lanku saznajte sve o tome to su pasivni

ko ih osobno moete ostvarivati.

imo ne samo teoriju nego i praksu! Dobit

za fantastian (dodatan) izvor pasivnih

Sadraj:
(sve je na ovoj stranici)

Uvod
Temelji
Izvori pasivnih prihoda
Pasivni prihodi od minulog rada
Praksa

Ovaj je lanak povezan s druga dva

naa lanka:

Osvoji e-knjige ako

proita ovaj modul
do kraja!!!

nica

a
nama

m za mlade

m za roditelje

Povezano

Financijska sloboda
i
Poduzetnost

Nagradu moe osvojiti na

jedan od dva naina:
Na kraju ovog lanka
je krialjka s pitanjima
vezanim uz ovaj lanak.
Ispuni je i dobiva ovu
nagradu!
Poalji e-mailom link na
ovaj lanak (uz nekoliko
reenica srdane
preporuke) istodobno
trima osobama i nama, i
aljemo ti nagradu.

nje u udrugu

ura

na

no
ivosti

erija

alerija

alerija

ji

ri

ri

no oglaavanje

Uvod

Ovaj lanak upuuje na to kako ostvariti pasivne prihode u kontekstu ostvarivanja materijalnog blag
koje s duhovnim tvori ope blagostanje.
Proces ostvarivanja trajnog materijalnog blagostanja podrazumijeva ostvarenje
podrazumijeva pasivne prihode.
Veina ljudi ivi pod dojmom da su slobodni, a ustvari to uope nisu.
Jeste li slobodni biti uvijek ono to
Definicija uspjeha
to god elite, ii kamo poelite i imati
- Ralph Waldo Emerson:
elite? Lako mogue da je odgovor ne
"Smijati se esto i mnogo;
znate ljude koji imaju toliko slobode pa
zadobiti potovanje
mislite da je to nemogue, barem za
inteligentnih ljudi i naklonost
prihvaate privid slobode. To ne mora
djece; stei razumijevanje
uinite ono to vam predlaemo u
iskrenih kritiara i podnijeti
moi ete postii trajnu slobodu,
izdaju lanih prijatelja;
bilo koju drugu.
prihvaati ljepotu; pronai ono
najbolje u drugima; ostaviti
Veina ljudi vjeruje da je za slobodu
svijetu neto lijepo, bilo to
imati novca, i to mnogo. No, postoji
zdravo dijete, njegovan vrt ili
"Istinsko znanje je znanje
bolje drutvene prilike; znati
da nita ne znamo."
da barem jedna osoba na
"Znati znai znati da nita
ovome svijetu lake die jer vi
ne znamo. To je smisao
ivite: to znai da ste uspjeli."
istinskog znanja." - Sokrat

"Nitko nije
beznadnije zarobljen
od onih koji lano
vjeruju da su
slobodni."
- Johann Wolfgang von
Goethe

kreni, ovjekov
atelj je novac."

Izvori pasivnih prihoda

Sad kad smo obradili mjerila i temelje us

proli teoriju, vrijeme je za praksu, odnosno konkretne naine do financijske slobode. Da podsjetimo
radi o nainima kako imati vie vremena, slobode, mira, zdravlja, ljubavi i novca. Dakle, financijska
podrazumijeva i vremensku slobodu, a ne samo novanu.

Budui da smo svi stvoreni za neto drugo da bismo ispunili svoje osobne misije, ne postoji jedan na
odgovara svima, ali postoji jedan model koji odgovara svima, a to je pasivni prihod.

Pasivni prihodi mogu biti postignuti na mnogo naina. Nemogue je da ih sve obradimo, meutim, p
emo vam barem jedan koji je mogu veini ljudi.

Prvo, da razjasnimo to znai pasivni prihod. To je dohodak koji se prima redovno, s malo ili bez ulo
rada.
Primjeri:
dohodak od imovine
najam imovine
dobit od poslovanja koje ne zahtijeva izravnu ukljuenost
kamate s bankovnog rauna
tantijemi - honorar od objavljivanja knjige ili licenciranja patenta ili drugog oblika intelektualnog v
prihodi od tuih reklama na vlastitim internetskim stranicama
dividende i prihodi od kamata od posjedovanja vrijednosnih papira, kao to su dionice i obveznice
prihodi od automatiziranog trgovanja binarnim opcijama na burzi vrijednosnih papira
mirovina

Da ne bi bilo zabune, vano je naglasiti to se pod

misli. Moda ta rije nije najprimjerenija jer mnoge zavarava pa da razjasnimo da se radi o tome da
pasivni, a ne ovjek. Kad zaraujete pasivne prihode, to ne znai da ste pasivni. Pogotovo u poetku
uope dolo do pasivnih prihoda, potrebno je biti itekako aktivan. No, za razliku od drugih vrsta prih
pasivnim prihodima zaraujemo i dok smo na odmoru i dok spavamo jer smo prethodno uspostavili

to omoguuje. Nakon to se uspostavi sistem za pasivne prihode, potrebno ga je odravati s povrem

aktivnou, koja je puno manja i laka nego kod ostalih modela prihodovanja. Kod uspostavljenih pa
prihoda moe se u mirovinu puno ranije nego inae.

Iako su svi gore navedeni izvori pasivnih prihoda jednako vrijedni, nije ih sve jednako lako izvojevat
ljudi smatra da je teko zaraditi pasivni prihod na veinu navedenih naina jer nemaju sredstava ili s
za to.

Primjerice, da biste zaradili pasivni prihod na iznajmljivanju nekretnina, morate posjedovati ne

imati novca da kupite jednu, to je nemogue mnogim ljudima pa neemo sad o tome. Takoer, u na
iskustvu, s obzirom na to da iznajmljujemo apartman na moru, to nije vrlo profitabilno ulaganje u v
sluajeva jer za za povrat investicije treba 10 do 20 godine. A i nije tako pasivno kako se ini, jer im
posla oko gostiju ako se iznajmljuje prostor na krai rok. A ako iznajmljujete na dui rok, nemate to
ali je zarada puno manja i treba puno due da se povrati investicija pa je pitanje koliko je to isplativ
nekretninu naslijedili. Postoje puno isplativije investicije.

Takoer, da bi se zaraivao znaajan pasivni prihod u obliku tantijema, potrebno je imati talent
napie popularna knjiga, odnosno snimi popularna pjesma ili kreira popularni softver ili aplikacija ili
drugo znaajno intelektualnu vlasnitvo, za to veina ljudi misli da nije sposobna, tako da neemo
to sada. Osim toga, ak i da napiete najbolju knjigu (kao to je naa :), to vam ne jami pasivni pr
ako imate veliku marketinku strategiju koja puno stoji ili dobrog izdavaa.

Takoer, kako veina ljudi nema dovoljno novca u banci da zaradi znaajne pasivne prihode na ka
ni o tome neemo sada. To ukljuuje i pasivne prihode od dividendi i kamata od posjedovanja
vrijednosnih papira, kao to su dionice i obveznice. Iako za potonje ne treba veliki ulog za poeta
veina se ljudi ne usuuje ulagati u vrijednosne papire pa neemo ni u to ulaziti u ovom kontekstu.
iako osobno zaraujemo dosta na bankovnim kamatama, valja rei da je bankarska kamatna stopa
u odnosu na ono to se moe zaraditi ulaganjem bilo gdje drugdje, no ipak je to dobra opcija za kom

Takoer, da bi se moglo zaraivati znaajan pasivan prihod od internet reklama na vlastitim blog
internetskim stranicama, potrebno je imati vjetine za to trebaju godine da ih se razvije prije nego
zaraivati na tome. Budui da veina ljudi nije spremna ili u mogunosti izdvojiti toliko vremena da
ove vjetine, neemo ni u to sad ulaziti, bez obzira na to koliko je to isplativo za nas.
Isto tako, neemo raspravljati o mirovini iz oitih razloga.

Budui da vam elimo dati ne samo teoriju nego i praktian na

svojim vrlinama ostvarujete pasivne prihode, ovdje emo se usredotoiti na naine na koje ih gotovo
moe zaraivati ve od ovog mjeseca. Da se razumijemo, otprilike prvu godinu-dvije bit e potrebno
aktivan, a potom e prihodi biti pasivni, no prihode moete ostvarivati od samog poetka, s time da
vrijeme oni ovisiti o vaim aktivnostima i vrlinama, a onda e s vremenom postati automatizirani i ti
pasivni.

roene u
misle da je
e letjeti."
alidari

odno:
o slonu

Dakle, postoji nain na koji moete i vi zaraivati pasivne prihode, a taj je od poslovanja koje ne
izravnu ukljuenost nakon to ga uhodate i automatizirate. Budui da bilo tko moe tako prih
sad emo o tome rei neto vie.

Pasivni prihodi od minulog rada

Osim vie izvora, postoji i vie vrsta pasivnog prihoda, a ovim nainom koji emo sad predstaviti mo
ostvarivati tzv. rezidualne i leveraged prihode.

Rezidualni prihod vrsta je pasivnog prihoda koji vam sjeda na raun iz mjeseca u mjesec, iz godin
na raun minulog rada ili posla koji ste obavili samo JEDNOM. To je poput prihoda od autorskog prav
Leveraged prihod je zarada ostvarena djelovanjem drugih ljudi - suradnika (djelovanje poluge
engl.leverage). Imamo samo 24 sata na dan. Stoga, postoji granica koliko u tom vremenu moem
ostvariti vlastitim djelovanjem. No, poslovanjem koje je organizirano, recimo, kao mreni marketing
zaraivati leveraged prihode (u obliku tzv. "override" provizije) kad lanovi, koje ste vi direktno i ind
regrutirali, ostvaruju rezultate. To je neka vrsta menaderskog prihoda jer kao lideri svog tima zara
rezultatima itavog tima.

O mrenom i multi-level marketingu govori se sve i svata. Neki to vole, a neki ne. Ne postoji nita
svijetu to svi vole ili to svi mrze. Sve je podlono zakonu polariteta, tako da sve i svatko ima pozit
negativne strane. Umijee uzimanja najboljeg od neega nije neto to svatko moe. Da bi kamuflir
nesposobnost, svjesno ili nesvjesno, mnogi ljudi radije prebacuju krivicu za svoje loe rezultate na s
druge ljude iako u istoj organizaciji i u istim uvjetima mnogi drugi uspijevaju i bogate se. Naravno d
biznis ima svoje prednosti i mane, a o svakom od nas ovisi na koje emo se od toga usredotoiti.

U posljednjih 10 godina mreni je marketing proizveo vie milijunaa nego bilo koja druga pojedina
industrija.

Mreni marketing jedan je od najboljih naina da zaradite pasivni prihod, ali samo za one koji kultivi
potrebne vrline, kao to su: vjera (u sebe, u svoje mogunosti, u vrijednost usluge itd.),
povjerenje, ljubav(prema svom poslu i drugima), autentinost, poduzetnost,
proaktivnost, samoinicijativnost, samodisciplina, marljivost, optimizam, ustrajnost, upornost, odlun
izdrljivost, nepokolebljivost, dosljednost,velikodunost, hrabrost, otpornost, strpljivost, fleksibilnost
entuzijazam, integritet, potenje, radoznalost i otvorenost.

Svi ljudi koji ne koriste ove vrline u svom poslu jednostavno ne mogu uspjeti u ovom poslovnom mo
naravno, krive njega, a ne nedostatak svojih vrlina. Moemo kriviti sve i svakoga za svoj neuspjeh,
da smo svi odgovorni za svoj ivot. Neki ljudi uzmu ono najbolje u bilo kojoj situaciji ili organizaciji,

Sigurno postoji mnogo organizacija s mrenim marketingom koje nisu zasluile preporuku. Samo za
neke organizacije strukturirane po principu mrenog ili multi-level marketinga ne znai da su hvalev
Dakle, treba biti oprezan u odabiru prave organizacije, kao i sa svime u ivotu.

Isprobali smo dosta njih i moemo razumjeti zato su neki ljudi protiv ovog modela i ak ga nazivaju
imenima poput lanca sree, piramidalne sheme i slino. Meutim, ako traimo dlaku u jajetu, moem
negativne strane u bilo kojem poslovnom modelu i bilo kojoj organizaciji, ak i u onim najboljim. No
nain da se ivi i zasigurno nije nain za ostvarenje blagostanja i financijske slobode.

Postoje milijuni ljudi irom svijeta koji su postali milijunai ili imaju velika primanjima, ukljuujui i n
zahvaljujui angamanu u mrenom marketingu. Ja sam svoj prvi milijun zaradila upravo u mrenom
marketingu. Bez obzira na to koliko je novac vaan, jo je vanije vrijeme koje se time zaradi, kao i
mir. Da ne zanemarimo ostale vrijednosti koje imamo u ivotu, kao to su ljubav, zdravlje, prijateljs

dalje - kad imamo dovoljno vremena na raspolaganju, lake nam je i njih poboljati. Sve je povezan

Ako vam moemo preporuiti samo jedan nain da unovite svoje vrline i ostvarite financijsku slobo
zaraujui pasivne prihode i to iz viestrukih izvora istodobno, to bi svakako bio taj da se ukljuite u
biznis koji objedinjuje affiliate i mreni marketing i koji ne zahtijeva izravnu ukljuenost nakon to g
automatizirate.

Najvjerojatnije mnogima od vas ovo zvui kao strani jezik, ako nemate iskustva u marketingu, no ne
dati obeshrabriti terminologijom jer u ovom poslu, koji vam sad mislimo predstaviti, bilo koji laik mo
sve dok kultivira potrebne vrline.

Naravno da e biti lake onima koji imaju prethodna iskustva u nekoj vrsti marketinga, pogotovo u o
affiliate, ili mrenom marketingu, no ni ostali nee biti na gubitku jer e dobiti besplatni trening i svu
Poetnicima, stoga, treba malo due da se uhodaju i ponu zaraivati znaajne iznose, ali i ne, ako b
osoba ste od akcije. Ne morate sve znati prije nego to ponete zaraivati novac jer uspjeh i financi
slobodu ne garantira znanje, nego vrline.

Dakle, ovdje je link na stranicu gdje moete saznati neto vie o biznisu koji vam preporuujemo, m
detalje ete dobiti samo nakon to se besplatno i bez obveza prijavite ovdje:
Opis za one koji ele da
novac radi za njih

Praksa

Opis za one koji ele radom

doi do pasivnih prihoda

"Ako eli neto to nisi

Kad ovjek sazna kako ostvariti ciljeve, proitavi sve mogue
nikad imao, trebat e
lanke na temu samopomoi, katkad je teko znati to tono treba
uiniti neto to nisi nikad
bi se naueno primijenilo u praksi. Ovdje smo da vam pomognemo
inio."
tom smislu, preporuujemo da svakako radite ono to intuitivno
- JD Houston
je va poziv i time ostvarite
to e vam donijeti financijsku
materijalno blagostanje.
Pritom slijedite ne samo intuiciju
strast - ono to toliko volite
raditi da biste to radili i da vas nit
za to (kao s hobijem).

Usporedno s time, u kontekstu

potrebe za vie izvora pasivnih pr
preporuujemo jednu
fenomenalnu organizaciju preko k
zaraditi radei od kue, s
posla, s plae ili od bilo kuda gdje
pristup internetu. Naime, radi
se o jednostavnom poslu online m
To nije neto ime se moete
obogatiti preko noi ili na brzinu,
dugoroan izvor stalnog
dohotka koji vam, ovisno o vaem
prvu godinu-dvije, prua mogunost ostvarenja peteroznamenkastih i ak esteroznamenkastih mjese

Ne brinite se ako nita ne znate o online marketingu i marketingu openito jer ete dobiti kompletnu o
besplatno. Ako imate prethodna znanja, moi ete prije startati. Radi se o djelatnosti koja je toliko jed
je mogu obavljati i osnovnokolci, kojima ovo takoer srdano preporuujemo uz podrku roditelja. Ov
fenomenalna prilika za pokretanje vlastitog biznisa u okviru meunarodne poslovne grupacije za k
trebaju nikakva ulaganja, ni veze, ni visoko obrazovanje.

Ono to vam treba za uspjeh kombinacija je odreenih vrlina: vjera (u sebe, u svoje mogunosti, u vr
usluge itd.), povjerenje, ljubav (prema svom poslu i
drugima), autentinost, poduzetnost, samoinicijativnost,samodisciplina, samostalnost, marljivost,
optimizam, ustrajnost, upornost, odlunost, izdrljivost, nepokolebljivost, dosljednost, velikodunost,
otpornost, strpljivost, radoznalost i otvorenost.
Ako su vam ove vrline jaa strana ili ako ste spremni snanije ih kultivirati, zagarantiran vam je ne sam
nego i pasivni prihodi i materijalno blagostanje.

S druge strane, ako imate naglaene odreene slabosti: skeptinost, sumnjiavost,

nepovjerenje, kompromiserstvo, konformizam (radije radite za sigurnu mizernu
za nesigurnu sjajnu proviziju), predrasude, pesimizam, lako se predaje i
kolebljivost, nedosljednost, kritiziranje, jadikovanje, prigovaranje, ogovaranje i
one e vas blokirati i neete uspjeti.

"Tko riskira,
profitira."
- narodna
izreka

U ovom poslu nemate to riskirati jer ne trebate uloiti nikakav kapital ni bilo to kupiti, a ako nita, b
dobiti besplatnu obuku iz marketinga koja vam ubudue moe dobro doi. Osim toga, ako imate neke
proizvode i usluge, moete ih preko ove marketinke grupacije besplatno plasirati na trite bez apsolu
ulaganja - dobivate besplatni web-shop i mreu kupaca i prodavaa.
Budite sami svoj ef - odreujte si sami koliko ete raditi, kada, kojim tempom i s kim.
Opis za one koji ele da
novac radi za njih

lanci

nopono

cija za uenje

bavi

ikacija

Opis za one koji ele radom

doi do pasivnih prihoda

Srodan sadraj
lanak ivotne kole

Financijska sloboda

Modul ivotne kole

Poduzetnost

Za roditelje - kako razviti

poduzetniki duh kod djece

Poduzetnitvo

Prijava

lanstvo

Prijavi se na nau mailing-listu primatelja besplatnog e-magazina

ivotne kole kako bi svaki mjesec dobivao/la najnovije korisne
sadraje i poklone! Nee poaliti. Pogledaj sve pogodnosti prijavljenih
korisnika

Besplatni e-magazin

nt intuicije

prirode

E-mail adresa:

za duu

a sve

Prijava

ne knjige

Pridrui nam se
Ulani se u nau ud

Svojim ulanjenjem u u
pridonosi jaanju vrli
drutvu i dobiva mno
fantastine pogodnosti
su opisane na stranic
prijavnicom i statuto
Opirnije

Nagradna pitanja

Nagradu dobivaju svi oni koji su ovaj lanak proitali s razumijevanjem, to e se vidjeti kroz ovu kr
Mogue je da se neka pitanja odnose na tekst koji je u ekskluzivnom dijelu.
Alternativa je poslati e-mailom link na ovaj lanak (uz par reenica srdane preporuke) istodobno
osobama i nama. (molimo ne slati sebi, jer to neemo uvaiti)
1. Novac nije pravo mjerilo uspjeha nego to jest?
2. Osim gornjeg odgovora i slobode, to je jo mjerilo uspjeha?

3. Kako se moe doi do novca a da ne prodajemo svoje vrijeme?

4. Stara paradigma daje privid ega?
5. Prodajui svoje vrijeme nekoj organizaciji, mnogi ljudi su esto prisiljeni prodati i to svoje?
6. Osim znanja i vjetina to je jo pravi temelj uspjeha i blagostanja?
7. Sloboda od ega je preduvjet za financijsku slobodu?
8. Kako se zove organizacija (kratica) koju vam preporuamo za ostvarenje pasivni prihoda?

1.
2.
3.

prihodima

4.
5.
6.
7.
8.

Slova u oznaenim, naranastim poljima krialjke ubaci umjesto ikseva u ovaj link
(ako ne vidi oznaena polja pogledaj to u drugom browseru/pregledniku umjesto u Chromu
http://www.zivotna-skola.hr/nagrada/xxxxxxxx.html
kopiraj link - s malim slovima iz naranastih polja krialjke umjesto ikseva - u internetski pregl
pa e dospjeti na ovu web-stranicu na kojoj je nagrada
- pristup kompletu e-knjiga na temu financijske slobode.
Pitanja i odgovori vezi s nagradnom igrom

Poznaje li nekoga komu bi dobro dolo da ostvari financijsku slobodu pasivnim prihodima
Poalji im e-mailom link na ovaj lanak!
Time e uiniti veliku uslugu i nama i njima.
Jo jedno dobro djelo za danas :-)

23 oujka 2015 ~ 0 COMMENTS

Ideje se mnoe dijeljenjem

Aktualno Poslovni svijet Startup projekti

Tekst sam napisao kao uvodni tekst za asopis Perspektive s temom IDEJE, INOVACIJE, RAST.
Izdava Zagrebaka inicijativa, oujak 2015

Sve poinje od ideje.

Netko je imao ideju pokrenuti ovaj asopis. Da je samo imao ideju, i ostao pri tome, ovaj tekst
nikad ne bi itali. Ideja jest poetak, ali mnogi kod ideja i zavravaju. Produciraju ideje. Ideje koje
bi netko trebao provesti u djelo. Vrlo esto netko drugi. Takve ideje, moda, uspjevaju u nekim
sustavima poput korporacija, politike ili vojske. No, veina ideja u businessu vrijednost

poinje poprimati tek implementacijom.

Ideje se esto veu uz poduzetnitvo, jer se uvrijeilo miljenje da poduzetnik uspjeva jer je imao
dobru ideju. To je slino kao kad tvrdimo da su najbolji sportai uspjeni samo zato jer su
talentirani. Na najbolji skija je davno nauio od oca da je talent daleko manje vaan od
realizacije. U njegovom sluaju najvea vrijednost stvorena je ne iz talenta nego od mukotrpnog
rada, konstantnog truda, inovativnosti u nekim rjeenjima i uvijek bar jednog spusta na treningu
vie od ostalih. Znanstvenici su davno nauili da je inspiracija samo 1% a znoj ostalih 99%
njihova uspjeha. No, za uspjeh treba 100%, tako da tih poetnih 1% nikako nije zanemarivo. No,
bitno je razumjevanje kako to nikako nije dovoljno.
Ideja je inspiracija. Bljesak u tami, poput udara munje. Udara jako i traje kratko. Samo hvatanjem
tog trenutka, tog udara inspiracije i stavljanjem njega u neki ovjeku razumljiv oblik poinje proces

kreacije. Ideju treba pohraniti, kako ne bi isparila. Ideju nakon toga treba razraivati, dodavati joj i
oduzimati dijelove, sve dok se u nama ne stvori osjeaj koji kae To je ona prava! Naravno,
osjeaj je subjektivan i osjeaj esto vara. No, proces selekcije ideja, kojim od stotinu onih koje
nam se motaju po glavi, dolazimo do one jedne koja po naem sudu biva dovoljno vrijedna da joj
posvetimo prve korake razrade, pravi prvu razliku izmeu sanjara i poduzetnika.
Mnogi ljudi mi se javljaju s idejama, traei pomo, mentorstvo ili investiciju. Nastupaju prilino
suzdrano, govorei ili piui u iframa, objanjavajui iz daleka i oprezno u emu je sutina
njihove ideje i njene genijalnosti. Trae potpis NDA ugovora ugovora o povjerljivosti. I jako se
ude, ak i uvrijede, kad od mene i veine ljudi poput mene, od kojih trae pomo dobiju
odbijenicu. Davno sam nauio da na takve upite ne smijem troiti vrijeme. Moda neki od njih i
krije skriveni dijamant, no proces bruenja bi bio teak, dugotrajan i skup, esto skuplji od
konane vrijednosti samog dijamanta. Moda grijeim, no kao i velika veina ljudi poput mene,
spremno prihvaam taj rizik. Razloga je nekoliko.

