PV 3930

| najbolji izvoznici | AD plastik | kontroling | javne nabave | svijet financija |
privredni vjesnik
www.privredni.hr prvi hrvatski poslovno-financijski tjednik
30. svibnja 2016., godina LXIII, broj 3930
nova definicija poslovnog uspjeha
Tko je u pravu:
dioniari ili
predsjednici?
Koplja se lome ve na fundamentalnoj razini, a to
je svrha
postojanja poduzea
intervju
Roko
Vuleti
NCP Grupa
uzgoj jagoda
Skrivena prilika za
domae poduzetnike
navodnjavanje: za i protiv
Pria za vrijeme
izbora, poplave i sue
Probudi navijaa u sebi i

osvoji vrijedne nagrade
Potpuno novi
KIA SPORTAGE
12 Samsung
Galaxy S7
INA i Kia vode vas do vrijednih nagrada

Od 21. svibnja do 10. srpnja 2016. na Ini kupite gorivo ili robu iroke potronje minimalne
vrijednosti 200 kuna, i osvojite potpuno novi Kia Sportage ili Samsung Galaxy S7 pametni
telefon. Sauvajte raun i poaljite SMS s kljunom rijei INA, brojem rauna i osobnim
podacima na 60023 (2,40 kn/SMS).
Operator SMS usluge: Mobitel Media d.o.o. Vie na www.mobitelmedia.hr ili na 01/777-2035
sadraj
3930 / 30. svibnja 2016.

Tema tjedna
6
Nova definicija poslovnog uspjeha

Tko je u pravu: dioniari ili predsjednici uprava?
operativna izvrsnost
10
Skloni smo improvizacijama i preacima

Istraivanje je provedeno meu 100 hrvatskih
tvrtki s vie od 100 zaposlenika
12
Roko Vuleti, direktor NCP Grupe i predsjednik

Udruge nautikog sektora pri HUP-u
Veliki problem u brodogradnji je financiranje
intervju
18
Marinko
Doen
zlatni klju
16
Najbolji izvoznici Pliva, Industrius i Nanobit

Na 11. konvenciji Hrvatskih izvoznika deveti put
su dodijeljene nagrade Zlatni klju tvrtkama koje
su ostvarile najbolje izvozne rezultate
18
Marinko Doen, predsjednik Uprave AD Plastika

Iransko trite automobila ima veliki potencijal
intervju
30
poele prijave
Navodnjavanje:
planovi, pristae
i protivnici
12
24
Mali poduzetnici lake do financijskih potpora

Mikro, malim i srednjim tvrtkama dodijelit e se
bespovratnih 867 milijuna kuna
28
Izlaz je u plastenikoj proizvodnji

Zato je proizvodnja jagoda upola smanjena, a
uvoz povean za ak 10 puta
uzgoj jagoda
Roko
Vuleti
pria s razlogom
34
Roendan Pake sirane u znaku investicija

U povodu 70. obljetnice rada, Paka sirana
otkriva planove razvoja i ulaganja
svijet financija
54
Digitalna jednostavnost formula za uspjeh

ak 50 posto viu dobit prije oporezivanja po
klijentu ostvarile su banke koje su se digitalizirale
privredni vjesnik
Glavni urednik
Darko Bukovi
Izvrne urednice
Vesna Antoni, Andrea Mari
Novinari
Goran Gazdek, Ilijana Grgi,
Franjo Kiseljak, Zdravko Latal,
Ljiljana Luki, Boris Odori,
Sanja Pljea, Svetozar

Sarkanjac, Kreimir Sokovi,
Miro Soldi, Jozo Vrdoljak
Lektura
Sandra Baksa
PV grafika
Stanislav Bohaek,
Tihomir Turinovi
MARKETING
voditelj marketinga
Goran Rui
ruzic@privredni.hr
referentica marketinga
Irena Mikac Adamovi

mikac@privredni.hr
Tel: +385 1 5600 012
marketing@privredni.hr
Tajnica redakcije I
glavnog urednika
Bruna Ivi Bajami
Tel: +385 1 5600 000,
+385 1 5600 001
Faks: +385 1 5600 002
redakcija@privredni.hr;
uprava@privredni.hr
Nakladnik
Privredni vjesnik d.o.o.
Kaieva 9, 10000 Zagreb
Direktor
Darko Bukovi
Tisak: Slobodna Dalmacija d.d.
www.privredni.hr
30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 3
gost komentator Ernest Svai
Destinacija zdravlja
za 21. stoljee
Opina Krapinske Toplice je sa 16 partnera iz 10 zemlja
sudjelovala u kreiranju projekta Active Spa Network
T
Ernest Svai, naelnik
Opine Krapinske Toplice
Budite na gost
komentator i
podijelite svoje misli i ideje
s naim itateljima u ovoj
rubrici. Piite nam na e-mail:
redakcija@privredni.hr
urizam u Krapinskim Toplicama u

proteklih 20 godina prvenstveno je
poivao na aktivnostima Specijalne
bolnice za medicinsku rehabilitaciju
te privatnim ulaganjima u medicinske usluge,
kao to su bila ulaganja 1996. u Magdalenu,
prvu hrvatsku privatnu bolnicu za kardiovaskularne bolesti, ili desetak godina kasnije u
Akromion, privatnu bolnicu za ortopedsku
kirurgiju. Razvoj medicinskih usluga potaknuo je razvoj obiteljskog smjetaja, tako da
su Krapinske Toplice danas zagorski lider kad
je u pitanju raspoloivi broj kreveta i ostvarena noenja u toj vrsti smjetaja. Osim medicinskih institucija, u zadnjih desetak godina
pojavilo se i nekoliko manjih poduzetnika u
medicinskom turizmu te je otvoreno nekoliko
privatnih praksi za fizikalnu terapiju, masau
ili wellness te privatna poliklinika Maek-Belencan, koja u suradnji s hotelom Toplice nudi
preventivne i programe rehabilitacije.
Dakle, ve due od 150 godina osnovni
motiv dolaska gostiju u Krapinske Toplice je
zdravlje, a osnovni nositelj zdravstvenih programa je Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Krapinske Toplice koja svoje programe u podrujima reumatologije, ortopedije,
kardiologije i neurologije temelji na znanstvenoj medicini i strunom praenju djelovanja
prirodnih ljekovitih initelja.
Prologodinjim otvorenjem vodenog parka Aquae vivae, zapoela je nova faza razvoja
Krapinskih Toplica. Vodeni park sa svojim sadrajima nalazi se na povrini od 18.000 etvornih metara, a uskoro se oekuje otvorenje
novih sauna te proirenje vanjskog vodenog
parka. Time se omoguuje prebacivanje teita
s kurativnih na preventivne programe, a trenutano se priprema nekoliko ulaganja koja e
se vezati uz ponudu vodenog parka.
Koritenje termalne vode kao energenta
pokazalo se izuzetno uspjenim u stakleniku
za uzgoj povra u Jurjevcu kraj Krapinskih
Toplica, a i najavljena ulaganja u smjetajne
kapacitete takoer raunaju s tim znaajnim
energetskim benefitom. Uz aleju divljih kestena koju je potkraj 19. stoljea zasadio zaetnik zdravstvenog turizma Krapinskih Toplica
4 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.
Jacob Badl, danas ruski ulagai pripremaju

izgradnju modernog hotela s etiri zvjezdice.
Aparthotel Villa Magdalena postao je poznat
po svojoj gastronomskoj ponudi i wellness
paketima, a 1. lipnja ove godine zapoinje s
dogradnjom novih apartmana i proirenjem
wellness centra. Restoran Bellevue koji je bio
neizostavan dio drutvenog ivota austrougarskog kurorta, nedavno je dobio novog vlasnika
te oekujemo da e najkasnije do ljeta 2017.
zablistati novim sjajem.
Pripremaju se ulaganja u turistiko naselje i
luksuzni staraki dom. Privatna ulaganja prate
javna, a jedno od njih je novi djeji vrti koji je
znaajno podigao rezidencijalnu atraktivnost
Krapinskih Toplica za mlade obitelji s djecom.
Ve due od 150
godina osnovni
motiv dolaska
gostiju u Krapinske
Toplice je zdravlje
Opina Krapinske Toplice trenutane napore
usmjerava u poboljanje javne infrastrukture i
intenzivira napore vezane uz ouvanje okolia
te je partner Zagorskom vodovodu u realizaciji
projekta odvodnje s izgradnjom biolokog proistaa. U zavrnoj je fazi priprema projektne
dokumentacije za ureenje pjeake zone kao
i jo nekoliko manjih javnih projekata.
U zadnjih godinu dana Opina se aktivno
povezala sa slinim destinacijama u Srednjoj Europi te je sa 16 partnera iz 10 zemalja
sudjelovala u kreiranju projekta Active Spa
Network koji je proao prvu razinu evaluacije u okviru EU programa za podunavske
zemlje. Projektom su umreene destinacije
zdravstvenog turizma podunavskih zemalja
te se planiranim aktivnostima nastoji postii
da zdravstveni turizam bude motor lokalne
ekonomije i poticaj za razvoj komplementarnih oblika turizma.
BROJKE, BROJKE
Poljoprivredne
povrine
Koritena poljoprivredna povrina u Hrvatskoj u 2015. iznosi
1.537.629 ha
pad od 2% u odnosu na 2014.
Kategorija oranice i vrtovi zastupljena je sa
841.939 ha
Trajni travnjaci (livade i panjaci)
618.070 ha
(54,7%)
(40,2%)
75.470 ha
Trajni nasadi
(9%): od toga vonjaci sa 30.112 ha (2%),
vinogradi 25.587 ha (1,7%) i maslinici sa 19.100 ha (1,2%)
758.638 tona
Prirod penice iznosi

(rast od 17% u odnosu na 2014.)
27% (71.743 t), soje za 49% (196.431 t)

te aromatskog, zainskog i ljekovitog bilja za 42% (2800 t)
Takoer su poveani prirodi
zobi za
Ostvareni prirod kukuruza u 2015. iznosi
1.709.152 tona(17% manje nego u 2014.)

Smanjenje priroda biljee jo neki vaniji usjevi: uljana repica
eerna repa
Izvor: DZS
za
za
20% (56.783 t),
46% (756.509 t) i suncokret za 5% (94.075 t)
TEMA TJEDNA Globalno istraivanje konzultantske kue PwC N
Tko je u pravu:
dioniari ili
predsjednici
uprava?
Koplja se lome ve na fundamentalnoj razini, a to je svrha postojanja

poduzea. ak 73 posto ispitanih ulagaa smatra da je glavna svrha
stvaranje vrijednosti za dioniare, dok isto miljenje dijeli tek 16 posto
predsjednika uprava koji su itekako svjesni da se od njih oekuje da se
pobrinu za ire potrebe svih dionika
pie Miro Soldi soldic@privredni.hr
U
Kod radno
intenzivnih
kompanija nuno
je uvaavati
prvenstveno
interese
radnika, dok je
obrnut sluaj
kod kapitalno
intenzivnih.
No, najbolje se
voditi interesima
klijenata.
Michael Georg Mller,
predsjednik Uprave RBA
svakoj tvrtki, a naroito onima izloenim stalnim trinim promjenama, model upravljanja vrlo esto
doe na kunju. Iako na papiru podjela uloga izmeu dioniara, uprave, radnika i
klijenata zvui sasvim logino i funkcionalno,
dinamika odnosa se uvelike mijenja ovisno o
trendovima koji prevladavaju u poslovnoj okolini. Uobiajene cikline promjene gospodarstva iziskuju od tvrtki stalne prilagodbe koje
u periodu konjunkture nisu tako problematine, ali u razdoblju kontrakcije trita itekako
dolaze pod povealo. Po principu sit gladnom
ne vjeruje poinju trzavice izmeu dioniara
koji se ne ele odrei dividendi, radnika koji
ne gledaju blagonaklono na rezanje prava te
uprave koja izmeu dvije vatre mora igrati
ulogu medijatora, pazei na vlastite bonuse.
Naravno, kljunu rolu u cijeloj prii igra njegovo velianstvo kupac jer koliko god dobro
korporativna hijerarhija funkcionirala i davala
ploda, ako te plodove nitko ne kupuje, sve je
uzalud.
Koliko su razliiti interesi, a samim time
i pogledi ulagaa i predsjednika uprava na
funkcioniranje kompanije, otkrilo je nedavno
provedeno globalno istraivanje konzultantske kue PwC Redefining business success in
a changing world (Nova definicija poslovnog
uspjeha u svijetu koji se mijenja). Rezultati zapravo nikoga ne bi trebali zauditi, ali razlika
stavova ulagaa i predsjednika uprava kada
je rije o kljunim pitanjima za poslovanje ja-
sno pokazuje diskrepanciju u viziji razvoja i

upravljanja kompanijama. Koplja se lome ve
na fundamentalnoj razini, a to je svrha postojanja poduzea. Prema ovom istraivanju, ak
73 posto ispitanih ulagaa smatra da je glavna
Trvenje izmeu
ulagaa i
menadera temelji
se na tri faktora:
netransparentnom
izvjetavanju,
nerazumijevanju i
jazu u percepciji
svrha poduzea stvaranje vrijednosti za dioniare, dok isto miljenje dijeli tek 16 posto
predsjednika uprava koji su itekako svjesni da
se od njih oekuje da se pobrinu za ire potrebe svih dionika. Investitori openito ele vei
utjecaj na poslovanje kompanije u koju ulau
svoj kapital, a u PwC-u smatraju da trvenje izmeu ulagaa i menadera temelje ima na tri
faktora: netransparentnom izvjetavanju, nerazumijevanju i jazu u percepciji.
ova definicija poslovnog uspjeha
TEMA TJEDNA
Razliiti interesi
Zadatak uprave
je kreirati
i ostvariti
poslovne
planove na
zadovoljstvo
svih dionika
koji moraju
razumjeti
industriju i
trite. Jer
ako radnici
trae nerealna
materijalna
prava, dioniari
nerealan
povrat, a kupci
nerealno niske
cijene, sustav
jednostavno nije
odriv.
Marinko Doen,
predsjednik Uprave AD
Plastika
Kako na ovu kompleksnu priu gledaju poduzetnici koji se bore s ne ba bajnom hrvatskom
gospodarskom realnou, pokuali smo doznati od relevantnih sugovornika iz kompanija
koje igraju ozbiljne uloge na domaoj poslovnoj sceni.
Predsjednik Uprave Raiffeisenbank Austria (RBA) Michael Georg Mller itekako je
svjestan da je s gledita raspodjele kapitala
interes radnika i investitora sutinski razliit.
Potonji ele maksimizaciju vrijednosti ulaganja, a radnici pak streme veem udjelu plaa
u novostvorenoj vrijednosti. Uprava je, kao i
obino, razapeta izmeu ta dva cilja jer se njihova primanja temelje i na fiksnoj plai, ali i
na bonusima vezanim za uveanje vrijednosti
kapitala.
Oprenost interesa razliitih dionika povijesno je istraivana, dokazana i ne predstavlja
nepoznanicu za zainteresirani dio javnosti.
Ono to unosi odstupanje u oekivane rezultate su razlike u vremenskom horizontu formiranja interesa pojedinih grupa dionika. Ako
zanemarimo ciklinu komponentu ekonomske stvarnosti, vremenski horizont upuuje
na razlike u pristupu, smatra Mller i dodaje
kako bi u normalnim trinim uvjetima investitori trebali preferirati kratkoroni pristup,
menaderi srednjoroni, a radnici dugoroni.
Potkrepljuje svoju tezu objanjenjem da investitori ele povrat na kapital u kratkom roku
i uvijek mogu prodati udjele pa uloiti u druge, lukrativnije projekte, stoga im dugorono
odrivo poslovanje nije prioritet. Menaderi
se ravnaju po trajanju svojih ugovora koji su
u pravilu srednjoroni, a za razliku od ulagaa
skloniji su matovitom pristupu u izvjetavanju o poslovanju, sve kako bi izbjegli konflikte za trajanja mandata. Radnici, pak, imaju
dugorone interese jer je njihova pokretljivost
manja od pokretljivosti menadera, a pogotovo kapitala. Meutim, interes radnika je
konfliktan sa stanovita raspodjele tee to
Bez kupca nema

ni poslovanja, ni
drutva, a samim
time ni povrata na
kapital, istie Doen
veem ueu trokova rada u novostvorenoj
vrijednosti, dok bi sa stanovita dugorone
odrivosti poslovanja kompanije trebali biti
skloniji veem udjelu investicija u jaanje vri8 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.
jednosti same kompanije, objanjava Mller

pa uvodi jo jedan faktor u kompleksnu jednadbu korporativnih odnosa, a to je nepovoljno stanje trita.
Kriza otvara oi
Prema njegovim rijeima, u loijim gospodarskim uvjetima se interesi svih aktera mijenjaju prema dugoronijem horizontu.
U nestabilnim uvjetima na tritu svjedoimo suavanju atraktivnosti alternativnih
investicijskih ulaganja, to inae kratkorono
orijentiranim investitorima mijenja interese prema dugorono odrivim vrijednostima
vlasnikog kapitala. Interes menadera proiruje se na obnovu mandata, a ne samo na
maksimizaciju rezultata unutar jednog mandata pa se time i vremenski horizont produava za ostvarivanje ciljeva. Radnici su u
nestabilnim vremenima spremniji podrediti
interes za maksimizaciju plaa, kako bi preko
jaanja investicija nunih za odrivost kompanije ostvarili dugorone interese. Time se
gubi konfliktnost njihovih interesa izraena
u prosperitetnim vremenima, ali i umanjuje
pregovaraka snaga radnikih reprezentanata, naglaava Mller, uz napomenu da je teko generalizirati jer se kompanije strukturno
razlikuju pa bi se i preferencije aktera trebale
voditi tim razlikama. Kod radno intenzivnih
kompanija nuno je uvaavati prvenstveno
interese radnika, dok je obrnut sluaj kod kapitalno intenzivnih. No, najbolje se voditi interesima klijenata, a to znai da se kod klijenata
mora trajno ostavljati dojam da su za plaenu
cijenu primili kvalitetan proizvod ili uslugu,
zakljuuje Mller, a s njegovom poantom slae se i Marinko Doen, predsjednika Uprave
AD Plastika, koji smatra da kupac mora biti u
sreditu zbivanja ako se u odreenom trenutku ne mogu zadovoljiti apetiti svih strana.
Bez kupca nema ni poslovanja, ni drutva,
a samim time ni povrata na kapital. U naoj
industriji nedvojbeno je kupac najvaniji, pri
emu nipoto ne umanjujem vanost svih
ostalih. Naravno da bi cilj svima trebao biti
isti, a to je maksimizacija vlastitih profita, no
dinamika ostvarenja tih ciljeva, odnosno slaganje ljestvice prioriteta, ponekad mogu biti
predmet neslaganja ulagaa i uprave. Najvanije je znati i prihvatiti standarde industrije u
kojoj poslujete, elaborira Doen, uz poruku da
je zadatak uprave kreirati i ostvariti poslovne planove na zadovoljstvo svih dionika koji
moraju razumjeti industriju i trite jer ako
radnici trae nerealna materijalna prava, dioniari nerealan povrat, a kupci nerealno niske
cijene, sustav jednostavno nije odriv. Poslovanje treba zasnivati na harmoninom odnosu
svih aktera, a preduvjet za to je transparentna
komunikacija, tvrdi Doen i naglaava vanost drutveno odgovornog poslovanja istiui da se uspjeh neke kompanije ne valorizira
iskljuivo kroz ostvarenu financijsku dobit.
Domai menaderi osvjeteniji
Combisov lan Uprave za financije Robert

Berii dijeli slino miljenje i objanjava
kako ivimo u vremenu u kojem je model
korporativnog upravljanja usmjeren na zadovoljavanje irih drutvenih kriterija s ciljem
dugorone odrivosti. Uprava drutva vodi
poslove samostalno i na vlastitu odgovornost
te donosi sve odluke prema vlastitoj prosudbi,
no duna je uvijek djelovati i u korist dioniara, vodei pritom rauna o interesima zaposlenika. Vidljivo je da se u ovakvom kontekstu
uprava nalazi u poziciji balansiranja izmeu
vie prioriteta i zato je potreban stalni dijalog
sa svakim od protagonista, ali ipak ponajprije
s vlasnicima i to u skladu s transparentno postavljenim procedurama i pravilima. Sve ovo
upuuje da uprava ima odreen manevarski
prostor, ali u sutini dosta je jasan ui okvir
iz kojeg ne smije istupiti kako ne bi ugrozila
dugorono odrivo poslovanje drutva, poruuje Berii i upozorava da bez stalnog rasta
prihoda i brige o kupcima nema ni dugorone
stabilnosti. Drutva koja ne kreiraju korisniku lojalnost mogu doslovno preko noi nestati
s trita. Dakle, ako govorimo o najvanijem
imbeniku poslovanja, definitivno bih izdvojio
korisnika kao fokalnu toku svih aktivnosti iz
koje proizlazi i zadovoljstvo svih ostalih dionika, naglaava i tako potvruje da su domai
menaderi poprilino osvjeteniji od globalnih
kolega. Naime, spomenuto PwC-ovo istraivanje s poetka prie pokazuje da tek neto
vie od polovine ispitanih strunjaka za ula-
Mirenje potrebe
za stalnim rastom
s ogranienim
resursima iziskuje
inovativan pristup i
fino balansiranje
ganja i predsjednika uprava (53 posto) smatra
da je svrha poduzea stvaranje vrijednosti za
klijente.
Poslovanje sve kompleksnije
Ipak, iz PwC-a poruuju kako ima i tema oko

kojih se investitori i predsjednici uprava diljem svijeta slau, a to su problemi s tehnologijom u vidu kibernetikih prijetnji i vanost
trita Kine i SAD-a za budui rast ekonomije.
Takoer, i jedni i drugi dre da su tehnoloki napredak i demografske promjene vodei
globalni trendovi koji e najvjerojatnije promijeniti ira oekivanja dionika od poslovanja
u sljedeih pet godina.
Kakve god promjene nas oekivale ubudue, ono to je sigurno jest da e poslovanje
svih kompanija postajati sve kompleksnije i
zahtjevnije. Digitalizacija i globalizacija donose brojne izazove, a i samo mirenje potrebe za
stalnim rastom s ogranienim resursima koji
su nam na raspolaganju iziskuje inovativan
pristup i fino balansiranje, kako unutar kompanijske hijerarhije, tako i prema van. Onima
koji se ne uspiju prilagoditi budunost nije ruiasta, dok se fleksibilnima otvaraju nesluene prilike za razvoj.
Drutva koja
ne kreiraju
korisniku
lojalnost mogu
doslovno preko
noi nestati s
trita. Dakle,
ako govorimo
o najvanijem
imbeniku
poslovanja,
definitivno
bih izdvojio
korisnika kao
fokalnu toku
svih aktivnosti
iz koje proizlazi i
zadovoljstvo svih
ostalih dionika.
Robert Berii, lan
Uprave Combisa
AKTUALNO Istraivanje o operativnoj izvrsnosti
Skloni smo
improvizacijama
i preacima
Istraivanje je provedeno meu hrvatskim tvrtkama s vie od 100

zaposlenika i vie od 100 milijuna kuna prihoda u 2014. godini. Gotovo
polovina ih, prema odgovorima na anketna pitanja, u bliskoj budunosti
planira poeti primjenjivati napredne metodologije za poboljavanje
poslovnih procesa pie Boris Odori odorcic@privredni.hr
ok svjetska poduzea do svojih stratekih ciljeva dolaze

kroz disciplinirani i sveobuhvatni proces te dokazane
metode, hrvatske tvrtke su sklonije nastojanjima da ostvare svoje strateke ciljeve improvizacijom i preacima, pokazuje Istraivanje o operativnoj izvrsnosti
u najveim hrvatskim poduzeima 2015.
godine.
Operativna izvrsnost je strategija
poslovnog upravljanja koja tei nepre-
kidnom poboljavanju poslovanja kroz

realizaciju pune vrijednosti proizvoda ili
usluge koju je kupac elio, a zatim kroz
najvei uinak i najmanje trokove, ali
i kroz ukljuenost djelatnika na svim
razinama. Ona je, ukljuujui uinkovitost i djelotvornost poslovnih procesa,
neizostavan element konkurentnosti na
dananjem tritu.
Istraivanjem, koje je proveo Qualitas, hrvatska savjetodavna kua za poboljanje poslovnih procesa, ispitana su
postignua, trendovi, planovi, metodologije i rjeenja u podruju poboljavanja i

optimizacije poslovnih procesa na hrvatskome tritu, ujedno usporeujui ih sa
svjetskim trendovima.
Nae tvrtke zaostaju za

trendovima
Ciljana skupina bila su hrvatska poduzea s vie od 100 zaposlenika i vie od

100 milijuna kuna prihoda u 2014. godini. U istraivanju je sudjelovalo 71 po-
Kreativnost i znanje
za bolju Hrvatsku
duzee, od toga 44 posto iz Zagreba, 11
posto iz Zagrebake upanije, osam posto iz Osjeko-baranjske te est posto iz
Istarske upanije, dok su druge upanije
bile zastupljene s po jednim ili dva poduzea. Nijedno poduzee iz Varadinske,
Bjelovarsko-bilogorske, Liko-senjske
i ibensko-kninske upanije nije odgovorilo na online upitnik. Najvei broj
ispitanih poduzea zapoljava od 100 do
1000 ljudi, njih ak 80,3 posto. Takoer,
promatrana poduzea su ponajvie iz
preraivake industrije (42,3 posto) te
trgovine na veliko i na malo (16,9 posto).
Damir Keller, izvrni direktor Qualitasa, istaknuo je kako u usporedbi sa
svjetskim trendovima, hrvatska poduzea znatno zaostaju u nainu poboljanja svojih operativnih sposobnosti,
odnosno pokazuju one trendove koji su
Pitanje koje valja

postaviti jest
kako promjene
uspjeno
provoditi, u kojem
opsegu te koliko
brzo i esto
u tvrtkama zapadnoga svijeta postojali
potkraj prolog stoljea, oslanjajui se na
ISO norme, ponajprije na ISO 9001 koji
predstavlja minimalnu razinu upravljanja kvalitetom. S druge
strane,
uspjena poduzea iz zapadnog svijeta,

gotovo bez iznimke, koriste napredne
metodologije kao to su Lean i Six Sigma, kojima postiu znaajna poboljanja uinkovitosti i djelotvornosti procesa, kazao je.
Takoer, istraivanje pokazuje proturjeje izmeu doivljaja uinkovitosti
projekata poboljanja poslovnih procesa
i poslovnih rezultata hrvatskih poduzea. Drugim rijeima, 76,1 posto hrvatskih poduzea ocijenilo je svoje programe poboljanja procesa uspjenima, a
samo 1,4 posto neuspjenima, napomenuo je Keller.
Za razliku od hrvatskih poduzea,
veina svjetskih tvrtki je znatno kritinija prema uspjenosti vlastitih programa poboljanja procesa. Ne samo da ih
manje ocjenjuje svoje programe kao
uspjene (47 posto), a ak 14 posto kao
neuspjene, nego je taj trend u silaznoj
putanji od 2009. godine. Poslovni arhitekti i analitiari tu samokritinost
tumae znatno veim konkurentskim
pritiscima, boljim razumijevanjem i
mjerenjem procesa te koritenjem naprednih analitikih i statistikih metoda
za otkrivanje neiskoritenih potencijala
poboljanja.
Promjene su nune
Usprkos ovakvim rezultatima istraivanja, ohrabruje podatak kako gotovo

50 posto ispitanih poduzea u bliskoj
budunosti planira poeti primjenjivati
napredne metodologije za poboljavanje procesa kao to su Lean i Six Sigma,
ime e se izvjesnije i znatno bre ostvariti ciljevi kao to su smanjenje trokova
i vremena te poboljanje kvalitete proizvoda ili usluga i zadovoljstva kupaca,
napomenuo je Keller.
Vano je naglasiti kako je rasprava o
potrebi promjena bespotrebna jer one
su nune. Pitanje koje valja postaviti jest
kako te promjene uspjeno provoditi,
u kojem opsegu te koliko brzo i esto,
smatraju u Qualitasu. Naime, svjedoci
smo brzih globalnih promjena kupci
su sve zahtjevniji, konkurencija je sve
brojnija i snanija, ponuda je vea od
potranje, svjetsko trite uzrokuje esta spajanja i preuzimanja, a kriza koju
jo nismo prebrodili potaknula je organizacije na znaajne promjene u njihovim strategijama i modelima poslovanja.
Pored toga, tu su nove tehnologije i novi
regulatorni zakoni koji se odnose na
okoli, sigurnost i rizike.
Kako od znanja
stvoriti novu
vrijednost
sklopu manifestacije
Mjeseca
kreativnih
i kulturnih industrija proli tjedan je u
organizaciji Hrvatske udruge
poslodavaca i udruge Pragma
odrana panel rasprava Kreativnost i znanje za bolju Hrvatsku. Raspravljalo se o kreativnosti u obrazovanju uenika u
osnovnim i srednjim kolima,
ali i o kurikularnoj reformi. Na
reformu kolstva osvrnuo se
Aleksandar Battista Ili, dekan
zagrebake Akademije likovnih umjetnosti, za kojeg je temeljno pitanje kako od znanja
stvoriti novu vrijednost. To je
vano pitanje jer se u svim dokumentima samo navodi kako
uenike nakon kole pripremiti
za trite rada, ime stvaramo
robove, a to nije dobro. Trebamo
ih poticati i odgajati tako da oni
stvaraju nova trita, istaknuo
je. Govorei o kreativnosti kao
bitnoj pretpostavci za razvoj
novih trita, Daniela Angelina
Jelini iz Instituta za razvoj i
meunarodne odnose je naglasila kako je tzv. kreativna klasa
zapravo klasa 21. stoljea. Hrvatsko drutvo je prvak svijeta
u tome kako nekoga ukalupiti i
ograniiti u radu. Kreativnu klasu odlikuju tzv. 3T znaajke, a to
su talent, tolerancija i tehnologija, rekla je ona zakljuivi kako
je nae kolstvo zasieno informacijama, pa se zato u obrazovnim strukturama treba odmaknuti od informacija prema
individualnom pristupu. (S.P.)
INTERVJU Roko Vuleti, direktor NCP Grupe i predsjednik Udruge
Zbog nedostatka
kvalitetnog financijskog
partnera, u zadnjih
nekoliko godina izgubili
smo poslova u vrijednosti
sigurno 10 milijuna eura,
kae direktor NCP-a Roko
Vuleti
nautikog sektora pri HUP-u
Veliki problem u
brodogradnji je
financiranje
Nae kolege u europskim dravama imaju sve vrste potpora, pa ak i
negativnu kamatnu stopu. Financijske institucije ih u potpunosti prate.
Sve se radi kako se ne bi izgubila radna mjesta. Kod nas je nelogino to
da imamo viak likvidnosti u bankarskom sustavu, a manjak likvidnosti u
gospodarstvu razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
CP Grupa iz ibenika imala je rekordnu poslovnu godinu, no unato tome, prema rijeima njena
direktora, jo uvijek se ne moe
rei da je rijeila posljedice krize. S njenim
direktorom Rokom Vuletiem razgovarali
smo o poslovanju, stanju na tritu te u nautikom turizmu i sektoru male brodogradnje.
Kao predsjednik Udruge nautikog sektora pri
Hrvatskoj udruzi poslodavaca Vuleti se zalae
za zatitu privatnih investitora u marine.
n Koliko brodova u ovom trenutku imate

na remontu?
- Prije poetka turistike sezone veina plovila
obavlja remont, tako da je za nas visoka sezona
razdoblje od veljae do svibnja. U ovom trenutku imamo na remontu vie od 30 brodova trajekata, brodova HRM-a, izletnikih brodova,
katamarana, jahti Svi oni ele zavriti remont
prije sezone.
n Koliko radnika zapoljava NCP Grupa?
Na koji nain posluju tvrtke unutar Grupe?
- Trenutano unutar Grupe zapoljavamo 250
radnika, od ega u samom remontnom brodogradilitu 175, a tu je i oko 70 stalnih kooperanata. Pored brodogradilita, u Grupi imamo
arter tvrtku sa 70 plovila i Marinetek NCP,
tvrtku za proizvodnju pontona. Rije je o tvrtkama s uhodanim poslovima koje biljee rast.
U arteru imamo veinu jedrilica za kojima
raste potranja, ali i motorne brodove, no za
njima je zadnjih godina potranja neto slabija.
Najave i prvi pokazatelji ove nautike sezone
su dobri, pa oekujemo nastavak rasta za nekoliko postotaka.
n Kakva je bila prola godina za NCP Grupu?
- Prolu smo godinu zavrili s rekordnim prihodom od 126 milijuna kuna i to nam je bila
najbolja godina od postojanja NCP-a. Premaili smo pretkriznu 2007., kada smo ostvarili prihod od 114 milijuna kuna. Prole godine
smo rasli u svim segmentima i vratili smo se
Naa cjelokupna
brodogradnja moe
konkurirati samo u
nii specijaliziranih
plovila
na pretkrizno razdoblje. Najvei doprinos rastu dala nam je izgradnja katamarana za norveko trite koju smo, zahvaljujui suradnji
s tvrtkom CroNoMar, uvrstili. Nedavno smo
isporuili 50. katamaran za norveka ribogojilita, a do kraja godine isporuit emo ih jo
sedam. Norveani su lideri u uzgoju lososa i
tehnoloki jako razvijena zemlja. Oni ne staju
u nekom poslu, nego ga stalno razvijaju. Oko
polovine prihoda brodogradilita ostvarujemo
gradnjom katamarana, a ostatak iz remonta.
Zadnje tri godine biljeimo kontinuirani rast,
prebrodili smo krizu, izali iz predsteajne
nagodbe, a problem nam je podrka u financiranju to nastojimo rijeiti uvoenjem novog
equity partnera, a moda i fonda u nae poslovanje.
126 mil kn
lanjski prihod NCP Grupe
250 radnika
zapoljava trenutano
30
vie od
brodova
trenutano na remontu
INTERVJU
Gradnja vezova u
reiji upanijskih
lukih uprava je
jako lo primjer
kako se drava
mijea u trite
i to prikazuje
kao svoj uspjeh.
Drava treba
proglasiti
podruja
pogodna za
gradnju marina
te pouriti
s traenjem
ulagaa,
odnosno
privatnih
investitora.
n Znai, NCP je stabilizirao poslovanje?

