DOKUMENTI Skripta Za Brucose FER-A (v1.2)

INFORMACIJE O
1. GODINI FER-A I
STUDENTSKOM IVOTU
Uvodna napomena: Skripta je dovrena u prvom tjednu zimskog semestra akademske godine
2013/2014 u svrhu to detaljnijeg informiranja brucoa FER-a o svim
elementima prve godine FER-a i lakeg snalaenja u poecima
studentskog ivota. Namjeravana je za objavu prije samog poetka
zimskog semestra 2013/2014, ali je malo zakasnila tako da neke
informacije, za koje bi bilo korisno da su se znale prije poetka semestra,
vjerojatno nee biti toliko korisne u kojoj bi mjeri trebale biti. Isto tako,
neke se informacije odnose na stvari koje se obavljaju prije samog
poetka pohaanja FER-a pa je skripta korisna i onima koji o FER-u
razmiljaju kao buduem studiju. Kako bilo, velika veina informacija
(ak i onih 'zakanjelih') jako je korisna i nakon samog poetka semestra.
Mogu se pronai ba sve stvari, koje bi mogle zanimati studenta FER-a, i
to u dosta detaljnom obliku. Nadam se da e skripta biti od koristi, bilo u
tehnikom, bilo u motivacijski olakavajuem smislu svakom tko je
proita ili nae ono to ga zanima.
A sad, slijedi jedna, moda neoekivana ili neuobiajena, molba
brucoima. Nikako ne bih htio precjenjivati ovaj uradak, budui da je
korisnost relativan pojam, ali ipak u napomenuti sljedee. Iako je
pravilna praksa da je, na stranicama za materijale i forumima FER-a,
svaka pomo besplatna (kao to je i ova skripta, samim objavljivanjem
na forumu, bez obaveza prema onom tko ju ita), u ovu je skriptu
utroeno dosta vremena i truda pa bi, ukoliko ju doivite kao neto od
velike pomoi, svaka simbolina donacija (npr. 10-15-20 kn,
proizvoljno) bila od koristi pa, ako ste zbilja za to, molim da ne
prijeete preko ove molbe. Na zadnjoj stranici ove skripte, nalazi
se broj iro-rauna na kojeg se mala uplata moe izvriti.
Posebna zahvala svim studentima druge godine koji su zasluni za 4-5
str. ispunjenih informacijama do kojih nisam mogao doi.
Dezinformacija, nedostajuih informacija i tiskarskih greaka ima malo,
moda bi se nabrojili na prste jedne ruke. Ako imate ideje za nadopunu
skripte, ako primijetite bilo kakve greke, netonosti, nedostatke ili se, s
neim, ne slaete, javite se porukom na 'Fer2Netu'.
1
Sretno, brucoi!
Tehnike napomene: -budui da ima dosta profesora i odreenih srodnih predmeta, ovisno o
akademskoj godini, raspored profesora, meu takvim srodnim
predmetima, mijenja se i kombinira, a navedeni popisi profesora i
asistenata
aktualni su za tekui semestar; ako se, dogodine, ova skripta objavi u
malo dopunjenijem izdanju, bit e navedeni jo neki asistenti i
profesori, koji nisu na ovim popisima, te napisani neki komentari o
njima
(primjeri srodnih predmeta: -'Matematika 1' i 'Matematika 2'
-'Programiranje i programsko
inenjerstvo' i 'Algoritmi i strukture
podataka')
-budui da je skripta, donekle, raena izvan roka unutar kojeg je
planiran zavretak, sljedei navedeni materijali (iako je naznaeno da
su na 'Fer2Materijalima' i stavljen je link za njih), zapravo, tamo ne
postoje jer nisu ni izraeni, barem zasad - bit e dostupni pred poetak
ljetnog semestra (pred kraj veljae 2014.) pa ih, tada, valja potraiti;
-ti materijali su: -'Teorija za ispite' ('Matematika 1' i 'Matematika 2')
-'Dopune predavanja' ('Algoritmi i strukture podataka')
Oznake
-MI = meuispit
-ZI = zavrni ispit
-PI = pismeni ispit
-UI = usmeni ispit
-1. ispitni rok: -zimski rok za predmete zimskog semestra
-ljetni rok za predmete ljetnog semestra
-2. ispitni rok: -ljetni/jesenski rok za predmete zimskog semestra
-jesenski rok za predmete ljetnog semestra
-3. ispitni rok (dekanski rok za predmete obaju semestara)
-FW = 'Ferweb'
-F2N = 'Fer2Net'
-F2M = 'Fer2Materijali'
-demos = demonstrator
-labos = laboratorijska vjeba
Sadraj
Uvodna napomena.1
Tehnike napomene2
Oznake.2
Sadraj.3-4
1. GODINA FER-a
1.Uvodna rije o FER-u..5-6
2.Srednjokolske predispozicije za FER6-7
-Uenici iz matematike/ope/jezine gimnazije, tehnikih i ostalih kola
3.Upisi na FER.8-10
-Srednjokolski preduvjeti i bodovi za upis; Rokovi za upis; nain i tijek upisa na 1. godinu
-Upis svakog sljedeeg semestra/godine/studijskog smjera/modula
4.Studijski programi11-12
-Informacije o preddiplomskom i diplomskom studiju
5.Bolonjski sustav studija12-13
-Ope informacije
-ECTS bodovi
6.Tehnike informacije o FER-u 14-44
-Ope informacije (adresa, kontakt telefon, e-mail, radno vrijeme, iro-raun, uprava)
-Struktura i sadraj zgrada FER-a i okolia (slike sadraja FER-a)
7.Organizacija nastave.45-49
-Vremenski tijek semestra (ciklusi nastave/ispita, kalendar akademske godine 2013/2014)
-Elementi semestra (predavanja, auditorne vjebe, laboratorijske vjebe, profesorske
konzultacije, masovne instrukcije, ispiti (UI, primjeri rasporeda satnice
ciklusa nastave i ispita))
-Burza grupa
8.FER-ovski elektroniki identitet..59-60
-JMBAG
-korisniko ime
-korisnika oznaka
-lozinka
-slubena e-mail adresa
9.Potrebni materijali, programi i Web stranice.60-67
-Materijali dostupni za kupnju/printanje
-Programi koje je potrebno instalirati
-Slubene FER-ove i ostale (korisne) web stranice ('Ferweb', 'Fer2Net', 'Fer2Materijali',
'Studomat')
10.Predmeti: (vrijednost u ECTS bodovima; preduvjet za; bodovna statistika svih
elemenata predmeta; statistika prolaznosti predmeta po akademskim godinama;
pregled gradiva; komentari o profesorima; asistenti; tjedna satnica; bodovanje
kontinuirane nastave i ispitnog roka; bodovna raspodjela po ocjenama; bodovni
predloak za zadovoljavajui prolaz predmeta; materijali dostatni za prolaz
predmeta; prijedlog za redoslijed uenja teorije/zadataka)
-1. semestar: -'Matematika 1'68-79
3
-'Osnove elektrotehnike'..80-92
-'Digitalna logika'.93-108
-'Programiranje i programsko inenjerstvo'.109-115
-'Vjetine komuniciranja'115-119
-'Laboratorij i vjetine - Mathematica'..120
-'Tjelesna i zdravstvena kultura 1'.121-124
-2. semestar: -'Matematika 2'.125-130
-'Fizika 1'...131-141
-'Arhitektura raunala 1'.142-149
-'Algoritmi i strukture podataka'150-156
-'Menadment u inenjerstvu'..157-160
-'Laboratorij i vjetine - Autocad'...161-162
-'Tjelesna i zdravstvena kultura 2'..162
STUDENTSKI IVOT
1.'Studentski centar Zagreb'..163
2.X-ica163
-Sadraj, iskoristivost i sadraj i gubitak X-ice
3.Studentski domovi 164-168
-Dokumenti potrebni za upis (na prvoj i viim godinama)
-Bodovni kriteriji za upis
-Useljenje
-Sistematski pregled
-Domski Internet
4.Zagrebaki studentski domovi (po kvaliteti)..168-179
-SD 'Cvjetno'
-SD 'Ante Starevi' ('ara')
-SD 'Stjepan Radi' ('Sava')
-SD 'Laina'
5.Menze.180-186
-Tehnike informacije o prehrani (odlasku u menzu) i subvenciji s X-ice
-Karta, popis i adrese zagrebakih menzi
-Slike zagrebakih menzi
6.Prijevoz186-187
-Informacije o ZET-u (web stranica, kontakt telefon, dnevni vozni red, karta tramvajskih
linija, cjenik)
-Karta lokacija kioska 'Tiska' u Zagrebu (obnova prijevoznog pokaza)
-Izrada, obnova i nadoplata prijevoznog pokaza
7.Putevi od studentskih domova do FER-a i nazad..187-196
-Ucrtane tramvajske i pjeake linije; duljine i vremena putovanja
1. GODINA FER-a
1.Uvodna rije o FER-u
-FER slovi za jedan od najteih fakulteta u RH, ak i uz relativnost koja kae da je svaki
fakultet teak na svoj nain
-otprilike, sadrajno ga se moe opisati kao 70-80% zadataka i njihovog vjebanja, uz izradu
laboratorijskih vjebi, naspram 20-30% teorije i njenog usvajanja (ili za razumijevanje
zadataka ili za usmene ispite)
-bez velikog predznanja iz srednje kole, predavanja i ostali elementi su, za dobro studenta,
obavezni za prolaz predmeta; jednokratno kampanjsko uenje nema, ba uvijek, velike
anse za uspjeh, barem ne kod veine predmeta kod kojih se gradivo nagomilava i nuno
vee jedno na drugo; rijetki su dijelovi gradiva koji su izdvojeni od ostatka, tj. oni koji se
mogu nauiti sami za sebe pa je, kroz cijeli semestar, potreban kontinuiran i ustrajan rad (ne
toliko intenzivan koliko redovit), kako bi se postigli barem prolazni rezultati
-prije poetka godine, jako je korisno, barem u kratkim crtama, ponoviti znanje iz matematike
i fizike (npr. limese, derivacije, integrale, matrice, fiziku 1. i 2. razreda, ovisno tko je to uio
u srednjoj koli), pogotovo nadoknaditi vlastite nedostatke u znanju, prouivi koje e se
gradivo obraivati u narednom semestru, a isto vrijedi i za predmete viih godina koji su
povezani s preduvjetnim predmetima poloenima u prolim semestrima; cjelokupno gradivo
nije abnormalno teko za samo shvaanje ili prezahtjevno u ispitnom smislu, ve je, za sve
skupa, potrebno odvojiti dosta vremena radi utvrivanja gradiva i vjebanja rutiniranosti
rjeavanja zadataka
-nevezano za osobni udio i odgovornost u pohaanju fakulteta, strukture i elementi FER-a
igraju veliku ulogu u pomoi i razvoju studentovog studija i struke:
1.znanjem struno, pedagoki kvalificirano i susretljivo osoblje, meu kojima su gotovo svi
doktori znanosti, magistri ili diplomirani inenjeri (barem veina ima navedene
karakteristike ako ne svi), trude se kvalitetno prenositi temeljna i suvremena znanja, unutar
i van plana i programa, kako na predavanjima, tako i na osobnim konzultacijama; svima je
zajedniko da potiu studente na postavljanje pitanja vezanih za predmet (tijekom ili nakon
predavanja), dolazak na konzultacije, slanje privatnih e-mail poruka vezanih za predmet
(na koje aurno odgovaraju, u roku od dan-dva, a neki ve nakon nekoliko sati) te su,
esto, zaokupljeni odgovaranjem na studentska teorijska pitanja ili manje zadatke tijekom
pauza izmeu satova predavanja pri emu su uvijek susretljivi; ako neki profesori
samoinicijativno ne potiu navedeno, uvijek e sve izvriti na studentsku molbu u to
kraem roku; koliko god neki profesori razinu predavanja drali visokom, svi e biti
susretljivi pri pomo ak i kod pitanja i problema istih poetnika bez predrasuda o znanju
2.meusobna komunikacija i pomaganje studenata, bilo uivo, u uim krugovima poznanika,
bilo putem forumskih rasprava i objavljivanja studijskih materijala svih vrsta na, za to
namijenjenim, FER-ovim stranicama osnovanim na studentsku inicijativu, mogu stvoriti
ugodnu timsku atmosferu i osjeaj prihvaenosti kako bi se, jednog dana, takva situacija
oblikovala i na radnom mjestu ove struke
5
3.studenti se mogu informirati o teoriji i praksi struke i predmeta u svijetu, ii na strune

meunarodne razmjene studenata (na viim godinama) na temelju postignutih rezultata i
ocjena, sudjelovati na brojnim projektima, natjecanjima i manifestacijama
4.koliina i veliina predavaonica, aparatura laboratorija, opremljenost knjinice, prostori za
uenje i odmor te usluge zavoda, slobodnih raunalnih laboratorija, menze, kafia,
skriptarnice, fotokopiraonice i samoposlunih automata u najmanju su ruku na
zadovoljavajuoj, ako ne i na vrhunskoj razini
5.'Studentska sluba' je susretljiva, jednostavna, brza i efikasna, rjeava studente velike
koliine papirologije i poslova koje bi osobno, na vie lokacija, trebalo obaviti kako bi se
usredotoili na fakultetske obaveze
6.lokacija FER-a je jako pristupana, dok je sama zgrada, koncepcijski i rasporedno, odlino
organizirana, pristupana, uredna i ouvana
-sve navedene pogodnosti, uz samostalan redoviti rad i trud, razlog su vie za odabir FER-a
kao fakulteta i struka koje su meu najtraenijim u svijetu; ak i ako netko nije iskusni
znalac ili veliki zaljubljenik u podruje FER-a, ali, na neki nain, ima afinitet prema
matematici i fizici te ima volju, naviku i sposobnost za rad, a nije siguran za odabir
fakulteta, FER je dobar odabir u svakom sluaju jer se kvaliteta osjea pohaanjem
2.Srednjokolske predispozicije za FER

-unaprijed predviena teina studiranja FER-a, iako je dosta relativna, mogla bi se podijeliti
na 3 razine ovisno koja je srednja kola zavrena: 1.matematika/tehnika
2.opa gimnazija
3.jezina gimnazija/neka druga kola (npr.
farmaceutska)
-razine su podijeljene objektivno, prema koliini satnice matematike (1. 6 sati;
2. 3-4 sata; 3. 2 sata) i fizike (1. 3 sata; 2. 1-2 sata; 3. 1-2 sata) zastupljene u
rasporedu predmeta pojedinih kola
1.Matematika/tehnika:
Veliki broj matematiara ima prosjek 3.5 - 4.0, ako ne i vie. Biti matematiar ne znai, 'a
priori', proi FER bez problema, ve uvelike olakava poetnu prilagodbu na nain i tempo
rada, koliinu brojeva, kodova i slinih elemenata. Malen je broj matematiara koji padne
dva ili vie predmeta, godinu ili odustane od faksa (iako ima i takvih sluajeva). tovie,
velika veina sve predmete poloi ve kroz kontinuiranu nastavu ('kolokvije'). Sama
injenica da, barem pomalo, barataju derivacijama, integralima i matricama (gradivom koje
ostale kole ili nemaju u planu i programu ili ga ne stignu obraditi) nekim e
matematiarima omoguiti da, nakon sat-dva predavanja, moda ve otvore DZ iz knjiice i
rijee neke zadatke (sline onima koje su rjeavali u srednjoj koli), dok e, za to vrijeme,
primjerice gimnazijalci, tek poimati navedene pojmove. Kasnije, moe se ispostaviti da
nema razlike u matematikom znanju gimnazijalca i matematiara (moda, ak, dobiju istu
ocjenu), ali je gimnazijalcima trebalo puno vie vremena za razumijevanje i vjebanje
jednake koliine gradiva i to je ono to ini razliku u teini 'kako za koga'. Slino je i za
programerske predmete - dok polovica prvi put uje za brojne nove pojmove, moda ih
pokuavajui nauiti napamet, matematiari, koji su imali kvalitetnu informatiku u srednjoj
koli, moda e se prijaviti za neko programersko natjecanje ili pratiti predmet jako laganim
tempom. Iako i matematiari i gimnazijalci obrade jednako gradivo iz fizike, matematiari
6
bi trebali biti puno bri i vjetiji u rjeavanju zadataka pa bi trebali biti u prednosti i na
'Fizici 1', tj. 'Fizici 2', iako je tvrdnja relativna. Studenti iz tehnike kole, esto, nee nauiti
ba nita novo (ili hoe jako malo) iz 'Osnova elektrotehnike'.
2.Opa gimnazija:
Ono to bi, barem okvirno, trebala biti odlika gimnazijalca na FER-u je redovit i ustrajan
rad koji bi trebao nadomjestiti odreen nedostatak gradiva obraenog u matematikim i
tehnikim kolama. Za razliku od matematiara i tehniara, kojima se istie tek manji dio
gradiva kojeg, iz odreenog predmeta, nisu obradili, gimnazijalcima se istie ono to su,
uope, obradili. Realno, jedino korisno znanje gimnazijalaca je ono iz matematike (limesi i
derivacije), nepotpuno iz informatike (ako je, uope, bila dovoljno kvalitetna, a mogla bi,
otprilike, pokrivati treinu ili etvrtinu gradiva obraenog na prvom programerskom
predmetu) i ono iz fizike, unato, u odnosu na matematiare, pomalo slabijoj izvjebanosti u
rjeavanju zadataka.
3.Jezina gimnazija i ostale kole:
Izrazito je malen broj jeziara na FER-u, ali, sama injenica da dolaze iz jezine gimnazije
(ili neke druge kole), govori o odreenoj spremnosti za rad. Bez volje za radom i
hvatanjem zaostataka iz srednje kole, veliki je hendikep obrada fizike u samo dvije godine
i velika koliina proputenog ili na brzinu objanjenog gradiva iz matematike. Ipak, ima
jeziara s neto boljim prosjekom od gimnazijalaca, ima gimnazijalaca koji su uspjeniji od
matematiara (npr. prou matematiku kroz kontinuiranu nastavu, dok neki matematiari
padnu ak i na ispitnom roku) tako da zavrena srednja kola nema najvei i kljuni utjecaj
na ishod rezultata na fakultetu. Usporedba kola slui samo kao uvid u potencijalno trenutno
stanje znanja, procjenu vremena koje e se, ubudue, morati uloiti u odreene predmete te
preventivnu nadoknadu nedostataka u, ubudue potrebnom, znanju.
3.Upisi na FER-u
1.Bodovi za upis
-upis na FER ostvaruje se na temelju bodova ostvarenih polaganjem dravne mature i
srednjokolskim uspjehom prema slijedeem nainu bodovanja:
-svi navedeni ostvareni bodovi i uvjeti vidljivi su u rezultatima, prijavom korisnikim imenom
i PIN-om dodijeljenim od strane ispitnog koordinatora u srednjoj koli, na web stranici za
maturante 'Postani student'
-prijavom FER-a, kao jednog od fakultetskih izbora (mora biti na prvom mjestu prioritetne
liste od 10 izbora) na 'Postani student', dospijeva se na cjelokupnu rang listu svih
potencijalnih buduih studenata prijavljenih za narednu prvu godinu FER-a (budui da je
FER jedan od najtraenijih fakulteta, otprilike, 2000 (ili neto vie) uenika postavi FER kao
jedan od prioritetnijih fakultetskih izbora)
-upisna kvota studenata, za prvu godinu FER-a, iznosi oko 640; svake godine, pomalo opada
broj studenata koji se uspije upisati na prvu godinu FER-a na prvom (ljetnom) roku, tj. ostane
gotovo 100 slobodnih mjesta za upis na drugom (jesenskom) roku
-u sluaju upada unutar upisne kvote (broj studenata) prve godine, potrebno je zakljuati FER,
kao fakultetski odabir na stranici 'Postani student', te obrisati ostale izbore
Linkovi:
1.web stranica 'Postani student': https://www.postani-student.hr/Ucilista/Default.aspx
2.Rokovi za upis
-do odreenog krajnjeg datuma ljetnog roka (oko 20.7.), odnosno jesenskog upisnog roka
(oko 20. rujna), potrebno je, osobno, doi na FER za upis
-upisi, na ljetnom roku, vre se kroz 6 dana; 1. dana, na upis dolaze studenti rangirani od 1. do
100. mjesta, na upisnoj listi studenata za prvu godinu FER-a, 2. dana dolaze studenti
rangirani od 101. do 200. mjesta itd.
-upisi na jesenskom roku traju krae pa studenti, na upis, ne moraju dolaziti odreenim
redom, ve bilo kad unutar roka i radnog vremena 'Studentske slube' FER-a
-upisi se vre u kasnim jutarnjim i ranim prijepodnevnim satima uz poveu guvu na svim
lokacijama
3.Tijek upisa na 1. godinu

-na FER-ovom kiosku 'Skriptarnica', po cijeni od 300 kn, kupi se upisni paket prve godine
(FER-ova naranasta fascikla s upisnim obrascima, uplatnicom i popratnim papirima
nevezanim za upis)
-na posebnom listu papira, naznaen (numeriran) je redoslijed upisnih koraka, odnosno
lokacija u zgradi fakulteta, na kojima se upisni koraci obavljaju, a isti koraci su, brojano,
oznaeni A4 papirima na zidovima zgrade FER-a
-na glavnom oglasnom zidu (pa i na vie mjesta po fakultetu), primjera i naina ispunjavanja
radi, ispunjeni su primjeri upisnih obrazaca te slue za rjeavanje nedoumica oko toga kako i
to treba upisati u vlastiti obrazac
-priloenu uplatnicu treba ispuniti osobnim podacima uplatitelja (iro-raun FER-a ve je
naznaen na uplatnici) i uplatiti u oblinjoj banci
-ispunjeni upisni obrasci i uplaena uplatnica predaju se u 'Studentskoj slubi'
-upis zavrava fotografiranjem za e-indeks (X-icu) u uionici A104 'Zgrade A'
4.Upis svakog sljedeeg semestra/godine/studijskog smjera/modula

