Post: #1

Akustika - Kutija

Akustika - Kutija
itajui asopise i listajui kataloge, esto ste u prilici da vidite zvunike kutije.
Oni malo ambicijozniji, a sa manje novca, nalaze se u nedoumici-kupiti gotove ili
napraviti vlastitu/e kutiju/e i ugraditi ih u stan ili automobil. Samogradnja kutije
je rjeenje koje moe donijeti utedu i do 40posto, a o psiholoskom efektu
sama sa gazala da i ne govorimo. Ipak, bez nekih predznanja, u ovu avanturu
se nemojte upustati jer rezultat moze biti porazan, a novac potroen za izgradnju
kutije uzalud baen.
Prva i osnovna stvar je da zvunik, sam za sebe, bez kutije, ne moe adekvatno
reprodukovati zvuk niske frekvencije, a u tome ga sprjeava akustiki kratak
spoj, jer zvuk emitovan s prednje i zadnje strane membrane, nalazi u protu fazi,
pa se time ponitava. Prvo to nam padne na pamet je ugradnja zvunika na
sredite ravne ploe, ija je povrina dovoljna da zvuk emitovan sa prednje i
zadnje strane ne dou u koliziju. Ovo rijesenje je prirodno, daje odlicne rezultate,
a osnovna mana je dimenzija ploe ( petnestak kvadratnih metara , ili vise), jer
ne bih mogla stati ni u autobus, a o automobilu da i ne govorimo. Ako svijesno
rizikujemo da zvuk emitovan sa jedne strane membrane nepovratno izgubimo,
zatvoriemo ga u kutiju. Ovakvo rijesenje naziva se zatvorena (kompresiona)
kutija.
Mana ove kutije je oigledna, jer smo jednu polovinu proizveenog zvuka na ovaj
nain unitili, a pri tome, vazduh u kutiji ponaae se kao opruga u mehanici i
koiti membranu u dugom hodu, pa na taj nain jo vise smanjiti efikasnost.
Dobra strana ovakve konstrukcije je njena jednostavnost i spremnost na
pratanje greaka, kao i dobro podnoenje velikih snaga, jer vazduh u kutiji e
obezbijediti dobru kontrolu kretanja membrane, a samim time dobru definiciju i
dobar tranzijentni odziv. Ako kojim sluajem na kutiji napravimo otvor u obliku
tunela, tada e se vazduh u tom tunelu ponaati kao ep, koenje e biti
manje, efikasnost vea, emitovana frekvencija nia, ali e zato biti lake
isforsirati zvunik, preopteretiti ga, i/ili dozvoliti mu koloraciju zvuka ( do
granice neprepoznavanja), a pomenimo da je jedna nus-pojava javljanje
frekventnih valova, koji mogu drasticno degradirati zvuk. Ovakvo rijesenje
polularno se naziva bass-reflex. Izrada ovakvih kutija zahijeva dosta znanja i
iskustva, jer treba rijesiti vise parametara u isto vrijeme. Naravno, ovdje su
pomenute samo osnovne konstrukcione osobine kutija, jer pored ovih pomenutih
postoji jo mnogo tipova kutija, ija se izgradnja javlja u praksi,
Pomenimo transimisione linije, horne i band-pass kutije, ije su teoretske osnove
dobro razraene i daju dobre rezultate. Matematika koja stoji iza svega ovoga
nije tako jednostavna, ali sa nekoliko osnovnih jednaina, moemo se upustiti u
neki jednostavniji prijekat, ako nita probe radi, a rezultat ne mora izostati.
Ako elite uspjeti u prvom pokuaju, prilikom nabavke woofera, potraite nacrte
za kutiju, jer proizvoa/i ih esto isporuuju u paketu s zvunikom. Ovakvi
nacrti su tvorniki elaborisani i ako ih se pridravate uspjeh je zagarantovan. Ako
ove nacrte ne moete nai, tada ste osueni da se oslonite na vlastitu pamet, ili