- Sigurno su poveani prihodi pridonijeli stabilnijem poslovanju NCP-a i ulijevaju optimizam. No, imamo dosta problema koji nisu direktno vezani uz poslovanje. Naime, kako je
veina naih financijskih angamana bila vezana uz Jadransku banku, situacija s tom novarskom kuom nas jako optereuje. Svih ovih
godina ta nas je banka uvaavala kao partnera,
no naalost zbog situacije u kojoj se zbog regulative HNB-a nala, ona nas ne moe pratiti
ve se mora brinuti samo o sebi i pokriu dospjelih obveza. Ne moe ii u nova kreditiranja
ni reprogramirati postojee tako da trenutano pregovaramo s raznim financijskim institucijama kako bismo tu situaciju premostili.
Pregovaramo s nekoliko zainteresiranih stratekih partnera koji bi dokapitalizirali tvrtke
primarno putem otkupa naih obveza u banci,
ime bismo rasteretili bilancu te mogli nastaviti rast i razvoj.
n Kako onda poslujete?
- Ukratko - poslujemo dobro, ostvarujemo
rast, imamo operativnu dobit, dok nam je likvidnost malo ugroena jer nas ne prati financijska institucija. Inae, financiranje je u
brodogradnji veliki problem. Mogu odgovorno rei da smo, zbog nedostatka kvalitetnog
financijskog partnera, u zadnjih nekoliko godina izgubili poslova u vrijednosti sigurno 10
milijuna eura. U brodogradnji mogu biti dvije
vrste financiranja. Prva je da vas kupac financira. U tom sluaju vi mu morate pruiti financijsko jamstvo, koje nae banke ne ele davati
na temelju ugovorenog posla i projekta, nego
trae vrste kolaterale, uglavnom nekretninu.
Druga varijanta je da kupac daje jamstvo da e
kupiti brod koji dovrite. U tom sluaju morate
imati ili velika osigurana obrtna sredstva ili je
opcija da vas prati neka financijska institucija.
Mi u Hrvatskoj nemamo ni jedno niti drugo.
U cijeni neke novogradnje vie od 75 posto

trokova otpada na materijal koji morate isfinancirati. Kad ve komercijalne banke to ne
ele financirati, smatram da bi jamstvo trebao
davati HBOR. Sigurno bi hrvatski izvoz u brodogradnji imao puno vei zamah kada bi ga se
finacijski pratilo.
n Kakva je praksa u europskim zemljama?

- Nae kolege u europskim dravama funkcioniraju na taj nain i imaju sve vrste potpora, pa
ak i negativnu kamatnu stopu. Financijske institucije ih u potpunosti prate. Sve se radi kako
se ne bi izgubila radna mjesta. Posljednja mjera koju je ECB najavio jest otkup dugova tvrtki
koje su zapale u probleme, a imaju perspektivu nastavka poslovanja. Kod nas je nelogino
to da imamo viak likvidnosti u bankarskom
sustavu, a manjak likvidnosti u gospodarstvu.
U tom dijelu, prema mojem miljenju, trebala bi intervenirati drava tako da izdaje jamstva bankama za ugovorene poslove izvoznim
kupcima, jer smatram da je izvoz najkvalitetniji segment rasta BDP-a i za nas jedini izlaz iz
teke situacije.
n Gdje se sada u Hrvatskoj nalazi mala
brodogradnja koja je nekada bila strateka
grana?
- Kriza je devastirala malu brodogradnju i krizu
su osjetili svi u nautikom sektoru. Netko vie,
netko manje. Ono to nitko od nas ne moe razumjeti jest injenica da je u istoj godini - kada
je mala brodogradnja proglaena stratekom
izvoznom granom i osnovan Klaster - donesen
Zakon o troarinama, koji je doslovno dokrajio ve uzdrmanu malu brodogradnju. Propala
su mnoga mala brodogradilita, a privatnici,
koji su investirali vlastiti kapital, zaduili se i
u konanici napravili kvalitetne brodove, su
bankrotirali. U toj je djelatnosti direktno nestalo oko 350 do 400 radnih mjesta.
Za promociju nautike izdvaja se vrlo malo ili nimalo

Zato ste nezadovoljni radom HTZ-a?
- Mi iz nautikog sektora izraunali smo da se od nautiara prikupi
oko 30 milijuna kuna boravine pristojbe i stoga nas zanima koliko je HTZ tog novca uloio u promociju nautikog turizma. Mogu
rei da se za promociju nautike izdvaja vrlo malo ili nimalo. Mi iz
Udruenja nautikog turizma nemamo dobru suradnju i nismo
zadovoljni radom HTZ-a. Recimo, bila bi velika pomo kada bi HTZ
stimulirao rad prodavaonica na otocima izvan glavne turistike
sezone jer nautika sezona poinje ve u oujku i traje do studenoga, te esto imamo situacije da nautiari u tom dijelu godine nemaju gdje kupiti kruh, a o nekoj ozbiljnijoj ponudi da i ne govorimo.
n Je li u Hrvatskoj mala brodogradnja nestala?

- U ovom trenutku moemo rei da u Hrvatskoj postoji mala brodogradnja, ali od malih
brodogradilita koja su gradila plovila dua
od 12 metara preivjelo ih je samo nekoliko.
Naa brodogradilita stalno dobivaju nagrade to znai da se kod nas grade kvalitetni
brodovi. Ne kaem da bi se moda zadrao
rast u maloj brodogradnji kakav je bio 2007.
i 2008. godine, ali da nije bilo loih odluka,
moda pad ne bi bio velik. Inae, naa cjelo-
Osobno ne znam
zato stopa PDV-a
na vez kod nas nije
jednaka stopi PDV-a
na turistike usluge
kupna brodogradnja moe konkurirati samo
u nii specijaliziranih plovila. Mi smo, primjerice, nali dobitnu kombinaciju s norvekim
partnerom koji je prepoznao nau kvalitetu
i cjenovnu konkurentnost. Postoji veliki broj
trinih nia u koje se naa brodogradilita
mogu ukljuiti. Slinih potencijalnih naruitelja posla ima dosta, pogotovo u Europi. Znai, treba se koncentrirati na europsko trite i
to na zemlje Zapadne Europe.
n Podravate li luke uprave kad je rije

o investiranju u luke nautikog turizma?
- Logino je da ne podravam. Recimo, ako
privatni investitori ele graditi marine, moraju zadovoljiti itav niz standarda, moraju se
zaduiti, zaloiti imovinu kako bi investirali,

a ovako mu javni sektor, investirajui u gradnju marina i vezova, radi konkurenciju. Najvei problem je taj to drava koristi proraunski novac kako bi konkurirala privatnom
poduzetniku tako to na vez koji je izgradila proraunskim novcem ne naplauje PDV
krajnjem korisniku. Navodno je rije o lukoj
taksi, ali je sve tako upakirano da se prodaje
vez. Privatnik na svaki vez plaa PDV i pored
toga plaa niz usluga da bi imao kvalitetnu
ponudu. Gradnja vezova u reiji upanijskih
lukih uprava je jako lo primjer za to kako
se drava mijea u trite i to prikazuje kao
svoj uspjeh. Drava treba proglasiti podruja
pogodna za gradnju marina te pouriti s traenjem ulagaa, odnosno privatnih investitora.
n Je li istina da je velik broj vezova u marinama prazan? Govori se o 2000 vezova.

- Kod nas je problem visoka cijena veza, to
je u sjevernojadranskim marinama rezultiralo time da su talijanski vlasnici plovila
odluili preseliti svoje brodove u talijanske
marine koje su snizile cijenu veza i pojeftinile uslugu servisa. Sve su to napravili kako
bi vratili plovila u vlasnitvu svojih graana
u svoje marine. Osobno ne znam zato stopa PDV-a na vez kod nas nije jednaka stopi
PDV-a na turistike usluge.
n to oekujete od novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama?
- Taj zakon svi mi iz nautikog sektora ekamo ve godinama. Prole godine smo se svi
sloili - i vlast i oporba i realni sektor i sindikati - oko nacrta tog zakona i sada ekamo.
Ne vidim sada nikakav razlog da se taj zakon
ne donese jer osigurava pravnu podlogu i sigurnost za budue investitore.
Propala su
mnoga mala
brodogradilita,
a privatnici, koji
su investirali
vlastiti kapital,
zaduili se i
u konanici
napravili
kvalitetne
brodove, su
bankrotirali. U
toj je djelatnosti
direktno nestalo
oko 350 do 400
radnih mjesta.
AKTUALNO
11. konvencija Hrvatskih izvoznika
Najbolji izvoznici
Pliva, Industrius i
Nanobit
Uvozimo uglavnom sloene proizvode, koji su ak 50 posto skuplji od onih
koje izvozimo, istaknuo je predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko
Bago, naglasivi kako analize pokazuju da su hrvatska poduzea tehniki
opremljenija od prosjeka Europske unije, a da unato tome hrvatsko
gospodarstvo nije konkurentno
pie Ilijana Grgi grgic@privredni.hr
N
140
vie od
mlrd kn
hrvatski uvoz u 2015.
87 mlrd kn
lanjski hrvatski izvoz
samo
15%
od ukupnog broja tvrtki su

izvoznici
a 11. konvenciji Hrvatskih izvoznika deveti put su uruene nagrade

Zlatni klju tvrtkama koje su ostvarile najbolje izvozne rezultate. Za
najboljeg velikog izvoznika u 2015. godini proglaena je Pliva Hrvatska, tvrtka Industrius iz
Bajagia dobila je nagradu kao najbolji srednji
izvoznik, dok je zagrebaki Nanobit proglaen
najboljim malim izvoznikom u proloj godini.
Najinovativnijim izvoznikom u 2015. proglaen je AD Plastik koji je nagraen i kao najbolji
izvoznik na trite Francuske.
Prema podacima udruge Hrvatski izvoznici
za prolu godinu, od ukupnog broja poduzea
u Hrvatskoj samo njih 15 posto su izvoznici. Te
tvrtke zapoljavaju 52 posto svih zaposlenih,
ostvaruju oko 66 posto od ukupnih prihoda od
prodaje, te u razvoj ulau ak 79 posto svojih
sredstava.
U ime svih dobitnika predsjednik Uprave
Plive Mihael Furjan je istaknuo dobar trend
izvoza koji je u porastu. Bilo bi dobro da imamo nie poreze. Takoer mislim da bi bilo
sjajno kada bi drava jo vie poboljala opi
gospodarski okvir. Kad je rije o Plivi, mi i dalje planiramo rasti, a i izvozit emo sve vie.
Fokusiramo se primarno na trite Europske
unije, Rusije i SAD-a, no poeli smo izvoziti i u
zemlje kao to su Kanada i Australija. Zapravo
nema razvijenog trita gdje ne prodajemo Plivine proizvode, rekao je Furjan te dodao kako
je njegova tvrtka lani u istraivanje i razvoj
uloila vie od 700 milijuna kuna ili 17 posto
ukupnog prihoda.
Vanost digitalne ekonomije
Odnos uvoza i izvoza u Hrvatskoj u 2015. godini je poraavajui. Hrvatska je uvezla robe u
vrijednosti veoj od 140 milijardi kuna, a izvezla tek neto vie od 87 milijardi kuna. Uvozimo uglavnom sloene proizvode, koji su ak
50 posto skuplji od onih koje izvozimo, ista-
Robna razmjena Hrvatske
Pokrivenost uvoza izvozom u 2015. godini 62,4 posto

Hrvatski je robni izvoz u razdoblju od sijenja do prosinca 2015. godine porastao za
11 posto u odnosu na isto razdoblje godine ranije, dok je uvoz rastao za 7,7 posto,
pokazuju podaci Dravnog zavoda za statistiku. U tom je razdoblju izvezeno roba u
vrijednosti 87,8 milijardi kuna, a uvezeno
u vrijednosti 140,7 milijardi kuna. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 52,9 milijardi
kuna. Pokrivenost uvoza izvozom u 2015.

bila je 62,4 posto, to je za 1,9 postotni bod
vie nego 2014. godine. Iskazan u eurima,
hrvatski robni izvoz u 12 mjeseci prole godine iznosio je 11,5 milijardi eura to je 11,2
posto vie nego u 2014. Uvoz, iskazan u eurima, iznosio je 18,5 milijardi eura i porastao
je za 7,9 posto. Vanjskotrgovinski deficit
iznosio je sedam milijardi eura.
Dobitnici nagrade
Zlatni klju za najbolje
izvoznike u 2015.
godini
Pliva Hrvatska
Najbolji veliki izvoznik
Industrius
Najbolji srednji izvoznik
Nanobit
Najbolji mali izvoznik
AD Plastik
Najinovativniji izvoznik
Rockwool Adriatic
Najbolji izvoznik u Italiju
LTH Metalni lijev
Najbolji izvoznik u Sloveniju
Vivera
Najbolji izvoznik u Njemaku
Podravka
Najbolji izvoznik u Bosnu i
Hercegovinu
knuo je predsjednik udruge Hrvatski izvoznici Darinko Bago, naglasivi kako analize
pokazuju da su hrvatska poduzea tehniki
opremljenija od prosjeka Europske unije, a da
unato tome hrvatsko gospodarstvo nije konkurentno.
Mislim da bi bilo
sjajno kada bi
drava jo vie
poboljala opi
gospodarski okvir,
istaknuo je Mihael
Furjan
Kako je ove godine sredinja tema konvencije bila digitalna ekonomija, predsjednik
Hrvatskih izvoznika je upozorio da digitalna
ekonomija u Hrvatskoj nije dovoljno prepoznata iako je rije o brzorastuem sektoru te
najveem pokretau razvoja.
Svjedoimo procjenama o nevjerojatnom
doprinosu digitalne ekonomije kako gospodarstvu tako i drutvu u cjelini. Procjenjuje se
da e digitalna ekonomija do 2025. drutvu i

gospodarstvu generirati vie od 100.000 milijardi dolara. Taj potencijal moramo iskoristiti, rekao je Bago ocijenivi vrlo vanim u
kurikulum obrazovanja ukljuiti informatiko
obrazovanje odraslih i djece te uenje o poduzetnitvu, uz promicanje i izgradnju identiteta.
Planira se rast izvoza za 30 posto
Izvoz je faktor stabilnosti i njime se poboljava financijski poloaj zemlje, jaa konkurentnost, stimulira uvoenje novih tehnologija te
potie inovativnost, a zemlje koje imaju znaajniji udjel izvoza u BDP-u lake podnose
vanjske okove, poruio je izvoznicima premijer Tihomir Orekovi, ocijenivi kako su
za rast izvoza u najveoj mjeri zasluni poduzetnici koji su svojim znanjem i trudom nali
svoje mjesto na globalnom tritu i pokazali da
mogu konkurirati najboljima.
Hrvatska ulazi u razdoblje breg rasta. Svi
pokazatelji za prvi ovogodinji kvartal su pozitivni, raste industrijska proizvodnja, kao i investicije te zaposlenost. Vjerujemo da emo taj
trend odrati do kraja godine, pa ak ga i ubrzati. Misija ove vlade je da takoer ubrza ekonomski rast i iznad 2,5 posto, odnosno prema
tri posto i vie, te da taj rast bude odriv. U tom
poslu kljuna uloga pripada izvoznicima, ocijenio je Orekovi, izdvojivi izvoz kao jedan
od pet najvanijih ekonomskih ciljeva Vlade te
istiui kako je plan rast izvoza za 30 posto.
Ivanica
Najbolji izvoznik u Austriju
Saponia
Najbolji izvoznik u Srbiju
Feroimpex automobilska
tehnika
Najbolji izvoznik u Maarsku
AD Plastik
Najbolji izvoznik u
Francusku
HS produkt
Najbolji izvoznik u SAD
ACG Lukaps
Najbolji izvoznik u
Nizozemsku
Same Deutz-Fahr etelice
Najbolji izvoznik u Tursku
Metalska industrija
Varadin
Najbolji izvoznik u Egipat
OMCO Croatia
Najbolji izvoznik u Kanadu
Adria winch
Najbolji izvoznik u Rusku
federaciju
INTERVJU Marinko Doen, predsjednik Uprave AD Plastika
Iransko trite automobila

ima veliki potencijal
Mi imamo znanje i iskustvo te sigurno moemo pridonijeti razvoju iranske
autoindustrije, ali prije svega trebamo se pozicionirati na njihovom tritu
razgovarao Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
to nam svakako ide u korist. Za nas je

to tek poetna faza potencijalnog razvoja
novog trita.
eposredno prije 3. SEE Automotive konferencije u Novom

Sadu razgovarali smo s Marinkom Doenom, predsjednikom Uprave AD Plastika. Taj najvei
hrvatski proizvoa autodijelova netom
je prije toga dobio dva Zlatna kljua, nagrade Hrvatskih izvoznika, za najinovativnijeg izvoznika i za najveeg izvoznika
u Francusku. AD Plastik imao je i svog
predstavnika u gospodarskom izaslanstvu u sklopu nedavnog posjeta hrvatske
predsjednice Iranu.
n Kako ocjenjujete proteklu poslovnu godina?

- Unato sloenoj situaciji u Rusiji i tekom gospodarskom okruenju, lani smo
ostvarili prihod vei od milijarde kuna
to je najvei prihod AD Plastik Grupe.
Poslovni prihodi poveani su za 14 posto
u odnosu na 2014., ostvarena je EBITDA
mara od 11,2 posto, koja je 2014. iznosila
5,88 posto. Zaduenost prema bankama
smanjili smo u godinu i pol dana za gotovo 100 milijuna kuna. Samo u protekloj
godini zaduenost tvrtke smanjena je za
69,4 milijuna kuna.
n Koji su vam ciljevi u narednom razdoblju?
- Glavni cilj za 2016. daljnji je rast prihoda od prodaje, poveanje EBITDA mare
iznad 12 posto i nastavak smanjenja kreditnih obveza prema planu poslovanja.
Nai kljuni ciljevi su rast na postojeim
tritima, unapreenje efikasnosti i profitabilnosti, jaanje financijske stabilnosti,
otvaranje novih poslovnih trita i poveanje vrijednosti kompanije.
n Moete li neto rei o buduim poslovima u Iranu?
- Prerano je govoriti o konkretnim poslovima u Iranu, no injenica je da se u
iduih pet godina predvia rast njihovog
trita automobila u prosjeku od 18 posto. Mi imamo znanje i iskustvo te sigur-
n Kako ocjenjujete uvjete poslovanja

u Hrvatskoj?
- Mi smo stopostotni izvoznik i oekujemo konkretne mjere na transparentnosti
teaja kako bismo mogli kvalitetno konkurirati na ino tritu. Potrebno je urno
usklaivanje proaktivnih mjera fiskalne
i monetarne politike te njihovo provoenje. Oekujemo najavljenu poreznu
reformu poetkom 2017. i izravne poticaje proizvoaima i izvoznicima u vidu
rastereenja. Sve to je vano kako bismo
uspjeno uhvatili korak sa zemljama u
okruenju.
n to vam znae nagrade Zlatni klju?
Konkurentnost
bez inovacija
nije mogua jer
na tome poiva
rast i razvoj
autoindustrije
no moemo pridonijeti razvoju iranske
autoindustrije, ali prije svega trebamo
se pozicionirati na njihovom tritu. Zadovoljni smo posjetom i uspostavljenim
kontaktima. Predstavili smo nau tvrtku
i razvidno je da postoji obostrani interes
za suradnju, a razgovore emo zasigurno
nastaviti uskoro. Nae kolege su u Iranu
posjetili tvornice Iran Khodra i Saipe, proizvoaa automobila koji trenutano dre
95 posto trita. Tamo se ve proizvode ili
se planiraju proizvoditi vozila naih najveih kupaca poput Renaulta, PSA i Fiata,
- Ve nekoliko godina zaredom dobivamo

Zlatni klju, to je velika ast jer potvruje kontinuitet naeg uspjenog poslovanja. Nagrada za najinovativnijeg izvoznika posebno me veseli jer to pokazuje
kako su prepoznati na rad i trud. Misija
nae tvrtke je inovativnim i kreativnim
rjeenjima te stalnim unapreenjem
istraivanja i razvoja proizvoda pridonijeti kvaliteti konanog proizvoda i uspjehu
naih kupaca. U autoindustriji iznimno
je vano pratiti trendove i novitete kako
bismo bili ukorak, odnosno ispred svoje
konkurencije.
n Koliko su vane inovacije za proizvoaa autodijelova?

- Konkurentnost bez inovacija nije mogua jer na tome poiva rast i razvoj
autoindustrije. Stoga nam je jako vano
ulaganje u istraivanje i razvoj. Ulaemo puno u svoje zaposlenike i njihova
struna znanja, ali elimo prepoznati i
mlade, inovativne i kreativne strunjake
i posebno nadarene studente kako bismo
ih regrutirali u svoje redove, kvalitetno
usmjerili i nadogradili njihovo struno
znanje.
AKTUALNO 3. SEE Automotive konferencija
Vana je kvaliteta,
a ne cijena
Proizvoai opreme za autoindustriju i autodijelova iz regije pribliili su
se visokim standardima tako da poznati proizvoai automobila iz Europe
imaju sve manje dobavljaa iz dalekoistonih zemalja, kae Toni tambuk
pie Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
a 3. SEE Automotive konferenciji, koja se proli tjedan

odrala u Novom Sadu, okupilo se vie od 200 sudionika
iz 100 tvrtki proizvoaa automobilske
opreme i predstavnika najveih tvrtki iz
sektora automobilske industrije. Sudjelovali su gospodarstvenici iz Srbije, Maarske, Rumunjske, Bugarske, Hrvatske,
Makedonije, BiH, Slovake, Grke i Turske. Konferenciju su organizirali Automobilski klaster Srbije i Fond za podrku
investicija u Vojvodini kako bi se povezali proizvoai autodijelova i opreme za
automobilsku industriju u Jugoistonoj
Europi s velikim proizvoaima automobila kao to su BMW, Fiat, Volkswagen,
Bosch, Magna...
Znaaj regije Jugoistone

Europe
Direktor prodaje solinskog AD Plastika Toni tambuk odrao je desetak

B2B sastanaka. Istaknuo je kako je AD
Plastik dobavlja Fiata koji ima svoju
tvornicu u Srbiji i s kojim je suradnja
odnedavno proirena. tambuka veseli
rast automobilske industrije, ali i trita
dobavljaa autoopreme i autodijelova u
Srednjoj i Jugoistonoj Europi. U naoj regiji je cijena radne snage relativno prihvatljiva, a s druge strane nismo
daleko od velikih europskih proizvoaa automobila koji su uoili prednosti zemalja regije s obzirom na njihovo
iskustvo i tradiciju u proizvodnji autoopreme i dijelova. Proizvoai opreme
za autoindustrijiu i autodijelova iz regije pribliili su se visokim standardima
tako da poznati proizvoai automobila
iz Europe imaju sve manje dobavljaa iz
dalekoistonih zemalja. Znai, Europa
se eli pozicionirati ne samo kao vodei proizvoa automobila nego i opreme za automobilsku industriju, istie
tambuk. U zadnjih 16 godina u Srbiji
strane investicije dosegnule su oko 25 milijardi eura, od ega 10

posto otpada na autoindustriju. Direktor
Autoklastera
Srbije, koji
okuplja 50
lanica i 16
pridruenih
lanica,
Igor
Vijatov ocijenio je
da Jugoistona Europa postaje sve vanija
proizvoaima automobila jer u njoj posluju brojne tvrtke koje se
bave proizvodnjom opreme za
autoindustriju, a njihov broj i
dalje raste.
Uska suradnja s dobavljaima
Miodrag Ognjanovi, direktor Fiat Automobila Srbija, istaknuo je kako je

ukupni godinji prihod Fiat Grupe 130
milijardi eura, dok za nabavu opreme i
dijelova izdvaja 68 milijardi eura godinje. Od poetka ove godine Fiat je, kako
bi osigurao jednostavniju i efikasniju
nabavu, reorganizirao odjel za nabavu
opreme to je prigoda za nove dobavljae, pogotovo one iz regije. U naem poslovanju prvo se okreemo kvalitetnim
dobavljaima, a tek potom razgovaramo
o cijeni i uvjetima suradnje, kazao je.
Esref Mermer, voditelj poslovanja
BMW Grupe za Jugoistonu Europu,
otkrio je kako je cilj ove grupe proizvodnja automobila i motocikala na bazi
energetske odrivosti, to podrazumijeva smanjenje potronje goriva i emisija
tetnih plinova.
Promet BMW Grupe je 92 milijarde
eura. Vrijednost direktne nabave je 36
milijardi eura, a indirektne jo 16 milijardi eura. Usporedbe radi, vrijednost
Dosta inovacija
nam dolazi od
naih dobavljaa
i stoga najee
i suraujemo s
takvima, istie
Esref Mermer
nabave za Grupu iz Srbije je 195 milijuna eura, a iz Hrvatske 8,2 milijuna eura.
Dodue ta vrijednost iz Hrvatske raste u
velikim postocima, ali je obujam mali,
kazao je Mermer. Dodao je kako velik
utjecaj na nabavu opreme u BMW Grupi imaju inovacije. Dosta inovacija nam
dolazi od naih dobavljaa i stoga najee i suraujemo s takvima, zakljuio je
Mermer.
AKTUALNO 2. MEUNARODNA KONFERENCIJA UINKOVITO UPRAVLJANJ
Vano je uinkovito
upravljati resursima
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegovi smatra da je poveanje
uinkovitosti cjelokupnog sustava upravo jedna od tema reforme
javne uprave, te da je ve sadrana u Nacionalnom programu reformi.
Uinkovitost u tom smislu znai praenje rada i postignutih rezultata u
troenju javnog novca pie Ilijana Grgi grgi@privredni.hr
Jedna od
stratekih mjera
je praenje
rezultata rada
u javnoj upravi,
a jedan od
ciljeva reforme
javne uprave
je praenje
u segmentu
zaposlenih i
plaa.
Dubravka Jurlina
Alibegovi, ministrica
uprave
anost uinkovitoga upravljanja resursima u privatnom sektoru ve

je odavno prepoznato, s druge pak
strane kontroling u javnom sektoru
nikako da zaivi u punoj mjeri iako je rije o
segmentu od iznimnog znaaja za cjelokupno
drutvo. Upravo se tom problematikom kontrolinga bavila 2. meunarodna konferencija
Uinkovito upravljanje u javnom sektoru na
kojoj se razgovaralo o vanost kontrolinga u
reformi javnog sektora.
Izmjene Zakona o fiskalnoj

odgovornosti
Ministar financija Zdravko Mari osvrnuo se

na vanost kontrolinga u javnim financijama,
te je podsjetio na probleme koji prate dravne financije kao to su fiskalna konsolidacija
i odgovornost, sputanje deficita na 2,6 posto i
aktivacija dravne imovine.
Ministar financija najavio je izmjene Zakona

o fiskalnoj odgovornosti kojima se planira pootriti postojee fiskalno pravilo, zatim ojaati
upravljanje javnim financijama na svim razinama te osnaiti saborsko Povjerenstvo za fiskalnu odgovornost, kako bi se jo vie ojaala
neovisnost tog saborskoga odbora koji ine
neovisni ekonomski strunjaci.
elimo zakonskim izmjenama to povjerenstvo ojaati kao dodatni korektiv koji bi na
konstruktivan nain promiljalo fiskalnu politiku te bolje, efikasnije i neutralnije obuhvaalo
fiskalne procese. O fiskalnoj odgovornosti svi
govore a na kraju odgovornost uvijek bude
samo na ministru financija, rekao je Mari.
Ministrica uprave Dubravka Jurlina Alibegovi smatra da je poveanje uinkovitosti
cjelokupnog sustava upravo jedna od tema
reforme javne uprave, te da je ve sadrana u
Nacionalnom programu reformi. Uinkovitost
u tom smislu znai praenje rada i postignutih
rezultata u troenju javnog novca jer je vano
pratiti krajnje uinke potroenih javnih sredstava i provedenih mjera, projekata i aktivnosti.
Sva ministarstva imaju svoje strateke
programe kojima su definirani i pokazatelji
uspjenosti. Meutim, jo nemamo djelatnike
koji se prate po rezultatima svoga rada - oni
se ne ocjenjuju, a isto se tako ni ne nagrauju.
Jedna od stratekih mjera je praenje rezultata rada u javnoj upravi, a jedan od ciljeva
reforme javne uprave je praenje u segmentu
zaposlenih i plaa, rekla je Dubravka Jurlina Alibegovi te dodala kako je Nacionalnim
programom reformi predvieno i spajanje
odreenog broja agencija i ostalih pravnih
osoba. Ministrica je istaknula da je u javnim
institucijama zaposleno gotovo 240.000 ljudi,
a istraivanja pokazuju kako na jednu jedinicu uloenih sredstava dobivamo gotovo upola
manje rezultata nego to je to, primjerice, sluaj u Irskoj.
JE U JAVNOM SEKTORU
Gospodarsko vijee HGK-Komore

