tokom vremena poput oroene tednje ili nekretnina, dok postoji imovina koja gubi na vrijednosti
tokom vremena poput automobila ili garderobe.
191
Hartije od
vrijednosti
Procijenjena
vrijednost
investicija
Procijenjena
vrijednost nakita
Trina vrijednost
umjetnikih djela
Trina vrijednost
namjetaja
Procijenjena
vrijednost ostale
imovine
Ukupna imovina
Neto imovina
Vrijednost
Sagledajte va problem u cijelosti Izlazak

iz dugova za veinu nas izgleda nemogua misija,
samo iz razloga to jednostavno ne znamo dobar
nain kako to da uradimo. Korak po korak u
tom sluaju moda e biti najbolji pristup. Iskrenost je najvanija kada je rije o dugovima. To to
ignoriete izvode iz banke, odbijate da uskladite
trokove sa prihodima i sadanjom finansijskom
situacijom nee vam pomoi da se rijeite duga.
Ono to morate da uradite za poetak je da u cjelosti sagledate vae finansije:
saznajte veliinu svog duga napravite pregled duga po kreditnim karticama, navedite
uslove otplate i visinu kamatne stope;
dozvoljeni i nedozvoljeni minus stavite
na papir koliko ste u dugu, koliku kamatu
plaate;
kredit od banke, iznos, rokovi otplate, kamata;
zajam od prijatelja i roaka.
Kad saberete sve svoje dugove, shvatiete veliinu svog problema i lake nai najbolju strategiju za izlazak iz duga.
Utvrdite koliko stvarno troite Prvi korak
u cilju preuzimanja stvarne kontrole nad vaim finansijama je da utvrdite koliko stvarno troite. Da
biste ovo utvrdili potrebno je da vodite evidenciju svih izdataka. Ponite prvo sa fiksnim iznosima koje plaate svakog mjeseca, kao to su na primjer rata kredita, vrti za dijete, TV pretplata i
slino. Zatim utvrdite fiksne godinje izdatke, to
192
193
jest izdatke koji se plaaju jednom godinje poput

poreza na imovinu, registracije automobila i slino.
Potom je neophodno da zapisujete svaki izdatak
ukljuujui i najmanje, kao to je na primjer kupovina novina. Vrlo je korisno da sve izdatke grupiete u nekoliko kategorija kao to su: rate za otplatu dugova, ostali fiksni mjeseni trokovi, trokovi za osnovne ivotne potrebe (hrana i slino),
trokovi za odjeu i obuu, trokovi automobila
(benzin, popravka kola, registracija kola), izlasci,
zabava i drugo. Samo tako ete moi da utvrdite
koliko stvarno troite i kolike su mogunosti da
poveate sredstva za otplatu kredita.
Napravite lini (porodini) budet Sljedei korak treba da bude pravljenje linog (porodinog) budeta. Nemojte podlei zabludi da je
pravljenje budeta potrebno samo pojedincima
sa finansijskim tekoama. Ono je potrebno svima ukljuujui i finansijske eksperte. Budet treba da vam pokae da li su vai trokovi vei od
vaih prihoda, odnosno da li ivite iznad svojih mogunosti. U sutini budet predstavlja pregled svih vaih prihoda i rashoda tokom odreenog vremenskog perioda. Najbolje je da se on izrauje na mjesenom i godinjem nivou. Takoe,
njega je potrebno ponovo raditi uvijek kada dolazi
do znaajnih promjena u prihodima ili rashodima.
Kada ste u prethodnom koraku utvrdili koliko iznosi vaa potronja, sada je potrebno da utvrdite
koliko iznose vai prihodi. Budet moete napraviti uz pomo Tabele 4.
Tabela 4. Kuni budet
Prihodi
Plata
Prihodi od kamate
Prihodi od
dividende
Ostali prihodi
Ostali oekivani
prihodi*
Ukupni prihodi
Neto mjeseni
prihod
Vrijednost
Rashodi
Vrijednost
Krediti
Otplata duga
prijateljima
(roacima)
Kirija za stan
Fiksni mjeseni
trokovi
Fiksni godinji
trokovi
Trokovi za
osnovne ivotne
potrebe
Trokovi
automobila
Trokovi odjee
i obue
Trokovi zabave
i izlazaka
Ostali trokovi
Ukupni trokovi
Kod oekivanih prihoda sugeriemo da ih nikada ne kalkuliete u punom iznosu, ve umanjenom, na primjer u iznosu od 50%,
da biste minimizirali efekat neizvjesnosti oko njihovog ostvarenja.
*
Cilj je da va neto mjeseni prihod bude pozitivan, jer na taj nain imate mogunost da utedite dio vaih prihoda. U protivnom, vai trokovi
su vii od vaih prihoda i neophodno je da pristupite ozbiljnom restrukturiranju svojih finansija.
194
195
Promijenite svoj ivotni stil i troite manje

nego to elite Jedna izreka kae: Mogu da
imam sve to poelim, ali ne mogu sve to da priutim. To je jedna od velikih mudrosti kojom treba
da se vodimo kada idemo u kupovinu. Potpuno je
razumljivo da imate elje, ali nije najbolje rjeenje
da ono to elite plaate ekovima ili kreditnim
karticama. Ava Gardner, amerika glumica i jedna od najveih filmskih diva svoga vremena, svoje
iskustvo sa dugovima opisala je ovako: U dugove sam upadala kad god sam troila onoliko novca koliko sam drugaricama govorila da zaraujem.
Umjesto neumjerenih elja, zadovoljite se neim manjim. Kada ste u dugu, va prioritet treba
da bude da izaete iz njega, zato bi bilo pametno
da osim duga koji imate po kreditima sagledate i
vae druge trokove. Sastavite listu svih trokova
i vidite koliko troite na hranu, raune za komunalije, kozmetike usluge, zabavu. Ako ste u dugovima i elite da izaete to prije iz njih, onda promijenite malo svoje navike. Cilj treba da bude da
identifikujete sve one izdatke koji vam nijesu nuni i da probate da ih se liite za odreeni vremenski period. Preskoite bioskop naredna tri mjeseca, smanjite trokove za izlaske ili rukove u restoranima. Ukoliko ste identifikovali koje trokove moete da smanjite, ukljuite smanjene trokove kao novu poziciju u va porodini budet. Bolje
je da ivite u skladu sa svojim mogunostima, nego da nagomilavate svoje dugove. Podsjetite se jo
jednom o svemu onome to je navedeno u poglavlju o tednji i kompulsivnim kupovinama.

Minimalni plan otplate Stavite na papir
sumu ukupnog duga, ispiite po stavkama dugove i kamatne stope, kao i minimalne uslove plaanja. Na primjer, da li vam rata po kreditnoj kartici stie na naplatu 1. ili 15. u mjesecu, kada plaate ratu za neki drugi kredit koji ste uzeli i koliko minimalno treba da uplatite da biste u razumnom roku pokrili minus.
Uvijek platite vie nego to treba Minimalni plan otplate jeste neto to treba da znate,
ali to nije strategija koja e vam omoguiti brz izlazak iz zaduenosti. Pobrinite se da uvijek platite vie od minimalne uplate. Ako od svoje plate izdvajate samo minimalne sume za otplatu duga, izlazak iz kredita moe potrajati itavu vjenost. Ako elite da isplatite kredit to prije, sagledajte va budet i odredite sumu novca koju ete
dodati minimalnoj otplati dugova svakog mjeseca.
Rijeite se prvo loih dugova Svaki dug
je lo, ali neki su loiji od drugih. Dug koji ima
kamatu koja prelazi 15 odsto godinje je loiji od
onog gdje je kamata ispod 10 odsto. Ako je va
dug sa visokom kamatom preveliki, va fokus treba da bude na tome da ga to prije otplatite. Ne
zaboravite, meutim, da otplata najskupljeg kredita ne rjeava sve ako druge dugove zapostavite.
Nikada nemojte zapostavljati otplatu stambenog
kredita ili rate lizinga za kola, zato to se moete
196
197
suoiti sa ozbiljnim rizikom da vam banke oduzmu ovu imovinu i da oglase njenu javnu prodaju.
Refinansiranjem se ponekad moe smanjiti
zaduenost Refinansiranje je opcija kojoj treba pristupiti ukoliko mjesena primanja nijesu dovoljna za plaanje mjesenih obaveza ili ukoliko se
refinansiranjem mogu obezbijediti povoljniji uslovi od postojeih. Kredit za refinansiranje je kredit koji banka odobrava u svrhu izmirenja obaveza
stvorenih po osnovu jednog ili vie dobijenih kredita kod jedne ili vie banaka. Uzimanjem kredita
za refinansiranje dobija se mogunost da dunik
jednim novim kreditom izmiri jednu ili sve postojee obaveze prema bankama bez obzira na to da
li su one dospjele za plaanje ili ne. Kreditom za
refinansiranje moemo:
izvriti prijevremenu otplatu kredita;
izmiriti obaveze po kreditnim karticama;
izmiriti obaveze po osnovu odobrenih i iskorienih prekoraenja po tekuim raunima;
izvriti prijevremenu otplatu preostalih rata
lizinga i
izmiriti obaveze po aktiviranim datim jemstvima.
Ukoliko razmiljamo o uzimanju kredita za
refinansiranje, najprije treba da provjerimo isplativost samog refinansiranja. Naime, bez obzira
na to to novi kredit moe ispuniti osnovni cilj
smanjiti visinu mjesene rate, treba imati na umu
da prilikom produenja roka otplate ukupni trokovi po osnovu kamate rastu.
Oekuje se da e u bliskoj budunosti biti usvojen Zakon o dobrovoljnom finansijskom restrukturiranju. Ovaj zakon e obezbijediti znaajne povoljnosti za restrukutiranje stambenih i hipotekarnih kredita. U pitanju su propisi koji e biti na
snazi dvije godine i koji e nuditi znaajno povoljnije opcije od klasinog refinansiranja.
Odaberite jeftinije izvore finansiranja Ako
morate da se zaduite, bolje ete proi ako se okrenete jeftinijim izvorima finansiranja. Od svih kartica koje imate, odaberite jednu ili dvije koje imaju
najniu godinju kamatnu stopu. Takoe, nemojte da vas dovede u zabludu injenica da u prvih
nekoliko mjeseci kartica nosi izuzetno nisku kamatnu stopu, jer je mogue da poslije isteka promotivnog perioda kamata bude izuzetno visoka.
Stoga dobro proitajte Ugovor o korienju kreditne kartice. Izbjegavajte korienje skupih opcija, a najbolje e biti ako ulazak u nedozvoljeni minus uopte ne razmatrate kao opciju. Plaajte keom, kad god moete. Gotov novac je Aladinova svjetiljka, to bi rekao Dord Gordon Bajron
(George Gordon Byron), uveni engleski pjesnik.
Ne budite rtve zatezne kamate Sagledajte realno svoje trokove i napravite popis svega onoga to morate da platite na mjesenom nivou. Navedite vrstu troka, datum kada morate
platiti raun i iznos. U nekim sluajevima plaanje rauna na vrijeme stimulie se dodatnim popustom, ali vano je da budete svjesni da e svako kanjenje sa plaanjem biti skupo kanjeno vi198
199
sokim zateznim kamatama, koje su znaajno vie od redovnih kamatnih stopa. Ukoliko plaate
zatezne kamatne stope, teko ete biti uspjeni u
strategiji snienja zaduenosti.
Nemojte ulaziti u nove dugove Iako je va
limit za zaduivanje po kreditnoj kartici cijela plata, ili vam je odobren minus do iznosa tri plate,
nikad nemojte da se zaduujete do limita. Uvijek
gledajte da va dug drite bar ispod 50% odobrenog iznosa, ukoliko ve nije mogue izbjei zaduivanje. Naroito izbjegavajte da se zaduujete ili
koristite kreditne kartice za razliite vrste jednokratne potronje kao to je godinji odmor ili kupovina garderobe.
uvajte svoju istoriju otplate dugova istom
Kada banka odluuje da li e vam odobriti kredit povlai izvetaj iz kreditnog biroa. Nijedna
banka vam nee odobriti kredit ako kasnite sa otplatom svojih prethodnih dugova. Kada ponovo
uete u banku sa namjerom da se zaduite, istorijat otplate dugova po kreditu ili kreditnim karticama, bie podjednako bitan, kao i da li ste ve
zadueni i pod kojim uslovima. Novi kredit vam
nekada moe biti vrlo znaajan, na primjer radi
refinansiranja starih dugova.
Nemojte ostati bez rezervi Strategija otplate duga po svaku cijenu koja e znaiti da ostanete bez ikakvih novanih sredstava takoe nije
dobra, jer uvijek moete doi u situaciju nekih nepredvienih izdataka, kao na primjer hitih kunih
popravki, zdravstvenih trokova i slino. Izazov je
da naete pravi balans izmeu minimalnog nivoa

rezervi koje ete uvijek imati kod sebe i brze otplate dugova. Za ovo je teko dati generalna pravila, jer zavisi od individualnih specifinosti svakog pojedinca.
Razgovarajte sa bankom Ukoliko ste zapali u ozbiljne tekoe i nijeste u mogunosti da otplaujete svoje dugove, naroito ukoliko su u pitanju stambeni dugovi, predlaemo iskren razgovor sa bankom. Banke su esto spremne, naroito
ukoliko su u pitanju privremene tekoe i ukoliko
ste u prolosti imali dobru istoriju otplate dugova,
da pokuaju da nau zajedniko rjeenje sa vama.
Opcija moe biti grejs period odreen broj mjeseci, snienje kamatne stope ili produenje roka
otplate, to bi smanjilo mjesenu ratu (meutim,
ova opcija vodi poveanju ukupnog iznosa kamate koji se mora otplatiti). U nekim zemljama postoje i reputabilne institucije koje se bave kreditnim savjetovanjem i koje imaju za cilj da vas upute kako da smanjite teret svoje zaduenosti. Nekada su u pitanju neprofitne organizacije koje to
rade potpuno besplatno i mogu preuzeti pregovaranje sa bankom umjesto vas, a nekada su profitno
orijentisane institucije kojima ete morati da platite njihovu uslugu. Naalost, ovakvih institucija
i nema ba kod nas.
Investiranje novanih sredstava umjesto otplate duga Ukoliko novana sredstva moete
investirati po vioj stopi prinosa nego to je kamata na va dug, onda to moe biti dobra strategija,
200
koja e u ukupnom iznosu doprinijeti smanjenju vaeg nivoa zaduenosti. Ipak, danas su takve opcije dosta ograniene,8 ali ih ne treba apriori odbaciti.
I na kraju, uvijek imajte spreman fond za nepredviene situacije, jer e vam on uvijek olakati
izlazak iz situacije prezaduenosti.
201
U periodu nakon izbijanja Globalne finansijske krize banke

su imale smanjenu likvidnost i nudile su izuzetno visoke kamatne
stope, koje su bile ak i vie od kamatnih stopa na stambene kredite. Ipak, sa stabilizacijom ekonomske situacije kamatne stope na
tednju su znaajno sniene.
8
FINANSIJSKO PLANIRANJE
I INVESTIRANJE
1. ivotni ciljevi i finansijsko
planiranje
Prvo, imajte jasno odreen praktini ideal
cilj. Drugo, imajte potrebna sredstva za
postizanje svojih dugoronih ciljeva mudrost,
novac, materijal i metode. Tree, prilagodite
sva svoja sredstva ostvarivanju tih ciljeva.
Elbert Habard
203
rvi korak prilikom pravljenja finansijskog plana je odreivanje ciljeva. Budite svjesni da su
ciljevi esto konfliktni. Na primjer, uzimanje
kredita za kupovinu stana moe znaiti da morate odustati od kredita za kupovinu novih kola. S
obzirom na to da je malo vjerovatno da ete biti
u mogunosti da ostvarite sve ciljeve koje ste sebi
postavili, uvijek je preporuljivo da imate redosljed
prioriteta ciljeva. Takoe, poeljno je i da odustanete od manje vanih ciljeva, odnosno da se fokusirate na one koji su za vas najvaniji. Obino kao neki od najvanijih ivotnih ciljeva mogu se navesti:
obezbjeenje finansijske sigurnosti za starost ili neke nepredviene situacije (bolest);
kupovina stana;
kupovina automobila;
otplata dugova i kredita;
kolovanje djece i drugo.
Takoe, treba imati u vidu da e vam se sa protekom godina mijenjati ivotni ciljevi, zato je poeljno da ih povremeno preispitujete. Da biste
imali dovoljno vremena da ostvarite sve svoje ivotne ciljeve, poeljno je da ih postavite u mladosti, kao i da od tada ponete sa pravljenjem budeta, kako godinjeg tako i viegodinjih.
Drugi korak predstavlja vremensko planiranje,
odnosno odreivanje u kom roku se mogu ostvariti postavljeni ciljevi. to je vie vremena pred vama, vea je vjerovatnoa da ete uspjeti da ostvarite postavljene ciljeve, jer kao to je rekao Stiv Smit
(Steve Smith): Cilj to je san s rokom. Na primjer,
ukoliko ste na poetku radne karijere, vea je vjerovatnoa da ete uspjeti da kupite stan, nego ukoliko ste pred penzijom. Takoe, mlai ljudi imaju vie mogunosti za donoenje rizinih odluka
u odnosu na stariji dio populacije. Vrlo bitno je
da vremenski rokovi koje postavljate za ciljeve budu realno odreeni, jer u protivnom to e znaiti
lanano odlaganje ispunjenja ciljeva, a ak je mogue i da za neke neete imati dovoljno vremena.
U budet treba ukljuiti samo one prihode za
koje ste sigurni da e se ostvariti, kao na primjer
da ete primiti platu, da ete naplatiti od banke
kamatu i slino. Neizvjesne prihode, kao to su
na primjer godinji bonus ili prihod od neke investicije ne treba ukljuivati, a ukoliko se oni ipak
ostvare, nee vam biti teko da korigujete budet.
Ukoliko imate porodicu, vodite rauna da i lanovi vae porodice budu dio vaih ciljeva i da sasluate i
204
205
njihove stavove i miljenja o vaim ciljevima. Takoe, od velikog znaaja je da va budet bude postavljen na realnim osnovama, jer u protivnom to
moe biti izvor brojnih frustracija.
Kada ste postavili finansijske planove, nastojte
da vaa potronja bude u skladu sa planom. Naravno, nije realno oekivati da e ba svaki euro
otii onako kako ste planirali, jer se esto ivot
sastoji od malih stvari koje nije mogue unaprijed
planirati, ali dok god ste na putu ispunjenja svojih
dugoronih ciljeva, to je sve u redu. Uvijek kada se
suoavate sa nekim veim iznosom potronje treba da postavite sebi pitanje da li me ta odluka
udaljava od ispunjenja kljunih ciljeva.
ak i malo uzdravanje od potronje moe donijeti velike utede. Na primjer, ukoliko odustanete od kupovine slatkia za koji ste svaki dan izdvajali 65 centi i ta sredstva ulaete uz kamatu od 5%
za 10 godina ete utedi 3.073 eura, a za 30 godina 16.470 eura.
Veoma je vano da u procesu pravljenja budeta preispitate koliko vam iznosi tekua potronja
i da li postoji prostor za odreene utede tako da
dislocirate odreeni dio sredstava na raniju realizaciju kljunih ciljeva. Vrlo korisno moe biti i da
biljeite svaki izdatak. Za ovu svrhu postoje brojni jednostavni programi za kompjutere i mobilne
telefone. Poslije nekoliko mjeseci ovo praenje izdataka e vam postati gotovo automatsko.
Takoe, periodino treba da preispitujete da
li se sve ostvaruje u skladu sa vaim planom. Da
li se prihodi i rashodi uz manja odstupanja kreu

