1. Obiljeja nastavnih umijea?

O pouavanju umijea moe se govoriti s obzirom na tri sredinja obiljeja:

Ukljuuje svrhovito i na cilj usmjereno ponaanje.
Razina strunosti odraava se kroz njihovu preciznost, leernost i

osjetljivost na kontekst.
Moe ih se poboljati kolovanjem i praksom.

2. Razlika izmeu nastavnika poetnika i iskusnih nastavnika?

Razlika izmeu nastavnika poetnika i iskusnih nastavnika je u tome da
iskusni nastavnici raspolau nizom dobro organiziranih radnji koje mogu
fleksibilno primijeniti i uz malo mentalnog napora prilagoditi
situaciji.Iskusni nastavnici mogu pribjei sklopu postupaka i izmeu njih
odabrati najprimjerenije odreenoj situaciji. I zaista, razlog zato je
poetnicima tako teko prvih godina rada je taj to nastavnik poetnik
mora tek stei znanje o tome ta i kako uiniti u odreenoj sitaciji.
3. Tri vana elementa nastavnih umijea?
Razlikujemo tri vana elementa nastavnih umijea:

Znanje nastavnikovo znanje o predmetu, uenicima, kurikulumu,

nastavnim metodama, utjecaju drugih imbenika na pouavanje i
uenje te znanje o vlastitim nastavnim umijeima.
Odluivanje razmiljanje i odluivanje prije, za vrijeme i poslije
nastave o tome kako najlake postii predviene pedagoke
rezultate.
Radnje ponaanje nastavnika sa svrhom poticanja uenja uenika.

Najvanije obiljeje nastavnih umijea je to da su to sraunate i ciljane

aktivnosti kojima je svrha uglavnom rijeiti odreeni problem.
4. Djelotvorni nastavnik?
Nastavnici koje se smatra djelotvornima u pouavanju iskazuju slijedee
kvalitete:
Kreiraju sreeno i privlano okruenje za uenje.
Usredotouju se na pouavanje i uenje tako da maksimalno
poveaju vrijeme uenja i zadravaju akademski ton.
Pouavaju dobro organizirane i ustrojene nastavne jedinice s jasno
naznaenom svrhom.
Imaju visoka oekivanja i postavljaju pred uenike intelektualne
izazove,

Prate napredak i daju brze korektivne povratne inromacije

Uspostavljaju jasnu i pravednu i potenu disciplinu
5. Planiranje nastavnog sata 4 elementa?
4 najvanija elementa u planiranju nastave:
o Odluka o pedagokim ciljevima koje se eli postii na pojedinom
nastavnom satu.
o Izbor i pismena priprema za nastavni sat, koji ukljuuje odluku o tipu
i prirodi aktivnosti (npr. izlaganje, rad u skupinama, itanje),
redoslijed i predvieno vrijeme za svaku od tih aktivnosti te
predvieno gradivo i materijal.
o Priprema svih predvienih nastavnih sredstava i pomagala,
ukljuujui nastavne materijale, provjeru jesu li ureaju nartueni,
isporueni i ispravni, izgled razreda te, ponekad, ak i generalnu
probu (kad je rije o eksperimentu ili prikazu).
o Odluka o tome kako pratiti i ocjenjivati ueniki napredak i
postignua tokom i nakon nastavnog sata da bi se prosudilo jesu li
uenici nauili planirano.
6. Primjer otvorenog i zatvorenog pitanja za odsijek koji
studirate?
Otvorena pitanja mogu imati nekoliko tanih odgovora.
Zatvorena pitanja imaju samo jedan ispravan odgovor.
Pitanja vieg reda ukljuuju logiko razmiljanje, ralambu i prosudbu.
Pitanja nieg reda obuhvataju prisjeanje ili nabrajanje.
7. Objasnite diferencijaciju kroz aktivnost uenja?
Diferencijacija ukljuuje prilagodbu naina na koji se aktivnosti odreuju i
ocjenjuju kako bi se izalo u susret raznim sposobnostima u sklopu istog
razreda.
Diferencijacija kroz aktivnosti, pri emu uenici savladavaju iste
sadraje, ali na razliitim razinama.
Diferencijacija kroz rezultete, pri emu se odredi ista opa aktivnost,
ali dovoljno fleksibilna pa uenici mogu raditi na vlastitoj razini.
Diferencijacija kroz aktivnost uenja, pri emu se pred uenike
postavlja isti zadatak i na istoj razini, ali na drugaiji nain.
Diferencijacija kroz tempo, pri emu uenici mogu savladavati isti
sadraj na istoj razini, ali razliitim tempom.