Ideja nema vrijednost!

to prije to usvojimo, lake emo dalje. Ideja koja se ljubomorno uva i na kojoj se ne radi,
apsolutno je bezvrijedna. Tek razradom i poetkom implementacije ideja poinje poprimati
obrise neeg to u konanici moe, ali i ne mora, imati vrijednost iskazanu u novcu. to je nivo
implementacije ideje vii, vrijednost moe biti via. Projekt, poslovni plan, patent, prototip,
proizvod sve su to ideje u razliitom nivou implementacije. Projekt je ideja raspisana na papir.
Poslovni plan je dodatno razraena ideja uz naznake smjerova budue implementacije u
poslovnom smislu. Oko patenata imam posebno izraeno miljenje. Moje iskustvo je da je veina
patenata na koje nailazim jedino vrijedna odvjetnicima koji se bave pravom intelektualnog
vlasnitva i zaposlenicima u patentnim uredima. Oni od tih patenata jedini imaju opipljivu korist.
Ponekad korist imaju i uramljivai koji uramljuju patente i nagrade s natjecanja inovatora. Sami
inovatori esto imaju samo troak i frustraciju. Zid prepun uokvirenih plaketa, nagrada na
inovatorski natjecanjima i rjeenja o zatiti iga, patenta ili nekogf drugog oblika prava
predstavlja samo emocionalnu vrijednost sjeanja na neka davna vremena. Predstavlja onih 1%
prekrasnog projekta koji je mogao biti. Ali nije. Na kraju sve to postaje samo izvor frustracije, kao
puno lijepih poetaka, bez stizanja do cilja.
Neki ljudi su po prirodi inovativni. Generiraju puno ideja, no imaju problem kako probrati one koje
su vrijedne daljeg truda.
Princetown Creative Research je razvio prilino dobru check listu kojom moete testirati vae
ideje. Ova lista posebno je primjerena za ideje koje su osnova za poduzetnike pothvate. Stoga,
pri procjeni koja od desetak ideja koja vam je pala na pamet prilikom jutarnjeg ispijanja kave
postavite sebi bar neka od ovih pitanja:
o
o

Proite sve prednosti i koristi koje ideja (posredno proizvod) donosi. Postoji li STVARNA
POTREBA za njim?
Jeste li sposobni tono identificirati konkretan problem ili nedostatak koji oekujete da e
vaa ideja rijeiti?

Je li vaa ideja novi koncept ili se radi o novoj kombinaciji postojeeg ili adaptaciji neeg

o
o

ve postojeeg?
Koje koristi ili rezultate moete oekivati odmah ili u kratkom roku po primjeni ideje u
praksi?

o
o

Da li su povrati koje procjenjujete primjereni? Jesu li rizci prihvatljivi?

Koje dugorone koristi moete oekivati?

o
o

Jeste li stvarno provjerili ideju u smislu ogranienja ili mana?

Ima li problema koje ideja svojom primjenom moe generirati?

o
o

Koliko su implementacija i razvoj ideje kompleksni?

Moete li razraditi vie varijacija prvotne ideje? Moete li ponuditi alternative prvotnoj?

Ima li ideja trini potencijal? Je li trite spremno za nju? Mogu li si kupci to priutiti?

o
o

Hoe li kupiti? Da li je pravo vrijeme za to?

to radi konkurencija u tom podruju? Moete li biti kompetitivni?
Oekujete li otpor korisnika prema prihvaanju vae ideje ili druge tekoe vezane uz

prihvaanje od strane korisnika?

Ispunjava li vaa ideja STVARNU i ve postojeu POTREBU ili tek morate stvoriti potrebu

i potranju marketinkim i promo aktivnostima?

Koje je vrijeme u kojem ideja moe biti implementirana?
Svako pitanje nije univerzalno primjenjivo na svaku ideju projekt. No, to si vie ovakvih pitanja
postavite i to vie odgovora na pitanja naete, ideja e se poeti bistriti i poeti e dobijati jasnije
obrise ili ete zakljuiti da je ona samo jedna u nizu onih koji e nestati uz zadnji gutljaj jutarnje
kave. Jasno, neete na sva pitanja odmah imati odgovor. Ne dajte da vas odgovaranje na ova
pitajna deprimira ili odvrati od realizacije. Ova pitana a prvi pogled izgledaju teka, izgledaju kao
pitanja koja bi sruila ba svaku, ak i najbolju ideju. No, nije tako. Implementacija e postavljati
daleko vie daleko teih pitanja. A tek kad doete na trite. Da vidite kakva onda pitanja stiu
pred vas. No, sva ona imaju odgovor, no morate bruenjem svoje ideje kroz realizaciju pronalaziti
puteve kojima e vas voditi odgovori na postavljena pitanja.
Zabluda u velikom djelu tehnoloki orjentirane zajednice je da se sve to smatraju vrijednim a do
ega su doli treba im prije patentirati. I time zatititi. U dananje vrijeme u kojem su
informacije distribuirane i dostupne onako kako je pred samo desetak godina bilo nezamislivo,
zato je tako teko prihvatiti da se shodno tome mijenjaju i neke navade stare stoljeima? Vrijeme
i troak patentiranja neega mnoge je pothvate zasnovane na inicijalno dobrim idejama otjerao u
zaborav.

Ideje se dijeljenjem mnoe

Dodatno, ljubomorno uvanje ideje teti i onom tko je vlasnik ideje ali i iroj zajednici. Ideje koje
se dijele meu ljudima istih svjetonazora ili akademske razine uvijek daju vie od ideje zatvorene
u jednoj glavi ili zapisane u projektu koji skuplja prainu u nekoj ladici, ekajui bolja vremena.
Dijeljene ideja, njihovo bruenje procesima poput brainstorminga ili swot analiza unutar
zatvorenih grupa daje vrlo zanimljive rezultate. U zadnje vrijeme se sve vie potie dijeljenje i
komunikacija ideja u znatno irim i raznolikijim grupama, kako u osobnom kontaktu, tako i putem

tehnologije na drutvenim mreama. Moramo se osloboditi straha od krae ideja i prihvatiti

injenicu da dok mi jo razmatramo ideju, neki drugi na barem nekoliko mjesta na zemaljskoj
kugli ve rade na ideji ili moda i nekoj od generacija stroja koji ve proizvodi taj divan proizvod o
kojem mi matamo. Vrlo slinoj, potpuno istoj ili potpuno razliitoj ideji, ali koja rjeava isti
problem. Prihvatimo paradoks koji kae ideje se mnoe dijeljenjem.
Patent je zasigurno koristan, ako si ga moete priutiti vremenski i financijski. No i kad imate
patent ili bilo koje slino pravo, put do apsolutne zatite je dug i trnovit. esto ne vodi do eljenog
cilja. Postoje mnogi koji se na patent i nee osvrtati, mnogi koji e koristiti sve mogunosti da ga
zaobiu, ospore ili kopiraju. Imati e veu snagu i esto nee izai kao pobjednici u formalnom
smislu, ali e vas izbaciti iz igre. Umjesto patenta, na putu od ideje prema rastu rae biram drugu
zatitu. Brzinu. Ne smatram da je patentiranje nuno loe, samo morate dobro odvagnuti to i
ponajvie kada patentirati.

Brzina implementacije ideje je kljuna

Tek implementacijom uviamo sve prednosti i nedostatke same ideje. Realizacijom rjeavamo
dvojbe kojih esto nismo bili ni svjesni pri prvom udaru ideje. Brzina i kvaliteta impl

ementacije nas vrlo efikasno titi od

onih koji bi nau ideju ukrali. Implementacijom se poetna ideja brusi, mijenja i prilagoava
zahtjevima onih koji e kasnije plodove te ideje koristiti. Ako smo u tome brzi i ako izaberemo
prave smjerove razvoja, te uloimo onih 99% znoja na poetnih 1% ideje oni koji bi nas kopirali
e biti uvijek par koraka iza nas. Prednost brzine moe biti zaposjedanje znaajnog trinog
udjela u vremenu manjem nego vrijeme koje bi nam trebalo za dobiti patent za cijelo trite.
Poetkom prodaje, zaposjedanjem nekog udjela na tritu i financijskim prilivom koji rezultira iz
prethodnog, dobijate oruje za borbu protiv konkurencije. To vam omoguuje razvoj nove inaice,
dok se konkurencija bori s kopiranjem one koju ste vi ve plasirali, naplatili i pobrali vrhnje.
Konano, ako je naa ideja stvarno bila revolucionarna kako je na poetku izgledalo, brzinom i

kvalitetom implementacije stvoriti emo proizvod ili uslugu koja e izai na trite u obliku boljim
od prethodno dostupnih a daleko prije od onih koji su nas slijedili. To e nam omoguiti preduvjete
za drugi dio prie, za rast.
Nakon to smo nau ideju razvili do izlaska na trite, dolazimo tek do pravih problema. Svima
onima koji su mislili da je razvoj od ideje do prvog finalnog proizvoda teak, tek sudar s tritem
razbiti e mnoge iluzije. Ba na stolu gledam prekrasno dizajniran energetski napitak. Formulacija
i dizajn plod su domae pameti. Razvijen je u skladu s najboljim praksama i standardima. Djeluje
i ima prednosti nad postojeim slinim proizvodima na tritu. Konaan rezultat ideje i projekta e
biti samo veliki gubitak za sve ukljuene u projekt, a najvei za vlasnika ideje i pokretaa. U
ormaru mi stoji set silikonskih poklopaca za konzerve. Odlino dizajniranih, kvalitetno izraenih i
zapakiranih te spremnih za prodaju. Savreno pau na sve konzerve koje se mogu nai u prodaji
i tite sadraj nakon otvaranja, te produljuju njegov rok trajanja. Rezultat je ve jasan. Potpuna
propast projekta, veliki trokovi za idejnog zaetnika i ogromna frustracija. Moda i nauena
lekcija? Pametniji od mene stalno ponavljaju da se ne uspjeva iz prvog puta.
Kako nakon procesa razvoja pokrenuti rast? Kako plod vae ideje dovesti do onih koji su spremni
valorizirati uinjeno i dati vam satisfakciju za dotadanji trud? Za poeak, moramo se suoiti s
realnou. Onom realnou koju vlasnici ideja, koji zbog zaljubljenosti u svoju ideju, svoj koncept,
svoj proizvod preesto odbijaju prihvatiti. ivimo u svijetu u kojem je proizvesti daleko lake
nego prodati. Oko nas su 3D printeri koji na osnovu ideje pretvorene u nacrt izrauju sve
zamislivo. Od malih komada nakita do cijelih stambenih jedinica. Tu je prostor od ideje do
realizacije znaajno smanjen. No, ba zbog toga, daleko vie ideja, materijaliziranih kroz
proizvode, svakodnevno izlazi na trite. To u konanici produljuje i oteava drugi put. Put od
izlaska na trite do valuacije i posredno tome do rasta.

Zato je rast bitan?

Koliko drvo raste u visinu? Onoliko koliko moe. Koliko polodova daje, korijenja puta ili listova
tjera? Onoliko koliko moe. Koliko god moe. Dok raste, drvo ivi. Kad stane, poinje stariti i slabi.
Postaje puno osjetljivije na napade tetoina i bolesti. Neminovno poinje kopniti. I umire. Slino
je i s poslovanjem. Ako ne okreete kotae bicikla padate. Rast je pokreta svega u poslovanju.
Ako zdravo rastete, banke vas vole. Dobavljai vas oboavaju. Mediji su vam naklonjeni. Vai
kolege imaju dobre plae, sigurna radna mjesta i vjeru u budunost. Klima unutar tvrtke je dobra i
motivacija za nove iskorake je velika. Ostvarujete dobit koju koristite kao gorivo za budui rast. Ne
postoje negativne stope rasta. To ostavite politiarima. Suprotno od rasta je pad. A kako izgleda
pad i koliko on destrukcije unosi u sve procese i dionike, lako ete prepoznati kad okrenete sve
postavke u prethodnim reenicama.
Kako bi, na tritu, rasli, prvo vas moraju primjetiti. Kako god revolucionaran proizvod bio, ako ne
uspijete dosei kupca, potaknuti ga da proizvod koristi, rasta nee biti. Previe je lanaka
napisano o tome kako se istaknuti iz mase onih koji se bore za naklonost korisnika, za to postoje i
mnogo stuniji od mene. Pristup se znaajno razlkuje, najvie ovisno o sredstvima koja su vam
na raspolaganju.

ak i kad se istaknete, kad vas kupci zapaze i kad krenu pristizati prvi korisnici, onda tek predstoji
prava provjera vae provtne ideje i koncepta kojim ste je predstavili tritu u nekom finalnom
obliku proizvodu ili usluzi. Tu uvijek, iz poetka, uimo onu staru izreku koja nas ui kako niti
jedan plan ne preivi susret s bojinicom. Vaa ideja, materijalizirana u proizvodu, uglavnom e
ii na dorade. to su one manje po obimu i troku to znai da ste bolje pogodili ukus korisnika i
kupca. to je vie u pitanu fino podeavanje vee su anse za brzi rast. No, ako i va proizvod
ne nae na oekivani prijem na tritu, povucite se, realno razmotrite odluke tog najbitnijeg
ocjenjivakog suda i donesite odluke to i kako dalje. Ne podcjenjujte povratne informacije kupaca
i ne inite sliku ljepom od one koju su vam kupci nacrtali. Ako je loe nekad se treba vratiti
znaajno u nazad, nekad ak i treba potpuno odbaciti proizvod i krenuti od nule. Projekt u koji
sam uloio pred nekoliko godina, ve nakon par mjeseci od moje investcije, doivio je ultimativnu
ok terapiju. Osnivai, koji su tada i sada imali veinu i mogunost odluivanja doli su s
prijedlogom (u stvari bilo je rije o odluci, jer ja nisam imao snage sprijeiti ih) kako moramo u
potpunosti baciti proizvod koji smo razvili i u koji sam uloio prilinu sumu, te to prije krenuti u
razvoj od nule. Jasno, sve to je bilo bazirano na saznanjima i iskustvu koje smo do tada prikupili.
Tada sam skoro pao sa stolca. Borio sam se rukama i nogama kako bi ih uvjerio da to ne ine.
Danas taj projekt vrijedi nekoliko milijuna eura, posluje po cijelom svijetu, zapoljava ljude na tri
kontinenta i jako se dobro razvija. Da tad nismo bacili postojee i krenuli u novo danas ga ne bi

bilo.
Kod faze rasta, za koju je poeljlno da traje to dulje a idealno dok god je mogue, moramo voditi
rauna da taj rast mora biti usklaen po svim segmentima nae organizacije. Velika opasnost je
nagli i znaajan rast samo jednog segmenta. Primjerice nagli rast prodaje koji nije popraen
odgovarajuim rastom razvoja, tehnikih parametara proizvodnje ili korisnike podrke ve u
kratkom roku moe znaajno ograniiti budue potencijale rasta ili ak dovesti do katastrofalnih
lomova. U nedavnoj prolosti imali smo primjer domaeg maloprodajnog lanca u segmentu uradi
sam opreme koji je iz male obiteljske firme i jednog duana naglo ekspandirao ak i u regiju.
Proirio se i na prijevoz tereta, te je kupovao i nekretnine. Sve to nije bilo popraeno unutarnjim
razvojem, prvenstveno po pitanju upravljanja koje je karakteristino za velike sustave. Zavrili su
u steaju, vlasnici u zatvoru, a danas se tvrtka ponovo budi, ali sa novom strukturom. Kako
organizacijskom, tako i vlasnikom.

Nagli rast broja korisnika, koji nije popraen odgovarajuim rastom prihoda moe stvoriti
terminalne probleme u likvidnosti. Stoga, kod naglih faza rasta, koje su karakteristine kod startup
projekata koji prou prve faze od ideje, preko lansiranja proizvoda i prvih prihoda potrebno je
izrazitu panju posvetiti graenju unutarnje strukture koja mora od samih poetaka imati
predviene sve funkcije, kako bi ih promptno ispunjavala kako se potrebe za ispunjenjem istih
pojavljuju.
Stoga, na putu od ideje, preko plana, koncepta, prototipa do proizvoda, lansiranja na trite,
validacije korisnika i u konanici uspjenog proizvoda, tvrtke i pojedinaca unutar nje prolazimo
konstantne faze rasta i razvoja. U nekim prolaznim vremenima moemo malo i posustati.
Skijakim rijenikom vratiti se do vrata koja smo promaili, obii ih pravilno, te nastaviti trku. No,
ne smijemo odustati, jer radi se o povezanim utrkama koje se sve boduju za konani plasman.
Moramo imati na umu da nije samo jedna utrka vana, ve ono to se boduje jest konaan
rezultat na kraju prvenstva. Moramo vjerovati da pobjeuje onaj tko uz ideju (talent) ima i
upornost u postizanju postavljenih ciljeva. Ako zadovoljimo te premise, ako razvijamo ideje kojima
rjeavamo probleme korisnika a te ideje obogaujemo dijeljenjem i titimo brzinom i kvalitetom
implementacije rasti emo. Ako se previe zatvorimo uvajui ljubomorno svoju ideju, ako je ne
testiramo u srazu s drugim idejama i ljudima, miljenjima, konceptima i konano na tritu
anse su daleko vee da emo zavriti u statistici koja kae da velika veina projekata (od 90 do
95% ovisno o autoru, tritu i tipu analiziranih projekata) baziranih na inovativnim idejama i
konceptima propada u prvih 5 godina od poetka.

anse su nam male? Ili nisu?

Zavrno, ako vam se omjer od 5-10% prolaznosti ne svia, uvijek se moete okuati u
profesionalnom sportu. anse da tamo rastete i postiete uspjehe koji e vam omoguiti
ostvarenje vaih ideja, pa ak i ostvarenje barem nekih osnovnih primanja potrebnih za
svakodnevni ivot, daleko su manje. Trud i rizici u sportu esto ukljuuju i teke fizike povrede pa
ak i smrt ime su daleko vei od onih koje preuzimate kad krenete implementirati svoju ideju
oekujui rast.
26 studenog 2014 ~ 4 COMMENTS

Tesla Convoy 2014 dio trei

Aktualno Razno

22.09.2014 08:00 Skopje

Buenje i pogled na tamno plavo odijelo. Zaboravio sam opisati to sam sve uspio zaboraviti i
kakve smo imali peripetije zbog toga. Uspio sam doma ostaviti vreu s odjelima, kouljom,
kravatom. Ukrcao sam samo kofer sa casual stvarima. I to nije sve
Ostavio sam na stolu i
karticu kojom se pokree punja Ducati. Odijelo smo rjeavali u nedjelju u jutro u Skopju. Prvi

duan s mukom odjeom koji nedjeljom radi. Odjelo tamno, veliina ok. Prodano. Koulja svijetlo
plava, broj 45, komada 1. Prodano. Sve gotovo u 10 minuta. Yeah.
Za karticu je trebalo malo vie kombiniranja. Sjetili smo se da bi ju netko tko dolazi avionom u
Skopje mogao ponesti. Onda pozivi u HR. Pa kombiniranje. Ivana je predloila da je ponese
posada Croatia Airlinesa, ak je i javila imena i brojeve pilota i kopilota. No, netko je spomenuto
da Tena ide u Skopje pratiti Startup Weekend za Netokraciju. I onda moj kum do moje kue, pa
onda nai Tenu na aerodromu, predati karticu. Tako je kartica stigla u Skopje prije nas. Sve je
rezultiralo time da je moj telefonski raun bio toliki da su me dragi ljudi sa T-HTa blokirali. Kako bi
me zatitili. I nema pomoi. Dok ne poalje uplatu. Pozdravljam slubu za korisnike ovim putem!

Radio Makedonija studio

Ilija stie do mog hotela, s malim zakanjenjem. Promet u Skopju u ponedjeljak u jutro je grozan.
Idemo po Teslu s Ilijinim autom, do New Mans Akceleratora. Tesla nas doekuje napunjen. Kabel
je prebaen preko prozora, visi s preko 2 m visine. Malo akrobacija, kako bi oslobodili kabel i
kreemo.
Putem dobijamo poziv sa Radio Makedonija da se ukljuimo u eter. Kako nam je studio na putu,
odluujemo odraditi i to. Atmosfera je oputena, odraujemo kratko ukljuenje i brzo hitamo dalje.
Kako sam pohvalio makedonski ajvar, Ilija je pripremio paket. Ne samo ajvar, cijela kutija raznih
ajvara, pinur, domai sokovi i jo puno lipih stvari. Stvarno, otii iz Makedonije a ne ponesti neto
takvo, bio bi teak propust. Ilijin otac je sve pripremio, kratki stisak ruke i uz kanjenje naputamo
Skopje.
Cesta Skopje-Pritina je jedva 80 km, ali nam je trebalo preko 2 sata. Prvo iznenaenje na
granici. Moramo kupiti neko posebno osiguranje za Kosovo. Cijena 30 eura. Lijep legalni reket.
Ode do strieka u kontejeneru, on ti lijepo izda papir A5 formata i uzme 30 eura. I svi sretni.
Osim tebe. Trajalo je i to, jer ni on nije imao u svom kompjuteru taj udni model udnog
automobila. Sama cesta je drama. Cijelim putem vodi kroz neto to bi mogli nazvati
kombinacijom seoskog vaara i zone male privrede. Svakih 100m zastoj. Skree se, ulijee,

okree. ivi se i radi na cesti. Definitivno treba autoput, no nestankom prometa i dio ovih obrta i
trgovina e nestati.
13:00 Pritina
Doek ispred sveuilita u Pritini. Skupilo se stvarno puno ljudi. Gradonaelnik, dekani,
profesori, studenti. eka nas i njihov elektriar, kabel s trofaznom utinicom je spreman. Dok se
ja probijam kroz gomilu, trudei se da se to prije utekamo, Ilija ve odrauje protokolarne stvari.