kako ste oekivali, ako ne onda ete morati da izvrite reviziju budeta. Ovo nije nita neuobiajeno, jer je vrlo vjerovatno da ete prilikom pravljenja budeta jednostavno previdjeti neke uobiajene trokove, jer je realno teko obuhvatiti sve trokove kada prvi put pravite budet. Stoga je od velikog znaaja ve pomenuto praenje svih izdataka.
esto se moete nai u situaciji da jednostavno
zbog previsokih izdataka nijeste u mogunosti da
ostvarite svoje ciljeve. Tada treba postaviti pitanje
koji su to kljuni izdaci koji se mogu smanjiti. Da li
previe novca troimo kreditnom karticom? Da li vozim isuvie skup auto u odnosu na moj ivotni standard? Da li me previe kotaju izdaci za cigarete? Da
li previe troim na garderobu i izlaske? Smanjivanje
izdataka je esto najbolniji dio ovog procesa, ali esto nuan da bismo se kretali prema naim dugoronim ciljevima.
Kako tokom ivota napredujete u karijeri realno je oekivati i da e vai prihodi rasti. Meutim, budite svjesni da je inflacija prisutna gotovo
svake godine i da ona poveava vae trokove ivota. Inflacija nije prisutna samo u Crnoj Gori, ve
i u najrazvijenijim zemljama svijeta poput EU i
SAD. S obzirom na to da je inflacija relativno niska, da se uobiajeno kree oko 2% do 3% u kratkim intervalima, od nekoliko godina, njen uticaj
na rast trokova ivota i nije toliko vidljiv, ali ukoliko uporedite koliko je neto kotalo prije deset
godina, a koliko danas, onda e ona i te kako biti
206
207
vidljiva. Na primjer, godinja inflacija od samo 3%

udvostruuje cijene u roku od 24 godine. To znai
da e vam u tom periodu biti potrebno dvostruko vie novca da biste ostvarili svoje ciljeve.
Takoe, u ovakvim nestabilnim finansijskim
vremenima i drava i njeni stanovnici se nalaze u
stalnim i nemalim tekoama. Stoga uvijek treba
razmiljati o tome da drava moe da poveava
poreze kako bi punila budet, a to znai manje
prihode i dui vremenski period za ostvarenje ivotnih ciljeva. Stoga prilikom finansijskog planiranja sugeriemo da uvijek budete oprezni i da vae prihode projektujete u iznosu neto niem nego
to vam se to ini optimalnim u datom trenutku.
Sjeate li se one bajke o porezima:
Bio jednom jedan kralj koji je svojim ministrima
rekao da poveaju poreze. Ministri su otili i obavijestili narod, a onda su se vratili i rekli: Vae velianstvo, ljudi viu, ljudi plau, porezi su suvie visoki.
Kralj je na to rekao: Poveajte poreze.
Ministri su ponovo poveali poreze i rekli: Vae
velianstvo, ljudi jo vie kukaju, do neba se uju, porezi su mnogo visoki. Kralj je, meutim, rekao ministrima da opet poveaju poreze.
Ministri su to i uinili. Ovoga puta, kada su se
vratili, izvijestili su ga: Sada je sve u redu, vae velianstvo. Ljudi ute. Gospode Boe! Brzo smanjujte
poreze!, ree na to kralj.
Dokle god se uje galama, vi znate ta se deava. Tiina moe da znai bilo ta, a to bilo ta
moe da vas ubije. Ako sve izgleda dobro i pod
kontrolom, budite obazrivi. Situacija, u stvari,

moe biti potpuno obrnuta.
2. Rizici investiranja
Svoje povjerenje ne ulaite u novac!
Svoj novac uloite u povjerenje!
Oliver Holms
Jo od vremena kada je novac poeo da se koristi, ovjek je imao potrebu da ga sakrije i sauva.
Ljudi su uvali novac u glinenim, kamenim ili drvenim inijama s poklopcima, a ovakve posude arheolozi su pronalazili u iskopinama irom svijeta. Poto su banke i sefovi izum relativno novijeg vremena, pa ih tako nije ni bilo u upotrebi, mjesta za sakrivanje drevnih upova s blagom bila su razliita
od zidova, podova i krovova kua do bunara ili podruma. Posude s novcem pronalaene su i u poljima, na grobljima ili u zidovima zamkova. Meutim,
od tada se mnogo toga promijenilo i danas postoji
sijaset opcija kako moete sauvati i oploditi novac.
Kada god imate viak sredstava, kao logino
pitanje namee se ta uraditi sa sredstvima. Uvijek postoji veliki broj mogunosti poput:
uvanja novca u slamarici,
polaganja depozita u banku;
kupovine akcija na berzi;
ulaganja u investicione fondove;
ulaganja u penzione fondove;
kupovine hartija od vrijednosti;
k upovine nekretnina;
208
209
ulaganja u strane valute i drugo.

U takvim uslovima uvijek se kao logino pitanje
postavlja sa kolikim rizikom se suoavamo u sluaju plasiranja sredstava. Na finansijskim tritima
bezrizian plasman gotovo da ne postoji. im ste
se rijeili da uloite sredstva, vi ste odmah donijeli i odluku da prihvatite odreen rizik, da uloena sredstva neete povratiti. Zavisno od vrste
plasmana, taj rizik moe biti vii ili nii. Stoga uvijek prije ulaganja sredstava potrebno je prikupiti relevantne informacije o subjektu kojem povjeravate vaa sredstva. Izvori informacija o subjektu
mogu biti vrlo razliiti: podaci centralne banke, informacije od klijenata koji su ranije poslovali sa tim
subjektom, kreditni rejting posmatrane institucije, specijalizovane finansijske publikacije i drugi.
Ukoliko je u pitanju ulaganje veeg obima sredstava, onda treba razmiljati i o angaovanju finansijskih konsultanata, koji pomno prate finansijska trita svakodnevno i mogu vam pruiti niz relevantnih informacija i olakati odluku gdje investirati.
Meunarodne kreditne rejting agencije odreuju kreditni rejting preduzea, finansijskih institucija, drava, hartija od vrijednosti (HOV). U
pitanju je nezavisno miljenje koje ukazuje na rizini profil. Uglavnom je povezano sa emitentima
razliitih hartija od vrijednosti, odnosno ukazuje
kolika je vjerovatnoa da e emitent otplatiti hartiju od vrijednosti u roku dospijea.
Kreditni rejting se ne bazira na matematikim formulama, ve na procjeni rejting agencija
na bazi velikog broja indikatora, koje su ove agencije razvile kroz svoj dugogodinji rad. Danas moemo konstatovati da monopol imaju tri amerike
kreditne rejting agencije, koje su jo poznate pod
nazivom velika trojka:
Moodys,
Fitch Ratings9 i
Standard and Poors.
Ocjene koje daju ove institucije i njihovo znaenje moe se predstaviti u vidu Tabele 5.
Meutim, miljenje rejting agencija nema vie
takav kredibilitet, kao to je imalo prije Globalne
finansijske krize. Naime, pokazalo se da ocjene
koje su dale ove institucije za pojedine (struktuirane) hartije od vrijednosti nije uvailo brojne rizike koje su one nosile sa sobom. To je dovelo u zabludu veliki broj investitora koji je vjerovao njihovim procjenama i imalo je krajnji efekat da su oni
zabiljeili visoke gubitke. Naime, pokazalo se da
su meunarodne kreditne rejting agencije postale
previe familijarne sa svojim klijentima, odnosno
da su bile spremne da zamure na oigledne rizike sa ciljem da dobiju posao.
U svakom izvjetaju rejting agencija vidjeete
da su se one visoko zatitile, istiui da je rejting
uraen u najboljoj vjeri i da ne prihvataju nikakvu
odgovornost za greke u izvjetaju, kao ni za gubitke koji bi mogli nastati kao rezultat investiranja na bazi kreditnog rejtinga. Stoga je danas sve
9
Fitch Ratings ima dva sjedita, u Njujorku i Londonu.
210
Tabela 5. Kreditni rejting
Fitch Ratings i
Znaenje rejtinga
Standard and Poors
Investicioni nivo
Izvanredna kreditna
Aaa
AAA
sposobnost
Aa1
AA+
Visoka kreditna
Aa2
AA
sposobnost
Aa3
AA
A1
A+
Visoka mogunost
A2
A
servisiranja obaveza
A3
A
Baa1
BBB+
Adekvatna mogunost
Baa2
BBB
servisiranja svojih
obaveza
Baa3
BBB
Neinvesticioni nivo (pekulativni rejting)
Ba1
BB+
Servisiranje obaveza je
vjerovatno
Ba2
BB
Servisiranje obaveza je
Ba3
BB
uslovljeno
B1
B+
Visok rizik za
B2
B
ispunjavanje obaveza
B3
BB
Visok rizik bankrota
Caa
CCC+
Visoka vjerovatnoa
neizmirenja duga ili je
CCC
servisiranje duga ve
CCC
ugroeno
Ca
C
Bankrot ili je servisiranje
dugova ve ugroeno
D
DDD
Moodys
211
vie zahtjeva da se formiraju meunarodna pravila i da se uvede meunarodni nadzor nad radom
ovih institucija.
3. ta uraditi sa svojim novcem

i gdje investirati
Investirajte pametno!
Mudro upravljajte steenom imovinom!
Disciplinovano uveavajte svoje bogatstvo!
Tod Bernhart
Jedno od najvanijih pitanja sticanja novca jeste: ta uraditi sa svojim novcem i gdje ga investirati? Evo nekih naih odgovora na ovo pitanje.
Moda se i vi pronaete u nekom od njih.
1. uvanje novca u slamarici Ovo je najmanje poeljna opcija, jer e u tom sluaju va novac svakodnevno gubiti na vrijednosti, zbog toga
to je odreena stopa inflacije prisutna i kada su u
pitanju najjae svjetske valute. Jasno je da u naem
narodu postoji tradicija uvanja novca u slamaricama, zbog sloma bankarskog sistema iz devedesetih i zamrznute stare devizne tednje, ali situacija
se od tada dosta promijenila. Banke su danas sigurne, a promijenjen je i pravni okvir, kao i priroda politikog sistema, tako da je malo vjerovatno da neka neodgovorna vlada posegne za uteevinom graana. Naravno, ovo ne znai da ne treba uopte drati novac kod kue. Naprotiv, odreenu koliinu
novca za neoekivane potrebe treba uvijek imati
kod sebe. Ukoliko ste sav novac oroili ili plasirali
u hartije od vrijednosti sa duim rokovima dospijea, moete se nai u nezgodnoj situaciji ako vam neoekivano i hitno zatreba odreena koliina novca.
2. Ulaganje u banke Banke se danas smatraju visokosigurnim institucijama, ali prinosi
212
213
koje one nude su obino nii od ostalih investicija. Osnovni razlog je visok stepen sigurnosti banaka, u odnosu na ostale institucije. Uvijek u sluaju
ulaganja u banku treba povjeriti da li je banka lanica sistema osiguranja (zatite) depozita. U Crnoj
Gori su sve banke lanice ovog sistema i osigurani
depoziti iznose 50.000 evra. Stoga uvijek preporuujemo ulaganje do iznosa osiguranog depozita, a za vee iznose preporuujemo ulaganje u
vie banaka, kako bi kompletan iznos depozita
ostao osiguran, a i kako biste diverzifikovali rizik.
3. Kupovina akcija Ulaganje akcija na berzi se obino smatra rizinijom investicijom, koja moe donijeti vei profit, ali i potencijalno vei gubitak. Ponekad nam se ini da se berza ponaa potpuno nepredvidivo, a u osnovi najee
je njeno ponaanje racionalno. Informacije o ekonomiji, perspektivama, stanju pojedinih grana i
preduzea prouzrokuju trine reakcije koje utiu na ponaanje berze u odreenom smjeru. Pokatkad je to u skladu sa oekivanjima, ali esto i
nije, jer i itav ivot je prilino nepredvidljiv. Investitor u akcije moe ostvariti korist na dva naina.
Prvi, ostvarivanjem kapitalne dobiti, odnosno rastom trine vrijednosti akcija iznad nabavne cijene i drugi, ostvarivanjem dividende koja predstavlja dio dobiti koji se odlukom skuptine akcionara raspodjeljuju akcionarima.
Kontrolni paket akcija ima onaj subjekt koji ima veinu za donoenje odluka na skuptini akcionara. U sluaju malog broja akcionara
kontrolni paket ima onaj akcionar koji ima 50%

akcija plus jednu akciju. U sluaju velikog broja
akcionara, kontrolni paket moe imati i pojedinac, na primjer, sa 25% ili 30% akcija. Ovo je mogue zato to su mali akcionari koji ne mogu svojim glasom da utiu na poslovanje esto nezainteresovani za skuptine akcionara i na njima se ne
pojavljuju. Takoe, mogue je propisati i minimalan broj akcija koji mora imati neki pojedinac da
bi imao pravo uea na skuptini akcionara. Na
taj nain se veliki broj malih akcionara eliminie
iz procesa odluivanja, osim ukoliko se ne udrue i ovlaste nekog pojedinca da ih zastupa. Ovo se
esto radi iz praktinih razloga, jer postoje preduzea sa vie stotina hiljada akcionara, pa skuptinu na kojoj bi svi uestvovali ne bi bilo mogue ni
organizovati.
Kao to u ekonomiji postoje razliiti indeksi
koji prate ekonomski razvoj zemlje (na primjer:
indeks inflacije, indeks industrijske proizvodnje
i drugo) isto tako postoje i berzanski indeksi koji su statistiki pokazatelj promjena u skupu akcija (HOV ili roba) koje predstavljaju cjelokupno trite. U pitanju su pokazatelji kojima se prikazuje kretanje pojedinog trita, odnosno pokazatelji deavanja na tritu kapitala. U berzanske indekse nikada ne ulazi sav trini materijal kojim
se trguje na berzi, ve samo odabrani, najee na
bazi kriterijuma poput: obima prometa, uestalosti trgovine, likvidnosti, trine kapitalizacije i sl.
Neke berze imaju po nekoliko indeksa, a isto tako
214
215
indeks ne mora biti nuno vezan za jednu berzu,

ve moe pokrivati vie berzi. Praenjem indeksa
mogue je donositi kvalitetnije odluke o kupovinama i prodajama na berzi. Kretanje berzanskih
indeksa obino signalizira u kom smjeru e se kretati trgovina kompletnim berzanskim materijalom,
a ne samo onim koji ulazi u obraun indeksa. Prvi berzanski indeksi datiraju jo sa kraja XIX vijeka, kada je ameriki novinar arls Dou (Charles Dow) kreirao jedan od prvih indeksa amerikog trita kapitala Dau Douns industrijski indeks (Dow Jones Industrial Average DJIA),
koji je i danas jedan od najpoznatijih i najpopularnijih svjetskih indeksa. Ovaj indeks prati kretanje
vrijednosti akcija 30 izabranih industrijskih preduzea koje se kotiraju na Njujorkoj berzi. On se
paljivo prati irom svijeta, jer signalizira u kom
smjeru e se kretati Njujorka berza.
Na Montenegro berzi postoje dva berzanska
indeksa. Monex 20 je indeks koji prati kretanje
cijena akcija 20 najlikvidnijih kompanija, dok indeks MONEXPIF prati kretanje 6 privatizaciono-investicionih fondova. Na grafiku na sljedeoj strani prikazano je kretanje indeksa Montenegro berze.
Najea preporuka na berzama je da se kreete u istom smjeru u kojem i trite. To znai da
kada rastu berzanski indeksi, treba da kupujete, a
kada ponu da opadaju, treba da prodajete. Ovakva strategija u osnovi polazi od minimiziranja
gubitka. Meutim, najvei profiti se nerijetko
Kretanje indeksa MONEX 20 i MONEX PIF
ostvaruju kada se kreete suprotno od trita,

ali to nosi i najvei rizik potencijalnog gubitka.
Na berzama je aktivna posebna vrsta investitora, koji se nazivaju pekulanti. U pitanju su investitori koji ne kupuju akcije da bi dobili dividendu, vlasniko pravo ili pravo upravljanja u nekom
preduzeu. Po pravilu oni kupuju akcije za koje
smatraju da im je vrijednost potcijenjena i da e
u narednom periodu rasti. Kada vrijednost akcije
skoi, oni je prodaju i onda trae novu akciju koja
ima potcijenjenu vrijednost u koju e uloiti. Meutim, kod ovakvih transakcija uvijek je prisutan
rizik da je procjena bila pogrena ili da je dolo do
neoekivanog kretanja na tritu, pa akcija umjesto da poraste izgubi znaajan dio svoje vrijednosti.
Berze su sklone stvaranju cjenovnih mjehuria. U pitanju su situacije kada kao rezultat nerealnih oekivanja dolazi do brzog rasta cijena berzanskog materijala, koji znaajno prevazilazi realnu vrijednost. S obzirom na to da je jasno da cijene berzanskog materijala ne mogu neogranieno
rasti, u jednom trenutku e doi do zaustavljanja
216
217
rasta i drastinog pada. Ova pojava se zove cjenovni mjehurii, slino kao i kad dijete duva mjehuri od sapunice, on moe rasti do jedne take
poslije koje baloni pukne. Investiranje u uslovima takvog trenda kretanja berzanskog materijala je vrlo rizina strategija. Tako na primjer, oni
koji su investirali na vrhuncu Dau Douns industrijskog indeksa (Dow Jones IA index) 1966.
godine, profit su ostvarili tek 17 godina kasnije (1983. godine). Jo gore su proli oni koji su investirali pred Veliku ekonomsku krizu 1929. godine, jer su ekali 25 godina da bi ostvarili profit.
Slina pria je prisutna i na crnogorskoj berzi samo to jo uvijek ne znamo koliko e godina ekati da ostvare profit oni koji su investirali poetkom 2007. godine.
Inae, postoje dva objanjenja porijekla termina berza. Prema jednom, termin vodi porijeklo od
latinske rijei bursa, to znai kesa (torba). Prema
drugom znaenju, vezuje se za ulogu koju je imao
hotel (kua) belgijske porodice Van den Burse iz
Bria. Naime, trgovci su se u XIV veku okupljali u ovom hotelu i zakljuivali trgovake poslove.
Poetke berze kao specifinog oblika trita
mogue je nai jo u davnim vremenima kad su
se ljudi okupljali na pijacama, trgovima, sajmovima, pazarima, vaarima i drugim mjestima. Na
njima se obavljala trgovina, odnosno dolazilo je
do susreta ponude i tranje za razliitim vrstama
robe. Mnoge drave i narodi su doivljavali snaan privredni razvoj i uspon upravo usljed razvoja
trgovine. Trgovci su uvijek bili skloni inovacijama,