Zagreb
to je to kontroling?
Kontroling je filozofija upravljanja na bazi ekonomske logike racionalnosti; skup znanja koja su potrebna kako bi se na bazi bezbrojnih podataka iz poduzea i izvan njega prikupio optimalan
broj informacija koje su neophodne za kvalitetno odluivanje.
Preporuke Europske komisije su smanjenje razine fragmentiranosti izmeu tijela na

sredinjoj i lokalnoj razini, te nastavak smanjivanja rascjepkanosti izmeu tijela dravne
uprave. A jedan od ciljeva reforme je pruanje
kvalitetnije usluge gospodarstvu i graanima,
istaknula je Dubravka Jurlina Alibegovi.
Uinkoviti kontroling prorauna
Na konferenciji se govorilo i o preduvjetima

za uinkoviti kontroling prorauna. Naime, za
poveanje uinkovitosti nisu dovoljne samo
zakonske ili organizacijske promjene nego
i odriv instrument upravljanja strategijom,
stratekim i operativnim ciljevima te praenje
uinka. Moramo imati instrumente i znati to
elimo. Moramo imati jednu strategiju, jasne
ciljeve i da se zna to se moe oekivati od jav-
O fiskalnoj odgovornosti
svi govore, a na kraju
odgovornost uvijek bude
samo na ministru financija,
rekao je ministar Mari
ne uprave. To je pitanje ulaganja u zaposlenike javne uprave. Nije pitanje samo i iskljuivo
uinkovitosti, nego elimo li i koliko emo biti
uinkoviti, rekao je direktor konzultantske
tvrtke Outcome Denis Petrovi.
Na konferenciji je bilo rijei i o stratekom
kontrolingu pri upravljanju tvrtkama od javnog interesa u dravnom vlasnitvu gdje se
iskristalizirao zakljuak da bez instrumenta stratekog kontrolinga, odnosno osnovice
korporativnoga upravljanja, transparentnost
koju svi oekuju nije mogua. Naime, strateki
kontroling ima osnovni zadatak kontinuirano
pratiti itav niz financijskih i nefinancijskih
pokazatelja. Ono to je vano naglasiti je neizostavnost kontrolinga u modernom upravljanju bez obzira radi li se o privatnom ili javnom
sektoru, jer u vrijeme visokih trokova i rastuih potreba drutva nuno je da se resursima
upravlja optimalno.
Hrvatska u
zlatnoj sredini
Poljska esto slui kao primjer
za koritenje i alociranje
sredstava iz EU fondova, rekao
je Igor Bobek
Hrvatskoj potanskoj banci

(HPB)
proli
tjedan odrana
je druga sjednica Gospodarskog vijea Hrvatske
gospodarske komore-Komore Zagreb.
Predstavljajui aktivnosti
banke, Domagoj Karadjole, lan Uprave HPB-a,
naglasio je kako je prola
godina za tu banku bila
zahtjevna i turbulentna
podsjetivi na uspjeno
provedenu dokapitalizaciju i optimiziranje poslovanja. Rezultati nisu
izostali te smo prolu godinu zavrili s rekordnom
neto dobiti od 123 milijuna
kuna. Takoer, u prvom
ovogodinjem
kvartalu
banka je poboljala sve
relevantne
pokazatelje
poslovanja, istaknuo je
Karadjole dodajui kako
HPB biljei rast broja novih klijenata i poslovnih
rauna, a kojih je sada oko

640.000.
Igor Bobek, vii struni
suradnik u Sektoru za
meunarodne
poslove
HGK, govorio je o mogunostima
sufinanciranja
projekata sredstvima iz
fondova Europske unije te
o aktivnostima i uslugama Predstavnitva HGK u
Bruxellesu.
Hrvatska se, dodao je, po
alokacijama EU sredstava nalazi negdje u zlatnoj
sredini lanica Europske
unije. Naravno, Poljska je
daleko nadmaila alokacije ostalih lanica EU-a
i esto slui kao primjer
za koritenje i alociranje
sredstava iz EU fondova. Na drugom kraju te
tablice su Luksemburg i
Danska, dakle, razvijenije
drave kojima sredstva iz
EU-a ne predstavljaju toliki benefit kao drugima,
istaknuo je Bobek. (B.O.)
S MARKOVA TRGA SJEDNICA VLADE
Uljaniku jamstvo
za dva broda
Vlada je krenula i u izmjene i dopune Zakona o obveznom zdravstvenom

osiguranju, kojima se predlae, meu ostalim, i plaanje pregleda na
hitnoj pomoi kada osoba to zahtijeva, a nema indikacija da je hitan sluaj
rijedlogom izmjena i dopuna

Zakona o zdravstvenoj zatiti
Vlada je na svojoj prolotjednoj sjednici uredila obveze
koncesionara da sudjeluju u deurstvu i
pripravnosti, te je produila rad u zakupu u privatnoj praksi za ljekarniku djelatnost, djelatnost dentalnog laboratorija
i pojedine specijalistike djelatnosti do
31. prosinca 2017. Predloene zakonske
izmjene trebale bi se donijeti po hitnom
postupku, a resorni ministar Dario Naki je istaknuo da bi neproduljivanje roka
zakupa rezultiralo gubitkom 774 radna
mjesta.
Vlada je krenula i u izmjene i dopune
Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Njima se predlae poveanje maksimalnog iznosa sudjelovanja osiguranih
osoba u trokovima zdravstvene zatite
sa 60,13 posto proraunske osnovice na
90,20 posto, odnosno poveanje maksimalnog iznosa participacije sa 2000 na
3000 kuna. Osiguranicima se propisuje
obveza plaanja naknada za pregled u
hitnom bolnikom sustavu kada osoba
to zahtijeva, a nema indikacija za hitnu
medicinsku pomo. Time e se smanjiti
dugotrajna ekanja, koja su znala iznositi
i po 12 sati, jer su hitni prijami bili prenatrpani sluajevima koji nisu bili hitni,
ma zrani prijevoznici nemaju poslovnog interesa. Na javnom su natjeaju za

odravanje takvih linija odabrani Croatia
Croatia Airlines
i Trade Air
odravat e neke
domae linije
uz naknadu iz
prorauna
Dario Naki, ministar zdravlja
rekao je ministar Naki te napomenuo

kako e iznos naknade biti utvren opim aktom Upravnog vijea HZZO-a uz
prethodnu suglasnost ministra nadlenog za zdravlje. Podsjetimo, u javnosti se
govorilo o naknadi od 150 kuna.
Naknade zranim prijevoznicima
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture preuzima obvezu na teret

dravnog prorauna sklopiti ugovore
o obvezi obavljanja domaeg linijskog
zranog prijevoza na linijama na koji-
Airlines i Trade Air, koji zbog toga imaju

pravo na naknadu u ukupnom iznosu viem od 388 milijuna kuna za razdoblje
od 2016. do 2020. godine.
Pulskom brodogradilitu Uljanik odobreno je dravno jamstvo za osiguranje
80 posto iznosa za financiranje dvaju
brodova za prijevoz automobila, kamiona
i kontejnera na prikolicama. Drava tako
jami za izdavanje bankarskih garancija
kupcu brodova CLdN RoRo S.A. Luxembourg, po avansnim uplatama u iznosu
od 32,4 milijuna eura po brodu, odnosno
ukupno 64,9 milijuna eura za dva broda,
uveano za trokove i kamatu.
Za proraun
Objavljen natjeaj
Osigurano 1,85 milijardi eura europskog novca
Trai se ravnatelj CERP-a
Ministarstvo rada i mirovinskoga sustava dobilo je akreditaciju za koritenje 1,85

milijardi eura do 2020. godine. Pomonica ministrice Katarina Ivankovi Kneevi pojasnila je da se ovom akreditacijom sprijeio povrat u EU blagajnu iznosa
od 150 milijuna kuna predujma za potrebe zapoljavanja mladih. Do sada smo od
tog iznosa potroili neto vie od 78 milijuna kuna i putem mjera koje se provode
zaposlili 3800 mladih. Sve aktivnosti iz ove inicijative nastavljaju se i dalje intenzivno provoditi, rekla je Katarina Ivankovi Kneevi, dodavi kako je trenutano
mjerama obuhvaeno 5000 mladih, a cilj je do kraja 2018. da taj broj bude 28.000.
Upravno vijee Centra za restrukturiranje

i prodaju donijelo je odluku o raspisivanju
javnog natjeaja za imenovanje ravnatelja
i zamjenika ravnatelja CERP-a na razdoblje
od etiri godine. Natjeaj je objavljen 23.
svibnja, a rok za slanje prijava je osam dana.
Trenutanu dunost v.d. ravnatelja CERP-a
obnaa Milan Dejanovi.
AKTUALNO Talijanske investicije
Potencijal postoji,
treba ukloniti
prepreke
Pravna nesigurnost, promjene pravnog okruenja, izmjene regulative, kao
i kompliciran porezni sustav, te nejednaki tretman poreznih institucija na
lokalnoj i dravnoj razini najvie brinu talijanske investitore
pie Kreimir Sokovi sockovic@privredni.hr
alijanski investitori u proteklih dvadesetak godina uloili su vie od

1,4 milijarde eura i po tim brojkama
esta su strana zemlja po investicijama u Hrvatsku. Poznato je da se dio talijanskih ulaganja realizira kroz tree zemlje, poput
Luksemburga, Austrije ili Njemake, pa je ta
brojka zapravo znatno vea, tako da talijanske
investicije premauju 10 posto ukupnih stranih
investicija kod nas. Najvie talijanskih ulaganja
otpada na bankarstvo, nekretnine, trgovinu,
industriju i turizam. Talijani u svojem vlasnitvu imaju vie od 150 poduzea u Hrvatskoj,
to ini desetak posto tvrtki na tritu, a zapoljavaju vie od 15.000 ljudi. No interes talijanskih investitora pokazuje kako e se ta brojka
u iduim godinama uvelike poveati, istaknuto
je na prolotjednom okruglom stolu Talijanske
investicije u Hrvatskoj: aktualna situacija i budue perspektive, odranom u Hrvatskoj gospodarskoj komori.
Pravna nesigurnost, promjene pravnog
okruenja, izmjene regulative, kao i kompliciran porezni sustav, te nejednaki tretman poreznih institucija na lokalnoj i dravnoj razini
najvie brinu talijanske investitore. Problem
predstavljaju i parafiskalni nameti, nepredvidljivi trokovi te sporost administrativnih i sudskih postupaka. Ulaganja ne stimulira ni radno
zakonodavstvo, kau talijanski investitori.
Radimo na privlaenju ino investicija
Kada se mjerimo prema drugima, Hrvatska

je tek na 60. mjestu po privlanosti ulagaa
prema istraivanju Doing Business, istaknuo
je ministar gospodarstva Tomislav Paneni.
Zakonom o poticanju investicija radimo na
jaanju nae konkurentnosti i privlaenju stranih investicija jer smo svjesni kako je vano da
ono to nudimo investitorima vjerodostojno
prati te investicije, naglasio je Paneni. Ministar je istaknuo kako je velik potencijal za ula-
ganja u poljoprivredi koja nuno treba strateke investitore, a velike su mogunosti ulaganja
u energetske projekte.
Veleposlanik Republike Italije u Hrvatskoj
Adriano Chiodi Cianfarani istie kako se ovim
skupom nakon lanjskog listopada eljelo osvrnuti na kritine toke, ali i prednosti hrvatskog
trita. Veliki potencijal za rast suradnje je i
u prekograninim projektima financiranima
iz europskih izvora. Da je budunost gospodarske suradnje dviju zemalja dobra, govori
i injenica kako niz talijanskih tvrtki ve biljei 20 godina rada u Hrvatskoj, a o interesu
dovoljno govore i zadnje dvije investicije, one
Florian Grupe u Vukovaru te Ducatti Energia u
Ludbregu, kazao je Cianfarani.
Tijekom skupa potpisan je sporazum o suradnji Agencije za investicije i konkurentnost i
tvrtke Finest S.p.A., javne financijske institucije
za potporu i promicanje tvrtki iz sjeveroistonog dijela Italije u inozemstvu.
Velik
potencijal
za ulaganja
postoji u
poljoprivredi,
ali i u
energetske
projekte,
istaknuo
je ministar
Paneni
AKTUALNO
Projektne prijave za Kompetentnost i razvoj MSP-a
Mali poduzetnici lake

do financijskih potpora
Potiu se investicije u poetna ulaganja, primjerice u osnivanje nove
poslovne jedinice, proirenje kapaciteta tvrtke ili pak temeljitu promjenu
u ukupnom proizvodnom procesu mikro, malih i srednjih poduzea
pie Sanja Pljea pljesa@privredni.hr
promjenu u ukupnom proizvodnom procesu postojee poslovne jedinice. Financijska

potpora namijenjena je pravnim ili fizikim
osobama, trgovakim drutvima, obrtima, ali
i svima ostalima koji se bave ekonomskom
djelatnou.
Novi naini dobivanja potpora
Poduzetnici
vie nee
morati odmah
verificirati
cjelokupnu
financijsku
konstrukciju
inistarstvo poduzetnitva i obrta objavilo je poziv na dostavu

projektnih prijava Kompetentnost i razvoj MSP-a - malog i
srednjeg poduzetnitva. Naime, u sklopu provedbe Operativnog programa Konkurentnost
i kohezija od 2014. do 2020., mikro, malim i
srednjim tvrtkama dodijelit e se bespovratna
sredstva iz Europskog fonda za regionalni razvoj u ukupnom iznosu od 867 milijuna kuna.
Pritom e se iznosi pojedinanih potpora male
vrijednosti kretati od 300.000 do 30 milijuna
kuna. Javni poziv za dostavu projektnih prijava
Kompetentnost i razvoj MSP-a je trajni poziv
do iskoritenja sredstava, ali ne dulje od 31.
prosinca ove godine, reeno je na prolotjednoj konferenciji za novinare u Ministarstvu
poduzetnitva i obrta.
Taj je poziv namijenjen poticanju investicija u poetna ulaganja poduzetnika, primjerice u osnivanje nove poslovne jedinice,
proirenje kapaciteta tvrtke ili pak temeljitu
Darko Horvat, ministar poduzetnitva i obrta, je istaknuo kako je zbog dosadanjih velikih administrativnih prepreka u prijanjem
pozivu to ministarstvo odluilo projektnu
aktivnost vezanu za izgradnju proizvodnih
kapaciteta i ulaganje u opremu malih i srednjih poduzetnika zatvoriti, ali i rekonstruirati
zajednika nacionalna pravila te ujedno raspisati novi natjeaj u vrijednosti 867 milijuna
kuna. Dodao je kako je broj administrativnih
faza u natjeaju smanjen sa est na tri, procjena aplikacija sa 120 dana smanjena je na 90
dana, donja granica dodijeljenih potpora sputena je na 300.000 kuna, a gornja podignuta
na 30 milijuna kuna. Horvat je naglasio kako
prilikom prijave na natjeaj poduzetnici vie
nee morati verificirati cjelokupnu financijsku
konstrukciju te dostaviti obvezujue pismo
namjere, ve e se to zahtijevati u zavrnim
fazama natjeaja.
O novim nainima dobivanja potpora govorio je i Tomislav Tolui, ministar regionalnog
razvoja i fondova EU-a, koji je istaknuo kako
je zbog kompliciranosti prijanjih natjeaja dosad odobreno malo potpora projektima mikro,
malih i srednjih poduzea, te se zbog toga krenulo u pojednostavljenje pravila. Smanjili smo
dokumentaciju, ali e se dio nje dostavljati na
zahtjev. Ujedno je napravljena razlika izmeu
mikro i malih poduzetnika u odnosu na srednje, a pojednostavljen je i kriterij ocjenjivanja
projekata poduzetnika. Obvezujue pismo namjere poslovne banke, koje je ranije bilo najvei problem malim poslodavcima, sada vie
nije potrebno, zakljuio je Tolui.
Konferencija INNOVA 2016. odrana u Osijeku
za inovacije
748 milijuna kuna
Krajnji cilj ovoga natjeaja nije samo imati novi proizvod, nego i tvrtke koji
e taj proizvod na tritu moi i znati prodavati, te da e moi zapoljavati
nove djelatnike, istaknuo je ministar gospodarstva
pie Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
akon Zagreba i Opatije, proteklog je tjedna u Osijeku

odrana konferencija Innova
2016. u povodu objave otvorenog poziva za dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava pod nazivom Poveanje razvoja novih
proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraivanja i razvoja ija vrijednost
iznosi 748 milijuna kuna. ak 85 posto
tih sredstava osigurava se iz europskih
fondova, a ostatak ini domaa komponenta. Sredstva iz natjeaja namijenjena
su prvenstveno poduzetnicima za provo-
Hrvatskoj
trenutano
nedostaje
visokotehnoloki
razvijenih tvrtki,
rekao je Paneni
enje projekata istraivanja i razvoja koji
e rezultirati novim ili znatno poboljanim proizvodom ili uslugom. Najnia
vrijednost potpore iznosi 190.000 kuna,
dok je najvia vrijednost 56 milijuna
kuna. Javni poziv Ministarstva gospodarstva je pripremljen u suradnji s Ministarstvom regionalnoga razvoja, a prijave se
mogu podnositi od 1. lipnja. Predvieno
trajanje natjeaja je do 2019. godine ili
do iskoritenja sredstava, nakon ega e
uslijediti novi natjeaj.
Nadam se da e hrvatski proizvoai nakon ovoga natjeaja imati u ponudi
znatno vie novih proizvoda i roba koje
e biti konkurentne ne samo na hrvatskom, nego i na europskom i svjetskom

tritu. Za dobivanje sredstava se nee
ekati kraj natjeaja nego e ona biti odobravana prema prijavi. Odnosno, aplikant
koji zadovoljava uvjete natjeaja moi e
odmah krenuti u realizaciju, naglasio je
ministar gospodarstva Tomislav Paneni na konferenciji u Osijeku.
Jedan od najsloenijih natjeaja
Dodao je kako je usvojena Industrijska

strategija, zatim Strategija poticanja
inovacije, te Strategija pametne speci-
jalizacije ime je stvoren temelj za poetak povlaenja i ovih sredstava iz EU

fondova.
Paneni je ocijenio da je ovo jedan
od najsloenijih natjeaja. Ovdje su u
pitanju velika sredstva, trai se inovativnost, trai se proizvod koji e biti vrlo
konkurentan, a tako e se i ocjenjivati.
Oekujem da e takav pristup biti i ovdje u Slavoniji jer sam ve upoznat s nizom zainteresiranih tvrtki i nadam se da
su neke od njih spremne za prijavu na
natjeaj. Krajnji cilj ovoga natjeaja nije
samo imati novi proizvod, nego i tvrtke koji e taj proizvod na tritu moi i
znati prodavati, te zapoljavati nove djelatnike. Prema onome kako su postavljeni indikatori, ovaj natjeaj bi u konanici trebao rezultirati sa 3500 do 4000
novozaposlenih, rekao je Paneni dodajui kako e sredstva dodijeljena u sklopu ovog natjeaja biti zamanjak rasta i
razvoja ne samo tvrtki koje e aplicirati
za sredstva, ve i njihovih partnera, a
time i gospodarstva u cjelini. Istaknuo je
i kako Hrvatskoj trenutano nedostaje
visokotehnoloki razvijenih tvrtki koje
bi angairale i znanstvenoistraivaki sektor to se negativno odraava na
gospodarstvo.
Edukacijske radionice
Slabi odziv poduzetnika

U nastavku konferencije odrane su i edukacijske radionice na kojima je detaljnije predstavljena natjeajna dokumentacija, kriteriji prihvatljivosti prijavitelja, faze postupka
dodjele sredstva i ostale relevantne informacije vezane uz natjeaj. Meutim, ono to
zabrinjava je injenica da se na opatijsku i osjeku konferenciju odazvalo premalo poduzetnika. Stoga je ministar Paneni najavio kako e promotivne aktivnosti trebati pojaati tijekom raspisanog natjeaja.
AKTUALNO Javna nabava
Najjeftinije
ne mora biti i
najpovoljnije
Do ljeta bi trebao biti spreman novi zakon o javnoj nabavi u kojem e se
izmijeniti odredba o najjeftinijoj ponudi kao glavnom kriteriju. Hrvatske
tvrtke moraju se potruditi kako bi sudjelovale u javnim nabavama i u
Hrvatskoj i regiji, kao i na natjeajima koje raspisuje Europska banka za
obnovu i razvitak, jer je rije o velikom potencijalu za njihov razvoj
U
42 mlrd kn
vrijednost godinje javne
nabave
13%
udio javnih nabava

u BDP-u
kupna vrijednost godinje javne

nabave u Hrvatskoj iznosi gotovo
treinu naeg nacionalnog prorauna, odnosno ak 42 milijarde kuna.
Udio javnih nabava u BDP-u iznosi gotovo 13
posto. Istovremeno, glavni kriterij za odabir na
takvim natjeajima najee je najnia cijena,
a najjeftinije ponude poesto dovedu do toga
da nabavljena roba ne bude dovoljno dobre
kvalitete. Prema EU direktivama, poznato je,
ne smiju se favorizirati domai proizvoai, ali
brojne zemlje efikasno i suptilno tite domae
proizvoae sa skrivenim elementima zatite,
a da time ne kre propise.
O potencijalu, vanosti ali i nainima kako
osigurati kvalitetniju javnu nabavu govorilo se
na meunarodnoj konferenciji Javna nabava
kao kljuna strateka funkcija za uinkovito
upravljanje, koju su organizirale Hrvatska gospodarska komora i Europska banka za obnovu
i razvoj.
elja nam je unaprijediti pripremu natjeaja, potaknuti tvrtke da sudjeluju u natjeaju, podupirati zdravo natjecanje te omoguiti
razmjenu iskustava, istaknula je direktorica
EBRD-a za Hrvatsku i Sloveniju Vedrana Jelui Kai. Proces javne nabave esto ne odgovara trinim zahtjevima, ime se stvaraju
prepreke i upravo zato je vano prepoznati
strateku ulogu javne nabave. Tome bi trebao
pomoi i novi zakon o javnoj nabavi koji je u
pripremi, smatra potpredsjednik HGK za meunarodne poslove i EU elimir Kramari. U
provedbi javnih natjeaja moramo se vie voditi kvalitetom kao sredstvom za poboljanje
konkurentnosti hrvatske poslovne zajednice
na nacionalnoj i na meunarodnoj razini, kae
Kramari.
Javni dijalog o javnoj nabavi
Voditelj slube za meunarodnu suradnju i

usklaivanje sustava Ministarstva gospodar-
Izmjene Zakona o javnoj nabavi
Najvie vrijednosti za na novac

U izmjenama Zakona o javnoj nabavi
veliki fokus je na fleksibilizaciji postupka javne nabave, posebice kako bi se
smanjili trokovi za obje strane, i onoga tko raspisuje i onog koji se prijavljuje
na natjeaj. Izmjenama se takoer eli
poveati jasnoa pravnih formulacija,
pojednostaviti poslovne procese, jaati
konkurentnost i ostvariti glavni cilj javnih nabava - dobiti najbolju vrijednost

za javni novac. Prema izmjenama, cijena
bi sada u veini natjeaja inila 90 posto
procjene vrijednosti ponude. Za natjeaje
vie nee biti potrebno skupljati brojne
lokalne certifikate nego jedinstveni europski dokument (European Single Pro-
curement Document - ESPD). Istovremeno, povezat e se javni registri poput

poreznog, sudskog, poduzetnikog, kriminalistikog i onog Fine s nacionalnim
sustavom nabave (EOJN RH). Snizit e se
i administrativne takse za sudjelovanje
u natjeajima i standardizirati natjeajna
dokumentacija.
stva Ivan Pali najavljuje kako e ovaj novi

zakon o javnoj nabavi ukinuti jednu od najosporavanijih odredbi - onu o kriteriju najjeftinije ponude. Svi jako dobro znamo da se mnoge
najjeftnije ponude nisu pokazale i najkvalitetnijima. Izmjenama ovog zakona dat e se prilika inovativnim tvrtkama, a uz smanjenje korupcije i odstupanja, osigurat e se i utede,
istie Pali. Prema procjenama Ministarstva
gospodarstva, oekuje se kako e prije ljetne
saborske stanke zakon proi i Vladu i parlamentarnu raspravu.
Takve promjene ve su protekle godine
donesene u Sloveniji, istie direktor Udruenja za inenjering u Gospodarskoj zbornici
Slovenije Dejan Pape, a direktorica Centra
za usluge i posredovanje Privredne komore
Srbije Nataa Kecman smatra kako upravo
gospodarske komore trebaju pokretati takve
promjene. Komore predstavljaju most izmeu
gospodarstvenika i Vlade. Usmjerene su na zadovoljavanje trinih zahtjeva. One oslukuju
iskustva i potrebe javnog i privatnog sektora
te nastoje te potrebe implementirati u zakone,
dodala je Nataa Kecman.
Ne treba zaboraviti na javni dijalog o javnoj
nabavi, upozorava voditeljica ljudskih potencijala i slube za ope i pravne poslove Privredne komore Republike Srpske Dragana
Kokot Gambiroa. Javna nabava ini velik
dio bruto domaeg proizvoda svake drave pa
tako i svih zemalja u regiji. Na taj nain ima i
snaan utjecaj na cjelokupni gospodarski razvoj zemlje. Uz pomo Europske banke za
obnovu i razvitak, koja je osigurala 20 mili-
Proces javne nabave esto ne

odgovara trinim zahtjevima,
kae Vedrana Jelui Kai
juna eura potpore malim i srednjim tvrtkama
u Bosni i Hercegovini, jaa se njihova konkurentnost za sudjelovanje na javnim natjeajima
na domaem i meunarodnom tritu, smatra
Dragana Kokot Gambiroa.
Kljuna je prilagodba
Generalni direktor panjolske agencije ICEXTrade & Investment Isaac Martin Barbero
istie kako je potraga za novim prilikama, pronalazak zajednikih podruja suradnje i prilagodba ono to vodi izvrsnosti. Samo na taj
nain bit emo u stanju prebroditi izazove koji
se stavljaju pred nas te istraivati mogunosti zarade na domaem i inozemnom tritu,
kae Barbero.
Direktor Odjela za javne nabave EBRD-a
Jan Jackholt kazao je kako je EBRD u 2015.
godini osigurao investicije u vrijednosti od
ak 8,9 milijardi eura. Tvrtke iz regije moraju sudjelovati u natjeajima. Na naim web
stranicama moete pronai natjeaje koji su u
tijeku, pozive za pretkvalifikaciju za sudjelovanje na tenderima, kao i pozive za konzultante
za iskazivanje interesa. I same klijente koji su
korisnici zajmova koje financira EBRD moete
kontaktirati kako bi vam odgovorili na dodatna
pitanja, zakljuio je Jackholt.
Svi jako dobro

znamo da se
mnoge najjeftnije
ponude nisu
pokazale i
najkvalitetnijima.
Izmjenama
ovog zakona
dat e se prilika
inovativnim
tvrtkama, a
uz smanjenje
korupcije i
odstupanja,
osigurat e se i
utede.
Ivan Pali, Ministarstvo
gospodarstva
Proizvodnja jagoda skrivena prilika za hrvatske poljoprivredn
Izlaz je u plasteni
U Hrvatskoj je lani proizvedeno upola manje jagoda nego 2013., a izvezeno
ih je za 250.000 eura. Istodobno, uvoz jagoda dosegnuo je 10 puta veu
vrijednost. Dok neki proizvoai vjeruju u potencijale
proizvodnje jagoda, drugi upozoravaju na velike
probleme domaih proizvoaa - skupu proizvodnju i
nelojalnu konkurenciju pie Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.hr
a mogunost poveanja proizvodnje jagoda upozorio je

jedan od njezinih vodeih
otkupljivaa - AgroFructus i
njezin predsjednik Uprave Denis Matijevi. S druge strane predsjednik udruge
Vrgoraka jagoda Berislav Govorko smatra kako se radi o mukotrpnom poslu u
kojem iz godine u godinu pada profitabilnost.
Prema podacima koje je dostavila
AgroFructus Grupa, pozivajui se na podatke HGK, rekordne 2013. godine proizvedeno je 4800 tona jagoda. Te godine
izvezeno je jagoda u vrijednosti od oko
450.000 eura, dok je uvezeno tri i pol puta
vie. U 2015. situacija je znatno nepovoljnija. Naime, u Hrvatskoj je proizvedeno
gotovo upola manje jagoda, a izvezeno je u
vrijednosti 250.000 eura, dok smo uvezli
jagoda u gotovo 10 puta veoj vrijednosti
od izvoza. Iako AgroFructus posljednjih
nekoliko godina poveava proizvodnju i
otkup, pogled na sliku ukupne proizvodnje jagoda u Hrvatskoj pokazuje da je, u
odnosu na 2014., proizvodnja pala te da
je u odnosu na rekordnu 2013. ak upola
manja. Naime, u Hrvatskoj se proizvede
oko 2500 tona jagoda, od ega je AgroFructus Grupa otkupila jednu petinu, priopio je predsjednik Uprave AgroFructus
Grupe Denis Matijevi.
On istie kako u proizvodnji jagoda lei
golem potencijal. Posljednje dvije godine
proizvoaima jagoda velike tete nanio
je mraz i dugotrajni kini period. Sve su to
izazovi za proizvoae koji se suoavaju s
propadanjem nasada, ali e se uskoro suoavati i s bolestima nasada i financijskim
gubicima ukoliko ih ne zatite. Naime, jagode u kontroliranim uvjetima odnosno
u plastenicima puno manje stradavaju od
nepovoljnih vremenskih uvjeta. Prola
iskustva su nas pouila da je budunost
upravo u takvoj proizvodnji, dok proi-
zvodnja na otvorenom nosi preveliki rizik, kae Matijevi.
Radno intenzivna jagoda
U AgroFructusu su miljenja kako se prostor za poveanje proizvodnje nalazi u

produenju sezone proizvodnje, a time i
potronje. Jagoda je radno intenzivna i
kao takva znaajno pridonosi samozapoljavanju. Proizvodna sezona se moe
produljiti tako da, nakon doline Neretve i
Slavonije, pokrenemo proizvodnju i u brdsko-planinskim podrujima, jer klimatski
je to zadovoljavajue podruje, a treba naglasiti da bi to imalo straan utjecaj na taj
Proizvodnja
na otvorenom
nosi preveliki
rizik, kae Denis
Matijevi
dio Hrvatske u smislu
zaustavljanja migracije,
istie Matijevi.
Predsjednik udruge Vrgoraka jagoda Berislav Govorko pad proizvodnje
jagoda pripisuje i tome to je dio uzgajivaa prestao s proizvodnjom, ponajprije
zato to se radi o mukotrpnom poslu koji
zahtijeva velika ulaganja. Profitabilnost
jagoda je uvelike opala. Pojedini uzgajivai pokuavaju to donekle nadoknaditi
tako da svoje jagode plasiraju direktno
potroaima, izbjegavajui posrednike i
tako moda postiui bolju prodajnu cijenu. U porastu je prodaja po trnicama,
na tandovima, dostava potom, prodaja
putem interneta To su neki novi trendo-
vi u plasmanu jagode, kae Govorko ija

se obitelj vie od 30 godina bavi uzgojem
jagoda.
Pad broja uzgajivaa on tumai i time
to uzgajivai jagoda, barem u Dalmaciji, ne dobivaju nikakve potpore jer imaju
sitne parcele. Potpore dobivaju veliki i
oni uzgajivai koje njihovi gradovi i opine podupiru. Nas u Vrgorcu nitko ne
podupire. Prije nekoliko godina bilo je 140
uzgajivaa jagoda, a danas nas je oko 80.
Ove godine smo proizveli od 300 do 350
tona vrgorakih jagoda dok smo ih prije
proizvodili oko 600 tona, kae Govorko.
No, barem je otkupna cijena jagode neto porasla, sad je 13 kuna, dok je nekada bila ispod 10 kuna, priznaje. Po uzoru
na ostale europske drave, i kod nas bi
burza, odnosno trite trebali odreivati
cijene voa i povra. Oito je da do danas
nismo imali podrku politike niti su njih
zanimali nai problemi. Sposoban politiar, ministar ili gradonaelnik, trebao bi
znati na koji se nain situacija preokree
na bolje, miljenja je predsjednik Vrgorake jagode.
Nelojalna konkurencija
Uz visok PDV, koji uzgajiva jagoda

plaa za svaki artikl koji koristi u proizvodnji, poevi od sadnica, preko opreme i alata do gajbica i ambalae, Govorko
problem vidi i u nelojalnoj konkurenciji i
neredu na domaem tritu. Tvrdi da na
nae trite dolaze uvozne jagode proizvoaa kojima njihova drava pomae
na sve naine. I uz to, prodaju se pod
naim imenom. Mi smo na tu pojavu
vie puta upozoravali, ali se taj problem
godinama ponavlja. Na to smo upozorili
i prije mjesec dana kada su se navodne
prve vrgorake jagode pojavile na trnicama veih gradova, kae. Proizvoai
vrgorakih jagoda su pokrenuli proces
zatite i on je sada blizu kraja, no Go-
nike?
koj proizvodnji
vorko sumnja da e se time neto bitno

promijeniti. Pokuat emo ve od idue godine vrgorake jagode plasirati u
posebnim zatienim i prepoznatljivim
posudama. To e nam poskupjeti proizvodnju, ali u situaciji nesreenog trita
to nam je jedino rjeenje. Morat emo
svake godine imati drugaiju ambalau
od drugih, kako bismo se koliko-toliko
zatitili, pojanjava Govorko koji se pribojava da e zatita zemljopisnog podrijetla vrgorake jagode, ako im ne osigura
veu prodajnu cijenu proizvoda, biti tek
jo jedan namet koji moraju plaati.
Opisuje kako ima sluajeva da preprodavai kupe desetak kilograma vrgorakih jagoda pa ih pomijeaju s onim
iz uvoza koje odleavaju i po 15 dana u
hladnjaama. Vrgoraka jagoda je svjea
i moete je prepoznati po mirisu. Proizvoai koji su lanovi udruge Vrgoraka
jagoda ne mogu dobiti ni poticaje jer su
im parcele usitnjene. Uz poticaje, dok ih
je bilo, i proizvodni proces je bio jeftiniji.
Dananja skupoa odraava se i na broj
proizvoaa i na broj lanova udruge, pa