Ispred Tehnolokog centra u Pritini

Odlazak na glavni trg. Pritina se jako brzo razvija i to se vidi po infrastrukturi. Mnogo je novih
zgrada, grad jako raste, po svud puno ljudi. Puno mladih. No, infrastruktura je nategnuta do
krajnjih granica. Ceste su zakrene, guva je kao u velegradu. Na glavnom trgu, policajac otvara
rampu, parkiramo se i ponovo prilazi gomila ljudi. Na trenutak ostavljamo auto na uvanje
kolegama sa sveuilita, sjedamo na brzi gablec. Tamo nam se pridruuje jedan Albanac,
zaljubljenik u elektrine aute i na preporuku kolega s fakulteta u Pritini, odluujemo ga povesti s
nama za Tiranu. To se kasnije pokazalo kao odlina odluka. Pomogli smo putniku i kasnije su
pomogli nama.
Cesta prema Albaniji je brdovita, navigacija se mui s novoizgraenim dionicama. Prelazak
granice ide brzo, najvie zahvaljujui naem suputniku. Domae je domae i izvorni govornik brzo
rjeava sve birokratske zavrzlame. Prelazak u Albaniju je teko opisati. Auto cesta postoji. U
punom profilu. Do mostova. Gdje je izgraen samo jedan. To znai da morate, nekad i svakih par
stotina metara, mijenjati traku. Sve se pitam kako bi bilo po noi, jer nema svuda onih blicajuih
utih svjetala. Povratak u svoju traku je opasan, jer je lako zaboraviti se i nastaviti u suprotnom
smjeru. Autoceste mahom nemaju ogradu. esto je prelaenje ljudi, biciklista, a ima i stoke. One
etveronone. Jedan dvononi se ak okretao polukruno u nekom prastarom mercedesu.U
glavnom, koncentracija mora biti 100% a brzina umjerena. Sve to umara gadno.
18:00 Tirana

Sheraton punimo se kod portira

Dolazak u Tiranu. Tu smo imali prve prave probleme. Kasnili smo preko 1 sat od predvienog
vremena. Doekao nas je lik, vlasnik neke informatike tvrtke. Fakat teak, udan i naporan lik.
Inae imam toleranciju za kojekakve kretene, ali ovaj je bio vrhunski primjerak svoje vrste.
Protokolarno smo popriali, popili pie. Niti punjenje niti smjetaj nisu bili organizirani. Pada mrak,
a mi usred grada koji ne poznamo, s praznim baterijama. Auto smo uspjeli utekati na obian
uko teker u kuici uvara parkiralita Sheraton hotela. No, struja oscilira, napon pada na 200 i
manje Volti. U hotelu i WIFI teka. Traimo mjesto za prenoiti, Sheraton je pun i tu ne moemo
ostati. Noenje nije problem, ali punjenje jest. Do jutra moramo imati pune baterije, to znai da
trebamo trofaznu struju.
I tu se pokazuje ona stara o pomoi putniku namjerniku. Zovemo prijatelja kojeg smo stekli
putem, a s kojim smo se pred samo jedan sat oprostili. Mi smo ga dovezli iz Pritine, sad trebamo
pomo. ovjek se javi, kae, dolazi odmah, s ekipom. Upoznajem Ramia. Sjajan deko,
Libanonac, na privremenom radu u Tirani. Rami otvara novi bar, radovi su pri kraju i ima trofaznu
struju i mjesto gdje e Tesla biti na sigurnom preko noi. Dolazimo na odredite, parkiramo na
mjestu gdje e njegov budui bar imati vrt. Spajamo se na struju ne radi. Struje ima, ali Tesla
odbija poslunost. Ni jednofazno ni trofazno. Ne ide i ne ide. Ilija se baca na posao. Brifer u ruke i
otvara razvodnu kutiju. Prekrasan prizor. Sve ice su iste boje uto zelene. Pravi work of art.
Neznanog umjetnika. Moda ak i samoukog. Tu se Ilija povlai, jer se ini da je struja dovoljno
jaka da ga baci preko 4m visoke ograde, ako pipne krivu icu. Odlazim do razvodnog ormara
kojim se napaja cijela zgrada. Potegnem vrataca i ostaju mi u ruci, drei se samo na
uzemljenju. Unutra prekrasan set prastarih osiguraa i smrad spaljenog bakelita. Nita ni od toga.
Poklapam paljivo vrata, kako bi sljedei tko doe imao istu navalu adrenalina kad otvori kutiju.
21:00
Mene lagano hvata malodunost. No, Rami se ne predaje. Zove elektriara. I ovaj dolazi. Rami
nas alje na cugu u bar preko ceste a elektriar se baca na posao. ini se da e ipak sve biti ok.
Nakon gotovo sat vremena dolazi Ilija, traei od mene da ja pokuam spojti Teslu, jer se nitko ne
usudi. Oito ni oni nisu sigurni da neto nee poi po zlu. No, Tesla je uporan. Na kablu odmah
zasvijetli crvena led dioda, dajui do znanja da njemu ponueni juice ne odgovara. Sad ve

vidim zabrinutost i na drugim licima. Da nam ne bude dosadno poinje i kia. Rami dolazi na
ideju preko zida je restoran. Moda oni imaju trofaznu utinicu. Odlazi i za par minuta se s
druge strane zida uje Imamo utinicu, bacaj kabel. Samo trebamo Sergeja Bubku da prebaci
kabel motkom na drugu stranu. No, gledao sam ja kaubojske filmove. Bacanje lasa uvijek djeluje
tako lako. Osim ako na kraju lasa nema teak teker, ako zid nije visok 4m, po tebi pljutio kia a
grane okolnog drvea glume mreu kroz iju rupu mora pogoditi. Psovalo se na albanskom,
engleskom, makedonskom, hrvatskom sve dok se s druge strane nije zauo glasan udarac.
Rami je pokupio kabel i utekani smo. Punjenje poinje.
23:00
Idemo nazdraviti uspjenom poslu. Taxi. Hotel. Skidanje mokrog i oblaenje suhog. Tako bi rado
provjerio status punjenja, neki vrag mi ne da mira. No, 3g u Tesli ne radi, a parkiran nisam u
dometu nekog wirelessa na koji bi se Tesla spojio. Idemo na kasnu veeru, Rami spomene,
onako usput Nije da ba dobro pozna tog susjeda vlasnika restorana. Itekao je veliki friider i

utrekao

nas. ini mu se da je gazda neki mutan

lik. Odmah poinju prie ta ako je mafija, a u friideru neki leevi? Ako se otope do jutra,
bolje da nas nema. Sve je to ala, ali opet Nekako nagovaram Ramija da nakon veere idemo
pogledati Teslu. I jasno, punjenje je stalo. Napunilo desetak km i stoji. Kasnije sam skuio da je
teker bio pun vode, a u strci nismo to skuili. Rjeavam to i punjenje poinje. Sad sam ve
totalno lud. Pono je odavno prola i sumnjam da emo se napuniti do kraja. Pada odluka da
nema spavanja, nego feta dalje, kako bi opet doli provjeriti punjenje.
02:00
Sjedim s udnom a opet pravom ekipom. Libanonci, Kosovari, Albanci, Makedoncive je litra
viskija odradila svoje. Sluam glazbi za koju nikad ne bi reako da u je sluati. I tako, prolazi no.
Pred odlazak u hotel, jo jedna provjera. Ovaj puta, punjenje radi. Do jutra emo imati dovoljno,
ali ne i vika. A kad nema preciznu navigaciju, niti mjesta za punjenje po putu, od vika glava
definitivno ne boli.
23.09.2014. 08:00 Tirana
Glava ne boli od vika, ali ni od dobrog viskija. Ustajem se, brzinski dorukujem i spreman sam
za pokret. No, Ilija je zaspao. Prvi put. Deava se i ljudima poput njega. On je onaj organizirani.

Ja sam onaj od improvizacije. Taksi, probijanje do Ramijevog bara, kroz stranu guvu. Teslom
na glavni trg, jedna TV stanica eli intervju. Odraujemo intervju, vozei simpatinu novinarku i
snimatelja punom brzinom kroz veliki kruni tok oko spomenika u centru Tirane. No, baterije nam
ne dozvoljavaju dalje igranje, a i vrijeme nam curi.
U baterijama oko 200 km a najmanje 180 nam treba do cilja. Opet vonja autocestama, uz
maksimalni oprez. Pred granicom nigdje putokaza Podgorica ili Crna Gora. Znamo da smo manje
od 20 km od granice, ali bauljamo po nekim selima. Navigacija nema ucrtane novoizgraene
obilaznice par manjih mjesta. Iako nam sve govori da bi to bila nova cesta oko mjesta, prvi put se
ne usudim i idem kamo statina navigacija iz memorije u Tesli vodi. Pogrena odluka. Bajze,
Koplik, Hanni i Hott su sigurno prekrasna mjesta pored Skadarskog jezera ali uope nisam imao
elju posjetiti ih. No, nakon prva dva, shvatio sam da je bolje ignorirati navigaciju i ii novom
cestom, koja je ipak bila samo obilaznica tih mjesta. Glavna ulica kroz mjesta je toliko zakrena
da treba po dvadesetak minuta samo za proi tih par stotina metara.
Tek kad ve golim okom vidimo granicu, pojavljuje se i putokaz prema istoj. Predivno. Lijepo da
su postavili putokaze
Dolazak na granicu. Ispred nas dva auta. Albanski carinik doslovno ita
putovnice. Ko da ih pisao Dostojevski. Na jeziku nepoznatom revnom slubeniku. Dolazimo na
red. Promrmljava neto kolegi i tad shvaam da su stvari krenule po zlu. alju nas na stranu. U
neku garau na kojoj je dizalica za auto. Moramo se naparkirati na nju. Izlazimo. Dvije mutne face
u uniformama, hinei da ne znaju ni jedan jezik osim albanskog pokazuju nam da vadimo sve
stvari. Sila je sila. I tako, dok vadim kutiju s ajvarima, kutiju s plodovima nara, kutiju s promo
materijalom jedan od njih me povue za rukav i pokae na poklopac motora, dajui pokretima
znak da otvorim. Nakon otvaranja, zaueno uzvikne Ska motor?Na to se skupila ekipa, svi
gledaju. No, drugi je jo namrgoen. Pita me - Droga? Na licu mu upitnik, koji kae pokaite
drogu, znam da je imate. Nema droge pokuavam na svim jezicima svijeta objasniti, ali ne ide.
Frajer krene kuckati oplatu i uzima u ruke neto poput pajsera i odvijaa. Kao, sad e on ii
skidati oplatu i traiti drogu. Halooo, elektrini auto, sa cca 400 volti u baterijama. Samo ako
krene skidat, pa takne tim metalom to ne treba. Odletit e u Crnu Goru. A auto nee vie sastavit
ni Elon Musk. Sreom, to ve znate, nikud ja ne idem bez IPada. I tako, zgrabim Ipad, otvorim
slike i ponem pokazivati cariniku. Evo, gradonaelnik Skoplja, gradonaelnik Pritine, Ministar
zatite okolia, ova TV ona TV NEMA DROGE. Ska droga!!! Par rijei albanskog to me
prijatelji s faksa nauili poinju pomagati. Sad mi ao to smo uglavnom uili psovke

Dani nauke u Podgorici

I kad vidi slike, zove drugoga, drugi pogleda slike i samo rairi ruke izustivi samo dvije
rijei. Kontrol fini! I bi fini. Trpamo stvari u auto, i to prije prema Crnoj Gori. Na granici,
crnogorski carinik od dobrih 150 kg, pita Jestel vi oni to ih ono ekaju u Podgorici? Ma jesmo,
naravno da smo mi. Kae - eka vas ministrica nauke i neke televizije, ajte, pourte, to ekate?
13:00 Podgorica
Dolazimo na mjesto gdje se upravo odvija manifestacija Dani Nauke. Kasnimo sat vremena, ali
nas eka desetak novinarskih ekipa i Ministrica Nauke Crne Gore. ak su i neke uiteljice
oblinjih kola dovele djecu da pogledaju elektrini automobil. Predrag i ekipa iz Domain.me nam
je pomogla u organizaciji svega i ve nas eka trofazni kabel. Punjenje ispred prekrasne zgrade
koja je samo dijelom dovrena i useljena. Izjave za tisak. Razgledamo izlobu povodom Dana
Nauke, stvarno ima odlinih ekponata koji nekim novim klincima objanjavaju osnove fizike,
kemije, programiranja i openito ih usmjeravaju ka prirodnim znanostima. Tesla se odlino uklapa
kao primjer neega to se moe stvoriti i bez auto industrije koja zapoljava desetke tisua ljudi u
nepreglednim halama.
18:00
Kreemo za Duborvnik. Kako smo jo juer propustili napuniti baterije do kraja, i sad imamo tono
koliko nam treba. To znai da moramo voziti oprezno i da smijemo znaajnije promaiti rutu.
Izabrali smo krai put, koji vodi preko Trebinja BIH. Mrak pada, planine su sve vee a
temperatura pada ispod 10 stupnjeva. Tad prvi put vidim kako se Tesla ponaa kad mora grijati
baterije i kabinu. Potronja se neto poveava, ali to kompenziram manjim pritiskom na gas.
Svejedno, kad smo ugledali carinike u plavom i uoili crveno bijela polja, sve se inilo lakim. Do
Dubrovnika je uglavnom nizbrdo. Punimo baterije na silasku i sad smo ve sigurni da stiemo do
Hotela Residence.
21:00 Dubrovnik
Napokon civilizacija. Uiva Tesla a i Ilija i ja. Garaa. Trofazna struja. ampanjac dobrodolice.
Ogroman apartman. Brz internet. Na parkingu jo jedno elektrino vozilo mali auti za razvozit
goste. Potrpam par fotki na mree i tonem u san.
24.09. 2014 8:00 Dubrovnik
Doruak na prekrasnoj terasi. Baterije pune i nama i autu. Kreemo put Makarske. Obeao sam
Miljenku svratiti. Pogledati hotel koji je napravio na rivi. Zadnji put kad sam bio, bilo je to
gradilite, ali kad Miljac zapne nema dok se ne zavri. Miljac ide iz Vrgorca prema Makarskoj.
Objanjava mi gdje emo se nai. Silazei s autoceste uspjevam fulati i tunel i Miljenka. No,
obnovljen asfalt na zavojitoj cesti i dovoljno struje u baterijama omoguava mi da napokon
odvezem jednu bru dionicu. Sunano je, asfalt je zagrijan i gume odlino dre. Pravi uitak

prolaziti kroz zavoje automobilom koji je ovako teak i koji ovako lei na cesti. Stiemo u centar
Makarske.
11:00 Makarska

Ekonomski fakultet Split

Hotel je prekrasan. Pregledavamo mjesto gdje bi instalirali punja za elektrine automobile, prvi
ozbiljan 22kw punja na junom dijelu nae obale. Kratka pokazna vonja, punjenje, gablec na
terasi i kreemo za Split.
14:00 Split
Dolazimo pred Ekonomski fakultet. Tamo nam je Ivana organizirala punjenje. Spajamo se na
utinicu u kuhinji. Ispred fakulteta nam se pridruuje jedan Leaf i dva hibrida. Doekao nas je i
Dekan EFSa. Kako je ovo zadnja slubeno toka relija, dajemo izjave za medije. Ostala mi je u
sjeanju iva prepirka s snimateljem HTV-a koji je znao da Tesla nema manji koeficijent otpora
zraka od Nissan Leafa. I kad sam mu pokazao slubene podatke, on i dalje zna. Ne znaju oni,
ava i odnija, znan ja, jer ne more to bit. I tako, ostavljam ga u uvjerenju da je samo on u pravu jer
dolazi iz najlipeg grada na svitu, preputam se arima avrljanja s dragim hejterom Nikom i
starim prijateljem Igorom. Igorova pozitivna spika i Nikina prava splitska zajebancija mi podie
raspoloenje i daje snagu za nastavak puta. Stavljamo naljepnice konvoja na ostale automobile
koji su se pridruili i formiramo konvoj te vozimo ulicama Splita.
19:00 Starigrad Paklenica
Kako je od Splita do Zagreba malo preko 400 km i kako imamo dva jaka uspona, preporuljivo je
stati na putu i dopuniti baterije. Stajemo u Starigrad Paklenicu, pijemo kavu kraj mora i
dopunjavamo baterije.
22:00 Zagreb

Stiemo u Zagreb. Putovanju je kraj. 2200 km, 7 dana, 7 zemalja i toliko uspomena. Hvala svima
koji su nam pomogli i koji su nas podravali. Siguran sam da emo ve za godinu dana, i kao
rezultat i ovog putovanja imati sasvim drugaiji stav oko elektrinih automobila u regiji. Tko zna,
moda je sljedei cilj Istambul. Ili jo dalje?

31 listopada 2014 ~ 2 COMMENTS

Tesla Convoy 2014 dio drugi

Aktualno Razno

19.09. Petak 15:00 Makedonska granica

Nakon podueg ekanja, napokon prelazimo granicu i susreemo se s Ilijom. S obzirom da
kasnimo preko 1 sat od planiranog, otpada doek u Gazi Babi, dijelu Skopja. Jurimo na sljedeu
toku rute -Strojarski fakultet. Na kampusu nas doekuje grupa znatieljnika, profesori, studenti.
Cilj je bio pogledati i prototip automobila koji je Ilija sa svojim timom izradio u okviru jednog
projekta, ali zbog nekih internih igara na sveuilitu, automobil ba tad nije bio slobodan.
Odraujemo probnu vonju, desetak putnika ima priliku iz prve ruke osjetiti ubrzanja i snagu
elektrinog motora u Tesli. Kratko punjenje, koje opet ne ide lako. Prva utinica trofazna nije
ispravna, no sreom jedna cca 20m dalje jest. Pokazuje se vrlo korisno to sam posebno dao
izraditi dugi produni kabel koji ima klasinu trofaznu utinicu, jer se ona najee koristi u
jugoistonim krajevima. Nastavljam s pokazivanjem automobila i odgovorima na pitanja.
19.09. 18:00 Startup Weekend
Stiemo na prvi cilj putovanja. Startup Weekend je dogaanje koje ima za cilj probuditi lokalne
mlade i poduzetne ljude te im pokazati kako izgleda svijet poduzetnitva. Ako ele saznati to je
startup, kako pokrenuti svoj i kako izgleda neto to ve zovemo startup kultura Startup
Weekend je pravo mjesto za to. Moj suputnik Ivica me ovdje naputa. On i ja smo mentori koji na
Startup Weekendu prenose svoja znanja i iskustvo mlaima, pomaui im da za jedan jedini
vikend od prvotne grube ideje naprave neto vie. Susreem neke stare prijatelje Mitka, Ivana,
Ivanu. Upoznajem i mnogo novih. Irena, osnivaica New Mans Akceleratora, koji je domain i
osigurava logistiku podrku SW Skopje fascinira me svojim odlino razraenim planom kojim se
upravo sprema pokrenuti projekt akceleratora. Ni u nekim puno razvijenijim zemljama nisam vidio
tako dobro posloen projekt. Odgovori na gotovo sva pitanja su spremi i stvarno bi se tako neto
uklopilo bilo gdje u EU ili SAD. Odraujem par vonji. Jedan od suputnika je i ministar za strane
investicije Republike Makedonije. ovjek je vrlo pristupaan i otvoren. Nije samo doao na
otvaranje, odrao govor i otiao zbog vanih obveza. Doao je kasnije, u nedjelju, na
prezentacije, odgledao sve i glasovao. U Hrvatskoj to nisam doivio. Nai ministri imaju uvijek
vanijih obveza.

Sa gradonaelnikom Skopja
Baterije su ve pri kraju, kako Tesline tako i moje. Teslu uparkiravamo u uzak parking New Man
Akceleratora, prebacujemo onaj dugi trofazni kabl preko prozora i sve do kuhinje. Klasina
trofazna utinica se opet pokazuje kao najbolji izbor. Punjenje kree, punimo cca 50km vonje na
sat. Automobil ostaje preko noi na punjenju strujom, a Ivica, ja i ekipa idemo na punjenje raznim
derivatima itarica hmelja, jema a poneto i penice. Nama je ipak trebalo manje vremena
nego automobilu, da se natankamo do kraja
20.09. Subota 10:00

Glavni trg Skopje

Teslom dolazimo na prijem koji je za nas organizirao gradonaelnik Skopja, Koce Trajanovski.
Kratak protokolarni razgovor u kancelariji, pokazivanje auta. Gradonaelnik se oduevio, ne bi se
udio da se u Skopju uskoro pojave elektrini automobili, pa ak i jedan Tesla za gradsku upravu.
im je uo da sam iz Zagreba, sjetio se naeg gradonaelnika, te izjavio da su prijatelji i da ga
pozdravim. Praktiki, nisam na putu sreo gradonaelnika, koji na spomen da sam iz Zagreba nije
uinio isto. Na Bandi je oito dobro odravao regionalne odnose.

Izjave u Skopju, gradonaelnik, Ilija i ja

11:00
Sredinji trg u Skopju. Na Tesla stie praen hibridnim Mitsubishi Outlanderom. Na trgu stvarno
stotine ljudi. Gradonaelnik, Ilija i ja dajemo izjave za medije. Gradonaelnik najavljuje prve
punjae za elektrina vozla u Skopju, te nabavku prvih elektrinih vozila za gradsku upravu.
Praktiki svi makedonski mediji su tu. Znamo da se najave politiara esto ne ostvare, ali ipak
vjerujem da e u Skopju uskoro voziti bar neto elektrinih bicikala i poneki automobil. Do 2016e,
kada e i kroz Makedoniju proi ruta s Tesla SuperChargerima. Tada e i tamo elektrini
automobili biti neto sasvim uobiajeno.
13:00

arija. U pozadini Ducati punja na stoliu birtije :)

Slijedea postaja nam je most koji povezuje stari dio Skopja (ariju) i novi dio. Na tom mostu je
planirano postavljanje prvog punjaa a tu se nalazi i zgrada sveuilita. Prvi problem nastaje jer
automobilima nije dozvoljen ulaz u ariju, pa je ulaz blokiran stupovima koji se uvlae u zemlju.
No mehanizam je pokvaren i ne moemo proi. Ilija odluuje da idemo okolo, no to znai da
moram provesti Teslu i Outlandera cca 2 km kroz ariju. Prastaru ariju, s uskim i zavojitim

ulicama. Prepunu ljudi, stolaca, suncobrana, tendi i kojekakvih stvari izloenih na stalcima na
ulici. Ilija rjeava s policajcima, ima ih na svakom koraku, kako bi nam dozvolili prolaz. Kreemo.
Neopisivo iskustvo. Ljudi ne uju automobil, hrpa djece tri okolo, prosjaci koji prose po cesti se
lagano izmiu a mi gmizimo prema cilju. Na platou ispred mosta demonstriramo punja tvrtke
Ducati komoponenti, proizveden u Ludbregu. Kako nemamo fiksan prikljuak, opet sve spaava
spoj na trofaznu utinicu u oblinjem restoranu. Punja kree i sad punimo neto bre.