-vrijedi od 2. semestra nadalje
-obavlja se puno jednostavnije, krae i jeftinije od upisa na prvu godinu
-obavlja se na podstranici 'Ferweba' na kojoj se vre koraci navedenih upisa
-vremenski period dostupnosti stranice: -podstranica se otvara odmah nakon zadnjeg

zavrnog ispita ('kolokvija') kontinuirane nastave u
semestru, a zatvara se nakon zadnjeg ispita zadnjeg
ispitnog roka (zimskog roka za neparne, jesenskog
za parne semestre) prije poetka sljedeeg semestra
-za upis ljetnih semestara:
(od poetka veljae (7.2., 8.2.)) do samog kraja
veljae (nekoliko dana prije poetka 3. semestra)
-za upis zimskih semestara:
(od poetka srpnja (1.7., 2.7.) do druge polovice
rujna (neto iza 20.9.))
-koraci upisa: -na spomenutoj stranici: -provjeriti, u sustav ve upisane, osobne podatke
studenta
-na kraju 2. semestra (1. godine), otvara se
mogunost odabira jednog od dva studijska smjera
-na kraju 4. semestra (2. godine) otvara se
mogunost odabira jednog od pet modula, ve
odabranog, studijskog programa
-nakon odabira studijskog programa/modula, biraju
se predmeti koji se ele pohaati u sljedeem
semestru, a za koje su, nuno, poloeni svi
preduvjetni predmeti iz prolih semestara
-u sluaju da je stranica otvorena, a student, trenutno,
ima odreene ispitne rokovoe, koji su preduvjetni za
predmete koje eli odabrati u prijavi, student e
poloiti rokove i tek onda ispuniti prijavu
-moe se odabrati bilo koliko predmeta za pohaanje,
u vrijednosti od bilo koliko ECTS bodova, s tim da
se, do maksimalne granice od oko 65 ECTS-a u
semestru, mogu odabrati i izborni predmeti (ako za
to postoje preduvjeti iz predmeta prolih semestara)
-zadnji korak je potvrda svih odabranih opcija,
zakljuavanje prijave i preuzimanje, osobno
izraenog, PDF obrasca
-preuzeti PDF obrazac potrebno je isprintati, a moe
se printati bilo kad, na bilo kojem raunalu i u vie
navrata unutar vremenskog roka dostupnosti stranice
-ispuniti praznu uplatnicu (osobnim podatcima uplatitelja i iro-raunom FERa navedenim u opim informacijama o FER-u) i
uplatiti ju u oblinjoj banci)
-isprintani PDF obrazac i uplaenu uplatnicu, potrebno je spojiti spajalicom te,
bilo kad do krajnjeg datuma upisnog roka, ubaciti u pretinac na alteru
'Studentske slube' bilo kad tijekom radnog vremena FER-a (navedenog u
opim informacijama o FER-u) i bez
prisutnosti zaposlenika 'Studentske slube'
-u sluaju da se student, nakon odabranog studijskog smjera/modula i predane
prijave, predomisli i odlui upisati neki drugi, to moe uiniti samo jednom i
to uz posebne molbe i obrazloenja viim instancama fakulteta; za poetak,
uvijek se dovoljno obratiti 'Studentskoj slubi' FER-a
Linkovi
1.'Ferweb' podstranica za upis vieg semestra/godine/smjera/modula:
http://www.fer.unizg.hr/intranet/studenti/upis/preddiplomski
10
4.Studijski programi
-studijski program FER-a, prema kriteriju o strunim kompetencijama studenta nakon
poloenog odreenog broja akademskih godina, dijeli se na 3 + 2 akademske godine; nakon
poloene 3 akademske godine, student je 'prvostupnik' ('baccalareus'), a, nakon 5 godina,
'diplomirani inenjer' ('magistar') s mogunou poslijediplomskog studija do titule 'doktora
znanosti'
-plan i program gradiva i predmeta FER-a oblikovan je prema 'Fer2' sustavu, za razliku od
'Fer1' sustava koji je postojao do unazad 7-8 godina; razlika se oituje u izmijenjenim
nazivima predmeta, njihovoj novoj koliini, ukidanju nekih predmeta, opsegu gradiva koje
odreeni predmet pokriva
-1. godina: -prva godina (1. i 2. semestar), planom i programom, zajednika je svim
studentima koji se upiu FER
-prva godina sadri i raznolike i srodne predmete (4 po semestru), kao mjeavinu
temeljnog raunarskog i elektrotehnikog znanja potrebnog za bilo koji daljnji
smjer studiranja, te po jedan drutveni predmet u svakom semestru
-kako bi se napredovalo u pohaanju novih i teih predmeta/smjerova/modula
viih semestara, potrebno je, kad tad, poloiti primarne (prijanje i lake)
preduvjetne predmete
-2. godina: -polaganjem 1. godine, student bira 1 od 2 studijska smjera - 'Raunarstvo' ('R'
smjer) ili 'Elektrotehniku i informacijsku tehnologiju' ('E' smjer)
-iako brojke variraju iz godine u godinu, 'R' smjer je neto popularniji (budui da
je jedna od najtraenijih struka na svijetu s mogunou brzog i dobrog
zapoljavanja), brojei do oko 300 studenata na 2. godini, dok, 'E' smjer (koji je,
takoer, traena struka), pohaa 150-200 studenata 2. godine
-na 2. godini, razlika izmeu dvaju smjerova oituje se u 1 ili 2 struna predmeta,
od ukupnih 5 po semestru, to znai da su 3-4 predmeta, po semestru, identina i
na jednom i na drugom studijskom smjeru
-3.godina: -polaganjem 2. godine, student bira 1 od 5 studijskih modula na svom, ve
odabranom, studijskom smjeru:
-moduli smjera 'R': 1.Obrada informacija i multimedijske tehnologije
2.Programsko inenjerstvo
3.Raunalno inenjerstvo
4.Raunarska znanost
5.Telekomunikacije i informatika
-moduli smjera 'E': 1.Automatika
2.Elektroenergetika
3.Elektroniko i raunalno inenjerstvo
4.Elektronika
5.Radiokomunikacije
-od 3. godine, razlika izmeu dvaju smjerova/modula oituje se u barem 2 razliita
struna predmeta, od ukupnih 5 po semestru, a razlike i specifikacije modula sve
se vie poveavaju kako odmiu akademske godine; isto tako, broj obaveznih
11
predmeta, po semestru, sve je manji te je sve vie izbornih predmeta

-o svakom studijskom smjeru i studijskom modulu, na 'Ferwebu', postoje puno detaljnije
informacije (strune kompetencije i titula studenta nakon zavravanja odreenog smjera,
modula i akademskih godina; ope informacije o sadraju gradiva svakog modula; kronoloki
slijed i popis obaveznih i izbornih predmeta za svaki semestar; potreban broj upisanih ECTS
bodova po vrstama predmeta; shema svih predmeta studija s linijama koje povezuju
preduvjetne i uvjetovane predmeta na svim smjerovima i modulima)
Linkovi:
1.Informacije o preddiplomskom studiju: http://www.fer.unizg.hr/oferu/preddiplomski
2.Informacije o diplomskom studiju: http://www.fer.unizg.hr/diplomski_studij
3.Informacije o poslijediplomskom studiju: http://www.fer.unizg.hr/poslijediplomski
4.Prikaz povezanosti svih preduvjetnih i uvjetovanih predmeta na svim studijskim smjerovima
i modulima: -Preduvjeti od ak. god. 2010/11. [30,27 KiB]
-Preduvjeti od ak. god. 2010/11. - grafiki prikaz razlika [1,41 MiB]
5.Bolonjski sustav studija

1.Openito o bolonjskom sustavu
-bolonjski sustav studija, u RH, u veoj se mjeri sustavno provodi od 2009. godine; uz brojne
karakteristike (standardiziranje, povezivanje i suradnja visokih europskih uilita, vea
autonomija visokih uilita i ostale reforme), za studente najvanija i ona koja izravno utjee
na uspjeh i tijek studija, jest ona vezana uz ECTS bodove
2.ECTS bodovi
-ECTS bodovi su bodovi koji predstavljaju radnu optereenost odreenog predmeta, gradivom
i uloenim radom studenta, kao i studentov uspjeh, to jest koliinu poloenih
predmeta na kraju semestra/akademske godine
-1 ECTS bod predstavlja 25-30 sati utroenih u svladavanje odreenog predmeta (bilo
samostalno, bilo na predavanjima), to upuuje na 1500-1800 sati (60 ECTS bodova)
utroenih u svladavanje svih predmeta tijekom akademske godine
-ECTS bodovi odreuju je li student poloio godinu (sve predmete) besprijekorno, ima li
pravo nastavljanja studija i upisa vie godine, mora li plaati prenoenje predmeta
-svaki predmet nosi odreeni broj ECTS bodova (na FER-u, najee, 2-7 ECTS bodova po
predmetu) koji se ostvaruju samim polaganjem dotinog predmeta bilo kojom ocjenom koja
je vea ili jednaka ocjeni 'Dovoljan (2)'
(npr. 'Matematika 1' nosi 7 ECTS bodova; ako student predmet poloi ocjenom 'Dovoljan (2)'
dobiva 7 ECTS bodova, a, ako poloi ocjenom 'Dobar(3)', 'Vrlo dobar (4)' ili 'Izvrstan (5)',
svejedno dobiva 7 ECTS-a)
-svaki semestar sadri 5-6 predmeta u ukupnoj vrijednosti od 30 ECTS bodova, to daje 60
ECTS bodova po akademskoj godini, 180 ECTS bodova za titulu 'prvostupnika'
('baccalareusa'), odnosno 300 ECTS bodova za titulu 'diplomiranog inenjera'
12
-uvjeti, u vidu steenih ECTS bodova, na FER-u: -kako bi student odrao pravo studiranja na
FER-u, kroz 2 akademske godine, mora
ostvariti barem 30 ECTS bodova
-0-29 ECTS = ponovno se upisuje
akademska godina u kojoj
nisu poloeni odreeni
predmeti
-30-54 ECTS = moe se upisati druga
godina, ali se plaaju ECTS
bodovi predmeta koji se
prenose
-55 ECTS i vie = druga godina se upisuje
bez plaanja prenesnih
ECTS bodova
-prenoenje 1 ECTS boda plaa se 140 kn
-npr. student poloi sve predmete prve godine, osim 'Menadmenta u inenjerstvu' (3 ECTS)
u 2. semestru, ostvarujui 57/60 ECTS-a; moe upisati drugu godinu i ba sve predmete
2. godine, bez plaanja ECTS-a, a prenosi 'Menadment u inenjerstvu' kojeg polae u
sljedeem ljetnom semestru
-npr. student poloi sve predmete prve godine, osim 'Arhitekture raunala 1' (6 ECTS)
u 2. semestru, ostvarujui 54/60 ECTS-a; moe upisati drugu godinu i ba sve predmete
2. godine (budui da navedeni predmet nije preduvjetan niti za jedan od predmeta 2.
godine), ali plaa prenoenje ECTS bodova na nain da se, od broja ECTS bodova za
koje se ne plaa nadoknada, oduzme studentov ostvaren broj ECTS bodova (konkretno:
55-54=1) i dobiveni rezultat se pomnoi s cijenom 1 ECTS boda
(konkretno: 1 x 140 kn = 140 kn)
-npr. student poloi sve predmete 1. semestra, osim 'Matematike 1' (7 ECTS-a) koja je
preduvjetan predmet za 2 predmeta 2. semestra: 'Matematiku 2' (7 ECTS) i 'Fiziku 1' (6
ECTS); dakle, student je ostvario 23/30 ECTS bodova u 1. semestru, a ne moe ostvariti
13/30 ECTS bodova u 2. semestru to znai da, na prvoj godini, moe ostvariti 40/60
ECTS bodova; da bi se navedeni predmeti 2. semestra upisali sljedee akademske
godine, potrebno je poloiti 'Matematiku 1' na ljetnom, jesenskom ili dekanskom roku;
raunajui da je student poloio ostale upisane predmete 2. semestra, u vrijednosti od
17/30ECTS bodova, a zatim i 'Matematiku 1' na jednom od ispitnih rokova, broj ECTS
bodova, ostvarenih na 1. godini, postaje 47/60; kada student upisuje, to jest prenosi
'Fiziku 1' i 'Matematiku 2' u sljedeoj akademskoj godini, zbog prenoenja, plaa iznos
odreen formulom: 55 ECTS - 47 ECTS = 8 ECTS; 8 ECTS x 140 kn = 1120 kn
Linkovi:
1.Detaljne informacije o bolonjskom sustavu studija:
http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=2268
13
6.Tehnike informacije o FER-u

1.Ope informacije
Radno vrijeme FER-a: otvoren je cijelu no, ali, od kasnih veernjih sati, moe se ui,
iskljuivo, u nunim sluajevima (npr. ubacivanje prijave za upis
godine u alter 'Studentske slube') uz predobu X-ice deurnom
portiru; slobodno se moe ui od ranih jutarnjih sati (6:00-7:00) i ostati
do kasnijih veernjih sati (23:00-0:00)
14
2.Struktura i sadraj zgrada FER-a
15
16
Tuma
Svijetlozeleni kvadrati = klupe i sjedalice
Ruiasti kvadrati = enski WC
Tamnoplavi kvadrati = muki WC
Naranasti kvadrati = stepenice
Tamnozeleni kvadrati = zelene povrine
2.1.Izvan zgrade FER-a

-'Sportska dvorana Martinovka': odraivanje 'Tjelesno-zdravstvene kulture'
-'KSET' ('Klub studenata elektrotehnike'): -prostor u kojem djeluju i okupljaju se razne
FER-ovske volonterske sekcije i drutva
(raunarska, tehnika, video, foto, glazbena,
dramska, disco) koja, na kreativan nain,
zabavljaju i proiruju znanje, steeno na FER-u,
kroz suradnju s ostalim lanovima na podruju
koje studenta zanima
-ujedno je lokal (pogodan za stvaranje novih
poznanstava, odmor, druenje uz pie i glazbu,
partiju aha, projekciju filma), jedan od prostora
u kojem se odvija brucoijada i mjesto za nastupe
bendova
-lanarina, u jednoj od sekcija, iznosi 100 kn, a
omoguuje pie, po niskim cijenama (3-4 kn), te
besplatan ulaz na tulume petkom i razne sluaonice
srijedom naveer
-'Zagrebaki holding (ZET)': -mjesto nadoplate mjesenog/godinjeg prijevoznog pokaza za
tramvaj i bus
-na ulazu, postavljen je automat na dodir na kojem se, odabirom
'ZET prodaja karata', dobiva listi s rednim brojem; na jednom
od ekrana (skroz u dnu dvorane), prikazat e se dotini redni
broj to je znak da se pristupi alteru zadnjem alteru u nizu (u
samom dnu hodnika, lijevo nakon ulaza)
-zeleni krug (automat za preuzimanje rednog broja)
-crna oznaka (alter za nadoplatu prijevoznog pokaza)
2.2.Zgrade
-Zgrada A: -prizemlje: -Laboratorij za regulaciju elektrinih strojeva
-'Centar za potporu istraivanja i transfer tehnologije'
-1. kat: -predavaonice (A101, A102, A111, A112)
-prostorija za fotografiranje za indeks (X-icu) tijekom upisa na prvu
godinu (A104)
-terminalni laboratoriji (A109, A110)
-'Zavod za automatiku i procesno raunarstvo' (A105)
-WC
-2. kat: -predavaonice (A201, A202, A211, A212)
17
-laboratoriji (A209, A210)

-Praktikum za automatizaciju, fleksibilne sustave i robotiku
-'Korema' (hrvatsko drutvo za komunikaciju, raunarstvo, elektrotehniku,
mjerenja i kontrolu)
-WC
-3. kat: -predavaonice (A301, A302)
-Elektrotehniki laboratoriji (A304, A309, A310, A312)
-Laboratorij za elektromagnetska polja (A311)
-WC
-Zgrada B: -prizemlje: -Glavni ulaz (Unska 3)

-Predavaonice B1, B2, B3, B4, B5: -u nekima od njih, kako za koga,
odravaju se predavanja na 1.
godini
-ove predavaonice su dvorane
(puno su vee od klasinih
uionica; u veinu, stane vie od
100 studenata, a sjedalice ili
dugake klupe organizirane su
padajue, kao u kinu)
-zelene i crvene strelice
oznaavaju ulaze u uionice; ako
se kasni na predavanje, poeljno je
birati zelene, a ne crvene ulaze
kroz koje se dolazi direktno u
prostor kraj ploe gdje profesor
predaje (neki profesori izriito ne
vole da se ulazi na ta vrata, kad
predavanja ve ponu, kako se ne
bi omela koncentracija sviju, dok
neki, uope, ne toleriraju kanjenje
napominjui studentu da ue na
predavanje sljedei sat)
-Laboratorij za elektrine strojeve = 'Zavod za elektrostrojarstvo i
automatizaciju' ('ZESA')
-Laboratorij za rasklopna postrojenja
-Laboratorij za visoki napon
-Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije
-Primarni elektromagnetski laboratorij (hodnik izmeu zgrade B i
zgrade D)
-Skriptarnica: -glavni izvor svih materijala za FER
-sadraj: upis paket za 1. godinu, laptopi, torbe, USBovi, CD/DVD, eksterni diskovi, mievi,
tipkovnice, kalkulatori, knjige i knjiice te
skripte za labose iz svih predmeta, biljenice,
pisai i geometrijski pribor, 'FER Hoodie' (sivu
debelu, pamunu, toplu majicu s kapuljaom i
logotipom FER-a na prsima) i ba sve ostalo
18
to jedna trafika sadri (novine, asopisi, pie i

slatkii, maramice, baterije, bonovi za mobitel
itd. uz neke nasumine proizvode (puzzle,
Powerball))
-povoljne cijene
-radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 7:30-19:30
-web stranica:
http://www.skriptarnica.hr/stranica.aspx?pageID=1
-Fotokopiraonica: -kopiranje : -1 ili 2 stranice na 1 stranicu;
jednostrano/obostrano
-printanje : -eljene datoteke (bilo kojeg formata .doc, .ppt, .pdf) za printanje mogue
je donijeti na USB-u ili poslati na mail
skriptarnice prodaja@skriptarnica.hr
-jednostrano/obostrano, crno/ u boji,
umanjeno/uveano, vie str. (slajdova)
na 1 str.
-kod velikih navala printanja slubenih
podsjetnika (i slinih materijala od
samo nekoliko stranica) prije ispita,
kako bi se izbjeglo ekanje,
fotokopiraonica prodaje ve gotove
podsjetnike po cijeni od 50 lipa po str.
-klamanje i spajanje stranica (besplatno)
-u upisnom paketu prve godine, priloen
je kupon u vrijednosti od 20 kn koji se,
samo u jednom navratu (ne malo po
malo), moe iskoristiti do zimskih
praznika pa je, na raun njega, u
jednom navratu isplativo
kopirati/ispirintati maksimalan broj
eljenih stranica
-dostupni stari brojevi informatikih
asopisa po originalnim cijenama (npr.
'Bug')
-radno vrijeme: ponedjeljak-petak,
7:30-19:30
19
Cjenik usluga fotkopiraonice
-crni krug = samoposluni aparat za tople napitke i osvjeavajua

(ne)gazirana pia po standardnim cijenama)
-crveni kvadrat = skladite u sluaju potrebe odlaganja (krupnih)
stvari, primjerice kofera, s kojima se, nakon obaveza
na fakultetu, ide na kolodvor i slino; stvari se mogu
ostaviti bilo kad i bilo koliko, unutar radnog
vremena FER-a, budui da ima dovoljno mjesta)
-Porta (ured vratara kod kojeg se mogu uzeti kljuevi za spremite, a
zatim se, odmah, moraju vratiti)
-1. kat: -Dekanat
-Zgrada C: -podrum:
20
-prizemlje: -PCLAB 1, 2 i 3: -prostorije s 15-ak raunala (s Internetom) dostupnim

iskljuivo studentima FER-a (ne bilo kome)
-na raunala se potrebno prijaviti FER-ovskim
korisnikim imenom i lozinkom
-radno vrijeme: ponedjeljak - petak (10 - 16 h)
-'CIP' ('Centar informacijske potpore'): -odjel kojem se treba obratiti u
sluaju tehnikih problema s
korisnikim imenom,
lozinkom i ferovskim
raunalnim identitetom
-'Ferweb': odjel za odravanje FER-ove slubene stranice
-1. kat ('Zavod za primijenjenu fiziku' - 'ZPF')
-2. kat (lijevo: 'Zavod za primijenjenu fiziku' - 'ZPF';
desno: 'Zavod za elektrostrojarstvo' - 'ZES')
-3. kat ('Zavod za osnove elektrotehnike i elektrika mjerenja' - 'ZOEM')
-4. kat ('Zavod za elektrostrojarstvo' - 'ZES')
-5. kat ('Zavod za elektrostrojarstvo i automatizaciju' - 'ZESA')
-6. kat ('Zavod za osnove elektrotehnike i elektrika mjerenja' - 'ZOEM')
-7. kat ('Zavod za telekomunikacije' - 'ZTEL')
-8. kat ('Zavod za telekomunikacije' - 'ZTEL')
-9. kat ('Zavod za automatiku i raunalno inenjerstvo' - 'ZARI')
-10. kat ('Zavod za elektroakustiku' - 'ZEA')
-11. kat (lijevo: 'Zavod za radiokomunikacije' - 'ZRK';
desno: 'Zavod za automatiku i raunalno inenjerstvo' - 'ZARI')
-12. kat ('Zavod za radiokomunikacije' - 'ZRK')
-uti kvadrat = lift (12 katova prijee za manje od 20 sekundi)
-na katu svakog zavoda ili kroz vrata samog zavoda (u bilo kojoj zgradi) nalazi se
ili pokoja uionica ili laboratorij zavoda
-Zgrada D: -suteren: -Knjinica: -sastoji se od itaonice i altera za posudbu literature

-itaonica: -povei prostor za uenje, tepisiran, sa
pregraenim stolovima, zasebnom rasvjetom
svake klupe, utinicama (za laptope) u podu i
WC-om
-jako popunjena u kasnim jutarnjim i ranim
prijepodnevnim satima dok svi obavljaju
predavanja i labose; unato manjem amoru,
tijekom guve koja je rjea od poluprazne
itaonice, ugodna je za uenje i odmor
-alter za posudbu literature: -uz pokaz X-ice, besplatno se
posuuje literatura za studij,
ali koliine su znatno
ograniene pa ju treba
podignuti to prije (ve kroz
prvi tjedan semestra ili, ak,
neto prije)
-rok posudbe: -knjige i zbirke zadataka (60 dana uz
21
mogunost
produenja nakon
isteka roka)
-doktorski i magistarski radovi (5 dana)
-asopisi (posuuju se, iskljuivo, za rad u
itaonici knjinice)
-radno vrijeme: -ponedjeljak-petak: -7:00-19:00 (itaonica)
-8:00-18:00 (posudba
knjiga)
-prostor ispred knjinice otvoren je, za
uenje, do ponoi
-kontakt telefoni: -6129/538
-6129/886
-6129/888
-web stranica: http://www.fer.unizg.hr/knjiznica
-prizemlje: -Auditorium Maximum D1 i D2: -dvorane (predavaonice) istog opisa
kao i one iz 'Zgrade B'
-petkom, 3 dana prije poetka
nastave, studentima prve godine
ovdje se organizira uvodno
predavanje u trajanju od, otprilike,
1-2 sata (predstavljanje dekana,
prodekana, profesora nositelja
predmeta, ope informacije o FERu, nagrade i prozivke studenata prve
godine koji su se iskazali u
projektima i na dravnim
natjecanjima, u srednjoj koli, iz
fizike, matematike i informatike
itd.)
-'Studentska sluba': -alter dostupan za bilo kakva pitanja, savjete,
tehnike probleme i papiroloke poslove vezane
za studij: -upis (predaja upisnog paketa u prvom
ili popisa odabranih predmeta u viim
semestrima)
-ispis
-preuzimanje X-ice i omotnice s FERovim elektronikim identitetom
-svi poslovi vezani za primopredaju,
peatiranje, potpisivanje, ovjeravanje i
printanje obrazaca i potvrda
-u sluaju gubitka, zahtjev za novu
ifru za 'Studomat' i bilo koju drugu (u
sluaju gubitka) te razne druge
informacije)
-uz alter, nalaze se 4 'Studomata' (uti krugovi)
-radno vrijeme: ponedjeljak-petak, 12:00-14:00
-'Aleja laptopa': -hodnik pogodan za odmor i uenje
-mramorne klupe, stolovi i utinice (za laptop)
-u oujku (poetkom parnih semestara), tu se
22
organizira godinja nadoplata (20 kn) za odravanje

studentovog profila na 'Fer2Netu'
-Menza i kafi 'Cassandra': -dvije su menze: standardna i 'brza'
-standardna je jedna od najboljih u gradu;
svaki dan ima odreen meni koji je jako
kvalitetno pripremljen, ima neto vei
izbor konkretnih obroka, priloga, salata,
voa, sokova i deserta, ali, budui da je
privatna, malo je malo skuplja nego inae
(otprilike, za 1 kn po obroku); red je,
uvijek, dugaak, eka se od 15 min. do
vie od 30 min. u velikim navalama;
najvea guva se stvara oko 12:00 i 14:00
(kad mnogima zavravaju predavanja), a,
od 15:00, red je dosta kratak (nekad ga i
nema)
-u 'brzoj' se, takoer na X-icu, nudi
sljedee prema cjeniku:
-red je puno manji i eka se najvie 10

min.
-radno vrijeme standardne menze:
ponedjeljak-petak, 10:00-16:00
-radno vrijeme 'brze' menze:
ponedjeljak-petak, 8:00-19:00
-web stranica: http://www.cassandra.hr/
*Navedene prostorije promatrane s ulaza sa stubita oznaenog s * na karti.
-1. kat: -predavaonice (D152, D160 unutar 'ZESOI-a')
-desno od ulaza: 'Zavod za primijenjenu matematiku' ('ZPM')
-niz hodnik desno: 'Zavod za elektronike sustave i obradu informacija'
('ZESOI')
-2. kat: -predavaonice (D272, D273, D251)
-Laboratorij za procesna mjerenja u energetici (D252)
-Laboratorij za upravljanje (D253)
-lijevo od ulaza: 'Zavod za visoki napon i energetiku' ('ZVNE')
-3. kat: -predavaonica (D346)
23
-IBM raunalna uionica

-lijevo od ulaza: 'Zavod za mikroelektroniku, raunalne i inteligentne
sustave' ('ZEMRIS')
-desno od ulaza: 'Zavod za primijenjeno raunarstvo' ('ZPR')
-niz hodnik desno: 'Zavod za elektroniku'
2.3.Slike
Cijeli FER
Parkiralite
Odlagalite bicikala
Jedna od zelenih povrina izmeu dviju zgrada

24
Ulica iza FER-a
'Sportska dvorana Martinovka': 1.put (iza 'KSET-a')

2.ulaz
3.aparat za oitavanje X-ice
4.svlaionica
5.hodnik izmeu svlaionica i dvorane
6.dvorana
1.
3.
25
2.
4.
5.
6.
'Klub studenata elektrotehnike' ('KSET'): 1.lokacija

2.ulaz
3.unutranjost
1.
3.
26
2.
'Zagrebaki holding': 1.put

2.ulaz
3.samoposluni aparat za listi s rednim brojem
4.alter za obnovu prijevoznog pokaza
1.
2.
4.
Najblie banke ('Erste' i 'Raiffeisen')

27
3.
Put do najbliih fakulteta ('Fakultet strojarstva i brodogradnje' i 'Filozofski fakultet' i)
Dolazna/polazna tramvajska stanica 'Sveuilina aleja'; zgrada D
Zgrada A
28
Pogled na zgradu A s parkiralita
Prizemlje: 1.stubite prema 3 kata i ulaz u 'TCR'