 Diferencijacija kroz dijalog, pri emu nastavnik s pojedinim

uenicima raspravlja o aktivnostima kako bi ih prilagodio njihovim
potrebama.

8. Metoda skele?
Jedan od najvanijih aspekata strunog mentorstva je metoda skela
(scaffolding).
Pojam sekla znai da struno mentorstvo moe ukljuivati pomo
uenicima u nekoj aktivnosti tako da im se skrene pozornost na najvanije
elemente nune za primjenu i jaanje postojeeg razumijevanja i time
omogui da uspjeno privedu aktivnost kraju.
9. Rad u skupinama?
U osmiljavanju rada u skupinama potrene su mnoge odluke o nainu
njegove organizacije, vano je:
1) Pitanje veliine skupine i naina oblikovanja skupina ako ste
predvidjeli neku aktivnost za skupine od po etiri uenika, mroate
razmisliti o tome kako uenike podijeliti i ta uiniti budete li imali
jednog prekobrojnog uenika ili ak jednog ili dva uenika koje niko
ne eli u skupini.
2) Pitanje prirode zadatka je li jasno u emu se zadatak sastoji, ko e
ta raditi i kako i koji e biti krajnji ishod. Korisno je napisati zadatak
na tablu ili na papiri zajedno sa uputama koju se podijeli svim
uenicima ili skupinama.
3) Vaa uloga posmatraa briljiv nadzor je poeljan, naroito kad se
provjerava jesu li svi uenici razumjeli zadatak. No vaa nazonost
moe zakoiti razrednu raspravu pa provedite malo vremena sa
svakom skupinom kako biste provjerili je li sve u redu, ali nemojte
dugo sjediti s njima.
4) Upute o vremenu koje stoji uenicima na raspolaganju
preporuljivo je rei koliko vremena svaka skupina ima za neku
aktivnost, ali i koliko bi vremena trebali potroiti na pojedine faze.
5) Potreba da se uenicima pomognu razvit sposobnosti za uspjean
rad.

10. Obiljeje kretanja uenika po uionici?

Neka su obiljeja kretanja uenika po uionici, npr. ulatak i izlazak i
uzimanje opreme.
Meutim, neke prilike zahtijevaju posebnu pozornost.
-

Prva je podjela knjiga na poetku ili tokom nastave. Bolje je podijeliti

knjige nego da ih uenici sami uzimaju. esto je bolje zamoliti dva ili
tri uenika da podijele knjige umjesto vas.
Drugo obiljeje je u vezi s kretanjem veih skupina uenika. Takvo je
kretanje uvijek potrebno nadzirati. Pritom se moete pridravati
korisnih i uobiajenih pravila, ali ima situacija koad je potrebna
neuobiajenija ili nova organizacija.
Tree su obiljeje kretanja uenika vaa oekivanja o tome kad
uenici mogu ustati sa svog mjesta. Vano je znati postupati s
uenicima koji ne sjede na mjestima dok se oekuje da ondje sjede i
rade. Tokom takvih aktivnosti oekuje se da uenici ostanu u svojim
klupama dok im se eizriito ne odobri da mogu ustati. Valja paziti da
u odreenom trenutku samo nekoliko uenika ne sjedi na svojim
mjestima.

11. Mjere kojima se moe preduhitriti neposluh uenika?

Umjenim pouavanjem moe se uveliko smanjiti estota uenikog
neposluha, a mogue incidente moe se prebaciti na drugi kolosijek prije
nego to prerastu u neposluh.
Postupci kojima se moe preduhitriti neposluh
Pomno praenje uenikog ponaanja i rada za vrijeme nastave moe
osigurati da se velik dio neposluha sprijei u zametku.
Pogledom preletjeti po razredu. Individualni kontakt dat e vie
uspjeha od dovikivanja s udaljenosti. Ovo posljednje je nepotrebno
jer ometa druge uenike i implicira da je uenik neposluan.
Kruite. Zapitate li uenike kako im ide esto ete otkriti probleme
koje vam u protivnom uenici ne bi otkrili.
Gledajte uenike u oi.
Poimenice ispitujte. Rasporedite li pitanja ravnomjerno na uenike to
e osigurati da uenici prate po satu.
Iskoristite blizinu. Krenete li prema dvojici uenika koji razgovaraju,
time im moete pokazati da ste to primijetili a da ne prekidate
nastavu.
Pruite pomo.
Mijenjajte aktivnosti ili brzinu rada.