Izjave za medije s makedonskim Ministrom ekologije

Dolazi Ministar Ekologije Republike Makedonije. Kratko se sastajemo s njim i njegovim timom, te
dekanom i prorektorom. Prenosim iskustva oko subvencioniranja elektrinih i hibridnih vozila iz
Hrvatske. Ponovo izjave za medije i nakon toga obraanje Ministra studentima. No, sve se
oduilo, jer u 15:00 imamo direktno ukljuenje u program makedonske nacionalne televizije.
Znam da je mjesto gdje nas reportana kola ekaju par kilometara daleko a jo moram proi
nazad kroz ariju. Odluka pada u sekundi. Ostavljam Iliju s Ministrom i trim u auto, odspajam
punja, slaem sve u auto i probijem se kroz gomilu. Ministar nije bio presretan, jer je oekivao da
e ga nakon govora na fakultetu, doekati oba vozila, kako bi sveano otvorio punja. No, ja sam
ve gotovo na izlazu arije, svaam se s neizmjerno bahatim taksistima koji su naparkirani na
sve sulude naine blokirajui prolaz. Premjetanje poinje, trebalo je maknuti 5 automobila, kako
bi proao. Stiem u zadnji as na mjesto ukljuenja u program, no poinje kia. Intervju dajemo
na otvorenom, pridruje se i Ilija. Uglavnom, totalna ludnica. Intervju pod kiobranima, kamerman
snima detalje auta, Ilija mu dri kiobran nad glavom. Voditeljica se odjavljuje ve prilino mokra.
Povratak u New Mans Akcelerator i mentoriranje timova. Primjeujem neke zanimljive klince.
Upoznajem zanimljivu ekipu slovenskog Ustvarjalnika. Oni se bave ekukacijom srednjokolaca i
pokuavaju im omoguiti da budu kreativni i poduzetni, popravljajui defekte klasinog
obrazovnog programa. Prilino su uspjeni u tome. Ovih dana sam priao s njima i ele pokrenuti
isto i u Hrvatskoj. Moda
No, dan ni izbliza nije gotov. Ilija je isplanirao i odlazak u Strumicu. Baterija ima, nismo previe
preli. Sjedamo u auto i kreemo.

Strumica, ene nisam slikao, morate mi vjerovati na rije :)

19:00 Strumica
Strumica je, u stvari, zaniljiv gradi. Svi kau da ima preko 60% ena, ak i do 70%. I to se vidi na
ulicama. Pogotovo kad je subota naveer. Dolazimo na glavni trg, otvaraju rampu i dozvoljavaju
nam parking na sred trga. Opet pregled automobila, opet probne vonje po samom trgu. Policija
se udi, ali ne reagira. Napokon veera taj makedonski kebab o kojem su priali. Ukusno je, no
mesojed poput mene kad je gladan, pojeo bi i skoro iv biftek. Slijedi nam potraga za mjestom za
punjenje. Vlasnik hotela u kojem u spavati ima i neku malu mesnu industriju blizu hotela. Tamo
ima hladnjae i jaku struju. Nalazimo industrijsku trofaznu utinicu napokon. Sad je dobro doao
deblji kabl sa 32A utinicom kojeg smo prebacili preko jedne hladnjae. Ostavljamo auto na
punjenju i odlazimo na korzo. Preputamo se opet konzumiranju tekuih itarica promatrajui sve
te ene koje prolaze kraj nas. Stvarno, rijetko gdje sam vidio taj omjer ena i mukaraca a ini se
da su i lokalni deki koje sam upoznao ponosni na tu injenicu.
21.09. Nedjelja
10:00

Nar
Ilija mi savjetuje da ne dorukujem u hotelu, jer idemo prema njegovom rodnom Valandovu. Tamo
emo dorukovati kebab. Priroda je stvarno prekrasna. Makedonija je stvarno raj za poljoprivredu,

a oko Valandova uspjeva gotovo sve. Stajemo pored ceste kupiti plodove nara veliine rukometne
lopte. Kiwi, lubenice, groesvuda oko nas. Kebab u lokalnoj gostionici i Strumka lokalno pie
koje je preivjelo socijalizam, kao naa Cockta. Nastavljamo prema Skopju, napunjenih eludaca
ali sve praznijih baterija.
13:00

Neto im je bilo smijeno u mom izlaganju???

Gradonaelnica Tetova

Tehnoloki park Tetovo

Startup Weekend Skopje je na svom zavretku. Odraujem jo kratko mentoriranje par timova i
dolazi vrijeme za zavrne prezentacije. Potraga za mjestom za punjenje. Pronalazim samo jedan
obian uko teker u kuici uvara. Bit e dosta za popunit baterije. Struja je slaba, jedva 210V,
punim cca 19km na sat. Tri udomaena psa lutalice nisu me ba doekala s veseljem. Ovaj put je
kabl sa uko utinicom odradio duplu ulogu punjejne i tjeranje najagresivnijeg cucka. Umor ve
ini svoje, ni dva red bulla mi ne pomau. Klinci prezentiraju, u iriju ministar, jedna zamjenica
ministra, nekoliko kolega iz akceleratora i par investitora. Stvarno su neki napravili puno, za samo
48 sati. Od potpuno nesuvislih ideja, sad su ve projekti, dobre prezentacije, razraene ideje, ak
i neke naznake proizvoda. Oduevljavaju me trojica klinaca, srednjokolaca, koji u Unity3d
grafikom alatu izrauju igricu. Vijeanje irija, izbor pobjednika. Na mene pada izbor da odrim
wrap up zavrnu rije i da dam polaznicima neki feedback na njihove prezentacije. Pod teretom
umora, teko nalazim rijei (oni koji me znaju, znaju da mi to inae ni najmanje ne predstavlja
problem
) i uspjevam im zafrkancijom ukazati na greke koje su radili. Dvorana pada na pod
od smijeha. Video pogledajte ovdje.
Ilija je ve spreman za polazak, nema vremena za gubljenje, jurimo za Tetovo. Vozim debelo
prebrzo za sve propise, nadajui se da makedonska policija danas gleda u drugom smjeru. Opet
dolazak na glavni trg, susret s gradonaelnicom i direktorom inovacijskog centra u okviru fakulteta
u Tetovu. Utinica u nekom razvodnom ormaru na trgu, jasno, ne radi. Dolazi elektriar, neto
prtlja, iskre skau, klinci tre okolo. Elektriar nije prosvjetlio, ali nekako je pospojio kablove i
Teslin teker veselo treperi zeleno. Nastavljamo dalje prema sveuilinom kampusu. Ostajem
zadivljen vienim, takvim uvjetima za rad se ne bi posramili ni mnogi ameriki studenti. U
Hrvatskoj nisam vidio tako neto. Solarna elektrana preko 100kwh na parkingu, restoran i kafi
izgledaju kao lounge bar, apartmani za studente kao hotel, fitness, trava poiana kao u
filmovima. Inovacijski centar, zgrada za biotehnloke znanosti, sve novo i moderno opremljeno.
Pokazujemo im punja, malo dopunjavamo baterije.
Vraajui se za Skopje, nailazimo na policiju. Naravno, udan auto pobuuje interes i zaustavljaju
nas. Vozio sam bre, ali ni priblino kao u dolasku. Sreom. Prvo su nabrijani i pisali bi kaznu. Ali
onda znatielja odvlai razgovor u skroz drugom smjeru. Pokazujemo auto, oduevljavaju se. na
kraju se slikamo zagrljeni, samo mole da ne stavim na Fejsbuk
obeanje. Ali slika je fakat super

I nisam, red je odrati

15 listopada 2014 ~ 2 COMMENTS

Tesla Convoy 2014 dio prvi

Aktualno Razno

Ovo je pria o vonji elektrinog automobila putem kojim elektrini automobili nikad prije nisu
proli.

Pria poinje u Smiljanu na Teslin roendan, gdje upoznajem zanimljivu ekipu koja tuje Teslin lik
i djelo. Kako ve neko vrijeme odbijam pozive za startup evente iz Makedonije, a unutar ZIP-a
imamo neki dogovor oko zadataka nas osnivaa, na mene dolazi red na temu regionalna
suradnja. Prihvacam poziv Mitka i Teddya i odluujem doci na Startup Weekend u Skopje.
Tada se u glavi raa ideja zato ne doi Teslom S. Racionalni dio mozga odgovara budalo,
zapadno od Ikee, na toj ruti, nema punjaa. A i ovi na Ikeei su jos za ukras, jer ne rade. No, kako
poduzetnik vidi priliku tamo gdje drugi vide problem odluka nije bila teka. Pripreme ukljuuju

povezivanj

e s ljudima iz Makedonije, pa je

logican izbor bio Ilija Vukov, entuzijast koji promice poduzetnistvo i business angel investiranje u
Makedoniji. Ilija, nemiran kakav jest, odmah predlae organizaciju neega to je daleko vee (i
tee) od moje prvotne ideje Zagreb-Skopje-Zagreb. A ni mene nije bilo teko nagovoriti i
prihvaamo se posla. Nabavljam sve varijante kablova, kako bi bio siguran da u na putu moi
utekati Teslu S u svaku dostupnu utinicu. Draen iz Ducati komponenti d.o.o. Ludbreg mi
izlazi u susret i posuuje jedan zidni punja od 22kw. To e mi omoguiti neto bre punjenje (cca
90km za 1 sat) ako naem 3faznu 32A strujnu utinicu. Jesam li spomenuo da se u Ludbrgu rade
dobri punjai? Nisam. Eto sad znate. Uskoro je prednji gepek Tesle pun kabela i punjaa.
Moj prvi zadatak je bio dovesti se iv i zdrav do Skopja. Jasno, organiziran kakav jesam,
napravio sam odlian plan. Strategiju dapae. Strategija nije ukljuivala upadanje u 2m dubok
aht dva dana prije polaska. No, ja volim improvizirati i raditi stvari mimo strategija. Tako avantura
kree i malo ranije od planom predvienog datuma.

16.09. Bolnica Sv.Duh 02:00

etiri ava na unutarnjoj strani lijeve potkoljenice, sumnja na slomljena rebra desne strane lea,
ogromni hematomi na desnoj strani lea i desnom ramenu i nadlaktici. Oguljotine i porezotine po
torzu. Nisam znao da hitna pomo tak drma, vie me bilo strah da e me putem prosut negdje,
nego to e mi u bolnici radit. Nakon 4 slike na rendgenu, lagano imam feeling kako sijam
plaviastim tonovima. Pametni rendgen tehniar je skuio da je doktor u sitne sate, grekom dao
nalog snimanja lijeve strane torza, a ja strgan na desnoj. Ja nisam ni skuio, znate da se volim
slikati, pa mi ne bi smetalo. Nakon samo par sati, skrpalo me i poslikalo i otjeralo kui. Doktor mi
kae Srea da ste privatnik, pa ne morate trait bolovanje. Samo tjedan dana bolovanja i
odmor i sve e biti ok. Jasno, kako da ne. Tjedan dana emo zgurati u dva dana i onda na put.
Srea da je lijeva noga, pa mogu stiskati gas, a kvaila Tesla nema.
onima koji se pitaju zato padam u ahtove u kasne sate, samo napomena ako imate troje
sinova, ne aljite srednjeg u aht da zavrne ventil. To to ih cijeli ivot uite da zatvaraju vrata i
pospreme za sobom, ne vrijedi, jer im niste objasnili da je poklopac ahta isto neto to treba
zatvoriti po izlasku. Odradite sve sami, koliko god teko bilo! I ako u nekoj prostoriji ima otvor za
podu, koji vi uvijek zatvorite, ne uzimajte injenicu da ste ga vi zatvorili zdravo za gotovo. ak ni
kad ivite sami.

17.09. Bolnica Sv.Duh 12:00

kontrola. Doktor kae, super je to. Mirovanje pomae. Nemam mu srca rei da moj i njegov
pojam mirovanja imaju malo dodirnih toki. Rijetkih, ali imaju. Na njegovu napomenu da mirujem
7 dana i onda doem na vaenje konaca, samo klimnem glavom. Naravno.

18.09. Green Gold 14:30

mala karavana se polako okuplja. Odgo

dio
sam vrijeme polaska za nekoliko sati, kako bi ipak nozi i leima dao veu ansu. Svaki sat se
broji, jer sjediti do Beograda s leima na kojima imam otvorene rane, nee biti lako. Novinari
pristiu, slikanje, izjave. Okupilo se i dosta prijatelja. epam, ali adrenalin ini svoje. Dolo je
desetak elektrinih i hibridnih vozila. ak i jedan kamion. Mitsubishi Canter iz akovca. I Greyp
elektrinibicikl Mate Rimca. Oznaavamo aute naljepnicama i formiramo konvoj. Kreemo na
put. Kako je konvoj zamiljen na nain da jedino Tesla, koji ima stvarne mogunosti prevalti toliki
put u nekom smislenom vremenu, odveze cijelu rutu, a da mu se na tokama zaustavljanja

pridrue hibridi i elektriari vozila s manjim dometom samo simboliki startaju s nama, te nas
naputaju nakon par kilometara.

18.09. Vinarija Zdjelarevi 16:30

Prvo zaustavljanje. Imaju 3fazne 16A utinice. Na FB ve komentari da li se puni voza ili
automobil. odgovor je oboje
Tvrtko, kolega koji je proao ZIP program sad radi za njih i on je
pomogao oko organizacije. Srea da su pree za vi

no stale, pa nisam morao itekati jednu da

utekam auto. No, pree rade po okolnim brdima a HEP auran kakav jest, nije ba ustabilio
mreu na toj lokaciji. Dok priamo i degustiramo odlinu klopu i vina punjenje teka. Tesla kad
osjeti frku, sputa amperau na minimum koji osigurava sigurno punjenje i zatitu instalacije, kako
u autu tako i na mjestu punjenja. To dovodi do prvih problema vozio sam neto bre, potroio
vie struje, raunajui da u se napuniti. Ali, nije ba ilo. Moram ostati malo due nego sam
planirao. Vrijeme kratim razgovarajui sa odlinim dekom koji je preradio Suzuki Marutti. Sve
izbacio i struju ubacio
Sam svoj majstor. Po zanimanju je ekonomist, o elektrici i struji je sve
nauio na netu. I uspio sloiti auto koji ga sasvim dobro slui.
sa nekih skoro 1 sat zakanjenja, kreem za Beograd. Putem iskrcavam prvog pratitelja, Ivana
Klaria, koji mi je pravio drutvo od Zagreba. U Beogradu me ve nestrpljivo eka ekipa. Marko iz
Netokracije, koja je slubeni pokrovitelj internetskih vijesti o konvoju, te jo medija i znatieljnika
te zaljubljenika u elektrine automobile ekaju na parkingu Kike. No, kako jo nikad nisam vozio
tu rutu, ne usudim se stiskati pedalu previe. Dodatni problem je to po prelasku u Srbiju nestaje
3g signala u Tesli. Povezanost na internet je jedna od glavnih karakteristika ovog automobila.
Konstantna 3g pokrivenost omoguuje i koritenje posebne Tesla/Google maps navigacije. Ona
vam daje super tone podatke o udaljenosti, odreditu, guvi na cesti, a od nedavno i topografiji
terena. Svega toga nestaje im se izgubi signal hrvatskih baznih stanica. Nisam na to raunao,

nadao sam se d
a je bar Srbija pokrivena
roamingom. Sve postaje jo tee, znam koliko imam u baterijama, ali ne znam koliko je tono km
do salona Kike na Novom Beogradu. Ispriavam se Marku i molim da prenese to ekipi koja eka.
Imamo i rezervnu opciju, puniti na skladitu Atlantica, na izlasku s auto ceste kod imanovaca.
Zoran iz Atlantica je ak drao elektriara, ako zapnem, kako bi pomogao. Neizmjerno sam mu
zahvalan, iako pomo nije trebala. uli smo se telefonom, pitao sam njegovu procjenu koliko km
od imanovaca ima do Kike. Brojka je bila par km vea od onog to sam imao u baterijama.
Sljedilo je lepanje iza jednog lepera. Turin je bio kooperativan, drao je tempomat na 85 a
meni je to omoguilo da se privuem prilino blizu (neu re koliko, brijem da bi time priznao
krenje nekog lanka iz Zakona o sigurnosti prometa na cestama). Tako sam uparao par km.
Dovukao sam se do Kike, spojio na 3 faznu 16A industrijsku utinicu. I dok su novinari pitali,
fotografi fotkali, baterije su malo dole k sebi. To mi je omoguilo da ljudima koji su me ekali
pruim mogunost uivanja u ubrzanju i driftanju po prazunom parkingu. Ovim putem zahvaljujem
Slobodanu kolniku koji mi je omoguio dpounjavanje baterije u Kiki te Aleksandru Pavieviu
efu prodajnog centra, a posebno g. Veselinu koji me je doekao i omoguio pristup utinici. Ve
tad se pokazalo da ona o pomoi putniku namjerniku jo ivi na ovim prostorima.
Naravno, mnogi prijatelji su uli da dolazim. Nakon Kike stoga urno idem do ua Save u
Dunav. Kraj Brankova mosta nalazi se splav Tag. Tamo me ekaju Aleksandar, kolega i prijatelj iz
SBANa, mree business anela Srbije, te Duan suvlasnik splava Tag. eka i kuhar kojem nisu
dali otii doma
I Duan je, na zamolbu Aleksandra, sredio 3faznu utinicu. Zahaklao je brata
da mu nae dugi produni kabl, kojim je prebacio tri faze iz kuhinje, preko pasarele, do obale kraj
splava. I to je super. Jedini problem je da automobili teko dolaze do splava. Moraju prei sa
ceste na nasip, sa nasipa do nivoa vode, tik do splava. Pozdravljam kolege iz Triglav osiguranja,
siguran sam da su sretni kad ovo itaju
i da bi rado pokrili tetu da se Sava podigla za metar
dok je auto bio pored splava. Duan kae da nije problem sii s autom, da ima put. Silaze neki za
dostavu. Istina. Ako imaju pogon na svih 6 kotaa. Ili gusjenice. Ovdje pogledajte kako je to
izgledalo.
u sitne sate doao sam do hotela Crystal u Beogradu. Taj hotel mi je preporuio Ivica Peni,
kolega koji me pratio od Beograda do Skopja. Hotel ima garau sa 3faznom 16A kunom
utinicom. To je ona u koju utekate termo pe ili tednjak. Spreman na sve, izvadio sam produni
kabel koji sa te utinice prebacuje na industrijsku 3faznu 16A, koju Tesla ima u standardnom setu
adaptera. Spoji tu, tamo, uteka, i punjenje kree. Zanimljivo je da hotel ima garau do koje se

stie liftom. Lift je hmmm, malo uzak, ali moe se. Nadao sam se da punjejne nee izbiti struju
u garai, jer lift po gravitaciji jo moe dolje. No, u jutro me mora vratiti prema gore, na svjetlo
dana.

19.09. Beograd Hotel Crystal 7:00

Baterije na autu su pune. Moje ni priblino. Hotel Crystal je za svaku preporuku i zbog garae i
zbog utinice i zbog odline sobe u kojoj sam prekratko spavao i zbog doruka kojeg sam ubacio
u sebe u dvije minute, a najvie zbog Jelene. Jelena je sales&marketing manager i osoba je koja
mi je pomogla i tada i sljedei put kad sam bio u Beogradu. Ivica stie, sjedamo u auto i kreemo
za Ni. Nedostatak internet signala i irilini natpisi na ugraenoj navigaciji, koje Tesla s ovim SW
ne moe interpretirati, pa vidimo samo neke udne znakove, stvaraju prilian problem.

19:09 Ni 10:30

Stiemo u Ni na vrijeme. Na

glavnom trgu

doek. Hrpa ljudi, dogradonaelnik, ljudi iz gradske uprave. I elektriar koji je sa jednog od
rasvjetnih stupova izvukao kabl sa 3faznom kunom utinicom. Teslin utika, skriven iza zadnjeg

lijevog mig

avca, sretno treperi zelenom bojom.

Punjenje poinje. Punimo brzinom od nekih 40km za 1 sat. Oko auta je masa ljudi, Ivica i ja
pokuavamo objasniti svim znatieljnicima to vie i odgovoriti na sva mogua i nemogua
pitanja. Malo nas je strah, jer je toliko ljudi, oko i u autu, no sve prolazi ok. Veliki je odziv medija,
izjave dajemo za nekoliko TV postaja i lokalne tiskovine te portale. Pridruuje nam se i jedan
Prius. Vjerovali ili ne, u Niu taksiraju s nekoliko Priusa. Gradonaelnik zove, pita moemo li ostati

jo bar 45 minuta, vraa se iz Beograda i volio bi nas pozdraviti i vidjeti auto. No, moramo dalje,
jer Ilija je sloio tako nabrijan plan za Makedoniju da si ne moemo priutiti dalje kanjenje.
Ponovo vremenski danak uzima nedostatak informacija o udaljenosti, navigacija u autu pokazuje
staru cestu, a nova se gradi. Tako da se muimo, ne samo zbog jako gustog prometa, nego i
slabe signalizacije. Promaujemo put na dva mjesta, ali se nekako snalazimo i vraamo na rutu.
Dolazimo do Makedonske granice. Ilija ve eka na drugoj strani, spreman da nas vodi za Skopje.
01 srpnja 2014 ~ 4 COMMENTS

Tesla trbuhom za strujom

Aktualno Razno

Doao je i dan koji sam ekao od prve probne vonje u Munchenu, 27.01.2013, kada su Teslu S
prvi puta dovezli na stari kontinent. Tada sam imao sreu upasti na probnu vonju i imati ast da
meu prvima u Europi isprobam automobil koji su tada prvi naruitelji jo eljno iekivali. Kako
sam to uspio? Kao i do sada bio sam svuda, svata sam radio, sretao sam razne ljude. Nikad
mi nije bilo teko potegnuti, pa i kad je rezultat neke inicijative bio potpuno neizvjestan ili ak
stremio ka neuspjehu. Jedan put do Budimpete nije rezultirao konkretnim poslom, ali sam na
veeri upoznao ovjeka koji je bio jedan od prvih kupaca Tesle, koji osobno pozna Elona Muska i
koji je imao poziv za tu prezentaciju, ali nije mogao otii. I tako, rije po rije, karta za Munchen je
bila u mojim rukama
Na probnoj vonji desila se ljubav na prvi pogled. Otiao sam kui s puno pitanja u glavi. Gdje bi
to punio? Kako bi s time do Splita ili Bea. A do Dubrovnika? to ako ostanem na cesti? Kako bi
to registrirao u Hrvatskoj? Gdje odravati takav automobil? Koliko to kota i kako uope doi do
tog automobila?
Na mnoga pitanja nisam uspio dobiti odgovor i ideja je pomalo pala u zaborav. Ali, kao i sa svim
pravim ljubavima, koliko je god potisnete, negjde duboko u vama, plamiak ostaje gorjeti. I
dovoljno je malo da se isti ponovo rasplamsa. Uspjeno sam potiskivao sjeanja na prvi susret,
dok se nisam upoznao s Matejem, vlasnikom Avantcara iz Ljubljane. Matej je elektro entuzijast
po definiciji
a njegova firma je vlasnik jedne od najveih, ako ne i najvee flote Tesli S u
svijetu. Druei se s njim, neka pitanja su nala odgovore a neki strahovi nestajali. Puno je
pomogao i Mate Rimac, njegov zarazni entuzijazam, te susreti s jo nekoliko vlasnika Tesla S
automobila. Svi imaju takav sjaj u oima kad priaju o autima na elektrini pogon, da je
jednostavno nemogue ostati imun. I tad me ponovo pogodilo. Jedan od automobila koje koristim
je ve debelo preao 200.000 km i bilo je vrijeme za razmiljanje o zamjeni. Sve se poklopilo s
najavom poticaja za kupnju elektrinih automobila. Sjeo sam za kompjuter, otiao
na www.teslamotors.com i krenuo.