na Internet, jer se jednostavnije vrste prorauna lako pronalaze, a postoji i

nekoliko sajtova koji vre on-line proraune (besplatno). Ako ste odluni, ovakvi
amaterski programi nece vas zadovoljiti, jer pruaju ogranien broj rjeenja,
pa uz to neto novca moete sebi nabaviti neki od programa za proraun
zvuikih kutija (to skuplji-to bolji). Za poetnike se svakako preporuuje
izgradnja kompresione kutije, jer je proraun jednostavan. Na ovom mjestu
postavlja se prvo pitanje, koje e tek otvoriti veliku diskusiju.
Koji zvunik ugraditi u kompresionu kutiju.???
Kako emo to znati =?
Prilikom kupovine zvunika, dobili ste papir na kome se njegove tehnike
karakteristike. Pored podataka o snazi, tu je i itav niz podataka, koji se jednim
imenom oznaavaju kao Thiele/Small parametri. Ovi parametri dobili su naziv po
australijancima (A.N. Thiele i Ricard Small), koji su postavili niz relativno
jednostavnih jednaina po kojima se vre prorauni.
navedimo najee:
Vas Ekvivalentna zapremina vazduha, koju ima istu akustinu komplilansu kao
zvunik. Najee se izraava u litrima, a nekada i u kubnim stopama.
Qts Totalni Q faktor ( faktor dobrote), suma elektrinog i mehanikog Q faktora
Qes- Elektrini faktor dobrote
Qms Mehaniki faktor dobrote
Fs- Rezonantna frekvencija zvunika, izraava se u Herzima / Hz
Xmax maksimalni hod membrane u jednom smijeru ( onoliko koliko je pomijeri
kretni kalem
SPL Zvuni pritisak koji zvunik postie jednim Watom snage, mjereno na
udaljenosti od jednog metra, tj. Db/W/m
Naravno, Izgradnja kutije nije samo nauka, ve i umjetnost, potrebno je iskustvo
, osjeaj i intiutivnost. Ne moe se uvjek proraunati, ve traiti kompromis, a i
tada e se nai sluaoci koji ce imati razliite prigovore ( kao i uvjek J )
Kada sagledamo karakteristike zvunika, treba donijeti odluku o tome, da li ga
ugraditi u kompresionu ili bass-refleks.kutiju, ali zadanom zvuniku odgovara
neki od manje popularnih oblika.
Najbri i najjednostavniji nain je odreivanje takozvanog EBP broja (Efficiency
Bandwidth Product). EBP se dobija kada rezonantnu frekvenciju zvunika (Fs)
podijelimo sa Elektrinim faktorom dobrote (Qes)
EBP = Fs/Qes

Ako je EBP manj od 55, zvunik e se dobro ponasati u kompresionoj kutiji, a

ako je vei od 55, vie e mu odgovarati otvorena kutija. Ovo pravilo nije
previse striktno, jer je sve stvar kompromisa. Ipak, ako je rezonantna
frekvencija zvunika niska ( npr: ispod 35 Hz), uz nizak EBP, moete biti sigurni
da e se taj zvunik dobro ponasati u maloj zatvorenoj kutiji. Ovdje jos treba
definisati neke parametre, koji se odnose na kompresionu kutiju.
Prije svega Qtc (faktor dobrote kutije), broj koji pokazuje faktor dobrote sistema
zvunik-kutija. Optimalna vrijednost Qtc-a zavisi od eljenih karakteristika. Ako
elimo dubok i dobro definisan bass i tranzijentni odziv odabraemo Besselovu
karakteristiku i Qtc=0,557. Optimalna definicija zahtijeva neto manju kutiju i
Qtc=0,707 (Butterworth).
ako nam je cilj glasnoa i velika snaga, a na utrb dobokoga bassa, odabraemo
jo manju kutiju 0,9>Qtc>1. Vrijednost Qtc vea od 1,2 rezervisana je za
zvunike koje svijesno gurama u srednjotonsko podrucije, a tada treba biti
paljiv, jer je bass sporiji i mogua pojava neprijatnih frekventnih vrhova.
Zapremina kompresione kutije se rauna prema jednaini:
Vb = Vas / ((Qtc/Qts)^2 1)
Ovdje je jasno da treba odabrati Qtc vei od Qts, jer bi tada izraunata
zapremina bila negativna ( to automatski znai da zvunik nije konstruisan za
zatvorenu kutiju). Takoe, treba obratiti panju na rezonantnu frekvenciju
sistema zvunik-kutija (fz), ona se rauna jednainom
Fz = Qtc x fs / Qts
Bilo bih loe da rezonatna frekfencija sistema bude nia od rezonantne
frekfencije samoga zvunika.
Sa ovih nekoliko jednaina moe se izraunati zapremina kompresione kutije,
koja moe dati zadovoljavajue rezultate. Naravno, ovo je samo preporuka, a
nikako gotov projekt.
Pored ovoga, tu se javlja itav niz parametara koji se ne smiju preskoiti prilikom
ozbiljnog pristupa izgradnje kutije. Svi se daju izraunati ili izmjeriti, ali proraun
je neto komplikovaniji, pa ga ovdje neemo razmatrati, a za ozbiljna mjerenja
potrebna je skupa aparatura.
Ipak, treba znati da se moe izraunati maksimalni zvuni pritisak, maksimalna
snaga i takozvana f3 frekvencija ( Frekvencija na kojoj je pad 3 dB). Ovim je tek
naet vrh ledenog bijega izgradnje zvunih kutija. Kada smo izraunali
unutranju zapreminu kutiju, u obzir treba uzeti i samu zapreminu zvunika, pa
je dodati i tada izraunati unutranje dimenzije kutije. Da bih kutija bila to
manja, neki konstruktori zvunik postavljaju inverzno, pa su magnet i korpa
okrenuti vani. Dobra strana ovoga rjeenja je da na taj nain membrana kolikotoliko zasiena, a loa, da je reprodukcija viih frekvencija oslabljenja. Ako ovako
postavljen zvunik koristimo samo kao woofer, tada to i nije vano, a treba
obratiti panju na polaritet, jer je u ovom sluaju, sasvim prirodno, obrnut J.