2.ulaz u Laboratorij za regulaciju elektrinih strojeva
1.
2.
Ulazi u uionice na svakom katu (A101 i A102; A210 i A202; A301 i A302)
Stubite i hodnici prema predavaonicama, laboratorijima, zavodima i WC-u na svakom katu

29
Hodnik prema zgradi B
Hodnik prema zgradi D
Zgrada B
30
Pogled na zgradu s parkiralita; glavni ulaz (Unska 3)
Stranji ulaz kod 'KSET-a'
Aula glavnog ulaza: 1.glavni ulaz (Unska 3); skriptarnica; porta; fotokopiraonica
2.skriptarnica
3.porta; fotokopiraonica
4.klupe; samoposluni aparat
5.stubite prema gornjim ulazima predavaonica B1, B2, B3 i B4
6.stubita prema dekanatu i hodnik dekanata
1.
3.
31
2.
4.
5.
6.
Hodnik donjeg ulaza u predavaonicu B1

32
7.
Hodnik donjeg ulaza u predavaonicu B4
Hodnik donjih ulaza u Laboratorij za elektrine strojeve, Laboratorij za rasklopna postrojenja,

Laboratorij za podvodne sustave i tehnologije, Laboratorij za visoki napon, pripremnu sobu za
fiziki praktikum, predavaonice B2, B3 i B5
Stubite ulaza u predavaonicu B5

33
Predavaonice istog oblika i veliine (B1 pa B4): 1.pogled prema dolje

2.pogled prema gore
1.
2.
Predavaonice istog oblika i veliine (B2 pa B3): 1.pogled prema dolje

34
2.pogled prema gore

1.
2.
Predavaonica B5: 1.pogled prema dolje

2.pogled prema gore
1.
Hodnik prema A zgradi

35
2.
Hodnik prema C zgradi
Hodnik prema D zgradi
Zgrada C
36
Pogled na zgradu C s parkiralita
Prizemlje: 1.Ulaz u PCLAB i CIP; liftovi

2.PCLAB
3.WC; stubite prema 12 zavoda i podrumu; 'Ferweb' ured
1.
2.
3.
Jedan od katova zavoda: 1.ulaz na zavod i liftovi

37
2.predavaonica/laboratorij
3.WC (veinom, zatvoreni)
4.pogled na Zagreb s viih katova
1.
3.
4.
38
2.
Hodnik prema B zgradi
Zgrada D
Ulaz ('Vukovarska')
Prizemlje: 1.'Studentska sluba' (pretinac za printanje potvrda; pretinac za predaju upisnih

obrazaca za vie godine)
2.ulaz u predavaonicu D1
3.ulaz u predavaonicu D2; zatvoreni prolazi
4.stubite blizu predavaonice D2 (prema katovima); muki WC
5.galerija FER-a; 'Studomat'; enski WC; stubite blizu predavaonice D1 (prema
katovima i knjinici u podrumu)
39
1.
2.
3.
4.
5.
40
Predavaonice istog oblika i veliine (D1 i D2): 1.pogled prema dolje

2.pogled prema gore
1.
2.
Knjinica: 1.stubite
2.ulaz/predprostor
3.raunala
4.alter za posudbu literature
5.itaonica
1.
2.
3.
4.
41
5.
'Aleja laptopa'; oglasna ploa
Hodnik izmeu 'Aleje laptopa' i menze 'Cassandra'
42
Stubite i liftovi za ulaz profesora u zavode zgrade D
'Cassandra': 1.standardna menza

2.'brza' menza' (+cjenik)
3.kafi
1.
2.
43
Hodnici prema predavaonicama, laboratorijima i zavodima na svakom katu:

1.hodnik
2.lijevo od ulaza sa stubita
3.desno od ulaza sa stubita
4.niz hodnik desno
5.predavaonica
(*Gledano s ulaza sa stubita blizu predavaonice D1)
1.
3.
5.
44
2.
4.
Hodnik prema A zgradi
Hodnik prema B zgradi
Oznake za upisivanje na prvu godinu
45
7.Organizacija nastave
1.Vremenski tijek semestra
-tijek semestra ('polugodita') odreen je na slijedei nain:
***
Kalendar akademske godine 2013/2014
46
-dravni praznici, koji padaju u utorak ili etvrtak tijekom ciklusa nastave, spajaju se s
vikendom preko ponedjeljka, odnosno petka, a nastava se odgaa do nadoknade koja se
odrauje subotom u preslikanim terminima u kojima se, originalno, trebala odrati; subotom
se odrauje samo dan koji je 'umjetno' spojen s vikendom i praznikom
2.Elementri semestra
Elementi semestra: -1.predavanja
-2.auditorne vjebe
-3.laboratorijske vjebe (labosi)
-4.profesorske konzultacije
-5.masovne konstrukcije
-6.ispiti (+provjere znanja):
-zadovoljavajua odrada i bodovni prolaz elemenata 3. i 6. svakog
predmeta jedini su bitni za prolaz dotinog predmeta (iako preporueni,
ostali elementi nisu nuno obavezni niti kao uvjet, niti kao bodovni prag)
2.1.predavanja
-nisu obavezna, iako je, bez njih, prolaz dosta otean ako se nema velikog predznanja; npr.,
ak i oni koji su se programiranjem bavili u srednjoj koli, barem ponekad, idu na predavanja
'Programiranja i programskog inenjerstva' koje je tek poetak programiranja; kako bilo,
postoje predmeti (ili dijelovi gradiva) koji se doma mogu obraditi samostalno
-osim zbog uenja, prisutnost na predavanjima nekih predmeta preporuljiva je jer donosi
manji broj bodova
-provode ih profesori, a, u njihovoj odsutnosti, asistenti
-tjedno, u rasporedu je 21 (1. semestar), odnosno 20 (2. semestar) sati predavanja

-odrauju se periodino po smjenama A i B, a, u okviru odreene smjene, uvijek istim danima
i u istom terminu (npr. 'Matematika 1' svakog ponedjeljka od 11 do 13 h, 'Digitalna logika'
svakog etvrtka od 14 do 16 h) bez iznimki
-u rasporedu, pie da predavanja poinju u puni sat, ali, zapravo, poinju tek 15 min. kasnije
(npr. ne u 8:00, nego u 8:15) tako da se ne mora uriti na puni sat
-razdoblja od 15 min., prije prvog sata i izmeu dva sata predavanja, zovu se akademske
etvrti, a slue kao pauza i prilika za konzultacije s profesorima koji ostaju u
uionici i odgovaraju na teoretska pitanja ili manje zadatke
-1 sat predavanja traje 45 min.
-npr. 2 sata 'Fizike 1' (prema rasporedu, 8:00 - 10:00 h): -8:00 - 8:15 h = akademska etvrt
(profesora jo nema)
-8:15 - 9:00 h = 1. sat predavanja
-9:00 - 9:15 h = akademska etvrt
(pauza, profesor
ostaje u uionici za
kratke konzultacije)
-9:15 - 10:00 h = 2. sat predavanja
47
-vezano za ponaanje na satu, profesori ne mare puno za vakanje ili povremeno

konzumiranje hrane pod uvjetom da se to ne radi esto, dugotrajno i oigledno; iako neki
profesori doputaju vidljivo koritenje laptopa, neki to izriito zabranjuju zbog pada osobne i
koncentracije okolnih studenata
2.2.auditorne ('slune') vjebe

-neobavezne
-tematiziraju, iskljuivo, zadatke za ponavljanje i utvrivanje gradiva obraenog proteklog
tjedna
-provode ih asistenti na ploi rjeavajui i objanjavajui po nekoliko zadataka u jednom satu
-asistenti su strunjaci (docenti, magistri, doktori znanosti), ali ne nuno i profesori u
pedagokom smislu; ne igraju tako veliku ulogu u generalnom znanju i uenju
predmeta kao profesori, ali, kao to im ime kae, asistiraju u odreenim elementima
predmeta, odravaju konzultacije, auditorne vjebe, labose, odgovaraju na pitanja i zadatke
te, na zamolbu studenata, dopunjuju nedostatke u znanju
-na 'Matematici 1' i 'Matematici 2', u terminima auditornih vjebi, ponekad se piu KPZ-ovi
-tjedno, u rasporedu je 1 (1. semestar), odnosno 2 sata (2. semestar) auditornih vjebi
-kao i predavanja, ne poinju na puni sat, kako je oznaeno na rasporedu sati, ve 15 min.
kasnije
2.3.laboratorijske vjebe
-razvijaju i ispituju praktina (uz teorijsku podlogu) znanja dotinog predmeta, preko
samostalne izrade, do izlaganja i ispitivanja na elektrotehnikoj i raunalnoj opremi u
laboratorijskim uionicama
-prisutnost i odrada svih labosa obavezni su za prolaz predmeta, tj. za izlazak na zavrni ispit
ili ispitni rok
-mogui elementi: izrada pripreme, izvjea ili programa, kontrola i ispitivanje izraenog
programa na labosu, mjerenje na aparaturi labosa, usmena eliminacijska
pitanja, usmeno ispitivanje, test na raunalu
-numerirani elementi labosa, navedeni za svaki predmet posebno, odvijaju se, nuno,
kronolokim redoslijedom
-provode ih asistenti, a, pomo studentima pri obavljanju mjerenja na aparaturi, ispravljanju
programskih kodova prije ispitivanja i ostalim nejasnoama, pruaju demonstratori
-demonstratori su studenti iste godine koji se mogu prijaviti za obavljanje demonstratura
ostalim studentima na labosima; kako ne postoje labosi iz svih predmeta, tako ne postoje ni
demonstratori iz svih predmeta; svi studenti nemaju pravo/mogunost postati demonstratori njihov je broj ogranien, a, uz to, moraju zadovoljiti neke preduvjete - za demonstrature
predmeta iz 1. semestra, potrebno je biti dobro pozicioniran na FER-ovoj upisnoj ljestvici
studenata prve godine, a, za predmete 2. semestra (pa nadalje), postii ocjenu odlian (5), biti
u 5% najboljih studenata, u predmetu koji je bio preduvjetan za predmet ijim se
48
demonstratorom eli postati, ili, barem, imati solidan prosjek akademske godine i srodnih
predmeta (prava na demonstrature bit e naznaena za svaki predmet posebno); kako bi se
demonstrature uspjeno obavljale, treba se dolaziti na dodatne satove kod asistenata gdje se
prouava gradivo laboratorijskih vjebi i kvalificira za njih; prednost demonstratora je ta to
100% bodova iz labosa, koje ostali studenti moraju zaraditi kroz usmena ispitivanja i
testove na raunalu, demonstratori automatski dobivaju - dakle, prednost demonstratora su
automatski dobiveni svi bodovi, a nedostatak je viak utroenog vremena za kvalifikacije uz
redovnu prisutnost na vie od jednog labosa
-tjedno, u rasporedu je 0, 1, 2 ili, maksimalno, 3 labosa tjedno (kako koji tjedan, kako
kome prema sloenom rasporedu)
-za razliku od predavanja i auditornih vjebi, poinju tono na puni sat (tono kako su
oznaeni u rasporedu)
-u praksi, ovisno o vrsti labosa, odrade se znatno prije slubenog kraja termina (od 5 ili 10
min. do, maksimalno, sat vremena prije)
-u sluaju da je student, s jednog od labosa, bio udaljen dobivi negativne bodove ili, u sluaju
da student nije prisustvovao originalnom terminu labosa zbog bolesti, a ima lijeniku
isprinicu, studentu slijedi nadoknada dotinog labosa koja se, obino, odrava tjedan-dva
nakon originalnog termina labosa; isto tako
-jednom kad je studentu zacrtan termin labosa u odreenoj grupi, student ne moe odraivati
labos u terminu neke druge grupe zbog toga 'to mu termin vie odgovara' ili 'jer mu je, u toj
grupi, bolji asistent', budui da, kad asistent sazna da to nije studentova originalna grupa,
odbit e mu dati bodove
Primjeri tjednih rasporeda u ciklusima nastave

Tjedan samo s predavanjima i auditornim vjebama, bez labosa (1. semestar, 1. smjena)
49
50
Primjer najvee tjedne satnice rasporeda iz oba semestra
Primjer najvee dnevne satnice rasporeda iz oba semestra (ponedjeljak)
51
2.4.profesorske konzultacije
-slue razrjeavanju bilo kakvih nedoumica, teoretskih pitanja i zadataka dotinog predmeta
uz profesorovu pomo
-svaki profesor i asistent, koji je zaduen za odreenu grupu iz odreenog predmeta,
odrava samo 1 sat konzultacija tjedno u fiksnom terminu i uionici/uredu bez obzira na
smjenu
-svaki profesor ili asistent, na prvom predavanju/auditornim vjebama, objavi svoju e-mail
adresu, koja glasi ime.prezime@fer.hr ili ime.prezime@irb.hr (irb - 'Institut Ruer
Bokovi') i na koju se mogu poslati bilo kakva pitanja vezana za predmet, a profesori i
asistenti e odgovoriti relativno brzo budui da esto provjeravaju mail
-otvorene su za sve studente, bez osobnog najavljivanja, pa, kad se doe na red, treba biti
kratak, jasan, konkretan i precizan u postavljanju pitanja ostavljajui vremena za druge
kolege
2.5.masovne instrukcije
-na inicijativu studenata viih godina, koji jako dobro barataju gradivom dotinog predmeta s
niih godina, javna i sustavno organizirana predavanja pred ispite u svrhu saimanja,
ponavljanja, utvrivanja i objanjavanja, u proteklom ciklusu obraenih, teorije i zadataka
-kod mnogih predmeta, brojnim su studentima jako korisne za ponavljanje, uenje (ako ne
razumiju na redovitim predavanjima) i otkrivanje sitnih detalja uz naglaske na bitnim
zadacima i djelovima gradiva
-na poetnoj stranici, nakon logiranja na 'Fer2Net', najavljuju se uoljivim obavijestima
administratora
-iskljuivo se odravaju u najveim dvoranama koje primaju par stotina ljudi
-maksimalno traju 3-4 h
2.6.ispiti (+provjere znanja)

-dijele se na kontinuirane ispite ili 'kolokvije' (meuispit (MI) + zavrni ispit (ZI)) i ispitne
rokove (zimski, ljetni, jesenski, dekanski) na koje se izlazi u sluaju ukupnog pada na
kontinuiranim ispitima
-osim ako drugaije nije napomenuto, zavrni ispit sadri gradivo i 1. i 2. ciklusa predavanja
-ispiti kontinuirane nastave: -piu se prema rasporedu na slici * (gore)
-ispitni rokovi: -ispiti ljetnog roka piu se u dvama tjednima nakon ZI (u 'zamiljenom' 18. i
19.) tjednu prema slici *** gore)
-ispiti jesenskog roka piu se u dvama tjednima na samom poetku rujna
-ispiti dekanskog roka piu se u dvama tjednima s poetkom od nekoliko dana
prije 20.9.
-zimski (obuhvaaju predmete neparnih, zimskih semestara)
-ljetni, jesenski i dekanski (obuhvaaju predmete i zimskih i ljetnih semestara)
52
-u sluaju pada predmeta kroz kontinuiranu nastavu, mogui ispitni rokovi su:
-pad predmeta zimskog semestra: zimski pa, ili ljetni ili jesenski (ne mogu
se oba polagati) pa dekanski
-pad predmeta ljetnog semestra: ljetni pa jesenski pa dekanski
-na 'Ferwebu', do odreenog roka nekoliko dana prije poetka ispitnog
roka, potrebno je, jednostavno, jednim klikom oznaiti predmet iji se
ispitni rok eli polagati
-u sluaju pada predmeta na svim rokovima akademske godine, predmet se
mora, ponovno, upisivati i odraivati s tim da se (i to samo kod nekih
predmeta) samo ostvareni bodovi iz labosa mogu prenijeti na odraivanje
predmeta sljedee godine
-dekanski rok, za sve predmete, organizira se prema izboru dekana pa se
moe ili odrati ili izostati (na njega se ne moe raunati sa sigurnou); ako
su studentu, nakon svih redovnih rokova, ostala 2 ili vie nepoloenih
predmeta, na dekanskom roku mora/moe se odabrati i polagati samo 1 od tih
predmeta
-tijekom ispitnih tjedana, nema apsolutno nikakvih predavanja, auditornih vjebi, labosa,
profesorskih konzultacija i masovnih instrukcija
-osim to su termini pismenih ispita naznaeni na rasporedu, na 'Ferwebu', pojavit e se
obavijest o terminu pismenog ispita nekoliko dana prije
-u nadalje priloenim rasporedima, oznaeni su termini ispita u trajanju od ak 3 sata, no to se
ne odnosi na stvarno trajanje ispita, ve na termin u kojem je dvorana slubeno rezervirana za
dotinu ispitnu grupu studenata; dakle, dvorana je rezervirana puno due nego to ispit
stvarno traje
-na ispite i pismene bliceve potrebno je doi s vlastitim priborom i nije doputeno posuivanje
istog jednom kad ispit zapone; na klupi, nije doputeno dranje bilo ega osim pribora za
rjeavanje ispita i, eventualno, maramica i boce vode bez naljepnice
-standardni pribor potrebno je nositi na svaki ispit ili pismeni blic, a dodatni pribor ovisno o
predmetu to e biti naglaeno za svaki predmet posebno (ako dodatni pribor nije naznaen
za neki predmet, nije ga doputeno imati i koristiti na ispitu)
-standardni pribor: olovka, otrilo, tehnika olovka s ulocima, gumica, prazni A4 papiri
(preporuljivo je vie od 10, za svaki ispit, kako ga ne bi nedostajalo, a,
kod zadataka iji se postupak boduje, svaki zadatak treba biti rijeen na
zasebnom listu papira)
-dodatni pribor: slubene formule (podsjetnik) bez samostalno dopisanih alabahtera,
nesofisticirani kalkulator (svi kalkulatori u 'Skriptarnici' su nesofisticirani, a
gotovo svi studenti kupuju vrhunski univerzalni kalkulator 'Casio fx-991ES
PLUS)
-iako ispit ne poinje tono u sat kad je poetak naznaen na rasporedu, potrebno je doi
tono u to vrijeme jer deurni asistent provodi prozivku prisutnih, abecedni razmjetaj po
klupama (s dovoljnim razmakom meu studentima), dijeli ispite, listove za odgovore,
ponekad slubene prazne A4 papire i ispitne kouljice (dvoliste na kojima se ispunjavaju
podaci o dotinom ispitu, potpisuje suglasnost o odricanju od prepisivanja/pruanja pomoi
drugom studentu i u koje se umeu ispitni papiri, listovi za odgovore te papiri s postupcima i
rjeenjima)
53
-prilikom rjeavanja ispita, asistent ide od klupe do klupe provjeravajui identitet pa je, pored
ispita, potrebno staviti X-icu (poeljnija je od osobne iskaznice, ali i ona se moe se priloiti
u sluaju potrebe); isto tako, kod ispita, za koje treba donijeti vlastite A4 papire za rjeavanje,
asistenti, na poetku, mogu pregledati studentove papire kako bi provjerili da na njima
nema ispisanih alabahtera ili rijeenih zadataka
-kod svih vrsta provjera znanja, koje se rjeavaju na raunalu, preostalo vrijeme do kraja
odbrojava se na ekranu, a, kod pismenih ispita, na jednom od zidova predavaonice postavljen
je sat
-MI ispravljaju asistenti, a ZI i ispitne rokove profesori pri emu se, na uvide i ispitne
konzultacije, odlazi iskljuivo kod vlastitog ispravljaa (ako ispravlja nije profesor, ve
asistent, njegovo je ime naznaeno na 'Ferwebu')
-uvidi u ispite organiziraju se, u odreenim najavljenim (u repozitoriju predmeta 'Ferweba')
terminima i predavaonicama (zavodima), dan ili dva nakon objavljenih rezultata na 'Ferwebu'
za svaku grupu posebno
-bodovanje, pragovi i uvjeti svih vrsta provjera znanja:

-toni/netoni odgovori, na pitanja/zadatke na zaokruivanje odgovora, nose odreeni
pozitivni/negativni broj bodova za 1 pitanje
-neoznaeni odgovori ili nerijeene provjere znanja nose 0 bodova (ne i negativne bodove)
-zadaci, kojima se boduju postupci, nose djelomine bodove (od ukupnog broja bodova
predvienog za taj zadatak), ali ne nose negativne bodove, ak i u sluaju netono
napisanog postupka; spomenuta vrsta zadataka zahtijeva detaljno, uredno i sistematino
pisanje postupaka (u sluaju neurednosti i nepreciznosti, bodovi se ne moraju dodijeliti)
-kod odreenih elemenata predmeta, postoje bodovni ili uvjetni pragovi koji omoguuju
polaganje ostalih elemenata predmeta, odnosno prolazak predmeta
-ako, kod nekog predmeta ili njegovog elementa, nisu naznaeni negativni bodovi,
mogunost djelominog bodovanja zadataka ili bodovni pragovi/uvjeti, znai da, za taj
element predmeta, ne postoje
Usmeni ispit (UI)

-UI nisu naznaeni u slubenom rasporedu, ali, u repozitoriju predmeta na 'Ferwebu', pojavit
e se obavijest o terminu UI dan ili dva prije
-provodi ga, iskljuivo, profesor zaduen za grupu dotinog studenta
-u jednom od termina, tj. odjednom, ne ispituje se 1 po 1 student, ve grupa od, otprilike, 1520 studenata
-koncipiran je na nain da, na poetku, profesor zada nekoliko zadataka/izvoda/teoretskih
pitanja (ovisno o predmetu) i proizvoljno odredi vrijeme potrebno za njihovo rjeavanje;
tijekom tog vremena ili nakon to vrijeme istekne, profesor proziva studente na pregled
rijeenog (obino redoslijedom od studenata koji, do UI, imaju vie bodova do studenata s
manje bodova), ali, isto tako, studenti se mogu i prije javiti za pregled; nakon pregleda
rijeenog, ako postoje manje greke, nejasnoe, nepreciznosti ili je studentu potrebno
nekoliko dodatnih bodova za prolaz predmeta/viu ocjenu, profesor postavlja nekoliko
usmenih pitanja
54
Primjeri rasporeda PI
1. semestar (MI, 1. ispitni tjedan)
55
1. semestar (ZI, 1. ispitni tjedan)
Zimski ispitni rok

Datum (dan)
12.2. (utorak)
14.2. (etvrtak)
Sat
9:00h
9:00h
15.2. (petak)
18.2. (ponedjeljak)
17:30h
9:00h
razliiti termini
razliiti termini
9:00h
19.2. (utorak)
20.2. (srijeda)
56
Predmet (vrsta ispita)

'Matematika 1' (PI)
'Programiranje i programsko
inenjerstvo' (PI)
'Vjetine komuniciranja' (PI)
'Osnove elektrotehnike' (PI)
'Osnove elektrotehnike' (UI)
'Digitalna logika'
57

*Primjer ispitnog tjedna u kojem, u utorak, pada dravni praznik pa sve biva pomaknuto za
jedan dan kasnije.
Ljetni ispitni rok

Datum (dan)
1.7. (ponedjeljak)
2.7. (utorak)
Sat
14:45h
12:30h
razliiti termini
3. 7. (srijeda)
4.7. (etvrtak)
5.7. (petak)
8. ili 9.7. (ponedjeljak ili utorak)
9.7. (utorak)
10.7. (srijeda)
11.7. (etvrtak)
razliiti termini
15:00h
8:45h
14:45h
razliiti termini
razliiti termini
razliiti termini
razliiti termini
razliiti termini
9:00h
razliiti termini
razliiti termini
razliiti termini
razliiti termini
58

'Digitalna logika' (PI)
inenjerstvo' (PI)
'Algoritmi i strukture podataka'
(PI)
(UI)
(UI)
'Fizika 1' (PI)
'Matematika 1'
'Fizika 1' (UI)
'Matematika 2'
'Fizika 1' (UI)
'Arhitektura raunala 1' (PI)
'Fizika 1' (UI)
'Menadment u inenjerstvu'
(PI)
'Fizika 1' (UI)
Jesenski ispitni rok

Datum (dan)
2.9. (ponedjeljak)
3.9. (utorak)
Sat
12:30h
-
4.9. (srijeda)
5.9. (etvrtak)
6.9. (petak)
9.9. (ponedjeljak)
10.9. (utorak)
11.9. (srijeda)
12.9. (etvrtak)
15:00h
razliiti termini
razliiti termini
razliiti termini
razliiti termini
razliiti termini
9:00h
razliiti termini
9:00h