Govorko navodi kako su u toj udruzi neko imali 120 lanova, a sada ih je oko 70.
Podrku domaim proizvoaima mogu
pruiti i lokalne zajednice, pa tako istie
kako je zadovoljan nedavnom promocijom Vrgorake jagode u Zagrebu koji je
organizirala Turistika zajednica.
Dolina Neretve
U posljednjih nekoliko godina u zamahu

je proizvodnja jagoda u dolini Neretve.
Jedan od uzgajivaa je i Strahimir Filipovi, vlasnik tvrtke Mandarinko, koji
kae da njihove jagode ranije sazrijevaju
od vrgorakih jer rastu na muljevitom
i humusnom terenu, dok su vrgorake
slae i crvenije jer rastu na zemlji crvenici. Filipovi kae da u jednom danu u
berbi jagoda na vrgorakom i neretvanskom podruju sudjeluje oko 700 beraa, to je znaajan broj. Istie da domai
potroai prednost daju domaim jagodama, to samo po sebi otvara prostor
za rast. Osim toga, pojedinci i udruge
Nas u Vrgorcu
nitko ne podupire.
Prije nekoliko
godina bilo je
140 uzgajivaa
jagoda, a danas
oko 80, kae
Govorko
uzgajivaa sve vie se trude probiti na
nova trita te su osmislili nove kanale
prodaje kako bi direktno doli do potroaa. Ogranienje je svakako nedostatak
obradive zemlje i starost stanovnitva u
ruralnim sredinama te nameti vei nego
u nama konkurentskim zemljama. Osim
toga, uzgoj jagoda je dosta skup. Slina je
situacija i s ostalim mediteranskim kulturama, kae Filipovi.
AKTUALNO Izgradnja sustava navodnjavanja poljoprivrednih po
Navodnjavanje:
pria za vrijeme
sua, poplava i
izbora
Prema planu Nacionalnog projekta navodnjavanja, cilj je postii jo 60.000
hektara navodnjavanih povrina, kae ministar Romi. No, problematika
navodnjavanja vie je nego sloena. Trenutano se ne koristi ni postojea
infrastruktura, a vjeitu barijeru uspjenom navodnjavanju predstavlja i
kronini nedostatak novca kod krajnjih korisnika - poljoprivrednika
pie Svetozar Sarkanjac sarkanjac@privredni.hr
Slubeni podaci
ukazuju na to da
se u Hrvatskoj
navodnjava
9264 hektara
ili 0,86 posto
koritenih
poljoprivrednih
povrina.
eljko Kraljiak, zamjenik
osjeko-baranjskog
upana
rie o znaaju navodnjavanja (i odvodnjavanja) poljoprivrednih povrina u

Hrvatskoj unatrag dva-tri desetljea
imaju nekoliko ciklikih pravila. Neizostavno se pojavljuju u vrijeme sua, u vrijeme
poplava te u vrijeme izbora. U tim razdobljima,
pria o navodnjavanju/odvodnjavnju naglo postaje ak i medijska top tema. U vrijeme izmeu
tih (ne)prirodnih pojava tema navodnjavanja rijetko izbija na povrinu. Tek tu i tamo pojavi se
poneki katastrofini medijski naslov tipa ak i
u Albaniji se navodnjava vie nego u Hrvatskoj.
Iako ovakav uvod nekome moe biti previe
iskarikiran, mnoge injenice govore tomu u prilog. Svaka suna godina (a takve su sve ee)
rezultira bitno smanjenim prinosima poljoprivrednih kultura. S druge strane, kine, a osobito
poplavne godine kakva je bila 2014., ponovno
iz dubokog sna bude davnu priu o potrebi izgradnje kanala Dunav-Sava i slinih projekata.
Prema nekim podacima s kraja 2014. godine
(Agropedija), Hrvatska ukupno raspolae sa 2,7
milijuna hektara poljoprivrednih povrina, od
ega je koriteno 1.301.985 hektara, a u ARKOD
je upisan 1.026.081 hektar.
Slubeno ne mora biti i realno
Istovremeno, prema podacima Dravnog

zavoda za statistiku iz travnja 2011. godine, povrinskim nainom navodnjavanja
bilo je navodnjavano 1836 hektara, oroavanjem 1674 hektara i kapanjem 117
hektara. Definitivno, rije je o vie nego skromnim podacima.

Neto svjeijim podacima raspolae zamjenik osjeko-baranjskog upana eljko Kraljiak, inae doktor poljoprivrednih znanosti, koji
takoer istie kako se prema veliini navodnjavanih povrina Hrvatska nalazi na jednom od
posljednjih mjesta u Europi.
Slubeni podaci ukazuju na to da se u Hr-
Pripremljeno je
oko 90 projekata
za navodnjavanje
gotovo 124.000
hektara
vatskoj navodnjava 9264 hektara ili 0,86 posto
koritenih poljoprivrednih povrina. S obzirom
na postojee prirodne potencijale, a to su kvaliteta tla, bogati vodni resursi uz klimatske pogodnosti, nedvojbeno je da ih je potrebno koristiti za uinkovitiju poljoprivrednu proizvodnju.
Analize pokazuju da se sue u Hrvatskoj javljaju
u prosjeku svake tree do pete godine, a ovisno o intenzitetu i duini trajanja mogu smanjiti
urode raznih kultura od 20 do 80 posto, istie
Kraljiak.
ovrina u Hrvatskoj
AKTUALNO
U svakom planu
ima i prepreka i
te prepreke sada
preskaemo
kako bismo u
svim dijelovima
Hrvatske, gdje e
to biti potrebno,
imali izgraene
sustave
navodnjavanja.
Davor Romi, ministar
poljoprivrede
No, to su samo slubeni podaci koji u odnosu na realno stanje na terenu ne donose pravu
sliku.
Naravno, to ne znai da je pria o navodnjavanju u Hrvatskoj znatno bolja. To naprosto
znai da mnogi poljoprivrednici koji navodnjavaju svoje povrine, tu injenicu nikome ne
prijavljuju iz vie razloga. Radi se uglavnom o
proizvoaima voa i povra koji za navodnjavanje koriste podzemne izvore vode (bunare),
oblinje kanale ili rijeke. Svi su oni listom sami
financirali svoje manje ili vie strune sustave
za navodnjavanje. Pitanje dobivanja prava ili
nekih oblika koncesija na koritenje voda kod
nas je do te mjere birokratski komplicirano (i
preskupo) da veinu ljudi odvraa od namjere
legaliziranja takvog oblika koritenja voda. To
vie jer se najei motivacijski oblik nadlenih dravnih slubi svih razina svodi na
kanjavanje.
No, ak i da su stvarni podaci o navodnjavanim povrinama dvostruko vei od slubenih, jo uvijek su to preskromne brojke za
mogunosti koje Hrvatska ima.
Romi: Preskaemo prepreke
Upravo u cilju da ukae na potencijale i konkretne projekte koji se u Hrvatskoj ve provode unatrag nekoliko godina, ministar poljoprivrede Davor Romi jo prije mjesec i pol
dana, poetkom travnja, posjetio je tri sustava
navodnjavanja na istoku Hrvatske: Baranju
u Osjeko-baranjskoj, Bi-Bosut u Vukovarsko-srijemskoj, te Kapince-Vaku u
Virovitiko-podravskoj upaniji.
Gradilite dovodnog melioracijskog
kanala za navodnjavanje Bi-Bosutsko polje u Opini Sikirevci
protee se trasom planiranog
plovnog kanala Dunav-Sava.
Rije je o najveem infrastrukturnom projektu u sklo32 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.
pu NAPNAV-a (Nacionalni projekt navodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljitem

i vodama), koji u prvoj fazi obuhvaa gradnju
dovodnog melioracijskog kanala za navodnjavanje u duljini od 14,78 kilometara. Osim izravnog izvora vode za navodnjavanje oko 4000
hektara poljoprivrednih povrina, taj e sustav
osigurati i dohranjivanje dominantnih vodotokova Bosuta i Bia. Time e se stvoriti uvjeti za
gradnju vie manjih sustava navodnjavanja koji
se planiraju na tom podruju.
Tom prilikom je ministar izjavio kako je u
Hrvatskoj pripremljeno oko 90 projekata za
navodnjavanje gotovo 124.000 hektara poljoprivrednih povrina te ustvrdio kako se ide u
dobrom smjeru, istaknuvi da prije desetak godina gotovo da i nije bilo takvih programa.
U svakom planu ima i prepreka i te prepreke sada preskaemo kako bismo u svim dijelovima Hrvatske, gdje e to biti potrebno, imali
izgraene sustave navodnjavanja. Da bismo do
toga doli, moramo mijenjati navike i ii prema
dohodovnim poljoprivrednim kulturama jer su
sustavi navodnjavanja skupi, rekao je Romi.
Ministar je u Baranji, pri obilasku prole
godine izgraenog Lateralnog kanala, podsjetio kako je ta investicija ostvarena suradnjom
resornog ministarstva, Hrvatskih voda i Osjeko-baranjske upanije, a upravo suradnja institucija s jedinicama lokalne i regionalne samouprave detektirat e sve probleme i prioritete.
Cilj nam je postii ono to je planirano u
Nacionalnom projektu navodnjavanja, a rije
je o 60.000 hektara navodnjavanih poljoprivrednih povrina, rekao je Romi. Prema njegovim rijeima, u Hrvatskoj je priblino 18.000
hektara navodnjavanih povrina, a stavljanjem
u potpunu funkciju tri spomenuta sustava, navodnjavano e biti daljnjih 9000 hektara.
Fiom po autocesti
Ozbiljnim i kvalitetnim pristupom izgradnje

sustava navodnjavanja i odvodnjavanja, to se
u Hrvatskoj i dogaa protekle tri-etiri godine,
dugorono se moe dostii cilj o navodnjavanju stotinjak tisua hektara obradivih povrina. Meutim, to jo uvijek nije jamstvo da e
poljoprivredni proizvoai zaista i koristiti takve mogunosti. Ne zato to to ne ele, nego
zato to izgradnja nekog velikog sustava ne
znai da je on time i iskoristiv. Da bi ga koristili, seljaci prije svega moraju imati potrebni
tehniki sustav kojim mogu iskoristiti raspoloivu vodu. Takav sustav nije jeftin i gotovo
ga je nemogue isplatiti primjenom sada dominantnih ratarskih kultura. Pojednostavljeno
reeno, to je isto kao da se na skupo izgraenu
mreu autocesta uputi netko s vremenim fiom, a da k tome jo nema novca ni za gorivo
niti za cestarinu.
Klju je u humusu
Znaor: Zaboravite navodnjavanje!
r. Darko Znaor, neovisni

agrarni analitiar, u razgovoru za Privredni vjesnik jo
prije etiri godine je istaknuo
kako treba zaboraviti navodnjavanje i
promijeniti nain obrade tla.
- Meni je na neki nain ao to sam
jedan od malobrojnih agronoma ili ljudi iz struke koji zagovora neki drugi
pristup i die svoj glas protiv koncepta
navodnjavanja. Prije svega, nisam protiv navodnjavanja na povrinama gdje
se uzgaja povre ili neke druge viegodinje kulture gdje navodnjavanje
ima ekonomsku isplativost. Meutim,
apsolutno sam protiv navodnjavanja
na velikim ratarskim povrinama jer
ono niti je ekonomski isplativo, niti je
ekoloki prihvatljivo, a niti socijalno
opravdano.
n to to znai?
- Za eljenih 95.000 hektara navodnjavanih povrina potrebno je izdvojiti oko
milijardu i pol eura. Pri tome drava treba platiti oko 65 posto, a preostalih 35
posto trebali bi dati konkretni korisnici,
odnosno jedinice lokalne samouprave.
Realno, taj novac danas nema ni drava,
niti opine i upanije, a pogotovo ih nema
slavonski ili panonski seljak. A ako bi se
ti novci nekim udom i stvorili, takva se
investicija nikada ne bi mogla isplatiti ratarskom proizvodnjom. Nadalje, pri tome
se jo nitko nije dotakao injenice da bi u
sluaju tolikog navodnjavanja bitno snizili
razinu podzemnih voda, a kao vrlo izvjesna posljedica uslijedilo bi i odumiranje
slavonskih uma. Te su ume u prolosti, ali i danas, razmjerno bogate upravo
zato to postoji visoka razina podzemnih
voda. Radi se naprosto o takvom eko sustavu. Intenzivnim navodnjavanjem razina podzemnih voda mogla bi se spustiti
ispod razine korijena tih uma.
n to znai da bi takvo navodnjavanje bilo socijalno neopravdano?
- Prema mom sudu, Hrvatska danas
ima diskriminirajui i protuustavni zakon kada je rije o navodnjavanju. Svim
velikim proizvoaima koji imaju preko

200 hektara zemljita, a to su uglavnom
korporacije ili veleposjednici koji su na
sumnjiv nain doli do te zemlje, drava
e vratiti 80 posto sredstava uloenih u
navodnjavanje. Istovremeno, ako neko
malo obiteljsko gospodarstvo u sustav
navodnjavanja za potrebe povrtlarske
proizvodnje na zemljite veliine pet
hektara uloi odreen novac, njemu e
drava vratiti tek oko 30 posto sredstava.
Dakle, takav je princip u socijalnom smislu apsolutno nepravedan jer je skrojen
da ide na ruku velikim proizvoaima.
Ja zagovaram da se vratimo mjerama
kojima moemo izgraditi humus. Podsjeam kako je humus tvar u zemlji koja,
osim to hrani biljku, ima sposobnost
zadravanja vode. Jednostavno, kad bi
se u tlu sauvala voda koja se nakuplja
tijekom zimskih mjeseci, onda bi u sunim mjesecima poljoprivredne kulture
mogle preivjeti. Primjere takvih mjera
vidio sam u nekoliko europskih zemalja i
SAD-u i one su poluile uspjeh. Potrebno
je pristupiti i racionalnijoj obradi tla kako
bi se zadralo vie humusa. K tome, trokovi dugoronih aktivnosti na humusiranju tla iznose tek desetak posto trokova
izgradnje sustava navodnjavanja.
Krni: Puno toga treba prilagoditi
Slavoniji ve godinama postoje

mogunosti navodnjavanja na
ve postojee izvore vode kao
to je, recimo, do sada zavrena dionica od desetak kilometara kanala
Dunav-Sava na podruju opina Gundinci i Babina Greda. No, od te vode jo
nije iskoritena ni kap za navodnjavanje
okolnih poljoprivrednih povrina. Naprosto, to je prevelik financijski zalogaj
za poljoprivrednike. Prema njihovim rijeima, za navodnjavanje povrine od 10
hektara, odnosno za trokove prikljuka,
potrebno je investirati oko 50.000 eura.
A kako kae Josip Krni, naelnik Opine Babina Greda, ijim rubnim podru-
jem prolazi zavreni dio kanala, seljaci

nisu dovoljno informirani o mogunostima njegova koritenja. Seljaci se moraju uvjeriti kako im ulaganje u opremu za
navodnjavnje nee biti dodatni financijski
teret, te da e u budunosti donijeti zaradu. Naime, velika ulaganja u opremu teko
se ili se uope ne mogu vratiti kroz ratarsku proizvodnju. Znai, seljaci se trebaju
preorijentirati na voarsku ili povrtlarsku
proizvodnju. Za to su im potrebna dodatna
ulaganja u opremu, mehanizaciju, edukaciju, a jo vie je potrebna sigurnost kako
e takvu proizvodnju uope moi plasirati na trite. K tome, veliki je problem i
cijena vode koja bi se koristila za navod-
njavanje. Sve su to preduvjeti koji se ne

mogu stvoriti preko noi niti ih moe biti
bez konkretne dravne strategije razvoja
poljoprivrede. Kae se kako je hrana mo.
To je tono, meutim, tom moi valja znati
i upravljati, kae naelnik Krni.
PRIA S RAZLOGOM Paka sirana obiljeava 70 godina rada
Roendan u znaku
Investirat emo u proizvodni pogon, u panjake i osiguranje boljeg nadzora naeg

Tu raunamo na novac iz EU fondova, kae Damir Pernar, direktor Pake sirane koja
pie Jozo Vrdoljak vrdoljak@privredni.h
ve godine Paka sirana obiljeava 70 godina svoga rada.

Tom prigodom proizveden je
poseban trapist Pagus, koji je
odleao osam mjeseci i za iju ambalau
je Paka sirana nedavno dobila Cropakovu
nagradu. Bavi se proizvodnjom sireva od
ovjeg i kravljeg mlijeka te proizvodnjom
ovjeg mlijeka i mesa, a u vlasnitvu ima
stado od 2500 pakih ovaca.
Ta je sirana najstarija na otoku Pagu i
prva je poela komercijalno proizvoditi
paki sir, najpoznatiji i najnagraivaniji hrvatski sir. Sirana na Pagu posluje od 1946.
godine, kada je bila dio Zagrebakih mljekarni. Imala je uspone i padove, ali je uvijek
bila prepoznata po kvaliteti svog osnovnog
proizvoda, pakog sira. Sedamdesetih godina sirana na Pagu se izdvojila iz Zagrebakih mljekarni i poela poslovati pod
nazivom Paka sirana, a okupljala je kooperante s otoka.
Osim to su prvi plasirali paki sir na trite, prvi su napravili i etiketu, prvi su ga
poslali na natjecanja i dobili medalje za nje-
ga. Prekretnicu u poslovanju nakon privatizacije sirane 1992. godine oznaila je 2008.
godina kada je izgraen novi pogon za preradu mlijeka i proizvodnju mlijenih proizvoda, djelomino financiran iz pretpristupnih fondova EU-a i agencije SAPARD. Mi
smo 2008. godine investirali 30 milijuna
kuna u gradnju novog pogona za preradu
mlijeka i proizvodnju mlijenih proizvoda.
Treina tog novca, 10 milijuna kuna, osigurana je iz SAPARD programa. Pogon smo
Na Pagu se sve vie mladih okree

uzgoju ovaca, kae Pernar, jer to je
isplativ posao za jednu obitelj
opremili vrhunskom tehnologijom i radimo
u izuzetno kvalitetnim uvjetima. Imamo jo
projekata koje elimo dovriti i pripremamo se za nove investicije. Investirat emo
u proizvodni pogon, u panjake i osigura-
nje boljeg nadzora naeg stada ovaca te u

degustacijski prostor namijenjen primanju
turistikih grupa. Tu raunamo na novac iz
EU fondova, istie Damir Pernar, direktor
Pake sirane.
u investicija
g stada ovaca te u degustacijski prostor namijenjen primanju turistikih grupa.

a je u povodu svoje 70. obljetnice na trite plasirala i novi proizvod, trapist Pagus
Zatita zemljopisnog
podrijetla
U SAD-u takoer prodajemo

Paki sir, a trite smo probili
s Dalmatincem koji se u
koliinama izravnao s Pakim
sirem. Jako nam se dobro
razvija posao i na vedskom
tritu, otkriva Damir Pernar
Jednostavnija
procedura ulijeva
optimizam
Direktor Pake sirane Damir Pernar zadovoljan je dinamikom zatite pakog sira
jer su proizvoaima tog sira nedavno u
Ministarstvu poljoprivrede pojednostavili
proceduru zatite. To je velika promjena
u odnosu na na zadnji sastanak kada su
nam zatitu vratili na poetak. Prije koji
mjesec mislili smo raditi na zatiti geografskog podrijetla i mislili smo da e proces trajati jo dvije godine. Sada smo veliki
optimisti i oekujemo skoranju zatitu
izvornosti pakog sira, otkriva Pernar.
u vlasnitvu radnika
Vlasnici sirane su sadanji i bivi radnici, a

vee pakete dionica imaju tri obitelji. Trenutano je u Pakoj sirani zaposleno 85 ljudi.
Prole godine uprihodila je oko 55 milijuna
kuna i ostvarila dobit od 1,5 milijun kuna.
Radimo na izvozu i, ako bude potrebno,
uveat emo kapacitet na 800 tona. Izvozimo oko 15 posto proizvodnje u SAD, vedsku, Francusku, Austriju, Sloveniju, Veliku
Britaniju i Njemaku, a pripremamo izvoz
u Irsku. Na plan je u narednih pet godina
imati udjel izvoza u ukupnim prihodima od
30 posto. U SAD-u takoer prodajemo Paki sir, a trite smo probili s Dalmatincem
koji se u koliinama izravnao s Pakim. Jako
nam se dobro razvija posao i na vedskom
tritu, otkriva Damir Pernar.
Paka sirana godinje proizvede oko 600
tona sira. Na trite plasira desetak vrsta sireva.
Paki sir je najcjenjeniji hrvatski sir,
proizveden od mlijeka pake ovce. Kao na
najpoznatiji sir, u naoj proizvodnji je zastupljen s neto vie od 100 tona. To je znaajan
udjel u proizvodnji s obzirom na ogranienu

laktaciju od sredine sijenja do poetka lipnja. Kad je rije o pakom siru, ove godine
oekujemo odlinu godinu; ona je klimatski
izuzetno povoljna za dobivanje vee koliine izuzetno kvalitetnog mlijeka od pakih
ovaca, kae direktor Pake sirane.
Ostali asortiman sireva proizvodi se od
ovjeg i kravljeg ili mijeanog mlijeka.
Pramenko je tvrdi ovji sir napravljen po
istoj recepturi kao Paki, ali od mlijeka slavonskih ovaca. Dalmatinac je tvrdi mijeani
sir od ovjeg i kravljeg mlijeka. Primorac
je kravlji sir. Sir Trapist je polutvrdi kravlji
sir za rezanje. Mediterano je sir obogaen
kaduljom, a iako je to relativno novi sir,
postigao je ve niz uspjeha i osvojio je prestinu medalju na World Cheese Awardsu u
Birminghamu. Paprenjak je polutvrdi sir od
kravljeg mlijeka s crvenom paprikom. Parenjak je mladi, kravlji sir koji je isto osvojio
nagradu na World Cheese Awardsu 2012.
Paka skuta je sir proizveden od sirutke nakon proizvodnje Pakog sira, s rokom trajanja do 10 dana. Imamo i Paki ribani sir koji
karakterizira pikantnost te intenzivan okus

i miris. Uskoro kree proizvodnja Dalmatinca premium. Imamo i Paki sir s tartufima,
s maslinama, paprikom te kaduljom, pojanjava Davor Pernar.
Pake ovce
Paka sirana na otoku Pagu ima 150 kooperanata, a ima i stado od 2500 svojih ovaca,
od kojih je 1800 muznih. Panjaci se dijelom
smanjuju zbog porasta graevinskih zona,
ali ih ipak najvie ugroava jedna vrlo agresivna biljka koja se najlake moe iskorijeniti kontroliranim paljenjem. Pernara veseli
injenica da se sve vie mladih ljudi okree
uzgoju ovaca. Mogu rei da je to isplativ
posao za jednu obitelj. Problem, naravno,
predstavlja irenje graevinskog podruja
jer se ovce ne smiju uzgajati blie od 300
metara od graevinskih i turistikih zona.
to se tie ovaca, mogu rei da je Pag ve
pomalo prenapuen jer je 1991. godine na
otoku bilo oko 20.000 ovaca, a sada ih je
40.000. Janjetinu koja je zatiena plasiramo bez ikakvih problema, kae Pernar.
predstavljamo Zatitna radionica Suvenir Arbor Vitae, Sira
Osobe s invaliditetom
ukljuiti u rad
Nae je drutvo nedovoljno upoznato sa Zakonom o
profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju osoba s
invaliditetom, odnosno s mogunou kvotnog
ugovora sa zatitnim radionicama, istie ravnatelj Alen Baevan
puno runog rada. S vremenom su se okrenuli i

inozemnim tritima, sami izvoze u Njemaku,
a preko suradnje s Exportdrvom prisutni su i u
Francuskoj.
Podizanje svijesti
Trenutano smo u fazi kupnje nekoliko strojeva za obradu drva, tako da planiramo poveati
proizvodnju i nastaviti suradnju kako s dosadanjim partnerima, tako i novima. U planu nam
je proirenje suare, kao i kupnja nove opreme
za pilanu, naglaava Baevan koji smatra da
je drutvo nedovoljno upoznato sa Zakonom
o profesionalnoj rehabilitaciji i zapoljavanju
A SAD MALO O NAMA...
2006. godine
osnovana Zatitna
radionica Suvenir
Arbor Vitae
na temelju Ustanove
Suvenir Sira koja je s
radom poela 1974.
59 radnika
trenutno zapoljavaju
od toga 36 osoba
s invaliditetom
proizvode:
namjetaj, drvnu
galanteriju, didaktike
igrake...
elite li predstaviti
svoju tvrtku, uslugu
ili proizvod javite na e-mail:
atitnu radionicu Suvenir Arbor Vitae

osnovala je 2006. godine Bjelovarsko-bilogorska upanija, ali kako je
nastala na temeljima Ustanove Suvenir Sira koja je s radom poela 1974. te se
pod raznim imenima i organizacijskim oblicima bavila radnom rehabilitacijom osoba s invaliditetom, moe se rei da tvrtka ima preko 30
godina tradicije i iskustva. Kako istiu, prvenstveno ih pokree elja da osobe s invaliditetom
u njihovoj lokalnoj zajednici naiu na razumijevanje, a ne na saaljenje, u svom nastojanju za
potpunom integracijom u obitelj, radnu sredinu
i kvalitetan drutveni ivot.
Osnovna djelatnost im je izrada proizvoda
od drva, te trgovina i usluge, ali s vremenom su
posao irili i na neke druge nie. Osim drvne
djelatnosti u okviru koje proizvodimo namjetaj
i drvnu galanteriju, proizvodimo i djeje didaktike igrake. Svi nai proizvodi imaju certifikate o kvaliteti izdane od nadlenih tijela, ispriao nam je ravnatelj ustanove Alen Baevan,
dodavi kako trenutno zapoljavaju 59 radnika,
od ega je 36 osoba s invaliditetom. Proces proizvodnje zapoinje ulaskom trupca u tvorniki
krug, a do izlaska gotovog proizvoda proe i do
270 dana.
U poslovanju ih najvie mui pronalazak
trita i nedostatak obrtnih sredstava, ali Baevan istie kako su po kvaliteti daleko ispred
konkurencije jer u proizvodnom procesu imaju
Po kvaliteti su
daleko ispred
konkurencije jer
u proizvodnom
procesu imaju puno
runog rada
osoba s invaliditetom, odnosno s mogunou
kvotnog ugovora sa zatitnim radionicama.
Zaista treba to vie priati o poduzeima
koja sklapaju ugovore o kvotnom zapoljavanju sa zatitnim radionicama, treba ih nagraivati, podupirati i motivirati i kroz neke druge
naine, poruuje, uz napomenu kako kod nas
jo uvijek nije razvijena svijest o radionicama
u kojima rade osobe s invaliditetom. Rad nije
dovoljno cijenjen, nas se cjenovno usporeuje s
velikim dobavljaima iz azijskih zemalja. Svijest
o potrebi poduzea kakvo je nae u razvijenim
zemljama razvija se ve kod vrtike dobi djeteta. Ne kaem da se o tome kod nas ne pria, ali
nismo pronali dobar model. Zatitne radionice
nisu getoiziranje, ve se osobe s invaliditetom
zaista dobro osjeaju meu sebi slinima, zakljuuje Baevan. (M.S.)
novi
impuls
Piite,
i vidjet ete kako se
otvaraju pitanja
Anamarija Cicarelli
vlasnica i direktorica tvrtke Inteligo, Split
Moj savjet svima je, ma koliko bili sigurni u potencijal vlastite ideje,
napiite poslovni plan. On e vam pokazati sve slabosti i prijetnje na koje
ete naii u poslovanju
ez obzira pripremamo li se za
ulazak u poduzetnitvo ili pak
kao poduzetnici namjeravamo
proiriti poslovanje, uvijek razmiljamo o potencijalu svoje ideje. Prvi
korak bi trebao biti pisanje poslovnog
plana.
Meutim, rijetki su poduzetnici koji
e napisati poslovni plan nakon to su
osmislili novi poslovni pothvat. Veina
e to napraviti samo u sluaju kad im
je poslovni plan potreban za odobrenje
kredita. Osobe koje su kreativne pa esto imaju vizije i ideje o novim poslovnim
pothvatima nee pisati poslovni plan ve
e se osloniti na vlastitu intuiciju.
Moj savjet svima je, ma koliko bili sigurni u potencijal vlastite ideje, napiite
poslovni plan. On e vam pokazati sve
slabosti i prijetnje na koje ete naii u poslovanju. Ve za vrijeme pisanja poslovnog plana susrest ete se s brojnim pitanjima o kojima niste razmiljali. Na veliki
broj pitanja ete odmah nai odgovore,
dok neka neete uspjeti rijeiti. Osobno
sam se susretala s brojnim idejama koje
su bile fantastine u svakom pogledu, ali
nakon to je nositelj ideje napisao poslovni plan i doao do izrauna prihoda
i rashoda, rashodovna strana je bila via
od prihodovne.
Znai, ideja je bila odlina u svakom
pogledu osim u financijskom. Ne uputamo se u razne projekte iskljuivo radi
zarade. esto to radimo zbog strasti koju
osjeamo zamiljajui realizaciju projekta, uitka koji osjeamo pri ispunjavanju
svojih poslovnih ciljeva, a kao nagradu za
svu uloenu energiju, viziju i predan rad
ostvarujemo pozitivan financijski rezultat. Ako takav rezultat izostane, osjeamo
razoaranje. A da bismo to sprijeili - potrebno je napisati poslovni plan. Na kraju
je sve matematika. Ako rezultat nije pozitivan, znai da smo negdje pogrijeili.
Najlake je rei da smo pogreno