Automobil naruu
jete i konfigurirate na internetu.
Provuete karticu kojom potvrujete kupnju uplatom avansa od 2000 eura i ekate na isporuku.
Raun, ugovor i sve dolazi mailom ali i na va pretinac na Teslamotors stranici. Nema iga i
potpisa, sve je samo u PDFu
Kad se priblii vrijeme isporuke (kad va automobil bude gotov i ukrcan na brod) kontaktira vas
zaposlenik Teslamotorsa, u ovom sluaju iz Nizozemske. Tesla nema dilere i ne moete slubeno
kupiti veu koliinu automobila kako bi ih prodavali dalje. Zbog toga se sude u nekim amerikim
dravama sa udruenjima trgovaca automobilima koji smatraju da im Tesla nelojalno konkurira. U
Tilburgu je tvornica u kojoj se automobili sastavljaju i isporuuju. Po 6 komada stane u 40
kontejner, ali baterije i motori idu odvojeno, pa se konano sve sklopi u Tilburgu. I ova tvornica
ima standardne znaajke one iz Freemonta, bijeli, isti podovi, crveni strojevi i roboti.
Proces isporuke je tekao glatko, osim prekrasne avanture sa slanjem putovnice potom. Ako
elite osobno preuzeti automobil, trebate nizozemske probne tablice, a pak za dobiti njih treba
original osobnog dokumenta. Zahtjev se predaje jedan dan do 11 sati a tablice i dokumenti se
podiu sljedei radni dan. Kako bi utedjeli taj dodatni dan, mogue je poslati dokument potom,
kako bi zaposlenik Tesle odradio to za vas. Putovnicu sam poslao 15 dana prije oekivanog
datuma isporuke, hitnom preporuenom potom, a stigla je u Tilburg u trenutku dok mi je g.Rive
objanjavao osnovne funkcije vozila. Dabe sam kreio
ali bio sam sretan to sam ipak dobio
svoju putovnicu.
Odluka da osobno odem po Teslu je bila motivirana dokazivanjem onima koji tvrde da elektrini
automobili imaju ogranien domet. Veina ljudi u Hrvatskoj razmilja o svakoj novoj ideji ili
inicijativi na nain To je nemogue. Gledaju kako se neto ne moe napraviti. Trae manu i
greku. No, postoje i drugi, koji svojim postupcima dokazuju da je mogue promjeniti stvari,
pronai nove puteve, nove poslovne modele, te izgraditi neto zeleno tamo gdje drugi vide samo
pustinju. Zadnjih nekoliko godina druenja s poduzetnicima mlaim od mene (ne nuno po
godinama) pomogle su mi da i ja na mnoge stvari gledam drugaije. Kupio sam avio kartu u
jednom smjeru (valjda po prvi put u ivotu:) i odluio vratiti se automobilom koji sam do tada vozio
samo dva puta po par minuta i koji ima teoretski doseg od cca 450 km. Zarekao sam se da neu
potroiti ni lipe (a ni centa) na gorivo, na tom putu od 1450 km.
Nakon prvog problema zbog izgubljene putovnice i izgubljenog dana provedenog u etnji
Tilburgom (ukljuivo i gledanje utakmice Hrvatska Meksiko u baru prepunom razdraganih ljudi u

naranastim majicama) preuzimanje je teklo relativno glatko. Moglo je i bolje, g.Rive je i sam
imao malo problema u odgovorima na neka moja, teka pitanja.
Tesla S ima konstantan spoj na internet. 3g po cijeloj EU-flat rate je ukljuen u cijenu. Moe se
spojiti i na svaki wireless. WIFI je dobar ako se radi neka remote dijagnostika ili ako se radi
automatski update softwarea. 3g omoguuje google maps navigaciju na velikom ekranu
osjetljivom na dodir, no istovremeno, za sluaj da nema 3g signala, dostupna je i navigacija koja
je lokalno spremljena u memoriji vozila. Google maps pokazuju stanje na cesti u realnom
vremenu, zastoje i guve. Takoer mogue je sluanje svih moguih internet radio postaja,
podcasta i slino, te aplikacija Rdio koja omoguava sluanje praktiki cijele dostupne fonoteke
svega to vam padne na pamet. Vozei se po Nizozemskoj sluao sam dodjelu odlikovanja
Predsjednika Republike u HNK na HR1. Rijetko sluam HR1. Kako sam dobio poziv, ali se i
ispriao zbog ovog putovanja, zanimalo me tko e dobiti odlikovanja. Tako sam mogao saznati da
je Mate Rimac odlikovan ali i odmah mu uputiti i estitke preko Facebooka. Da, na velikom

touchscreenu imate i browser, te nije n

ikakav

problem otii na Facebook ili proitati mail na Gmailu. Naravno, nije proeporuljivo to odraditi u
vonji.
Samo iskustvo vonje je neto to oduevljava na prvu. Auto nema mijenja niti postoji promjena
brzina. Mala ruica s desne strane volana, poput one za migavce odreuje smijer kretanja
Drive, Reverse, Park ili Neutral. Noga na konici, ruica lagano prstima prema nazad i kreemo.
Jedan od zadnjih updatea omoguio je opciju creep (auto se poinje kretati im maknete nogu s
papuice konice, kao kod klasinog automatika), no isto je mogue i iskljuiti. Veina parametara
je podesiva. Od rasporeda na instrument ploi ispred vozaa, preko programabilnih tipki na
volanu, do velikog ekrana osjetljivog na dodir. Dodatno, zadnji update omoguio je i upravljanje
glasom, tako da moete rei Listen to Morrissey, or Play Asleep from The Smiths. Moete
pitati Where is the hotel ili rei Drive home (or work itd). Prvo rezultira popisom svih albuma
Morrisseya, nakon drugog iz zvunika kree zatraena stvar, tree daje popis svih hotela, od
najblieg ka daljima a zadnje automatski podesi navigaciju na eljeno odredite.

Pritiskom na ga
s, automobil doslovno poleti.
Ubrzanje je konstantno, trenutano i brutalno. Sam automobil ima u podu ugraenu bateriju, to
daje izuzetno nisko teite i odlian raspored teine. Nema tekog motora ili prijenosa koji bi
pretezao naprijed ili nazad. Dodatno, Tesla imanajbolji ikad rezultat na NCAP testu sigurnosti.
Ubrzanje je potpuno jednoliko, ubrzavate li od 10km/h ili 150km/h. Ukoliko pretjerate s gasom kod
manjih brzina, traction kontrol umiruje vozilo. Sama vonja u kojoj ujete samo poneki
udarac ovjesa u rupu ili um guma po asfaltu je potpuno novo iskustvo. Ovaj model nema najbolji
stereo sustav u ponudi, no i standardni sasvim zadovoljava.

Unutranjo

st bi mogla biti bolja. Njemaki automobili te klase

bili bi doraeniji, mekaniji, podatniji pod rukom. Tesla je vie ameriki. Svi avovi koe su prilino
grubi, na volanu, u poetku, to pomalo smeta. Ruica migavaca s lijeve strane je malo prenisko
postavljena. No, meni se dizajn interijera svia, volim jednostavne linije koje nisu isprekidane.
Nema niti jednog prekidaa na instrument ploi. Svime se upravlja preko volana ili ekrana. Od
maglenki, muzike, klimatizacije, otvaranja oba prtljanika (da, i napred je gepek:) ) do unutarnje
rasvjete ili punjenja baterija. Sjedala ne dra idealno u zavoju, pa je i sam Elon Musk najavio
skoru izmjenu. Ono to mi se svidjelo je podeavanje. Oba sjedala se podeavaju tipkama sa
strane, podrka u lumbalnom dijelu lea, te generalno podeavanje sjedala su izvrsni. Inae bi
me ve nakon 2 sata vonje stara povreda podsjetila da moram stati i protegnuti nogu, sada to
vie nije sluaj. Mjesta ima toliko da mogu sjediti dvojica od 1,95, jedan iza drugoga. Nedostaje

pretinaca za odlaganje, ali zato imate ogroman prostor izmeu vozaa i suvozaa u kojeg stane
hrpa stvari. Automobil kontrolirate i podeavate i na daljinu, pomou Ipad/Iphone aplikacije.
Prtljanici su ogromni, postoji i opcija sa dodatna 2 sjedala za djecu, okrenuta prema nazad.
Prtljanik straga je preko 800 litara a dodatno, na mjestu gdje bi oekivali motor, imate jo jedan
prtljanik usporediv s manjim gradskim automobilima.
Glavno pitanje je koliko to daleko stigne s jednim punjenjem baterija. Odgovor ovisi o vaem
stilu vonje. Potpuno je ista stvar kao i s benzincemili dizelaem. Razlika je samo to za njih
imate pumpu na svakih 30-50 km. Ako se ganjate autocestom, prei ete od 300 do 350 km. Po
obinim cestama i preko 400 km. Ako ba ponestane dometa postoji par opcija. Smanjenje
pritiska na gas i manje agresivna vonja, ve nakon nekoliko minuta uzrokuje poveanjem dosega
izraeno u kilometrima. Potronja se mjeri konstantno, na nekoliko naina. Razni grafovi prikazuju
kako vozite i koliko jo imate km na raspolaganju, ovisno o sadanjem, prosjenom ili ukupnom
nainu vonje. Druga opcija je punja. Punja je ureaj koji istosmjernom strujom puni bateriju.
Primjerice Tesla Supercharger, koji vam za 30 minuta napuni bateriju za jo 270 km vonje. U
planu su jo jai superchargeri koji dolaze uskoro. Za sad ih ima prilino u EU, a uskoro stiu i u
Sloveniju. Borimo se i dovesti emo i neki u Hrvatsku. Trea opcija je utinica. Moete se,
pomou prikladnih adaptera, prikljuiti na praktino sve, od obine uko utinice, preko 3fazne

utinice sa 16

A do jednofazne utinice sa 32A.

Utinica i punjaa manje snage EU je prepuna. Od nedavno sve ih je vie i u Hrvatskoj.

Po nekim istraivanjima, veina automobila stoji parkirana 23 sata na dan a ljudi na dan voze
manje od 50 km. No, prvo pitanje i glavni strah je Kako u s njim do Splita?Kako do
Dubrovnika? Onima koji svaki dan voze ZG-Split Tesla jo nije opcija. Ostalima je vrlo dobra
opcija. Kad se pojavi bar jedan supercharger oko Zagreba i jedan oko Splita, onda ni to nee biti
problem. Dapae, onda e opcija besplatne vonje ZG Split postati i te kako privlana.
Besplatne? Da, svi koji kupe Tesla S sa baterijom od 85kw dobivaju i besplatnu struju na
superchargerima dok god vozilo prometuje. Dodatno, mnogi drugi punjai ili utinice takoer nude
besplatno punjenje. Nije mogue! Koji je smisao davanja besplatne strujeve danima hejteri
krie kad se spomene elektrini automobil. Ostavimo njima neka i dalje vjeruju da nije mogue i
da ne postoji business model u kojem bi neki restoran, hotel ili ak kafi ponudio nekome tko e
kod njega provesti 20 60 minuta, struje u vrijednosti par kuna. Ako neki vlasnik takvog objekta

koji ima dovoljnu instaliranu snagu ne vidi u tome posao, onda neka ne vidi i dalje. Prilike su za
one koji ih znaju prepoznati.
Ne razumijem se u struju, ne znam puno o mrei, naponu, proizvodnji struje, optereenjima i
slino. No, neki koji znaju, kau da su elektrini automobili odlini za stabilizaciju mree, jer se
mahom pune po noi. Kao va Iphone, svako jutro kreu s punom baterijom, od kue, u novi radni
dan. Nadalje kau da se oni odlino uklapaju u mjere EU za odrive izvore i smanjenje
zagaivanja. Osim to se mora ispuniti kvota proizvodnje struje iz obnovljivih izvora, ista se
multiplicira sa faktorom 2,5 za struju potroenu u automobilima koji ne zagauju i ne isputaju
CO2. Pojma nemam, ali neki koji se bave energetskim politikama mi tako neto natuknue :).
Teslina politika, koja ide za time da se sva struja za superchargere proizvodi iz obnovljivih izvora
vodi ka ukupoj nultoj emisiji CO2. Nadalje, elektrini motori su puno efikasniji od onih sa
unutarnim izgaranjem, a koeficijent otpora zraka od 0,24 je najbolji u klasi sedana. Manji je i od
mnogih kompaktnih automobila. Sve u svemu, vonjom elektrinog automobila (ne nuno
ovakvoga, postoje i mnogi u cjenovno pristupanijem rangu) ponaate se odgovorno prema
okoliu, prirodnim resursima i ivotu oko vas.
Zavrno, za svaki novi proizvod potrebni su early adopteri. Oni prvi prihvaaju novi proizvod i ako
ih koritenje toliko oduevi oni postaju najbolji am

basadori. Oni gorljivo reklamiraju taj proizvod

dalje, bez direktne kompenzacije za njih same. Oni plaaju i premiju, kroz skuplju cijenu
proizvoda, koja proizvoau omoguuje nastavak istraivanja i razvoja, te stvaraju ekonomiju
obujma koja je potrebna kako bi se sljedei modeli proizveli uz manju cijenu. Oni su razlog zbog
kojeg kree uspostava infrastrukture, jer dok nema potranje, nema ni ponude. I oni pokreu krug,
koji ako se zatvori, dovodi do sljedeeg, breg, veeg i jaeg kruga. Ili, krug puca, kao u
sluaju Shai Agassia i njegovog Bettter Place projekta u Izraelu, te mnogih drugih pionira
elektrinih automobila koji nisu izdrali. Tesla je na najboljem putu da bude prvi kojem je to
uspjelo. Ako nemamo nita drugo, onda nam bar ostaje ponos to je ova zemlja dala jednog od
najveih genijalaca u povijesti. Pa makar mu ime bilo i na vozilu koje die iz krize automobilsku
industriju u jednoj zemlji gdje je on otiao trbuhom za strujom.

p.s. Ovo na kraju je u stvari poetak, prije Tesla S bio je Tesla Roadster. Vie se ne proizvodi, a
ovog sam slikao ispred tvornice u Tilburgu. Ne pitajte zato je naranasti!

02 sijenja 2014 ~ 5 COMMENTS

Godina iznevjerenih oekivanja i proputenih

prilika je iza nas
Aktualno Poslovni svijet Razno

Poelo je s fiskalizacijom. Dok smo nazdravljali 2013oj, nismo ni bili svjesni da su to zadnje
runde popijene bez fiskalnih rauna. Otrenjenje je stiglo vrlo brzo. Jednima u obliku inspekcija
koje su vie sliile na CSI (prerueni u turiste traili su tragove zagubljenih lipa u blagajnama) a
drugima u obliku iznosa prihoda koji su desetljeima kolali van sustava. Keyser Soze prihoda za
koje smo svi znali da postoje, ali ih nikad nismo mogli privesti u sustav nadzora i oporezovati.
Smanjenje pa kasnije poveanje porezne stope bilo je oekivano, jer se i uz sve mjere nije
prikupilo dovoljno novca za uvijek ednu dravnu balagajnu.

U maloj anketi koju sam organizirao na faceboku, veina kolega se sloila da je fiskalizacija jedini
spomena vrijedan potez drave, kojim je napravila neki pomak u gospodarstvu. O rezultatima tog
pomaka i nainu na koji je odraen, miljenja su drastino podijeljena.
Negdje na margini tih dogaaja i na rubu naeg najveeg grada, Mate Rimac je upravo zavravao
prvi, a na alost i jedini automobil koji emo izvesti u 2013 godini. I to ne bilo kakav
automobil. Elektrini superautomobil. Automobil je prodan panjolcima koji e za taj automobil (a
kako piu neki asopisi i puno vie od vrijednosti samog automobila) pokupiti velike novce iz EU
fondova. I dok se Mate muio objanjavajui uviavnim i brzim slubenicima nae administacije
kako mu ipak treba izvozni carinski broj za automobile, u Kolanu na Pagu dozrijevao je sir koji
e Sirani Gligora donesti nagradu za najbolji ovji sir na svijetu. Mate je uspio. Ne zato to je
u 4 mjeseca napravio superautomobil. Moe on to i bolje i bre. Siguran sam da e uskoro to i
pokazati. Uspio je jer je proao je birokratsku zavrzlamu u vremenu manjem nego to je Gligori
potrebno za dozrijevanje sira. To u Hrvatskoj nije est sluaj. Malo junije od ta dva dogaaja,
napravljen je zadnji napor u pokuaju da se oivi brodogradnja (ili uniti ovisi kako tko gleda na

stvari). U Brodosplit je uao DIV, sindikati su pripremali i kasnije realizirali poznati i oekivani
scenario. Ostaje nam samo nadati se da knjige narudbi koje g.Debeljak prezentira nisu puki
popis elja. Kako bilo da bilo, ipak vjerujem vie njemu, nego svim prethodnim upravama
Brodosplita zajedno.
Veina bitnijih dogaaja, odvijala se nekako po inerciji, ak bi rekao usprokos naporima vlade
za oivljavanje gospodarske aktivnosti. U EU smo uli, kako smo i oekivali traljavo. Mediji su
ulazak u EU obiljeili trakavicom o trokovima proslave. No, i ta, kao i svaka skandalozna vijest,
trajala je samo nekoliko tjedana. Za to su vrijeme izvoznici ve zbrojili prve tete
uzrokovane izlaskom iz CEFTA a uvoznici zbrajali gubitke zbog potpune nepripremljenosti na
granicama. Kamioni su stajali u kolonama dugim desetke kilometara, kontejneri su bili zarobljeni u
lukama cijeli tjedan.
Dok su tvrtke propadale, radnici odlazili na burzu, rijetki poslodavci mjesecima ekali na
odobrenja HZZa za programe poticaja zapoljavanja jedan sustav drave radio je odlino.
Porezna uprava je zduno utjerivala potraivanja po osnovi poreza i doprinosa. Pa tako i onog
za HGK. Nadan je kupovao slike i medvjede a Remorkeri su teglili novac otet ospodarstvu na
raune udnih tvrtki udna imena. U 2013. smo napokon i to na najgori mogui nain, uvidjeli
kuda ide i kako se troi novac koji smo desetljeima plaali i jo plaamo za HGK. Moda,
napokon, u 2104 netko uspije reformirati Komoru, kao malu i fleksibilnu organizaciju koja e
stvarno davati jasno mjerljivu korist svakom gospodarstveniku koji joj plaa doprinos.
Dok je USKOK pregledavao knjige traei tragove novca od HGK prema slikama skrivenim u
podrumima, u Postirama na Brau gradila se jedna od najmodernijih tvornica za preradu
ribe u koju je uloeno 250 mil kuna. Atlantic je traio lokaciju za svoju novu tvornicu
energetskih ploica i pronaao je u Novoj Gradici. Pozitivna strana prie se ogleda u
injenici da su u Atlantic grupi stvarno bili zadovoljni suradnjom sa dravnog i lokalnog nivoa. ini
se da uprava dravne i lokalne strukture mogu pomoi gospodarstvu, kada to stvarno ele.
Problem i dravnih i lokalnih je u tome to ne razumiju da otvoriti ili pomoi opstanak 10 malih
poduzetnika sa 15 radnih mjesta znai otprilike isto za grad veliine Nove Gradike kao i
otvaranje nove tvornice sa 150 radnih mjesta. I dok se drava i lokalna uprava mahom
koncentriraju na velike investicije, troei ne male resurse na privlaenje istih, male vrtke
propadaju ili se vrlo teko razvijaju. I ukupni rezultat njihovih aktivnosti je negativan.
Bez ikakvog poticaja od strane naih vlasti, onako kako bi u poduzetnitvu stvari i trebale
funkcionirati, u dalekoj Indoneziji u elektrani San Lorenzo pregorio je generator. Time je omoguio
tvrtci Konar Energetski transformatori poveanje realizacije od 40% a naim graanima
spektakl koji se rijetko via. Antonov 225 je bio viednevna atrakcija koja je privukla u Zagreb vie
ljudi nego mnogi rock koncerti. Sve skupa se pretvorilo u veliki medijski spektakl . Na trenutak
smo postali svjesni kako jedna od rijetko dobrih pria o stvarnim mogunostima naeg
gospodarstva moe biti tema o kojoj se pria danima. Pitam se to bi bilo da su i tadatrajkali
zaposlenici Meunarodne zrane luke Zagreb. Generator je zavren mjesec dana prije roka a
sama logistika i izuzev Antonova je bila vrlo komplicirana. teta to takvi generatori ne pregaraju
svaki dan, pa emo u 2014. ipak morati poraditi vie na ostalim sektorima gospodarstva.