'Digitalna logika' (PI)
inenjerstvo' (PI)
(PI)
'Matematika 1' (PI)
'Fizika 1' (PI)
(UI)
'Fizika 1' (UI)
'Matematika 2' (PI)
'Fizika 1' (UI)
'Arhitektura raunala 1' (PI)
'Fizika 1' (UI)
'Menadment u inenjerstvu'
(PI)
3.Burza grupa
-ovom opcijom na 'Ferwebu', studenti si, prema vlastitoj elji, mogu organizirati raspored
satnice svih elemenata predmeta, za svaki predmet posebno, a tako stvorena organizacija
rasporeda ostat e stalna do kraja semestra
-u poetku, svaki je student, za svaki predmet posebno, nasumino svrstan u jednu od grupa
(kod jednog od profesora)
-problem u rasporedu nastaje ako poetni (nasumino generirani) raspored ima puno pauza i
ekanja izmeu predavanja, auditornih vjebi i labosa, preklapanja satnica s ostalim
predmetima ili, moda, nedostatak poznatih kolega, neodgovarajueg profesora,
predavaonicu, veliinu grupe
-'Burza grupa' sadri tjednu satnicu (raspored) svih elemenata dotinog predmeta za sve
pojedine grupe kao i broj studenata koji eli ui/izai iz odreene grupe
-prema vlastitom odabiru, jednostavnim klikom na jednu od grupa, u vie se navrata mogu
zatraiti premjetaji u razne grupe koje studentu, iz bilo kojeg razloga, vie odgovaraju
-nakon klika za prebaaj u drugu grupu, eka se dok se ne oslobodi mjesto u toj grupi; ako se
mjesto za prebaaj ne oslobodi, student ostaje u poetnoj grupi; vjerojatnost vlastitog
prebaaja u drugu grupu, moe se procijeniti - ako je puno vie onih koji ele ui, od onih
koji ele izai, vjerojatnost za prebaaj je jako mala i obrnuto
-'Burza grupa'provodi se u poecima semestara (rok za prebaaj, u druge grupe, traje nekoliko
dana prije semestra te, eventualno, u prvom tjednu semestra), a, za pojedine labose, otvara se
oko tjedan dana prije tjedna, u kojem su zakazani termini svih grupa, jer je teko i
nepredvidivo rasporeivati labose na poetku semestra
59
-u sluaju da, nakon zavetka roka 'Burze grupa', student nije prebaen u grupu
predavanja/labosa, koju je zatraio putem 'Burze grupa', u 'Studentskoj slubi' se moe
preuzeti obrazac za zahtjev za prebaaj u eljenu grupu
-obrazac se ispunjava sljedeim informacijama: -ime zavoda (iji je dotini predmet)
-ime dotinog predmeta
-studentovo ime i prezime
-grupa u kojoj se student, trenutno, nalazi i
ona u koju se eli prebaciti
-kratko pismeno obrazloenje zahtjeva za
prebaaj u drugu grupu (razlog, iskljuivo,
mora biti takve prirode da se termini,
trenutne grupe, vremenski preklapaju s
terminima ostalih fakultetskih obaveza ili,
eventualno, u drugu se grupu moe prebaciti
uz samoinicijativno doputenje profesora, to
jest ako je ostalo mjesta u njegovoj grupi;
prebaaj u drugu grupu, zbog toga to je
'profesor bolji' i ostalih razloga, nee se
pretjerano uvaavati)
-potpis profesora trenutne grupe i potpis
profesora u iju se grupu eli prebaciti
8.FER-ovski elektroniki identitet

-prvog dana pohaanja FER-a (i kroz narednih nekoliko dana), u 'Studentskoj slubi'
FER-a' moe se preuzeti X-ica zajedno s ureajem za X-icu i omotnicom
-ureaj za X-icu nije koristan ni za to
-u omotnici, priloene su studentove privatne informacije o FER-ovskom elektronikom
identitetu koji se sastoji od: 1.JMBAG (javni matini broj akademskog graanina; slui kao
ime studenta predstavljeno u obliku brojeva te, uz
lozinku, za prvu prijavu na 'Studomat'; svakom
studentu poinje s 0036 te ima 10 znamenki
npr. 0036471053)
2.korisnika oznaka (slui za prijavu na bilo koju slubenu
stranicu FER-a i prvu prijavu na 'Fer2Net' i
'Fer2Materijale'; formira se od studentovih
inicijala (malih slova bez dijakritikih
znakova) i 5., 6., 7., 8. i 9. znamenke
JMBAG-a;
npr. Ivan Horvat, 0036471053 ih47105)
3.lozinka (slui za prijavu na bilo koju slubenu stranicu FER-a i
prvu prijavu na 'Fer2Net' i 'Fer2Materijale'; sadri 8
znamenki;
npr. 54309772)
60
4.slubena e-mail adresa (na nju se primaju i s nje se alju

slubene e-mail poruke svim slubenim
osobama s FER-a (poeljno je
izbjegavati privatne e-mail adrese);
formira se kao x.y@fer.hr, gdje je x ime,
a y prezime studenta (oboje pisano
malim slovima bez dijakritikih znakova;
npr. ivan.horvat@fer.hr)
5.korisniko ime (slui za prijavu na slubeni FER-ov e-mail i
AAI@EduHr; formira se od korisnike oznake i
drugog dijela slubene e-mail adrese;
npr. ih47105@fer.hr
Linkovi
1.Odgovori na probleme s prijavom na slubene web stranice FER-a:
http://www.fer.unizg.hr/owebu/problemi_s_loginom
2.'Centar informacijske potpore': http://www.fer.unizg.hr/cip
9.Potrebni materijali, programi i web stranice

1.Materijali dostupni za kupnju/printanje
*Postoji puno materijala potencijalnih za kupnju ili posudbu u knjinici. Naravno, veina
dostupnih i predloenih je nepotrebna, suvina i zamorna pa je potrebno nai najmanji
mogui broj materijala dostatnih za uenje. Svi potrebni bit e navedeni u nastavku, za svaki
predmet posebno, a sljedei navedeni su oni koji su, od svih potrebnih, dostupni i na
'Skriptarnici' i na 'Fer2Materijalima' (skidaju se na raunalo ili printaju u fotokopiraonici).
Ovi su materijali, vjerujui na rije, iskustvo i rezultate mnogih, jedini nuni i dovoljni za
prolazak (i vie) na svakom predmetu. Praktiki, nuno je kupiti samo materijale oznaene
crvenom bojom (nuni zbog labosa) dok se ostali i ne moraju kupiti pod svaku cijenu (ako
se eli utedjeti ba na svemu) jer se svi mogu gledati na raunalu. Naravno, jako je teko i
loe, ba svaku stranicu, gledati na raunalu, kao i printati sve mogue, to bi bilo uasno
skupo, pa studenti printaju one stvari koje su im potrebne. Evo navedenih potencijalnih
materijala za kupnju/printanje, a svatko, za sebe, neka odabere ono za to procijeni da mu
treba.
Navedena printanja podrazumijevaju obostranost, 4 slajda na 1 stranici A4 papira i cijenu od
0.25 lipa po, crno-bijelo isprintanoj, stranici (cijena FER-ove fotokopiraonice). Neke
privatne fotokopiraonice naplauju 0.14 lipa po str. pa, ako se printa kod njih, navednu
cijenu u zagradi treba pomnoiti s 0.56 da se dobije njihova cijena.
(4/1) znai da su 4 slajda ili 4 str., originalnog materijala, printane na 1 str. A4 papira. Slino
vrijedi za (2/1) i (1/1).
Ako ne pie da je neto isprintano, podrazumijeva se kupnja originala (u sluaju da
fotokopiraonica ne doputa umnaanje autorskih djela dostupnih na 'Fer2Materijalima'.
61
1. semestar: -'Matematika 1': -(2/1) Isprintanih 13 knjiica (62 kn) ili kupljene (169 kn)
-(1/1) Isprintana predavanja prof. Tomislava Buria (71 kn)
-'Osnove elektrotehnike': -(4/1) Isprintana predavanja (16 kn)
-'Zbirka zadataka Pavi-Felja - 1. dio' (26.50 kn)
-'Zbirka zadataka Pavi-Felja - 2. dio' (26.50 kn)
-Isprintana 2 slubena podsjetnika s formulama za ispite
(0.5 kn)
-(1/1) Isprintani popis pitanja za usmeni ispit (0.5 kn)
-Skripta za 1. ciklus labosa (6-7 kn)
-Kalkulator 'Casio fx-991ES PLUS' (186 kn)
-'Digitalna logika': -(4/1) Isprintana predavanja (50.40 kn)
-(1/1) 'Zbirka zadataka prof. Marka upia' (49.75 kn) ili
kupljena (94.50 kn)
-(1/1) Isprintane upute za labose (potrebne za pisanje
pripreme) (18.75 kn)
-FPGA ploica za labose (316 kn)
-'Programiranje i programsko inenjerstvo': -(4/1) Isprintana predavanja (40.50
kn)
-(1/1) Isprintani slubeni podsjetnik
za ispite (0.50 kn)
2. semestar: -'Matematika 2': -(2/1) Isprintanih 8 knjiica (38 kn) ili kupljene (104 kn)
-Knjiga 'Diferencijalne jednadbe' (49 kn)
-Isprintani slubeni podsjetnik za ispite (0.25 kn)
-'Fizika 1': -(1/1) Isprintana predavanja prof. Sande Plesli (71.25 kn)
-(1/1) Isprintana 'Zbirka zadataka prof. Kuliia' (71.50 kn) ili
kupljena (168 kn)
-Popis zadataka za rjeavanje iz 'Zbirke zadataka prof. Kuliia' (0.25
kn)
-(1/1) Isprintani slubeni podsjetnik za ispite (1 kn)
-Skripta pokusa za labose (39.50 kn)
-'Arhitektura raunala 1': -(4/1) Isprintana predavanja (95 kn)
-(1/1) Isprintana 'Zbirka zadataka za procesor FRISC'
(27.25 kn) ili kupljena (50 kn)
-(1/1) Isprintana 'Zbirka zadataka za procesor ARM' (14
kn) ili kupljena (30 kn)
-(1/1) Isprintani slubeni podsjetnici za ispite (1.50 kn)
-(1/1) Isprintane upute za labose (3 kn)
-'Algoritmi i strukture podataka': -(4/1) Isprintana predavanja (15 kn) + dopune
predavanja (3 kn)
-Isprintane upute za labose (1.75 kn)
-'Menadment u inenjerstvu': (1/1) Isprintana predavanja (44.25 kn)
62
2.Programi koje treba instalirati

1.Electronics Workbench v5.12
2.VhdlLab2
3.Dev-C++ 4.9.9.2
4.MinGW: http://mingw.en.softonic.com/
5.Datoteke za rad s Atlasom preko USB-a (+ Upute za rad s Atlasom preko USB-a)
6.Eureqa: http://www.nutonian.com/download/eureqa-desktop-download/
7.Gantt Project:
http://code.google.com/p/ganttproject/downloads/detail?name=ganttproject-2.6.1r1499.exe&can=2&q=label%3ABrno+label%3AOpSys-Windows+label%3Arelease
8.Autocad: http://students.autodesk.com/?nd=download_center
(u izborniku, odabrati 'Autodesk Autocad' i skinuti program upisivanjem
informacija FER-ovog elektronikog identiteta; program je 'trial' (probna verzija) i
traje 30 dana pa ga je preporuljivo skinuti tek kad labosi 'Autocada' zaponu)
3.Slubene FER-ove i ostale (korisne) web stranice

1.'Ferweb': http://www.fer.unizg.hr/
2.'Fer2Net': http://www.fer2.net/
3.'Fer2Materijali': http://materijali.fer2.net/
4.'Osnove elektrotehnike Home': http://osnove.tel.fer.hr/
5.'Ferko' ('Digitalna logika'): http://ferko.fer.hr/ferko/Login.action
6.'Ahyco' ('Programiranje i programsko inenjerstvo'): https://ahyco.fer.hr/Login.aspx
7.'Merlin': http://moodle.srce.hr/2013-2014/
8.AAI@EduHr:
https://login.aaiedu.hr/sso/module.php/core/loginuserpass.php?AuthState=_069a516e39
adfcbcb669e3d8526938f498c9c307a2%3Ahttps%3A%2F%2Flogin.aaiedu.hr%2Fsso%2
Fsaml2%2Fidp%2FSSOService.php%3Fspentityid%3DCAPAAI_produkcija%26cooki
eTime%3D1381011094
9.Studentov slubeni FER-ov e-mail:
https://sluga.fer.hr/exchweb/bin/auth/owalogon.asp?url=https://sluga.fer.hr/exchange/&
reason=1
10.'Studomat': https://www.isvu.hr/studomat/prijava
11.'Wolphram Alpha' (multifunkcionalna web enciklopedija, pogodna za provjeravanje
rezultata zadataka iz matematika): http://www.wolframalpha.com/
63
3.1.Ferweb
-slubena web stranica FER-a koja obiluje brojnim informacijama (navedene su one vanije i
one koje se tiu studenta)
-javni sadraj: -dostupan svima, u padajuem izborniku, na lijevoj strani
-O FER-u: ope informacije; povijest, strategija, ciljevi i razvoj; novosti i
aktualnosti; imenik zaposlenika
-Ustroj ustanove: uprava; zavodi; tajnitvo; knjinica; 'Centar informacijske
potpore'
-Upis na FER: na preddiplomski i diplomski studij; tlocrt FER-a; Dani
otvorenih vrata FER-a (kroz dva dana, polovicom studenog
(16.11, 17.11), u jutarnjim i popodnevnim satima se
organiziraju opa predavanja o FER-u i razgledavanje FER-a za
sve one koji o FER-u ele uti, nauiti o njemu ili ga pohaati u
budunosti)
-Informacije o preddiplomskom, diplomskom i poslijediplomskom studiju
-Informacije o meunarodnim informacijama
-Cjeloivotno uenje i struka
-ivot na FER-u: stipendije tvrtki i ponuda poslova; nagrade i natjeaji;
studentske udruge; galerija FER-a; glazba i sport na FER-u;
kupnja raunala
-O 'Ferwebu': pomo kod problema s prijavom; impressum (imena odravatelja
'Ferweba')
-studentov privatni dio ('Intranet'): -dostupan, iskljuivo, prijavom FER-ovskim korisnikim
imenom i lozinkom koji se upisuju u bijeli prozor u
gornjem desnom kutu ekrana
-sadraj: -Obavijesti studentima: profesorske aurne
obavijesti o nastavi i
predmetima (najave
rokova nadolazeih ispita
i bliceva, obavijesti o
unesenim bodovima i
ocjenama i ostale
obavijesti)
-Ankete: ispunjavaju ih studenti na 'Ferwebu', a
tiu se povratne informacije o
profesorima svih grupa koje dotini
student pohaa; ocjenjuje se nain rada
profesora (prilagoenost, tempo i
kvaliteta predavanja, odnos sa
studentima itd.), a komentari se mogu i
pisati; dostupne su u zadnjem tjednu
svakog ciklusa nastave (2 po semestru)
-Prijava/odjava ispita
-Zamjena grupa
-Upute za upis godine na preddiplomskom i
diplomskom studiju
64
-Studentov osobni kalendar sa satnicom

predavanja, kalendar akademske godine,
kalendar satnice svih grupa svih predmeta uz
oznaku predavaonica
-Studentske informacije: studentski predstavnici
(projekti, tribine, studentski pravobranitelji);
studentski lijenik; studenti s invaliditetom;
psiholoko savjetovalite
-E-knjinica
-klikom na 'Poetna', u gornjem desnom kutu
ekrana, otvara se glavna izborna stranica
predmeta koji su oznaeni za praenje (pretplatu)
-upisivanjem eljenog predmeta, u bijelo prozor
pod 'Trailica', i ulaskom u njegov link, pod
'Ureivanje pretplata' s desne strane, moe se
osigurati praenje predmeta, to jest primanje
obavijesti
-ulaskom na link odreenog predmeta (na
'Poetnoj' stranici), u gornjem lijevom kutu se
nalaze:
-Nastavne aktivnosti: ostvareni bodovi, ocjene,
prolazi predmeta, rang
meu ukupnim brojem
studenata koji su upisali
predmet, statistike
raspodjela bodova, za
pojedine elemente svih
predmeta, te ime i
prezime asistenta koji je
ispravljao MI
-Materijali/Predavanja/Ispiti/Laboratorijske
vjebe/Literatura: ovisno o predmetu,
objavljena predavanja, stari
ispiti, blicevi, KPZ-ovi,
upute i materijali za labose,
prilagoeni zadaci za vjebu,
napredni zadaci, dodatni
materijali
-forumi predmeta (slini onima s 'Fer2Neta', ali
neto ogranieniji i s manje
mogunosti)
3.2.Fer2Net
-web stranica, osnovana na studentsku inicijativu, za pomo studentima FER-a svih godina
-stranicom upravljaju administratori i moderatori (obino, studenti viih godina)
-nakon upisa na FER i usvajanja JMBAG-a i FER-ovske lozinke, pomou njih, student moe
izraditi vlastiti 'Fer2Net' profil pod vlastitim, novostvorenim, korisnikim imenom i
novostvorenom lozinkom koju treba zapamtiti
65
-profil: -korisniko ime (nadimak ili 'nickname')

-novostvorena lozinka za svaku narednu prijavu na profil (uz mogunost automatskog
pamenja, jednom upisane,
lozinke, tijekom svake
prijave bez njenog
ponovnog upisivanja na
odreenom raunalu)
-profilna slika
-osobne informacije (ime i prezime, dob, godina na FER-u, lokacija, interesi; upis i
auriranje po izboru)
-status raspoloenja
-detaljne statistike o svim vrstama aktivnosti na forumu (interesne forumske grupe u
koje se student ulanio, stvorena prijateljstva, razmjena virtualnih poklona meu
lanovima foruma, koliko je drugih korisnika posjetilo studentov profil, broj
objavljenih i poslanih poruka, broj komentiranih/citiranih poruka, broj odgovora na
poruke, koje su poruke studentu obrisane i s kojim razlogom)
-mogunost pohranjivanja (do 1000), primanja i slanja privatnih poruka meu
lanovima stranice uz mogunost slanja poruke vie lanova odjednom
-mogunost izmjene stavki profila pod 'Korisnike opcije'
-godinja cijena: 20 kn (poetkom ljetnog semestra (oujak), administratori, na
poetnoj stranici (nakon prijave), obavijeste o organiziranom
produivanju lanstva uplatom 20 kn administratorima u
'Aleji laptopa' uz predodbu korisnikog imena)
-stranica je iznimno korisna za pomo studentima budui da sadri forume elemenata svih
predmeta svih semestara ('Predmetni dio' - aktualnosti o predmetu, profesorima,
predavanjima, ispitima, labosima, DZ) te brojni drugi forumi nevezani za plan i program
FER-a ('Nepredmetni dio' - oglasi, sport, glazba, igre i brojne druge teme)
-za ulazak na forum odreenog predmeta, potrebno je obiljeiti opciju praenja dotinog
predmeta, pod opcijom 'Predmetne pretplate' (gdje se i odjavljuje), upisati naziv predmeta u
bijeli prozor, pod opcijom 'Pretraga', i odabrati eljeni forum; ulaskom na forum predmeta
odreenog semestra, odakle se eli prijei na predmet istog semestra, naziv dotinog
predmeta ne mora se upisivati u pretragu, ve, povie foruma trenutnog predmeta, postoji link
koji vodi na stranicu svih predmeta dotinog semestra)
-pravila koritenja opcija foruma i ponaanja na 'Fer2Netu', dostupna su pod opcijom
'Fer2.info'
-na forumima, studenti: -itaju i komentiraju objavljene poruke (rasporeene su na vie
stranica i numerirane, radi
vee preglednosti, sadre
informacije o onome tko ih
je objavio, a mogu se
komentirati pomou 'Grrr',
'Hvala!' i 'Lol!')
-objavljuju poruke (u bijelom prozoru u dnu otvorenog foruma, uz
mogunost promjene oblika, veliine i boje slova,
citiranja objavljenih poruka drugih lanova,
privitka dokumenata i slika, umetanja izraza
raspoloenja (sve pod 'Vie opcija'))
66
-otvaraju nove teme (ispod foruma svih elemenata predmeta, nalazi se

opcija 'New thread' kojom student moe otvoriti
i zapoeti novu temu)
-razgovaraju o svim elementima predmeta
-razmjenjuju iskustva i savjete vezane za bilo to na FER-u
-izlau pitanja, zadatke i informacije
-trae, dobivaju i daju pomo
-raspravljaju o brojnim temama nevezanim za faks na, za to
namijenjenim, dijelovima foruma
Linkovi:
1.Forumi predmeta 1. semestra: http://www.fer2.net/forumdisplay.php?f=7
2.Forumi predmeta 2. semestra: http://www.fer2.net/forumdisplay.php?f=14
3.Forum nepredmetnog dijela: http://www.fer2.net/index.php?area=vbcmsarea_home1
4.Fer2.info: http://www.fer2.net/index.php?area=vbcmsarea_content&contentid=1
3.3.Fer2Materijali
-podstranica 'Fer2Neta'
-najvaniji i najvei izvor materijala za sve predmete, u sluaju potrebne pomoi, u raznim
oblicima dokumenata (.doc, .pdf, .ppt)
-opcije: -Naslovnica (prikaz popisa predmeta koji su oznaeni za pretplatu)
-Indeks (pogled u pretinac materijala bilo kojeg predmeta bilo kojeg semestra kao i
materijala nevezanih za studijski program)
-Praenje predmeta (obiljeavanje predmeta ije se obavijesti ele pratiti na naslovnoj
stranici i iji materijali trebaju, to bre i na to jednostavniji
nain, biti dostupni na linkovima naslovne stranice)
-Moj profil (statistika o broju preuzetih i postavljenih (poimenice) datoteka)
-Postavke (naini prikaza datoteke-mail postavke, naini preuzimanja datoteka
-Informacije (nazivi i kontakti administratora stranice, pravila koritenja stranice)
-Brza pretraga (naziva predmeta ili pojedinih datoteka)
-Upload (postavljanje vlastitih materijala u bilo kojem obliku (.doc, .ppt, .pdf), u
pretinac bilo kojeg elementa odreenog predmeta; mogu se odrediti naslov,
opis i godina datoteke materijala; materijal moe biti veliine do 250
megabajta)
-sadraj: -programi za instaliranje (za pisanje i prevoenje programa, za izradu labosa,
provjeru rezultata DZ)
-skenirane knjige, skripte, predavanja, auditorne vjebe i masovne instrukcije
-stari pismeni i usmeni ispiti, blicevi i KPZ-ovi (s postupcima i rjeenjima ili bez)
-materijali (slubeni ili studentski postupci i rjeenja) za labose i DZ
-materijali vezani za pojedine profesore (predavanja, teorija, zadaci, pitanja s
usmenih ispita, izvodi formula)
-ostali dodatni zadaci i materijali
67
3.4.Studomat
-web stranica (servis), namijenjena studentskim poslovima i informacijama vezanim za
fakultet i studentskim dom, dostupna na Internetu (putem bilo kojeg raunala) i aparatu kod
'Studentske slube' FER-a
-upisivanjem na FER, studentu se, automatski, stvara elektroniki profil (identitet) u sustavu
'Studomat'
-prva prijava na stranicu: -pomou steenog JMBAG-a i FER-ovske lozinke
-nakon prve prijave, potrebno je izmisliti i zapamtiti novu lozinku
koja se, uz JMBAG, koristi za svaku narednu prijavu; u sluaju da
se lozinka zaboravi, potrebno se obratiti 'Studentskoj slubi' za
izdavanje nove
-sadraj: -Ispiti (prijava i odjava ispita; popis ispita u tijeku; pregled ispitnih rokova)
-Kontinuirano praenje (predmeti)
-Podaci o studentu (osobni podaci; upisana visoka uilita; upisane godine; razina
prava na prehranu; status predmeta; raspored, pregled kolarina; programski
ugovori)
-Korisnike opcije (izmjena lozinke; e-mail opcije; obavijesti; drutvene mree)
-Potvrde (ispis potvrda - opcija dostupna samo na automatu kod 'Studentske slube'
FER-a (ne na bilo kojem raunalu); postoje brojne vrste
potvrda (o upisu odreene akademske godine, za ispis s
fakulteta, za zdravstveno i socijalno osiguranje, pravo na
jeftiniji studentski prijevoz, pravo na stipendiju, pravo na
studentski dom,)
10.Predmeti
1. semestar
*Napomena: Tijekom semestra, dobro je imati na umu koji su predmeti prioritetni u, smislu
polaganja, ako se eli raunati na to da se, polaganjem odreenih predmeta
tekueg semestra, mogu upisati svi standardni predmeti sljedeeg semestra (bez
ikakvih kalkulacija s kombinacijama s ostalim predmeta, originalno, s viih
godina). Kronoloka vanost polaganja predmeta 1. semestra, i za one koji e
odabrati smjer 'Raunarstvo' i za one koji e odabrati smjer 'Elektrotehnika i
informacijska tehnologija', glasi:
1.'Matematika 1'
2.'Programiranje i programsko inenjerstvo'
3.'Digitalna logika'
4.'Osnove elektrotehnike'
5.'Vjetine komuniciranja'
68
MATEMATIKA 1
ECTS: 7
Preduvjet za:
*Popis predmeta (od 2. semestra nadalje) za ije pohaanje i polaganje treba poloiti dotini
predmet. Ako nije navedeno kojem studijskom smjeru jedan od predmeta iz popisa pripada,
znai da je zajedniki svim studentima bez obzira na studijski smjer.
-2. semestar: -'Matematika 2'
-'Fizika 1'
-'Diskontna matematika 1': -'Diskretna, kontinuirana matematika'
-ECTS: 6
-4 sata predavanja tjedno
-prof.: Neven Elezovi
-izborni predmet za studente koji su, iz
'Matematike 1', ostvarili ocjenu 'Izvrstan (5)',
odnosno bili meu najboljima iz tog predmeta
-sadraj predmeta:
-3. semestar: 'Laboratorij i vjetine - Matlab'
Statistika bodova, prosjeka i prolaznosti 2012/2013:

*Iako se sve daljnje statistike odnose na odreenu akademsku godinu, sve su vjeran
pokazatelj okvirnih informacija o bodovnoj uspjenosti studenata u svim elementima svih
predmeta svake akademske godine novijeg programa FER-a. Bodovno manji elementi
predmeta vie variraju iz godine u godinu, ali ispiti, konani brojevi bodova i postotci
prolaznosti ne mijenjaju se puno (svega 7-8 % kroz nekoliko godina).
69
*Tuma: -Ostvareni bodovi (osobni ostvareni bodovi iz dotinog elementa predmeta)

-Rang (mjesto po uspjenosti u dotinom elementu predmeta meu svim studentima
koji su, dotine akademske godine, upisali taj predmet)
-Stdev (nebitno)
-Min/Max (najmanji, odnosno najvei broj bodova koje je, bilo koji student
pojedinano, ostvario u odreenom elementu predmeta dotine
akademske godine)
-Bodovi po postotcima stupaca: -0% = 0 bodova
-10% = 1-10 bodova
-20% = 11-20 bodova
-100% = 91-100 bodova

-ruiasto obojeni stupci odnose se na osobni broj postignutih bodova, u odreenom
elementu predmeta (gore lijevo - 'Ostvareni bodovi':), pa, od sada nadalje,
zanemarite tu boju i smatrajte ju plavom jer se ne odnosi ni na kakav zajedniki
prosjek ili ocjenu svih studenata
70
Ak. god. Predmet upisalo Zadovoljilo uvjete Prolaznost

2005/06
920
626
68%
2006/07
825
547
66%
2007/08
872
618
70%
2008/09
823
511
62%
2009/10
869
532
61%
2010/11
915
506
55%
71
Gradivo (po knjiicama 1.-13.): -1.ciklus: 1.Matematika logika. Matematika

indukcija. Prirodni, racionalni, realni i
kompleksni brojevi. Binomna formula.
2.Elementarne realne funkcije realne
varijable. Domena funkcije. Inverz
funkcije. Transformacije nad funkcijama.
Parametarska i polarna jednadba krivulje u
ravnini.
3.Matrice. Raunske operacije s matricama.
Algebra matrica. Determinanta matrice.
4.Matrina jednadba. Rang i inverz
matrice. Elementarne matrice. Linearna
nezavisnost vektora.
5.Rjeavanje linearnih sustava.
(Ne)homogeni sustavi. Karakteristini
polinom i svojstvene vrijednosti.
6.Nizovi. Gomilite i limes niza.
Raunanje s limesima. Monotoni i
Cauchyjev nizovi. Vani limesi.
7.Limes funkcije. Neprekidnost funkcije.
Raunanje limesa. Jednostrani i
obostrani limes.
-2.ciklus: 8.Derivacija i neprekinutost funkcije. Pravila
(tablica) deriviranja. Derivacija
elementarne, sloene, inverzne,
implicitne i parametarske funkcije.
Tangenta i normala na graf funkcije.
9.Diferencijal funkcije. Taylorova
formula i polinom. L'Hospitalovo
pravilo. Asimptote.
10.Primjene diferencijalnog rauna.
Ekstremi, pad, rast i tijek funkcije.
Konveksnost i konkavnost funkcije.
11.Primitivna funkcija integrala.
Neodreeni i odreeni integral.
Leibniz-Newtonova formula. Parcijalna
integracija i supstitucija.
12.Integral racionalne, iracionalne,
trigonometrijske i hiperbolike
funkcije.
13.Nepravi integral prve i druge vrste.
Primjena odreenog integrala u
raunanju povrine rotacijske i
ravninske plohe, obujma i duljine luka
ravninske krivulje.
Satnica predavanja: -ponedjeljak (2 sata)
-srijeda (2 sata)
-petak (2 sata)
-*auditorne vjebe - petak (1 sat)
72
Profesori (po kvaliteti predavanja):

*Na 'Ferweb' stranici dotinog predmeta i na forumu 'Fer2Neta', prije poetka akademske
godine, objave se popisi grupa i pripadajuih im profesora koji se, po vlastitom zahtjevu,
mogu birati.
Budui da postoje razni tipovi profesora i razni naini rada, od sada nadalje gdje
je mogue i potrebno, izraene su prioritetne liste profesora pojedinih predmeta u svrhu
kriterija koje pojedini student odabere kao svoj pri odabiru profesora (pri emu je, pod
rednim brojem 1., profesor s najizraenijom kvalitetom iz naslova). Neki su profesori
nositelji predmeta ili oni s viegodinjim iskustvom pa, za nijansu, kvalitetnije prenose
znanje (barem ono nuno za ispit), dok su neki manje zahtjevni, ispituju osnovnije stvari i
lake dodjeljuju bodove za koje imaju ovlasti. Na temelju ova dva kriterija odabira
profesora, sastavljene su spomenute prioritetne liste.
Strogo napominjem da se daljnji komentari ne odnose nuno na osobna iskustva i doivljaje
profesora, ve su, s brojnih stranica foruma 'Fer2Neta', sakupljeni, uoblieni i parafrazirani u
objektivne komentare za koje se slae velika veina studenata. Ako je, primjerice, vezano za
'kvalitetu predavanja', neki profesor na posljednjem mjestu, to, ni u kojem sluaju, ne znai
da profesor 'jako loe predaje', ve da je forum dao vie pozitivnih komentara i iskustava za
one pri vrhu liste ili da, za one na dnu liste, jednostavno, ili nema dovoljno komentara ili
nisu toliko izriiti. Vjerojatno e se mnogi sloiti kako neki poretci u listama nisu ispravni,
ali uloen je trud u sakupljanje objektivnih komentara pa, ako ve neke liste nisu
najpreciznije po nesavrenom 'poretku', velika veina daje tone generalne informacije. 4-5
profesora, zaredom, mogu dijeliti istu poziciju po kvaliteti predavanja pa, ako se eli
odreeni stil predavanja, nije bitno ako se ne dobije tono odreeni profesor, ve e,
vjerojatno, zadovoljiti 1 od 2 iz liste u krugu oko traenog profesora. Razlike izmeu prvih i
posljednjih, dodue, neto su osjetnije u vidu naina predavanja.
Za neke profesore, skupljene su jedne, a, za druge profesore, neke druge vrste informacija
(nenamjerne slinosti i ponavljane reenice valja zanemariti) pa, za neke, nije stvorena
najpotpunija slika; u tom sluaju, brojevni poredak implicira kvalitetu, unato manjku
komentara. Budui da ima jako puno profesora, te da se uvijek moe stei neiji usmeni
dojam na licu mjesta, napisano je ono najbitnije. Koliko god veliku ulogu profesor igrao u
motivaciji i prenoenju znanja studentu, kljuan je samostalan rad, iz ponuenih univerzalnih
materijala, pa nije toliko presudna injenica koji e profesor biti dodijeljen studentu.
Kod profesora, kod kojih posjeenost nije velika, prednost ima neto ugodnija, rastereenija i
radinija atmosfera, za razliku od velikih grupa. Velika veina profesora, na ispitnim
albama, teko dodjeljuje ('vraa') bodove, osim ako se, zbilja, njima dogodila greka
prilikom ispravljanja ili im student, detaljno, objasni ideju svog postupka, pokua ukazati na
neki previd ili ako studentu nedostaje tek bod za prolaz predmeta/viu ocjenu.
Dakle, parafraziram forum i ograujem se od subjektivnosti.
73
1.Ilko Brneti: -predavanja: -iznimno radian i uivljen u prenoenje znanja; jako puno pie
po ploi, raunske zadatke privodi samom kraju trudei se
ukazati na vanost rutiniranosti rjeavanja
-tjera na kontinuirani rad na satu bez puno praznog hoda, no, iako
je to jako korisno, vjerojatno nije uvijek za one koji sporije prate
i shvaaju matematiku
-na gotovo svakom predavanju, zadaje ZET-ove ('Zabavno
edukativne testove') koji, kao blicevi, tematiziraju krae zadatke
koji su obraeni do tada; ti se blicevi mogu i ne moraju
rjeavati, ali su jako korisni za povratnu informaciju studentu da
vidi kako barata zadacima
-umjesto jednokratne pauze od 15 min. izmeu 2 sata, profesor
radi tek nekoliko pauza od 2-3 min. ime poveava efektivnu
koliinu predavanja na vie od 90 min.
-autor je nekih knjiica iz 'Matematike 1' i 'Matematike 2'
-odnos sa studentima: -one studente, kojima loije ide i koji imaju malo
bodova na ZET-ovima, KPZ-ovima ili ispitima, stavlja
na poseban popis te ih, po njemu, zove na svoje
posebne konzultacije za rjeavanje matematikih
problema; uz to, gotovo sve studente svoje grupe zna
poimenice
-iznimno rijetko dodjeljuje ('vraa') bodove (najee,
tek 1-2) studentu na ispitnim albama
-ponekad, ubacuje dosjetke i ale
(Na jednom od ZET-ova:,,Sad, sami skicirajte ovih 6
funkcija.'' (Profesor skicira 6 koordinantnih sustava na
ploi i zastaje.) ,,Evo, sad sam vam, ve, puno
pomogao.'')
2.Ljubo Maranguni: -predavanja: -izrazito sistematina, kvalitetna i korisna
-jako lijepo formirana tako da sadre samo osnovnu
teoriju (sugeriranu za ispit i diktiranu u biljenicu) uz
reprezentativne i dobro objanjenje zadatke; nebitne stvari
zaobilazi u irokom luku
-profesor je stariji pa tumai lakim tempom (posljedino,
razumljivost je na vioj razini); polagano diktira ono to se
treba zapisati te mu nije problem zastati i ponoviti neto;
ipak, tijekom odreenog vremena, nakupi se manji
zaostatak gradiva, u odnosu na druge grupe, pa profesor
(otprilike, svaka 3 tjedna) organizira vanredna predavanja
na kojima to nadoknadi; ponekad, zna produiti
predavanje za nekoliko min.
-posjeenost: solidna, nekad veoma velika s guvom (ako
profesor predaje u uionici, a ne u dvorani u
kojoj ima mjesta za sve)
-odnos sa studentima: -iznimno, potie studentske dolaske na
konzultacije na kojima sugerira ispitno gradivo
ili ono nebitno
74
-iako je profesor, uvijek je veoma radian,

raspoloen i spreman za alu; uvijek predaje u
bijeloj kuti
(U jutro osloboenja generala, dok su svi jo bili
pospani, uao je u predavaonicu bez pozdrava i
odlaganja materijala iz ruku, uzeo kredu te,
preko cijele jedne ploe, napisao:,,Osloboeni!'',
uz podignutu ruku i veliki aplauz studenata.)
3.Lana Horvat Dmitrovi: -predavanja: -jako korisna i, nadasve, praktina uz dobar omjer
teorije, koja nije suvina glede ispita, te
reprezentativnih i raznolikih zadataka kojima
profesorica pokuava pokriti to vie elemenata u
zadacima
-u odnosu na druge profesore, ima prilino brz tempo
predavanja i sve stigne zavriti na vrijeme; ako se
posjeduje malo vea doza
koncentriranosti, a voli se ivost na predavanjima i
zapisivanje korisnih zadataka, predavanja profesorice
su dobar izbor
-posebnost odnosa prema studentima: u prvim ispitnim tjednima,
vanredno organizira
konzultacije za zadnju
pomo prije ispita
4.Mario Krni: -predavanja: -teoriju obrauje samo u koliini koja je nuna za ispit; obrauje
dovoljno zadataka, a, prije ispita, rjeava primjere starih ispita
-posjeenost: nije velika, ali ni jako mala (20-30 studenata)
-posebnost odnosa sa studentima: pri rjeavanju nekih zadataka, izvodi
studente na plou i preputa im rjeavanje
6.Josipa-Pina Milii: -predavanja: -iako je vidljiva profesoriina radinost, po stizanju obrade
gradiva, sporija je odnosu na druge profesore
-rjeava dosta zadataka, to ini predavanja praktinim i
korisnim, ali, ponekad, bez nekih potrebnih
komentara i objanjenja kako je i zato neto rijeeno na
odreen nain pa studenti postavljaju neka potpitanja
-posjeenost: nije velika
5.Marijana Grebliki: -predavanja: -profesorica je ustrajna pri objanjavanju, no dri brz
tempo predavanja i ponekad je teko pohvatati svo
ispredavano gradivo
-prilino brzo prepisuje iz vlastite biljenice koja,
veinom, sadri direktno prepisane knjiice
-pri rjeavanju zadataka, esto zna propustiti pisanje
laganijeg dijela postupka ili raunanje konkretnih brojeva
podrazumijevajui da studenti to znaju
75
-u sluaju mogueg praenja tempa, profesorica je

dobar izbor zbog ugodna atmosfera na predavanjima
7.Darko ubrini: -predavanja: -nisu iskljuivo praktina, ve su vie teoretska i konceptualna
jer se svode na neto striktnije izlaganje teorije i obraivanje
ve rijeenih primjera iz knjiice uz manji broj novih,
nerijeenih zadataka (kad ih profesor rjeava, nisu ba svi
ispitnog tipa, to jest nisu toliko teki ili dovoljno
reprezentativni)
-za razliku od drugih naina predavanja, uvijek voli naglasiti i
rezimirati najbitnije meu napisanim tako da, jo jednom,
ponovi postupke rjeavanja napisanog zadatka
-posjeenost: dosta mala (do 10 ljudi)
-odnos sa studentima: -jako mu je stalo do ono malo studenata koji,
redovno, pohaaju njegova predavanja (jednom
prilikom, kad je ispred predavaonice bilo tek 4-5
studenata, moleivo je upitao:,,Jeste li vi za
'Matematiku 2'?'', te nastavio radino i uivljeno
predavati
-esto, spominje antike matematiare, glagoljicu ili
neke matematiare i pojmove iz francuskog i ruskog
jezika
-napomena: -ako je student bolji matematiar, a svrstan je u grupu
profesora ubrinia, nije toliko poeljno samoinicijativno se
prebacivati u drugu grupu iz potovanja prema profesoru te
kako malen broj studenata kod njega ne bi bio zabrinjavaju
povlaei mogue poteze 'Zavoda za primijenjenu
matematiku' ili prodekana za nastavu (nadalje, ovo vrijedi za
sve profesore na ijim predavanjima nema velikog broja
studenata)
8.Tomislav iki: -predavanja: -prisutan je odreeni manjak sistematinosti u organizaciji
predavanja, ali se profesor trudi da studenti shvate teorijsku
pozadinu zadataka
-uglavnom se sastoje od listanja PDF verzija knjiica na
projektoru i tumaenje istih uz manji broj rijeenih zadataka
na ploi; knjiice tumai na vlastiti nain i predavanja su jako
korisna u svrhu deifriranja koncepta i vanosti pojedinih
dijelova knjiice ako se ui, iskljuivo, iz nje
-esto, pomalo nerazumljivo i na vioj razini, objanjava (ili
nakratko dotie) gradivo pisano sitnim slovima, to jest ono
koje nije predvieno prema planu i programu te nee biti u
ispitu
76
9.Ana galji-Keko (?): saznanja o predavanjima su ta da su sporija, tia i ne toliko kvalitetna

kao kod nekih ostalih profesora)
10.Igor Veli (?)
Asistenti (po izboru):.

*Kod nekih predmeta, koji imaju auditorne vjebe, asistenti se, dodue neformalno, mogu
'birati', to jest moe se prisustvovati na bilo ijem terminu auditornih vjebi budui da, u
predavaonicama, uvijek ima dovoljno mjesta. Za asistente koji se mogu 'birati', jednostavnim
nasuminim odlaskom na njihov termin, naznaeno je 'po izboru'.
Kod predmeta koji imaju labose, iako se moe
birati termin (grupa) labosa, ne mogu se birati i asistenti koji se, svakoj grupi posebno,
anonimno dodjeljuju (kod nekih predmeta, svaki sljedei labos, ak i mijenjaju) i otkrivaju
tek odradom prvog labosa.
Budui da svi asistenti, vie-manje, rjeavanju gotovo identine, sline ili ne toliko
reprezentativne zadatke (od kojih se neki ponavljaju i na predavanjima), a koliina zadataka,
rijeenih na jednim auditornim vjebama, esto nije vea od 3-4, uloga asistenta, u
generalnom i kljunom znanju studenta, nije toliko velika.
ak i ako se znaju detaljnije pojedinosti o svakom asistentu koji provodi labos (nain
ispitivanja, kriteriji dodjeljivanja bodova, zahtjevnost), informacije ne bi bile od velike
koristi budui da se, takvi asistenti, ne mogu birati; drugim rijeima, to studenta dopadne,
dopadne ga.
Radi navedenih argumenata, koji upuuju na iskljuivu potrebu studentovog samostalnog
znanja i pripreme za labose, nije uloen, potencijalno velik i dugotrajan, trud u sakupljanje
informacija o asistentima. Isto tako, njihov numeriki poredak (od prvog prema posljednjem)
ne predstavlja nikakvu prioritetnu listu niti odreene kvalitete, ve je nasumian (u
navoenju, ene su imale prednost ).
1.Lenka Vuki
2.Snjeana Lubura
3.Ana Anui
4.Dario Bojanjac
5.Luka Rimani
6.Danijel Pavlovi
7.Luka uni
Bodovi (kontinuirana nastava):

*Bodovna granulacija (najmanja bodovna jedinica koju je mogue ostvariti na elementima
dotinog predmeta; npr. u 'Matematici 1', ne postoje zadaci od 0.5
bodova, ve najmanje od 1 boda)
Bodovna granulacija: 1 (ako ukupan ostvareni broj iz predmeta nije cijeli broj (npr. 44, 45),
ve broj koji sadri decimale razliite od 0 (npr. 44.56, 45. 26),
takav broj se zaokruuje na najvei cijeli broj koji je manji od
dotinog broja s decimalama (npr. 44.56 ostvarenih bodova su,
zapravo, 44 boda, 45.26, zapravo, 45 bodova))
77
20 (KPZ): -bodovna struktura: -4 KPZ-a x 10 KPZ bodova

-od 4 KPZ-a, boduju se samo 3 najbolje napisana i skaliraju
na 20 bodova (KPZ s najmanje bodova se zanemaruje);
ukupan broj ostvarenih KPZ bodova, iz 3 najbolja KPZ-a,
mnoi se s 2/3 (0.667), tj. 1 KPZ bod = 0.667 pravih bodova
-sastoji se od 3 ili 4, relativno, kraa i osnovnija raunska
zadatka (svaki nosi po 2, 3 ili 4 boda); ponekad, moe se
pojaviti teoretsko pitanje u stilu najosnovnijeg iskaza
(definicije) u 2-3 reda za 1 ili 2 boda
-djelomino bodovanje zadatka: postoji
-provoenje: -termini: petkom (3., 6., 10. i 12. tjedan ciklusa nastave) u terminu
auditornih vjebi vlastite grupe
-vrijeme pisanja: 35 min.
-dodatni pribor: nesofisticirani kalkulator
-sadraj: -1.KPZ: 1. i 2. knjiica
-2.KPZ: 3., 4. i 5. knjiica
-3.KPZ: 8., 9. i 10. knjiica
-4.KPZ: 11., 12. i 13. knjiica
30 (MI): -bodovna struktura: -6 zadataka x 5 bodova

-5-7 bodova (teorija, izvodi, dokazi) + 23-25 bodova (zadaci)
-provoenje: -vrijeme pisanja: 90 min.
-dodatni pribor: nesofisticirani kalkulator
50 (ZI): -bodovna struktura: -10 zadataka x
5 bodova
-10 bodova (1. ciklus) + 40 bodova (2. ciklus)
-7-8 bodova (teorija, izvodi, dokazi) + 42-43 boda (zadaci)
-provoenje: vrijeme pisanja: 150 min.
-ostalo je isto kao za MI
Bodovi (ispitni rok):
20 (KPZ): -ouvano
80 (PI): -briu se svi bodovi ostvareni na MI i ZI
-bodovna struktura: -10 zadataka x 5 ispitnih bodova
-50 ispitnih bodova skalira se na 80 pravih bodova
(ukupan broj ostvarenih ispitnih bodova mnoi se s 1.6, tj.
1 ispitni bod = 1.6 pravih bodova)
-7-8/50 ili 12-13/80 bodova (teorija, izvodi, dokazi) +
42-43/50 ili 67-68/80 bodova (zadaci)
78
Bodovi (ocjene):
0 - 44 (1 - nedovoljan)
45 - 54 (2 - dovoljan)
55 - 69 (3 - dobar)
70 - 84 (4 - vrlo dobar)
85 - 100 (5 - izvrstan)
Bodovni predloak za ocjenu 'Dovoljan(2)' (45 bodova):

KPZ: 14/20 (-1.KPZ: 7/10
-2.KPZ: 7/10
-3.KPZ: 7/10
-4.KPZ: x/10
-ukupno: 21/30 KPZ bodova
-pretvorba u prave bodove: 21 x 0.667 14)
MI: 12/30
ZI: 19/50
Materijali:
*Od sada nadalje, za sve dopune materijala i informacija, mogu se konzultirati 'Fer2Net'
forumi predmeta dostupni na linku u poglavlju o 'Fer2Netu'.
1.(F2M) Svi potrebni MAT1 materijali
-Skenirana predavanja prof. Tomislava Buria: iako knjiice sadre svu potrebnu teoriju (pa i
puno vie) te dosta rijeenih primjera i
zadataka, predavanja su bitna jer profesori
izvlae ono najbitnije iz teorije (time
sugerirajui ono to e biti u ispitu) uz
reprezentativne primjere zadataka; ako ste
koje predavanje propustili, naite traeno u
detaljno praenim i zapisivanim predavanjima
najposjeenijeg profesora
-13/13 skeniranih knjiica: elementarni materijal; sadri svu teoriju, neke primjere zadataka te
ono najvanije - domae zadae (DZ, reprezentativne i vane
zadatke koje obavezno treba prve rijeiti) i zadatke za vjebu
(ZZV) koji su jako slini, ako ne i malo tei od domae zadae, a,
po izboru, rjeavaju se nakon nje i zadataka s prolih ispita
-slikani/skenirani postupci i rjeenja DZ iz knjiica: pisali su ih studenti; sve je tono i
provjereno u slubenim rjeenjima (bez
postupaka) na 'Ferwebu'; velika pomo
ako zapnete u rjeavanju
-'Mali Ivica': skenirana skripta s brojnim rijeenim zadacima, meu kojima su i neki iz DZ,
samo to ih treba pronai (DZ su naznaene), jer, kod rjeenja DZ iz gornje
natuknice, kod nekih DZ pie da se potrae u 'Malom Ivici'; zadatke iz 'malog
Ivice' ne treba prolaziti, ve neka skripta poslui samo za nedostajue DZ
zadatke
79
2.(F2M) Teorija za ispite ('Matematika 1 i 2') (bit e postavljeno pred poetak ljetnog
semestra 2013/2014)
-teorema, iskaza, definicija, dokaza i izvoda u knjiicama ima previe i naravno da se svi ne
moraju uiti (pogotovo napamet); ova priloena birana teorija potencijalna je za KPZ-ove i
ispite (jasno je odvojeno koja je za KPZ-ove, koja za ispite); vjerujte na rije da ju je
dovoljno uiti samo iz ovoga jer imamo iskustva s tipom teorije na ispitima i znamo koje su
stvari suvine, preteke ili prelagane; ako vam se uini da je ima puno manje nego u knjiici i
da je neto proputeno (da fali osnovnih definicija i slino), ne brinite
3.(FW) http://www.fer.unizg.hr/predmet/mat1
(F2M) http://materijali.fer2.net/Folder.7.aspx >> Ispiti
-1. link: proli MI, ZI, KPZ-ovi (desno: 'Ispiti 2012/2013')
-2. link: proli ispitni rokovi
Konaan prijedlog za uenje teorije/zadataka:

*Poredak u zagradama oznaava kojim je redom preporueno vjebati/rjeavati dotini
element predmeta pri emu, ako se ne stigne sve do kraja, bitno je ii po redu i rijeiti bar
prvi element naveden u zagradi.
-teorija (biljenica knjiica ili 'Teorija za ispite' (2.))
-zadatci (biljenica DZ iz knjiica stari ispiti/KPZ (ovisno o nadolazeoj provjeri
znanja) ZZV iz knjiica)
80
OSNOVE
ELEKTROTEHNIKE
ECTS: 7
Preduvjet za: -3.semestar: -'Elektrini krugovi' (smjer 'Elektrotehnika i informacijska
tehnologija')
-'Elektronika 1' (smjer 'Elektrotehnika i informacijska
tehnologija')
Statistika ocjena i prolaznosti 2012/2013:
81
Predmet upisalo Zadovoljilo uvjete Prolaznost

Ak. god.
2005/06
2006/07
2007/08
955
868
824
650
644
523
68%
74%
63%
Gradivo: -1.ciklus: 1.Osnove elektriciteta. Elektrini naboj. Coulombova sila. Elektrino

polje. Influencija i polarizacija. Potencijalna energija naboja. Elektrini
potencijal i napon. Elektrini kapacitet i kondenzator. Energija
nabijenog kondenzatora.
2.(a)Elektrina struja. Elementi strujnog kruga. Gustoa struje. Elektrina
vodljivost i otpor. Ohmov zakon. Jouleov zakon. Zavisnost otpora o
temperaturi. Linearni i nelinearni otpornici.
2.(b)Strujni krug. Osnovne veliine elektrinih krugova. Struktura elektrine
mree. Referentni smjerovi i polariteti. Rjeavanje mrea
Kirchhoffovim zakonima.
82
3.Jednostavni krugovi istosmjerne struje. Krugovi s razliitim spojevima

otpora. Promjenjivi otpor u krugu. Potenciometarski spoj. Modeli i UI
karakteristika realnog izvora. Prilagoenje troila na maksimalnu
snagu. Spoj troila na realni izvor. Potencijalni dijagram.
4.Sloeni krugovi istosmjerne struje. Superpozicija. Mosni spoj. Spojevi
trokuta i zvijezde. Elektrini krug s vie izvora.
5.Osnove magnetizma. Svojstva magnetskog polja. Naboj u magnetskom
polju. Vodi u magnetskom polju. Elektromagnetska indukcija.
(Meu)induktivitet. Energija induktiviteta. Inducirani napon.
6.Sinusoidno promjenjive veliine. Znaajke sinusoide. Prikaz sinusne
funkcije vektorima. Kompleksni brojevi. Rotirajui vektor. Fazor struje
i napona. Kirchhoffov zakon u kompleksnom podruju. Rjeavanje
krugova izmjenine struje u kompleksnom podruju.
7.RLC krugovi. Frekvencijske karakteristike.
-2.ciklus: 8.Snaga i energija u krugu izmjenine struje. Srednja (radna) snaga.
Trenutna snaga. Jalova (prividna) snaga. Trokut snage. Kompenzacija
jalove snage. Prilagoenje troila na najveu snagu.
9.(a)Topografski i mjesni dijagram.
9.(b)Sloeni krugovi istosmjerne struje. Mosni spoj. Pretvorbe spojeva
trokuta i zvijezde. Rjeavanje mree Kirchhoffovim zakonima.
Pretvorba meuinduktivne veze. Superpozicija.
10.Postupci rjeavanja elektrinih mrea. Theveninov teorem. Nortonov
teorem. Millmanov teorem. Metoda potencijala vorova.
11.Polifazni sustav. Trofazni napon. Simetrini trofazni sustav. Simetrino
troilo u spoju zvijezde i trokuta. Nesimetrino troilo s nul-vodiem.
Snaga u simetrinom trofaznom sustavu. Kompenzacija jalove snage.
12.(a)Prijelazne pojave.
12.(b)Znaajke periodiki promjenjivih elektrikih veliina.
13.Harmoniki sloeni valni oblici. Fourierova analiza.

-srijeda (3 sata)

1.Petar Kneevi: -predavanja: -izvrsne kvalitete
-profesor obrauje teoriju vrlo razumljivo, koliko je potrebno
za podlogu za zadatke i bez nepotrebnih digresija; veliki
naglasak stavlja na rjeavanje zadataka
-tempo rada je intenzivniji
-tempo rada je intenzivniji i zahtjevniji, a, umjesto umetnute
pauze, profesor odmah spaja dva sata predavanja u
jedinstvenih 90 min.
-bodovi s predavanja: 5 bliceva tijekom semestra
-UI: -iako je zahtjevniji nego kod ostalih profesora, profesor ne baca
bezrazlono i hirovito, ve, ako student pokae odreenu dozu znanja,
daje priliku za koji bod vie za prolaz
83
-u sluaju da student ima jako malo bodova s predavanja, ispita i

labosa (to jest ako mu treba oko 20/24 bodova samo za prolaz
predmeta), profesor je dosta stroi jer vidi odreenu nezainteresiranost
za predmet; u obrnutom bodovnom sluaju (ako nedostaje manji broj
bodova za prolaz predmeta), postupa suprotno
-odnos sa studentima: na prvom predavanju, karakteristino je profesorovo
'zastraivanje' slabije rangiranih na upisnoj ljestvici
(i svih openito) o tome kako e, kod njega, puno
studenata pasti na UI te kako im je bolje prebaciti se
u druge grupe; s druge strane, puno studenata
njegove grupe tvrdi kako nema razloga za
preozbiljno shvaanje 'straenja' jer profesor daje
iznimno puno znanja, potie redoviti rad
2.Zoran Skoir: -predavanja: -profesor objanjava prilino dobro, ali predavanja zahtijevaju
odreenu dozu predznanja kakva se dobije u tehnikim
kolama
-ponekad, organizira vanredne satove vjebi na kojima rjeava
odreene tipove zadataka ili one s kojima studenti imaju
problema
-bodovi s predavanja: profesor bliceve daje gotovo svaki sat oni, koji su bili
na svim blicevima ili propustili samo jedan, te su se
samo potpisali bez rjeavanja zadatka do kraja,
dobivaju sve bodove
-UI: -svaki zadatak, osim rauna koji ini glavninu, zahtijeva teoretsko znanje
(konkretne definicije) nekih osnovnih pojmova
-cijeni redovitu prisutnost studenta na predavanjima povodom ega,
prema dotinom, postupa fleksibilnije u vidu bodova potrebnih za
prolaz/veu ocjenu
-posebnost odnosa sa studentima: profesor ne tolerira vee kanjenje na sat
to naglasi na prvom predavanju
3.Armin Pavi: -predavanja: -planirano odjeljuje satove teorije i zadataka (jedan ili dva dana
radi teoriju, tijekom koje, takoer, ubacuje zadatke, pa jedan
dan radi iskljuivo zadatke)
-teoriju predaje s, vlastito oblikovanih, prezentacija, a zadatke
rjeava mahom iz 'Zbirke zadataka Pavi-Felja' uz ispitne
zadatke u tjednu prije ispita
-prilikom rjeavanja zadataka, ponekad zna krivo izraunati
rezultate, budui da sve rauna napamet i otprilike, ali to ne
predstavlja ni najmanji problem; esto voli rezimirati postupke
kroz koje se prolazilo u rijeenom zadatku
-predaje umjerenim tempom i stie sve zavriti na vrijeme
-profesor je jedan od autora glavne zbirke zadataka za vjebanje
pa, uglavnom zadatke rjeava iz nje
-posjeenost: solidno popunjena dvorana
84
-odnos sa studentima: -otvoren za bilo kakva studentska pitanja i zadatke (u

pauzama izmeu satova) koje, nakon to rijei samo
dotinom studentu, rijei i svima na ploi poetkom
sljedeeg sata; potie studente da zadaju zadatke koje
ne znaju rijeiti
-voli ubaciti pokoju dosjetku na predavanjima
(Posebno je smijena fora s velikom slike pive, na
prezentaciji o snazi na elementima strujnog kruga,
gdje tekuina predstavlja 'radnu' pivu (snagu), a pjena
'jalovu' pivu (snagu).
,,Jaka magnetska svojstva, koja su zanimljiva za
prouavanje, ima i Zemlja, ali su uravnoteena. Da
nisu, dolo bi do katastrofea onda nas magnetska
svojstva vie ne bi zanimala.'')
4.Mirko Randi: -predavanja: profesor dobro objanjava gradivo i esto rjeava zadatke
-UI: profesor poeljan zbog, u usporedbi s drugim profesorima, lakeg UI
koji, gotovo uvijek, nudi 2 laka pitanja (uz mogunost ispravljanja, u
sluaju greke, kod pregledavanja rijeenog) dostatna za prolaz
studentima koji ciljaju na zadovoljavanje bodovnog praga
-odnosa sa studentima: -voli prozivati studente na plou pri rjeavanju
zadataka, ali bez ikakvih posljedica u sluaju
neznanja - jednostavno objasni to treba raditi; u
sluaju da student, barem priblino, dobro rijei
zadatak, dobiva 1 bod iz bodova s predavanja
-bez pretjerane strogoe, zna odrati mir u uionici,
ali i naaliti se
5.Martin Dadi: -predavanja: profesor jako dobro objanjava i dobro uravnoteuje omjer
teorije i zadataka
-usmeni ispit: slino kao za prof. Randia
-bodovi s predavanja: 3 blica po 2 boda tijekom semestra
-odnos sa studentima: esto, zapitkuje studente je li ima jasno, gradivo koje
je, upravo, objanjeno
6.andor Dembitz: -predavanja: -iako profesor, ponekad, odlazi u nepotrebne digresije, koje
mogu odvui pozornost od vanijeg dijela gradiva, te, iako
rjeava zadatak na vie naina, ponekad zapoinjui na krivi
nain, sve nadoknauje prilagoenim tempom predavanja,
jako dobrim objanjavanjem teorije i rasprave sa studentima
o onome to, trenutno pie na plou tako da, uz korisno
rjeavanje zadataka, nema praznog hoda i ispraznog
prepisivanja s ploe
-UI: neto je tei putem kontinuirane nastave, no, na ispitnom roku, jako
veliki postotak studenata prolazi bez potekoa i velike zahtjevnosti
85
7.Bruno Blakovi: -predavanja: -profesor esto rjeava zadatak na puno naina i pristupa te
se trudi objasniti zato je neto ba tako kako jest; tijekom
rjeavanja zadataka, esto pone na krivi nain,
pogrijei u detaljima, vezanim za konkretne brojeve ili
postupke, pa, ponekad, treba malo priekati toan nain
rjeavanja
-UI: omjer prolazaka i padova ovisi o akademskoj godini (profesor je,
ponekad, blai, a nekad baca vie studenata nego obino)
-bodovi s predavanja: profesor bliceve daje gotovo svaki sat, a, iz greaka
koje studenti naprave i o kojima se raspravlja,
mogu se izvui korisne napomene za ispit
8.Sead Berberovi + Bojan Trkulja (izmjenjivanje satnice predavanja)
Sead Berberovi: -predavanja: -tia i jednolina predavanja koja se svode na teoriju iz
prezentacija uz manju koliinu zadataka
-UI: profesor cijeni redovitu prisutnost studenta na predavanjima
povodom ega, prema dotinom, postupa fleksibilnije u vidu bodova
potrebnih za prolaz/veu ocjenu
Bojan Trkulja: -predavanja: profesor odlino objanjava i trudi se da svi studenti shvate
barem temeljne elemente gradiva
-UI: profesor je korektan, da je zadatke prosjene teine
Profesori (po lakem usmenom ispitu):

1.Dadi
2.Randi
3.Dembitz
4.Berberovi + Trkulja
5.Pavi
6.Blakovi
7.Skoir
8.Kneevi
Asistenti:
1.Mihaela Vrani
2.Marko Banek: -asistent koji, ponekad, zna zamijeniti odsutne profesore (kada rjeava samo
zadatke) ili ak, umjesto redovnog profesora, odrati usmeni ispit prosjene
teine
3.Bojan Trkulja
4.Damir Pintar
5.Petar Mostarac
6.Hrvoje Hegedu
7.Luka Humski
8.Frano kopljanac-Maina
9.Tomislav upan
86

Bodovna granulacija: 0.5
4 (blicevi na predavanjima): -bodovna struktura: otprilike, 1 blic trebao bi nositi 0.5

bodova, ali profesor odlui o ukupnim
bodovima nakon svih skupljenih bliceva te
uvida u prisutnost i trud uloen u rjeavanje
zadataka (kod veine profesora, potreban je
samo potpis (ak i uz nerijeen zadatak), ali
poeljno je potruditi se i napisati barem
neto jer se, kod nekih, u obzir uzima i
rijeenost)
-provoenje: -vrijeme pisanja: nije uvijek fiksno, profesor
procijeni i odredi kraj kad vidi
da je veina studenata gotova
(nakon 10-ak min.)
-dodatni pribor: -nesofisticirani kalkulator
-slubene formule (podsjetnik)
-prosjeno se, jednom tjedno na poetku
predavanja, zada(ju) 1-2 kratka zadatka iz
prethodne teme gradiva
5 (DZ): -bodovna struktura: -10 DZ x 0.5 bodova

-DZ: 1 zadatak x 0.5 bodova
-ako je potrebno upisati vie rezultata, svi moraju biti toni
za 0.5 bodova, inae se, ako je samo 1 od rezultata netoan,
dobiva 0 bodova
-provoenje: -termini: poinju u ponedjeljak u 4. tjednu ciklusa nastave i traju do
kraja semestra odravajui se u svakom tjednu ciklusa nastave
-vrijeme pisanja: -ponedjeljkom, na spomenutoj stranici, svakom se
studentu generira unikatna DZ koju mora rijeiti bilo
kad u roku od 7 dana
(rok za predaju: nedjelja, 23:59h)
-unutar roka od 7 dana, zadatak se moe otvoriti bilo
kad, ali, im se otvori, poinje tei vrijeme od 4 sata u
kojem se DZ mora rijeiti uz upisane rezultate; ako to
vrijeme istekne, nije vie mogue predati DZ bez
posebnih molbi (mailova profesorima i asistentima)
za koje je malo vjerojatno da e se uvaiti
-preko 'Osnove elektrotehnike Home'
-zadatak se otkriva na spomenutoj stranici, rjeava na papiru, a samo
rezultati (bez vlastitih postupaka) se, ponovno, upisuju na mjesta koja
su predviena za to
-raunom i postupcima dobiveni rezultati, upisuju se zaokrueni na 2
decimale uz prihvat greke od nekoliko posto (ak i ako upiete toni
rezultat na vie decimala nego to je naznaeno, sustav e, vrlo
vjerojatno, prihvatiti tono rjeenje, ali preporuka je drati se pravila)
87
15 (labosi): -provoenje: -odrauje se 9 labosa (3 ciklusa x 3 labosa)

-svaki ciklus se provodi kroz tri tjedna (1 labos po tjednu)
-termini: 3., 4., 5., 7., 8., 9., 11., 12. i 13. tjedan ciklusa nastave
-slubeno trajanje 1. i 2. labosa ciklusa: 90 min.
-slubeno trajanje 3. labosa ciklusa: 45 min.
-elementi labosa: 1.priprema
2.pokus
3.usmeno ispitivanje
4.izvjee
5.test na raunalu
-1.priprema: -svaki od 9 labosa, prije pokusa opisanih u skripti koji se izvode
na labosu, ima 1, 2 ili 3 zadatka koje je potrebno rijeiti i predati
na poetku odgovarajueg labosa
-bez napisane pripreme, nije mogue pristupiti pokusima i ide se na
nadoknadu dotinog labosa
-2.pokus: -svaki pojedini labos sadri 2-3 pokusa ('vjebe')
-odrauju se u elektrotehnikom laboratoriju na jednom od stolova s
osnovnim elektrinim ureajima
-uvijek se radi s nekim u paru, osim ako, nekim sluajem, ima
neparan broj ljudi, ali i tada moe raditi troje; rijetko kad netko radi
sam
-nakon itanja teksta pokusa, pogleda se shema strujnog kruga i spoji
doslovno prema uputama
-nakon spajanja strujnog kruga (uz eventualnu pomo asistenta ili
demosa u vie navrata), mjerenje i zapisivanje traenih podataka u
tablicu (opisano u tekstu pokusa) obino se svodi na promjenu
rasporeda elemenata strujnog kruga, klizno pomicanje ili lagano
zakretanje nekog gumba uz jednostavno oitavanje vrijednosti na
mjernim ureajima vjebu za vjebom
-napomena za 3. labose: -na 3. labosu svakog ciklusa, takoer se radi
pokus iz skripte, ali je samo 1 i sastoji se od
igranja sa strujnim krugom u 'Javi' na
'Osnove elektrotehnike Home'; nita ne treba
zapisivati i predavati pa ga nije nuno ni
napraviti, iako ga asistenti napomenu
-3.usmeno ispitivanje: -bodovna struktura: -1 ispitivanje po ciklusu
-ispitivanje: 2 pitanja x 1 bod
(2 boda)
-3 ciklusa x 2 boda = 6 bodova
-provoenje: -termini: na 1. ili 2. labosu svakog ciklusa
(obino se svi stignu ispitati na 1.,
a tek manji dio studenata na 2.
labosu; na 3. labosu ciklusa, ne
ispituje se)
-za vrijeme obavljanja pokusa, asistent
ee uokolo nasumino birajui studente
koje e ispitati; svakom postavi 2
najosnovnija teoretska pitanja/minijaturna
zadatka uz aktualnu temu gradiva
-iako se, po odgovoru studenta, mogu
88
pretpostaviti osvojeni bodovi, doznaju se

(unose) tek pri kraju semestra
-4.izvjee: -zadnja stranica skripte svakog ciklusa koju je potrebno ispuniti i
predati na 3. (zadnjem) labosu svakog ciklusa
-sadri prazne crte, tablice i grafove vezane za svaki pojedini
pokus, tj. vjebu (ukupno 4-5 po ciklusu) obavljenu na 1. i 2. labosu
dotinog ciklusa, pa je rezultate, dobivene obavljanjem pokusa,
potrebno pretvoriti u traene odgovore izvjea
-ne boduje se, ali je njegova predaja uvjet za prolazak svakog
pojedinog ciklusa
-5.test na raunalu: -bodovna struktura: -1 test po ciklusu
-test: 6 ABCD pitanja x 0.5 bodova
(3 boda)
-3 ciklusa x 3 boda = 9 bodova
-provoenje: -termini: na 3. labosu svakog ciklusa
-vrijeme pisanja: 10-ak min.
-rjeava se na 'Osnove elektrotehnike Home'
-svakom studentu posebno, generira se
unikatnih 6 pitanja
-jednom oznaen odgovor, mogue je
mijenjati vie puta
-osvojeni bodovi vidljivi su na raunalu na
kojem se rjeavao test, a uvidi u greke, po
zavretku ispita, po elji su dostupni na
raunalu asistenta
-vremenska struktura: -u pravilu: 1 h studenti obavljaju pokuse (vjebe), 30
min. asistent rezimira pokuse i daje upute
(rjeava) za izvjea
-u praksi: studenti mjerenja obave kroz kojih 40-50 min.,
asistent objasni bre od planiranog i studenti
su slobodni 15-20 min. ranije
26 (MI): -bodovni prag: -ispit ga, sam za sebe, nema

-zbrojeno sa ZI: 18/52
-bodovna struktura: -6 ABCDE zadataka x 3 boda = 18 bodova +
4 ABCDE zadatka x 2 boda = 8 bodova
-negativni bodovi: -krivi odgovor na zadatak od 3 boda = -1
-krivi odgovor na zadatak od 2 boda = -0.5
-potrebno je donijeti barem 5 vlastitih A4 papira (raunajui da e
rjeavanje svakog zadatka zauzeti, najvie, 1 str.) piu postupci i
rjeenja zadataka dobivenih na ispitnom papiru
-uz ispitni papir sa zadacima, dobije se i poseban list za odgovore koji
sadri tablicu rednih brojeva zadataka i kruia ponuenih
odgovora (A, B, C, D, E) koje je, nakon zaokruivanja na ispitnom
89
papiru, potrebno zacrniti i na listu za odgovore; bez zacrnjivanja

odgovora na listu za odgovore, dotini zadatak se, bez iznimke, ne
priznaje rijeenim
-pravilo je da, ako se zacrni odgovor na neki zadatak na listu za
odgovore, u ispitnoj kouljici treba biti priloen papir s postupkom
rjeavanja dotinog zadatka, inae se odgovor (ako je toan) ne
priznaje (ako je ponuen krivi odgovor, ipak se rauna u negativne
bodove); bilo je situacija da su se neki odgovori priznavali i bez
ikakvih postupaka, ali preporuljivo je napisati barem neto;
postupci, ni u kojem sluaju, ne moraju biti detaljni i potpuni, ve
bi trebali sadravati barem djelomine pokuaje, skice, vanije
formule, procese rjeavanja i brojeve bez posebnog vizualnog reda
26 (ZI) + 24 (UI): -ZI: -struktura: gradivo 1. i 2. ciklusa (1. je osnova za 2. pa je sadran

u njemu)
-UI: -uvjet za polaganje: skupljeno ukupnih 18/52 bodova s MI i ZI
(npr. MI: 18/26, ZI: 0/26;
MI: 10/26, ZI: 8/26)
-bodovni prag: 8/24
-bodovna struktura: 6 pitanja (zadataka) x 4 boda
-provoenje: -na 'Osnove elektrotehnike Home', svakom je
studentu posebno objavljen toan termin i uionica
u kojoj polae UI (studenti, s najvie skupljenih
bodova iz 'Osnova elektrotehnike' do UI, dobiju
termine ve nekoliko sati poslije pismenog ispita
tako da se studenti, sa slabijim rezultatima, stignu
bolje pripremiti)
-profesori/asistenti, koji provode UI, zadaju zadatke,
koji su mjeavina teorije i rauna, te, proizvoljno,
odreuju vrijeme za njihovo rjeavanje
-kad rijei zadatke (sve ili neke po izboru), student
moe zatraiti pregled rijeenog od
profesora/asistenta koji mu, ako je potrebno (u
sluaju manjih greaka, nedoreenosti, nejasnoa ili
potrebe za dodatnim bodovima za prolaz/viu
ocjenu), moe postaviti nekoliko usmenih pitanja
vezanih za zadane zadatke
90
4 (blicevi na predavanjima) + 5 (DZ) + 15 (labosi): -ouvano

52 (PI) + 24 (UI): -PI: -bodovni prag: 18/52
-bodovna struktura: -12 ABCDE zadataka x 3 boda = 36 bodova +
8 ABCDE zadataka x 2 boda = 16 bodova
-provoenje: -vrijeme pisanja: 150 minuta
-ostalo je isto kao za MI i ZI
-UI: isto kao za UI (kontinuirana nastava)
Bodovi (ocjene):
50 - 61 (2 - dovoljan)
62 - 73 (3 - dobar)
74 - 85 (4 - vrlo dobar)
86 - 100 (5 - izvrstan)

Blicevi na predavanjima: 4/4
DZ: 4/5 (9/10 tonih DZ)
Labosi: 10/15 (-usmeno ispitivanje: 4/6: -1. ciklus: 2/2 (2/2 odgovora)
-2. ciklus: 1/2 (1/2 odgovora)
-3. ciklus: 1/2 (1/2 odgovora)
-test na raunalu: 6/9: -1. ciklus: 2/3 (4/6 zadataka)
-2. ciklus: 2/3 (4/6 zadataka)
-2. ciklus: 2/3 (4/6 zadataka))
MI: 11/26 (4 zadatka od 2 boda + 1 zadatak od 3 boda)
ZI: 8/26 (4 zadatka od 2 boda)
UI: 13/24 (malo vie od 3/6 odgovora na pitanja/zadatke)
Materijali:
1.(F2M) Sva predavanja
-Slubena PDF verzija predavanja s 'Ferweba'; svi ih profesori prikazuju projektorom
na svojim predavanjima; jedina su potrebna za teoriju, tj. za usmeni ispit, te, openito, kao
podloga zadacima i materijal za uenje
2.(F2M) Skripta sa zadacima - 1. ciklus
Skripta sa zadacima - 2. ciklus
Skripta sa zadacima - 3. ciklus
Pavi, Felja - rjeenja zbirke
Zadaci za vjebu - Felja - Rjeenja 1. i 2. dijela
91
-prva 3 linka: odlina zbirka veoma irokog izbora lakih, teih, prikladnih, raznovrsnih i
reprezentativnih zadataka za ispit; novija izdanja pisana su u 2 dijela (ciklusa),
a ovo je staro izdanje (jedino postavljeno na F2M) pisano u 3 ciklusa, no
izdanja su, uglavnom, jako slina pa je velika veina zadataka kopirana, iz
starih, u nova izdanja; svi koriste samo ovu zbirku kao izvor zadataka
-4. i 5. link: 2 verzije studentskih rjeenja odreenih poglavlja navedene zbirke (nisu rijeeni
ba svi zadaci, ali velika veina jest i to kvalitetnim prikazom postupaka)
3.(OEH) http://osnove.tel.fer.hr/
-1. link: proli MI, ZI ('Prijava FER')
4.(F2M) Slubene formule za ispite
-Slubene formule (podsjetnik) dozvoljene za koritenje na ispitima
5. (F2M) Pitanja s usmenog