procijenili poslovni potencijal svoje ideje. esto se susreemo sa zahtjevima
upravo za procjenu potencijala objekta,
proizvoda, usluge Kako to izraunati?
Ponekad se moe initi da je to nemogue izraunati, ali ipak je vrlo jednostavno.
Naime, ako imate jasnu viziju, razraenu
u svakom segmentu, te ste spremni uloiti puno radno i slobodno vrijeme u nju,
potencijal za uspjeh je izniman.
red uz more. Ali ona je imala jasnu viziju

to eli. Nije joj bilo teko vlastitim radom
urediti smjetajne kapacitete, raditi na
usavravanju svoje informatike pismenosti, nauiti nove trendove oglaavanja,
sate i sate provoditi u odgovaranju na
brojne upite, urediti vrt te ga nuditi svojim gostima, doekivati goste s domaim
utipcima, nuditi im svoju rakiju, demove... Gosti su prepoznali njezinu priu,
dijelili odline komentare o njoj i poticali
potencijalne goste da dou upravo k njoj.
Unato niskom turistikom potencijalu objekta vlasnica je znala izvui visoku dobit. Kako onda moemo rei da je
objekt imao nizak potencijal?
Isto to moemo primijeniti i na ostale djelatnosti. Bilo da je rije o usluzi ili
proizvodu, ma kako kvalitetni bili i ma
koliko imali visoki poslovni potencijal,
bez obzira radi li se o pruanju usluge
masae, psihoterapije, izradi nakita, kozmetike, prehrambenih proizvoda - ako
nemate viziju o svim segmentima realizacije, ne moemo priati o poslovnom
S obzirom na to da je u trendu u itavoj Hrvatskoj otvaranje apartmana, soba

i kua za odmor, najee se susreem
s pitanjem: Koliki je potencijal mog
objekta? Ne postoji objekt bez potencijala, samo je pitanje znate li ga iskoristiti.
Brojni su argumenti za takvu tvrdnju.
Nedavno sam upoznala vlasnicu apartmana koja u turistiki najneatraktivnijem dijelu Dalmacije ima dva apartmana,
daleko od mora, bez konkretne ponude
u blizini, u mjestu koje je slabo turistiki
razvijeno, a radi odlian posao. Umirovljenica, bez znanja stranih jezika, slabe,
gotovo nikakve informatike pismenosti. Bez podrke obitelji maksimalno
je iskoristila potencijal svog objekta te
ima viestruko vee prihode od mnogih
objekata i apartmana smjetenih u prvi
Na kraju je sve
matematika. Ako
rezultat nije
pozitivan, znai
da smo negdje
pogrijeili
potencijalu. Zato ako ste sigurni u ideju
koju imate, ako osjetite itavo poslovanje
u svim segmentima, poevi od pripreme, izrade, marketinga, prodaje, pa sve
do samog financijskog rezultata, onda je
to ono pravo! Tada je potencijal iznimno
visok i - iskoristite ga! Sve ostalo su izgovori.
turizam
Esplanade Zagreb Hotel u suradnji s tvrtkom Tesla Motors
Izvolite Tesla
destinacijski punja
Zagrebaki Esplanade je prvi hotel u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe,
koji svojim gostima, vlasnicima Tesla elektrinih automobila, nudi
mogunost besplatnog punjenja tih automobila
SUD ASTI
PRI HRVATSKOJ GOSPODARSKOJ KOMORI
Broj: G-I-17/15
PRESUDA
Sud asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, u vijeu sastavljenom od sudaca
Gordana Zubaka, predsjednika vijea, te Marije Duljkovi i Antonije Drozdek,
lanica vijea, u povodu prijave prijavitelja PLINARA ISTONE SLAVONIJE
d.o.o., Vinkovci, Ohridska 17, OIB: 16423775522, kojeg zastupa punomonica
Marija Lonarevi Latkovi, odvjetnica u Osijeku, Ul. kardinala A. Stepinca 35,
protiv prijavljenog TELEKOM IZDAVATVO d.o.o., Zagreb, Jakova Gotovca 1,
OIB: 04053650275, kojeg zastupa punomonica Nina Devi, odvjetnica u Zagrebu, Kralja Zvonimira 1, radi povrede pravila morala i dobrih poslovnih obiaja, nakon glavne rasprave odrane 26. studenoga 2015. u prisutnosti zamjenice punomonice prijavitelja Ane Hrabar, odvjetnice u Zagrebu, i odsutnosti
uredno pozvanog prijavljenog,
presudio je
TELEKOM IZDAVATVO d.o.o.,
Zagreb, Jakova Gotovca 1, OIB: 04053650275,
ODGOVORAN JE
jer je neosnovano izdao raune br. 174/1/1 od 19. rujna 2014. i 128/1/1 od 6.
oujka 2015. iako prijavitelj nije naruio od prijavljenog robu opisanu u tim raunima (telefonski imenik knjigu i telefonski imenik na CD ROM-u) ime je
povrijedio dobre poslovne obiaje i pravila morala, pa mu se na temelju l. 36.
st. 1. t. 2 Pravilnika o Sudu asti pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, izrie mjera
JAV NA O P O M E NA
UZ OBJAVLJIVANJE U TISKU
i
NA WEB STRANICI
HRVATSKE GOSPODARSKE KOMORE,
a nakon pravomonosti ove presude.
Obrazloenje
izostavljeno kao nepotrebno.
akon Amerike i Azije, nedavno je i u Europi

slubeno pokrenut program destinacijskog punjenja Tesla
elektrinih vozila (Destination charging) te je najavljeno
otvaranje 150 novih lokacija
za punjenje, meu kojima se
nalazi i Hotel Esplanade. Uvodei taj punja, Hotel Esplanade pridruio se brzorastuoj
mrei pomno selektiranih mjesta koja
se nalaze u sklopu tog programa. U suradnji s tvrtkom Tesla Motors, Hotel Esplanade je
ujedno prvi hotel u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, koji svojim
gostima, vlasnicima Tesla elektrinih automobila, nudi mogunost besplatnog punjenja automobila. Kroz destinacijski program punjenja Tesla Motors se udruuje s hotelima, resortima
i restoranima diljem svijeta nudei im prikljuke za punjenje
kao posebnu uslugu i dodanu vrijednost za goste. Cilj tvrtke Tesla Motors je da se u svijetu ubrza prijelaz na odrivu energiju
uz kompletan raspon sve pristupanijih elektrinih automobila.
Ta je tvrtka dosad isporuila vie od 100.000 elektrinih vozila
kupcima diljem svijeta.
No, to je zapravo destinacijsko punjenje Tesla?
Uz pomo punjaa snage
22 kilovata (kW) svakim
satom punjenja omoguuje se automobilu vonja za
dodatnih 100 kilometara.
Kompletno punjenje elektrinog automobila traje
nekoliko sati. Model S, koji
se nalazi u sklopu Hotela
Esplanade, nudi mogunost vonje do 550 kilometara po jednom punjenju. Vano je istaknuti i da se Hotel Esplanade, kao
i ostala mjesta na kojima se nalaze destinacijski punjai Tesla,
nalazi na Tesla interaktivnoj web stranici, dostupnoj i putem
GPS-a koji se pak nalazi u navigacijskom sustavu Tesla softvera koji se redovito beino obnavlja. Na taj nain vlasnici elektrinih automobila mogu jednostavno preko 17-innog zaslona
i putem dodira planirati vonju i izlete te locirati hotel i mjesta
na kojima su postavljeni punjai. (S.P.)
Tesla Motors
se udruuje
s hotelima,
resortima i
restoranima
diljem svijeta
Deveto izdanje projekta Lijepa naa Sava
Povratak ivota uz
rijeku
Projekt Lijepa naa Sava promie jedinstvene drutvene, kulturne,
prirodne, tradicijske i turistike sadraje na podrujima uz rijeku Savu
pie Sanja Pljea pljesa@privredni.hr
eveto izdanje drutveno odgovornog projekta Lijepa naa Sava nedavno je zapoelo odravanjem
Savskog sajma u upanji. Ovogodinje izdanje tog
projekta odravat e se tijekom lipnja i srpnja u gradovima uz rijeku Savu - upanji, Zagrebu, Sisku i Slavonskom
Brodu. U sklopu tog projekta odrat e se savski sajmovi te
brojni kulturni, turistiki i rekreacijski sadraji, a sve s ciljem
promicanja svijesti o vanosti ouvanja rijeke Save i povratka
domaeg stanovnitva te gostiju na tu rijeku. Time se, kako je
reeno na konferenciji za
novinare u upanji, potie
odrivo gospodarstvo te
ekoturizam.
Projekt Lijepa naa
Sava partnerski su 2008.
pokrenuli Coca-Cola HBC
Hrvatska, Meunarodna
komisija za sliv rijeke Save,
Ministarstvo poljoprivrede,
Ministarstvo pomorstva,
prometa i infrastrukture te
Hrvatske vode. Namjera im
je bila promicanje svijesti
o vanosti zatite okolia
i vodnih bogatstava u Hrvatskoj te poticanje odrivog kontinentalnog turizma. Projekt
Lijepa naa Sava ve devetu godinu zaredom uspjeno promie
jedinstvene drutvene, kulturne, prirodne, tradicijske i turistike sadraje na podrujima uz rijeku Savu, rekla je Boka Trbojevi, direktorica Odjela za komunikacije i odnose s javnou
Coca-Cole HBC Hrvatska. Dodala je kako na podruju uz Savu
ivi 1,6 milijuna stanovnika te posluje 32.000 tvrtki, a napomenula je i kako je dosad organizirano 10 akcija ienja korita rijeke
Save. Osim toga, u proteklih osam godina odran je niz radionica na kojima su sudjelovali zainteresirani graani, a sve kako bi
saznali na koji nain se najbolje moe ouvati vodno bogatstvo.
Zagrebaki rafting na Savi
Nakon Savskog sajma odranog u upanji, projekt Lijepa naa

Sava nastavlja se odravanjem istog sajma na zagrebakom
Bundeku i to od 3. do 5. lipnja u sklopu Meunarodne vrtne
izlobe Floraart. U sklopu tog sajma predstavit e se autohtoni
proizvodi, hrana i pie te tradicijski obrti i rukotvorine savskog
kraja. Tako e posjetitelji, meu ostalim, vidjeti ekoloku posteljinu i posoblje te kolekciju arenih tikvica etno umjetnice
Mine Petre Petriec te ekoloke

pekarske proizvode napravljene od krupice i rai uzgojenih
u podrujima uz Savu. U sklopu
sajma odrat e se savski rafting takoer pod nazivom Lijepa
naa Sava. To je prvi turistiki i rekreacijski sadraj na tom
dijelu Save, a tijekom raftinga sudionici e ploviti Savom od
Jankomira do Bundeka. U sklopu zagrebakog Savskog sajma, u organizaciji Meunarodne komisije za sliv rijeke Save,
odrat e se tradicionalni Parlament mladih. Ove godine to
se dogaanje odrava u Lonjskom polju, a okupit e mlade iz
Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije s ciljem podizanja svijesti o vanosti zatite voda i vodnoga ekosustava
te poticanja prekogranine suradnje. Tema ovogodinjeg Parlamenta mladih su poplave. Savski sajam ove se godine ponovno vraa u Sisak gdje
e se odrati 18. i 19. lipnja.
Ovogodinji projekt Lijepa naa Sava zatvara se
1. srpnja posljednjim sajmom u Slavonskom Brodu, no svi ostali obrazovni
i ostali sadraji povezani s
tim projektom trajat e do
kraja godine.
Uz Savu ivi
1,6 milijuna
stanovnika i
posluje 32.000
tvrtki
HRWWWATSKA
Maidea ServiceApp
U Europu
s hrvatskim
rjeenjem
za postprodaju
Cilj nam je postati prvi izbor za integraciju ICT rjeenja
pruanjem vrhunskih usluga integracije, koordinacije i razvoja,
istie Matija Matijevac, direktor Maidee pie Boris Odori odorcic@privredni.hr
Mi smo
mlada tvrtka
s ozbiljnim
namjerama:
pokoriti domae
i strano trite.
Imamo znanje
i ekspertizu i
ne bojimo ih se
primijeniti.
Matija Matijevac,
direktor Maidee
nformatika tvrtka Maidea, poznata po

rjeenju za postprodajne procese ServiceApp, osvaja europsko trite. Nakon
potpisivanja ugovora s bivim regionalnim
menaderom iz Oraclea Torstijem Pullolom i
radom na podruju vicarske, tvrtka dobiva
upite iz ostalih zemalja Zapadne Europe na
kojima e nastaviti svoje poslovanje.
Maidea je tvrtka u stopostotnom domaem
vlasnitvu, a specijalizirana je za razvoj, izgradnju i implementaciju poslovnih informacijskih
sustava kroz vlastita, ali i partnerska softverska rjeenja. Prepoznavi potrebu trita za
upravljanjem postprodajnim i logistikim procesima kroz IT sustave, a ije funkcionalnosti
u potpunosti ne mogu ispuniti dostupna CRM
(Customer Relationship Management) ili standardna ERP (Enterprise Resource Planning)
rjeenja, razvojni tim tvrtke kreirao je rjeenje
Maidea ServiceApp koje osigurava kvalitetan
kontinuitet upravljanja postprodajnim procesima.
Tijekom vie od etiri godine intenzivnog rada tvrtka je tritu ponudila jedinstveni proizvod kojim su konkurirali u regiji i na
meunarodnim tritima. Rije je o cjelovitom
programskom rjeenju koje obuhvaa procese
kao to su servis, reklamacije, zahtjevi za intervencijama na terenu... Rjeenje je modularno, skalabilno, lako primjenjivo u postojeim
poslovnim sustavima, napravljeno koritenjem najmodernijih web tehnologija i osmiljeno u suradnji s vodeim svjetskim proizvoaima elektronike opreme te u skladu s
njihovim strogim smjernicama za upravljanje
kvalitetom usluga postprodajnih procesa.
Ispunjavanje trinih praznina
Kao tehnoloki napredna tvrtka kontinuirano razvijamo nove proizvode te nam je cilj
postati prvi izbor za integraciju ICT rjeenja

pruanjem vrhunskih usluga integracije, ko-
Maidea ServiceApp
osigurava
kvalitetan
kontinuitet
upravljanja
postprodajnim
procesima
ordinacije i razvoja s naglaskom na zadovoljstvo korisnika i odabir optimalnih tehnologija
prilagoenih pojedinom korisniku. Uloili smo
izniman trud i novac te stvorili rjeenje koje e
ispuniti trine praznine. Samo smo u proteklih pet godina kroz ServiceApp sustav obradili vie od dva milijuna kompletnih postprodajnih procesa unutar regije. Rastemo u svim
segmentima svog poslovanja i to nas svakako
motivira da nastavimo s razvojem vlastitih rjeenja i predvienom strategijom, istie Matija
Matijevac, direktor tvrtke Maidea koja trenutano zapoljava 10 strunjaka, a u procesu je
zapoljavanja novih ime e osigurati strateki
razvoj na inozemnim tritima.
Mi smo mlada tvrtka s ozbiljnim namjerama: pokoriti domae i strano trite. Imamo
znanje i ekspertizu i ne bojimo ih se primijeniti. elimo biti prisutni na tritu i stvarati inovativna rjeenja, ali istovremeno elimo uivati u onome to radimo i raditi ono to volimo,
zakljuuje Matijevac.
Predstavljen Hatch!
Hrvatska inovacija za
bolje iskustvo kupnje
Sustav omoguava tvrtkama da unaprijede poslovanje i smanje trokove,
a kupci dobivaju mobilnu aplikaciju uz koju znaju koliko vrijede njihovi bodovi
pie Boris Odori odorcic@privredni.hr
ijeka tvrtka LogIn predstavila

je sustav Hatch! koji objedinjuje tri alata u jednom: CRM,
marketing i program vjernosti
kupaca (loyalty). Ovaj sustav modernog
poslovanja omoguava tvrtkama da unaprijede poslovanje i smanje trokove, a
kupci napokon dobivaju mobilnu aplikaciju uz koju e u svakom trenutku znati
koliko vrijede njihovi bodovi i s njima e
moi slobodno raspolagati, bez obzira na
to troe li svoj novac u frizerskom salonu
ili u trgovini za opremanje doma.
Rije je o potpuno novom i ponajprije
jedinstvenom loyalty sustavu u Hrvatskoj u koji se moe ukljuiti neogranien
broj partnera, ponuaa usluga i proizvoda. Povezivanjem malih i srednjih tvrtki
unapreuje se njihovo poslovanje to je
poticajno i za poduzetniku atmosferu
u Hrvatskoj. To je pogodnost i za kupca
koji ostvaruje popuste i razne pogodnosti
na dohvat ruke i u jednom ureaju vla-
stitom mobitelu, izjavio je Davor Slavi,

direktor tvrtke LogIn.
Bez kartica i broura
Hatch funkcionira na nain da kupci

prikupljaju bodove u obliku Eggova.
Kako bi u svakom trenutku imali
uvid u stanje svojih bodova, koriste
se Hatch mobilnom aplikacijom i
samim time jednostavnije raspolau prikupljenim Eggovima i donose bru odluku o potronji. Kupac na
POS blagajni moe dobiti novu koliinu
Eggova ili iskoristiti ve skupljene kako
bi ostvario povoljniju kupnju. Istovremeno dok kupac koristi sve pogodnosti sustava vjernosti, njegovo se potroako ponaanje prati i mjeri pomou
backoffice aplikacije.
Nai klijenti e moi zaboraviti na
trokove izrade kartica, broura i ostalih
trokova oglaavanja koji se koritenjem
Hatcha potpuno eliminiraju. Zato go-
dinje ulagati u zasebno koritenje CRM

alata, marketinga i loyalty programa
kada sve moete imati na jednom mjestu, uz primjetno nia ulaganja, koristei
uinkovitiji i napredniji
alat, istaknuo je Damir
Tabulov Strelov, razvojni inenjer tvrtke
LogIn i voditelj ovog
projekta.
Ulaganje u BiH
Poslovni aneo investirao

u start-up Lionscube
amir Muji, lan Upravnog

odbora CRANE-a (Hrvatska
mrea poslovnih anela), na
regionalnoj PODIM 2016 konferenciji u Mariboru predstavio je svoju investiciju u bosanskohercegovaki
start-up Lionscube. Lionscube je SaaS
(Software as a Service) web aplikacija
iji je cilj promijeniti nain na koji autori
eBookova piu, objavljuju i prodaju svoje knjige online. Rije je o jedinstvenom
servisu takve vrste specijaliziranom za
eBook autore, kojih danas na tritu ima
preko 100.000. Aplikacija je u zavrnoj

fazi dorade prije izlaska na trite, a u punoj produkciji oekuje se do kraja godine.
to jednostavniji proizvod koji rjeava
to konkretniji problem jedne usko odreene skupine ljudi na globalnoj razini je,
po meni, najbolji recept za uspjeh, izjavio
je Damir Muji, investitor u Lionscube.
Ovo je prvi na projekt koji ima sve
predispozicije da postane globalni igra u
svom podruju, ocijenio je Nedim abi,
osniva i direktor start-upa Lionscube.
(B.O.)
najava Sajam franiza, financijskih i konzultantskih usluga 2. i 3. lipnja u O
Sve na jednom
mjestu za franizno
poslovanje
upanijska komora Rijeka kao organizator eli poduzetnicima pribliiti
ovaj nain poslovanja te im ponuditi paket usluga, savjeta i informacija
potrebnih za pokretanje poslovanja kroz franize
ajam franiza, financijskih i konzultantskih usluga 2. i 3. lipnja odrat

e se u Opatiji. upanijska komora
Rijeka kao organizator eli na jednome mjestu poduzetnicima pribliiti ovaj nain
poslovanja te im ponuditi paket usluga, savjeta
i informacija potrebnih za pokretanje poslovanja kroz franize. Franizno poslovanje generira oko tri milijuna radnih mjesta u Europi,
nudi mogunost ostvarenja vlastitog biznisa
za mnoge ljude, a pritom im jami da nee biti
preputeni sami sebi.
mikro franizing baziran

je na malim ulaganjima i
jeftinim uslugama
Program konferencije
moete preuzeti
na linku: http://fec.hgk.
hr/category/program/
konferencije/
Formula uspjeha sastoji se od poznate

marke, know howa, treninga i mentoriranja
to osigurava odrivost poslovanja. Novi koncept franiznog poslovanja koji je u posljednje vrijeme pokrenut u manje razvijenim ze-
mljama pomogavi milijunima ljudi da stvore

vlastiti posao i tako se oslobode siromatva
je mikro franizing. To je poslovni model koji
objedinjuje franizni nain poslovanja s mikro
poslovanjem, a baziran je na malim ulaganjima i jeftinim uslugama i proizvodima uz komponentu socijalnog poduzetnitva, istaknula
je predsjednica Hrvatske franizne udruge,
ujedno potpredsjednica Europske udruge
Ljiljana Kukec. Hrvatski primjer takvih mikro
franiza je franiza Pek snack. Za pokretanje
takve franize potrebno je unajmiti dobru lokaciju, bilo samostalno ili u sklopu neijeg ve
postojeeg poslovanja, a ulaganje u samu franizu je nula kuna, dok potrebnu opremu osigurava davatelj franize.
Samo 25 hrvatskih franiza
U Hrvatskoj posluje oko 200 franiznih sustava od kojih je samo 25 domaih, a svi oni
posluju na oko 950 franiznih lokacija. Meu
najpoznatijim hrvatskim franiznim sustavima
su: Aqua, Surfnfries, Centar energije, Bio-bio,
Galeb, Taxi Cameo, Diadema, Kra, Body Creator, San Francisco Coffee House i drugi. Jedno
od poduzea koje je uspjeno iskoristilo fran-
znakovi hrvatske kvalitete
hrvatska
kvaliteta
Dr. Stribor kozmetika

Bioteka Zagrebake upanije d.o.o.
PLANTA BEBE > Krema za intenzivnu njegu zahtjevne djeje koe lica i tijela, ali
i odraslih. Sadri ulje kokosa, kakao maslaca, vitamin B5 (pantenol) te visokovrijedni alantoin uz dodatak hijaluronske kiseline i biljnog ekstrakta preslice.
D-PHASE > Gel za djelotvorno uklanjanje minke i neistoa s koe.
RUA&ARGAN > Krema za intenzivnu njegu suhe koe lica. Sadri ulja argana,
marelice, pulpe pasjeg trna, u kombinaciji s hijaluronskom kiselinom i biljnim
ekstraktom ruiastog ednjaka.
VANILIJA&NARANA > Krema za intenzivnu njegu normalne i mjeovite koe
lica. Sadri macerat egzotine vanilije u ulju marelice koji hrani i titi kou lica
u kobinaciji s hijaluronskom kiselinom i biljnim ekstraktom ginsenga.
SOS > Krema za njegu izrazito suhe i osjetljive koe lica i tijela te pelenske regije. Formulacija sadri visokovrijedne sastojke kao to su ulje nourka, hidrolat
hamamelisa, ekstrakt aloe vere i vitamin B5 (pantenol).
patiji
izni poslovni model je Biovega s konceptom

Bio&bio prodavaonica s eko proizvodima.
Poslovni princip naih prodavaonica eko
proizvodima od 2003. do danas temeljen je
na franiznom partnerstvu. Ovo je originalni
hrvatski koncept organic food stores, a jedinstven je i na svjetskoj sceni jer uz provjereni,
eko kvalitete certificirani asortiman nudi i dodatni kriterij cjelovitih prirodnih proizvoda.
Velikom izboru certificiranih organskih robnih
marki domaih proizvoaa pridruuje i najkvalitetnije svjetske organske marke, istaknula je lanica Uprave Biovege ana Hinek.
Ugostiteljstvo je najjai sektor poslovanja u
franiznom sustavu, unutar kojeg pizzerije zauzimaju znaajno mjesto.
Naa tvrtka osnovana je s idejom da se tritu ponude iznimno dobre pizze koje e se
moi naruiti dostavom i da to iskustvo bude
isto onome u skupim pizzerijama, kako izgledom, tako i kvalitetom. Naa Fat Cat pizzerija
bazira svoje poslovanje na kvalitetnoj usluzi,
Ugostiteljstvo je najjai
sektor poslovanja u franiznom
sustavu, unutar kojeg pizzerije
zauzimaju znaajno mjesto
odlinim proizvodima i prepoznatljivoj pizzi
nainjenoj od potpuno prirodnih sastojaka bez
konzervansa i, ono najvanije, od tijesta u koje
se dodaju razliiti prirodni okusi, primjerice
blitve i mesa, istaknuo je vlasnik pizzerije Fat
Cat Antonio Prstec.
U svijetu, prema podacima Europske franizne federacije za 2015., postoji oko 28.000
franiznih sustava koji posluju u jednoj ili vie
zemalja, od kojih je najvei broj u Aziji i Europi,
dok je Afrika zastupljena s najmanjim brojem
franiznih sistema. (I.G.)
AutoZubakovo upravljanje voznim parkom je prva outsourcing usluga upravljanja voznim parkom u automobilskoj industriji u Republici Hrvatskoj.
AutoZubakova inovativna usluga upravljanja voznim parkom temelji se na vlastitom istraivanju i razvoju, izgradnji vlastite informatike infrastrukture i organizaciji logistike obavljanja usluge bez posrednika. Usluga ujedinjuje proces
nabave automobila, odravanja i popravaka vozila, osiguranja, financiranja te
poreznih naknada koje prate koritenje vozila tijekom ugovorenog razdoblja i
predstavlja se kroz jedinstvenu, fiksnu mjesenu naknadu za koritenje vozila.
Upravljanje Voznim
Parkom UVP
AutoZubak d.o.o.
Poduzee AutoZubak danas zauzima vodee mjesto na hrvatskom tritu u prodaji i odravanju vozila maraka Volkswagen koncerna. Tijekom tri desetljea uspjenog poslovanja
i neprekidnog rasta, AutoZubak danas posluje u deset prodajno-servisnih centara diljem
Hrvatske. Zadravanje i jaanje vodeeg mjesta te neprekidan razvoj novih proizvoda
i usluga prilagoenih potrebama kupaca, ciljevi su poslovanja poduzea AutoZubak.
izvorno
hrvatsko
AKTUALNO
Svjetski dan poduzetnica i dodjela godinjih nagrada udruge Krug
Same su nevidljive, a
zajedno nepobjedive
rvatska udruga poslovnih

ena Krug proteklog tjedna
obiljeila je Svjetski dan poduzetnica, a tom su prigodom
uruene nagrade najuspjenijoj poduzetnici, menaderici i poduzetnici u sektoru
socijalnog poduzetnitva. Sveanost je organizirana pod visokim pokroviteljstvom
predsjednice Hrvatske Kolinde Grabar
Kitarovi te pod pokroviteljstvom Ministarstva gospodarstva. Najboljom poduzetnicom proglaena je Vesna Grubei,
vlasnica obrta za preradu kravljeg i ovjeg mlijeka i mlijenih proizvoda Vesna
Loborika iz Marane, dok je najuspjenijom menadericom proglaena Katica
Hauptfeld, osnivaica i direktorica poduzea Katarina Line iz Opatije. Njena poslovna pria zapoela je sa samo jednim
jedrenjakom u ponudi, dok danas njezina

tvrtka broji flotu od vie od 50 brodova. U
kategoriji socijalnog poduzetnitva najuspjenijom poduzetnicom proglaena je
Irena Orlovi, vlasnica splitske tvrtke Harfa. Prije 17 godina Irena Orlovi je kao roditelj djeteta s potekoama u razvoju uvi-
djela kako u Hrvatskoj nedostaje literature

koja moe pomoi roditeljima u slinoj
situaciji. Okupila je struni tim i pokrenula
izdavaku kuu Harfa koja danas djeluje
pod sloganom Knjige koje vole djecu. U toj
izdavakoj kui objavljuje se literatura vezana za rano poticanje emocionalnog i intelektualnog razvoja djece. Predstavljajui
udrugu Krug, Sofija mitran, predsjednica
te udruge, je rekla kako je jedan od ciljeva
Kruga poboljanje poloaja ena u drutvu. Iako su ene u hrvatskom poduzetnitvu u zadnjih desetak godina napravile
veliki iskorak, naalost, jo uvijek nemamo toan podatak koliko je zapravo poduzetnica u naoj zemlji, istaknula je Sofija
mitran, naglasivi kako se Kruice vode
sloganom - Same smo nevidljive, zajedno
smo nepobjedive. (S.P.)
Pametan poslovni potez.
predstavljamo Kroasana, Opatija
ig potvruje
- ovo je gluten free
Na inicijativu Udruge oboljelih od celijakije PG-a i pod nadzorom
upanijskog Zavoda za javno zdravstvo, Kroasana je razvila prvu hrvatsku
liniju bezglutenskih pekarskih i slastiarskih proizvoda pod brendom Rica
rije 15 godina fakultetske diplome

zavrile su u ladici, a suprunici
Blaenka i eljko Matijevi, noeni
eljom i entuzijazmom, odluili su
svima pokazati kako se pee kruh. Obiteljska
tradicija u mlinarstvu, znanja steena na Prehrambeno-biotehnolokom fakultetu i iskustvo starih pekara od kojih se uio pekarski
zanat spojili su se u njihovoj strasti za proizvodnjom, inovativnou i prepoznatljivou.
Tako je nastala tvrtka Kroasana koja danas ima
dvije pekare gdje proizvodi pedesetak vrsta
kruhova, peciva, kolaa i torti, a svoje proizvode distribuira u est maloprodaja.
Trenutano zapoljavamo 22 radnika, a uz
proizvodnju standardnih pekarskih proizvoda,
sve se vie usmjeravamo na liniju bezglutenskih proizvoda. S obzirom na nae iskustvo
u pekarskoj industriji, ali i strunost, cilj nam
je napraviti proizvode koji e biti prilagoeni
to veem broju ljudi. Stoga su nai proizvodi
bez glutena, jaja, laktoze, sa smanjenim udje-
U Kroasani se trude
biti inovativni i
posveeni zdravlju
korisnika nastojei
zadovoljiti njihove
elje i potrebe
lom eera i soli, a pritom koristimo sirovine
s niskim glikemijskim indeksom, ali i kulture
davno potisnute u Hrvatskoj poput heljde, prosa, slanutka ili konoplje, kae Blaenka Matijevi, vlasnica Kroasane.
Prvo vueno bezglutensko tijesto
Na inicijativu Udruge oboljelih od celijakije Primorsko-goranske upanije (PG) i pod

nadzorom upanijskog Zavoda za javno zdravstvo, Kroasana je razvila prvu hrvatsku liniju
bezglutenskih pekarskih i slastiarskih proizvoda pod brendom Rica. Linija je namijenjena

osobama oboljelim od celijakije i svim drugim
osobama koje moraju imati prilagoenu prehranu. U naoj krinjici nalazi se vie od 40
razliitih vrsta sigurnih gluten free proizvoda,
a pet proizvoda nosi registrirani jamstveni ig
- gluten free Nastavnog zavoda za javno zdravstvo PG-a, koji jami da su svi oznaeni proizvodi pod stalnom kontrolom i sigurni za osobe s bilo kojim oblikom intolerancije na gluten,
istie Blaenka Matijevi. Dodala je kako se u
svom radu trude biti inovativni i posveeni
zdravlju korisnika nastojei zadovoljiti njihove
elje i potrebe. Tako je u Kroasani osmiljeno i
prvo vueno bezglutensko tijesto u Hrvatskoj,
koje je izrazito teko napraviti zbog toga to
gluten inae ima kljunu ulogu kao vezivno
sredstvo. Na uspjeh u realizaciji specifinih
proizvoda prilagoenih potrebama oboljelih
osoba, rezultat je znanja i iskustva, ali i mnogih istraivanja i isprobavanja recepata naih
prehrambenih tehnologa i nutricionista. Treba
naglasiti kako su uvjeti proizvodnje odreeni najviim prehrambenim standardima koji
propisuju strogu izolaciju sirovina kako ne bi
dolo do kontaminacije glutenom. Naalost, u
Hrvatskoj jo uvijek ne postoje sirovine koje
su nam potrebne, pa ih nabavljamo iz inozemstva, zakljuuje Blaenka Matijevi. (S.P.)
oko
50vrsta
kruhova, peciva, kolaa i torti

proizvodi Kroasana
vie od
40
razliitih vrsta gluten free

proizvoda moe se nai u
Kroasani
22 radnika
trenutano zapoljavaju
u 2 pekare
elite li predstaviti
svoju tvrtku, uslugu
ili proizvod javite na e-mail:
Konferencija TTIP: to donosi Hrvatskoj, Europskoj uniji i svijet
jandrokovi: Lake
nam je govoriti o
Titu nego TTIP-u
Dovretak pregovora o TTIP-u ove godine preambiciozna je procjena,
posebice u svjetlu rasta otpora na europskom kontinentu. Mnoge mue
premala transparentnost cijelog postupka i veliki utjecaj korporativnih
lobista koji imaju pristup objema pregovarakim stranama
ovretak pregovora o Transatlantskom trgovinskom i

investicijskom
partnerstvu
izmeu Europske unije i Sjedinjenih Amerikih Drava, koji je ambiciozno zamiljen za kraj ove godine, nije
izgledan zbog podijeljenosti oko nekih
tema, no sigurno je da e doi do nekakvoga dogovora dviju svjetskih ekonomija, reeno je na prolotjednoj konferenciji
Transatlantsko trgovinsko i investicijsko
partnerstvo (TTIP): to donosi Hrvatskoj,
Europskoj uniji i svijetu?, koju su organizirali Predstavnitvo Europske komisije
u Hrvatskoj i Ured za informiranje Europskog parlamenta u Republici Hrvatskoj. Problem predstavlja i rastui negativan stav u javnosti ali i meu politiarima
o ovom problemu, a najtea pitanja poput
onih o poljoprivrednim i prehrambenim
proizvodima jo nisu dotaknuta, kau sudionici skupa.
Europarlamentarac Davor Ivo Stier

istie kako bi, prema procjenama, ekonomska dobit na obje strane Atlantika
primjenom TTIP-a znaila ekstra 96 milijardi eura za Amerikance i 119 milijardi
eura vie za europsku stranu. Sada je
pravi trenutak za potpisivanje tog ugovora jer za tridesetak godina ekonomije europskih drava nee biti meu najveima
u svijetu. Europa zajedno sa SAD-om ima
priliku dogovoriti standarde za svjetsku
ekonomiju, koje e u skoroj budunosti
moi postavljati sama Kina, smatra Stier.
Do ljeta sve na stolu
Njegov kolega Tonino Picula istie kako