pa su tako uveli jednu novinu, kasnije se ispostavilo posebno znaajnu za razvoj berzi donoenje uzorka i mustri umjesto robe. Na bazi razgledanja uzorka i mustri, poele su da se zakljuuju
razliite vrste poslova, a isporuka bi slijedila kasnije, nakon ugovaranja poslova.
Drugi vaan momenat za nastanak berzi je vezivanje za odreenu lokaciju, odnosno mjesto. U
poetku, trgovci su se okupljali na otvorenom prostoru. Kasnije su nalazili razliite prostore, sobe,
lokale, kafane za svoje sastanke. Smatra se da je
prva berza osnovana u Anversu 1460. godine, a
zatim u Londonu 1570. godine. etiri najznaajnije berze u svijetu su: Njujorka, Londonska,
Frankfurtska i berza u Tokiju.
Prilikom trgovine na berzi potrebno je posebno analizirati sve informacije koje objavljuju berze:
Obim ponude i tranje mali obim tranje
sugerie da je u pitanju akcija koja nije likvidna i koju je teko prodati. Isto tako ukoliko
postoji veliki obim ponude, to jasno ukazuje
da postoji veliki broj investitora koji bi da se
oslobode ove akcije, to sugerie da se u narednom periodu moe oekivati opadanje vrijednosti posmatrane akcije. Sigurna investicija je obino ona akcija za koju postoji visok
obim tranje, to sugerie da u narednom periodu treba oekivati rast njene vrijednosti.
Obim zakljuenih poslova (vrijednosno i koliinski) ukoliko je u pitanju mali obim
218
219
zakljuenih poslova, dobijenu cijenu ne treba smatrati reprezentativnom. U tom sluaju potrebno je pogledati kolika je bila cijena
u nekom od prethodnih dana kada je postojao vei obim trgovine.
Poetnu, zakljunu i prosjenu cijenu uko
liko postoje znaajne fluktuacije izmeu ove
tri cijene, to jasno ukazuje da su na tom segmentu trita djelovali pekulanti koji su nastojali da utiu na cijenu ili obim trgovanja.
Kotacije na berzi prouiti kako se istorijski kretala vrijednost neke akcije, a naroito
kada i koliko je iznosila minimalna i maksimalna cijena.
Osnovne informacije o trinom materijalu kojim se trguje na berzi potrebno je
prouiti sve indikatore poslovanja preduzea ije se akcije kupuju. Naroito je potrebno prouiti bilanse uspjeha i stanja koji odslikavaju kako posluje preduzee, a mogu biti i dobar indikator budueg smjera kretanja
cijene akcije. Ne treba prouavati samo posljednje izvjetaje, ve treba prouiti i istorijske podatke. Takoe, treba prouiti izvjetaje koji govore i o perspektivama grane u kojoj posluje preduzee.
Na berzi kada se trguje treba biti oprezan, jer
su esto prisutni brojni pekulanti koji ele da vas
dovedu u zabludu. Suprotni nalozi su oblik manipulacije koji vri investitor davanjem naloga za
kupovinu i prodaju iste akcije kod vie razliitih
brokera (jednima da kupuju, a drugima da prodaju) i tako se stvara privid trgovine. Cijena koja se
formira ovim putem ne odgovara ravnotenoj cijeni (cijeni koja odgovara jednakosti ponude i tranje). Fiktivna prodaja je transakcija u kojoj nema
promjene vlasnitva, ve se vlasnik sporazumijeva
sa kupcem da izvre simuliranu kupoprodaju po
cijeni koja je iznad trenutne na tritu. Ova kupoprodaja na tritu stvara privid aktivnosti, koja se registruje u berzanskim izvjetajima i moe
navesti druge investitore da ulau, poto je stvorena iluzija da cijena akcije raste. Ovakve transakcije su zabranjene, ali su prisutne, jer ih je teko
dokazati. Insajderi su lica koja su tijesno povezana sa odreenim preduzeima i njima je najstroe zabranjeno da trguju ili da drugim licima odaju povjerljive informacije. Trgovina na bazi insajderskih informacija moe donijeti znaajne koristi (odnosno drugima visok gubitak), ali ukoliko
se dokae, strogo je kanjiva.
Pria o crnogorskom tritu kapitala. U periodu od 2002. do poetka 2007. godine crnogorsko trite kapitala je doivjelo pravu eksploziju.
Berzanski indeksi i akcije preduzea su godinama rasle, pa ak i preko hiljadu puta. Ovo je stvorilo veliki optimizam i ogroman broj graana (pa
ak i djece) je rijeio da investira na tritu kapitala. Djelovalo je da je dovoljno kupiti bilo koju akciju i da samo treba biti malo strpljiv i da ogromna zarada ne moe da izmakne. ak se trgovalo
i akcijama preduzea koja su prestala da posluju
220
221
(poput Radoja Dakia), ali i ove akcije su jedno

vrijeme imale trend znaajnog rasta. Moj prijatelj
Aleksandar je upravo bio jedna od rtvi ovakvog
kretanja berze. Kako je to izgledalo, moete vidjeti iz ove istinite prie, koja jo traje
U periodu brzog rasta cijena aluminijuma na
svjetskim berzama, Kombinat aluminijuma Podgorica (KAP) je ostvarivao visoke profite. U tom trenutku djelovalo je da je kupovina akcija KAP-a dobra investicija. Aleksandar je stoga u KAP uloio cijelu svoju uteevinu od 10.000 eura i jo je podigao
kredit od 20.000 eura. Danas njegove akcije za koje je platio 30.000 eura vrijede manje od hiljadu eura. Kredit za ovu propalu investiciju i dalje otplauje. Sve ovo mu je u jednom trenutku ozbiljno ugrozilo i brak, a imao je i niz drugih problema koji su se
nizali jedni za drugim
Centralna banka Crne Gore i ozbiljni analitiari su upozoravali da je to neodrivo, da berza ne
moe neogranieno rasti na pekulativnim transakcijama i da je pitanje samo dana kada e ovo trite doivjeti slom. Malo ko ih je sluao, a crnogorsko trite kapitala je proglaavano za najvei
reformski uspjeh. Naravno, neizbjeno se desilo
i berza je doivjela totalan krah u proljee 2007.
godine. Pojedinci koji su investirali ogromna sredstva su ostali bez gotovo iega, a berza se ni do dananjeg dana nije oporavila. Tako, na primjer, u
odnosu na svoj istorijski maksimum iz 2007. godine indeks Monex 20 je danas 5,4 puta nii, a indeks MonexPIF 17,9 puta. Ne treba pominjati da
se na berzama velikom promjenom smatra ukoliko se neki indeks promijeni samo za nekoliko procentnih poena.
U Tabeli 6. je prikazano koliko je iznosio istorijski maksimum pojedinih akcija koje su bile vrlo
popularne za trgovinu i koliko iznosi njihova vrijednost prvog dana 2014. godine. Sa izuzetkom
Telekoma, vrijednost ostalih posmatranih akcija
je danas nia od 15 do 62 puta.
Tabela 6. Istorijski maksimum i dananja vrijednost akcija
izabranih crnogorskih preduzea (u eurima)
Naziv kompanije
Plantae
Telekom
eljeznika infrastruktura
Institut Simo Miloevi
KAP
Brodogradilite Bijela
Luka Bar
Istorijski
maksimum
2,38
8,6
2,32
326,24
33,18
34,7
5,42
Vrijednost
01. 01. 2014.
0,15
4,1
0,05
22
0,54
1,53
0,15
4. Ulaganje u investicione fondove Investicioni fondovi prikupljaju kapital prodajom svojih

akcija (udjela) i prikupljeni kapital plasiraju na trite kapitala i eventualno na trite novca. Ulaganjem u investicioni fond individualni investitori dobijaju odreene prednosti koje se manifestuju u korienju usluga profesionalnih portfolio investitora koji dobro poznaju trite i smanjivanju rizika plasmana. Smanjivanje rizika se postie diverzifikacijom, jer individualni investitor
222
223
kupuje akcije investicionog fonda i time postaje indirektno proporcionalni suvlasnik ukupnog portfolija investicionog fonda u kojem se nalazi veliki broj raznovrsnih hartija od vrijednosti i drugih plasmana.
Individualni investitor moe kupiti pojedinane HOV, ali tada se suoava sa rizikom da u sluaju pada njihove vrijednosti ostvari gubitak. Investicioni fondovi u svom portfoliju posjeduju veliki broj razliitih HOV, tako da je realno oekivati da e neke izgubiti na vrijednosti tokom vremena, a neke porasti. Zbog specijalizovanih znanja kojima raspolau investicioni fondovi, oekuje se da e vei broj HOV rasti nego to e opadati. Kupovinom udjela investicionih fondova, individualni investitori smanjuju rizik gubitka, jer su
oni indirektno proporcionalni suvlasnici ukupnog
portfolija investicionog fonda i na taj nain vre
disperziju rizika na veliki broj HOV, iji su proporcionalni indirektni vlasnici.
Meutim, iskustvo je pokazalo da se kretanje vrijednosti investicionih fondova kree u direktnom smjeru kao i berza. Sa rastom berzanskih indeksa raste vrijednost investicionih jedinica i obrnuto. Sa krahom berzi zemalja regiona i
investicioni fondovi su doivjeli krah svoje vrijednosti. Stoga ulaganje u investicione fondove nije preporuljivo kada se oekuje opadanje vrijednosti berzanskih indeksa. Oni mogu biti pogodni za pojedince koji ele da ulau u berzu, a
nemaju dovoljno iskustva ili nijesu sigurni u koje
hartije od vrijednosti da ulau. Potencijalan rizik

moe biti nestruan menadment ovih fondova ili
menadment koji vodi prije svega interes o maksimiziranju provizije za upravljanje, a ne o vrijednosti investicione jedinice, kao to je to bilo u sluaju Crne Gore.
5. Ulaganje u penzione fondove Penzioni
fondovi u posljednjoj deceniji biljee izuzetan rast,
naroito u razvijenim zemljama. Penzione fondove formiraju korporacije, sindikati ili vlade zemalja radi obezbjeenja penzija. Tokom radnog vijeka radnici izdvajaju doprinose za penziono osiguranje (ili ih uplauje kompanija u kojoj su zaposleni) i na taj nain penzioni fondovi raspolau znaajnim sredstvima, koja e se isplaivati u budunosti kada se radnici penzioniu. S obzirom na to
da su posmatrana sredstva dugorono raspoloiva,
menaderi penzionih fondova trae na tritu kapitala mogunosti za njihovo dugorono plasiranje
radi ostvarenja prinosa. Cilj je da se uvea uplaeni kapital, ali ne po cijenu rizinih plasmana koji
bi mogli dovesti do bankrotstva fonda i da radnici ostanu bez penzija.
Ovo je opcija koja je odnedavno prisutna i u
regionu. Meutim, ona jo uvijek nije u dovoljnoj mjeri zaivjela, to zbog niskog ivotnog standarda, to zbog injenice da su svi radnici predmet obaveznog penzionog osiguranja. Ovi fondovi vam pruaju mogunost da odreen nivo sredstava uplaujete tokom svakog mjeseca i da potom
na dogovoreni odreeni dan povuete sva uloena
224
225
sredstava ili da ih povlaite odreeni broj godina u

vidu mjesenog anuiteta. Treba istai da se poetak povlaenja sredstava ne mora poklapati sa datumom odlaska u penziju, ve da je mogue poeti povlaenje i ranije.
U ovom trenutku teko je govoriti o iskustvima sa privatnim penzionim fondovima, jer oni posluju relativno kratak vremenski period i uglavnom jo uvijek nije dolo do isplate prvoj generaciji penzionera. Meutim, imajui u vidu da ovi fondovi primaju i male uplate, od 10 eura mjeseno
navie, smatramo da ovo nije loa opcija i da svako
treba da razmisli da danom penzionisanja obezbijedi sebi dodatne prihode. Izdvajanje nekoliko
desetina eura mjeseno u periodu radnog vijeka
nije veliki izdatak, a dobit moe biti viestruka
kada odete u penziju i kada budete imali male
mogunosti za ostvarivanje dodatnih prihoda.
6. Kupovina hartija od vrijednosti Opcija koja moe biti interesantna, ali u Crnoj Gori i zemljama regiona postoji vrlo skromna ponuda hartija od vrijednosti. Obino se kao najsigurnije hartije od vrijednosti mogu smatrati dravne
hartije od vrijednosti, jer drava faktiki ne moe da bankrotira. U Crnoj Gori je nedavno drava emitovala obveznice koje su ponuene zainteresovanim graanima i preduzeima. Takoe, na
tritu postoji i irok spektar razliitih hartija od
vrijednosti koje izdaje korporativni sektor.
Prilikom trgovine hartijama od vrijednosti
treba voditi rauna da one uvijek nose odreenu
dozu rizika. Naroito rizine mogu biti, tzv. izvedene hartije od vrijednosti. U pitanju su hartije ija vrijednost zavisi od vrijednosti neke druge
aktive koja se nalazi u njihovoj osnovi, tako da je
potrebno znati rizik i druge aktive, a ne samo izvedene hartije. Tokom Globalne finansijske krize
ove hartije i njihov neadekvatno sagledan rizik su
bili kljuni pokretai i faktori irenja krize.
Kao jedan od uzroka Globalne finansijske krize smatra se i brz razvoj izvedenih hartija od vrijednosti, koje su nosile visok stepen rizika, koji
nije bio adekvatno procijenjen. Naime, prije izbijanja krize banke su kreirale izvedene hartije od
vrijednosti putem kojih su svoja potraivanja po
osnovu izdatih kredita pretvorile u hartije od vrijednosti koje su bile vezane za otplatu ranije datih
zajmova, a kao garanciju su imale hipoteku. Meunarodne rejting agencije su ovim hartijama dodijelile visok kreditni rejting, to je uticalo da su
njih masovno kupovale banke i investitori iz brojnih drugih zemalja, a prije svega iz EU i razvijenih djelova Azije. Kada je izbila kriza i kada su
zajmoprimci prestali da otplauju svoje stambene
kredite, odnosno kada su poeli da masovno vraaju hipoteke bankama, ove hartije od vrijednosti
su postale bezvrijedne. Znaajne gubitke su zabiljeili investitori irom svijeta i na taj nain kriza
se proirila na itav svijet.
Pouka iz ovog primjera je oigledna, da ne treba
ulagati u one instrumente koje ne razumijete. Neki
instrumenti, kao izvedene hartije od vrijednosti,
226
10
U ovom odjeljku kupovina nekretnina se iskljuivo razmatra kao investiciona opcija, a ne kao sredstvo za rjeavanje stambenih problema.
227
mogu biti toliko kompleksni da njih najbolje ne

razumiju ni oni kojima je osnovna djelatnost trgovina sa njima. Onda je jasno sa kolikim rizicima se susree obian pojedinac.
7. Kupovina nekretnina10 U pitanju je opcija koja je esto prisutna u inflacionim uslovima i
uslovima kada je ogranieno raspolaganje stranom
valutom. Tada nekretnine imaju funkciju uvara vrijednosti. U takvim uslovima firme se obino ustruavaju od investiranja zbog neizvjesnosti
oko buduih prihoda, a ulau u nekretnine da im
inflacija ne bi obezvrijedila novac. Ova opcija je
ograniena na pojedince i pravna lica koja raspolau znaajnom koliinom novca. Iako se Crna Gora rangira u visokoatraktivne destinacije za ulaganje u nekretnine, nae miljenje je da ova opcija
moe donijeti profit iskljuivo u vrlo dugom roku. injenica je da su cijene nekretnina znaajno
opale. Prema podacima CBCG cijene nekretnina
su u Podgorici opale za 45% u martu 2014. godine
u odnosu na njihov najvii nivo, pre izbijanja krize, iz marta 2008. godine. Meutim, ne treba zanemariti ni injenicu da je u prethodnom periodu ovaj segment trita karakterisao vrlo brz rast.
Ovaj rast je bio najizrazitiji u primorskim gradovima, tako je na primjer u Budvi u periodu jun
2004. godine jun 2008. godine (period pred
krahom ovog trita) prosjena cijena metra kvadratnog stambenog prostora porasla za 3,5 puta.
U ovom trenutku kljuni ograniavajui faktori nijesu na strani ponude, ve na strani tranje.
Naime, broj stambenih jedinica koji se nudi na
prodaju je daleko vei od tranje, to sugerie da
nekretninu nee biti nimalo lako prodati. Na primjer, podaci posljednjeg popisa stanovnitva, iz
2011. godine, za Budvu, vjerovatno najatraktivniju
lokaciju, pokazali su da u Budvi ivi 7.042 domainstava, a da postoji 23.805 izgraenih stanova.
Od tada se broj domainstava nije znaajno promijenio, a u meuvremenu je zavrena ili zapoeta izgradnja velikog broja novih stanova. Ovome
treba dodati i podatak da je na primjer u Budvi
za prva tri kvartala 2013. godine prodato ukupno 40 novoizgraenih stanova.11 Stoga je jasno da
ovo trite nije likvidno i da kupljenu nekretninu nije lako prodati. Izvjesno je da ovo trite nee oivjeti sve dok se ponovo ne vrate strani kupci,
to nije realno oekivati u kratkom roku, a naroito imajui u vidu produbljivanje globalnih tenzija izazvanih Ukrajinskom krizom.
8. Ulaganje u strane valute Jedno od najeih pitanja vezanih za tednju jeste u kojoj valuti tedjeti. Odmah treba napomenuti kako nema ispravnog odgovora, te odluka u kojoj valuti tedjeti je individualni izbor svakog tedie
11
U pitanju je podatak Monstata koji ukljuuje samo prodaju novoizgraenih stanova, a ne i stanova koji su imali prethodnog vlasnika.
228
229
pojedinano. Da li tedjeti u domaoj valuti ili

nekoj stranoj valuti zavisi od oekivanja. Najbolje
je tedjeti u valuti od koje se oekuje da e njena
vrijednost najvie rasti u odnosu na domau valutu. Meutim, teko je predvidjeti kretanje deviznih kurseva te se uvijek moe desiti da padne vrijednost valute u kojoj tedimo u odnosu na domau valutu. Ovo je veoma rizina odluka, i lako se
moe desiti da zaradite dodatan iznos novca, ali i
da znaajan iznos izgubite. tednja u stranoj valuti je vrlo interesantna za zemlje sa nestabilnim valutama. Tako, na primjer, u SRJ gotovo kompletna tednja stanovnitva je bila u njemakim markama, zbog visoke nestabilnosti dinara. Ova opcija i danas moe biti interesantna za zemlje sa nestabilnom valutom. Smatramo da je za Crnu Goru ova opcija manje interesantna imajui u vidu
stabilnost eura.
Na finansijskim tritima postoje brojni pekulanti koji trguju valutama, oekujui veliku zaradu. Smatramo da ova opcija moe biti interesantna samo za krupne igrae, ali ne i za obine graane.
Naravno, uvijek se moe javiti dilema da li je
poeljno da se dio uteevine dri u stranim valutama da bi se diverzifikovao rizik. Ovo je opcija koju ne treba unaprijed iskljuiti, meutim, budua kretanja valuta je teko prognozirati. Ameriki dolar se pokazao kao dosta nestabilna valuta u prethodnom periodu, tako da ulaganje u ovu
valutu moe nositi potencijalno znaajan dobitak,
ali i gubitak. vajcarski franak se pokazao kao vrlo stabilna valuta i u uslovima krize ova valuta je
znaajno ojaala i u odnosu na euro i u odnosu
na dolar. Stoga je vajcarska centralna banka bila
prinuena da intervenie i da fiksira gornju granicu nivoa vajcarskog franka prema euru na nivou 1,2. Imajui u vidu da je vajcarski franak nerealno jak i da takvo kretanje teti vajcarskoj privredi, smatramo da u srednjoronom periodu treba oekivati postepeno slabljenje ove valute. Funta je relativno stabilna i ne treba oekivati znaajnije gubljenje vrijednosti, osim u sluaju raspisivanja referenduma o ostanku Velike Britanije u EU.
4. Neka praktina pravila investiranja