 Uoite neposluh. Vano je pokazati ueniku da ste primijetili da je

neposluan. Dovoljan e biti pogled, strogi izraz lica ili stanka u
izlaganju da pokaete vae nezadovoljstvo, a nastavu ete prekinuti
samo na trenutak.
Uoite neuljudnost. Ako se uenik ne ponaa uljudno prema vama,
pogledajte ga iznenaeno ili strogo kako biste mu pokazali da niste
zadovoljni. Nedostatak uljudnosti ili potovanja treba iskorijeniti, jer
na tome uenici temelje svoje miljenje o standardu ponaanja koji
oekujete.
Premjetajte uenike. Raspored sjedenja je povlastica, a ne ueniko
pravo, i ako smatrate da je poeljan bolji raspored, premjetaj moe
pomoi.

12. Nedostaci kazne?

Najvanije obiljeje kazne koje se mora imati na umu je da e ona imati
najvei uinak ako se koristi kao formalna i teka sankcija u sluaju
ozbiljnih oblika neposluha kad drugi postupci ne uspiju.
Najvei nedostaci:
one su neprimjeren model ljudskih odnosa
potiu zabrinutost i zlovolju
imaju kratkotrajan uinak poetnog oka
potiu uenike da osmisle naine kojima e ih izbjei
ne potiu dobro ponaanje nego slue za guenje neposluha
ne rjeavaju uzrok neposluha
usmjeravaju pozornost na neposluh.
12. Uzroci uenikog neposluha

Dosada.
dugotrajni umni napor.
Nemogunost da se izvri aktivnost.
Drueljubljivost. Uenici u kolama ive sloenim drutvenim
ivotom sklapaju prijateljstva, izbijaju sukobi, stvaraju se zajedniki
interesi. Aspekti tih drutvenih odnosa izmeu uenika esto e se
preliti u nastavu.
Niska
kolska
samosvijest.
Nekim
uenicima
nedostaje
samopouzdanja kao uenicima i mogu potpuno odustati od kolskih
oekivanja koja su dio pozitivnog razrednog ugoaja.

Emocionalni problemi.
Negativan odnos. Pojedini uenici moda jednostavno ne cijene
dobar uspjeh u koli, pa kad im je rad predosadan ili preteak, oni se
iskljue.
Nedostatak negativnih posljedica.

13. Najee svrhe ocjenjivanja?

Ocjenivanje je svaka aktivnost kojom se prosuuje uenikov uspjeh.
Pedagoki rezultati koje kole postavljaju kao cilj su kako pomoi
uenicima stei znanje, razumijevanje, sposobnosti i stajalita.
Ocjenjivanje se odnosi na tehnike kojima moete pratiti uenikov napredak
prema odreenim obrazovnim rezultatima. Prvo i najvanije pitanje s kojim
se susree u ocjenjivanju uenikog napretka je kakva je svrha
pcjenjivanja.
Svrhe:
Osigurati nastavnicima povratne informacije o uenikom napretku.
Uenicima osigurati pedagoke povratne informacije.
Motivirati uenike.
Osigurati evidenciju napretka.
Posluiti kao izraz sadanjih postignua.
Ocijeniti ueniku spremnost za budue uenje.
Dio problema s kojim se suoavaju nastavnici je potreba da se istodobno
zadovolje razliite svrhe i namjene ocjenjivanja i da se nepoeljne
nuspojave izbjegnu ili ogranie na najmanju moguu mjeru.
14. Opasnosti ocjenjivanja
Tri su najvee opasnosti:
1. Opasnost da se uenici koji iz povratnih informacija o svojem
napretku zakljue da zaostaju za svojim kolegama ili za nekim
standardom postignua koji im neto znai, to ih moe obeshrabriti
i uzrujati.
2. Opasnost da postupci za ocjenjivanje uenikog napretka mogu
oduzeti previe vremena i biti prebirokratski za uenike i nastavnike,
pa im oduzati vrijeme i energiju koju bi bilo bolje utroiti na druge
aktivnosti.
3. Oasnost da nastavnici i uenici mogu odve pozornosti obratiti
dobrim uenicima