EU ima potekoa u pregovaranju jer za
razliku od SAD-a nema sredinje vlasti.
Ovi pregovori su stres test koji e pokazati koliko je EU sposoban da u sueljavanju s najdinaminijim gospodarstvima prevlada svoja ogranienja. Ovaj je
ugovor samo jedan od 20 onih o kojima

EU sada pregovara, no urba je potrebna
jer je dio svjetske trgovine ve reguliran
nedavno potpisanim Pacifikim partnerstvom, a u listopadu istie protokol
pridruenosti Kine Svjetskoj trgovinskoj
organizaciji. Ako to trite tada dobije
status otvorenog gospodarstva, europskim proizvoaima bit e tee pregovarati, ocjenjuje Picula. Dodao je kako
je Europski parlament duboko podijeljen
oko TTIP-a. Nacionalne delegacije su takoer podijeljene, i posao je Parlamenta
raspraviti razlike kako bi pomogao Komisiji da izotri pozicije interesnih skupina u EP-u i da konkretnim prijedlozima
uputi Komisiju kako da to provede i pregovara, zakljuuje Picula.
TTIP je primarno politiki sporazum,
istie zastupnica u Europskom parlamentu Dubravka uica. Pregovori
nisu transparentni i puno je toga to
Inicijativa Zaustavimo TTIP
Korporacije upravljaju pregovorima

Marina krabalo, predstavnica nevladine
organizacije Gong koja je lanica inicijative
Zaustavimo TTIP, istie kako je nuno jaati
transparentnost. ak 91 svih kontakata pregovaraa s javnosti odvija se preko
korporativnih lobista, a oni su i jedini imali
pristup dokumentima u ranim fazama pregovora. Nas zanima koji poslovni sektori su
se sastajali i s naim ministarstvima prije
pregovora, koji su dijelovi drutva zainteresirani, te koliko je proces pozitivan za ljude s
obje strane Atlantika. Cilj bi nam trebao biti

prelazak na niskougljinu ekonomiju, a ne
stvaranje jedinstvenog trita koje e smanjiti trokove za transnacionalne korporacije, upozorava Marina krabalo. Osvrnula
se i na studiju koja je referenca za Ministarstvo vanjskih i europskih poslova. Ona je
dobivena javnim natjeajem s bagatelnim
postupkom javne nabave koju je pripremila
konzultatnska tvrtka PwC u suradnji s Centrom za istraivanje trite. Ta kompanija je
jedna od onih koja zagovara ameriki TTIP.

Ona je neadekvatna i ne zadovoljava ono
to je traeno u natjeaju, a dijelom je i prepisana, istaknula je Marina krabalo.
tu?
brine graane, a 28 zemalja i razliitih sustava i interesa teko je pomiriti,

istaknula je.
Christian Brgsmller, lan kabineta povjerenice Cecilie Malmstrm
u Glavnoj upravi za trgovinu EK, istie
kako bi do ljeta pregovarai trebali imati
sve na stolu kako bi se na jesen rijeili
politiki i trgovinski problemi te zakljuio ugovor za vrijeme Obamine administracije. Jasno je svima da nema smisla
pregovarati o neemu to nacionalni
parlamenti nee prihvatiti. To vrijedi za
nas, a jednako vrijedi i za Amerikance
jer sporazum ameriki Kongres mora
prihvatiti. Kad je rije o poljoprivredi, jo
se trae rjeenja. Postoje principi zbog
kojih stojimo u pregovorima. EU nee
sniziti ni jedan od standarda koji je ve
u naim zakonima koji ukljuuje sigurnost, zaposlenost i ekologiju. Vjerujem
da je Amerikancima EU trite zanimljivo toliko da e ameriki veliki proizvoai koji ele na njega ui pokrenuti
linije na kojima e proizvoditi, primjerice, govedinu za europsko trite, smatra Brgsmller. Dodao je kako je rije
o razgovoru dvojice velikana koji teko
jedan drugog mogu natjerati na neto
to ne ele jer su obojica jednako snani. Andrea Doko Jelui, izvrna direktorica Amerike gospodarske komore
u Hrvatskoj (AmCham), istie kako su
oba trita ve sada jako povezana i godinje razmijene vie robe vrednije od
etiri trilijuna eura. Amerike kompanije ulau tri puta vie u Europu nego u
Aziju, a EU ak osam puta vie u Sjedinjene Drave nego u Kinu i Indiju zajedno, naglaava Andrea Doko Jelui.
Dodaje kako bi od ovog ugovora svaka

obitelj s obje strane Atlantika prosjeno
profitirala za 545 do 600 eura godinje.
Problem ne bi trebalo biti kemijski ili
hormonski tretirano meso ivotinja jer
se ono ne moe izvoziti u EU, kao to
se ni sirevi od nepasteriziranog mlijeka
ne mogu zbog regulative izvoziti u SAD,
zakljuuje Andrea Doko Jelui.
Parlamentarci istiu i kako se situacija
esto zaotrava pred svaki izborni ciklus
kao to to sada ini francuski predsjednik kako bi poboljao svoj lo rejting
meu biraima, a da je htio zaustaviti
pregovore, to je mogao kao lan Vijea.
Eurozastupnica Biljana Borzan kae
kako razlike postoje, a ono to je nama
vano jest kvaliteta na policama. Amerikanci imaju blae kriterije za genetski
modificirane organizme, pesticide ili
hormone. Jo nije jasno koje pravilo e
se primjenjivati - zlatno pravilo po kojem
e se standard dizati na vie, nita ne mijenjati, to nam je neprihvatljivo, ili e se
izbaciti prehrambeni proizvodi iz Sporazuma, napominje Biljana Borzan.
Sigurna soba
Gordan Jandrokovi, predsjednik Odbora za europske poslove Hrvatskog

sabora, istie kako je Sabor do sada imao
samo jednu sjednicu u prolom sazivu na
kojoj se informiralo o sadraju TTIP-a.
Sabor, naalost, nema ulogu koju bi trebao imati, no sustav je taj koji daje vee
ovlasti Vladi. Nama je, naalost, lake
govoriti o Titu nego o TTIP-u jer ta tema
dobiva vie na prostoru, a ovakve teme
su bitne za sadanjost i budunost, kae
Jandrokovi.
Joseph Gene Petri, pomonik ministra vanjskih i europskih poslova, kae

kako u uredu Vijea za nacionalnu sigurnost postoji sigurna soba u koju imaju pristup oni koji su ovlateni i tamo se
mogu informirati o stanju i sadraju pre-
Europski
parlament
je duboko
podijeljen oko
TTIP-a, kae Picula
govora. Svoja razmiljanja i procjene baziramo na studiji koja je napravljena prije
godinu dana i bit e prezentirana socijalnim partnerima na Gospodarsko-socijalnom vijeu koje je i iniciralo njenu izradu.
Veina poduzetnika, pa tako i ja, naelno podrava ovaj sporazum, kae
Nikola Dujmovi, predsjednik Uprave
SPAN-a. Mene vie brine ono to mi
sami sebi radimo nego to e nam on donijeti. Moramo u naem zakonodavstvu
rijeiti stvari koji e nas uiniti efikasnijima te napraviti i provoditi razvojne
strategije. Vjerujte mi, jer poslujem i u
Americi, kod nas je kaotino biti poduzetnik. Tamo ne morate zavriti ekonomiju da biste shvatili kako porezni sustav
funkcionira. Zato nam se i dogaa tihi egzodus poduzetnika jer start-upi koji ele
biti uspjeni odlaze po venture kapital u
Ameriku, zakljuio je Dujmovi.
HRVATSKA & REGIJA

SLOVENSKO GRAEVINARSTVO
Nakon dobre godine

Projekti sufinancirani iz stare europske perspektive zavreni su, a novih
nema, stoga se slovenski graevinari okreu poslovima u Hrvatskoj i Srbiji
pie Franjo Kiseljak kiseljak@privredni.hr
tupovi nekad monog slovenskog

graevinarstva uruili su se u jamu
menaderskog preuzimanja i danas
bi se malo tko jo sjetio zvunih imena poput SCT-a i Vegrada da se njihovi grobari
ne javljaju u bizarnim epizodama sa slovenskim pravosuem. Hilda Tovak koja je Vegrad
odvela u steajnu provaliju uestalo dolazi na
sudska roita. Tamo priznaje da je kriva za
ono za to je tereti tuilatvo. Oekuje da za
takvo ponaanje bude sankcionirana blaom
kaznom. Dogovor uglavnom funkcionira i Tov-
Vrijednost graevinskih
radova u prvom kvartalu
pala je za ak 31,5 posto
akova dobiva blae kazne. No, kako se grijeilo mnogo i nimalo bezazleno, malih kazni
nakupilo se za vie od osam godina boravka u
zatvoru. Ivan Zidar iz SCT-a ima pravomonu

presudu i ve je trebao odsluiti kaznu, ali odlazak u zatvor izbjegava reklamiranjem loeg
zdravstvenog stanja. Zidar je star i bolestan, ali
je i majstor ivopisnih sposobnosti, smatra dio
javnosti. Na sud dolazi vozilima hitne pomoi, a bez pridravanja za rame bolniara, odaje
dojam da ne bi mogao prevaliti nekoliko stepenica do ulaska u sud. Sudske vlasti odgaaju
izvrenje i sve sluti da Zidar koji je sahranio
SCT, tvrtku sa 10.000 zaposlenika, nee doi
na zatvorsku hranu.
Novi igrai
Slovenija nema vie velike graevinske trojke SCT, Primorje, Vegrad ali su stasali novi igrai. Ne tako veliki kao to su bili
prethodnici, ali svejedno su respektabilni. Tri
najvee tvrtke u slovenskom graevinarstvu
Pomgrad iz Murske Sobote, GH Holding u
vlasnitvu Blaa Miklavia te RIKO kojem je
prologodinji rezultat zbog hlaenja ruskog
trita kalirao za treinu ipak dre svoje poslovanje na prihodu od po 100 milijuna eura.
Pomgrad
Izlaz trae u Hrvatskoj

Pomgrad ima ugovorenih 80 posto poslova potrebnih za 2016.
godinu. Njegova su najvea gradilita: dionica autoceste Draenci-Grukovje, sustav za proiavanje Domale-Kamnik te stambeno naselje Brdo. Bla Miklavi ima vee brige. Priznaje da njegova tvrtka niti priblino ne moe ponoviti prologodinji rezultat.
Kako u Sloveniji nema novih projekata, Miklavi je rekao da su prinueni preusmjeriti se na poslove u Hrvatskoj i Srbiji. Za ljubljansko
Delo Miklavi je izjavio da je njegova tvrtka pred potpisom ugovora za gradnju bolnikog kapaciteta u Sisku, a da ima lijepe izglede i za dobivanje posla na obnovi Klinikog centra u Beogradu. Igor
Bani, predsjednik Uprave Pomgrada, takoer priznaje da tvrtka
budno prati stanje u Hrvatskoj gdje Europa planira uloiti znatna sredstva u komunalnu i eljezniku infrastrukturu. Do 2020.
godine Hrvatska planira investirati oko dvije milijarde eura i to je
prilika i za izvoae iz inozemstva, rekao je Bani. Za Adris Grupu
Sportska dvorana O Vojnik
ve su ureivali kampove u Istri, a trenutno im je najvei projekt

u Hrvatskoj kampus u Varadinu (11 milijuna eura). U sljedeih pet
godina Pomgrad eli u Hrvatskoj realizirati do 30 posto ukupnog
prihoda. Inae, od inozemnih graevinara u Sloveniji djeluje Strabag, a u naletu je i graevinar iz Brna, tvrtka S u vlasnitvu panjolske graevinske skupine OHL Group, koja u Sloveniji nastupa u
partnerstvu s Gorenjskom gradbenom drubom.
Slovenski dravni
proraun
ne opet sua
Pomgrad je prebacio stotku za etiri milijuna
eura, GH Holding za jedan milijun, dok RIKO-u nedostaje 1,8 milijun eura za klub 100
milijuna. Inenjersko-montaerska skupina
RIKO bila je 2014. godine sa 144 milijuna eura
prihoda na vodeem mjestu meu slovenskim
graevinarima. Bila je to godina zavretka hotela Kempinski u Minsku te brojnih objekata
u Sloveniji za zatitu okolia i vodoopskrbu
koje se gradilo sredstvima iz stare europske
perspektive.
Financiranje iz nove perspektive jo nije niti
na vidiku, pa slovenski graevinari strahuju da
e za sve njih 2016. godina biti loija od pro-
Slovenski graevinari u 2015. godini (u mil. )

Poduzee
prihod
dobit
Pomgrad
104,1
GH Holding
101,3
14,9
RIKO
98,2
3,8
Gorenj. grad. druba
94,2
Plaena odteta
HEP-u
Slovenski dravni proraun u cijelosti

je podmirio presuenu tetu u korist
HEP-a (10 milijuna dolara i 33,9 milijuna eura) za neisporuenu struju iz
NEK-a u razdoblju od 1. srpnja 2002.
do 18. travnja 2003. Vlada premijera
Cerara odredila je da se plaeni iznos
ima regresirati od onih koji su se u
Sloveniji okoristili prodajom HEP-ove
struje. Ministarstvo za infrastrukturu
sada je izvijestilo Vladu da ne moe
vjerodostojno rasporediti trokove odtete, a nastali su i neki rokovi zastare,
pa predlae da se dug podmiri iz dividendi, odnosno iz dohotka svih poduzea slovenske elektroprivrede. Na
takav prijedlog otro su reagirali slovenski elektrodistributeri. Veinu dobiti, naime, ostvarili su Elektro Ljubljana i Elektro Primorska. Oni koji bi tetu
trebali podmiriti mudro ute njima se
nema to uzeti jer lani nisu imali dobit
ili je bila minimalna.
CGP
91,8
4,6
S-GP
81,5
6,9
Kolektor Koling
68,4
1,3
Strabag
68,1
5,3
Reforma zdravstva
OHL-S
48,6
1,6
Suprotna oekivanja
le. Prvi kvartal potvrdio je zle slutnje: vrijednost graevinskih radova ak je za 31,5 posto
manja nego u usporedivom tromjeseju prole godine. Drastian pad dogodio se na inenjerskim objektima opseg poslova smanjio
se za 40 posto. Manje se radilo i na zgradama,
ali taj pad iznosi samo 6,6 posto i jo se moe
nadoknaditi. Joe Renar, direktor Zbornice
graevinara pri GZS-u, tvrdi da se nije dogodilo nita neoekivano. Znali smo da prestaje
priljev europskih sredstava i da nova slavina
jo nije aktivirana. Nismo, meutim, znali da
e drava preskoiti jo jednu godinu s obnovom cestovne mree koja je u vrlo derutnom
stanju, rekao je Renar. Time je dao znati da je
prestala sezona masovnog presijecanja vrpci
na otvorenjima vodovoda, raznih proiivaa
te centara za gospodarenje otpadom. Umjesto sveanih vrpci sada e se rezati trokove
trokove materijala, trokove podizvoaa i
trokove zaposlenih.
Dva kljuna ministra za reformu

zdravstva u Sloveniji - Duan Mramor (financije) i Milojka Kolar Celarc
(zdravlje) demonstrirali su suprotna
oekivanja od buduih reformskih zahvata. Financijski ministar oekuje od
zdravstva 300 milijuna eura utede u
nekoliko sljedeih godina. Ministrica
za zdravstvo uzvraa da e se uteeni novac, ako ga bude, iskoristiti
unutar sustava. Trenutano u Sloveniji
220.000 graana eka na lijeenje. Ministar Mramor dodatno je uzrujao javnost zahtjevom da osiguranici za prva
tri dana bolovanja (primjerice zbog viroze) ne dobiju nikakvu naknadu, nego
da takva mala bolovanja idu na troak
bolesnika.
HRVATSKA&REGIJA
Srbija: Ekoloki problemi u pregovorima s EU-om
Na izlazu iz Srbije
Dunav istiji nego
na ulazu
Iako Srbija sa svojih sedam milijuna stanovnika relativno malo pridonosi
oneienju te rijeke, ipak e morati uloiti golema sredstva u zatitu
Dunava. est milijardi eura trebat e joj za postrojenja za tretman
otpadnih voda, a jo 4,9 milijardi za rjeenje problema otpadnih voda
industrije i gradova pie Ljiljana Luki ljiljana.lukic@kombeg.org.rs
Trokovi
implementacije
Nitritne
direktive
procjenjuju
se na oko 300
milijuna eura
u prvoj fazi
unav je na izlazu iz Srbije manje zagaen nego na ulazu po veini parametara koji se mjere, kao to su
nitriti, duik i organsko zagaenje,
pokazala je studija koja se bavi ovim pitanjima, u okviru projekta koji je nedavno zavren.
Dio tog projekta je i Prijedlog za odreivanje
ranjivih zona i osetljivih podruja u skladu s
Nitritnom direktivom i Direktivom o komunalnim otpadnim vodama, predstavljen nedavno
u Privrednoj komori Beograda.
Taj projekt realizirala je srpska Republika
direkcija za vode Ministarstva poljoprivrede i zatite ivotne sredine u okviru suradnje
sa vedskom Agencijom za zatitu okolia na
projektu ENVAP II, kazala je rukovoditeljica
Centra za ekologiju Privredne komore Beograda Jelena Plavanski.
Ekologija za poetnike
Ona je istaknula kako Privredna komora Beograda s Ministarstvom poljoprivrede i zatite

ivotne sredine u kontinuitetu organizira aktivnosti i skupove koji imaju cilj bolje pripremiti gospodarstvo i kompanije za obveze koje
Srbiju oekuju u okviru Poglavlja 27 u pregovorima o pristupanju Europskoj uniji.
Na zadatak je informirati gospodarstvenike o tome to ih oekuje i to je njihova obveza
kad su otpadne vode u pitanju jer je to jedan
od najvanijih ekolokih problema u pregovorima s EU-om. Obveze Srbije prema reguliranju i zbrinjavanju otpadnih voda su jako velike
i kotat e preko est milijardi eura, navela je
Jelena Plavanski.
Prvoslav Marjanovi, savjetnik u Institutu
za vodoprivredu Jaroslav erni u Beogradu, doktor ekolokih nauka i voa projekta
mapiranja na zagaenje najosetljivijih vodnih
podruja, rekao je kako projekt pokriva dvije
vane stvari: implementaciju Nitritne direktive
i Direktive o urbanim otpadnim vodama EU-a.
Te dvije direktive su dva osnovna instrumenta
kojima Europska unija intervenira kako bi zatitila kvalitetu svojih podzemnih i povrinskih
voda od zagaenja koje prvenstveno potjee
iz urbanih sredina i iz poljoprivrede, podsjetio je Marjanovi. On je upozorio da je Srbija
na poetku puta u ovom podruju u kojem su
lanice EU-a ve postigle znaajne rezultate i
pozicionirale se na tritu i sada nude zemljama kandidatima know-how i moderne tehnologije.
Ranjivi istok i zapad
Sam projekt je trajao neto vie od dvije godine i osnovni zadatak je bio da sagledamo
kakve uinke na poljoprivredu ima zagaenje
podzemnih i povrinskih voda i na koji nain
ume uvaju izvore

Analiza je pokazala da su glavni izvori zagaenja rijeka u Srbiji teki
metali, nafta, otpaci iz klaonica, pepeo iz termoelektrana, a uz to
i neureeni deponiji i ilegalno pranjenje septikih jama. Najvei
gradovi isputaju neproiene otpadne vode direktno u rijeke jer
nemaju postrojenja za proiavanje otpadnih voda. Oko 50 posto
zagaenja isputenog u rijeke dolazi od industrijskih postrojenja.
Beograd svu otpadnu vodu kroz 20 izljeva isputa direktno u Dunav i Savu bez ikakvog proiavanja. Samo 13 posto komunalnih
otpadnih voda tretira se prije isputanja. Za rjeavanje ovog problema u Beogradu potrebno je oko 600 milijuna eura.
U najzagaenije rijeke ubrajaju se Stari plovni Begej, Toplica, Veliki
Lug, Lugomir, Crni Timok i Bor, kao i kanal Vrbas-Beej, dok je ista
voda prava rijetkost i moe se jo nai u planinskim podrujima,
du Studenice, Moravice, Mlave i rijeka u sredinjoj Srbiji. Zagaenja rijeka su sve ea, a zagaivaima se i dalje vie isplati plaati
kazne nego kupovati postrojenja za proiavanje. Strunjaci kon-
urbano zagaenje djeluje na kvalitetu voda

naih vodotoka i rijeka, kazao je Marjanovi.
Rezultat tog istraivanja je zakljuak da pojedine dijelove teritorija Srbije treba proglasiti
ranjivim zonama kad je rije o zagaenju iz
poljoprivrede. Rije je uglavnom o predjelima
u istonoj i zapadnoj Srbiji, gdje nema mnogo
obradivih povrina, pa se nema gdje odbacivati stajsko gnojivo, rekao je savjetnik. Naveo je i kako se na temelju Urbane direktive
osjetljive zone proglaavaju na itavom teritoriju Republike Srbije jer prema Konvenciji
o zatiti Crnog mora iji je i Srbija potpisnik,
kao i prema Urbanoj direktivi, u sluaju kad je
priobalje proglaeno osetljivom zonom onda
i sliv svih pritoka tog mora postaje osjetljiva
zona.
Oko 97 posto teritorija Srbije nalazi se u
slivu Dunava, pa automatski prema toj Konvenciji mi moramo proglasiti itav teritorij
osjetljivom zonom. Posljedice toga su da se na
mnogim lokacijama kao to su aglomeracije,
odnosno naselja vea od 10.000 stanovnika,
moraju primijeniti stroe norme tretmana otpadnih voda, naglasio je Marjanovi.
Zamoljen da objasni rezultate mjerenja
i istraivanja sliva najvee europske rijeke
prema kojima se Dunav najmanje oneisti u
Srbiji usprkos tome to je situacija po pitanju
proiavanja otpadnih voda katastrofalna,
Marjanovi je rekao sljedee: Dunav uzvodno od Srbije ima oko 50 milijuna stanovnika, a
mi sedam milijuna i na doprinos je relativno
mali. Ali specifino zagaenje po stanovniku u
Srbiji je jo uvijek najvee u slivu Dunava zato
to nemamo postrojenja za tretman otpadnih
voda, upozorio je Marjanovi.
statiraju da je sve manje zdrave izvorske vode. Oni smatraju da

glavni razlog za to treba potraiti u nekontroliranoj sjei uma i da
se spas nalazi u planskom poumljavanju i povrinskim akumulacijama, malim branama i zatiti izvorita rijeka.
Male rijeke ne vole gradove
On je istaknuo da je popis prioriteta u zatiti

voda u Srbiji definiran na temelju najvee tete
koja nastaje zagaenjem i najavio da e prioritet biti vei gradovi na manjim vodotocima jer
su najugroenije male rijeke, dok velike mogu
progutati mnogo vie bez tako drastinih posljedica.
Utjecaj Beograda na zagaenje Dunava je
mnogo manji nego utjecaj Paraina na Moravu
ili Uica na etinju. Beograd i Novi Sad su u
drugoj grupi prioriteta po teti koja proistjee
od zagaenja voda i po trokovima. Kad se
nema dovoljno novca za itav sustav zatite,
onda morate paljivo definirati prioritete, rekao je Marjanovi.
On je podsjetio da je za potrebe Direkcije za
vode napravljen Plan zatite voda u Srbiji do
2040. godine i u okviru njega je navedena dinamika potrebnih ulaganja i prioriteta. Procijenili smo da bi za rjeenje problema otpadnih
voda industrije i gradova bila potrebna ukupna
sredstva od oko 4,9 milijardi eura, ne ukljuujui odravanje. S poljoprivredom se pak trokovi implementacije Nitritne direktive procjenjuju na oko 300 milijuna eura u prvoj fazi, a
ako se pokae kako to nije dovoljno, mjere se
moraju proiriti i izvan osjetljivih zona, rekao
je Marjanovi.
Upozorio je kako je upravo financiranje
glavni ekoloki problem jer su u pitanju znaajna sredstva, posebno za zemlje koje teko izlaze na kraj i s tekuim odravanjem i
obvezama, a posebno ako se uzme u obzir
injenica da se ni na europske fondove vie
ne moe raunati, dok su obveze ostale po
starom.
Oko 97 posto
teritorija Srbije
nalazi se u slivu
Dunava, pa
prema Konvenciji,
automatski
moramo
proglasiti
itav teritorij
osjetljivom
zonom.
Posljedice
toga su da se
na mnogim
lokacijama
moraju
primijeniti stroe
norme tretmana
otpadnih voda.
Prvoslav Marjanovi,
savjetnik u Institutu za
vodoprivredu
Jaroslav erni
SVIJET FINANCIJA
Komentar Hrvatske gospodarske komore
Smanjenje suficita u
bilanci plaanja EU-a
U prva je tri ovogodinja mjeseca ostvareno 42,8 milijardi eura suficita u
EU, to je 2,3 posto manje nego u istom prologodinjem razdoblju
trendova (djelomini oporavak cijena nafte,
slabljenje dolara prema euru, pad potranje
s velikih trita u nastajanju, posebno Kine),
ove se godine mijenja i smjer trenda kretanja
suficita EU-a, barem ako je suditi prema rezultatima prvog tromjeseja. Naime, u prva je
tri ovogodinja mjeseca ostvareno 42,8 milijardi eura suficita, to je 2,3 posto manje nego
u istom prologodinjem razdoblju, iako je na
podbilanci roba suficit znaajno povean (za
66,7 posto ili za 14,5 milijardi eura). No, to se
dogodilo u okolnostima pada obujma robne
razmjene i izvoz (pad od etiri posto) i uvoz
ostvareni su na niim razinama, ali s gotovo
dvostruko brim padom uvoza (pad od sedam posto).
Usluge smanjile suficit
Z
176,7 mlrd
suficit EU-a u 2015.
to je
61%
vie nego u 2014.
ajednica zemalja Europske unije

prole je godine pri transakcijama
roba, usluga i kapitala s ostatkom
svijeta ostvarila visok suficit, na razini od 176,7 milijardi eura, to je bilo ak 61
posto vie nego prethodne godine te ujedno
najvie u zadnje etiri godine od kada EU
uope ostvaruje viak. Takvo ostvarenje u
velikoj su mjeri potpomogle okolnosti znatne deprecijacije eura prema veini svjetskih
valuta, koja je poveala cjenovnu konkurentnost europskih izvoznika (pri emu najveu
teinu ima ona prema amerikom dolaru,
budui da je SAD najznaajnije pojedinano
izvozno trite za EU koje ini oko petinu
vrijednosti njenoga ukupnog robnog izvoza)
s jedne strane te gotovo upola nie svjetske
cijene sirove nafte s druge strane (uz pad cijena niza ostalih sirovina na svjetskom tritu). U okviru neto promijenjenih globalnih
Pad ukupnoga robnog uvoza

rezultanta je pada uvoza energije
i sirovina te usporenog rasta
potranje za ostalim robama
Pad ukupnoga robnog uvoza rezultanta je pada