Tijekom cijele 2013. godine, od najave i provoenja smanjenja plae za 3% pa do neisplate

naknada za prijevoz i boinica sindikati najavljuju velike potrese i generalne trajkove. Jedini
sindikat koji je u tome tvrdoglavo ustrajao je onaj lijeniki. Rezultata nema, osim to je zdravstvo
u jo veem kolapsu. Dugovi rastu, pacijenti ekaju jo due a lijenici odlaze.Zdravstvo je jedan
od glavnih problema koji optereuje proraun i u 2014. Voe sindikata, koji mahom zastupaju
zaposlene u dravnoj upravi i javnim slubama, su ve nekoliko desetljea isti ljudi. Neki od njih,
tvrdoglavo odbijaju suoavanje sa stvarnou i ustraju na neodrivim dogovorima koje su
ishodovali s prijanjim vlastodrcima u predizborno vrijeme. Zakon o radu, koji je po mnogima,
jedan od glavnih razloga nekonkurentnosti i time manjeg zapoljavanja od realno moguega,
ponovo je povuen iz procedure. Sam zakon je kamilica umijesto kemoterapije, no i takav nije
prihvatljiv sindikatima. No dovoljan je da preplai vladajue i ponovo ih natjera na pouzdanu
taktiku odugovlaenja.
Slinoj taktici odugovlaenja pribjegao je i Hep u trenutku kada su mu monopol poeli nagrizati
konkurenti. Nakon gubitka nekoliko znaajnih ugovora sa velikim kupcima, dolo je vrijeme da i
nama, obini smrtnicima, u 2013. napokon ponudi novi model i jeftiniju struju ili mogunost
promjene dobavljaa elektrine energije. Naravno, prvo su se u HEPu bavili internim
reorganizacijama i smjenama na vrhu. Zatim su HEP i HERA odradili zasluene godinje odmore,
onda su se natezali i prebacivali odgovornost za kanjenja novih tarifnih sustava, te smo tek na
jesen doivjeli i neke prve blagodati otvaranja trita. Sad moemo biti Hepi sa naim
dosadanjim dobavljaem, ili se baviti itanjem sitnih slova u ponudama novih operatora.
Ako struju a i druge obveze, nismo mogli (ili eljeli) platiti nikome, mogli smo posegnuti za
institutom predsteajne nagodbe. Nakon fiskalizacije, ovo je bio drugi po redu potez vlade oko
kojega su se u 2013oj najvie lomila koplja. Ne samo gospodarstvenika, ve i pravnih strunjaka.
Jednima je to ipak mogunost kakvog-takvog ozdravljenja i nastavka poslovanja a drugima je to
legalizacija otimaine i spreavanje normalnih trinih mehanizama. Moda bi bilo bolje onima
koji rade loe omoguiti to bri izlazak s trita (brz steaj) i time dozvoliti drugima da zauzmu
njihovo mjesto. Prije nego to se prozor prilike zatvori i mjesto kao takvo prestane postojati. U
2014. oekujemo odgovor i na to pitanje kako su firme koje su prole predsteajnu nagodbu
poslovale i da li je ukupni efekt otpisa potraivanja premaen pozitivnim pomacima u njihovom
poslovanju.
Kulminacija napada na banke, kao jedne od rijetkih segmenata gospodarstva koje su i u krizi
poslovale relativno dobro, bila je presuda u sluaju Udruge Franak. Oito je da su se banke
najbolje zatitile i pripremile na sve mogue rizike, te su u trenutku kulminacije krize jo iskazivale
dobre rezultate. Banke imaju i svojih promaaja, koji se i uz sva sredstva osiguranja, nastavkom
krize moraju znaajno osjetiti i u bilancama. Koliko e otpisi po pitanu praenja loih nekretninskih
projekata tetiti bankama, a posredno time i naem bankocentrinom gospodarstvu, ostaje nam
za vidjeti u 2014.
Napokon smo i formalno uli u podruje prekomjernog deficita, te e se sada neki odgaani
potezi morati provoditi. Prvu polovicu 2014 obiljeiti e trajkovi i pritisci onih interesnih skupina
koje su dosadanjom krizom tek okrznute i ija prava nisu znaajno dirana. Profesionalni trajkai

su davno uvidjeli da krianje na trgovima daje loije rezultate od blokade prometnica ili
poremeaja u voznim redovima. Stoga e njihove akcije izrazito negativno djelovati na one koji jo
u ovoj zemlji rade, zapoljavaju i plaaju poreze.
Godina u koju ulazimo je godina konsolidacije. Rauni iz prolosti doi e na naplatu. Sve to
smo stavljali opd tepih, polako izlazi van. No, oni koji su dobro radili i pripremali se, sada imaju
ansu za iskorak. Potencijal rasta vidim u turizmu. Proteklih godina dosta je uloeno u
infrastrukturu i smjetajne kapacitete vieg ranga. Dobre ceste i kvalitetnija ponuda privui e dio
turista srednje i ve platene moi. Mlai gosti eljni zabave uz pomo low cost zranih
prijevoznika, koji su napokon ustabilili rute za Jadran, novi su gosti kojima moramo znati ponuditi
dovoljno za povratak i u narednim godinama
Osim turizma, pomake vidim i u ICT-u. Mnotvo, do juer malih tvrtki, strelovito napreduje,
zapoljava i izvozi. To samo po sebi, zasigurno ne moe spasiti nacionalnu ekonomiju, ali moe
pokazati put kojim moemo ii. Mlade i ambiciozne tvrtke koje razvijaju proizvode visoke dodane
vrijednosti, uz prave poticaje i skidanje administrativnih barijera, mogu znaajnije utjecati na
popravak mnogih defektnih stvari u drutvu. Od popravka imagea poslodavca, preko transfera
tehnologija iz ladica i laboratorija sveuilita i instituta u gospodarstvo te konanog buenja
usnule znanstvene zajednice. Mlade ICT tvrtke mogu pomoi i starijim tvrtkama uvoenjem
novih rjeenja i otvaranjem potpuno novih trita. Nadam se da e inicijative poput inkubatora koji
pomau tvrtkama u najranijoj fazi i akceleratora koji rade na pronalasku i lansiranju dobrih i
inovativnih projekata biti prepoznate od strane drave i pomognute od strane sponzora i
investitora. Nuno nam je potrebno formiranje nekog pravog VC fonda koji bi investirao u tvrtke
koje su osnovane i posluju u Hrvatskoj. Sada nam svijet i regija (najvie Bugarska zbog preko
21mil Eura povuenih iz EU fondova) te njihovi akceleratori i VC fondovi, odvlae dobre projekte.
Nadam se da emo u 2014 napraviti pomake koji e bar nekima od njih omoguiti ostanak u
Hrvatskoj.Zadnji i najvei potencijal vidim u iskoritavanju fondova EU. Tu imam i najvie dvojbi,
jer se po dosadanjem iskustvu i kapacitetima koje imamo u dravnoj upravi i gospodarstvu,
teko moemo nadati povlaenju vie od 50% onoga to e nam biti na raspolaganju.

Ovaj tekst objavljen je u The New York Times izdanju Turning Points Global Agenda 2014
04 rujna 2013 ~ 0 COMMENTS

Startup 11. dio financiranje rasta

Aktualno Startup projekti

OK. Strahove smo savladali, poslove i klijente ve imamo. Neto nam i plaaju. Naa mala firma
se razvija i raste. Uredili smo odnose s partnerom, podjela posla funkcionira. Uimo uz rad,
usvajamo nova znanja i iskustva. Malo iz primjera drugih, a jo uvijek, previe, na svojoj koi. No,
ako pogledamo gdje smo bili, na poetku, samo sa idejom i velikom eljom pokretanja neeg

svoga vidimo veliki napredak. I osjeamo ponos, jer nismo u onoj statistici koja kae da nas
preko 90% propada ve u prvim godinama.
Pred vama, kao pokretaem vae startu prie , sve je vie izazova. Sve ste manje u operativnom
poslu, sve manje u onom to volite i zbog ega ste krenuli u posao, a sve vie ste u nekim
paralelnim i popratnim poslovima. To je tako jer sada vodite firmu. Imate business, ne job. Priali
smo ve i o birokraciji ( iako o njoj nikad dosta jer se ona bavi nama svakodnevno ) o tetama iz
knjigovodstva i dragim slubenicima raznih uprava, poglavito porezne. No, sada vaoj maloj firmi
treba poticaj za sljedei korak. Investiciju strica/ujaka/tetka koji je na poetku bio dovoljno lud da
vam posudil lovu, lagano vraate. Mogli bi preuzeti i vee poslove, ali fali snage. Moda treba
ulagati vie u marketing, kako bi se predstavili svijetu i privukli nove kupce. Moda treba kupovati
novu opremu ili je garaa u kojoj ste krenuli sada premala. Opet nedostaje sredstava itaj love.

Welcome to the club

Ekonomija je, u svojoj biti, pria o upravljanju resursima, a resursi su uvijek nedovoljni. I onda,
morate kemijati i domiljati se kako s pola litre napuniti litrenu bocu. Stalno. Nikad nee doi due
razdoblje, u kojem e pravi poduzetnik stati i rei sad je dovoljno. Novca, ljudi, posla, opreme,
sredstava, trita, kupaca, proizvoda (nastavi niz) imamo dovoljno nikad. U tome i jeste
smisao igre. Nikad nije dovoljno, ne zato to ete sve staviti u dep, ili odnesti u grob. Stvar je u
igri. Natjecanju. Okretanju kotaa bicikla. Samo putovanje postaje cilj. Onaj as, kad stanete i
kaete To je to tada prestajete biti poduzetnik. OK, i to je legitimno. Umore se ljudi. Izbor je
na vama. Prodajte, pa neka netko drugi nastavi. Moete se povui u nadzorni odbor i ostavite
managerima da vode posao. Moete i povui dobit koju ste svih godina ostavljali u firmi i prei u
rentijere
No, jo nije doao taj trenutak. Jo vas pere tisuu pitanja. to je iza sljedeih vrata? Ima jo
planina za osvojiti, jo proizvoda za osmisliti, jo stvari za pretumbati. I, sada, vie nego ikada,
treba vam resurs svih resursa. Lova. Imate vi prihode, poslujete s nekom dobiti, isplaujete plae i
dobavljaeNo, za novi stroj, za novo trite, zapoljavanje novih ljudi, za veliki iskorak koji je jo
uvijek samo u vaoj glavi treba vam lova. Neka, za sadanje prilike gledano, vea lova.
Niste vie golobradi klinci iz garae, imate neku poslovnu povijest, nije duga, ali imate neto za
pokazati. Kako dalje? Gdje ima love? U banci? Maala! Sjedi pet. Nije bilo teko. Kako do love.
Pajserom? Ok, nekad moete i tako otvoriti banku

ali ipak, predlaem drugi scenario.

Gdje jo ima love, osim u banci?

Privatni investitori? Ok, i to je opcija, no u Hrvatskoj nas je malo, a naivnih stranaca je jo uvijek
premalo. Venture fondovi? U Hrvatskoj ih nema i nee ih skoro biti. Strani su vrlo izbirljivi i ako
niste opako dobri, anse su vam male. Stoga, ako moete sami idite sami. No, kuda ii?
Financijsko trite dionice, IPO, obveznice, komercijalni zapisi? Not in my backyard. Taj film u
ovoj zemlji neete gledati, bar jo neko vrijeme.

Drava? Do prije 2 godine, nasmijao bih se grohotom, a sada se samo blesavo smijuljim. Moda
je i drava postala mjesto gdje se moe dobiti neto. Osim amara. No, ne idite na dravu
pajserom, ni transparentom. Nego prijavom. Ne kaznenom, nego prijavom na projekte.
Poduzetniki impuls, HAMAG, BICRO ima svata. Pa i gradovi su krenuli dijeliti neke poticaje.
ak i neka ministarstva, neka umom, druga drumom, ali nekog vraga dijele. Bilo na TV. Pisalo u
novinama. A kad je aba ula da se konju potkivaju, stala i ona u red i digla nogupa moda je
vrijeme da i vi stanete u red. Moda vas potaknu ili vam daju kakav impuls. Poduzetniki
Razmotrite opcije koje vam se nude. Ako ste vini dobrom pisanju prijava (ili ako naete one koji
to dobro rade umjesto vas) moete, uz relativno dobre anse za prolaz, konkurirati za neki od
poticaja. Kau da e, sada kad smo se EUrizirali, toga biti jo i vie. OK, ja sam stari olinjali
skeptik, koji jo uvijek smatra da je noga u guzicu najbolji poticaj koji ete ikada dobiti, ali ta ja
znam? Moda grijeim. No, novcu, u obliku beskamatnog (i minimalna kamata je ok) kredita, ili
jo bolje bespovratnih sredstava (itaj dabe) ne gleda se u zube. Dakle, probajte, anse su sve
vee.
Banke? E tu je druga pria. Do sada ste banku percipirali kao nekog tko vam dri novce na
raunu, izvrava naloge za plaanje i ono najgore, alje svaki mjesec raun za kojekakve stavke,
koje ni profesor financija ne moe skuiti. Plati i uti. E, sad, treba krenuti u tu banku, po
drugom pitanju.
Krediti? Prije vas ne bi ni pogledali, ali sada, kada imate par zaposlenih, neki promet po ranu,
povijest poslovanja sada imate anse. Budite realni. Krenite s nekim manjim zahtjevom. Okvirni
kredit po iro raunu. Kratkorona pozajmica. isto da vidite kako to hoda. Vraajte uvijek na
vrijeme, nikad ne kasnite ni dana. Kamata e biti visoka, oderati e vas raznim naknadama. No,
bitno je poeti i nauiti priu. Kasnije, kad bude trebalo ozbiljnije praenje, bankari e vas tretirati
drugaije ozbiljnije. Ako i vi budete ozbiljni. U 23 godine poslovanja, banci nikad nisam zakasnio
s anuitetom, kreditom, kamatom ili naknadom. Dan je bitan, sutra nije jednako danas. Nema
Zaboravio sam. Nema Malo u kasniti. Onda, ako jo imate neku imovinu (nije vie uvjet,
banka e traiti vi se izmiite, no znajte da moe i bez hipoteke), koju moete dati u zalog
imate polugu kojom moete podii teret znaajnije vei od vas samih. No, taj veliki teret, ako ga
ne budete pravilno sloili, sruiti e se na vas. Smrskati vas bez milosti. Sada ste veliki deki,
imate neko osnovno iskustvo i morate znati to radite. Ugovor o kreditu ne morate itati. Pie da
morate vratiti sve posueno, onda kada banka kae i sve trokove i kamate sve to banka kae,
inae ste gadno nadrljali. I privatno, jer e vas traiti i sredstva osiguranja vas kako fizike
osobe. Stoga, ne kalkulirajte o povratu, povrat je obaveza koju neete izbjei. Kalkulirajte dobro
to ete s novcima, ako ih dobijete. Mnogi kolege sada osobno vraaju dugove tvrtki, koji bi po
svojoj prirodi (drutvo s ogranienom odgovornou) trebali biti samo i iskljuivo dugovi tvrtke.
Zato, ako osjetite frku, dugove prema banci rjeavajte prioritetno. Jer milosti ne trae, niti e vam
je dati
Bitno je znati, banke isto trae dobre klijente. Ako ste korektan klijent, koliko god mali bili, te vas u
postojeoj banci ne doivljavaju, promjenite banku. Idite tamo gdje e vas razumjeti. I, niste nikad

premali: Cjenkajte se, traite niu naknadu, kamatu i openito bolje uvjete za vas. Novac je roba,
kao i sve ostalo.
Postoje jo neki, egzotini, naini dolaska do novca koji vam je potreban za iskorak. Sve osim
lihvarskih kredita, sa oglasa iz tramvaja ili haustora, je relativno prihvatljivo. Leasing za nabavku
neke opreme sasvim je legitimna opcija. Ukoliko imate neka potraivanja isporuili ste neto
kupcu koji ba trai neku veu odgodu plaanja, moda je opcija prodati taj dug nekoj factoring je
legitimna opcija. Iako nije previe rairen. Takoer, postoje tvrtke kojima moete prodati svoja
potraivanja (a nemaju zaposlene deke u konim jaknama, obrijanih glava nasaenim na
ramena. Vratove su pogubili putem) i tako doi prije do neke vee koliine novca. No, na alost,
izbor malog poduzetnika se ipak svodi na banke ili dravu u irem smislu.
Do prije nekoliko godina, uobiajen je bio jo jedan nain financiranja. Bio je objeruke prihvaen
od jedne vee grupe poduzetnika, zbog svoje jednostavnosti i malog troka. To se zvalo
financiranje dobavljaima. Uzeli ste robu ili su vam obavili uslugu, a vi to niste platili. Nego ste se
izmotavali. Smiljali razne prie i isprike. Platili ste, kad vie nije bilo izlaza, a onda ste istu priu
ponavljali s drugim dobavljaem. No, kako zbog promjene zakonskog okvira, koji sada nalae
ispunjavanje obveza u roku, te kako je ostalo prilino mali broj dobavljaa koji nisu nauili lekciju
ovaj vid financiranja, nadasve zato to je isti potpuno amoralan predlaem izbjegavati u irokom
luku.
Ako i nakon svega ovoga, jo imate volje i elje za taj veliki iskorak, koji e rezultirati velikim
financijskim naporom i znaajnim rizikom vaeg malog poduzea, elim vam svako dobro. I
estitam vam. Poduzetnik u vama jo nije mrtav. Do sljedee prilike
07 kolovoza 2013 ~ 0 COMMENTS

Startup 10. dio Strahovi

Aktualno Startup projekti

Strahovi su svuda oko nas. Kad ste kretali, strah od neizvjesnosti je bio velik. Prevladali ste ga
onog dana kad ste se pogledali u ogledalo i rekli Ma, ja to mogu. I dalje vas je bilo strah, ali
skupili ste dovoljno hrabrosti za poetak vaeg poduzetnikog putovanja.
Strahujemo svaki dan. Mene nije nita manje strah sada, nego na poetku. ak, kako imam vie
za izgubiti, vei je ulog na stolu i vea odgovornost, strah je vei. No, strah je drugaiji. Iskustvo
pomae smanjiti strahove. Jedne. Ali dolaze drugi. Svaki potez nosi odreeni rizik, a rizika se
bojimo. Oni koji kau da nemaju straha, ili lau ili imaju ozbiljne probleme. Na mozak je opako
dobar u tranju pred rudo te bacanju pred nas stotine najstranijih scenarija. Ako mu to
dozvolimo.
U svom poslovnom putu, kao i u ivotu, strah e biti svakodnevna pojava. Stah od neuspjeha je
osnovni a dalje se nastavljaju razni strahovi od skupih prekraja ili ak kaznenog progona.

Strah nas eli nagnati na okretanje glave od svega i panian bijeg. No prije nego to panino
pobjegnemo i odustanemo, razmotrimo par injenica.

Svi imamo strahove.

Ne postoji ivot bez straha. Niti najvei svjetski voe, najvei poslovnjaci, ratnici ili obini ljudi nisu
lieni strahova.
Veina onih za koje mislimo da su ludo hrabri ili neustraivi, samo su nauili kako kontrolirati svoj
strah.
Kada shvatimo da strahovi postoje, da su meu nama, onda moemo razmiljati kako neki
poslovi, ljudi ili grupe kapitaliziraju strahove. Kako zarauju na njima. Shvatiti emo da i mi, esto,
moemo imati poslovni model zasnovan na kapitalizaciji strahova. Jer, neki strahovi su
univerzalni.
Strahovi pokreu i kreativce u nama. Strahovi nam mogu biti korisni. Ako ih spoznamo i ako ih
nauimo obuzdati.

Kako moemo kontrolirati strah?

Najbolji i prvi nain je izlaganje strahu. Ako imate tremu nastupa, morate nastupati. Po malo,
pred prijateljima, pa pred manjim skupinama. Ne znai da ete postati vrhunski prezenter, ali bar
se neete blokirati ako bude trebalo nekom prezentirati va proizvod.
Prouite predmet straha. Ako se bojite zakonske regulative prouite zakone koji se odnose na
vas. Nikad neete biti 100% sigurni ipak smo u Apsurdistanu
ali ete ipak smanjiti strah.
Pitajte iskusnije ili se savjetujte s odvjetnicima. Danas postoje business coachevi, mentori. Ljudi
koji su proli to vi trenutno prolazite. Oni vam mogu pomoi.

Podijelite strah. Coworking prostori su dobri. Drutvene mree, forumi i specijalizirane grupe sa
temama oko kojih brinete, mogu puno pomoi. Komunicirajui o svome strahu s kolegama, esto
ete pronai rjeenja, sigurne prolaze ili informacije koje e smanjiti neizvjesnost poduzetnikog
poduhvata, pa samim time i strahove povezane s istime.

I konano, smoi ete dovoljno informacija, dovoljno snage i samopouzdanja i skoiti u svoj
strah. Kada savladate strah, otvoriti e se nove perspektive, novi pogledi na poslovanje i ivot.
Ljudi ne pokuavaju jer ih je strah. Jer misle da nije mogue. Razmislite koliko mega uspjenih
poslova je bazirano na stvarima za koje smo samo pred 10 godina mislili da nisu mogue. Anti
virusi, rjeenja za back-up podataka, globalno zatopljenje, farmaceutska industrija primjeri idu
sve do toga da se i svemirski programi pokuavaju izboriti za financiranje irenjem straha od
udara asteroida. Ne znai da su svi strahivi bezrazloni, ali vano ih je prepoznati, analizirati,
spoznati kako smanjiti rizike povezane sa strahovima i kontrolirati ih.
Sve to ne znai da trebate biti neoprezni. Strah je dobar, jer nas prijei od bezglavog skakanja u
bezdan, poput lemmingsa.
Strah e uvijek biti prisutan. Na svakom od nas je da ga naui kontrolirati, da preispituje svoje i
tue strahove i otkriva kako ih pretvoriti u svoju korist.
18 srpnja 2013 ~ 0 COMMENTS

Inspektor Sprinter, svizac i okolada

Aktualno Poslovni svijet Razno

Reda mora biti. Makar se isti uvodio inspektorom Sprinterom, koji istri bre iz ugostiteljskog
objekta nego to njegov kolega bez slova s na poetku printer, ispie raun. Za kuglicu
sladoleda. Sumnjam da e tuba opstati na sudu. Jer, istopio im se predmet spora. Moda je
Sprinter istrao ovjekovjeiti fotiem, na dnevnom svijetlu, dokaz tekog kriminalnog djela, prije
nego se istopi. Pa nije uspio doekati raun.
Reda mora biti. Inspektori su poeli govoriti strane jezike, kako bi pipl trast dem. I onda, kad
im pipl, nakon moljakanja, plizanja i cmizdrenja natoi jo jednu rundu onda skau, love se za
dep, vade znake i prikazuju svoje pravo lice. Natoili ste mi deci crnog, 30 sekundi nakon kraja
radnog vremena! A-ha. Evo, pie vrijeme na raunu. Kazna! Zatvara se birtija. Reda mora biti.
I tako, s pravom kae na Ministar od oldi Lini Nije to teta za turizam. Zatvarat e se
upravo u sezoni jer pojedinci tada najvie gube. Nemojte oekivati razumijevanje poreznika bit
emo jo ei! Ako vas zatvorimo, drugi restoran imat e vie prometa. Dakle, oni
koji plaaju svoje obveze i rade poteno imat e vie prometa. Milosti u sezoni nee biti!
Milosti ne traim, niti bih vam je dao rekao je davno jedan kojeg smo (bar javno) onomad slavili
puno vie od Linia. Neka gube ti pojedinci. Najvie. I mogao bih se sloiti. Pogotovo kad bi imali
nekoliko Linia. Za svako ministarstvo po jednoga. I sad mnogi likuju. Neka im. Neka zatvore sve
te privatnike, te koji godinama rade i ne plaaju poreze. Neka zatvore i one koji plaaju poreze.
Samo neka zatvarju. Kad otvaraju, zavidimo i prosvjedujemo. Kad zatvaraju likujemo. Neka jer,
bogatili su se na naoj grbai. Dok smo mi ljetovali.