15. Vrste ocjenjivanja

Formativno ocjenjivanje. Ocjenjivanje kojemu je cilj poboljati uspjeno uenje
uenika. To se moe postii tako da se uenicima pomogne povratnom informacijom

ili da nastavnici dobiju povratne obavijesti koje e im omoguiti da ubudue

djelotvornije zadovolje uenikove pedagoke potrebe. Usmjereno je na pronalaenje
pogreaka, potekoa ili manjkavosti u uenikom radu i prua savjete i podatke kako
bi se rad u budunosti poboljao.
Sumativno ocjenjivanje.Ocjenjivanje koje odreuje standard postignua dostignut u
odreenom trenutku, a najee se vri na svretku obrazovnog razdoblja. Ocjene iz
kolskih svjedodbi ili rezultati ispita.
Normativno ocjenjivanje. Uenikov se uspjeh mjeri u usporedbi s uspjehom drugih
uenika. Ako se ocjenom odlian oznaava razina znanja koju postie najboljih 10%
uenika, to bi znailo da najboljih 10% e uvijek dobiti ocjenu odlian.
Ocjenivanje na temelju mjerila. Uenikov se uspjeh ocjenjuje na temelju toga je li
zadovoljen odreeni opis postignua. Svi e uenici koji su zadovoljili to mjerilo biti
ocijenjeni pripadajuom ocjenom bez obzira na uspjeh drugih uenika. Stupnjevani
testovi u glazbi, ivim jezicima i matematici.
Dijagnostiko ocjenjivanje. Preklapa se s formativnim ocjenjivanjem, ali precizno
odreuje potekoe u uenju i probleme. Odreenim testovima mogu se odrediti
pojedine potrebe i povezati s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama.
Interno ocjenjivanje. Ocjenivake aktivnosti koje je osmislio i proveo nastavnik i koje
esto upotrebljavaju kao dio njeogva nastavnog rada.
Eksterno ocjenjivanje. Ocjenjivake aktivnosti koje su osmislili ispitivai izvan kole,
iako ih esto izvode razredni nastavnici, ali ih vanjski ocjenjivai provjeravaju na
temelju nasuminih uzoraka.
Neformalno ocjenjivanje. Utemeljeno na praenju rada u razredu.
Formalno ocjenjivanje. Ocjenjivanje koje se unaprijed najavi. To prua uenicima
priliku da ponove gradivo i da se pripreme za ocjenjivanje.
Trajno ocjenjivanje. Zavrna se ocjena temelji na standardu postignua u raznim
oblicima ocjenjivanja tijekom duljeg razdoblja.
Jednokratno ocjenjivanje. Zavrna se ocjena temelji na standardu postignua
iskljuivo na svretku teaja ili programa.
Objektivno ocjenjivanje. Ocjenjivanje i srodne ocjenjivake aktivnosti s visokim
stupnjem podudarnosti ocjena razliitih ocjenjivaa. Testovi viestrukog izbora.
Ocjenjivanje postupka. Ocjenjivanje aktivnosti u hodu, npr. itanje pjesama naglas ili
osmiljavanje i voenje pokusa, u kojem ocjenjivanje temelji se na neposrednom
promatranju rada uenika.
Ocjenjivanje na temelju zavrnog proizvoda. Ocjenivanje utemeljeno na opipljivom
radu, npr. pismenom sastavu, projektu, crteu, modelu ili ispitnom materijalu, koji se
predaju sa svrhom da ih se ocijeni.
Tipovi ocjenjivanja najee dolaze u kontrastivnim parovima:
formativni - sumativni
utemeljeni na normama utemeljeni na mjerilima
unutarnji vanjski
neslubeni slubeni
trajni jednokratni
ocjenjivanje postupka ocjenjivanje zavrnog proizvoda.
Priroda ocjenjivanja je esto takva da obuhvaa mjeavinu tih kontrastivnih parova.

Da li biste ucenicima zadavali domace zadace?da,ne.Obrazlozi

Objasnite odbojnost?