Usmeni - Pitanja i odgovori
-1. link: slubeni popis od 74 , godinama stalna, pitanja s usmenog ispita kod svih profesora
-2. link: detaljni studentski odgovori na sva 74 pitanja
6. (F2M) Priphttp://osnove.tel.fer.hr/reme za 3. ciklus (2012-13)

(OEH) http://osnove.tel.fer.hr/
-1. link: rjeenja priprema za labose 3. ciklusa
-2. link: objanjeni i napisani postupci (kronoloka objanjenja i dane formule) priprema
labosa 1. i 2. ciklusa, ali bez konkretnih brojeva i prikaza rauna
7. Rezultati svih mjerenja iz labosa OE (tablice i ispunjene crte)

-Iz sva 3 ciklusa
8. (F2M) 3. ciklus labosa - izvjee
(F2M) 2. labos - Izvjea
(F2M) Izvjee 1. ciklusa
-Rjeenja izvjea svih ciklusa
9. (F2M) Skupljena pitanja iz testova na raunalu (3. labosi)
92
10. (F2M) http://materijali.fer2.net/Folder.8.aspx >> DZ

(F2M) Electronics Workbench v5.12
-1. link: programi za provjeru nekih tipova zadataka DZ (svaki student dobije unikatni
zadatak, ali to se odnosi samo na jedinstveno generirane brojeve, ne i na tipove
zadataka koji se, godinama, ponavljaju); potrebno je upisati zadane podatke (brojeve)
u odgovarajue prozore da program izbaci odgovarajui rezultat za taj tip zadatka;
programi rade ispravno i provjereni su; mogue je nai i neka rjeenja tipova
zadataka DZ u itljivom formatu
-2. link: program za simulaciju strujnih krugova sa svim moguim elementima kruga koji se
slau po volji, u bilo kojem rasporedu i veliini, i s kojih se oitava vrijednost na
traenim elementima iz zadatka DZ

-teorija (PDF verzije predavanja)
-zadatci (biljenica 'Zbirka zadataka Pavi-Felja' stari ispiti)
93
DIGITALNA LOGIKA
ECTS: 6
Preduvjet za: -2. semestar: 'Arhitektura raunala 1'
94
1. labos
95
2. labos
3. labos
4. labos
96
5. labos
97
98
99

649
546
84,1%
2009/10
631
435
68,9%
2010/11
Gradivo:
100
Satnica predavanja: -utorak (2 sata)

-etvrtak (2 sata)
101

1.Marko upi: -predavanja: -iznimno sistematina i kvalitetna; profesor gradivo objanjava
jako detaljno i polagano ne osvrui se puno na prezentacije
ponavljajui najvanije dijelove te stalno ulazei u samu bit
digitalnih sklopova i trudei se objasniti zato je neto ba
takvo kakvo je; rjeava dosta zadataka i koncentrira se na one
reprezentativne za ispit sugerirajui, pritom, po kojem se
principu ispit sastavlja; pri objanjavanju teorije, ne osvre se
puno
-profesor je autor svih uputa za laboratorijske vjebe, on-line
auditornih vjebi i zbirke rijeenih zadataka
-posjeenost: jako velika
-posebnost odnosa sa studentima: na kolektivnu elju studenata,
nakon predavanja, organizira
auditorne vjebe na kojima
detaljnije rjeava ispitne
zadatke i objanjava sadraje
labosa
2.Tomislav Hrka: -predavanja: korisna i praktina budui da profesor jako dobro objanjava
teoriju (ne, iskljuivo, itajui s prezentacija) te rjeava
prilinu koliinu zadataka
-odnos sa studentima: jako pristupaan i usluan, nikad nee prijei preko
molbe za pomo ili tee pitanje van opsega gradiva,
ve e se potruditi doznati i iznijeti informaciju
3.eljka Mihajlovi: -predavanja: -teoriju i zadatke, profesorica obrauje naizmjenino s tim
da, nakon nekoliko minuta teorije, iskljuivo rjeava
reprezentativne zadatke s prolih ispita i rijei ih jako puno
-openito, teorija sa slajdova nije pretjerano detaljna i
previe korisna pa ni profesoriino teoretsko objanjavanje
nije uvijek takvo, ali njeno komentiranje i napominjanje,
tijekom rjeavanja, ini predavanja korisnim
-bodovi iz sudjelovanja u nastavi: tijekom rjeavanja zadataka, kad
profesorica doe do tipova zadataka
koji su ve rjeavani, ponudi
studentima izlazak na plou i
rjeavanje dotinog zadatka (nisu
teki, neki su dosta lagani i kratki) za
1 bod ak i ako se, uz samostalan trud,
zadatak ne dovede skroz do konanog
rjeenja
102
4.Miljenko Mikuc: -predavanja: unato povremenoj monotoniji, profesor prilino dobro

objanjava teoriju i rjeava dosta zadataka kod kojih se,
posebno u tjednu prije ispita, prilino usredotoi na
rjeavanje onih ispitnog tipa; na prvom predavanju iza MI,
rjeava zadatke koji su, openito, postigli najslabiji rijeenost
jer se, esto, znaju ponoviti na ZI
-odnos sa studentima: -esto, zapitkuje studente je li im jasno objanjeno
gradivo
-ne voli ometanje predavanja zastajui u govoru dok
se ne postigne tiina
5.Zoran Kalafati: predavanja: sporija, tia i ne toliko energina, no, uz koncentraciju pri
sluanju, podosta se toga moe nauiti jer profesor dobro i
razumljivo objanjava; puno vremena potroi na teoriju, ali
pozitivna stvar, kod rjeavanja zadataka, je ta to su to
reprezentativni zadaci s prolih MI
6.Ivan urek: -predavanja: -komentari su izrazito podijeljeni - od loijih predavanja, ne
pretjerano dobrog objanjavanja i vika vremena provedenog uz
itanje sa slajdova, do jednog od najboljih izbora kod kojeg, uz
redovito praenje, nema anse za nerazumijevanje
-radi se dosta zadataka, teorije kroz primjere pa ak i zadataka iz
domaih zadaa ako ga se pita
-bodovi iz sudjelovanja u nastavi: profesor ih rijetko dodjeljuje, esto, nikom
vie od pola od maksimalnog broja, iako je
veina studenata pohaala predavanja i
sudjelovala na njima
7.Mario Kuek: predavanja: svode se, iskljuivo, na doslovno itanje s prezentacije to, ak i
uz profesorovo dobro objanjavanje, ponekad stvara zamor kod
studenata
8.Tomislav Pribani: predavanja: svode se na, prilino monotono, itanje s prezentacije to
izaziva slabiju koncentraciju i slabije razumijevanje kod
studenata koji zato, po profesorovim rijeima, moraju vie
samostalno raditi doma; dobra strana rjeavanja zadataka je
ta to su to korisni zadaci s prolih ispita
9.Vlado Glavini: -predavanja: -jako teka za praenje budui da profesor, esto, brzo pria i
koristi naprednije pojmove (ponekad, na engleskom jeziku)
koje je teko pohvatati i razumjeti bez nekog predznanja;
kronologije gradiva zbog koje studenti, esto, ne razumiju do
kraja najvanije stvari ili barem one za ispit
103
-profesor predavanja shvaa kao vrstu ponavljanja nakon

samostalnog rada tako da se, uz manjak znaajnijeg
samostalnog prouavanja (ponekad ak i unaprijed), neke
stvari tee ue
-profesor, esto, oduzima vrijeme od pauza izmeu
predavanja koja je, prole godine, organizirao kao 4 sata
predavanja zaredom (umjesto 2 utorkom i 2 etvrtkom)
-bodovi iz sudjelovanja na predavanjima: blicevi su, esto, prilino teki, a
jednom su sadravali pitanje iz
gradiva koje, dotada, nije
obraeno
10.Marina Bagi Babac (?)
Asistenti:
1.Mia Suhanek
2.Iva Boji
3.Damir Zrno
4.Valter Vasi
5.Darijan Mareti
6.Marko Zec
7.Marko upi

*Raspodjelu bodova kod 'Digitalne logike' treba uzeti s rezervom jer se najavljuje reforma
predmeta za 2013/2014 (uvoenje vie labosa, usmenog ispita).
Bodovna granulacija: iznimno sitna, bodovi s 10-ak decimala
5 (blicevi na predavanjima): -bodovna struktura: -4 blica x 6 bodova

-blic: 6 pitanja x 1 bod (6 bodova)
-6 bodova iz 1 blica skalira se na 1.25
pravih bodova (1 blic bod = 0.208 pravih
bodova)
-negativni bodovi: -0.1
-preporuka je prisustvovati na svim
blicevima i napisati ih barem prosjeno jer
postoji vjerojatnost da e se, ostvarenim
bodovima iz bliceva u rezultatima na
'Ferku', pridodati koji bod vie (moda
ak i svih 5)
-provoenje: -termini: 3., 6., 10. i 13. tjedan ciklusa nastave
104
10 (DZ): -bodovna struktura: -5 DZ x 2 boda

-DZ: 10-20 zadataka (ovisno o rednom broju DZ)
-broj zadataka 1 DZ dijeli se s 2 boda (koliko DZ nosi) i
dobije se broj bodova po zadatku, a broj bodova po zadatku
dalje se dijeli na vie parcijalnih odgovora u zadatku tako da i
najmanji odgovor moe nositi sitni broj bodova (npr. 0.05)
-negativni bodovi: nema ih
-provoenje: -termini: 5., 7., 9.,11. i 13. tjedan ciklusa nastave
-vrijeme pisanja: -7 dana (od ponedjeljka do roka za predaju:
nedjelja, 23:59 h)
-u DZ se, slobodno u vie navrata, moe ui,
upisati/izmijeniti eljene rezultate i izai bilo kad
bez da se ita trajno izgubi, izbrie, automatski
zakljua ili preda; bilo kakve obavljene promjene
do daljnjeg e ostati aurirane, a, kad proe rok za
predaju, DZ se sama zakljua i preda, iako je
poeljno to napraviti osobno
-preko 'Ferka'
-ponedjeljkom, na spomenutoj web stranici, svakom se studentu
generira unikatni DZ
-zadaci se otkrivaju na spomenutoj stranici, rjeava na papiru, a samo
rezultati (bez vlastitih postupaka) se, ponovno, upisuju na mjesta
koja su predviena za to
15 (labosi): -bodovni prag: odraena 4/5 labosa uz ostvarenih 7.5/15 bodova

-provoenje: -odrauje se 5 labosa
-termini: 6., 7., 8., 10., 11. i 13. tjedan ciklusa nastave
-slubeno trajanje: 120 min.
-elementi labosa: 1.izrada pripreme i programa
2.eliminacijska pitanja
3.test na raunalu
-1.izrada pripreme i programa: -u uputama svakog pojedinog labosa, objanjen
je nuan sadraj i nain izrade pripreme koja,
obino, zauzima 2-3 str. te sadri sheme
digitalnih sklopova vezanih za program i temu
dotinog labosa
-priprema se pie i donosi na vlastitom papiru
-u istim uputama, nalazi se opis funkcije koju
program, pisan ili shematski konstruiran u
programu VHDL, treba izvoditi
-VHDL program donosi se na labos ili na
vlastitom laptopu ili na nekom prijenosnom
mediju (npr. USB-u) koji se pokree na
laboratorijskim raunalima na kojima je VHDL
instaliran
-potrebno je osigurati da program radi
(prevoenjem, pokretanjem i spremanjem
105
programskog koda) kako bi ga se, pred

asistentom, pokrenulo i objasnilo bez problema i
odugovlaenja
-bez pismene pripreme i napisanog VHDL
programa, ne moe se pristupiti labosu te se ide
na nadoknadu dotinog
-2.eliminacijska pitanja: provoenje: -na poetku labosa, asistent ee uokolo
redom pregledavajui zadovoljivost
izraenih priprema i postavljajui 1-2
najosnovnija kratka pitanja vezana za
temu labosa i razumijevanje programa
-netonim odgovorom, daje se do znanja
da vjeba nije napravljena samostalno ili
je prepisana s nerazumijevanjem pa se
studentu 'dodjeljuju' (oduzimaju)
-3.test na raunalu: -bodovna struktura: -10 ABCD pitanja x 0.2 bod
ili
8 ABCD pitanja x 0.25 boda
ili
6 ABCD pitanja x 0.33 boda
-negativni bodovi:
-krivi odgovor na pitanje od 0.2 boda
= -0.05
= -0.0625
= -0.0825
-rjeava se na 'Ferku'
-jednom oznaen odgovor, mogue je
mijenjati vie puta
-prelaskom na sljedee pitanje, onemoguen je
povratak na prethodno
-4.usmeno ispitivanje: -bodovna struktura: -1 bod (otprilike, 0.2 boda po
pitanju)
-provoenje: -asistent ide od studenta do studenta
ispitivajui i, obino, postavljajui 4-5
pitanja te, prema studentovom odgovoru i
vlastitom kriteriju, dodijeli bodove
-po zavretku usmenog ispitivanja, za
pojedinog studenta, labos je gotov
30 (MI): -bodovna struktura: -20 ABCDEF zadataka x 1.5 bodova

106
40 (ZI): -uvjet za polaganje: -barem 4/5 odraena labosa uz 7.5/15 bodova skupljenih na
njima
-do ZI, minimalno skupljenih 20 bodova iz svih elemenata
predmeta
-bodovni prag: 16/40 (10/25 tono rijeenih zadataka bez negativnih bodova)
-bodovna struktura: -25 ABCDEF zadataka x 1 ispitni bod
1 ispitni bod = 1.6 pravih bodova)
-negativni bodovi: -0.25 (1 ispitni bod), to jest 0.4 (1 pravi bod)
10 (sudjelovanje u nastavi): -zajedno s ovim bodovima, ukupan broj ostvarivih bodova, iz
'Digitalne logike', prelazi 100 i iznosi 110 to, ove bodove,

ini izbornim
-ovi bodovi se pribrajaju ukupnom broju bodova, ostvarenim
iz ostalih elemenata predmeta, iskljuivo ako je njima ve
zadovoljen prolazni bodovni prag 'Digitalne logike' za ocjenu
'Dovoljan (2)' to znai da, u sluaju nedostatka ostalih
bodova, ovi se bodovi (iako ostvareni) ne mogu nadodati do
bodovnog prolaznog praga, ve samo do bodovnog praga za
ocjenu viu od one ostvarene bodovima svih ostalih
elemenata
(npr. nakon ZI, iz svih elemenata predmeta, ostvareno je 47
bodova te 3 boda iz sudjelovanja u nastavi; 47 + 3 ne daje 50
bodova za prolaz, jer se prolaz mora ostvariti bez bodova iz
sudjelovanja u nastavi; ako je, nakon ZI, ostvareno 59 bodova
iz svih elemenata predmeta i 3 boda iz sudjelovanja u nastavi,
59 + 3 daje 62 to je ocjena 'Dobar (3)')
-provoenje: svaki profesor dodjeljuje ove bodove na vlastiti
nain, no, potrebna je redovita prisutnost ili
aktivnost (teoretska rasprava, rjeavanje zadataka
na ploi); za svakog profesora posebno, ako su
sakupljeni komentari, bit e naznaen nain
dodjele ovih bodova
15 (labosi): -ouvano
85 (PI): -bodovni prag: 42.5/85
-bodovna struktura: -25 ABCDEF zadataka x 1 ispitni bod
1 ispitni bod = 3.4 prava boda)
-ostaje je isto kao za MI i ZI
107
Bodovi (ocjene):
0 - 49
(1 - nedovoljan)
50 - 61 (2 - dovoljan)
62 - 74 (3 - dobar)
75 - 87 (4 - vrlo dobar)
88 - 100 (5 - izvrstan)
Bodovni predloak za ocjenu 'dovoljan' (50 bodova):

Blicevi na satu: 3/5 (-1. blic: 4/6
-2. blic: 4/6
-3. blic: 4/6
-4. blic: 4/6
-ukupno: 16/24 blic bodova
-pretvorba u prave bodove: 16 x 0.2 3)
DZ: 9/10 (-1. DZ: 1.8/2
-2. DZ: 1.8/2
-3. DZ: 1.8/2
-4. DZ: 1.8/2
-5. DZ: 1.8/2)
Labosi: 8.5/15 (-usmeno ispitivanje: 3/5: -1. labos: 0.6/1 (3/5 odgovora)
-2. labos: 0.6/1 (3/5 odgovora)
-test na raunalu: 5.5/10: -1. labos: 1.2/2 (6/10 odgovora bez negativnih
bodova)
-2. labos: 1/2 (4/8 odgovora bez negativnih bodova)
-3. labos: 1/2 (4/8 odgovora bez negativnih bodova)
-4. labos: 1.3/2 (4/6 odgovora bez negativnih bodova)
-5. labos: 1/2 (5/10 odgovora bez negativnih bodova))
MI: 13.5/30 (9/20 zadataka)
ZI: 16/40 (10/25 zadataka)
Materijali:
1.(F2M) Predavanja
-Slubena PDF verzija predavanja s 'Ferweba'; svi ih profesori prikazuju projektorom
na svojim predavanjima
2.(F2M) M. upi - Zbirka zadataka (2006)
-Vrlo opirna zbirka prilino ispunjena teim zadacima nevezanim za ispit, ali, velikom
veinom, prilagoenim, reprezentativnim i dobro objanjenim primjerima uz teorijsku
podlogu
108
3.(F2M) MI, ZI 2006-13 + rjeenja (+auditorne upi)

-1. link: svi skupljeni MI i ZI od 2006. do 2013. i link za on-line auditorne vjebe prof.
Marka upia (uz interaktivnu prezentaciju koja se odvija, profesorov glas
detaljno objanjava kljune dijelove gradiva
-2. link: ispitni rokovi
4.(F2M) Svi labosi (kodovi, objanjenja, slike, blicevi, pitanja)
-sadraj: -VHDL programski kodovi za sve labose
-slike izrade 1. labosa i 'testbencheva' 6. i 7. labosa
-detaljno objanjenje '7.' labosa (koji je, zapravo, 5. - zadnji i najtei)
-pitanja s testova na raunalu za 1., 2., 3., 4., 6. i 7. labos
-eliminacijska pitanja i pitanja s usmenog ispitivanja za 6. i 7. labos
5.(Ferko) http://ferko.fer.hr/ >> (u gornjem desnom kutu, odabrati) Zimski semestar

(2012/2013) >> 'Digitalna logika'
-'Provjere znanja' (detaljni prikaz bodovanja svih elemenata predmeta)
-'Komponente kolegija' (rjeavanje DZ i testova na raunalu na labosima):
-Domae zadae (ulaskom u odreenu DZ, kako bi se poela rjeavati, potrebno
je kliknuti na broj (npr. 49 0) ispod 'Id')
-Laboratorijske vjebe (na labosu, ulaskom u odreenu laboratorijsku vjebu,
kako bi se poela rjeavati, potrebno je kliknuti na broj
ispod 'Id' i upisati lozinku koju kae asistent)
-tjedan-dva nakon rjeavanja DZ i testa na raunalu na labosu, ponovnim
ulaskom u odreenu DZ i labos, mogu se vidjeti konkretni zadatci koji su se
rjeavali i bodovi postignuti na svakom od njih kao i ukupni broj bodova
-'Wiki': -e-vjezbanje (zadaci, doslovno, jednaki onima u DZ (DZ se generiraju iz
njih), ali se ovi mogu generirati neogranieno (samo s
izmijenjenim brojevima) pa su odlini za pokusno rjeavanje i
vjebu za DZ)
-e-auditorne vjebe (prof. Marka upia)
-'Laboratorijske vjebe' (upute za koritenje VHDLLab2; opisi i upute za
labose)
-'Upute za rjeavanje DZ'

-teorija (izvui najbitnije iz PDF verzija predavanja on-line auditorne vjebe prof. Marka
upia)
-zadatci (biljenica stari ispiti 'Zbirka rijeenih zadataka prof. Marka upia')
109
PROGRAMIRANJE I
PROGRAMSKO
INENJERSTVO
ECTS: 6
Preduvjet za: -2.semestar: -'Algoritmi i strukture podataka'
-'Arhitektura raunala 1'
-4.semestar : 'Uvod u teoriju raunarstva' (smjer 'Raunarstvo')
110

992
703
71%
2005/06
855
593
69%
2006/07
868
577
66%
2007/08
68%
2008/09
76%
2009/10
69%
2010/11
821
508
62%
2011/12
Gradivo: -1.ciklus: -Uvod u programiranje. Algoritam. Sintaksa C programa. Struktura C

programa. Varijable. Tipovi podataka. Pretvorbe binarni-dekadski
brojevnih sustava. Oktalni i heksadekadski brojevni sustav. Prikaz
realnih brojeva u raunalu. Realni brojevi jednostruke i dvostruke
preciznosti. Aritmetiki operatori.
-Znakovni i logiki tip podatka. ASCII znakovi. Niz znakova.
Matematika logika. Relacijski (logiki) operatori u C jeziku.
-Kontrolne naredbe: if, else, else if, while, do-while, for, break, continue,
goto, switch, case. Unarni, binarni i ternarni operatori. Operatori nad
bitovima.
-Podatkovna struktura polje. Definicija polja. Dodavanje lanova u polje.
Pristupanje lanovima polja. Polje u memoriji. Polje kao niz znakova.
Viedimenzionalno polje. Operator sizeof.
-2.ciklus: -Pokazivai. Definicija pokazivaa. Tipovi pokazivaa. Pristupanje i
izmjena vrijednosti objekta pokazivaa. Aritmetika pokazivaa.
Pokaziva na polje.
-Funkcije. Definicija i deklaracija (prototip) funkcije. Void funkcija.
Funkcija bez argumenta. Poziv funkcije. Naredba return. Formalni i
stvarni argument. Organizacija sloenih datoteka funkcijama. Smjetajni
razredi varijabli. Polje kao argument funkcije. Macro s parametrima.
Struktura (zapis). NULL pokaziva.
-Ugraene funkcije. Standardne 'knjinice' (datoteke, libraries): stdlib,
string, ctype, stdio, math. Funkcija exit. Generiranje pseudosluajnih
brojeva. Uitavanje i ispis podatka. Svojstva funkcija printf i scanf.
-Datoteke. Direktorij. Tok podataka. Formatirane (tekstualne) i
neformatirane (binarne) datoteke. itanje, pisanje i pretraivanje datoteke.
Slijedna i direktna datoteka.