Platite najprije sebi!
Traite svoj san!
Odravajte plan!
Zaposlite svoja sredstva!
Uinite neto!
Tod Bernhart
Da bismo vam olakali investiranje, predloiemo vam sedam praktinih pravila koja vam mogu pomoi da uspjenije investirate. U pitanju su
pravila koja su nastala kao rezultat praenja dugogodinjih uspjenih, ali i neuspjenih strategija investiranja.
1. Na reputabilnim berzama prinosi koji su
ostvareni na akcijama daju vii prinos u odnosu na prihode od kamata u dugom roku.
230
231
Crnogorska berza nije potvrdila ovo meunarodno iskustvo, ve naprotiv svi oni
koji su ulagali u dugom roku su na gubitku, ukoliko svoje akcije nijesu prodali prije pada berze.
2. U kratkom roku ulaganje u akcije moe
biti vrlo rizina strategija. Stoga nije preporuljivo da na berzi investirate sredstva
koja e vam biti samo kratkorono raspoloiva.
3. Rizinije investicije nose po pravilu viu
stopu prinosa, ali i vei rizik. Bankarski depozit se obino smatra sigurnom investicijom, tako da je kamata na depozite obino
nia u odnosu na prinos koje mogu nositi
neke rizinije hartije od vrijednosti.
4. Kada rastu kamatne stope, profitabilnost
obveznica se smanjuje. Vai i obrnuto, kada kamatne stope opadaju, cijene obveznica rastu. Ovaj efekat je u veoj mjeri prisutan kod obveznica sa duim rokovima
dospijea u odnosu na kratkorone obveznice.
5. Kada investirate uvijek vodite rauna o realnoj stopi prinosa, a ne o nominalnoj. Inflacija moe obezvrijediti va prinos, stoga uvijek gledajte realni prinos, to jest nominalnu stopu prinosa umanjenu za stopu
inflacije.
6. Dravne obveznice i druge hartije se smatraju visokosigurnim, jer se uvijek polazi
od pretpostavke da drava ne moe da bankrotira.

7. Diverzifikovani portfolio je uvijek manje
rizian u odnosu na ulaganje u pojedinane instrumente.
Sve u svemu, nije mudro potroiti sve to ste
zaradili, ali nije mudro ni neznaveno investirati. Mudrost je umjeti i zaraditi i troiti, a da svaki
dan svog ivota ivite najbolje to moete.
232
EKONOMSKI INDIKATORI
I KAKO IH TUMAITI
Informacija o novcu postala je vrednija
od novca!
Volter Vriston
233
raenje ekonomskih indikatora je vrlo znaajno, jer nam ono nagovjetava u kom smjeru
se kree privreda i kako se to moe odraziti na na poloaj, kao i na naa ulaganja. Pojedini
indikatori svojim tekuim kretanjem ukazuju na
budui smjer ekonomije i veoma je znaajno pravilno ih protumaiti, jer nam mogu dati odreen
vremenski period da prilagodimo nae strategije,
prije nego to se problemi pojave. Takoe, ukoliko planirate neko ulaganje, potrebno je da imate
informacije koje e vam govoriti o perspektivama
privrede u narednom periodu i samim time o potencijalnim rizicima sa kojima se moete suoiti.
Prilikom analize nikada se ne treba skoncentrisati samo na jedan ili manji broj indikatora, ve
uvijek treba analizirati to vie indikatora. Naroito je znaajno ukoliko pojedini indikatori imaju
suprotna kretanja.
Pogreno tumaenje indikatora nije karakteristino samo za pojedince, ve i za vrlo respektabilne institucije. Tako, na primjer, Meunarodni
monetarni fond (MMF) je neposredno prije izbijanja Globalne finansijske krize u svom Izvjetaju
o Globalnoj finansijskoj stabilnosti iznio kako se
svijet nalazi u ekspanziji i da je jedan od najvanijih pokretaa ekspanzije stabilan bankarski sistem.
ta se desilo sa bankarskim sistemom nakon izbijanja Globalne finansijske krize i ekonomskom
ekspanzijom smatramo da ne treba navoditi i da
je optepoznato.
1. Inflacija
Prvi indikator koji treba pratiti je stopa inflacije. Ona ne treba da bude ni preniska ni previsoka.
Uobiajeno se smatra da je optimalna stopa inflacije u rasponu izmeu 1% i 3%. Evropska centralna
banka smatra da inflacija treba da bude ispod 2%,
ali ne mnogo ispod toga (na primjer 1,7% ili 1,8%).
Ukoliko je inflacija negativna, to je ozbiljan
znak da e privreda upasti u recesiju ili da e se
nai u zoni vrlo niskih stopa ekonomskog rasta. U
takvim uslovima kada kontinuirano opadaju cijene, potroai racionalno reagujui odlau svoje
kupovine za budunost oekujui da e proizvodi biti jo jeftiniji. To znai da firme nemaju kome da prodaju svoje proizvode, tako da u prvom
trenutku e se suoiti sa gomilanjem zaliha, a ve
u nekom narednom e krenuti da smanjuju obim
proizvodnje i otputaju radnike.
Ukoliko se stopa inflacije nalazi u rasponu
od 0% do 0,8% u pitanju je signal da treba paljivo pratiti kretanje i ostalih indikatora, poput
234
235
kamatnih stopa, BDP-a, stopa rasta najvanijih

ekonomija, berzanskih indikatora, investicija i
drugih. To sa jedne strane moe znaiti da privreda ide ka negativnoj stopi inflacije i recesiji, ali
moe biti i rezultat nekih eksternih okolnosti, kao
na primjer pada cijena nekih vanih proizvoda
(pad cijena prehrambenih proizvoda usljed rodne
godine), prilagoavanje nivoa cijena realnom nivou usljed previsokog rasta cijena u prethodnom
periodu ili restriktivne monetarne politike.
Inflacija preko 6% je siguran signal da neto ne
funkcionie u ekonomiji. To sa jedne strane moe
biti pogrena monetarna politika koja je dovela
do prevelike koliine novca u opticaju ili pregrijavanje ekonomije. Pregrijavanje ekonomije je tipina situacija koja se javlja u ekspanziji kada postoje visoke stope ekonomskog rasta, visoka zaposlenost, visok optimizam, to dovodi do brzog rasta agregatne tranje. Rast tranje bri od ponude dovodi do usklaivanja preko rasta cijena. Brz
rast cijena dovodi do stvaranja cjenovnih mjehuria, a ukoliko drava ne preduzme adekvatne mjere za hlaenje pregrijane konjunkture, to e dovesti do pucanja cjenovnih mjehuria i upadanja privrede u recesiju. Upravo ovakva situacija je bila u
SAD kada je postojao prebrz rast cijena nekretnina, koje su u jednom trenutku drastino opale
(pucanje cjenovnog mjehura) i uvele prvo SAD, pa
potom itav svijet u najozbiljniju ekonomsku krizu od Velike ekonomske krize iz tridesetih godina prolog vijeka.
Ukoliko je stopa inflacije u rasponu od 3,75%

do 6%, u pitanju je signal koji ukazuje da je potrebno imati povean stepen opreza i da zakljuke treba donijeti u kombinaciji sa drugim indikatorima, jer moe upuivati na injenicu da privreda poinje da ulazi u ozbiljne tekoe, ali moe
sugerisati i prolazne tekoe koje ne moraju imati znaajnije posljedice.
2. Bruto drutveni proizvod (BDP)

Bruto domai proizvod je jedan od najboljih
pokazatelja zdravlja privrede. Ipak, treba imati u
vidu da stope rasta BDP-a uveliko zavise od potencijala ekonomije. Tako, na primjer, nakon hiperinflacija ili ratnih razaranja zemlje imaju potencijal
za visok ekonomski rast. Osim toga, neke zemlje
poput Kine, zbog visokog potencijala za privlaenje stranih direktnih investicija (SDI), velikog trita i niske osnovice, imaju, takoe, potencijal
za izuzetno visok ekonomski rast, pa ak i preko
10%. Tako, na primjer, stopa rasta od 4% BDP-a
Japana bi bila ocijenjena kao izuzetno visoka stopa, a ista stopa za Kinu bi bila signal ozbiljnih tekoa. Takoe, razvijene zemlje imaju nii potencijal za rast od privreda u tranziciji. Sljedea analiza e poi od pretpostavki koje polaze od redovnog stanja privrede u tranziciji, poput Crne Gore.
Stopa rasta BDP-a od 3% do 5% je prirodna stopa kojoj treba da tee privrede u tranziciji. Naravno,
kada su u pitanju razvijene ekonomije to je neto nia stopa u rasponu od 2% do 3,5%.
236
237
Ne treba pratiti kretanje samo nacionalnog

BDP-a, ve i BDP-a zemalja najvanijih spoljnotrgovinskih partnera, zemalja iz kojih dolazi visok priliv SDI, visok broj turista, jer u savremenim globalnim uslovima tekoe iz jedne zemlje se
vrlo brzo prenose i na ostatak svijeta, naroito kada su u pitanju male i visokootvorene ekonomije
kao to je Crna Gora.
Ukoliko je stopa rasta BDP-a nia od 1,5%, odnosno, jo gore, negativna, to je signal da u privredi postoje brojne tekoe i da ambijent za ulaganje
i investiranje nije najpovoljniji. Strategija minimiziranja potencijalnog gubitka sugerie ulaganje u
sigurne instrumente, poput bankarskih depozita.
Takoe, i stopa rasta BDP-a preko 6,5% nije dobar signal, jer ukazuje na pregrijavanje ekonomije, odnosno prebrz rast ekonomije koji vodi
ozbiljnim rizicima da u narednom periodu privreda upadne u recesiju. To je tipian period visokog optimizma, znaajnog ulaganja, visokih plata, visoke zaposlenosti, rasta cijena, to po pravilu u jednom trenutku moe voditi potpunom slomu ekonomije. U takvim okolnostima prebrz rast
investicija se javlja kao rezultat prevelikog optimizma i potpuno pogrene procjene buduih profita,
tako da e jedan broj investitora bankrotirati, to
e znaiti otputanje radnika i nemogunost istih
da vrate kredite bankama, to e negativno uticati na kreditnu aktivnost banaka i budue investicije. Visoke plate i visoka zaposlenost znai visoke
trokove za preduzea koje one u uslovima visoke
tranje prevaljuju na rast cijena. Meutim, cijene

ne mogu neogranieno rasti i u trenutku kada doe do njihovog pada, firme preoptereene visokim
trokovima e se suoiti sa gubicima koji e voditi
opadanju obima proizvodnje, otputanju radnika
i bankrotstvu velikog broja firmi.
Stoga, vana zakonitost koju morate uvijek
imati na umu je da nakon brzog ili bolje rei prebrzog ekonomskog rasta dolazi do brzog ekonomskog sloma. Ovakav ambijent je bio tipian prije izbijanja Globalne finansijske krize. Na primjer, prosjena stopa rasta BDP-a u Crnoj Gori u periodu
20062008. godine je iznosila gotovo 8%. Takoe,
trite koje je doivjelo najvei slom u Crnoj Gori
je bilo graevinsko trite. Napomenuemo samo
da je analiza Centralne banke Crne Gore pokazala da je u periodu, ljeto 2004 ljeto 2008. godine, prosjena cijena metra kvadratnog stambenog
prostora u Budvi porasla tri i po puta, omoguujui ostvarenje ogromnih profita. To je stimulisalo
ogroman broj investitora, koji se nijesu nikada bavili graevinarstvom da krenu u izgradnju stambenih objekata. esto su i pojedinci na mjestu porodine kue krenuli da grade stambene zgrade. Kada je izbila kriza, kada su banke zaustavile kreditnu aktivnost i kada je drastino opao broj kupaca
iz inostranstva, veliki broj ovakvih graevinskih
preduzimaa vie nije imao kome da proda ove
objekte i bankrotirao je. Stoga uvijek treba imati u vidu da povoljan ekonomski ambijent nikada
ne traje vjeno i da ekspanziju uvijek prati recesija,
238
3. Javni sektor
Znaajna panja treba da bude posveena i stanju u kojem se nalaze javne finansije, jer je drava
znaajan poslodavac, svojom potronjom utie na
privredu, dobrim ekonomskim politikama utie
239
poslije koje dolazi ponovni oporavak i ekspanzija.

Naalost, danas tehnike predvianja nijesu dovoljno savrene da bi vam sa sigurnou mogle najaviti dolazak recesije ili krize. Ipak, praenje velikog
broja indikatora znaajno vam moe olakati donoenje utemeljenih zakljuaka.
Stopa rasta BDP-a u rasponu od 1,5% do 3%
sugerie da analizu upotpunite i drugim indikatorima. Naime, u pitanju je usporeni rast koji moe
biti najava jo nieg rasta u budunosti, ali i rezultat privremenih tekoa poput tekoa u zemljama partnerima, otre fiskalne konsolidacije koja
stvara potencijal za budui rast ili jednostavno uticaj nekog kratkoronog negativnog oka.
Poveani oprez sugeriu i stope rasta BDP-a u
rasponu od 5% do 6,5%. Mogue je da je u pitanju
poetak pregrijavanja tranje, ali i rezultat nekih
povoljnih okolnosti koje ne moraju znaiti nikakve tekoe, ve naprotiv kvalitetan rast. To mogu
biti faktori poput povoljnih klimatskih okolnosti
(rodna poljoprivredna godina, obilje padavina koje utiu na visok rast proizvodnje elektrine energije), neka znaajna investicija (na primjer gradnja
auto-puta) ili uopte povoljni stimulansi koji dolaze iz meunarodnog okruenja.
na kreditni rejting, privlaenje stranih investitora,

kao i na kreiranje ekonomskog ambijenta.
Potrebno je pratiti najmanje tri kljuna indikatora: budetski deficit, javni dug i nivo izdatih
garancija. Prilikom ocjene stanja javnih finansija
uvijek treba imati u vidu stanje sva tri indikatora,
jer izolovano posmatranje pojedinanih indikatora moe navesti na potpuno pogrene zakljuke. Na primjer, drava je zakljuila da je povoljan
ekonomski ambijent i daje otpremnine viku javne administracije. Otpremnine utiu na rast budetskog deficita, ali u uslovima niskog javnog duga ovo nije lo indikator, ve se naprotiv moe protumaiti i kao dobar indikator, jer stvara preduslove za bri ekonomski rast u budunosti. Takoe, nije dovoljno pratiti samo nivo ovih indikatora, ve i trend njihovog kretanja. Tako, na primjer,
javni dug Crne Gore je na kraju 2007. godine iznosio 27% BDP-a, a na kraju 2013. godine je dostigao nivo od oko 58% BDP-a. Podatak da je javni dug u 2010. godini iznosio 42% BDP-a, povoljan je ukoliko posmatramo samo njegov nivo, ali
ukljuivanjem njegove dinamike kretanja dobiemo zabrinjavajuu tendenciju.
Kada je u pitanju budetski deficit koristan indikator je svakako Mastrihtski kriterijum eurozone koji sugerie da budetski deficit treba da bude nii od 3%. Ovo je manje-vie bezbjedna zona jer je stanje budetskog deficita postala redovna pojava i razvijenih zemalja i zemalja u razvoju, nezavisno od ekonomskog ciklusa. Ukoliko se
240
241
budetski deficit nalazi u zoni od 3% do 4%, ovaj