uvoza energije i sirovina, i to zbog cijena koje
su i dalje na godinjoj razini dosta nie (cijene
nafte za oko 35 posto) i istodobno usporenog
rasta potranje za ostalim robama. Izvoz istodobno pada pod utjecajem smanjenja inozemne potranje sa svih 10 najvanijih izvoznih
trita EU-a: Sjedinjenih Amerikih Drava,
Kine, vicarske, Rusije, Turske, Japana, Norveke, June Koreje, Indije i Kanade. Pritom
najveu teinu ima pad izvoza u SAD (koji je
najvee izvozno trite za EU, oko 20 posto
ukupnoga robnog izvoza), gdje je gospodarski
rast u prvom kvartalu smanjen za jedan posto,
sa 2,9 posto na 1,9 posto.
Za razliku od roba, na podbilanci usluga
suficit je smanjen. Tako je pri razmjeni usluga, koja je manjega vrijednosnog obujma od
trgovine robama (u prvom kvartalu manja 2,3
puta), u prvom je tromjeseju ostvaren viak u
vrijednosti od 38,9 milijardi eura to je za 0,6
posto manje nego u istom razdoblju prole godine.
Padu vrijednosti suficita na tekuem raunu pridonijela su i razliita ostvarenja na
podbilanci primarnog dohotka gdje je ostvaren
visok deficit od 8,9 milijardi eura, za razliku od
prole godine, kada je saldo ove podbilance bio
u suficitu.
Financijska agencija
Predsteajnu
nagodbu sklopilo
2699 tvrtki
Ukupni dug koji su dunici prijavili kod podnoenja prijedloga za pokretanje
predsteajne nagodbe iznosi 82,395 milijardi kuna, a rije je o ukupno
8959 tvrtki koje zapoljavaju 66.821 radnika
akljuno sa 20. svibnjem, prema

podacima Financijske agencije, do
sada je predsteajnu nagodbu sklopilo 2699 tvrtki. Njihov ukupni iznos
prijavljenih obveza premauje 37,49 milijardi
kuna, a te tvrtke zapoljavaju ukupno 35.976
radnika. Plan financijskog restrukturiranja je
prihvaen za 407 poduzea koja zapoljavaju
6032 djelatnika, dok im iznos prijavljenih obveza premauje 9,024 milijarde kuna. Ili, drugim rijeima, za 3106 predmeta je u razdoblju
od 1. listopada 2012. do 20. svibnja ove godine,
prihvaen plan financijskog restrukturiranja ili
je sklopljena nagodba, a ukupan iznos prijavljenih obveza je vei od 46,515 milijardi kuna.
Ako se pogleda zbirni pregled rijeenih
predmeta i predmeta u radu, vidljivo je da je
do sada rijeeno 8693 predmeta. Pri tome valja napomenuti da se rijeeni predmeti odnose na one koji ukljuuju odbaene prijedloge
za otvaranje postupka predsteajne nagodbe,
obustavljene postupke te postupke koji su
zavrili prihvaanjem plana financijskog restrukturiranja. Njihov iznos prijavljenih obveza premauje 75,744 milijarde kuna, a te tvrtke
zapoljavaju ukupno 63.822 radnika. U radu
je, pak, 266 predmeta ciji je ukupni iznos prijavljenih obveza vei od 6,65 milijardi kuna.
Graevinarstvo duguje najvie
Inae, ukupni dug koji su dunici prijavili kod

podnoenja prijedloga za pokretanje predsteajne nagodbe iznosi 82,395 milijardi kuna, a
rije je o ukupno 8959 tvrtki koje zapoljavaju
66.821 radnika. Najvie predmeta, njih 7842 ili
87,53 posto odnosi se na one s pojedinanim
prijavljenim obvezama manjim od 10 milijuna
kuna, dok njihov ukupan prijavljeni dug premauje 8,415 milijardi kuna. Ostatak od 12,47
posto otpada na 1117 predmeta s pojedinanim
obvezama veim od 10 milijuna kuna. Njihov
Najvei iznos prijavljenih obveza

odnosi se na graevinarstvo
20,824 milijarde kuna
ukupan dug, pak, premauje 73,979 milijardi
kuna.
Gledano prema djelatnostima, najvei iznos
prijavljenih obveza odnosi se na graevinarstvo 20,824 milijarde kuna. Na drugom je
mjestu preraivaka industrija sa 16,537 milijardi kuna, na treem trgovina na veliko i
malo sa 13,553 milijarde, dok su na etvrtom
djelatnosti pruanja smjetaja te pripreme i
usluivanja hrane s ukupnim dugom od 7,598
milijardi kuna...
Kad je o upanijama rije, daleko najvei
iznos prijavljenih obveza poslovnih subjekata koji su zatraili predsteajnu nagodbu je
u Gradu Zagrebu - vie od 32,956 milijardi
kuna. Slijede poduzea i obrti s podruja Splitsko-dalmatinske upanije s dugom veim od
12,709 milijardi kuna, potom oni s podruja
Primorsko-goranske upanije sa 5,888 milijardi kuna, Osjeko-baranjske upanije sa
5,707 milijardi kuna...
37,49
mlrd kn
dug tvrtki koje su sklopile

predsteajnu nagodbu
75,744
mlrd kn
prijavljene obveze 8693

rijeena predmeta
SVIJET FINANCIJA
Banking on digital simplicity: Izvjee Boston Consulting Groupa
Digitalna
jednostavnost
formula za uspjeh
retail banaka
Najvei udjel u prologodinjem rastu bankarske industrije imale su one
banke koje su najbolje iskoristile digitalizaciju poslovanja i najvie poveale
uinkovitost poslovanja. Primjerice, ostvarile su ak 50 posto viu dobit
prije oporezivanja po klijentu nego to je globalni medijan tog pokazatelja
pie Boris Odori odorcic@privredni.hr
P
11 mlrd $
ulaganja u fintech tvrtke u

prolom desetljeu
46 mlrd $
uloeno samo potkraj prole

godine
rihodi banaka globalno prole su godine porasli tri posto, na gotovo 1,6
bilijuna dolara, pokazuje godinje
izvjee konzultantske tvrtke Boston
Consulting Group o izvrsnosti u bankarskom
sektoru pod nazivom REBEX Retail Banking
Excellence Report.
Iako su banke koje posluju s graanstvom
zapoele osjetan financijski oporavak, izazovi
disruptivnih tehnolokih promjena se intenziviraju i natjerat e ih da razviju nove digitalne
sposobnosti kako bi radikalno pojednostavile
poslovanje i osmislile novi pristup uslunim
djelatnostima, procjenjuju strunjaci Boston
Consulting Groupa za bankarstvo.
Nunost provedbe tzv. digitalnog pojednostavljenja je i glavna poruka istraivanja,
iji su rezultati objavljeni u estom godinjem
izvjeu o izvrsnosti u bankarskom sektoru
REBEX, naslovljenom Banking on digital simplicity.
Za globalni rast prihoda od tri posto najzaslunije je azijsko trite, koje je i dalje motor
rasta svjetske bankarske industrije, a rast je
zabiljeen i u Sjevernoj Americi, dok Zapadna
Europa i dalje zaostaje.
Usporeivanjem podataka, konzultanti
BCG-a otkrili su kako su najvei udjel u prologodinjem rastu bankarske industrije imale
one koje su najbolje iskoristile digitalizaciju
poslovanja i koje su najvie poveale uinkovitost svojeg poslovanja. Primjerice, ostvarile
su ak 50 posto viu dobit prije oporezivanja
po klijentu nego to je globalni medijan tog pokazatelja.
Zastario pristup
Top performeri nastavljaju poveavati vodstvo u odnosu na ostatak konkurencije. Banke

koje ele nadoknaditi zaostatak moraju zapoeti digitalnu transformaciju, izjavio je Ian
Walsh, globalni lider za retail bankarstvo i
partner BCG-a, koji je i koautor izvjea.
Banke koje razvijaju digitalne vjetine i upravljanje podacima mogu postii ak 50 posto
vie prihoda po klijentu preko pojednostavljenja poslovanja i unapreenja korisnikog iskustva ime postiu veu uinkovitost, kvalitetu i
brzinu, stoji u izvjeu.
Predana i potpuna implementacija digitalnog
poslovanja jedini je nain da banke postignu
etiri cilja koja e im omoguiti da iskoe
iznad medijana industrije, otkrivaju u izvjeu
strunjaci BCG-a. To su: razumijevanje, jaanje
i produbljenje odnosa s kupcima; novo osmiljavanje putovanja kupca kroz sve faze koritenja bankarske usluge koritenjem digitalnih
tehnologija; stvaranje agilnih, jednostavnih i
kolaborativnih organizacija te jaanje digitalnih vjetina.
Selektivan i preoprezan pristup digitalizaciji
je zastario, banke koje ga koriste zaostaju u
vremenu i smanjuje im se trini udjel, kae
Michael Grebe, stariji BCG partner i globalni
lider za BCG-ov Simplify IT program, koautor
izvjea.
Digitalna transformacija banaka pogonjena je
globalno novim navikama kupaca nauenih
na napredak koji su postigli globalni lideri u
maloprodaji poput Amazona, Netflixa ili Ubera.
Kupci zato sada i od banaka zahtijevaju brzu i
prikladnu uslugu, kroz jednostavna i intuitivna

digitalna suelja.
Uvid u digitalno ponaanje i oekivanja rezultat je istraivanja u devet zemalja. U Kini,
primjerice, anketom je utvreno kako je est
puta vjerojatnije da su kupci koji koriste i digitalne i usluge koje u bankama pruaju slubenici - dobrostojei, ali i da su zahtjevniji kao
klijenti.
Unitavanje posrednike uloge
Zatita prava kupaca u retail bankarstvu je

puno slabija nego u veini ostalih industrija,
stoji u izvjeu koje je koristilo i rezultate ankete potroaa provedene za BCG-ov Brand
Advocacy Index. Globalno, tek 37 posto klijenata bi preporuilo svoje banke.
Na temelju podataka iz BCG-ove baze o financijskim tehnologijama, izvjee pokazuje
kako su banke suoene s disruptivnom konkurencijom sve veeg broja fintech tvrtki (onih
koje razvijaju razne tehnologije za financijsku
industriju) i drugih ambicioznih start-upa.
Fintech tvrtke poinju nagrizati profitabilnost
tradicionalnih banaka u segmentima od kreditiranja, preko osobnih financija, plaanja,
sve do ulaganja, najee kroz ponudu bre i
dostupnije usluge, jeftinijih proizvoda i boljeg
korisnikog iskustva.
Fintech tvrtke i novi konkurenti prijete
unititi posredniku ulogu banaka u odnosima
s klijentima. Banke bi se trebale hitno pokrenuti kako bi to izbjegle, smatra Jean-Werner
de TSerclaes, BCG-ov partner i jo jedan od
autora izvjea.
Financiranje fintech kompanija dramatino

se ubrzalo u proteklom desetljeu, od 11 milijardi dolara prije 10 godina do 46 milijardi na
kraju prole godine. Ulaganja su najistaknutija
u samom kreditiranju i crowdfundingu, upravljanju podacima (data) i analitici, kao i plaanjima.
Kroz proces benchmarkinga napravljeni su
profili vodeih svjetskih retail banaka, u grupi
od 40 institucija koje BCG naziva premier league, koje su odabrane zbog svoje veliine i kapaciteta, a zajedno imaju 220 milijuna klijenata
i 26.300 ogranaka u svijetu.
Kupci i od banaka zahtijevaju

brzu i prikladnu uslugu, kroz
jednostavna i intuitivna
digitalna suelja
Za globalni rast prihoda

najzaslunije je azijsko
trite
Benchmarking je otkrio da vodee banke
poveavaju ulaganja u digitalnu inovaciju kako
bi se diferencirale u odnosu na konkurenciju u
oima digitalno zahtjevnih klijenata. Banke potiu klijente da migriraju na samouslune aplikacije, na raunalima i mobilnim telefonima.
Valja primijetiti kako su vodee svjetske
banke uspjele prenijeti klijente na online usluge bez pada prihoda, to je znak da su operativna i digitalna izvrsnost presudne za uspjeh
poslovanja, zakljuuje Brad Noakes, BCG-ov
partner i globalni lider za operativnu izvrsnost u retail bankarstvu.
vijesti
svijet financija
Trite novca Zagreb
RBA u projektu
eGraani
RBA, Fina i Ministarstvo
uprave potpisali su Sporazum o ukljuivanju
vjerodajnica RBA u Nacionalni identifikacijski
i autentifikacijski sustav
(NIAS) projekta eGraani. Time su osigurali
za vie od 100.000 fizikih osoba korisnika internetskoga bankarstva jednostavnu i
sigurnu prijavu na sustav eGraani pomou
autentifikacijskih ureaja mTokena ili itaa s karticom. Sustav
eGraani je projekt Vlade koji graanima omoguava modernu, brzu i
jednostavnu komunikaciju s javnom upravom.
Online do tekueg
rauna
HPB u suradnji s tvrtkom Infinum razvila je novi jedinstve-
Likvidnost sustava i dalje iznimno visoka

Na novanom tritu protekli tjedan zapoeo
je aktivnostima sredinje banke koja je u proli ponedjeljak odrala redovitu obratnu repo
aukciju, na kojoj je depozitnim institucijama
plasirano 80 milijuna kuna po unaprijed odreenoj fiksnoj repo stopi od 0,5 posto.
U proli utorak je sredinja banka odrala drugu od etiri najavljene ovogodinje strukturne
obratne repo aukcije s datumom namire 27.
svibnja, a datum reotkupa je 28. svibnja 2020.
godine. U odnosu na prvu strukturnu obratnu
repo aukciju potranja za dodatnom kunskom
likvidnou znatno se smanjila. Iznos pristiglih ponuda na drugoj aukciji iznosio je 146,5
milijuna kuna, a prihvaene su sve ponude po
fiksnoj repo stopi od 1,8 posto.
Istoga dana odrana je aukcija trezorskih
zapisa Ministarstva financija na kojoj je bilo
planirano izdanje u iznosu od 700 milijuna
kuna i 20 milijuna trezorskih zapisa u eurima.

Zbog smanjenog interesa investitora izdano je
samo 320 milijuna trezorskih zapisa u kunama te 16 milijuna zapisa uz valutnu klauzulu,
sve s rokom dospijea od jedne godine. Pri
tome je prinos na jednogodinji trezorski zapis u kunama smanjen za dva postotna boda
i iznosi 0,95 posto, a na trezorske zapise u
eurima za pet postotnih bodova i iznosi 0,25
posto. Ovom aukcijom smanjen je saldo upisanih kunskih zapisa za 533 milijuna kuna, a
saldo upisanih eurskih zapisa za 27,23 milijuna eura.
Likvidnost sustava i dalje je iznimno visoka
te ponuda kratkoronih pozajmica znaajno
premauje potranju koja je vrlo skromna. Uz
ovakav odnos ponude i potranje novca zasigurno e kratkorona kamatna stopa i dalje
biljeiti minimalne razine. [Jelena Drinkovi]
Kretanje na
Tritu novca Zagreb
Prosjene dnevne kamatne stope

na Tritu novca Zagreb
u mil. kn
Potranja
Ponuda
Promet
400
16. 5.-20. 5. 2016.
u%
23. 5.-25. 5. 2016.
5
4
300
3
200
2
100
ni digitalni proizvod
- SuperSmart HPB koji
omoguuje online otvaranje tekueg rauna.
Time je HPB postao
prva i jedina banka u
nas koja nudi otvaranje tekueg rauna bez
dolaska u poslovnicu.
SuperSmart HPB ugovara se putem videokomunikacije klijenta
s djelatnikom banke,
kao i proces identifikacije klijenta, razmjena
potrebnih podataka te
aktivacija usluge. Uz
online otvaranje tekueg rauna, usluga SuperSmart HPB ukljuuje debitnu beskontaktnu
MasterCard karticu i
mHPB - mobilno bankarstvo.
23.5.
24.5.
25.5.
pon.
uto.
sri.
et.
pet.
Hrvatsko devizno trite
Lo tjedan za kunu
Prema teajnici Hrvatske narodne banke, kuna
je od proteklog ponedjeljka do srijede u odnosu na euro oslabjela za 0,07 posto. Vrijednost
domaeg platnog sredstva umanjena je i u od-
valuta
srednji teaj za devize
AUD australski dolar
4,840234
CAD kanadski dolar
5,123318
JPY japanski jen (100)
6,100658
CHF vicarski franak
6,779307
GBP britanska funta
9,827815
USD ameriki dolar

EUR euro
Izvor: HNB
EUR
6,7197
7,489778
primjena od 26. 5. 2016.
23.5.
24.5.
25.5.
nosu na ameriki dolar za 0,6 posto. Takoer,

kuna je u usporedbi sa vicarskm frankom
oslabjela za 0,6 posto.
7,492
7,490
USD
6,72
6,71
CHF
6,79
6,78
7,488
6,70
6,77
7,486
6,69
6,76
7,484
6,68
6,75
7,482
6,67
6,74
23.5.
24.5.
25.5.
23.5.
24.5.
25.5.
vijesti
Meunarodno trite kapitala
Trei Investicijski dan
Burzovni indeksi uveali vrijednost

Ulagai na svjetskim burzama poetkom protekloga tjedna bili su na oprezu zbog bojazni da
e amerika sredinja banka poveati kljune kamatne stope ve u lipnju ili srpnju zbog
odreenih pokazatelja oporavka tamonjeg
gospodarstva. Ipak, takva oekivanja podignula su vrijednost dionica u bankarskom sektoru
jer poveanje kamata ide na ruku financijskoj
industriji.
Zabrinutost europskih ulagaa pak umanjili su
ministri financija eurozone koji su se dogovorili da e Grkoj otvoriti mogunost pristupa
novim sredstvima za financijsku pomo. A svi
promatrani burzovni indeksi od prologa ponedjeljka do srijede uveali su vrijednost. Tako
je indeks Parike burze CAC40 bio vei za 3,5
posto, a indeks Londonske burze FTSE za 1,9
posto. Zatim, rast vrijednosti zabiljeio je frankfurtski DAX, koji je u spomenutom trodnevnom razdoblju ojaao za 3,6 posto, a tehnoloki
indeks Nasdaq za 2,6 posto. Takoer, ameriki
Dow Jones bio je vei za 1,9 posto, kao i indeks
Tokijske burze Nikkei za 0,6 posto.
6350
6300
6250
17700
17600
6150
17500
6100
17400
23.5.
5000
4950
24.5.
25.5.
4500
4900
4450
4850
4400
4800
4350
4750
4300
23.5.
10300
10200
24.5.
25.5.
16800
10100
16700
10000
16600
9900
16500
9800
16400
24.5.
fond
25.5.
datum
24.5.
25.5.
24.5.
25.5.
CAC40
23.5.
16900
DAX
Dow Jones
23.5.
4550
NASDAQ
Mirovinski fondovi
Vrijednost obraunske jedinice obveznog mirovinskog fonda Mirexa B proteklog utorka

iznosila je 219,8399 bodova. Usporeujui
njegovu vrijednost s pretprolim petkom primjeuje se rast od 0,2 posto. Proteklog utorka
vrijednost Mirexa A iznosila je 115,4481 bod, a
Mirexa C 112,3346 bodova.
17800
6200
23.5.
Rast vrijednosti Mirexa
17900
FTSE 100
NIKKEI 225
23.5.
vrijednost
(kn)
24.5.
25.5.
promjena
(%)
2016
(%)
kategorija A
MIREX A
24.05. 115,44810
0,2170
1,15
AZ - A
24.05. 116,20680
0,1072
1,82
Erste Plavi - A
24.05. 113,69200
0,3232
0,83
PBZ CO - A
24.05.
117,13570
0,3161
1,92
Raiffeisen OMF - A 24.05. 114,12310
0,3170
-0,32
kategorija B
24.05. 219,83990
0,2439
0,64
AZ - B
24.05. 224,95320
0,2231
1,13
Erste Plavi - B
24.05. 225,91850
0,3132
0,77
PBZ CO - B
24.05. 200,60050
0,1758
-0,20
0,3%
Raiffeisen OMF - B 24.05. 220,63600
0,2701
0,29
0,2%
kategorija C
MIREX C
24.05. 112,33460
0,0443
2,19
AZ - C
24.05. 109,92450
0,0432
2,52
0,0%
Erste Plavi - C
24.05. 112,03650
0,0477
2,66
-0,1%
PBZ CO - C
24.05. 111,86560
0,0470
1,95
Raiffeisen OMF - C 24.05. 115,37480
0,0421
1,85
0,1%
21.5.
22.5.
23.5.
24.5.
MIREX - mjeseni
Dobrovoljni otvoreni mirovinski fondovi - DMF
0,4%
0,2%
0,0%
Raiffeisen DMF
24.05. 211,49440
0,2545
AZ Profit
24.05. 247,73150
0,2284
-0,44
-1,63
0,2177
-0,29
-0,2%
Croatia osiguranje 24.05. 149,48060
-0,4%
AZ Benefit
24.05. 233,69700
0,0452
1,74
-0,6%
Erste Plavi Expert 24.05. 186,79370
0,2484
0,77
Erste Plavi Protect 24.05. 185,46090
0,0352
1,79
-0,8%
24.4.
1.5.
9.5.
16.5.
24.5.
Franck isplauje
dividende
Obvezni mirovinski fondovi - OMF
MIREX B
MIREX - tjedni
U Zagrebu je proli tjedan odran trei zajedniki Investicijski dan

Zagrebake i Ljubljanske burze na kojem je
sudjelovalo 28 investicijskih drutva i banaka,
odnosno 55 analitiara
i investitora iz Hrvatske, Estonije, eke,
Maarske, Slovenije i
SAD-a, koji su podnijeli
ukupno 186 zahtjeva za
sastanke, a kompanije
su u konanici odrale
ak 160 individualnih
i grupnih sastanaka.
Ovogodinje je dogaanje bilo najuspjenije do
sada, interes ulagatelja
za sastanke s kompanijama porastao je za 25
posto u odnosu na lani,
s najveim brojem inozemnih ulagatelja koji
su sudjelovali otkako
se odrava Investicijski
dan.
Glavna skuptina Francka odrava se 30. lipnja.

Tada e se odluivati o
isplati dividende od 10
kuna po dionici. Dividenda bi se isplaivala
iz dijela zadrane dobiti
iz 2009. godine. Vei dio
dobiti iz 2015. godine ili
21,3 milijuna kuna, prema najavama iz poziva
za skuptinu u Narodnim novinama, trebao
bi biti unesen u temeljni
kapital. Isplata dividende
provela bi se u roku od
mjesec dana od odravanja skuptine.
vijesti
svijet financija
BURZA
Strateko ulaganje u
Badel 1862
U postupku iskazivanja
interesa potencijalnih
stratekih investitora za
aktivno ukljuivanje u
provedbu mjera financijskog i operativnog
restrukturiranja, Badel
1862 zaprimio je etiri
pisma namjere. Tako
interes da postanu strateki investitori u Badelu 1862 pokazuju akovaki Meteor, Otrc
iz Zagreba, slovaki St.
Nicolaus i Stani Grupa
iz Splita, objavljeno je
na internetskim stranicama tvrtke. etiri navedena ponuditelja ulaze u daljnji postupak za
odabir stratekog investitora drutva u okviru
predsteajne nagodbe.
Steaj Banke
splitsko-dalmatinske
Savjet HNB-a donio je
na prolotjednoj sjednici Odluku o podnoenju
prijedloga za otvaranje
steajnog postupka Trgovakom sudu u Splitu
nad Bankom splitskodalmatinskom. Naime,
Savjet HNB-a utvrdio je
da ta banka propada, da
dioniari nisu spremni
ojaati kapital, te da nije
razumno oekivati da bi
druge mjere privatnog
sektora, mjere institucionalnog sustava zatite,
supervizorske mjere ili
smanjenje vrijednosti ili
pretvaranje relevantnih
instrumenata kapitala
sprijeile njenu propast
u razumnom vremenu.
Crobex iznad psiholoke granice

kretale su se u rasponu od +6,52 do -5,19 posto.
Promet vei od milijun kuna imalo je pet izdanja, dok je s devet izdanja trgovano u iznosu
veem od pola milijuna kuna.
Kljuni indeksi su porasli i to tako da je Crobex
uvean iznad psiholoke granice od 1.700,00
bodova, a Crobex10 se pribliio granici od
1000,00 bodova. Crobex je sa 1.698,16 bodova
porastao za 1,05 posto zakljuivi trgovanje na
1.716,02 boda. Crobex10 je uvean za 0,85 posto na 998,33 boda.
Sektorski indeksi su zavrili u rasZAGREBAKA BURZA
ponu od -0,31 posto koliko je pao
THE ZAGREB STOCK EXCHANGE
CROBEXtransport do +1,59 posto koUKUPAN TJEDNI PROMET: 337.205.321,05 kn
liko je porastao CROBEXkonstrukt.
TJEDNI DIONIKI PROMET: 23.938.775,87 kn
Obvezniki indeksi tjedan su takoer
index
zadnja vrijednost
tjedna promjena
zakljuili rastom, pa je tako CROBIS
CROBEX
1.716,020
+1,05%
uvean za 0,18 posto, a CROBIStr za
CROBEX10
998,330
+0,85%
0,26 posto.
CROBIS
107,793
+0,18%
Najlikvidnije izdanje je HT sa sakuCROBIStr
151,294
+0,26%
pljenih 3,2 milijuna kuna, uz rast cijene od 0,35 posto, na 140,50 kuna.
Top 10
tjedna
zadnja
Konar EI je trgovan u iznosu od 2,2
promet
po prometu
promjena
cijena
milijuna kuna, a cijena mu je porasla
+0,35%
140,50
3.163.035,81
HT d.d.
3,14 posto, na 690 kuna. Trei najli+3,14%
690,00
2.198.401,47
Konar EI d.d.
kvidniji Turisthotel sakupio je 1,9 mi-1,75%
2.800,00
1.891.335,25
Turisthotel d.d.
lijuna kuna i zabiljeio pad cijene od
+1,25%
40,50
1.588.307,95
Zagrebaka banka d.d.
1,75 posto, na 2800 kuna.
-5,19%
123,53
1.177.557,80
Pevec d.d.
Rast cijene dionice zabiljeilo je est
+1,18%
24,06
937.722,66
Valamar Riviera d.d.
-0,09%
1.122,99
933.136,29
od 10 najlikvidnijih izdanja. Dobitnik
Ericsson Nikola Tesla d.d.
+0,95%
4.311,28
759.138,41
Plava laguna d.d.
tjedna je AD Plastik s rastom od 6,52
+6,52%
105,99
648.120,14
AD plastik d.d.
posto, na 105,99 kuna, uz promet od
-1,70%
41,05
485.492,07
uro akovi holding d.d.
648.000 kuna. Po rastu cijene slijede
Konar EI (+3,14 posto) i Zagrebaka
10 dionica
tjedna
zadnja
banka kojoj je cijena poveana za 1,25
promet
s najveim rastom cijene
promjena
cijena
posto na 40,50 kuna, a sakupila je 1,6
+31,71%
10,80
91.596,80
Turbos E-mini S&P 500 long L
milijuna kuna. Valamar Rivieri je za+26,36%
93,00
26.880,20
Turbos DAX long Q
dnja cijena iznosila 24,06 kuna to je
+22,12%
24,79
305.539,81
Badel 1862 d.d.
rast od 1,18 posto, a trgovana je u izno+20,42%
5,13
130.868,03
VABA d.d.
su od 938.000 kuna.
+11,02%
71,50
1.573,00
Turbos WTI nafta short M
Gubitnik tjedna je, pak, Pevec s cjenov+10,00%
110,00
1.830,00
Croatia airlines d.d.
+6,52%
105,99
648.120,14
nim padom od 5,19 posto na 123,53 kune
AD plastik d.d.
+5,66%
1.289,00
2.578,00
Konar dist. i spec. trans. d.d. - povl
i prometom od 1,2 milijuna kuna. Slije+3,95%
1.974,97
25.549,66
HUP - Zagreb d.d.
di ga Turisthotel (-1,75 posto), a zatim
+3,70%
2.800,00
61.500,00
Ina d.d.
uro akovi kojem je cijena pala za
1,70 posto, na 41,05 kuna. Sedmi najli10 dionica
tjedna
zadnja
kvidniji Ericsson NT zakljuio je tjedan
promet
s najveim padom cijene
promjena
cijena
s cijenom od 1122,99 kuna to je pad
-36,01%
51,51
47.842,50
Turbos DAX short U
od 0,09 posto i prometom od 933.000
-22,41%
9,00
164.400,00
TurbosE-miniS&P500shortD
kuna. [Iztok Likar, www.hrportfolio.hr]
-21,17%
118,80
148.267,30
Turbos DAX short K
Na Zagrebakoj burzi u prva tri trgovinska

dana prolog tjedna redovni dioniki promet
iznosio je 23,9 milijuna kuna. U odnosu na
tjedan ranije i pet trgovinskih dana umanjen
je za 15,5 milijuna kuna ili za 39 posto. Deset
najlikvidnijih izdanja u ta je tri dana sakupilo
13,8 milijuna kuna to je 58 posto ukupnog redovnog prometa.
Od 10 najlikvidnijih izdanja est ih je zabiljeilo
porast cijene, a tjedne promjene najlikvidnijih
Turbos WTI nafta short N

Turbos H. HUB N. GAS long F
Jadroplov d.d.
Turbos DAX long V
PEVEC d.d.
BC institut d.d.
Luka ploe d.d.
-20,81%
29,30
32.273,70
-9,57%
3,40
73.278,50
-9,04%
17,10
6.811,09
-6,81%
191,50
3.638,50
1.177.557,80
-5,19%
123,53
-4,23%
430,00
4.300,00
-3,91%
581,36
95.891,33
vijesti
INVESTICIJSKI FONDOVI
JGL: Dividenda 2,5 kuna
Veina fondova u zelenom