Poeljno bih bilo da kutija nema kockasti oblik, tj. Da stranice meusobno budu
razliite, a po mogunosti neparalelne. Ako elite ugraditi vie zvunika, najbolje
rjeenje je napraviti dvije kutije, pa ih meusobno sastaviti. Iz ovoga svega
vidljivo je da proraun zatvorene kutije zahtijeva preciznost, a sa druge strane
vidljivo je da manja greka ne mora znaiti totalni debakl ili degradirani zvuk.
Odabir materijala ne smije se prepustiti sluaju, najbolje je koristiti medijapan
plou (MDF), jer je najhomogenija, odline rezultate pokazae i per-ploa, pa
donekle i iverica, dok panel-plpe treba izbijegavati. Da bih se sprijeilo
rezoniranje stranica kutije, poeljno ih je napraviti od debljeg materijala, za male
kutije dovoljno je 15 milimetara , a za vee (preko 50 litara) barem 25
milimetara, tada se u unutranjosti mogu postaviti ukruenja, kako bih kutija bila
vra. Poeljno je unutranjost kutije oblijepiti nekim izolacionim materijalom,
to dodatno poboljava zvuk, ali ne treba pretjerivati u potpuno uguiti zvunik.
Naime, postavljanje izolacije, umrtvljuju se stranice, dampira se zvucnik, i
smanjuje unutranje rezonacije, to je dobro, ali taj nain smanjuje unutranju
zapreminu kuije. Pravilno odreena koliina i raspored izolacije unutar kutije,
veoma je vaan, jer bitno poravnjava frekfentnu karakteristiku zvunik-kutija.
Neki konstruktori idu i dalje, pa na kutijama prave dvostruko dno, a nastalu
upljinu zapune pijeskom ili olovnom samom, to povoljno utie na zvuk, ali
oteava i komplikuje konstrukciju, pa su ova rjeenja krajnje neadekvatna za
primjenu u automobilu.

Iz svega ovoga jo uvijek se ne vidi kakva je razlika izmeu zvunika

konstruiranih za rad u automobilu ili kui, ili su namjenjeni razglasnim sistemima.
U osnovi, nema razlike, konstrukcija i princip rada svih dinamikih zvunika je
isti, jer im je namjena ista. Zvunici predvieni za rad u automobilu su robusniji
od onih za kunu upotrebu, a to je zbog toga sto rade u teim uslovima, izloeni
se sunevim zrakama, temperaturnim osilacijama, vlazi, praini i sl
Obzirom da je zapremina kutije u unutranjosti automobila relativno mala, to je
lake postii reprodukciju niskih frekvencija, jer za one najnie jednostavno
nema prostora, a akustika prostora dozvoljava i reprodukciju tonova nie od
teoretski proraunate. Treba imati u vidu da je unutranjost automobila veoma
negostoljubivam jer ukrasni paneli na vratima i krovu, kao i plastini dijelovi
kokpita imaju svoju rezonantnu frekvenciju, pa esto zasviraju svoju pjesmu,
dok se ostakljene povrine ponaaju kao reflektori, koji stvaraju stojne talase.
Ako ste se odluili da sami proraunate i sagradite kutiju, obratite panju na jo
nekoliko detalja:
-Kada gradite kutiju nemojte tedjeti na ljepilu, jer vie ljepila znai bolje
zaptivanje
-Kutiju prvo sastavite, pa zatim izreite otvor za zvunik
-Ispod zvunika obavezno postavite prsten od nekog elastinog materijala
(guma) kako bih obezbijedilo dobro zaptivanje i smanjio prijenos vibracija

-Ako je mogue, zvunik privrstite prstenom, a po mogunosti mesingane ili

aluminijske vijke
-Za spajanje sa pojaalom koristite deblje zvunike kablove (barem 2x2,5)
-Obratite panju na polaritet i pazite da ne napravite kratak spoj od koga e
stradati pojaalo
-Podatci od snazi zvunika esto variraju, a kao mjerodavan koristite podatak o
sinusnoj snazi RMS
-Pazite da ne opteretite pojaalo, pojaalo sa vie snage bolje e kontrolisati
zvunik, dok slabije pojaalo ( u odnosu na zvunik) rizikuje padanje u kliping
i pregaranje, to moe ostaviti posljedice i na zvunik