indikator sugerie povean stepen opreza i u analizu treba ukljuiti i druge indikatore. Mogue je da
je u pitanju prvi korak ka ozbiljnom naruavanju
fiskalne stabilnosti, ali mogue je i da je rezultat
nekih drugih faktora koji ne moraju nuno biti
rizini, kao na primjer poveano finansiranje kapitalnih izdataka. Budetski deficit preko 4% govori o ozbiljnim tekoama, nemogunosti uravnoteenja javnih prihoda i rashoda. U ovakvim uslovima
dolazi do pogoranja ekonomskog ambijenta, raste rizik zemlje, strani investitori i finansijeri poinju da zaobilaze zemlju, rastu trokovi eksternog finansiranja, ekonomske politike gube kredibilitet i drugo.
Kada je u pitanju visina javnog duga obino se
kao bezbjedna zona uzima Mastrihtski kriterijum
koji sugerie da je bezbjedna zona do 60% BDP-a.
Ipak, nae miljenje je da je ovako formulisan indikator bezbjedna zona za razvijene zemlje, jer
je on kreiran imajui u vidu trokove finansiranja javnog duga zemalja eurozone. Za privrede u
tranziciji trokovi finansiranja javnog duga su vii, pa smatramo da i ova granica zaduivanja treba da bude nia. Na primjer, javni dug Njemake od 85% manji je teret nego javni dug Crne Gore od 58% BDP-a, jer se Njemaka zaduuje po
kamatnim stopama od oko 2%, a Crna Gora po
znaajno viim. Stoga je, po naem miljenju, za
privrede u tranziciji bezbjedna zona do 55% BDP-a.
Zona od 55% do 65% sugerie poveani oprez i trai
analizu ostalih indikatora. Mogue je da je u pitanju rast duga kao rezultat finansiranja nekog kapitalnog razvojnog projekta, koji e u narednom
periodu generisati novu vrijednost i na taj nain
omoguiti snienje javnog duga, ali je mogue da
je u pitanju i meufaza kretanja ka neodrivom
nivou javnog duga. U ovom sluaju je od velikog
znaaja pratiti i dinamiku kretanja javnog duga,
kako u prolosti, tako i oekivanu u budunosti.
Nivo javnog duga od preko 65% sugerie ulazak u
rizinu zonu, jer e se zemlja sve tee zaduivati na
finansijskim tritima, kamate e biti sve vie, to e
zemlju uvoditi u zaarani krug da se zbog poveanih
trokova finansiranja javnog duga dodatno zaduuje. U ovakvim okolnostima neophodno je sprovesti fiskalnu konsolidaciju koja zahtijeva restriktivnu fiskalnu politiku koja negativno utie na ekonomski rast i zaposlenost.
Garancije predstavljaju potencijalni javni dug.
Ponekada je neki razvojni projekat ili neku povoljnu kreditnu liniju nemogue dobiti bez dravne
garancije. Zbog toga u izdavanju garancija nema
niega apriori loeg. Meutim, ukoliko se garancije izdaju bez rigorozne analize rizinosti klijenta kojem se odobravaju, onda se vrlo lako moe doi u situaciju da garancije padnu na teret drave. Upravo
takva situacija se desila i Crnoj Gori kada je plaeno preko 120 miliona eura izdatih garancija za
KAP. Po naem miljenju, bezbjedan iznos garancija je do 5%, interval od 5% do 10% sugerie oprez,
a preko 10% je situacija koja moe biti potencijalno
242
Racio>275% 165%<Racio275% 165%Racio 98,11%
Racio>220% 132%<Racio220% 132%Racio 153,18%
48%Racio
30%Racio
48%<Racio80%
30%<Racio50%
Racio>80%
Racio>50%
2 Javni dug/BDP
Spoljni dug/BDP
Javni dug/Izvoz
roba i usluga
3 Spoljni dug/
Izvoz roba i usluga
Niskozaduene
Srednjezaduene
Visokozaduene
Pokazatelj
rizina. Naravno, prilikom uzimanja u obzir garancija kao ekonomskog indikatora treba imati u vidu da nije kljuan njihov nivo, ve rizinost klijenta,
odnosno vjerovatnoa da one padnu na teret drave.
Mastrihtski kriterijumi javnog duga ne uzimaju u
obzir garancije. Sa druge strane, metodologija Svjetske banke, prema kojoj se rauna zaduenost zemlje
243
Tabela 7. Kriterijumi zaduenosti Svjetske banke

i pozicija Crne Gore
Crna
Gora
2013.
67,57%
43,28%
uzima u obzir i garancije koje tretira kao sastavni dio

javnog duga. U Tabeli 7. su prikazani indikatori
zaduenosti prema metodologiji Svjetske banke.
4. Berzanski indeksi
Uticaj berze na ekonomiju zemalja je vrlo razliit od zemlje do zemlje, pa i od proizvoda do proizvoda. Za zemlje anglosaksonskog tipa (SAD, Velika Britanija i druge) berze su kljuni elemenat finansijskog sistema. Za zemlje kontinentalnog tipa,
u koje spada i Crna Gora, kljuni segment finansijskog trita je bankarski sistem. Za neke proizvode cijena se iskljuivo odreuje na berzama (na
primjer aluminijum), tako da berzansko poslovanje za te proizvode je kljuno.
Najee korienu grupu indikatora trita
predstavljaju berzanski indeksi koji svojim cjenovnim kretanjem treba da daju odgovor na osnovno
pitanje: ta se deava na finansijskom tritu. Indeks predstavlja odreen skup hartija od vrijednosti koji reprezentuje odreeno trite ili jedan
njegov segment, na primjer pojedinu granu ili pojedinu vrstu hartija od vrijednosti. Svaki indeks
ima svoju metodologiju izraunavanja, pri emu
se prate promjene vrijednosti indeksa. Treba imati na umu da je daleko korisnija procentualna od
apsolutne promjene. Indeksi na berzama reaguju i
na pekulacije, a i na realno stanje ekonomije, kao
i na oekivanja o buduem rastu.
Totalni slom crnogorskih berzi u proljee
2007. godine je ostao bez gotovo ikakvog uticaja
244
245
na realni ekonomski rast koji je bio izuzetno visok

te godine. To je jasno ukazalo na mali znaaj berze na poslovanje crnogorske ekonomije. Meutim,
Crna Gora kao mala i visokootvorena ekonomija
je visokozavisna od kretanja na globalnom nivou,
a kretanja na globalnom nivou i te kako zavise od
deavanja u SAD, na koja berza ima ogroman uticaj. To znai da vam moda praenje dva crnogorska indeksa berzi (MONEX 20 i NEXPIF) nee
dati previe informacija, ali kretanje indeksa globalnih berzi moe biti i te kako znaajno.
Najpopularniji i najpoznatiji svjetski berzanski
indeksi su svakako ameriki Dau Douns industrijski indeks (Dow Jones Industrial Average
DJIA) i Standard end Pur kompozitni indeks 500
akcionarskih kompanija (Standard & Poors 500
Stocks Composite Average S&P 500). DJIA
indeks je jedan od najstarijih indeksa poto je kreiran jo u XIX vijeku. Kreiran je kao skup 30 najkvalitetnijih amerikih kompanija, svakodnevno se
objavljuje u Volstrit urnalu i predstavlja prosjek
cijena akcija pomenutih 30 kompanija. S&P 500
predstavlja indeks od 500 visokokvalitetnih kompanija, mahom sa sjeditem u SAD. Indeks je komercijalni, koji je, zajedno sa ostalim indeksima
koje izrauje Standard and Purs (S&P) dostupan
svima koji se na njega pretplate. Ovaj indeks je kreiran 1957. godine, s tim da je prvi S&P indeks nastao jo 1923, kada je obuhvatao 90 kompanija. U
svijetu se rauna na stotine berzanskih indeksa, a
neki od najvanijih su indeksi Londonske berze
FT-SE 100, Tokijske Nikkei 225, Frankfurtske

DAX, Pariske CAC, UKX i drugi.
Kratkorono kretanje berzanskih indeksa ne
mora biti znaajno, naroito ukoliko pratite indekse svjetskih berzi da biste procijenili njihove
globalne uticaje na situaciju u Crnoj Gori, ali du246
goroni trend i te kako pokazuje ta se moe oekivati u narednom periodu. Na grafiku lijevo su
prikazani kretanje FTSE 100 indeksa i FTEFC
1. Sa grafika se jasno vidi kako su ova dva indeksa imala tendenciju brzog rasta prije globalne finansijske krize, a jo prije izbijanja krize su imali tendenciju pada.
5. Racio analiza
247
Racio analiza se bavi istraivanjem i kvantificiranjem odnosa koji postoje izmeu bilansnih pozicija (pozicija iz bilansa uspjeha i stanja). Ona predstavlja alat koji koriste analitiari kako bi doli do
brojanog prikaza stanja u kom se nalazi preduzee, grana ili itava privreda, kao i da tu informaciju uporede sa prethodnim periodom, drugim
preduzeem, privrednom granom ili, pak, privredom u cjelini. Iznos jedne bilansne pozicije prema
drugoj, izraen u prostoj matematikoj formuli, naziva se racio. Znaaj racio brojeva lei u injenici
da apsolutni brojevi najee sami za sebe ne govore puno, kao i da je meusobno teko ili nemogue uporeivati dva subjekta ukoliko ne postoji meusobno uporediva veliina. Na primjer, iz
podataka da smo 2013. godine prodali proizvode
za 10 miliona eura, a 2014. godine za 10,1 milion
eura ne moemo zakljuiti u kojoj smo godini bili uspjeniji. Da bismo to znali, ostvareni prihod
moramo staviti u odnos sa inflacijom, angaovanim sredstvima i sl.
Analizu racio brojeva sprovodi CBCG na bazi obrade zavrnih rauna i objavljuje ih na agregatnom nivou za itavu privredu, a neki od ovih
pokazatelja se mogu nai i na sajtu Berze, ali samo za preduzea koja se kotiraju na Montenegro
berzi. Praenje trenda ovih pokazatelja moe biti dobar signal u kom smjeru se kree privreda.
Meutim, problem sa korienjem ovih indikatora je to oni najee postaju dostupni sa znaajnim kanjenjem.
Najee se racio brojevi dijele u nekoliko grupa prema tome kakve bilansne pozicije obrauju i
kakve informacije pruaju. Tako postoje raciji likvidnosti, aktivnosti, profitabilnosti, trini raciji
i raciji duga, odnosno raciji finansijske strukture.
Racio brojevi likvidnosti imaju za cilj da pokau kakva je sposobnost preduzea da plaa dospjele obaveze. Sposobnost kompanije da isplauje kratkorone obaveze, bilo gotovinom, bilo unovavanjem obrtnih sredstava, od najvee je vanosti za
jedno preduzee, pa je stoga analiza likvidnosti jedna
od najee korienih. Koeficijent likvidnosti prvog nivoa (racio likvidnosti ili rigorozni racio likvidnosti) se dobija stavljanjem u odnos gotovine
sa kratkoronim obavezama. Ovaj indikator pokazuje sposobnost izmirenja kratkoronih obaveza. Na primjer, ukoliko jedno preduzee ima gotovinu od 9.000 eura, a obaveze za plaanje 10.000
eura, ovaj racio e iznositi 0,9 i jasno sugerie da
je preduzee nelikvidno i da ne moe raspoloivom gotovinom da izmiri sve svoje obaveze. Stoga
248
249
minimalna vrijednost ovog koeficijenta treba da

bude 1, to jest da iznos gotovine bude jednak kratkoronim obavezama. Meutim, ukoliko imamo
u vidu da postoje i dugorone obaveze, jasno je da
ovaj racio treba da bude i vii od 1.
Koeficijent opte likvidnosti se dobija stavljanjem u odnos obrtne imovine i kratkoronih obaveza. Kritina vrijednost ovog indikatora je 1 i
ukoliko je ovaj indikator vei od 1, on ukazuje
da se iz obrtne imovine mogu pokriti kratkorone obaveze. Vrijednost indikatora ispod 1 ukazuje da se dio kratkoronih obaveza pokriva stalnom imovinom, to se smatra nepovoljnim pokazateljem. Ipak, preporuka je da ovaj racio treba da
iznosi najmanje 1,2, a poeljno je da bude i preko 2.
Vrlo esto korien racio je odnos pozajmljenih
prema sopstvenim sredstvima. Kada je ovaj racio
visok, generalno to znai da je kompanija prezaduena, poto je veliki dio svog poslovanja finansirala zaduivanjem, to moe da prouzrokuje pad
profita u budunosti usljed dodatnih trokova na
ime izmirenja glavnice i kamata. Zbog osjetljivosti i vanosti pitanja zaduenosti preduzea, ovaj
racio je veoma koristan, a poto se lako izraunava, veoma esto se u praksi i upotrebljava. Bitno
je istai da ovaj racio varira u zavisnosti od grane
u kojoj se preduzee nalazi, pa je tako, na primjer,
za preduzea iz kapitalno intenzivnih grana, poput auto-industrije, optimalan racio oko 2, dok je,
na primjer, za proizvoae raunara on optimalan na nivou od 0,5.
Kao pokazatelj solventnosti moe se koristiti

indikator koji predstavlja odnos kapitala (sa ukljuenim rezervama) i stalne imovine. Indikatori solventnosti su znaajni, jer pokazuju finansijsku sigurnost preduzea, odnosno odslikavaju dugorone rizike ulaganja u preduzee. Meutim, za razliku od bankarstva, gdje je vrijednost racija solventnosti (koeficijent adekvatnosti kapitala) striktno
propisana i predmet je najstroe kontrole za nefinansijske sektore ne postoji striktna kontrola i
upravljanje solventnou je preputeno kompanijama. Vrijednost ovog indikatora od 1 sugerie
da je stalna imovina u potpunosti pokrivena kapitalom i to se obino smatra kao minimalna poeljna vrijednost. U protivnom, dio stalne imovine se pokriva iz sredstava manjeg kvaliteta (najee i krae ronosti).
Prinos na akcijski kapital predstavlja jedan
od najvanijih pokazatelja za vlasnike akcija. On
predstavlja kolinik neto dobiti i ukupne knjigovodstvene vrijednosti akcijskog kapitala. Ovaj indikator predstavlja mjerilo ukupnih performansi preduzea, daje ocjenu realnih prinosa vlasnika akcija, na osnovu njega se odreuje realna cijena akcija i njegovom analizom investitori lake
donose odluke u koje akcije da ulau svoj kapital. Jasno je da je cilj da ovaj indikator ima to veu vrijednost.
Postoji jo jedna stopa prinosa iz grupe racija profitabilnosti, koja je bitna za vlasnike akcija preduzea. Rije je o prinosu na aktivu. Prinos
250
6. Konjunkturni indikatori
Konjunkturni indikatori pruaju informacije o stanju i oekivanjima privrede na odreenom
trinom segmentu ili tritu u cjelini radi odreivanja faze privrednog ciklusa u kome se nalazi
privredna grana i prognoziranja budueg kretanja.
U pitanju su kratkoroni pokazatelji.
Indikatori konjunkture prema njihovom kretanju u odnosu na privredne cikluse mogu se podijeliti na:
251
na aktivu predstavlja odnos ukupne dobiti i prosjenog nivoa aktive. Na ovaj indikator utie vei
broj elemenata od kojih su najvaniji: operativna
efikasnost, ukupan obrt aktive, kamatne stope po
kojima se preduzee zaduuje i dr.
Neto obrtna sredstva pokazuju pokrivenost
obrtne imovine dugoronim izvorima (trajni kapital i dugorone obaveze). U literaturi ne postoji
univerzalna vrijednost ovog indikatora koja bi se
smatrala poeljnom, ve se istie da ona zavisi od
djelatnosti, politike nabavke, proizvodnje i prodaje i dr. Obino se sugerie ozbiljna analiza poslovanja ukoliko njegova vrijednost opada. Kod nekih autora se nalazi preporuka da ovaj iznos treba
da bude minimalan, ali do granice koja ne ugroava profitabilnost i operativno poslovanje. Ipak,
u literaturi postoji saglasnost da je poeljna pozitivna vrijednost ovog indikatora da bi se moglo finansirati operativno poslovanje i pokriti kratkorone obaveze.
Konjunkturni indikator
procikline, koji se kreu u istom smjeru;

kontracikline, koji se kreu u suprotnom
smjeru i
necikline, koji nijesu pod dejstvom ciklinih kretanja.
Prema vremenu kretanja u odnosu na privredni ciklus mogu se podijeliti na:
vodee, ispoljavaju promjene prije pojave ciklusa;
koincidirajue, ispoljavaju promjene istovremeno (industrijska proizvodnja, zaposlenost) i
zaostajue, ispoljavaju promjene sa odreenim vremenskim kanjenjem (stopa inflacije, kratkorone kamatne stope).
Vodei indikator, iji bi se ciklini zaokreti javljali uvijek tano utvren (konstantan) broj mjeseci prije promjene opte privredne klime, naalost, ne postoji.
Iako su u razvijenim privredama nezamjenljivi
indikatori ekonomske situacije, oni, naalost, ne
252
253
postoje osim konjunkturnog indikatora inflacije

koji kvartalno kreira i objavljuje CBCG. On se dobija kao razlika izmeu broja banaka koje oekuju rast inflacije (plavi stubii) i broja banaka koje
oekuju pad inflacije (crveni stubii). Ukoliko konjunkturni indikator ima negativnu vrijednost, u narednom periodu se oekuje opadanje stope inflacije.
Ukoliko ima pozitivnu vrijednost, u narednom periodu se moe oekivati rast inflacije. Ukoliko ima nultu vrijednost, u narednom periodu se oekuje nepromijenjena stopa inflacije. to je njegova vrijednost
vie negativna, to su i inflaciona oekivanja nia,
a via pozitivna vrijednost predstavlja vii nivo inflacionih oekivanja.
Prema tome, konjunkturni indikator pokazuje da inflaciona oekivanja naglo padaju u januaru
2013. godine i sve do kraja godine su, uz neznatne oscilacije, na znaajno niem nivou u odnosu
na prethodni period, posebno period posljednjeg
kvartala 2012. godine kada su sve banke oekivale rast inflacije. Inflaciona oekivanja u januaru
2014. godine ukazuju na pad inflacije.
U odsustvu pravih konjunkturnih indikatora
mogu se koristiti i ankete koje objavljuje CBCG
kvartalno koje se odnose na oekivanja banaka
o kretanju kamatnih stopa u narednom periodu,
kao i oekivanja privrednika o kretanju zaposlenosti, investicija, oekivanom obimu aktivnosti, oekivanim zaradama i slino.
7. Ostali indikatori
Za analizu opte ekonomske aktivnosti treba koristiti i brojne druge parametre (indikatore). Tako, na primjer, ameriki Nacionalni biro
za ekonomska istraivanja (National Bureau of
Economic Research) smatra da treba uzeti u obzir sljedee parametre:
zaposlenost;
realne line prihode;
promet robe i
industrijsku proizvodnju.
Svi ovi parametri svojim kretanjem mogu signalizirati u kom pravcu se kree ekonomija. Takoe, korisni indikatori mogu biti i broj blokiranih pravnih lica, kao i ukupan iznos blokada. Rast
broja preduzea sa blokiranim raunima jasno sugerie da se privreda suoava sa problemom likvidnosti, tako da moete doi u situaciju da bude oteana naplata vaeg potraivanja. Posebno treba
pratiti kretanje kamatnih stopa. Tako, na primjer,
brz rast pasivnih kamatnih stopa moe sugerisati da banke imaju problema sa likvidnou pa nastoje da privuku nove klijente.
I kreditni rejtinzi mogu biti dobar indikator,
mada su nakon Globalne finansijske krize meunarodne rejting agencije izgubile znaajan dio
svog kredibiliteta. Ipak, treba pratiti ne samo nivo kreditnog rejtinga, ve i perspektive koje mogu
biti stabilne, pozitivne i negativne.
Na kraju elimo da vam sugeriemo da nikada zakljuke ne donosite na bazi kretanja
254
Tabela 8. Semafor indikatora
Indikator
Stopa inflacije
BDP
Oprez
Potencijalni
problemi
Negativna
0%1% i
inflacija i via
1%3,75%
3,75%6%
od 6%
Stopa rasta
1,5% do 3%
nia od 1,5%
3%5%
i 5% do 6,5%
i via od 6,5%
Do 3%
3%4%
Preko 4%
Do 55%
55%65%
Preko 65%
Do 5%
5%10%
Preko 10%
Rast
Stagnacija
Opadanje
Pad
Stagnacija
Rast
Pozitivan
Stabilan
Negativan
individualnih indikatora, ve da uvijek uzimate u obzir vie indikatora. Izolovano posmatrano

samo jedan indikator vas uvijek moe navesti na
pogrean zakljuak, jer on moe biti pod uticajem nekog specifinog faktora i zbog toga se moe kretati u suprotnom smjeru od opteg trenda.
255
Budetski
deficit
(u % BDP-a)
Javni dug
(u % BDP-a)
Garancije
(u % BDP-a)
Berzanski
indeksi
Inflaciona
oekivanja
KI
Perspektive
kreditnog
rejtinga
Povoljna
tendencija
FINANSIJSKO OBRAZOVANJE
OMLADINE I DJECE
U svijetu koji se danas tako brzo
mijenja vie nije toliko vano ta znate,
jer je vae znanje esto zastarjelo.
Vano je koliko brzo uite.
Robert Kiosaki
257
tudija amerikog TIAA CREF instituta, iz