I dok tako, neki drugi pojedinci, likuju, na godijnem od 48 radnih dana, odmarajui se od
viemjesenog bolovanja uzrokovanog stresom dolaska novog efa u njihov odjel Agencije za
istraivanje uinka propisa na popis krava u Mrdui Donjoj, ne znaju da se Lini klonirao.
Zdravstveni Rajko Lini. Prosvjetni eljko Lini. Upravni Bauk Lini
Metode kontrole se
prenose i u njihove resore. Ve sutra se oekuje dolazak inspektora agenta provokatora i u
njihovu Agenciju. Ako je uspije pronai. Jer su Agencije dobro skrivene. Najee po najviim
katovima najskupljih nebodera. Tamo e na inspektor Sprinter upasti, natucajui na loem
stranjskom jeziku Helo. Aj em from juropian ejensi for rikonstrakn of agrikalr. ov me
jor.. i tu e zapeti, jadan inspektor. Htio bi ih on uloviti, da mu pokau neki dokument, neto to
bi mogao pregledati, kako bi utvrdio njihovu uinkovitost. Neto gdje bi uvidjeo kako moda ne
rade dobro i kako troe one kune koje je juer naplatio trei iz slastiarnice. No, nema. Nema
mjerila. Nema rauna za uraeno. Kakva fiskalizacija? Oni nisu povezani ni s kolegom u
susjednoj kancelariji, a kamo li meusobno po Agencijama, Upravama, Ministarstvima, Uredima i
Neredima. Izbjegavaju pobrojavanje ve godinama. Skrivaju svoje brojano stanje. Nema jasnih
pravila. A nigdje i ne pie to bi to oni radili, pa da mu mogu pokazati. Pa se, jadan, okrene, lupi
petama i ode dalje. Nema predaje, jer reda biti mora. Bar negdje.
I stie u bolnicu. Zamota si nogu. Glumi stranca koji je pao s motora i dolazi na fizikalnu
rehabilitaciju. Zaboravio, jadan, da e tako teko pobje, ne doekavi izdavanje rauna. Sad
mora mijenjati taktiku. Zna da ima pravo na fizikalnu rehabilitaciju, jer je tako propisano. No, za
razliku od Slavka Linia, koji je propisao i tko i kako i koliko i kada i kome i zato ovdje je sve
malo labavije. Rajko Lini ovdje nije ba uspjeno proveo obvezu spajanja sa centralnim
sustavom. Ne samo da ne dobijete odmah raun. Nemate odmah ni uslugu. I, uglavnom pacijenti
ne bijee nakon to narue uslugu. Nego beskrajno ekaju. Mirno sjede. A neki se, ekajui, i
trajno umire.. I tako, dobije on termin za 5 mjeseci. Kad e mu noga ve biti pokretna kao i
pokvareni bolniki lift. Kako e tu uvesti reda? Koga kazniti? Moe se pretvarati i da pria kineski.
To zdravstveni radnici esto rade pred pacijentima, kako bi pokazali tko je glavni. Moe li loviti
doktore koji rade prekovremeno? Ili kombiniraju privatno i dravno zdravstvo? Moe izvriti uvid u
bolnika raunovodstva koja su prvaci kreativnog knjienja pumpanja trokova HZZO-u. Moe
potraiti sve one pacijente otputene kui, a koji se jo vode na bolnikom lijeenju. Moe
pogledati bolnike WC-e ili kuhinje i praonice. Veinu, zbog nezadovoljavanja sanitarnog
minimuma, moe odmah staviti peat. Dravni. Sa natpisom ZATVORENO. Uglavnom, moe se
slikat. Na rendgenu. Koji ne radi.
Odustavi od bolnice, a kako bi ipak napravio dnevni plan dolazi na fakultet. Sad e on njih
uloviti. Zna on tamo uzimaju mito. A za isti ne izdaju raune:) Rekao mu je ministar eljko
Lini. I doe do prvog profesora. Konzultacije od 10.00 do 10.15. sati. I to SVAKIM petkom. Mimo
toga, profesor je neuhvatljiv. Ili predaje, ili prodaje. Ili putuje. Ili se bavi znanstvenim radom. Ali
raune za isti ne izdaje. Pametan je inspektor. uo je on da profesori primaju mito i u naturi. Pa
ide po fakultetu i oslukuje. uje li se roktanje ili kokodakanje? Nosi li neki student prut? Na elu.
No, teko je to uhvatiti. Tamo su sve ueni ljudi. Ne neuki ko prodavaica sladoleda. Pogotovo na
filozofskom. Stalno neto filozofiraju. A nemre oporezivat filozofiju. Nemre im nita, ni kad kau
da je premijer neuk, jer ne razumije da oni moraju dobijati novac iz prorauna, kako bilo da bilo.
to god i kako god radili. Pa ak i proizvodili kadrove koje nitko, osim njih, ne treba. Sa znanjima

koja su nam trebala pred desetak godina. Jer znanje nije roba. A oito nije ni usluga. A Sprinter
zna zakon. Onaj o PDV-u u lanku 2 kae Predmet oporezivanja je svaka isporuka dobara ili
usluga... I tako vidi on da tu nema ni jedno ni drugo. Iako je uo neke glasine o uslugama koje
studentice nude profesorima za prolazak. No, raune im izdale nisu. Pa dokaza nema. A uini mu
se da je i dodana vrijednost koja se na fakultetu stvara upitna
pa stvarno nema na to
obraunati PDV. Stoga se sprinteski, kako je ve dokazao da zna, uputi ka izlazu. Opet bez
rauna, ali ovaj puta i bez osnove za prijavu.
A vani red. Stoje ljudi u ogromnom redu. I ekaju. Sigurno se neto prodaje, na crno. Jeftino.
Ispod ita. Kad toliko ljudi eka. I tako, slijedei red, dolazi do Petrinjske. Do murije. Prvenstvo
svijeta u ekanju. Svatko neto eka. Redomati imaju greku. Neispravni su. Nemaju 6 znamenki,
kako bi vam dali ispravan broj 375.324 ste uz redu ekanja. A jadan i kvaran, redomat ima
samo tri znamenke. Povue inspektor svoj papiri s brojem iz redomata. A listi nije fiskaliziran. I
shvati Sprinter- dok doe na red, promjenit e se pravilnik o PDV-u. Ili e pasti vlada. Ili e se
opet promijeniti osobne. Ili e se uvesti ljetno radno vrijeme. Zbog godinjih i bolovanja
slubenika izmorenih od strane ovih to u redovima stoje. Nema smisla ekati, sve je puno murje,
a gdje je murja, tu se ne krade. Niti vara. Osim na brzini i uinkovitosti rada slubenika. Ali to i
onako nije njegov problem. Nema tu rauna, nema fiskalizacije, nema prijave. Past e mu norma.
Ljutit e se Slavko.
Ide on rae ulovit ovoga to kuva kafu u birtiji. Tu je sve jasno. Malo, po malo, kavu po kavu,
niclu po niclu i sladoled po sladoled napuniti e on taj budet. Jer, zna on, a znaju i Rajko i
eljko i Slavko Lini. Problem je u punjenju, ne u pranjenju. Treba samo jae puniti, vie
sladoleda prodati i sve e biti ok. A pranjenje e se ve nekako rijeiti. Samo od sebe. Kad
svizac zamota okoladu.
30 travnja 2013 ~ 1 COMMENT

Superhik u akciji Rasprodaja obiteljskog

eljeza
Aktualno Poslovni svijet Razno

Katarski emir Sheikh Hamad bin Khalifa Al-Thani kupio je grki otok Oxia (4,2 km2) u Jonskom
moru za oko 4,9 milijuna eura. Doha je takoer kupila i 5 manjih otoia oko Oxie, sve skupa za
8,5 milijuna eura, te tamo planiraju izgraditi privatno obiteljsko odmaralite. Obitelj Drivas, koja je
bila prethodni vlasnik,nije jedina koja se odluuje za prodaju otoka, mnogi nastoje prodati svoju
vrijednu imovinu otkako su grke vlasti uvele dodatne poreze na imovinu u sklopu implementacije
novih mjera tednje.
Evo, kuda dovede politika dodvoravanja sindikatima. Svih proteklih godina, sindikalni voe su
uglavnom iste face. Ako nisu u sindikatima, na vodeim pozicijama, moete ih nai po Saboru i
uredima Vlade. Svih ovih godina, poitiari na vlasti su znaajno pojaavali svoje anse za dobitak

na izborima, obilato pogodujui sindikatima javnih i dravnih slubi i pristajui na obveze za koje
su znali da e teko moi ispuniti. Raunali su na gospodarski rast i stalan priliv nove love kojim bi
hranili nezajaljive apetite sindikalnih voa. I podrkom istih, ostajali na vlasti. No, stvari nisu
krenule eljenim tokom.
Tako su se i mnogi amci s poznatim poduzetnicima nasukali. Tvrdili su da su na luksuznim
jahtama, a u stvari su to bile samo uminkane a vrlo trule i krhke pasare. I kad se val povukao,
ostali su na suhom. Motor, koji ih je trebao spasiti odlaskom na otovoreno more, nije upalio. Da je
bilo stalne plime kapitala, njihovi mutni poslovi s nekretninama bi ostali ispod povrine i svi bi bili
sretni. No, stvari nisu krenule eljenim tokom.
Mnogi apsurdistanci su odrastali u socijalizmu ili ratu. I jedno i drugo je ostavilo posljedice. Nije se
imalo. Pa je doao internet. Pa puno televizijskih programa sa nainom ivota do tada
nepoznatom prosjenom apsurdistancu. Pa pametni telefoni i to jo za samo 1 kn i ugoovr na
24 mjeseca. Tko pita koliko to ukupno kota? Ma ne brini, susjed je ve kupio i ajpod i ajfon i
galaksi. Nee ti valjda biti papak koji ima staru Nokiu E71. Pa poplava kredita. Jeftinih, naravno.
Pa auti na 365 rata. Doe s osobnom i odveze. A moe i bez osobne. Pa stanovi na 30 godina.
Samo par potpisa tebe i par naivaca za jamce i useljava se. Pa skijanje na samo 24 rate. Sve se
raunalo u dnevnim iznosima. Samo za 25 kuna dnevno moete imati. Na taj napad
apsurdistanci su bili manje spremni od udara etnike granate. I prva crta bojinice je pala.
Apsurdistanci su se nadali da e njihova primanja zauvijek rasti, da e njihova valuta biti uvijek
jaka kano klisurina, da e vicarci biti pouzdani i da e ih sve to spasiti poraza.No, stvari nisu
krenue eljenim tokom.
I kao to se povlaenjem vode esto otkrije sva dra podmorja, poput ve maina, tednjaka i
automobilskih guma, za koje smo vjerovali da e bacanjem s mula zauvijek nestati iz naeg
ivota, tako se i povlaenjem kapitala pokazuje svo smee gurano pod tepih prethodnih
godina. Smee smrdi i vrijeme je za ienje. A ienje kota. I svima je mrsko. No, mora se.
Baba EUnia kae da se mali apsurdistanci nee moi igrati s ostalom djecom u EUtiu. I nee
dobiti bombona. Ni okolade. Biti e kanjeni i morati e stajati u kutu. Pa mali apsurdistanci
poinju sluati namrgoenu EUniu i kreu u ienje.
I tako, apsurdistanii ue od junih susjeda, koji su nauili da socijalizam prestaje kad potroi
sve tue novce. Onda trai jo. Onda vabo, koji tedi kae Ne dam! Onda si ti ljut na
vabu,jer je on lihvar, jer hoe svoje nazad, s kamatom. Sram ga bilo, kako se usuuje. A tebi
treba jo. Jer mora platiti naknadu za zagrijavanje motora slubenicima koji idu autom na posao
(ne alim se-plaali su u Grkoj). Onda se sjeti, imamo mi bogatih. A oni su i krivi za sve to nas
je snalo. Jasno, nae par drastinih primjera kojima potkrijepi tvrdnju. Pa odere porez na ono
to obogati imaju imovinu. Onda bogati vele, nema smisla to platiti, pa se krenu rjeavati
imovine. I tko kupuje? Stranci. koji imaju love. I tu, opet, nastaje problem.
Ti koji imaju love su malo drugaiji od nas. Druge vjere, boje koe, jezika, pisma rekao bi jedan
pjeva u crnom udni ljudi, udna imena. Kad meusobno priaju, nita ih ne kuimo. Sigurno
neto uruju. Oblae se udno i etaju u grupama. Piu neitkim slovima, esto s krive strane.
Moda i voze po krivoj strani ceste. Kad neto kupe, hoe da je to njihovo, a ne vie nae. A

takve, generalno, ne volimo. Remete nam na mir. I kupuju ono, to sindikalisti s poetka prie, u
javnim istupima, najgrlatije brane. Kupuju nae nacionalno blago. Na ponos. Obiteljsko srebro.
Nae otoke, prirodna bogatstva. E, jebi ga, kad prirodna siromatva i obiteljsku kramu nitko nee.
I tako, branei nacionalne interese cuclanjem dravne blagajne, dovodimo upravo do suprotnog
efekta pritiska na rasprodaju najvrijednijeg to imamo. Obiteljsko srebro se titi jakim
gospodarstvom. Izvozom. Efikasnom javnom upravom. Brzim izdavanjem dozvola. Uinkovitim
komunalnim poduzeima. Onda i samo onda je obiteljsko srebro sigurno. Jer donosi profit obitelji.

Stoga je politika sindikalnih elnika u stvari Superhik umjesto Robina Hooda. Ne uzimaju oni
samo bogatima. Oni uzimaju svima nama. Oni su sukrivci za neminovnu rasprodaju obiteljskog
srebra. Zajedno s korumpiranim i nesposobnim politicarima i pokvarenim kriminalcima koji se
predstavljaju kao poduzetnici. Svi oni zajedno e nas dovesti do sljedee toke rasprodaje
otoka, voda, zemlje, uma, zraka i pameti. Kupovati e bogati stranci sa svih strana svijeta.
Svatko tko misli da su te stvari zatitljive bilo kojim zakonom duboko je naivan. Zakoni se
mijenjaju a esto i kre. Sreivanje stanja u naim redovima nam je jedina linija obrane. Moramo
zaboraviti prie o revizijama pogreaka koje su uinjene prije roenje djece koja sad ve imaju
svoju djecu. Jedino novi rad, stvaranje nove vrijednosti i pametnije gospodarenje istom u
budunosti, moe nas izvesti iz zatvorene spirale prodaje srebra i zlata. No, moramo se pouriti.
Cijena srebra i zlata ve opasno pada. Sve je vie ponuaa.
Objava: 8.12.2014 | 08:22

INTERVJU DARIJA KRULJI

Sretni i motivirani radnici

najvea su vrijednost Ikee
Prema istraivanju portala Moj Posao, ak 90% Ikeinih radnika
u njoj bi voljelo doekati i mirovinu

7415PREGLEDA

Foto: Jurica Galoi/PIXSELL

AUTOR:

Jolanda Rak ajn

Iako su u drutvu velikih tvrtki na naem tritu nepuna etiri mjeseca, i to je bilo
dovoljno da Ikea u 2014. osvoji titulu najboljeg poslodavca u Hrvatskoj. U
istraivanju koje je osmu godinu zaredom meu zaposlenicima prijavljenih
kompanija proveo portal Moj Posao, veina od 352 zaposlenika Ikee visoko su

rangirala dugorone ciljeve i strategiju svoje tvrtke, motivaciju, poticajno radno

okruenje koje je takvo da bi veina njih u njoj rado doekala i mirovinu. O
rezultatima istraivanja, trendovima i konkurenciji razgovaramo s Darijom Krulji,
zamjenicom voditelja robne kue Ikea.
Kakva su oekivanja radnika od najboljeg poslodavca?
Cijene jer ih se potuje, njihovo se miljenje uzima u obzir pri donoenju odluka i
znaju, ako dobro rade svoj posao, da imaju dobre anse za napredovanje. Jako je
vanougodno radno okruenje i da svi imaju povratne informacije o tome koliko je
njihov posao vaan za uspjeh tvrtke te koliko na radnom mjestu pridonose.
Kako komentirate podatak iz istraivanja da bi 90% zaposlenika Ikee
Hrvatska bilo sretna da u njoj provede ostatak karijere?
To nas ini izuzetno ponosnim. Mi u Ikei vjerujemo u ljude. Znamo da su sretni i
motivirani zaposlenici najvea vrijednost.
Je li i plaa razlog da u Ikei poele ostati do mirovine?
Mislim da nije. Kod nas je i atmosfera ugodna, imamo osigurane obroke cijeli dan,
prijevoz, TACK program lojalnosti putem kojeg kompanija zaposleniku koji je
proveo najmanje 5 godina u tvrtki i potom pet godina u TAK programu za svaku
godinu uplauje odreeni novac kao dodatni iznos za mirovinu. Mnogo je stvari
koje radimo da svima bude ugodno.
Je li se teko zaposliti u Ikei?
Mislim da ne. Selekcijski proces temelji se na naim vrijednostima. Traimo
otvorene, iskrene ljude koji imaju elju za napredovanjem, kako na osobnoj tako i
na profesionalnoj razini i koji dijele nau viziju za stvaranjem boljeg
svakodnevnog ivota za nas i nae kupce. Svatko tko cijeni zajednitvo, potuje
razliitost, ponaa se onako kako eli da se drugi ponaaju prema njemu,
razumije da je vano tedjeti resurse i eli napredovati ve je poprilino dobar
kandidat za posao u Ikei.

Mislite li da je Ikea u ova nepuna etiri mjeseca opravdala i oekivanja

potroaa?
Broj posjetitelja i kupaca pokazuje da jesmo. Prosjean je raun u robnoj kui oko
500 kuna. Vikendom dominiraju posjetitelji iz susjednih zemalja, koji u Ikei ine
9%. Puno ih dolazi osobnim automobilom, a navodno postoje i organizirane
autobusne linije kao nekada za Graz. Drago nam je da smo postali regionalna
destinacija i to nas dodatno motivira.
Kakav je prosjean Ikein kupac? Koji su proizvodi najprodavaniji?
Nudimo iroki asortiman dobro dizajniranih, funkcionalnih proizvoda za ureenje
doma po cijenama koje si veina ljudi moe priutiti. Stvaramo za veinu i takvi su
i nai kupci. Ugodno smo iznenaeni uspjehom djeje Ikee, tekstila, odjela
rasvjete. I nae kuhinje jako su popularne, kao i sofe i kreveti.
Kako komentirate to to se dolaskom Ikeine robne kue Kika naglo povukla
s hrvatskog trita?
Cijenimo i potujemo konkurenciju. Trebamo biti otvoreni uiti jedni od drugih i na
taj nain razvijati se. Cilj nam je izgraditi jaku poziciju na lokalnom tritu i
poveati konkurentnost.
to je to to Ikeu ini razliitom od drugih konkurenata?
Nae poslovanje temelji se na Ikeinu konceptu, ideji ponude proizvoda za
ureenje doma koje si veina ljudi moe priutiti, a ne samo nekolicina. Ta se
ideja ostvaruje kombinacijom funkcionalnosti, kvalitete, dizajna i vrijednosti.
Pritom se uvijek misli i na odrivost. Tako osiguravamo dobru ponudu
i povoljne cijene, a kupci sudjeluju tako da sami preuzimaju, prevoze i sastavljaju
namjetaj i time pridonose niskoj cijeni proizvoda.
>> Najbolji poslodavci IKEA, Rimac i Procter & Gamble

Prije kupnje posjetitelji mogu i skakati po krevetima

Moe li se govoriti da ste nametnuli neke nove trendove na hrvatskom
tritu?
Na koncept sigurno je neto novo. Svjesni smo da treba vremena da nai
posjetitelji prihvate koncept u koji vjerujemo i koji je prihvaen diljem svijeta.
Takoer, u naoj robnoj kui svuda je inspiracija. Svuda se mogu vidjeti pametna
rjeenja za ivot u malim prostorima, za vielane obitelji kojima je organizacija
kupaonice ili kuhinje izazov ili inspiraciju za ureenje balkona. Kod nas robu
moete vratiti u roku od 90 dana, a ako ste lan grupe Ikea Family, roka za povrat
robe nema. Sav namjetaj posjetitelji mogu isprobati, otvoriti, razgledati. Mogu
ak i skakati po krevetima!
Kupuje li i zamjenica voditelja robne kue u Ikei?
Svakako, ve dugi niz godina. Oboavam jednostavan skandinavski stil. Svjetlost,
neutralne boje, a opet dinamian interijer upotpunjen dragim sitnicama.
S kakvim rezultatima planirate zavriti ovu poslovnu godinu?
Oekujemo da emo ispuniti inicijalno postavljene ciljeve, a i dosadanje
poslovanje pokazuje da smo na dobrom putu.

Steve Jobs najgori menader

na svijetu i ludaki sjajan
lider
Posted By Vladimir Vuli on Feb 15, 2012 | 8 comments

Facebook

Twitter

LinkedIn

Google

Od propalog studenta do direktora najvrednije kompanije na

svijetu
Pria o Steveu Jobsu je pria o propalom studentu iz Silicijumske
doline koji je postao preduzetnik i popeo se na vrh tehnoloke industrije,
doivio da bude istjeran iz svoje kompanije od strane direktora kojeg je
on zaposlio, da bi se nakon toga trijumfalno vratio u Apple, koji je bio na
ivici bankrota, i za 14 godina ga uinio najvrednijom kompanijom na
svijetu! Njegov drugi boravak na elu Applea, u periodu od 1997. do 2011.
godine, je oznaen kao najbolji povratak u istoriji biznisa.

Steve Jobs je jedan od najveih preduzetnika naeg doba vizionar koji

je redefinisao pojam inovacija na nain to je razmiljao unaprijed,
mnogo vie nego to se zahtijevalo, i to mnogo ranije nego to je bilo
neophodno. Njegov preduzetniki uticaj na industriju tehnologije se
moe uporediti sa uticajem koji su nekada imali Thomas Edison i Henry
Ford. Jobs je u potpunosti promijenio izgled etiri razliite industrije
personalnih kompjutera, muzike, mobilnih telefona i animiranih filmova.

Kako istie Tim Bajarin, predsjednik konsultantske kue, Creative

Strategies Ako pratite lidere u oblasti tehnologije, oni su pravi srenici
ako

imaju

jedan

hit

ivotu.

Steve

Jobs

je

imao Apple

II, Macintosh, iPod, iPhone,iPad i Pixar.