Proteklog tjedna meu 78 aktivnih otvorenih
investicijskih fondova 60 ih je zabiljeilo rast,
a 18 pad. Od 28 dionikih fondova rasla su 23.
Fond Alpen.Special Opportunity porastao je
za 4,62 posto, najvie od svih fondova, te time
trei tjedan zaredom postao dobitnik tjedna.
Neto znaajniji porast zabiljeili su i ZB euroaktiv sa +2,57 posto i HI-growth s tjednim
rastom od 2,01 posto. Najvie je pao Neta Frontier, 1,03 posto.
Od 14 mjeovitih fondova poraslo ih je osam,
a najvie HI-balanced, 1,39 posto. PBZ Global
je porastao za 1,19, a PBZ Flexible 30 za 0,56
posto. Minuse su zabiljeili You Invest Solid
(-0,24 posto), You Invest Balanced (-0,20 posto) i You Invest Active (-0,16 posto).
Od 10 obveznikih fondova poraslo ih je est.
Prvi meu obveznikim fondovima s pozitivnom postotnom promjenom je HI-conservative sa +0,24 posto, a slijedi ga Erste Adriatic
Bond s rastom od 0,11 posto. Neta Emerging
Bond i PBZ Bond pali su za 0,17 posto, a PBZ
Short term bond biljei pad od 0,08 posto.
Poraslo je 18 od 19 novanih fondova, a pao je
samo Neta MultiCash za 0,01 posto. Najvei
tjedni porast biljee Erste Euro-Money (+0,03
posto) te Locusta Cash i Auctor Cash sa +0,02
posto.
[Iztok Likar]
Otvoreni investicijski fondovi

naziv(fond)
valuta
od 17.5.2016. do 24.5.2016. godine

vrijednost
udjela
DIONIKI FONDOVI - EQUITY FUNDS

KD Victoria
kn
18,3720
HI-growth
11,0804
ZB euroaktiv
129,9177
ZB trend
$
152,7000
Capital Breeder
kn
84,6522
KD Prvi izbor
kn
13,2643
Ilirika Europa
114,8287
PBZ Equity fond
10,3017
HPB Dioniki
kn
102,7744
Erste Adriatic Equity
86,3900
Neta Global Developed
kn
82,8441
ZB aktiv
kn
111,1589
Capital Two
90,7485
Ilirika Azijski tigar
42,1490
Platinum Global Opportunity $
14,3247
KD Nova Europa
kn
5,0768
OTP indeksni
kn
40,1585
Platinum Blue Chip
97,2757
Neta Frontier
kn
460,3537
OTP Meridian 20
88,2936
A1
kn
85,8300
Alpen.Special Opportunity
kn
142,3458
Neta New Europe
kn
61,4646
Ilirika BRIC
66,4712
Crobex10
kn
94,9555
KD Energija
kn
7,8027
ZB BRIC+
79,2461
Allianz Equity
143,7118
POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDS
Raiffeisen Dynamic
116,4700
Raiffeisen Harmonic
99,8400
Raiffeisen zatiena glavnica
102,5200
ZB Future 2025
96,1995
ZB Future 2030
94,1646
ZB Future 2040
93,9228
ZB Future 2055
94,0368
MJEOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDS
ZB global
164,2813
PBZ Global fond
14,3030
HI-balanced
12,8381
tjedna
promjena
[%]
0,19
2,01
2,57
1,86
-0,47
1,52
1,54
0,51
1,00
0,54
1,66
0,52
0,05
0,28
1,07
-0,59
0,59
1,06
-1,03
0,11
0,73
4,62
0,23
-0,11
0,62
0,09
-0,18
0,66
0,54
-0,62
-0,06
1,03
1,48
1,61
1,62
0,15
1,19
1,39
vrijednost
udjela
tjedna
promjena
[%]
KD Balanced
kn
122,2048
HPB Global
kn
94,0247
OTP uravnoteeni
kn
102,2934
Allianz Portfolio
kn
154,1784
Smart Equity
102,1781
PBZ Conservative 10 fond
107,9076
You Invest Active
97,0900
You Invest Balanced
98,9700
You Invest Solid
100,0100
Smart Equity II
95,3765
PBZ Flexible 30 fond
99,6331
OBVEZNIKI FONDOVI - BOND FUNDS
ZB bond
192,8613
HI-conservative
14,2071
Raiffeisen Bonds
173,5700
PBZ Bond fond
127,1330
Capital One
208,1029
HPB Obvezniki
156,4630
Neta Emerging Bond
kn
80,2654
Erste Adriatic Bond
117,3100
Raiffeisen Classic
104,3800
PBZ Short term bond fond
kn
101,3446
NOVANI FONDOVI - CASH FUNDS
PBZ Novani fond
kn
143,2896
ZB plus
kn
175,4932
ZB europlus
150,5827
PBZ Euro Novani
139,2455
Raiffeisen Cash
kn
157,6300
Erste Money
kn
151,4100
HI-cash
kn
152,2253
PBZ Dollar fond
$
131,6568
HPB Novani
kn
143,6077
OTP novani fond
kn
133,1892
Money One
kn
129,5994
Allianz Cash
kn
118,4314
Erste Euro-Money
115,8300
Auctor Cash
kn
110,7331
Raiffeisen euroCash
105,7900
HPB Euronovani
106,3185
Locusta Cash
kn
1355,3489
Neta MultiCash
kn
107,9456
OTP euro novani
102,8151
0,19
0,50
-0,16
0,10
-0,04
0,01
-0,16
-0,20
-0,24
-0,09
0,56
naziv(fond)
valuta
0,02
0,24
0,05
-0,17
0,02
-0,06
-0,17
0,11
0,06
-0,08
0,01
0,01
0,01
0,00
0,01
0,01
0,01
0,02
0,01
0,00
0,00
0,00
0,03
0,02
0,01
0,01
0,02
-0,01
0,02
Godinja redovna glavna skuptina dionikog

drutva Jadran Galenski
laboratorij sazvana je
za 5. srpnja u Rijeci. U
prijedlozima za odluku
skuptine istie se ona o
isplati dividende u iznosu od 2,5 kuna po dionici. Dividenda e biti
isplaena iz sredstava
kumulirane zadrane
dobiti Jadran Galenskog
Laboratorija ostvarene
u 2007. godini, objavljeno je na internetskim
stranicama Zagrebake
burze.
Dobri rezultati
Petrokova
Tvrtka Petrokov, koja se

bavi prodajom opreme
za centralno grijanje,
vodovod, plinsku i sanitarnu opremu, keramiku i klimatizaciju, prole godine zabiljeila je
promet od 200 milijuna
kuna, uz porast prodaje
od 10 posto. Trenutano,
tvrtka ima est poslovnica diljem Hrvatske.
Tvrtka planira veliki
rast prometa, promjenu
asortimana, uvoenje
novih robnih marki i
ekskluzivnih brendova te otvaranje nove tri
poslovnice u Zagrebu,
akovcu i Zadru, uz zaposlenje novih 10 djelatnika. U planu joj je i
irenje u regiju.
knjigometar
Carl-Johan Vallgren
Svinje
Fraktura
Neko je Tracy Whitney bila

jedna od najboljih kradljivica
u brani. Potom se smirila,
dobila dijete, no tragedija ju
je primorala da se suoi sa
svojom najgorom nonom
morom. Svijet se, pak, suoava s teroristikom prijetnjom
Grupe 99 iji je cilj stvaranje
novog svjetskog poretka. Kad
ta grupa postane nasilna, ena
koja vue sve konce, Althea,
postaje najtraenija zloinka
CIA-e. No njihova jedina nada
da je nau je Tracy. Uvjerena
da Althea stoji iza smrtonosnog ina koji joj je unitio ivot, Tracy kree u lov...
Tansy E. Hoskins
Zaiveno do boli:
antikapitalistika
knjiga mode
Sandorf
Kad sluajno otkrije trgovinu

ljudima, nekadanji sitni kriminalac Zoran postaje metom opasnih tipova. Dobiva
dojavu kako opljakati vozilo za prijevoz novca i odlui
tako otkupiti slobodu za sebe
i svoju obitelj. U akciju ukljuuje svojeg druga Jormu, koji
kad pljaka poe po zlu, moe
jedino svjedoiti egzekuciji.
Jormini nekadanji najbolji
prijatelji Danny Katz i Eva Dahlman nau se pak na tragu
skupini seksualnih prijestupnika i ne nasluujui da neki
od njezinih lanova pripadaju
samom vrhu policije i pravosua.
Sidney Sheldon
Kaos
Leo Commerce
Knjiga predstavlja istraivanje

i kritiku modnog sustava danas kao slike krajnje glamurizacije drutva, proizvodnje
luksuza s jedne i iskoritavanja ljudskoga rada u zemljama treeg svijeta s druge strane. Autorica istrauje bljetavi
svijet mode precizno analizirajui i razotkrivajui ono
skriveno i nevidljivo, a sve
to poduprto nizom podataka
i statistika koje ovu kritiku
zapadne mode ine hrabrim
doprinosom razotkrivanju visoke cijene luksuza.
Edna OBrien
Male crvene stolice

Naklada Ljevak
Anodea Judith donosi nam

svjei pogled na istonjaki
sustav akri, smjestivi ga u
kontekst jungovske psihologije, somatske terapije i metafizike. Opisuje svaku akru, istrauje kako utjee na
razvojni put djeteta, odreuje
specifine traume i zlostavljanja te nain na koji se moe
ponovno uspostaviti ravnotea. Uz osobne prie i primjere iz prakse, ova knjiga spaja
Istok i Zapad, znanost i filozofiju, psihologiju i duhovnost u
neprocjenjiv putokaz prema
vraanju cjelovitosti.
Firuz & Erdo
Pasta za divne snove

Profil Knjiga
Naslov romana odnosi se na

20. obljetnicu opsade Sarajeva, koja je obiljeena postavljanjem 11.541 crvenog stolca u
sjeanje na isto toliko poginulih u Sarajevu. Dr. Vlad Dragan dolazi u irsko mjestace
Cloonoila, gdje se predstavlja
kao iscjelitelj i seksualni terapeut i uskoro oara mjetane.
Fidelma McBride, nezadovoljna brakom i time to nema
djece, podlijee njegovu armu, to joj posve uniti ivot
nakon to dozna da je ovjek
u kojeg se zaljubila i s kojim je
zatrudnjela ratni zloinac.
Anodea Judith
Tijelo i um, istok i

zapad
Planetopija
U lai su uti zubi?! Tono!

Ako muljate roditeljima o tako
vanoj stvari kao to je redovito pranje zubia, to vas
moe kotati ne samo zdravlja
nego i titule najbjeljeg zeia.
Da je tome tako, uvjerila se i
naa pahuljasta zeica Bjelkica. No, vano je priznati i
ispraviti pogreku pa hrabro
krenuti dalje. Iako posramljena i obeshrabrena, Bjelkica
nije odustala, potrudila se i
pokuala ponovno ostvariti
svoje snove. U tome je ovaj
put imala vanog pomagaa
pastu za divne snove!
pST!
PONUDA /
SURADNJA /
TRAENJE
Suradnja u graevnoj stolariji i namjetaju

Veletrgovina Bednja, Bednja. Tvrtka za proizvodnju graevne stolarije i namjetaja trai
poslovnog partnera u istoj grani poslovanja te
nudi razne oblike poslovne suradnje (montaa, zastupanje na hrvatskom tritu). Kontakt:
Miljenko Bistrovi, miljenko309@gmail.com,
+385/42/796-342, +385/98/535-152.
Suradnja
Neo Pro India, Gurgaon, Indija, www.neo-pro.
in. Tvrtka s vie od 14 godina iskustva nudi usluge traenja kupaca tj. poslovnih partnera na
tritu cijele Indije za bilo koju vrstu projekata.
Kontakt: Darshana Parekh, darshana.parekh@
neo-pro.in, +91/706533-0324.
ienje
Eko-Tiva, Rijeka. Tvrtka obavlja usluge ienja poslije graevinskih radova i sva ostala ienja, ugradnju stolarije (prozori, vrata, krovni prozori), suhu gradnju (pregradni zidovi,
sputeni stropovi), vodoinstalacije, renoviranje
kupaonica i ugradnju kupaonikih elemena-
IZBOR IZ
NADMETANJA
Suradnja
Zborowski wafle, Zielona Gora, Poljska. Tvrtka proizvoa korneta trai dobavljaa/proizvoaa strojeva za izradu papirnatih omota
za vafle i automatskih linija za izradu korneta
za sladoled. Takoer nudi svoje proizvode te
trai kontakte s distributerima na hrvatskom
tritu. Kontakt: kontakt@zborowski-wafle.pl,
+48/68/329-0160, +48/515/554-527.
ta. Kontakt: Zoran Tintor, ekotiva@gmail.com,

098/601-250.
Izrada web stranica

Klik online, Zagreb, www.klik-online.hr. Tvrtka nudi dizajn i izradu novih te doradu ve postojeih web stranica. Kontakt: Nedeljka Pavi,
uprava@klik-online.hr, 091/5944-327.
Strojevi
Armak Makina, Izmir, Turska, www.armakmakina.com.tr. Tvrtka nudi izradu strojeva
za industriju, dijelova za strojeve i slino. Kontakt: merve.dalbicer@armakmakina.com.tr,
+90/232/3755178.
Tiskani progresivni kalupi

Egetek Kalip, Bornova, Izmir, Turska, www.
egetekkalip.com.tr. Tvrtka nudi svoje usluge proizvodnje tiskanih progresivnih kalupa.
Kontakt: info@egetekkalip.com.tr, +90/23244782413.
Hrvatska
Raunalna oprema
Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa

i projekata Europske unije nabavlja raunalnu opremu. Procijenjena vrijednost nabave
iznosi 984.000 kuna. Rok dostave ponuda je 10. lipnja.
Namjetaj
Ministarstvo unutarnjih poslova nabavlja namjetaj za

objekt Kupari. Procijenjena vrijednost nabave iznosi 800.000
kuna. Rok dostave ponuda je
8. lipnja.
Briefing e-servisi d.o.o.
tel.: 01/5501-511
fax.: 01/5501-555
nadmetanja@briefing.hr
www.briefing-nadmetanja.hr
Obrada metala
Galmet, Zagreb, www.galmet-zagreb.com.
Tvrtka se bavi obradom i izradom proizvoda od
metala: rezanje i savijanja svih vrsta lima do 6
mm, duine 3000 mm, kruno savijanje lima,
blanjanje i bruenje alata za strojeve i slino
do 3150 mm, specijalna varenja i tokasto zavarivanje, tancanje lima do 63 t, sve bravarske usluge, izrada raznih vrsta rotilja, nosaa
lampaa, stropnih nosaa za boksake vree,
nosaa za klime... Kontakt: Hrvoje Jakopec.
info@galmet-zagreb.com, +385/01/3768239.
Svjee meso
Ministarstvo socijalne politike

i mladih nabavlja svjee meso
za potrebe domova socijalne
skrbi. Procijenjena vrijednost

nabave iznosi 5,9 milijuna
kuna. Rok za dostavu ponuda
je 29. lipnja.
Sanitetska vozila
Grad Zagreb nabavlja sanitetska vozila u dvije grupe. Procijenjena vrijednost nabave
iznosi 2,5 milijuna kuna. Rok
dostave ponuda je 5. srpnja.
Regija
Dizajn, isporuka i integracija

novog sistema televizijske
produkcije
Radio i televizija Crne Gore

nabavlja izradu detaljnog
projekta, obuku zaposlenih
i isporuku sistema po principu klju u ruke. Procijenjena
vrijednost nabave iznosi 15,7
milijuna eura. Rok dostave

ponuda je 28. lipnja.
Raunala
Ministarstvo za obrazovanje,
nauku i mlade Kantona Sarajevo nabavlja raunala i opremu za projekt Elektronske
uionice za potrebe osnovnih
kola. Rok dostave ponuda je
4. srpnja.
Kompleti opreme za
ekstremne uvjete
Federalna uprava civilne zatite Sarajevo nabavlja 150

kompleta opreme za ekstremne uvjete. Procijenjena vrijednost nabave iznosi
256.000 konvertibilnih maraka. Rok za dostavu ponuda je
7. srpnja
steajevi, nekretnine, drabe
Prodaje se
proizvodna hala,
kue, dvorita...
Poslovni prostor u robnoj kui, ukupne povrine 916 etvornih metara, Krk, Primorsko-goranska upanija, procijenjene vrijednosti 1,25 milijuna kuna. Draba se odrava
31. svibnja u 9.30 sati na Trgovakom sudu
u Rijeci. Prodaja po naelu vieno-kupljeno.
Jamevina iznosi 10 posto poetne cijene. Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu uz prethodnu najavu na telefone: 051/650
624, 650 653 ili 650 559.
Oranica, ukupne povrine 6240 etvornih
metara, Donja Bistra, Zagrebaka upanija, procijenjene vrijednosti 1,27 milijuna kuna.
Roite za prodaju odrava se 31. svibnja u
10.30 sati na Trgovakom sudu u Zagrebu.
Prodaja po naelu vieno-kupljeno. Jamevina iznosi 10 posto. Zainteresirane osobe mogu
razgledati nekretninu uz prethodnu najavu na
mobitel: 099/2185 006.
Zemljite (uma i put), ukupne povrine
8676 etvornih metara, Kanfanar, Istarska
upanija, procijenjene vrijednosti 1.106.000
kuna. Osma prodaja-javna draba odrava
se 1. lipnja u 9.45 sati na Trgovakom sudu
u Zagrebu. Prodaja po naelu vieno-kupljeno. Jamevina iznosi 10 posto poetne cijene.
Zainteresirane osobe mogu razgledati nekretninu i dokumentaciju uz prethodni dogovor
sa steajnim upraviteljem i pozivom na broj
mobitela: 098/315 614, te uz prethodnu uplatu
naknade u iznosu od 500 kuna na iro-raun
steajnog dunika.
Preuzeto iz oevidnika
nekretnina i
pokretnina koje se prodaju
u ovrnom i steajnom
postupku. Vie informacija
na: www.hgk.hr
Kua s dvoritem, ukupne povrine 196 etvornih metara, Novi Marof, Varadinska
upanija, procijenjene vrijednosti 189.993,60
kuna. Roite za prodaju drugom usmenom
javnom drabom odrava se 1. lipnja u 12 sati
na Trgovakom sudu u Varadinu. Prodaja po
naelu vieno-kupljeno. Jamevina iznosi 10
posto. Zainteresirane osobe mogu razgledati
nekretnine koje su predmet prodaje, uz prethodni dogovor sa steajnim upraviteljem od 9
do 15 sati na broj mobitela: 095/9202 025.
Poslovna zgrada-proizvodna hala, ukupne
povrine 4656 etvornih metara, Gornji
Mu, Splitsko-dalmatinska upanija, procijenjene vrijednosti 1,7 milijuna kuna. Roite

za otvaranje pisanih ponuda zakazano je za 2.
lipnja u 9.30 sati na Trgovakom sudu u Splitu. Jamevina iznosi 10 posto. Razgledavanje
mogue nakon dogovora sa steajnim upraviteljem i pozivom na broj mobitela 091/4348
931.
Kua i dvor, ukupne povrine 1773,13 etvornih metara, Trema, Koprivniko-krievaka upanija, procijenjene vrijednosti
411.437,25 kuna. Draba se odrava 2. lipnja
u 9.45 sati na Opinskom sudu u Bjelovaru,
Stalna sluba u Krievcima. Nekretnina se ne
moe prodati ispod dvije treine utvrene vrijednosti. Jamevina iznosi 10 posto utvrene
vrijednosti nekretnine. Razgledavanje je mogue 1. lipnja od 10 do 13 sati u Tremi, Dvorie
75.
Kua i dvorite, ukupne povrine 4675,27
etvornih metara, Ljupina, Brodsko-posavska upanija, procijenjene vrijednosti
79.392,03 kune. Draba se odrava 3. lipnja
u 9.30 sati na Opinskom sudu u Slavonskom Brodu, Stalna sluba u Novoj Gradiki.
Nekretnina se ne moe prodati ispod treine
procijenjene vrijednosti. Jamevina iznosi 10
posto utvrene vrijednosti nekretnine. Zainteresirani kupac duan je prije razgledavanja
pristupiti u Sud kako bi mu se osigurala nazonost sudskog ovritelja pri razgledavanju
nekretnine.
Oranice, ukupne povrine 92.367,6 etvornih metara, Vrbovec, Zagrebaka upanija, procijenjene vrijednosti 324.852,50 kuna.
Draba se odrava 3. lipnja u 12 sati na Opinskom sudu u Velikoj Gorici, Stalna sluba u
Vrbovcu. Nekretnina se ne moe prodati ispod
dvije treine utvrene vrijednosti. Jamevina
iznosi 10 posto ukupne vrijednosti nekretnine. Razgledavanje mogue 3. lipnja od 14.30 do
15.30 sati uz sudskog ovritelja.
Zgrada s ugostiteljskim lokalom u prizemlju, stambenim dijelom na katu,
pomonim prostorijama u dvoritu te
pripadajuim zemljitem, ukupne povrine 359,66 etvornih metara, Kuevac,
Osjeko-baranjska upanija, procijenjene
vrijednosti 655.000 kuna. Draba se odrava 7. lipnja u 8.50 sati na Opinskom sudu u
Osijeku, Stalna sluba u Osijeku. Nekretnina
se ne moe prodati ispod treine utvrene
vrijednosti. Kao kupci mogu sudjelovati one
osobe koje su najkasnije na dan odravanja
roita za drabu dale jamevinu u iznosu od
65.500 kuna.
tenderi
tenderi.hgk.hr
Besplatan pristup svim informacijama o
meunarodnim javnonabavnim natjeajima
Kroz postupke
javne nabave
ostvari se oko 20
posto ukupnog
svjetskog BDP-a
pa su javni
natjeaji od
velikog interesa
za sve ozbiljne
poslovne subjekte.
Na godinjoj
razini samo
meunarodne
multilateralne
organizacije
potroe vie
od bilijardu
(tisuu milijardi)
amerikih dolara
kroz postupke
javne nabave to
hrvatske tvrtke
eljne plasmana
svojih roba i
usluga ne mogu
zanemariti.
Vie informacija na:

tenderi.hgk.hr
ice i kabeli
KNG-Krnten Netz GmbH je objavio natjeaj
za nabavu izoliranih ica i kabela niskog napona do jednog kilovolta za ispitivanje sustava
za proizvodnju biljaka. Natjeaj je otvoren do
1. listopada, a prijave na njemakom se predaju na KNG-Krnten Netz GmbH, Arnulfplatz 2,
Postfach 200, Julia Schusser, 9020 Klagenfurt;
Austria, julia.schusser@kelag.at. Vie podataka
o nadmetanju na http://www.kelag.at i http://
kelag.vemap.com.
Farmaceutski proizvodi
Szpital Miejski w Miastku, Miastko, Poljska,
trai nabavu farmaceutskih proizvoda. Natjeaj
je otvoren do 23. lipnja, a prijave na poljskom
jeziku se predaju na Szpital Miejski w Miastku Sp. z o.o., ul. Gen. Wybickiego 30, Iwona
cilewska, 77-200 Miastko, Poland, zamowienia@szpitalmiastko.pl. Vie podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Lijekovi
Regionalni institut za gastroenterologiju i hepatologiju Prof. dr. Octavian Fodor Cluj, Rumunjska, objavio je poziv za javni natjeaj nabave
robe, tj. raznih vrsta lijekova (sukladno tenderu)
za potrebe te bolnice. Vrijednost nabave: 6,2
milijuna eura. Rok za prijavu je 14. lipnja, a vie
podataka o nadmetanju moe se pronai na
www.e-licitatie.ro.
Nafta i destilati
Dl-Kom Dl-Dunntli Kommunlis
Szolgltat Kft, objavljuje natjeaj za nabavu
nafte i destilata. Vrijednost nabave: 180 milijuna
forinti. Natjeaj je otvoren do 8. lipnja, a prijave
na maarskom jeziku se predaju na: Dl-Kom
Dl-Dunntli Kommunlis Szolgltat Kft.
AK15918 Siklsi t 52., Pcs, 7632, Hungary,
Paizs Jzsef paizs.jozsef@biokom.hu. Vie podataka o nadmetanju na istoj adresi.
Transformatori
Mlarenergi Elnt AB trai nabavu transformatora napajanja, a potpisuje se okvirni sporazum s vie gospodarskih subjekata. Najvie osam gospodarskih subjekata mogu biti
supotpisnici okvirnog sporazuma. Trai se
ekonomski najpovoljnija ponuda u odnosu na

kriterije koji su navedeni u dokumentaciji za
nadmetanje. Natjeaj je otvoren do 9. lipnja, a
vie podataka o nadmetanju mogue je pronai na Mlarenergi Elnt AB, 556554-1504,
Box 924, Lena Dellbrant, SE-731 29 Kping;
Sweden, lena.dellbrant@malarenergi.se, http://
eu.eu-supply.com/app/rfq/rwlentrance_s.
asp?PID=164192&B=MALARENERGI.
Savjetovanje i razvoj IT sustava
Ministarstvo unutarnjih poslova Maarske objavilo je natjeaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrke,
internet i podrka. Rok za dostavu ponuda je:
28. lipnja do 14 sati. Jezik na kojem ponude ili
zahtjevi za sudjelovanje moraju biti sastavljeni
je maarski. Dokumentacija o nabavi dostupna
je besplatno i moe joj se u potpunosti pristupiti izravno i neogranieno na: http://docs.solidalapok.hu. Naruitelj: Ministarstvo unutarnjih
poslova Maarske Belgyminisztrium, Tmogats-koordincis Kzbeszerzsi Projektiroda
Jzsef Attila utca 24, Budapest, Maarska.
Usluge u IT sektoru
Oborov zdravotn pojiovna zamstnanc
bank, pojioven a stavebnictv, objavljuje natjeaj za usluge informacijske tehnologije: savjetovanje, razvoj programske podrke, internet i podrka. Natjeaj je otvoren do 22. lipnja,
a prijave na ekom jeziku se predaju na Oborov zdravotn pojiovna zamstnanc bank,
pojioven a stavebnictv, 47114321, Rokotova
1225/1, MT Legal s.r.o., advoktn kancel, Karoliny Svtl 25, 110 00 Praha 1 140 21, Praha
4, eka, vz@mt-legal.com. Vie podataka o
nadmetanju na http://www.e-zakazky.cz/
Profil-Zadavatele/01d47fe3-916b-4869-bc75c097dc0eefe1.
privredni vjesnik
Agjamal, glamur na hrvatski nain
Badii za part
ameriko tr
Mlada poduzetnica Martina Kunti, vlasnica
tvrtke Dimora iz Krievaca, usudila se
zakoraiti na prestino ameriko trite gdje
su primijetili njen dizajnerski brend Agjamal, a
posebno liniju beach-party kupaih kostima i
veernjih haljina
ad se iz ljubavi prema dizajnu rodi pravi

biznis, tada je uspjeh
zajamen. Upravo je
to pria koju svojim veernjim
haljinama i unikatnim kupaim
kostimima te casual odjeom
pria Martina Kunti, vlasnica tvrtke Dimora. tovie, ova
mlada poduzetnica usudila se
zakoraiti na prestino ameriko
trite gdje su takoer primijetili
njen dizajnerski brend Agjamal,
a posebno liniju beach-party kupaih kostima i veernjih haljina.
Naime, ona je kao jedina poduzetnica u modnoj industriji s podruja Jugoistone Europe pozvana na
sudjelovanje i predstavljanje na
Magicu, najveoj svjetskoj smotri tekstilne industrije, odjee,
obue i modnih dodataka u Las
Vegasu, gdje je i predstavila
svoju liniju. ene koje kupuju
i nose haljine, a posebno beach-party kupae kostime s
potpisom Agjamal, svakako
vole dozu glamura, znaju to
ele i to se ne boje pokazati.
U Hrvatskoj danas nema
proizvodnje
beach-party kupaih kostima za koje
sam se ja odluila. Ali slino
je i na amerikom tritu. To
sam dobro uvidjela kad sam
se pojavila u Las Vegasu sa svojom kolekcijom

Agjamal, a to su pokazali i investitori zainteresirani za plasman mojih proizvoda na amerikom tritu, rekla je Martina Kunti koja se na
ulazak u poduzetnike vode odluila prije neto vie od godinu dana ohrabrena pozitivnim
komentarima za svoje sveane haljine koje je
najprije dizajnirala za sebe, prijatelje i rodbinu.
Bit ete zvijezda ljetnih partyja
Za kupae kostime Agjamal kau da su jako

seksepilni, senzualni, puni bljetavila i idealni
za ljetne none zabave na otvorenom prostoru.
Nai party kupai kostimi su coture kolekcija, to znai da je svaki unikatni i da su runi
rad. Uz to imamo proizvodnju unikatnih halji-
Agjamal - izgovara
se aemel - u
prijevodu s
arapskog znai
ljepota
na za sve sveane prigode i casual odjeu za
svakodnevne prilike koja je takoer drugaija
od onoga to danas moemo nai u velikim
trgovinama i korporacijama, istie Martina
Kunti.
Njezina linija beach-party kupaih kostima,
rtijanje osvajaju
rite
dizajniranih ne samo za kupanje, nego i

za sudjelovanje na pool zabavama, domjencima i dogaanjima na plaama, ali i
veernje etnje na otvorenom, osvojila je
modnu javnost u Las Vegasu i brojne investitore. I sam naziv brenda je zanimljiv
jer Agjamal - izgovara se aemel - u prijevodu s arapskog znai ljepota. Posebna panja poklonjena je logu tog brenda,
koji se sastoji od tri dijamanta, a svaki od
njih predstavlja vanu kariku u procesu
stvaranja. Jedan predstavlja obitelj, drugi drage prijatelje, a trei haljine i ostale
kreacije. Svaki je taj dijamant, odnosno
segment, vaan i nezamjenjiv u procesu
stvaranja.
Strast i samouvjerenost
Openito bih o svojoj kolekciji mogla

rei da izraava strast prema ivotu, samouvjerenost i enstvenost ene koja je
nosi. Kolekcija je namijenjena svim e-
nama koje ele biti drugaije. Kreiranje

i modu shvaam osobno, subjektivno, to
je za mene nain izraavanja, prilika za
iskazivanje mog stila, osobina i emocija,
odnosno mene same. Stoga mogu rei
da su i moje kreacije osobne i prepoznatljive, istie Martina Kuni
koja nakon Las Vegasa svoju kolekciju eli predstaviti i na Floridi,
tonije Miamiju, na trendy mjestu
u koje e se njezine kreacije savreno uklopiti.
Tamo e za otprilike dva mjeseca,
tonije koncem srpnja ove godine biti velika smotra tekstilne industrije, a Martina tada oekuje
prve izvozne narudbe koje e
iz Krievaca krenuti preko oceana. Osim SAD-a, cilj je brend
Agjamal iriti i na zemlje u hrvatskom susjedstvu, ali i dalje
prema istoku.
Tjedni gospodarski
TV magazin
Gledajte nas na regionalnim i lokalnim televizijama:
TV NOVA Pula
Na
TV IBENIK
kanalu privredni hr pogledajte sve emisije i priloge.

PV 3930

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

PV 3930

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

| najbolji izvoznici | AD plastik | kontroling | javne nabave | svijet financija |

30. svibnja 2016., godina LXIII, broj 3930

nova definicija poslovnog uspjeha

Probudi navijaa u sebi i

INA i Kia vode vas do vrijednih nagrada

3930 / 30. svibnja 2016.

Nova definicija poslovnog uspjeha

Skloni smo improvizacijama i preacima

Roko Vuleti, direktor NCP Grupe i predsjednik

Najbolji izvoznici Pliva, Industrius i Nanobit

Marinko Doen, predsjednik Uprave AD Plastika

Mali poduzetnici lake do financijskih potpora

Izlaz je u plastenikoj proizvodnji

Roendan Pake sirane u znaku investicija

Digitalna jednostavnost formula za uspjeh

Sanja Pljea, Svetozar

Irena Mikac Adamovi

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 3

gost komentator Ernest Svai

urizam u Krapinskim Toplicama u

4 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

Jacob Badl, danas ruski ulagai pripremaju

Kategorija oranice i vrtovi zastupljena je sa

Trajni travnjaci (livade i panjaci)

Prirod penice iznosi

27% (71.743 t), soje za 49% (196.431 t)

Takoer su poveani prirodi

Ostvareni prirod kukuruza u 2015. iznosi

1.709.152 tona(17% manje nego u 2014.)

20% (56.783 t),

46% (756.509 t) i suncokret za 5% (94.075 t)

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 5

TEMA TJEDNA Globalno istraivanje konzultantske kue PwC N

Koplja se lome ve na fundamentalnoj razini, a to je svrha postojanja

6 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

sno pokazuje diskrepanciju u viziji razvoja i

ova definicija poslovnog uspjeha

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 7

Bez kupca nema

jednosti same kompanije, objanjava Mller

Domai menaderi osvjeteniji

Combisov lan Uprave za financije Robert

Poslovanje sve kompleksnije

Ipak, iz PwC-a poruuju kako ima i tema oko

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 9

AKTUALNO Istraivanje o operativnoj izvrsnosti

Istraivanje je provedeno meu hrvatskim tvrtkama s vie od 100

ok svjetska poduzea do svojih stratekih ciljeva dolaze

kidnom poboljavanju poslovanja kroz

10 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

postignua, trendovi, planovi, metodologije i rjeenja u podruju poboljavanja i

Nae tvrtke zaostaju za

Ciljana skupina bila su hrvatska poduzea s vie od 100 zaposlenika i vie od

Pitanje koje valja

uspjena poduzea iz zapadnog svijeta,

Usprkos ovakvim rezultatima istraivanja, ohrabruje podatak kako gotovo

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 11

INTERVJU Roko Vuleti, direktor NCP Grupe i predsjednik Udruge

12 | Privredni vjesnik | broj 3930 | 30. svibnja 2016.

nautikog sektora pri HUP-u

n Koliko brodova u ovom trenutku imate

n Kakva je bila prola godina za NCP Grupu?

30. svibnja 2016. | broj 3930 | Privredni vjesnik | 13