2011. godine, pokazala je da ljudi koji su manje finansijski obrazovani su akumulirali manje sredstava, da plaaju vie provizije sa finansijske usluge, da su skloniji zaduivanju, da je manje
vjerovatno da e investirati raspoloiva sredstva,
da ne planiraju finansijska sredstva i da rjee prave finansijske planove za budunost.
Finansijsko obrazovanje nam daje sposobnost
da donosimo kvalitetne odluke o upravljanju novcem. Ono je kod nas u prilinoj mjeri zapostavljeno i faktiki poinje od srednjokolskog obrazovanja. Ipak, finansijsko obrazovanje treba zapoeti od najranijeg djetinjstva, jer tada poinje da se
formira linost pojedinca i u tom periodu treba
razviti kod djeteta ispravne stavove o novcu, potronji, tednji i drugim finansijskim pitanjima.
Kljuno je da djeca naue vrijednost novca i znaaj tednje. U protivnom, ona e o novcu uti na
mnogo mjesta: u koli, od drugova, na televiziji i
drugdje. Preputajui djeci da iz ovih kontakata
ue o novcu i finansijama, moe ih navesti na pogrene zakljuke. Naroito u savremenim uslovima potroakog drutva kada smo sa svih strana
bombardovani reklamnim porukama o kupovini svega i svaega i uzimanju kredita da dostignemo nivo potronje koji nam trenutno nije u skladu sa naim prihodima.
Ispriau vam i jednu priu iz sopstvenog iskustva.
Jednom prilikom kada sam bio sa porodicom
na zimovanju moja osmogodinja erka se sankala.
U jednom trenutku prila je jedna djevojka sa kuetom rase haski, koji je odmah poeo da njuka sanke. Imajui u vidu njihove prirodne sklonosti, ona je
dola na ideju da pokua da vue sanke. Ovu ideju
smo sproveli na oduevljenje i moje erke i haskija.
Poslije, kada smo doli u hotel, sva je oduevljena odjurila do mame i ispriala joj kako je vukao haski
na sankama. Na kraju je ushieno dodala: Mama,
on me je potpuno besplatno vukao
Ovaj i brojni drugi slini primjeri jasno nam
ukazuju da su naa djeca od najranijeg doba svjesna da ivimo u potroakom drutvu u kome ne
postoji besplatan ruak. U konkretnom sluaju,
nemalo iznenaenje je bilo to to je ovo ipak bila
neka vrsta besplatnog ruka, kakav nije uobiajen.
Stoga, ovu vanu ulogu finansijskog obrazovanja, u odsustvu formalnog obrazovanja, treba da
preuzmu roditelji. Roditelji, meutim, esto izbjegavaju da na ovu temu razgovaraju sa djecom, jer
smatraju da su ona previe mala da bi razumjela
258
259
ove pojmove, a nerijetko i zbog line nesigurnosti

zbog tekuih finansijskih tekoa. Da bi se djeca
neto nauila o osnovnim finansijskim pojmovima, ne treba biti finansijski ekspert. Ipak, u tome
moe pomoi i veliki broj razliitih programa koji su dostupni preko interneta.
Istraivanje sprovedeno od strane Instituta za
istraivanje javne politike (IPPR Institute for
Public Policy Research) u SAD je pokazalo da e
djeca koja pohaaju asove iz linih finansija biti bogatija za tridesetak hiljada dolara do trenutka kada napune 40 godina od vrnjaka koji nijesu
pohaali pomenute programe.
Stoga i ne udi to su UNICEF i UN Komitet
za prava djeteta razvili Program drutvenog i finansijskog obrazovanja djece koji je globalno prihvaen program za uzrast od 6 do 19 godina i koji se implementira u 90 zemalja. Tim programom
djeca dobijaju osnovna znanja o djeijim pravima,
o odgovornom ponaanju prema sebi, porodici i
zajednici, ali i stiu naviku da tede, planiraju i
ostvaruju aktivnosti kao zaetak preduzetnitva
i finansijskog obrazovanja.
Djeca esto imaju neograniene elje koje iscrpljuju budet roditelja, a njihova shvatanja o novcu se esto mogu poistovjetiti sa oekivanjima da
novac raste na drveu. Stoga je od velikog znaaja da se od najranijeg djetinjstva djeca obrazuju o
novcu i finansijama shodno svom uzrastu.
Uenje djece o finansijama moe se sprovesti i
kroz jednostavnu igru. Na primjer, od djece treba
zatraiti da pospreme kuu, a kao nagradu da dobiju deparac. Na ovaj nain oni e nauiti da se
novac zarauje i da on nije neogranien. Potom
sa njima treba razgovarati o tome ta se sve moe uraditi novcem. Poevi od toga da se za novac
mogu kupiti razliite stvari i da je potrebno napraviti pravilan izbor, da se novac ne mora odmah potroiti i da e on, ako se utedi, sjutra vrijedjeti vie.
Vano je djeci objasniti izbore kada je u pitanju novac, kao to u svakodnevnom ivotu pravimo izbore oko mnogo stvari. Kljuna lekcija treba da bude da ako smo novac potroili za jednu stvar, onda
ga neemo imati za drugu stvar. Na primjer, djetetu se moe objasniti da za dobijeni deparac za
sreivanje stana moe kupiti okoladu ili sladoled.
U cilju razvijanja finansijske odgovornosti kod
djece preporuuje se i da djecu ukljuite kada pravite spisak kupovine u prodavnici. Na taj nain ete djecu nauiti da je potrebno praviti izbore i odgovorno se ponaati, a i istovremeno pomoi ete
im da kasnije u ivotu budu manje podlona impulsivnim kupovinama.
260
261
Djeci treba davati male iznose novca, ve od

uzrasta kada napune 10 godina (od trenutka kada
su samostalno sposobni da raunaju), to e ih pripremiti za period kada e deparac biti vei, kao
i za ivot kada e samostalno donositi finansijske
odluke. U poetku to moe biti deparac za kolsku uinu, ali davanje deparca se ne preporuuje djeci mlaoj od 10 godina. Ukoliko za davanje
deparca nije predodreena svrha, onda se moe
davanje deparca usloviti da jedan dio bude uteen. Jedan dio nae tradicije koji u savremeno vrijeme polako gubi na znaaju je kasica prasica koja je uila djecu znaaju tednje. Kasica prasica
utie na formiranje stavova djece o tednji od najranijeg djetinjstva.
Za srednjokolce opcija moe biti otvaranje
bankarskog rauna, poto u tom uzrastu oni e
moi da shvate znaaj kamate, kao i tehnike bankarskog poslovanja, ali i otvaranje kreditne kartice (kao nain uplate deparca). Ukoliko se opredijelite da vaem djetetu otvorite kreditnu karticu,
morate biti vrlo oprezni i dobro upoznati dijete o
rizicima koje nosi kartica, velikim trokovima u
sluaju ulaska u minus, kao i da ona ne predstavlja neogranien izvor za potronju. Stoga se obino preporuuje da u poetku to bude debitna kartica, bez mogunosti ulaska u minus.
Evo prilike da vam ispriamo i ivotnu lekciju
ve pominjanog Vorena Bafeta o obrazovanju djece o novcu. On smatra da roditelji zarana treba da
ue djecu o novcu, a naroito kako da upravljaju
njime. Uei djecu dok su mala o finansijskim

navikama, daje im se mogunost da budu uspjena kada porastu. On je svoju djecu takoe uio o
novcu i finansijama od predkolskog uzrasta.
Njegov otac je za njega bio najvea inspiracija.
On je za njega bio idol kada je imao 6 godina i njegov idol je i dan-danas. Jedna od najvanijih lekcija koju ga je nauio je bila o znaaju tednje. Svoj
prvi biznis je zapoeo kada je imao 6 godina. Kupio je pakovanje od 6 konzervi kole za 25 centi, a
potom ih preprodao. Takoe je kao dijete prodavao magazine i vake od vrata do vrata.
Voren Bafet je pokrenuo i TV seriju Tajni
klub milijardera u kojoj radi kao mentor sa grupom studenata i pomae im da naue kako da
donesu dobre finansijske odluke. Takoe, sa svojim saradnicima kreirao je i video-igricu za djecu
Biznis u kutiji, koja im pomae da postanu preduzetnici. Ova video-igrica se moe kupiti preko
interneta.
U svijetu postoji i veliki broj knjiga koje se bave finansijskim obrazovanjem djece, poput knjige Dejn A. Perl Djeca i novac: dajte im razumno da bi finansijski uspjela (Jayne A. Pearl Kids
and Money: Giving them Savvy to Succed Financia
lly) ili Nila S. Godfreja i Karoline Edvards Novac ne raste na drveu: Vodi za roditelje za odgajanje finansijski odgovorne djece (Neale S. Godfrey i
Carrolina Edwards Money doesnt Grow on Trees: A Parents Gudie to Raising Financially Responsile Children). Naalost, mali je broj slinih knjiga
262
263
na naim prostorima, ali ukoliko ste u prilici da

ih nabavite, preporuujemo vam i ove dvije knjige.
Koliko se u nekim zemljama poklanja panja
finansijskom obrazovanju djece od najranijeg djetinjstva moe svjedoiti i injenica da je Savjetodavna kancelarija predsjednika SAD za finansijske
mogunosti razvila principe finansijskog obrazovanja djece. U nastavku teksta vam prikazujemo
kratak izvod iz tog programa.
Djecu od 3 do 5 godina treba nauiti sljedeim stvarima:
Novac je neophodan.
Novac se zarauje radom.
Neku stvar ne mora kupiti odmah, ve moe saekati.
Postoji razlika izmeu stvari koje eli i stvari koje ti trebaju.
Djecu od 6 do 10 godina je vano nauiti sljedeim stvarima:
Treba napraviti izbor kako potroiti novac.
Prije nego to obavi kupovinu treba uporediti cijene u razliitim radnjama.
Moe biti opasno ostavljati informacije na
internetu i na drugim mjestima o novcu.
tednja nam donosi kamatu i uveava na
novac.
Djecu od 11 do 13 godina treba nauiti:
Uvijek treba utedjeti dio novca koji si zaradio.
Opasno je davati podatke o kreditnim karticama i bankarskim raunima na internetu.
Upotreba kreditne kartice je isto kao uzimanje kredita i moe znaiti visoke trokove otplate u budunosti.
U nekim zemljama su razvijene i video-igrice
koje imaju osnovni cilj da potpomognu finansijsko
obrazovanje djece. Neke od ovih igrica moete nai na sajtu http://www.richkidsmartkid.com/. Takoe, i internet enciklopedija Investopedija (Investopedia) je razvila svoj online program finansijskog obrazovanja djece. Prema ovoj enciklopediji
kljune lekcije koje djecu treba nauiti su:
ta je to novac;
kako se zarauje novac;
kupovina roba i usluga;
elje i potrebe;
izbori u potronji;
tednja radi ostvarenja kratkoronih ciljeva;
tednja radi ostvarenja dugoronih ciljeva i
tedni bankarski raun.
Ovaj kompletan program je mogue nai na
web stranici investopedije (http://www.investopedia.com/university/teaching-financial-literacy-kids).
1. Praktini savjeti o finansijskom

obrazovanju omladine i djece
Ko tedi, taj vrijedi.
I na kraju ovog poglavlja pripremili smo odreene praktine savjete koji vam mogu pomoi u praktinom finansijskom obrazovanju djece.
264
265
1. Otvorite djeiji tedni raun Idite sa djetetom u banku i otvorite mu tedni raun. Objasnite mu zato je bitno da izvadi novac iz kasice prasice i stavi ga u banku. Treba da razumije
kako e ta suma rasti za iznos koji uplaujete, ali
i za kamate koju banka plaa na tednju. Naravno, za manju djecu kasica prasica je najpogodniji
nain tednje jer ona teko mogu da razumiju pojam kamate.
2. Nagradite tednju Na svaki dinar koji
vae dijete stavi u kasicu prasicu, vi dodajte novac.
Kad su mali, sigurno ete svaki put kada dijete
utedi moi da duplirate tu sumu, ali kako budu
starija, smanjite taj iznos na polovinu ili etvrtinu
sume koju vaa djeca izdvajaju za tednju.
3. Podstaknite dijete da tedi za cilj Ako
dijete eli neku skupu igraku, to moete iskoristiti kao sjajan nain da djetetu objasnite kako
funkcionie tednja. Recite mu da nemate dovoljno novca da kupite igraku sada, ali da moete zajedno tu igraku kupiti za nekoliko mjeseci ako
tedite. Napravite tedni plan i pomozite djetetu
da ga ostvari. Ohrabrite ga da novac koji dobije od
roaka, na primjer, stavi u kasicu i objasnite mu
da e tako bre doi do zacrtanog cilja.
4. Napravite listu elja Zajedno sa djetetom napravite listu elja. Pravite tedni plan za ispunjenje tih ciljeva i krenite da ih realizujete. Tako ete pomoi djetetu da bolje shvati protok vremena i injenicu da nam sve uvijek nije dostupno. Nauie da vremenom ostvaruje svoje ciljeve.
Svaki put kada ostvari neku elju, nagradite ga nekom nenovanom nagradom: naljepnicom, igrakom, izletom. Stvorite kod djeteta naviku da se
dobro osjea kada tednjom postigne ono to eli.
5. tedite zajedno sa svojim djetetom Imajte i vi svoju kasicu prasicu, svoj tedni raun i svoje ciljeve. tedite pred djecom i sa njima. Tako e
tednju prihvatiti kao neto najnormalnije.
6. Nauite djecu da pametno troe tednja radi tednje nije ni funkcionalna ni privlana.
Ako kaete djetetu da tedi da bi imao novac, to
za njega nita nee znaiti. Kada dijete uite tednji, paralelno treba da ga uite tome kako da taj
novac troi. Naravno, i troenju novca treba prii mudro. Objasnite mu da ne mora da kupi samo
ono to u tom trenutku smatra da je lijepo, ve da
potroi novac i na neto to je korisno.
7. Dopustite im da pogrijee Kada dobiju
novac i ele da ga potroe, pustite ih da pogrijee.
Na grekama e najbolje nauiti da li su ispravno
postupili sa novcem koji su imali. Neete morati
da ih gnjavite priama kako potroiti sav novac
nije dobro, jer oni, poto ne moraju da zarauju
i imaju vas, to ionako nee razumjeti. Dozvolite
im da potroe novac na neku nepotrebnu stvar i
da shvate da su mogli pametnije da ga upotrijebe.
8. Dozvolite djeci da zarade novac Za vrijeme ljetnjeg raspusta, kada nemaju puno obaveza u koli moete dijete nauiti kako da zaradi
novac. To ne znai da odmah treba da zaposlite
266
267
dijete kod nekog prijatelja i svalite na njega teak

osmoasovni rad.
9. Ukljuite dijete u planiranje kunog budeta Ako pravite roendansku zabavu, ukljuite dijete u pravljenje finansijskog plana. Poduite ga kako planirate trokove za prijatelje i roake koje ete pozvati na zabavu i ohrabrite dijete da
zajedno sa vama izrauna koliko e biti potrebno
novca da se plati dio zabave za prijatelje koje ono
planira da pozove.
10. Nauite djecu prihodima i rashodima
Rei ete: moje dijete nema prihod, ali varate se.
Sav novac koji dajete vi, vai roaci ili prijatelji je
neki prihod koji vae dijete ostvaruje. To to ne
zarauje novac, nije razlog da ga ne nauite da novac ne raste na drvetu, ve da je on cijena vaeg
rada. Ukljuite dijete u priu o porodinim finansijama, kako bi shvatilo razliku izmeu obaveznih
trokova, kao to su rauni za komunalije, i trokova koji mogu da se odloe, kao to je, na primjer, kupovina novog bicikla. to prije djeca budu nauila razliku izmeu prihoda i rashoda, to
e prije poeti da cijene vrijednost novca koji dobiju i pametnije e njime raspolagati.
11. Nauite djecu ta znai dug S obzirom
na to da ne zarauju novac i da im novac dajete
bez zahtjeva da bude vraen, djeca teko shvataju
koncept duga. Oni ne razumiju zato je vama skupo da koristite kreditnu karticu i zato ne moete
da dignete kredit da biste im kupili ono to ele.
Objasnite im negativne strane zaduivanja i upadanja u dugove usljed pretjeranog troenja.