Dobar Steve i Lo Steve
U biografiji Stevea Jobsa, novinar Alan Deutschman navodi dvije strane
Jobsove linosti mogao je da bude Dobar Steve, ali je mogao da bude
i Lo Steve. Dobar Steve je bio briljantan, harizmatian i u stalnoj
potrazi za izvrsnim alhemiar koji je uspio da pretvori kompaniju koja
je bila na samrti u zlato.
Lo Steve je bio mrzovoljan, nepristojan, pakostan, spreman da javno
poniava svoje zaposlene, da preuzima zasluge za stvari koje nije uradio,
da daje otkaze zaposlenima koje sluajno sretne na hodniku, da dobija
napade bijesa kada stvari ne idu onako kako je on zamislio, da parkira
svoj Mercedes na mjesto koje je rezervisano za ljude sa invaliditetom
zbog toga to je bilo blie ulazu u Appleovu poslovnu zgradu, da tri puta
vraa hranu u restoranu, jer nije spremljena tano po njegovom ukusu,
da trai u 10 sati uvee da se klavir u njegovoj hotelskoj sobi premjesti,
jer je raspored stvari odvratan, da godinama odbija da prizna oinstvo
nad kerkom dok su ona i njena majka ivjele od socijalne pomoi, da
javno prizna da je upotreba halucinogenih sredstava (LSD) bila jedna od
dvije-tri najznaajnije stvari koje je uradio u ivotu, da na operacionom
stolu skida masku za kiseonik, jer mu se ne svia njen dizajn i trai da
isproba jo pet razliitih modela ili da u poslednjim nedeljama svog
ivota trai da vidi 67 medicinskih sestara kako bi izabrao tri koje mu
odgovaraju. Kako navodi Deutschman Kada je bio Lo Steve, nije
vodio rauna o tome koliko e povrijediti neiji ego ili emocije, sve dok
mu je to moglo pomoi da ostvari svoju viziju.

Kada bi osjetili sav bijes Loeg Stevea, zaposleni u Appleu su bili spremni
da prevaziu sve line granice izdrljivosti kako bi udovoljili Jobsovim
zahtjevima i povratili, makar na trenutak, njegovu blagonaklonost. Ovaj
proces se stalno ponavljao, pa zaposleni nikada nisu bili sigurni u
kakvom e raspoloenju sresti Jobsa. Njemu je bilo potpuno svejedno da
li ga zaposleni vole ili ga se plae, sve dok je to davalo eljene rezultate.
Inenjerima u Appleu je bilo jasno da Jobs od njih zahtijeva fanatino
zalaganje, i da ne mogu biti aljkavi u bilo emu to rade, iako su bili
svjesni da Jobs nee biti u mogunosti da pogleda 99% toga to urade.
Autor zvanine Jobsove biografije, Walter Isaacson, je u popularnoj
emisiji 60 Minutes koja se emituje na amerikom TV kanalu CBS, rekao
Jobs nije bio najbolji menader na svijetu. Zapravo, on je vjerovatno
bio jedan od najgorih menadera na svijetu. Ubrzo nakon Jobsove smrti,
na Twitteru su poeli da se pojavljuju izmiljeni nadimci Appleovog
osnivaa Tiranin Steve, Zli ef Steve i Mikromenader
perfekcionista Steve. Ameriki novinar koji pie o tehnologiji,David
Coursey, je u poznatom poslovnom asopisu, Forbes, jednostavno
rekao Steve Jobs je bio kreten svjetske klase. Mike Daisey, ameriki
pisac i glumac, je u lanku za ugledne dnevne novine, The New York
Times, napisao Pravi Steve Jobs, onaj koji je osnovao Apple kao
anarhinu kompaniju koja promovie slobodu, iji su prvi projekti

sa Steveom Wozniakom bile piratske kutije i kompjuteri sa slobodnim

emama za sklapanje, bi bio zapanjen budunou koju Apple stvara.
Danas ne postoji nijedna tehnoloka kompanija koja vie podsjea na
Velikog brata iz Appleove kultne reklame 1984. nego sam Apple, to je
samo potvrda koliko brzo mo moe da vas pokvari.

Mnogo tekstova je napisano o karakteru i temperamentu Stevea Jobsa.

Zbog boljeg razumijevanja Jobsovog naina upravljanja, bilo je
neophodno ukratko pomenuti osnovne crte njegove linosti, ali e se
nastavak ovog blog posta baviti liderskim kvalitetima osnivaa Applea.
Appleova filozofija

Kada je u januaru 1984. godine Steve Jobs predstavio na

sceni originalni Apple Macintosh kompjuter pred vie od 3.000
oduevljenih ljudi, na monitoru ovog raunara je bilo ispisano Ludaki

sjajan! To je bio izraz koji je Jobs koristio za vrijeme razvoja Macintosha

kako bi svom timu objasnio da eli da Appleovi kompjuteri budu ne samo
sjajni, ve da moraju biti toliko dobri da budu ludaki sjajni.
Prilikom predstavljanja prvog iPoda, Jobs je opisao ovaj proizvod kao
kombinaciju
predstavljaju

tri

karakteristike

filozofiju

Applea,

koje,

na

najbolji

tj.

njegov

razlog

mogui

nain,

postojanja

nevjerovatna tehnologija, legendarna jednostavnost i fantastian

dizajn.

Steve Jobs nije bio pravi programer ili inenjer,

posebno ne na nain na koji su to bili Steve Wozniak, Bill Gates i Paul
Allen, Bill Hewlett i David Packard ili Gordon Moore i Andy Grove.
Meutim, imao je intuitivno razumijevanje tehnologije i dizajna to mu je
omoguilo da promijeni nain na koji gledamo kompjutere. lanovi
originalnog Macintosh tima su esto izjavljivali da nisu imali predstave
to to znai da kompjuter treba da bude prilagoen korisnikovim
potrebama dok im Jobs nije objasnio. Jobs je stalno isticao da
tehnologija, sama po sebi, ne znai nita Ono to je vano je da imate
povjerenje u ljude da su vai ljudi dobri i pametni i da e, ako im
obezbijedite alate, napraviti sa njima fantastine stvari. Alati su samo
alati u njih ne moete da imate povjerenje. Oni ili rade ili ne rade. Ljudi
su ti u koje imate ili nemate povjerenje.

Jobs je bio u neprestanoj potrazi za vizijom jednostavnosti. Bio je

laserski fokusiran, a njegovi zaposleni su imali obiaj da kau da je
izgledao kao da ga je nemogue zbuniti. Ciljevi koje je postavljao pred
Apple su uvijek bili jasni. Jobs je esto isticao da je jednostavnost tea od
kompleksnosti Morate naporno da radite kako bi mogli jasno da
razmiljate i napravite neto jednostavnim. Veina ljudi jednostavno ne
ulae dovoljno vremena i energije da bi to postigli. Jobsova sposobnost
da sprovede u djelo svoju viziju jednostavnosti je bila jedinstvena u
poslovnom svijetu. Oigledno je da je slijedio misao najpoznatijeg fiziara
u istoriji,Alberta Einsteina, koji je rekao Napravite sve tako da bude
najjednostavnije mogue, ali ne jednostavnije od toga. U vremenu u
kojem potroai pate od preoptereenosti svih ula, zbog ogromnog broja
informacija, reklama i proizvoda kojima su bombardovani sa svih strana,
Appleovi proizvodi su ponudili jasnou, jednostavnost i smisao. Kao to
kau Jonas

Ridderstrale i Kjell

bestseleru, Funky

Business

Nordstrm u
Brendovi

svom

biznis

su valijum (diazepam,

bensedin) za nau duu svetionici u ovom haotinom svijetu. Apple je

danas osmi najvredniji brend na svijetu i svetionik za milione ljudi irom
nae planete.

Proces proizvodnje u Appleu se protivi uobiajenoj praksi koja

decenijama preovladava u velikim kompanijama. Proizvodnja svakog
Appleovog proizvoda poinje od dizajna. Kompanija se ponaa prema
svojim dizajnerima kao prema kraljevima, a sve osobine proizvoda
moraju biti uklopljene u njihovu viziju. Umjesto da je sektor dizajna
podreen sektoru proizvodnje ili finansija, kao to je to sluaj u veini
drugih kompanija, dizajneri u Appleu nemaju apsolutno nikakav kontakt
sa finansijama i mogu da razmiljaju o razvoju novog proizvoda bez
ikakvih ogranienja u pogledu trokova nabavke i proizvodnje i
materijala koji im stoje na raspolaganju. Razlika je i u tome kako u
Appleu gledaju na dizajn Dizajn nije kako neto izgleda. Dizajn je kako
neto radi. Kada pogledate bilo koju stvar koju je napravio ovjek
dizajn je njena dua.
Vaan aspekt dizajna, na koji su u Appleu posebno ponosni, je fanatina
posveenost detaljima. I u ovom sluaju, sve polazi od osnivaa. Kada
preduzetnik sam radi na projektu, a dovoljno je motivisan da uspije,
spreman je da radi satima i danima sve dok proizvod ne bude izgledao
tano onako kako je on to zamislio. Preduzetnik ne moe da zamisli da
izbaci na trite proizvod koji ima neke nedostatke, bez obzira na to
koliko je vremena i energije uloio, jer je u pitanju njegovo ime.
Meutim, kako kompanija raste, broj zaposlenih se poveava, projekti
postaju vei i komplikovaniji, organizaciona struktura postaje sloenija, a
broj organizacionih nivoa izmeu preduzetnika i samog proizvoda se
poveava. U jednom trenutku, preduzetnik e se nai pred dilemom da
li da nastavi da radi i zahtijeva izmjene sve dok proizvod ne bude savren
ili da se jednostavno pomiri sa situacijom i da prepusti nekom drugom da
rijei probleme? Najvei broj preduzetnika odlui da odustane, pa
proizvodi od vrhunskih, postepeno, postaju prosjeni.
Steve Jobs se nikada nije predao. Zadrao je isti stepen strasti i
predanosti kao kada je u garai svojih roditelja sastavljao Apple I sa

Steveom Wozniakom. to se tie kvaliteta Appleovih proizvoda, Jobs nije

dozvoljavao bilo kakve kompromise. Bio je poznat po svojim ispadima i
previe emotivnim reakcijama. Kada je u pitanju razvoj novih proizvoda,
kod Jobsa su postojala samo dva odgovora neto je bilo ili fantastino
ili katastrofalno loe. Sredina nije postojala. I najmanja mogua pogrena
sitnica je izazivala ogroman bijes, a komentari su se reali na skali od
uasno loe, preko umobolno, do nesvarljivo. Nain na koji je metal
bio ispoliran, oblik glave zavrtnja, nijansa plave boje koja se koristi na
kutiji proizvoda su bili tragino loi, sve dok ih poslije nebrojeno mnogo
promjena odjednom ne bi proglasio apsolutno perfektnim. Postoje
razne prie koje ilustruju Jobsovu posveenost detaljima, a neke od njih
su prepriavaju kao legende u Silicijumskoj dolini.

Jednom prilikom, kada je bio nezadovoljan brzinom ukljuivanja

Macintosha, Jobs je upitao svoje zaposlene Kada bi to moglo da spasi
neiji ivot, da li bi pronali nain da smanjite proces podizanja sistema
za 10 sekundi? Nakon to je dobio odgovor da bi vjerovatno pronali,
Jobs je otiao do table i pokazao da ako pet miliona ljudi koristi
Macintosh, i ako im je svakog dana potrebno dodatnih 10 sekundi da bi
ukljuili kompjuter, to bi znailo da bi ljudi godinje tedjeli 300 miliona
sati, to je jednako spaavanju barem 100 ivotnih vjekova godinje. Nije

potrebno komentarisati da li je ubrzo nakon ovog objanjenja proces

ukljuivanja Mac raunara skraen.
Kada su Appleovi inenjeri koji su radili na prvom iPodu zavrili prototip,
predstavili su Jobsu svoje rjeenje. Jobs se poigrao sa ureajem i odmah
ga odbacio uz jednostavno objanjenje iPod je bio suvie veliki.
Inenjeri su mu objasnili da su morali da osmisle potpuno novi proces
proizvodnje kako bi proizveli iPod i kako je prosto nemogue da ga
naprave manjeg. Jobs je, za trenutak, zautao, priao akvarijumu i bacio
iPod u njega. Kada je iPod dotakao dno, balonii su poeli da izlaze na
povrinu. Jobs je pokazao rukom i uzviknuo To su balonii vazduha.
To znai da unutra postoji prazan prostor. Napravite ga manjeg!
Pronalaza ili inovator?
Steve Jobs nikada nije bio pronalaza (inventor), a Apple nikada nije bio
pronalazaka kompanija i nikada nije prva izbacila na trite neki
proizvod u okviru nove kategorije. Ali, Jobs je bio sjajan inovator, a Apple
je jedna od najinovativnijih kompanija na svijetu. Jobs je imao
fantastinu sposobnost da prepozna postojee ideje i pronalaske koji
mogu imati perspektivu, da ih izmijeni i dopuni na nain na koji je on
smatrao da treba i da im prui odgovarajuu marketinku podrku, to
im je (uglavnom) obezbjeivalo uspjeh na tritu. Prema Jobsu, inovacija
je kljuna stvar koja pravi razliku izmeu trinog lidera i sledbenika.

Jobs je pozajmio kljune karakteristike originalnog Macintosha iz 1984,

mia

grafiki

korisniki

interfejs,

od

inenjera

iz Xeroxovog

istraivakog centra u Palo Altou u Kaliforniji (Xerox PARC), nakon

njegove uvene posjete ovom centru 1979. godine. Prvi prenosivi digitalni
muziki ureaj je bio dostupan na tritu jo 1996. godine (Audio
Highway Listen Up kojeg je napravio Nathan Schulhof), a ubrzo su
uslijedili SaeHan/Eiger

MPMan, Diamond

Rio i HanGo

Personal

Jukebox. Steve Jobs je smatrao da su svi postojei ureaji bili uasno

loi, pa je Apple 2001. godine predstavio svoj iPod, koji je ubrzo postao
apsolutni trini lider.
Prvi pametni telefoni su poeli da se pojavljuju ve krajem 90-ih godina
XX vijeka. Apple je predstavio svoj iPhone 2007. godine, itavu jednu
deceniju nakon to su kupcima bili dostupni Nokia 9000 i Ericsson
GS88. Jobsov komentar je bio da su svi pametni telefoni koji su bili
prisutni na tritu bili uasno loi, kao to je bio sluaj i sa prenosivim
digitalnim muzikim ureajima prije nego to se pojavio iPod. Ideja za
iPad je dola od inenjera Microsofta, koji je bio oenjen sa porodinom

prijateljicom Jobsovih. Ovaj inenjer je nekoliko puta ubjeivao Jobsa

kako e tablini raunari promijeniti svijet personalnih kompjutera i
kako bi Apple trebalo da licencira Microsoftov softver. Ali, kada je Jobs
vidio ureaj, i kada je shvatio da ima elektronsku olovku koja je
neophodna da bi ureaj radio, bilo mu je jasno da je ovakav tablet mrtav.
Kada je inenjer predstavio ureaj Jobsu po deseti put, ovaj je bio toliko
revoltiran da je otiao kui i rekao Neka ide doavola! Pokazau mu
to tablet stvarno moe da bude. iPad je lansiran 2010. godine i odmah
postao trini lider.
Kupci ne znaju to ele
Jobs nikada nije vjerovao u mo istraivanja trita vjerovao je svojim
instinktima. Sada je ve legendarno njegovo pitanje Da li je Alexander
Graham Bell obavio neka istraivanja trita prije nego to je izmislio
telefon? Jobs je bio duboko ubijeen da e se, ako je njemu neto
dopadljivo, sviati i kupcima Nije posao kupca da zna to on eli. U
veini sluajeva, ljudi ne znaju to ele, sve dok im to ne pokaete. Ne
moete tek tako da pitate kupce to oni ele i da onda pokuate da im to
ponudite. Dok vi uspijete da napravite to, kupci e eljeti neto novo.

Jobs je dijelio miljenje dva velikana poslovnog svijeta. Henry Ford,

osniva Ford Motor Company i ovjek koji je svojim inovacijama
napravio revoluciju u automobilskoj industriji, je poznat po izjavi Da
sam pitao svoje kupce to je to to oni ele, jednostavno bi rekli breg
konja. Akio Morita, jedan od osnivaa Sonyja, je izjavio da ova japanska
kompanija ne pita kupce to oni ele, iz razloga to ne znaju Umjesto
toga, mi koristimo nae mozgove da bi otkrili to je kupcima potrebno i
to e jednog dana poeljeti, a onda se potrudimo da imamo spremno
rjeenje.
Zato zaposliti igrae prve klase?
Menaderi i kompanije se obino zadovoljavaju angaovanjem prosjenih
zaposlenih. Steve Jobs je imao drugaiji pristup Za veinu stvari u
ivotu, razlika izmeu najboljeg i prosjenog je oko 30%. Najbolji let
avionom ili najbolji obrok mogu biti 30% bolji od prosjenog. Kada sam
upoznao Stevea Wozniaka, shvatio sam da je on 25 do 50 puta bolji od
prosjenog inenjera. Otkrio sam da postoje ljudi koji su sjajni u
odreenim stvarima i koje ne moete da zamijenite sa 50 prosjenih

ljudi. Oni jednostavno mogu da urade stvari koje ma koliko velika grupa
prosjenih ljudi ne bi mogla. Macintosh tim je bio pokuaj da se napravi
itav tim od takvih, vrhunskih ljudi igraa prve klase. Neki su mi
prigovarali da e se takvi igrai loe slagati, da e mrzjeti da rade jedni sa
drugima. Meutim, shvatio sam da igrai prve klase vole da rade sa
igraima prve klase oni samo ne vole da rade sa igraima druge i tree
klase.

Jobsu je potpuno jasno kako kompanije postaju prosjene i propadaju i

kako prave proizvode koji su bezlini i dosadni. Njegova izreka da igrai
prve klase zapoljavaju igrae prve klase, da igrai druge klase
zapoljavaju igrae tree klase, a da igrai tree klase zapoljavaju igrae
etvrte klase u prevodu znai da jedino sjajni ljudi zapoljavaju ljude
bolje od sebe. Za tako neto je potrebno samopouzdanje, ali je to jedini
nain da se napravi sjajan tim. Osrednji ljudi zapoljavaju kandidate koji
su slabiji od njih, kako bi mogli da se osjeaju superiorno. Vremenom,
kompanija postaje prepuna ljudi iji su kvaliteti ispod prosjeka, ali je
menadment zadovoljan, poto se ne osjea ugroenim. Proizvodi postaju

sve manje kreativni, kupci su sve vie nezadovoljni i kompanija ubrzo

upada u spiralu smrti.
U poslovnom svijetu, ali i u akademskim krugovima, postoji dilema
izmeu toga koji je kljuni faktor u selekciji novih zaposlenih da li bi
kompanije trebalo da zapoljavaju ljude na osnovu njihovih vjetina ili
zbog njihovih stavova. Steve Jobs nije imao dilema kada je birao nove
ljude za svoju kompaniju uvijek je u prvi plan stavljao organizacionu
kulturu. Jobs je to slikovito opisao Glavno pitanje za mene je bilo da li
e se oni zaljubiti u Apple, jer ako se zaljube, onda e sve druge stvari
doi kao posledica toga. Njihova elja e biti da urade ono to je najbolje
za Apple, a ne ono to je najbolje za njih. Jobsov stepen fokusiranosti na
Apple je bio prosto zarazan osjeali su ga zaposleni na svim
organizacionim nivoima. Zbog toga i nije udo to je Guy Kawasaki, jedan
od zaposlenih u Appleu koji je bio zaduen za marketing originalnog
Macintosha i ovjek koji je uveo koncept poslovnog jevanelja u
Silicijumsku dolinu, rekao Raditi za Apple To je kao da idete u
Diznilend svakog dana. I jo vas plaaju za to!
Da li e Apple ostati sjajna kompanija?
Istinski test kvaliteta svakog lidera je odgovor na pitanje to e se desiti
sa njegovim preduzeem u budunosti. ak i vrhunske kompanije imaju
loe periode u poslovanju, a neke i propadnu. Microsoft je dostigao svoju
najveu trinu vrijednost u istoriji 2000. godine, i u narednih 12 godina
cijena njegovih akcija se skoro prepolovila. Za prethodnih 12 godina
trina kapitalizacija General Electricase smanjila na samo jednu treinu.
Vrijednost Applea se od 2000. do 2012. godine poveala nevjerovatnih 13
puta, a Apple je danas kompanija sa najveom trinom vrijednou na
svijetu! Steve Jobs je ostavio Apple kao izuzetno dobro pozicioniranu
kompaniju. Promijenio je nain na koji doivljavamo tehnologiju
napravio je revoluciju u oblasti personalnih kompjutera, u industrijama

muzike, mobilnih telefona i animiranih filmova, a na kraju je jo jednom

promijenio nae shvatanje personalnih raunara. Steve Jobs je iznova
dokazivao svoju genijalnost, a evo kako je vidio Apple u budunosti:

Moja strast je bila da napravim kompaniju koja e

trajati i u kojoj e ljudi biti motivisani da prave sjajne proizvode.
Proizvodi, a ne profit, su bili naa motivacija. John Sculley je preokrenuo
ove prioritete, tako da je cilj Applea postao da pravi to vie novca. U
pitanju je suptilna razlika, ali na kraju, ta razlika znai sve. Nadam se da
e moja zaostavtina biti kompanija koja e neto znaiti i narednoj
generaciji ili dvije. To je ono to je uspio Walt Disney, to su uspjeli
Hewlett i Packard i ljudi koji su osnovali Intel. Svi oni su stvorili
kompaniju koja e trajati, a ne samo kompaniju koja e praviti novac. To
je ono to ja elim Apple da bude.
Steve Jobs nije bio aneo, ve vizionar koji je kompanijom upravljao
elinom pesnicom. Bio je preokupiran mijenjanjem svijeta i nije
dozvoljavao da mu sitnice kao to su osjeanja drugih ljudi staju na put.
Jobsove elje u vezi sa budunou Applea su bile jasne, a eventualni
pokuaj da se predvidi to e se u narednim godinama i decenijama
deavati sa Appleom bi u industriji tehnologije bio jednak proroanstvu.
Ostaje nam samo da se nadamo da je Jobs svom menadment timu bio
podjednako ludaki sjajan mentor, kao to je bio i lider.

Autor: Vladimir Vuli

Napomena: Ovaj tekst je originalno pripremljen za specijalni 11. broj
asopisa za istraivanje medija i drutva, Medijski Dijalozi, koji je
posveen

Steveu

Jobsu

Preporuke za dodatno itanje:

Deutschman, Alan. The Second Coming of Steve Jobs. Broadway, 2001
Freiberger, Paul and Michael Swaine. Fire in the Valley: The Making of
The Personal Computer. McGraw-Hill Trade, 1999
Isaacson, Walter. Steve Jobs. Simon & Schuster, 2011
Lashinsky, Adam. Inside Apple: How Americas Most Admired and
Secretive Company Really Works. Business Plus, 2012
Levy, Steven. Insanely Great: The Life and Times of Macintosh, the
Computer that Changed Everything. Penguin Books, 1994
Young, Jeffrey S. and William L. Simon. iCon: Steve Jobs, The Greatest
Second Act in the History of Business. Wiley, 2006
Photo Credits: Materialize127