13. Nauite djecu radosti dijeljenja tednja i orijentisanost ciljevima je najzahvalnije znanje koje moete prenijeti svom djetetu. Tako moete biti sigurni da e biti spremno da sebi obezbijedi dobru budunost, ak i kada vi ne budete
mogli da brinete o njemu. Meutim, to to uite dijete da tedi, ne treba da znai da tednja treba da bude jedino emu e se ono posvetiti u ivotu. Novac nam daje priliku da priutimo i sebi,
ali i drugima, mnogo uivanja. I to je jo vanije
daje nam priliku da budemo velikoduni. Da ono
dobro to imamo dijelimo sa nekim ko je u nevolji. Kada uite dijete tednji, nauite ga i da bude
velikoduno. Objasnite mu da moe sada da potroi novac i da uiva sa prijateljima, i da moe da
ga utedi. Pokaite mu i da pomo onima koji su
u nevolji nije grijeh, ve privilegija koje nikad ne
treba da se lii.
268
IZVORI I LITERATURA
269
Adies Isak, Idealan menader, Zato ne moete biti idealan menader i ta moete da uradite tim povodom, prvo izdanje, Asee, Novi Sad, 2008.
Adies Isak, Menadment za kulturu, tree izdanje, Adizes Southeast
Europe, Novi Sad, 2005.
Adies Isak, Tenja ka top formi, Kako da primenom Adies metodologije uinite vau organizaciju uspenijom, tree izdanje, Adizes,
Novi Sad, 2004.
Adies Isak, Upravljanje promenama, Mo uzajamnog potovanja i poverenja u privatnom i porodinom ivotu, poslu i drutvu, peto izdanje, Adizes, Novi Sad, 2005.
Adies Isak, Upravljanje ivotnim ciklusima preduzea, dopunjeno i revidirano izdanje knjige ivotni ciklusi preduzea, peto izdanje, Adizes, Novi Sad, 2004.
Adies Kalderon Isak, Adies o linom razvoju, HESPERIAedu, Beograd, 2011.
Adies Kalderon Isak, Adies o menadmentu, HESPERIAedu, Beograd, 2011.
Adies Kalderon Isak, Adies o politici, HESPERIAedu, Beograd, 2012.
Adies Kalderon Isak, Misli, Povodom 75 godina ivota i 50 godina rada, Asee, Novi Sad, 2012.
Adies Kalderon Isak, Put do liderstva, HESPERIAedu, Beograd, 2013.
Adies Kalderon Isak, Stilovi dobrog i loeg upravljanja, drugo izdanje,
Adizes, Novi Sad, 2006.
Baker E. Wayne, Socijalnim kapitalom do uspjeha, Kako crpsti skrivene resurse iz svojih osobnih i poslovnih mrea, Mate d.o.o., Zagreb, 2003.
Bakingem Markus, Kofman Kurt, Zaboravite pravila, ta to najbolji
menaderi svijeta rade drugaije od vas, Algoritam, Beograd, 2005.
Behar Suzi, Jaram Robert, Veliki pronalasci, 100 pronalazaka koji su promenili na svet, IPS Media, Beograd, 2008.
Berman Karen, Najt Do, Kejs Don, Finansijska inteligencija, Vodi
za menadere do znanja o tome ta brojevi zaista znae, Asee, Novi Sad, 2007.
Bernhart Tod, Pet stubova bogatstva, Finesa, Beograd, 2007.
Biblija, Dobra vest, Novi Sad, 1989.
Bis banka, Central Bank Governace and Financial Stability, A Report By
a Study Group, Basel, 2011.
Blanchard Ken i suosnivai i partneri-konzultanti tvrtke The Ken Blanchard Companies, Rukovoenje na vioj razini, Blanchard o rukovoenju i stvaranju visoko uinkovitih organizacija, Mate d. o. o., Zagreb, 2010.
Blanchard Kenneth, Johnson Spencer, Menader za jedan minut, Alnari, Beograd, 2003.
Blanar Ken, OKonor Majkl, Upravljanje putem vrednosti, Prometej,
Novi Sad, 2003.
Blanar O., Makroekonomija, Mate print, Zagreb, 2005.
Blinder A., Central Banking in Theory and Practice, MIT Press, 1998.
Brajan Trejsi, 100 apsolutno neoborivih zakona poslovnog uspeha, 4. izdanje, Sentiment, Beograd, 2007.
Caesar Lincoln, Shopping Addiction: The Ultimate Guide for How to
Overcome Compulsive Buying And Spending, Kindle Edition, 2014.
Cajringer Jerg, ovek koji tri uz stepenice, Kako motivisati sebe i druge, Clio, Beograd, 2004.
Centralna banka Crne Gore, Godinji izvjetaj o radu, CBCG, Podgorica, 2013.
Cerbeer de Medelsheim, 120 zlatnih pravila za trgovinu, Adizes, Novi Sad, 2005.
Chapman N. Elwood, ONeil Lund Sharon, Vostvo, osnovni koraci koje
svaki menader treba znati, tree izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 2003.
Chopra Deepak, Sedam duhovnih zakona uspeha, Praktini vodi za ostvarenje vaih snova, Poslovni sistem Grme, Beograd, 1996.
Collins C. G. Eliza, Devanna Anne Mary, Izazovi menadmenta u XXI
stoljeu, Vrhunska mudrost iz najboljih sveuilinih programa. Potpuni prikaz, od upravljanja ljudskim resursima do razumijevanja brojeva i odreivanja strategije, Mate d.o.o., Zagreb, 2002.
in-Ning u, Umee ratovanja zaposlene ene (Od staklenih cipelica do
vojnikih cokula), Zepter Book World, Beograd, 2005.
opra Dipak, Sedam duhovnih zakona uspeha, Praktini vodi za ostvarenje vaih snova, Grme, Beograd, 1996.
270
irovi M., Bankarstvo, Bridge company, Beograd, 1995.
irovi M., Monetarna ekonomija, Ekonomski fakultet, Beograd, 2001.
Deming Edwards W., Kako izai iz krize, Grme, Beograd, 1996.
Dent Elsa Fiona, Umee liderstva, Praktini saveti i tehnike za lidere na
svim organizacionim nivoima stratekom, operativnom i timskom
kako na ljude uticati, pokrenuti ih i pridobiti za promenu i ostvarenje ciljeva, Depna knjiga, Valera, Beograd, 2006.
Dimitrijevi B. i Fabris N., Ekonomska politika, Ekonomski fakultet,
Beograd, 2012.
Dimitrijevi B. i Fabris N., Makroekonomija, Edukons univerzitet, Sremska Kamenica, 2009.
Dragulji mudrosti, Sveto pismo, Homer, ekspir, Dostojevski, Izabrao i
uredio Dragan Lakievi, Feniks Libris, Beograd, 2006.
Draker F. Piter, Maarielo Jozef, Draker iz dana u dan, 366 promiljanja i motivacija da prave stvari uradite na pravi nain, Adizes, Novi Sad, 2006.
Draker F. Piter, Moj pogled na menadment, Izbor iz dela o menadmentu, Adizes, Novi Sad, 2003.
Draker F. Piter, Upravljanje u novom drutvu, Adizes, Novi Sad, 2005.
Draker F. Piter, Vetina delotvornog direktora, Adizes, Novi Sad, 2006.
Dejms C. i Vachovic J. M., Osnove finansijskog menadmenta, Data status, Beograd, 2007.
Donson Spenser, Da ili Ne, Vodi za donoenje boljih odluka, Alnari, AKIA M. Princ, Beograd, 2005.
uki ., Centralna banka i finansijski sistem, Litopapir, aak, 2001.
Enciklopedija citata, Preko 15.000 maksima, poslovica, izreka, aforizama, mudrosti, apoftegmi, sentencija, LukoviBulat Silvija, Mirov Svetlana, Lukovi Miroslava, Beogradska knjiga, Beograd, 2006.
Eriksen Hilan Tomas, Tiranija trenutka, Biblioteka XX vek, Knjiara
krug, Beograd, 2003.
Fabris Nikola, Centralno bankarstvo u teoriji i praksi, Centralna banka
Crne Gore, Podgorica, 2006.
Fabris N. i Gali J., Ka novoj monetarnoj paradigmi: Da li e finansijska
stabilnost postati preovlaujui cilj monetarne politike, Konferencija
Naunog drutva ekonomista, decembar, Beograd, 2009.
Ferguson Najl, Mo novca, Novac i mo u savremenom svetu 17002000,
JP Slubeni glasnik, Beograd, 2012.
Fier Mark, Tajne milionera, ivotne lekcije o mudrosti i bogatstvu, Finesa, Beograd, 2008.
Fier Roder, Juri Vilijam, Kako da postignete dogovor, Postignite sporazum bez poputanja, Mono & Maana, Beograd, 2005.
271
Fleming Ian, Upravljanje vremenom, Praktini saveti, tehnike i instrumenti za one koji ele na plodotvoran nain da iskoriste svoje poslovno vreme, Depna knjiga, Valera, Beograd, 2006.
Ford Henri, Moj ivot i delo, Finesa, Beograd, 2008.
Galbraith John Kenneth, Money, Harper Perennial, New York, 2001.
Gejts Bil, Hemingvej Kolins, Poslov@nje brzinom misli, Korienje digitalnog nervnog sistema, Prometej, Novi Sad, 2001.
Gilbert R. D., Gube samo oni koji ne igraju, Preporuke za poslovni uspeh,
Okean, Beograd, 2006.
Gitomer Defri, Mala crvena knjiga prodaje, 12,5 naela velianstvene
prodaje, Kako prodavati uspeno zauvek, Mate d.o.o., Zagreb, 2007.
Goleman Danijel, Bojacis Riard, Maki Eni, Emocionalna inteligencija
u liderstvu, Nauite da emocionalno inteligentno rukovodite, Adizes, Novi Sad, 2006.
Gracijan Valtazar, Vrelo mudrosti ili pravila za ivot, Ue, Beograd, 1997.
Grin Robert, 48 zakona moi, Mono i Manjana, Beograd, 2009.
Griv Bredli Trevor, Smisao ivota, Laguna, Beograd, 2006.
Hadi M., Bankarstvo, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2007.
Hajvel Vilijams, Dani koji su promenili svet, 50 dogaaja koji su odredili svetsku istoriju, IPS Media, Beograd, 2008.
Harrington H. James, Business Process Improvement Workbook: Documentation, Analysis, Design and Management of Business Process
Improvement, McGraw-Hill, 1997.
Hart Suzana, Marfi Don, Robna marka, Novi izvor profita, Clio, Beograd, 2003.
Hedis Burk, itanjem do bogatstva, Finesa, Beograd, 2005.
Hengstrom G. Robert, Voren Bafet za sva vremena, Principi stari, ekonomija nova, , Cardea, Beograd, 2006.
Hiks Ester i Deri, Zakon privlaenja, Leo Commerce, Beograd, 2008.
Hindl Tim, Menadment, Pojmovnik, Od A do Z, Koncepti i ideje koje
su oblikovali opti menadment, Adizes, Novi Sad, 2006.
Horne Van C. James, Wachowich M. John Jr., Osnove financijskog menadmenta, deveto izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 2002.
Iacocca Lee, Novak William, Autobiografija, M. E. P. Consult, Zagreb, 2007.
Ivanovi P., Teorija novca i bankarstvo, Beogradska bankarska akademija, Beograd, 2008.
Ivekovi Darko, HR menadment, Pojmovnik, Od A do Z, 160 pojmova
u upravljanju ljudskim resursima za menadere i zaposlene, Adizes, Novi Sad, 2006.
272
Jack Welch autobiografija najuspjenijeg menadera XX stoljea, Naklada Zadro, Zagreb, 2003.
Jaki M., redaktor, Ekonomska i poslovna enciklopedija, Savremena administracija, Beograd, 1994.
Jaki M., Backovi M., Cerovi B. i Medojevi B., redaktori, Ekonomski renik, Ekonomski fakultet, Beograd, 2006.
Jaki M., Razvoj ekonomske misli, Ekonomski fakultet, Beograd, 2006.
Janiijevi Neboja, Organizaciono ponaanje, Data status, Beograd, 2008.
Janiijevi Neboja, Upravljanje organizacionim promenama, prvo izdanje, Centar za izdavaku delatnost Ekonomskog fakulteta u Beogradu, Beograd, 2004.
Jeghult Bu, argarepe, Knjiga o motivaciji, bonusima i nagradama, Asee,
Novi Sad, 2007.
Jeremi, Z., Finansijska trita, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2009.
Juran M. J, Oblikovanjem do kvaliteta, PS Grme Privredni pregled,
Beograd, 1997.
Karen Berman, Do Najt, Finansijska inteligencija, Asee, Novi Sad, 2007.
Karlzon Jan, Trenuci istine, Motivacija zaposlenih od gubitka do profita, Clio, Beograd, 1997.
Karnegi Dejl, Voa u vama, Kako uspeti u menjanju sveta i ljudi oko vas,
Politika/Narodna knjiga, Beograd, 2006.
Karuters Vilijam, 1000 uspenih malo poznatih biznisa, Areta Co., Beograd, 1996.
Kavi R. Stiven, Vostvo na osnovu naela, Mladinska knjiga, Beograd, 2010.
Kim V. en, Mobornj Rene, Strategija plavog okeana, Kako stvoriti prostor na tritu i konkurenciju uiniti nevanom, Asee, Novi Sad, 2007.
Kiyosaki T. Robert/ Lechter L. Sharon, Kvadrant protoka novca, Vodi bogatog oca u financijsku slobodu, Katarina Zrinski, Varadin, 2007.
Klaman Miel, Lobiranje, Vodi kroz tehnike uticaja, Clio, Beograd, 2004.
Klejson S. Dord, Najbogatiji ovek Vavilona, Tajne drevnih ljudi o uspehu, Finesa, Beograd, 2002.
Knjiga mudrosti, priredila Vesna Pei, Sagittarius Book, Ni, 2005.
Kotler Filip, Fer Valdemar (u saradnji sa Ines Mii), B2B brend menadment, Asee, Novi Sad, 2007.
Kotler Filip, Kako kreirati, ovladati i dominirati tritem, drugo izdanje,
Kotler Filip, Trias de Bes Fernando, Lateralni marketing, Tehnike za iznalaenje novih marketing ideja, Novi putevi do uspenih ideja, Adizes, Novi Sad, 2005.
273
Kotler Philip, Upravljanje marketingom, Analiza, Planiranje, Primjena i
Kontrola, deveto izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 2001.
Kovaevi, I., Poslovno bankarstvo u Srbiji 19212011, Udruenje banaka Srbije, Beograd, 2012.
Kozari K. i Fabris, N., Monetarno-kreditna politika, tamparija Fojnica, Sarajevo, 2012.
Kraus G. Donald, Umee ratovanja za menadere, Drevna mudrost Sun
Tzuovog klasinog teksta prilagoena savremenom biznismenu,
Algoritam izdavatvo, Beograd, 2004.
Krsti Jovan, Biznis plan, Prirunik za preduzetnike i one koji tek nameravaju da zaponu sopstveni biznis, Prometej, Novi Sad, 2003.
Krugman Pol, Povratak ekonomije depresije i svetska kriza 2008, Heliks,
Smederevo, 2010.
Kue Emil, Kako gospodariti sobom pomou svesne autosugestije, Prosveta, Beograd, 1994.
Latinski citati, izreke i poslovice, etvrto izdanje, Ue, Beograd, 2002.
Lerner P. Abba, Money as Creature of the State, American Economic Review, vol. 37, No 2, 1947.
Liberman D. Dejvid, Strategije i taktike uspenih ljudi, Tajne koje e
vam pomoi da iz svake situacije izaete kao pobednik, Finesa, Beograd, 2000.
Lindstrom Martin, Brand Sense, Graenje monih brendova pomou
ula dodira, ukusa, mirisa, vida i sluha (predgovor Filipa Kotlera),
Mass Media International, Beograd, 2007.
Longenecker O. Clinton, Simonetti L. Jack, Kako do rezultata, Pet postavki visoke uinkovitosti, MATE d.o.o., Zagreb, 2007.
Luburi Radoica, Challenges in Change Management in Central Banks
(Based on the Systemic and Process Approach to Total Quality Management and Operational Risk Management), Journal of Central
Banking Theory and Practice, 2013.
Luburi Radoica, Synergistic effects of Total Quality Management and
Operational Risk Management in central banks, International Journal for Quality Research, 4 (6), 2012.
Luburi Radoica, Umijee uspjenog upravljanja, Zasnovano na svjetskoj
teoriji i praksi upravljanja ukupnim kvalitetom, Drugo izdanje. HESPERIAedu, Beograd, 2010.
Luft Lia, Dobici i gubici, Laguna, Beograd, 2006.
MakKormak Mark, emu vas ue u harvardskoj koli biznisa, Beleke lukavog rukovodioca, PS Grme, Beograd, 1999.
Maksvel Don, Korak ispred svih, Va stav je vae najvee blago, Finesa, Beograd, 2007.
274
Maksvel K. Don, Kako da postanete istinski voa, Algoritam izdavatvo, Beograd, 2005.
Maleevi Rada, Menadment timskog rada, Agencija za marketing EdCom, Beograd, 2005.
Manas Deri, Napoleon o projektnom menadmentu, Neprolazne lekcije o
planiranju, izvoenju i liderstvu, ID Leo commerce, Beograd, 2007.
Mandino Og, Tajne uspeha i sree, Mono i Manjana, Beograd, 2008.
Mark Gobe, Emocionalno brendiranje, Nova paradigma povezivanja brendova i ljudi, prvo izdanje, Mass Media International, Beograd, 2006.
Masaaki Imai, Gemba Kaizen, McGraw-Hill, New York and London,
1997.
Masaaki Imai, Kaizen: the Key to Japans Competitive Success, Random
House, New York, 1989.
Maslov H. Abraham, O ivotnim vrednostima, Izabrani eseji o psihologiji vrednosti, IP arko Albulj, Beograd, 2001.
Maslov H. Abraham, Psihologija u menadmentu, Adizes, Novi Sad, 2004.
Mejo J. Entoni, Noria Natan, Njihovo vreme, Najvei lideri biznisa dvadesetog veka, Adizes, Novi Sad, 2006.
Mekheti Elzpet, Sevid Rudi, Adiesov bukvar za preduzetnike, Pria o
pet preduzea, tree izdanje, Adizes, Novi Sad, 2004.
Melem za ensku duu, Prie koje otvaraju srce i krepe ensku duu, priredili: Dek Kenfild, Mark Viktor Hansen, Denifer Rid Hotorn, Marsi imof, Politika, novine i magazini, Narodna knjiga, Beograd, 2005.
Metjus Dek, Vreme i novac.com, Stvorite bogatstvo pomou eksplozivnog rasta elektronske trgovine, Finesa, Beograd, 2008.
Milenkovi I., Meunarodno bankarstvo, Ekonomski fakultet, Subotica, 2011.
Mileti V., Stefanovi N. i Pejovi I., Monetarne finansije, Prometej, Beograd, 2013.
Mislilo, Knjiga misli 1000 mudraca, priredio Miliko Mijovi, Narodna
knjiga Alfa Neven, Beograd, 2007.
Mikin F., Monetarna ekonomija, bankarstvo i finansijska trita, Data
status, Beograd, 2006.
Mizen Paul, Central Banking, Monetary Theory and Practice, Edward Elgar, Chentelham, 2003.
Morris M. Kenneth, Morris B. Virginia, The Wall Street Journal, novac
& investiranje, Vodi kroz hartije od vrednosti, Korak Plus, Beograd, 2006.
Narodna banka Srbije, Istorijat novca Kovani novac, NBS, Beograd.
Nordstrom A. Kjel, Riderstral Jonas, Funky Business, kapital igra kako
talenat svira, , Beograd, 2004.
275
Northouse G. Peter, Vodstvo, Teorija i praksa, etvrto izdanje, Mate d.
o. o., Zagreb, 2010.
Ogawa Eiji, Upravljanje malim preduzeima danas, Evropski centar za mir i
razvoj (ECPD) Univerziteta za mir Ujedinjenih nacija, Beograd, 2001.
Ohmae Kenichi, Nova globalna pozornica, Izazovi i prilike u svetu bez
granica, Mate d.o.o., Zagreb, 2007.
Pavlek Zvonimir, Uspena trgovina, Kako biti uspean u prodaji i voenju prodajnog mesta, Adizes, Novi Sad, 2005.
Perovi J. Milan, Krivokapi Zdravko, Menadment kvalitetom usluga,
Pobjeda a. d., Podgorica, 2007.
Perovi J. Milan, Krivokapi Zdravko, Sistem menadmenta kvalitetom
hotela, Fakultet za turizam i hotelijerstvo Kotor Mainski fakultet, Centar za kvalitet Podgorica, Kotor, 2006.
Perovi J. Milan, Menadment Informatika Kvalitet, drugo dopunjeno izdanje, CIM centar, Mainski fakultet Kragujevac, Kragujevac, 2003.
Petrovi Petar Drugi Njego, Gorski vijenac, Univerzitetska rije, Niki Narodno delo, Beograd, 1994.
Porter E. Majkl, Konkurentska prednost, Ostvarivanje i ouvanje vrhunskih poslovnih rezultata, Asee, Novi Sad, 2007.
Poslovna etika, priredili Don Dramond i Bil Bein, Clio, Beograd, 2001.
Posner Keith, Applegarth Mike, Menader projekta, Za voe i lanove timova, za delotvorno i plodotvorno upravljanje projektima, praktini
saveti tehnike i instrumenti, Depna knjiga, Valera, Beograd, 2006.
Praevi A., Poslovni ciklusi u makroekonomskoj teoriji i praksi, Ekonomski fakultet, Beograd, 2008.
Radosavljevi ivota, Tajne uspeha velikih imena svetskog biznisa, DP Pronalazatvo, Beograd, 2002.
Radosavljevi ivota, Tomi Radovan, Menadment u modernom biznisu,
BBO Preduzee za zatitu autorskih prava i patenata, Beograd, 2005.
Rentzhog Olof, Temelji preduzea sutranjice, Procesima usmerena poslovna filozofija, Prometej, Novi Sad, 2000.
Robbins P. Stephen, Bitni elementi organizacijskog ponaanja, tree izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, 1995.
Roberts Ves, Tajne predvodnitva Atile Hunskog, ETC Publishing, Beograd, 2003.
Robbins, L., A history of economic thought, London School of Economics, London, 1998.
Ron Dim, 7 strategija za bogatstvo i sreu, Finesa, Beograd, 2008.
Rovanin A., Upravljanje finansijama, Ekonomski fakultet, Sarajevo, 2004.
Schiffman G. Leon & Kanuk Lazar Leslie, Ponaanje potroaa, sedmo
izdanje, Mate d.o.o, Zagreb, 2004.
276
Sengi M. Piter, Peta disciplina, Umee i praksa organizacije koja ui, Adies MC, Novi Sad, 2003.
Sent Dejms Ilejn, Kako ostvariti lep ivot i posvetiti se onom to je zaista
vano, Deo prvi, LOM, Beograd, 2008.
Siklos P., The Changing Face of Central Banking, Cambridge University Press, 2002.
Silvocki Adrian, Umee sticanja profita, Adizes, Novi Sad, 2004.
Sinclair P., Financial Stability and Central Banks, Bank of England, London, 2001.
Skarzinski Piter, Gibson Rouan, Inovacija pre svega, Finesa, Beograd, 2009.
Schinasi G., Safeguarding financial Stability theory and practice, International Monetary Fund, Washington, 2006.
Souza Brajan, Postanite ono za ta ste predodreeni, MIP Leo commerce, Beograd, 2006.
arma Robin, Voa bez titule, Savremena pouna pria o tome kako da postignete lini i profesionalni uspeh, Mono i Manjana, Beograd, 2009.
ehovi D., Pojam i razvoj banaka, Ekonomski fakultet, Podgorica, 2010.
elbah Oskar, Moj sistem uspeha, Pozitivan ivot u teoriji i praksi, ,
Beograd, 2005.
in Florens Skovel, Tajna vrata uspeha, LOM, Beograd, 2004.
ingo igeo, Nova japanska proizvodna filozofija, 1. Racionalizacija proizvodnje nekoliko osnovnih gledita, 2. Tojota-sistem posmatrano iz
proizvodno-mehanikog ugla, tree izdanje, Prometej, Novi Sad, 1995.
Templar Riard, 100 pravila za uspeh na radnom mestu, Jednostavna pravila za lini uspeh, IPS Media, Beograd, 2008.
Thakor V. Anjan, Kako postati bolji stvaralac vrijednosti, Kako poboljati kompanijinu i vau vlastitu bilancu, Mate d.o.o., Zagreb, 2005.
Tisen Rene, Andriesen Daniel, Depre Lekan Frank, Dividenda znanja,
Stvaranje kompanija sa visokim uinkom kroz upravljanje znanjem
kao vrednou, Adizes, Novi Sad, 2006.
Tramp J. Donald, Kiosaki T. Robert, Mekajver Meredit, Lehter eron,
Zato elimo da i vi budete bogati, Dva oveka jedna poruka, Finesa, Beograd, 2007.
Trejsi Brajan, Zaradite vie, napredujte bre, 21 nain da zaradite vie i
napredujete bre u vaoj karijeri, Finesa, Beograd, 2003.
Trejsi Brajan, Zlatna pravila uspeha, Strategije i vetine koje e osloboditi vae potencijale za postizanje uspeha, Finesa, Beograd, 2005.
Unkovi M., Milosavljevi M. i Stanii N., Savremeno berzansko i elektronsko poslovanje, Univerzitet Singidunum, Beograd, 2010.
277
Upravljanje vremenom, Ekspertska reenja za svakodnevne izazove, Harvard Business Press, Data status (Edicija Depni mentor, knj. 7),
Beograd, 2009.
Usavravanje donoenja odluka, Korak po korak do uspeha, Grme, Beograd, 1999.
V. en Kim, Rene Mobornj, Strategija plavog okeana, Asee, Novi Sad, 2007.
V., Menader na mafijaki nain, Vodi za korporativnog Makijavelija,
Mono & Maana, Narodna knjiga, Podgorica, 2003.
Vagner Rod, Harter K. Dejms, 12 elemenata sjajnog upravljanja, Asee,
Novi Sad, 2008.
Vel Dek (u saradnji sa Suzi Vel), Vetina pobeivanja, drugo izdanje,
Visman Deri, Na vatrenoj liniji, Mate d.o.o., Zagreb, 2007.
Vitkin Dordija, Kako preiveti stres, Vodi za mukarce, Alnari, Beograd, 2009.
Vord Don, Razvoj porodinih kompanija, 50 lekcija nauenih od porodica koje godinama uspeno posluju, Adizes, Novi Sad, 2006.
Vuenovi Vojislav, ampionski menadment, NIP Obrazovni informator d.o.o., Beograd, 2004.
Vukoti Veselin, Psihofilozofija biznisa, Dijalogom kroz na mentalitet,
CID, Podgorica, 2003.
Weihrich Heinz, Koontz Harold, Menadment, deseto izdanje, Mate
d.o.o., Zagreb, 1998.
Weissman Jerry, Prezentacijom do uspjeha, Umijee predstavljanja, Mate d.o.o., Zagreb, 2006.
West Michael, Tajne uspjenog upravljanja timom, kolska knjiga, Zagreb, 2005.
William A., Implementing Monetary Policy, Handbooks in Central Banking Lecture Series, br. 4, Bank of England, London, 2004.
Zandi Mark, Financijski ok, Nadopunjeno izdanje, Globalna panika i
vladine sanacije kako smo dospjeli ovamo i to moramo uiniti
da bismo popravili stvar, Mate d. o. o., Zagreb, 2010.
Zavjalova ana, Moisejev Andrej, Igre koje igra novac, Finesa, Beograd 2012.
Zdravkovi D., Titanik ekonomija, Scero print, Ni, 2012.
Zimel Georg, Filozofija novca, Izdavaka knjiarnica Zorana Stojanovia Sremski Karlovci, Novi Sad, 2004.
ivkovi A., Koetinac G., Monetarna ekonomija, Ekonomski fakultet, Beograd, 2010.
ivkovi A., Koetinac G., Monetarna ekonomija: Teorijsko-metodoloke
osnove efikasne monetarne politike, Ekonomski fakultet, Beograd, 2008.
278
ASOPISI
Forbes
Fortune 500
Harvard Business Review
Journal of Central Banking Theory and Practice
International Journal for Quality Research
INTERNET ADRESE (WEB)

http://akademijauspeha.freeforums.org/opsesivno-kompulsivni-po

reme-aji-lanak-t78.html
https://202beograd202.wordpress.com/page/22/
http://mondo.rs/a29951/Zabava/Ludi-svet/Kinezi-su-najveci-kupoholicari.html
http://theeconomiccollapseblog.com/archives/9-shocking-examples-of-black-friday-violence-is-this-a-foretaste-of-the-economic-riots-we-can-expect-when-the-financial-system-collapses;
http://www.medicaldaily.com/black-friday-violence-2013-shootingsfights-break-out-early-thanksgiving-day-video-263953
http://theeconomiccollapseblog.com/archives/9-shocking-examples-of-black-friday-violence-is-this-a-foretaste-of-the-economic-riots-we-can-expect-when-the-financial-system-collapses;
http://www.medicaldaily.com/black-friday-violence-2013-shootingsfights-break-out-early-thanksgiving-day-video-263953
http://www.glasamerike.net/content/violence-mars-us-black-fridayshopping-11-25-2011-134501638/734019.html
http://www.pharmamedica.rs/iz-ugla-psihologa/zavisnost-od-kupovine/
http://202beograd202.wordpress.com/2014/02/17/ustanak-17-februar-crtica/
http://dailyinfographic.com/logos-a-look-at-the-meaning-in-colorsinfographic
http://www.businessinsider.com/9-hyperinflation-horror-stories2012-9#hungary-august-1945-july-1946-1
https://www.bankadviser.com/salinbank/e_article002000231.cfm?x=b11,0,w.
http://www.management.ac.me/files/1392802182.pdf
http://www.relbanks.com/worlds-top-banks/assets
279
Radoica Luburi / Nikola Fabris

UMIJEE UPRAVLJANJA NOVCEM
Lektura i korektura
Jelena Baanovi-eovi, Danijela Radojevi
Grafika priprema
Bojan R. Popovi
Tira
777 primjeraka
tampa
Grafotisak Grude, DPC Podgorica
CIP
,
ISBN 978-9940-598-15-0
COBISS.CG-ID 2550785
CIP
,
005:336.7
, , 1959
Umijee upravljanja novcem / Radoica Luburi, Nikola Fabris.
Beograd: HESPERIAedu; Podgorica: Medeon, 2014 (Grude:
Grafotisak; Podgorica: DPC). [2], 279 str.: ilustr.; 22 cm.
(#Edicija #Best practices)
Slike autora. Tira 777. Radoica Luburi: str. [2]. Nikola
Fabris: str. [281]. Bibliografija: str. 269279.
ISBN 978-86-7956-072-8 (HESPERIAedu)
1. , , 1971 []
a)
COBISS.SR-ID 209121292
220
Nikola Fabris
je viceguverner Centralne banke Crne Gore za
finansijsku stabilnost i
platni sistem. Zamjenik
je guvernera Crne Gore
u MMF-u. Bio je i dugogodinji glavni ekonomista CBCG.
Nikola Fabris je i redovni profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Beogradu, a
predava je po pozivu i na vie eminentnih inostranih univerziteta. Predsjednik je Savjeta statistikog
sistema Crne Gore. Makroekonomija, monetarna
ekonomija, finansije i bankarstvo, oblasti su kojima
se naunoistraivaki bavi. Objavio je brojne knjige
i naune i strune radove, meu kojima se posebno
izdvaja knjiga Centralno bankarstvo u teoriji i praksi.
Kao konsultant ili saradnik na projektu bio je angaovan od brojnih reputabilnih meunarodnih organizacija i institucija poput: njemakog GTZ-a,
britanskog UK DFID-a, European Agency for Reconstruction, European Training Foundation iz Torina, CIPE-a iz Vaingtona, OECD-a, FIAS-a iz Vaingtona i drugih. Radio je i kao konsultant za brojne
meunarodne konsalting kue: Delloite and Touche,
PE International, Euro Consulting Group, Barenshot International Solutions, New Insight
Kao konsultant je radio i za veliki broj preduzea:
Vojvoanske banke, Novosadskog sajma, Zastava automobila, Inex-a, Rudnika Kostolac i brojnih drugih.
U zemlji i inostranstvu bio je angaovan na preko 80 projekata.
Dugogodinji je aktivni uesnik na zasijedanjima
Svjetske banke i MMF-a u Vaingtonu, kao i na gotovo svim vanijim meunarodnim skupovima iz domena centralnog bankarstva.
Obavezno proitajte ovu knjigu. Sigurno se neete pokajati!

Prof. dr Isak Adies
svjetski guru menadmenta
Veoma interesantna knjiga o novcu i finansijama uopte koju svakako treba proitati. Dvojica autora sa bogatim znanjem i iskustvom,
jedan na podruju finansija a drugi na podruju upravljanja, uspjela su
da na struan, a istovremeno razumljiv nain, predstave jako kompleksan fenomen novca i sve ono to je povezano s njime. Knjiga je pisana za
iroki krug italaca. Nju e koristiti obini graani u svom svakodnevnom ivotu, a pojedina poglavlja bie interesantna i svima onima koji
ve imaju iskustava u oblasti finansija.
Prof. dr Mojmir Mrak
profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta u Ljubljani
Dugogodinje iskustvo dvojice autora, jednog koji se bavi finansijama i drugog koji se bavi upravljanjem, ovom djelu daje posebnu vrijednost. Teorijska osnova oplemenjena je konkretnim primjerima koji
obogauju ovu knjigu, koja vam daje niz djelotvornih preporuka i savjeta kako da sebi olakate ivot i uinite ga uspjenijim. Zato e ova knjiga, zasigurno, dati znaajan doprinos procesu ponovnog uspostavljanja
ekvilibrijuma u kome bi novac trebalo da bude sredstvo koje slui ovjeku, a ne obrnuto, to je danas tako est sluaj.
Dr Kemal Kozari
guverner Centralne banke Bosne i Hercegovine
Ovo je vjerovatno prva knjiga na ovim prostorima sa ovako jednostavnim i originalnim pristupom na temu novca. Veoma itljivo i interesantno tivo sa velikim mudrostima. Poslije itanja ove knjige osjeaete se i sigurnije i mudrije. Ljudi koji nijesu ekonomisti na jednom
mjestu e nai osnovne ekonomske kategorije, studenti e dobiti vie
nego pounu osnovu za dalji svoj razvoj, a ekonomisti inventivan out
of the box model za razmiljanje. I, moda, najvanije od svega, ova
knjiga nas podsjea na ono to svi dobro znamo, ali esto zaboravljamo
novac jeste veoma vaan, ali ne i najvaniji u ivotu
Dimitar Bogov
guverner Narodne banke Makedonije

Umijece Upravljanja Novcem

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Umijece Upravljanja Novcem

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

UMIJEE

Radoica Luburi Nikola Fabris

Rije-dvije o ovoj knjizi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 9

RIJE-DVIJE O OVOJ KNJIZI

este li se, potovani itaoci, ikada zapitali da li

finansijskog poslovanja, kao to su vrijednost novca i njegovo obezvreivanje, banke i bankarski

dato je poglavlju Izazovi upravljanja dugom gdje

ivotu ivot je najvaniji. Ali, ima neto,

on predstavlja u naim ivotima. Evo i nekih zanimljivijih gledita.

Dobro je kada imate novac i stvari koje

Da bismo cjelovito i sveobuhvatno analizirali

1. Svemo i nemo novca

moe da kupi najboljeg psa, ali jedino ga ljubav

od starog jednostavnom injenicom da je bezlian

2. Izazovi upravljanja novcem

Iako ivimo u vremenu ubrzanog tehnolokog

sve veeg ubrzanja promjena. Naunici tvrde da e

neuporedivo bre i efikasnije, ali je u mnogo emu

njemaki filozof i autor poznate knjige Filozofija

novca, ve znai da treba posjedovati i niz drugih

ljudi shvate da su benefiti koje su donosile stare

NOVAC I FINANSIJSKE BRIGE

1. O novcu brinu i bogati i siromani

Tukidid, 413. g. pr. Hr.

Bogatstvo za nas nije tek puko sredstvo

rado pobjegli od siromanih. Ali, to nije mogue.

i u kome materijalno sve vie preovlauje nad vaspitnim, obrazovnim i duhovnim.

Novac je bio i ostao mono sredstvo za postizanje

2. Kako ukrotiti finansijske brige

ivotu. Oni koji su zdravi, bogatiji su i od samih

no bogatstvo posljedica duhovnog i intelektualnog.

Brige su sastavni dio naih ivota i pratie nas

su radili na ovom istraivanju jo dodaju da ovaj

su i komunikativniji, razboritiji i vedriji, a samim

UMIJEE STICANJA NOVCA

O tajnama sticanja i uvanja novca, kao i navoenja novca

bjanjavajui osnovne principe novca, Dord

Ralf Voldo Emerson (Ralph Waldo Emerson),

1. Stvarajte prilike, a ne neprilike

Istraivai koji se bave postizanjem uspjeha

neumitno prolazi, a sa njim i prilike. Jer vrijeme

2. Promijenite svoj pristup novcu

Vano je stei novac, potovani itaoci, ali je jo

Mnogi se irom svijeta pitaju kako je mogue

3. Kako zaraditi dovoljno novca za

U svim vremenima najdjelotvorniji nain da

da se bavite i kako elite da zaradite novac. U tom

su autorska prava kada ste jednom napravili

digitalnom i kriznom svijetu. Put od ideje do

amerike kompanije Walmart, jedne od najveih

izreka. Tomas Vudro Vilson (Thomas Woodrow

znalaki upravljati. Ne smijete upadati u zamke

Ali, tokom doruka, sin je rekao majci da nee ii

Ako stiemo samopotovanje i status razvojem

osjeaju neprijatnost kada zarauju novac? Da li

Ako neto stvarno elite da postignete, uvijek

pisae maine, lampe, stare vaze, namjetaj, polovna

uspjenih malo poznatih biznisa, ameriki pisac

tedjeti izgleda tako jednostavno. Zato onda

ukoliko ovome pristupimo na lakomislen, neodgovoran ili neuk nain.

1. tednja kao mudrost troenja

Nikada ne troite novac prije nego to

da to vie tedi. Akumulirana sredstva u vidu

Radoica Luburi Nikola Fabris