-etvrtak (2 sata)
111

1.Gordan Gledec: -predavanja: -profesor je dosta preporuavan kao jedan od najboljih
predavaa; predavanja su jako kvalitetna uz
detaljno objanjavanje teorije i dosta zadataka koje profesor
rjeava, uz brojne male varijacije, na vie naina
-tjedan dana prije ispita, profesor planira posebna 2 sata
predavanja za studentska pitanja i zadatke po slobodnom
izboru
2.Damir Pintar: -predavanja: -dosta dinamina budui da se profesor jako trudi objasniti i
teoriju i princip rjeavanja zadataka na sve mogue naine
(detaljnijim objanjenjem prezentacija, primjerima iz prakse,
ukazivanjem na este studentske greke na ispitima, skicama na
ploi); voli rjeavati zadatke sa starih ispita i tome,
planirano, posebno posveti odreena predavanja, pogotovo
prije ispita zbog ega je profesorova grupa jedna od najboljih
po prosjenom broju ostvarenih bodova po studentu
-odnos sa studentima: -iznimno, potie slanje privatnih e-mail poruka s
pitanjima u vezi predmeta, a odgovara ih aurno,
detaljno te, ak, rjeava cijele dijelove kodova
-ponekad, na interesantan i smijean nain izgovara
neke pojmove pa predavanja nikad nisu monotona
3.Mile iki: -predavanja: -jako korisna i praktina budui da se profesor ne obazire, toliko
striktno, na prezentacije koliko na detaljno usmeno i vizualno (na
ploi uz puno skica) objanjavanje, kako algoritama, tako i
struktura; prolazi kroz ba sve kodove bitnih algoritama i struktura
podataka komentirajui vane dijelove (ponekad ih pie od samog
poetka)
-tjedan dana prije ispita, odreena predavanja, iskljuivo, posveti
rjeavanju zadataka s prolih ispita, no rjeava ih i na ostalim
predavanjima
-odnos sa studentima: -profesor je poznat po jako oputenoj, ali jako dobroj
radnoj atmosferi
-esto, puta studente 10-15 min. prije kraja predavanja,
smatrajui da je sve objanjeno, te, esto, ubacuje ale i
dosjetke (otvara portale, tijekom pauze izmeu satova
predavanja, komentirajui ih sa studentima, pria
doivljaje iz Singapura (iz kojeg se, nakon strunog
usavravanja, ponovno vratio kao profesor); kod gradiva
o sortiranju, izvadio je studente iz klupa i, na zabavan
nain, dopustio jednom od studenata da ostale poreda po
visini i traio je objanjenje postupka kojim je to
odradio)
4.Kreimir Trontl: predavanja: dosta kvalitetna i zanimljiva uz solidan broj dobro objanjenih
zadataka rijeenih na ploi
112
5.Slaven Zakoek: -predavanja: profesor jako detaljno i prilagoenim tempom objanjava

gradivo te rjeava dovoljno zadataka
-odnos sa studentima: -profesor eli odrati mir u predavaonici pa, pri
veem ometanju predavanja, moe studenta poslati
prodekanu za nastavu
-nakon predavanja, profesor, iznimno, ostaje sat-dva
za programerske probleme studenata
6.Boris Milainovi: predavanja: -profesor detaljno objanjava, uz prilagoen tempo i elju
da svi shvate gradivo i dobru mogunost praenja, pa su
predavanja zanimljiva i korisna uz injenicu to, ponekad,
troi vrijeme na gradivo koje ne spada u plan i program
predmeta
-posebno prikladan za iste poetnike u programiranju
7.Igor Mekterovi: predavanja: profesor jako dobro objanjava, a posebno su korisna
pripremna predavanja, prije ispita, u kojima se rjeavaju
zadaci iz svake cjeline koje se, time, ponavljaju kroz kljune
elemente; voli zadavati i nove, kreativne zadatke odravajui
predavanja zanimljivijim
8.Vedran Mornar: -predavanja: -miljenja su izrazito podijeljena, od jako kvalitetnih i
pristupanih, do, nekima, neprikladnog naina predavanja za
iste poetnike u programiranju, ali je nedvojbeno da
profesor posjeduje veliko znanje i trudi se u prenoenju istog
studentima
-pri objanjavanju teorije, esto zaobilazi (ili prolazi na
brzinu) manje bitne i lake dijelove gradiva, dok bitno
naglaava i pojanjava one tee
-malo su neprikladnija za apsolutne poetnike u
programiranju
-odnos sa studentima: pokuava ostvariti interakciju sa studentima, voditi
rauna o tome koliko prate predavanja te,
povremeno, osebujno predaje, ubacuje dosjetke i
prie iz vlastitog studentskog ivota
9.Boris Vrdoljak: predavanja: preporuljiva jer profesor dobro objanjava, ali samo ako se
sjedi u bliim redovima zbog komunikacije koja je oteana
monotonijim i tiim profesorovim glasom
10.Marijan urek: predavanja: imaju dozu monotonosti uz odugovlaenje i podue

zadravanje na objanjavanju odreenog slajda prezentacije;
profesor ne rjeava dovoljno zadataka pa je studentima,
ponekad, tee programirati zadatak ispitnog ispita
113
11.Ljiljana Brki (?)

12.Ivana Nieti Kosovi (?)
Asistenti:
1.Mirjana Domazet-Loo
2.Jasenka Anzil
3.Petar Djerasimovi
4.Ivan Budiak
5.Danijel Mlinari
6.Nika Stanovi
7.Fran Tonkovi
8.Tomislav Jagut

Bodovna granulacija: 0.5 bodova
5 (labos): -bodovna struktura: -1 zadatak x 5 bodova

-toan zadatak = 5 bodova, netoan zadatak (bilo kakva
greka) = 0 bodova; nema bodovanja izmeu 0 i 5 bodova, ali
asistenti, ak i nakon otkrivanja manje greke, jednom
dopuste studentu da se ispravi
-provoenje: -termin: 8. tjedan ciklusa nastave
-slubeno trajanje: 120 minuta
-dodatni pribor: slubeni podsjetnik
-u repozitoriju predmeta na 'Ferwebu', nekoliko tjedana prije labosa,
objavi se 58 zadataka od kojih bilo kojeg (samo 1 od njih) pojedini
student moe dobiti za rjeavanje
-po dolasku na labos, asistent ide od studenta do studenta i svatko
izvlai po 1 broj dobivajui 1 zadatak identian onom iz popisa od
58 zadataka za labos
-nakon izvlaenja, pie se, prevodi i izvodi programski kod na
raunalu
-kad je student gotov, poziva asistenta da mu provjeri tonost zadatka
na temelju izvedenog programskog koda
20 (testovi na raunalu): -bodovna struktura: -2 blica x
10 bodova
-1 blic: 20 pitanja x 0.5 bodova
-provoenje: -termini: 4. i 10. tjedan ciklusa nastave
-vrijeme pisanja: 45-50 min.
114
25 (MI): -struktura: 15-18 bodova (3 velika zadatka od 5-6 bodova) +

7-10 bodova (3 kratka zadatka od 2-4 boda)
-dodatni pribor: -slubeni podsjetnik
50 (ZI): -bodovni prag: 17.5/50

-gradivo 1. i 2. ciklusa (1. je osnova za 2. pa je sadran u njemu)
-bodovna struktura: 34-45 bodova (3 velika zadatka od 12-15 bodova) +
5-16 bodova (3-4 kratka zadatka od 2-4 boda)
20 (blicevi): -ouvano
80 (pismeni rok): -bodovni prag: 40/80
-struktura: 4-5 velikih zadataka raznolike raspodjele bodova
-ostaje je isto kao za MI i ZI
Bodovi (ocjene):
50 - 57 (2 - dovoljan)
58 - 75 (3 - dobar)
76 - 91 (4 - vrlo dobar)
92 - 100 (5 - izvrstan)

Labos: 5/5 (tono rijeen cijeli zadatak)
Blicevi: 15/20 (-1. blic: 8/10 (16/20 tonih odgovora)
-2. blic: 7/10 (14/20 tonih odgovora))
MI: 10/25
ZI: 20/50
115
Materijali:
1.(F2M) Predavanja s Ferweba
-Slubena PDF verzija predavanja; svi ih profesori prikazuju projektorom na svojim
predavanjima; jedina potrebna za teoriju; sadri detaljna objanjenja i korisne primjere
osnovnih zadataka za poetke programiranja
2.(F2M) Slubeni podsjetnik
-dozvoljen na ispitima
3.(FW) http://www.fer.unizg.hr/predmet/ppi
(F2M) 2.MI i zavrni - sve akademske godine (2005/06 do 2011/12)
-1.link: proli MI i ZI (desno)
-2.link: neki proli ispiti skupljeni u jednu datoteku
-3.link: ispitni rokovi
4.(F2M) Dev-C++ 4.9.9.2

http://mingw.en.softonic.com/
(F2M) Upute za Mingw i GCC
-1.link: program u kojem se mogu pisati i prevoditi programski kodovi
-2.link: programski element koji, instaliran, omoguuje prevoenje napisanih programskih
kodova
-3.link: upute za pokretanje, tj. izvoenje programskih kodova preko Windowsovog
'Command Prompta'
5.(FW) http://materijali.fer2.net/Folder.10.aspx >> Blicevi

-Primjeri bliceva na raunalu prolih godina (esto se ponavljaju varijacije na temu s malim
promjenama, ako ne i identina pitanja)
6.(F2M) Upute i zadatci za labos (1 zadatak) od 5 bodova

(F2M) Kodovi 58 zadataka za labos od 5 bodova (1 zad.)
-zadaci su oblika grozdova od 4-5 zadataka; nekoliko njih, zaredom, varijacija su na istu temu
s ponekim izmjenama; tek od polovice ili zadnje treine, idu neto tei zadaci, ali ne teki do
razine nerjeivosti za prosjeno znanje

-teorija (PDF verzije predavanja dopune zapisanih detalja na predavanjima)
-zadatci (zadatci iz PDF verzija predavanja stari ispiti)
116
VJETINE
KOMUNICIRANJA
ECTS: 3
Preduvjet za: -4.semestar: 'Seminar'
117

1103
1062
96%
2005/06
1003
989
99%
2006/07
706
684
97%
2007/08
Gradivo: -1.ciklus: -Usmena, pisana, verbalna, neverbalna i paraverbalna komunikacija.

Simboli.
-Uspjenost komunikacije. (Ne)verbalne komunikacijske vjetine.
Parafraziranje.
-Vjetine postavljanja pitanja. Vrste pitanja.
-Sluanje. Prepreke kod sluanja. Vrste sluanja.
-Razvoj strategije djelotvornog uenja. Vrste uenja. imbenici i procesi
spoznaje i zaborava. Stilovi uenja. Strategije uenja.
-Razvoj sposobnosti kritikog miljenja. Odnos komunikacije i kritikog
miljenja. Elementi i struktura kritikog miljenja.
-Pisano i govorno komuniciranje. Elementi, struktura i organizacija
pisane i govorne komunikacije. Prezentiranje. Govornik i sluatelj.
-Komunikacija u timu. (Ne)formalna grupa. Voa i lanovi (linosti).
Autoritet i odgovornost. Struno znanje. Razlozi pridruivanja grupi.
Principi uinkovitog tima. Uloge u timu. Razvoj tima. Struktura,
veliina, ravnotea, raznolikost, cilj, raspored, komunikacija, sukobi,
tipovi zadataka, grupno donoenje odluka
-Diskutiranje, pregovaranje i uvjeravanje. Formiranje i mijenjanje stava.
Teorija balansa. Put i cilj uvjeravajue komunikacija. Strategije utjecaja.
Prepreke uspjene komunikacije.
118
Satnica predavanja: -petak (2 sata)
Profesori:
*Ovaj predmet je takve prirode da profesori ne igraju veliku ulogu u generalnom znanju i
uenju za ispit, ve se samostalno ui, iz prezentacija predavanja, pa komentari o
profesorima nisu napisani; svejedno je kod kojeg se profesora ide na predavanja.
1.Maja Tadi
2.Tihana Brkljai
3.Boris Balent
4.Zvonimir Munivrana
5.Toni Barbarovi

Bodovna granulacija: 1
5 (prisutnost na predavanjima): -provoenje: -profesori zatrae da se, svi prisutni, potpiu na

njihov papir za evidenciju prisutnosti
-esto, svi studenti automatski dobiju sve
bodove
10 (aktivnost): -provoenje: -na predavanjima, profesori esto znaju podijeliti papire s

jednostavnim kratkim zadacima (nita to bi zahtijevalo
formalno znanje iz predmeta), bilo za rjeavanje na satu, bilo
za DZ; zadaci su logiki i openitog karaktera i sadraja, a
obino se odnose na, na predavanjima pogledane, isjeke
filmova
15 (prezentacija(DZ)): -provoenje: -termin: 2 ili 3 tjedan ciklusa nastave
pred kraj
semestra
-vrijeme izlaganja: 15 min.
-jednom u semestru, dobije se zadatak formiranja u
male studentske grupe (do 5-6 lanova, a mogu se
kombinirati lanovi koji na predavanja ne idu u iste
grupe) i grupne izrade prezentacije (u bilo kojem
obliku: .doc, .ppt, .pdf) o apsolutno bilo kojoj temi
(npr. o glazbi, sportu)
-izabrani predstavnik grupe, na jednom od predavanja,
treba ukratko izloiti temu prezentacije (navesti i
usmeno razraditi osnovne natuknice) u svrhu vjebe
vjetine komuniciranja i javnog izlaganja
119
30 (MI): -bodovna struktura: 30 ABCDE pitanja x 1 bod

-ak i bez ikakvog uenja, relativno, mogu se skupiti 2/3 bodova (i vie) jer je
veina pitanja openitog, logikog karaktera
40 (ZI): -bodovna struktura: 40 ABCDE pitanja x 1 bod

5 (dolasci na predavanja) + 10 (aktivnost) + 15 (prezentacija): -ouvano

70 (PI): -esto se ne organizira, ali, vjerojatno, ima pitanja koliko i ZI, samo to se
postignuti bodovi, s 40, skaliraju na 70
Bodovi (ocjene):
50 - 63 (2 - dovoljan)
64 - 78 (3 - dobar)
79 - 89 (4 - vrlo dobar)
90 - 100 (5 - izvrstan)
Predloak za prolaz:
Dolasci na predavanja: 5/5
Aktivnost: 5/10
Prezentacija: 10/15
MI: 15/30 (15/30 tonih odgovora)
ZI: 15/40 (15/40 tonih odgovora)
Materijali:
1.(F2M) Kompletna potrebna predavanja
-slubena 'Powerpoint' verzija predavanja; svi ih profesori prikazuju projektorom na svojim
predavanjima; jedini potrebni materijal za uenje
2.(F2M) http://materijali.fer2.net/Folder.11.aspx >> Ispiti
-ispiti prolih godina i vrlo slina pitanja za vjebu
120
LABORATORIJ I VJETINE:
MATEMATIKA NA
RAUNALU
ECTS: 1
Preduvjet za: /
Statistika ocjena i prolaznosti:

1012
937
92%
2006/07
747
697
93%
2007/08
721
684
95%
2008/09
676
650
96%
2009/10
Termini: 6. i 10. tjedan ciklusa nastave
Asistenti:
1.Sinia Milii
2.Mervan Pai
Bodovna struktura: nema bodova

Provoenje: -termini: 6. i 10. tjedan ciklusa nastave
-trajanje: 90 min.
-za prolaz predmeta, potrebno je samo odraditi oba labosa
-labos se odrauje rjeavanjem nekoliko zadataka (koji se, uz upute, ve rijeene
i prije svih termina labosa, objave u repozitoriju predmeta na 'Ferwebu'), u
programskom jeziku 'Sage', uz eventualnu pomo demosa ili asistenta u vie
navrata
-zadaci ne zahtijevaju konkretno znanje, ve se svode na kopiranje programskih
kodova iz uputa, priloenih uz zadatke, uz male izmjene prema uputama
zadataka; zadaci imaju samo demonstrativnu svrhu
-na poetku labosa, asistent provjerava identitet
-obino, veina studenata bude gotova puno prije slubenog kraja termina
121
TJELESNA I
ZDRAVSTVENA
KULTURA 1
ECTS: 0
Preduvjet za: /
Odrauje se u sportskoj dvorani 'Martinovka' (pogledati plan zgrade FER-a). Tijekom
preddiplomskog studija (6 semestara), potrebno je odraditi 4 semestra 'TZK' (1 godina se
moe pauzirati). Ipak, ak i ako se nikad ne ode na tjelesni, na 'Studomatu' se moe pojaviti da
je student, nekim sluajem, proao predmet. Poetkom semestra, organizira se informativno
predavanje o 'TZK'.
Profesori:
1.Vitomir Blagojevi
2.Boko Vujnovi
3.Nera igi
Bodovi:
*Potrebno je ostvariti sve navedene bodove - ukupno 21.
12 (odraivanje jednog od sportskih termina): -bodovna struktura: 12 termina x 1 bod

-prema stalnom rasporedu termina sportova,
objeenom na ulazu u dvoranu, potrebno
je doi 12 puta u semestru na bilo koji
termin (npr. jednom na nogomet, drugi put
na koarku, trei put na odbojku), provui
X-icu, na aparatu za oitavanje kraj porte,
(ili biti popisan od deurnog profesora) te
odraditi termin
-osim biranja pojedinanih termina bilo kada,
mogue se ulaniti u jedan od sportskih
odjela koji se, organizirano, okupljaju 2-3
puta tjedno; dolazei barem 1 put tjedno, na
jedan od tih organiziranih termina,
automatski se dobiju svi bodovi (21) bez
odraivanja tranja na Sljemenu
122
-sportski odjeli: -mali nogomet

-koarka
-odbojka
-rukomet
-vaterpolo
-veslanje
-badminton
-streljatvo
-sportsko penjanje
-parkour i freerunning
-ples
-ulanjivanjem u bilo koji zagrebaki
sportski klub, uplaivanjem simboline
jednokratne lanarine i donoenjem potvrde
profesoru, TZK se smatra odraenim za
tekui semestar (ak i ako se ne odlazi na
treninge u dotinom klubu)
-u sluaju nesposobnosti obavljanja TZK,
potrebno je donijeti lijeniku potvrdu o
zdravstvenom problemu
-za sve se potrebno obratiti deurnom
profesoru u dvorani do koje se dolazi kroz
svlaionice (lijevo nakon glavnog ulaza)
9 (tranje na Medvednici): -bodovna struktura: 3 tranja x 3 boda

-provoenje: -termini: svaku subotu ujutro (osim ako je, u
repozitoriju predmeta na 'Ferwebu',
objavljena odgoda zbog nepovoljnog
vremena)
-poetak termina: 9:00h
-trajanje uspona: oko 2 sata (nazad se, ponekad,
moe spustiti iarom)
-duljina uspona: oko 6 km
-uspon: oko 12% (uspon od 750 m (do vrha Sljeme)
na duljini od 6 km)
-nije potrebno doi na svaki termin, ve samo na 3
kroz semestar (preporuka je odraditi ih to prije,
dok je vrijeme stabilno, jer, zimi, puno termina
moe biti otkazano)
-na poetku i na sredini staze, prisutnost popisuju
deurni demosi, rasporeeni na odreenim
lokacijama, a, na vrhu, deurni profesor
-umjesto tranja, moe se i hodati
123
Primjer tjednog rasporeda sportskih termina
Put, od studentskih domova, do polazita podno Medvednice
124
Staza
125
2. semestar
*Napomena: Prioritetna lista polaganja predmeta za one koji e odabrati smjer 'Raunarstvo':
1.'Matematika 2'
2.'Algoritmi i strukture podataka' i 'Arhitektura raunala' (jednako vani)
3.'Fizika 1'
4.'Menadment u inenjerstvu'
Prioritetna lista polaganja predmeta za one koji e odabrati smjer
'Elektrotehnika i informacijska tehnologija':
1.'Matematika 2'
2.'Fizika 1'
3.'Algoritmi i strukture podataka' i 'Arhitektura raunala' (jednako vani)
4.'Menadment u inenjerstvu'
MATEMATIKA 2
ECTS: 7
Preduvjet za: -3. semestar: -'Elektronika 1' (smjer 'Elektrotehnika i informacijska

tehnologija')
-'Elektrini krugovi' (smjer 'Elektrotehnika i informacijska
tehnologija')
-'Matematika 3E' (smjer 'Elektrotehnika i informacijska
tehnologija')
-'Matematika 3R' (smjer 'Raunarstvo')
-4. semestar: 'Vjerojatnost i statistika'
126
127
Gradivo (po knjiicama 1.-13.): -1.ciklus: 1.Red. Red s pozitivnim lanovima.

Konvergencija reda i kriteriji. Apsolutno,
uvjetno i bezuvjetno konvergentan red.
Umnoak redova.
2.Red potencija. Taylorov red elementarne
funkcije. Derivacija i integracija reda potencija.
Konvergencija niza funkcija. Redovi funkcija.
3.Vektor. Koordinantni sustav. Kanonska baza.
Rastav vektora po bazi. Skalarni, vektorski,
mjeoviti i dvostruki umnoak.
4.Pravac. Ravnina. Odnos pravca i ravnine.
5.Funkcija vie varijabli. Euklidski prostor.
Jednadba krivulje u prostoru. Plohe u prostoru.
Nivo-krivulja i novo-ploha.
6.Diferencijalni raun funkcije vie varijabli.
Limes i neprekinutost. Parcijalna derivacija.
Diferencijabilnost. Gradijent. Izraun pribline
vrijednosti funkcije diferencijalom.
7.Derivacija sloene i vektorske funkcije.
Integral ovisan o parametru. Tangenta na
prostornu krivulju.
-2.ciklus: 8.Primjena diferencijalnog rauna funkcije vie
varijabli. Usmjerena derivacija. Teorem o
srednjoj vrijednosti. Lanano pravilo.
Derivacija implicitne funkcije. Drugi
diferencijal. Kvadratna forma. Taylorova
formula i polinom.
9.Ekstrem funkcije vie varijabli. Lokalni
ekstrem. Uvjetni ekstrem i Lagrangeova
funkcija.
10.Diferencijalna jednadba. Polje smjerova.
Tipovi diferencijalne jednadbe: sa separiranim
varijablama, homogena, koje se svode na
homogene, linearne prvog reda. Ortogonalne i
izogonalne trajektorije.
11.Tip diferencijalne jednadbe: egzaktna.
Postojanje i jednoznanost rjeenja. Rjeenje u
parametarskom obliku. Singularno rjeenje
jednadbe prvog reda.
12.Tip diferencijalne jednadbe: linearna drugog
reda (s konstantnim koeficijentima).
Integriranje sniavanjem reda jednadbe.
Postojanje i jednoznanost rjeenja.
13.Tipovi diferencijalne jednadbe: homogena
vieg reda, n-tog reda s konstantnim
koeficijentima, Eulerova. Vektorski potprostor.
Linearni operator. Partikularno rjeenje.
Rjeavanje diferencijalne jednadbe pomou
reda.
128

-srijeda (2 sata)
-petak (2 sata)
-*auditorne vjebe - petak (1 sat)

1.Ilko Brneti: isto kao za 'Matematiku 1'
2.Ljubo Maranguni: isto kao za 'Matematiku 1'
3.Lana Horvat-Dmitrovi: isto kao za 'Matematku 1'
4.Mervan Pai: -predavanja: -dosta zanimljiva uz profesorovu manju koncentraciju na
knjiice i prilino rjeavanje zadataka (pogotovo diferencijalnih
jednadbi)
-ponekad, odlazi na putovanja pa ga mijenja asistent pri emu
predavanja nisu toliko kvalitetna
-autor je nekih knjiica i zbirki zadataka iz 'Matematike 1' i
'Matematike 2'
-posjeenost: srednja (oko pola predavaonice je popunjeno)
-posebnost odnosa prema studentima: -gotovo svaki tjedan, organizira
nekoliko vanrednih predavanja na
kojima vjeba zadatke za nadolazee
KPZ-ove i ispite
-zadnjih nekoliko tjedana ciklusa
predavanja, daje studentima da se
potpiu kako bi, onima koji su
prisustvovali, bolje mogao izai
ususret na ispitnim albama na kojima
se, ako fali koji bod za prolaz/veu
ocjenu, mogu dobiti 2-3 boda
-esto, smilja smijeene usporedbe (u
vezi sa ivotinjama) kako bi bolje
predoio neke dijelove gradiva
5.Darko ubrini: isto kao za 'Matematiku 1'
6.Tomislav iki: isto kao za 'Matematiku 1'
7.Domagoj Kovaevi: predavanja: tia, monotonija i esto se svode na profesorovo
prepisivanje knjiice uz manjak prostorne organizacije na
ploi
129
8.Ana galji-Keko: isto kao za 'Matematiku 1'

9.Vesna upanovi (?)
Asistenti:
1.Snjeana Lubura
2.Lenka Vuki
3.Marijana Grebliki
4.Dario Bojanjac
5.Luka uni

20 (KPZ): -bodovna struktura: -3 KPZ-a x 10 KPZ bodova

-od 3 KPZ-a, boduju se samo 2 najbolje napisana (KPZ s
najmanje bodova se zanemaruje) pri emu je 1 KPZ bod =
1 pravi bod
-sastoji se od 3 ili 4 kraa i relativno osnovnija raunska
zadatka (svaki nosi po 2, 3 ili 4 boda); ponekad, moe se
pojaviti teoretsko pitanje u stilu najosnovnijeg iskaza
(definicije) od 2-3 reda za 1 ili 2 boda
-provoenje: -termini: petkom (3., 6. i 10. tjedan ciklusa nastave) u terminu
auditornih vjebi vlastite grupe
-sadraj: -1.KPZ: 1. i 2. knjiica
-2.KPZ: 3., 4. i 5. knjiica
-3.KPZ: 8. i 9. knjiica
30 (MI): -sve je isto kao kod 'Matematike 1'

50 (ZI): -sve je isto kao kod 'Matematike 1'
-sve je isto kao kod 'Matematike 1'
130
Bodovi (ocjene):
45 - 54 (2 - dovoljan)
55 - 69 (3 - dobar)
70 - 84 (4 - vrlo dobar)
85 - 100 (5 - izvrstan)

KPZ: 14/20 (-1. KPZ: 7/10
-2. KPZ: 7/10
-3. KPZ: x/10)
MI: 12/30
ZI: 19/30
Materijali:
1.(F2M) MAT2 materijali
-sadraj: -Skenirana predavanja (prof. Ljubo Maranguni)
-9/9 skeniranih knjiica
-Slikani/skenirani postupci i rjeenja DZ
-Slubene formule (podsjetnik) dozvoljene na ispitima
*Objanjenja su ista kao kod 'Matematike 1'
2.(F2M) Teorija za ispite (na linku u materijalima 'Matematike 1')

3.(F2M) http://materijali.fer2.net/Folder.13.aspx >> Z
(FW) http://www.fer.unizg.hr/predmet/mat2
-1. link: proli KPZ-ovi
-2. link: proli MI i ZI (desno: 'Ispiti')

-isto kao za 'Matematiku 1'
131
FIZIKA 1
ECTS: 6
Preduvjet za: -3. semestar: 'Fizika 2'

-4. semestar: 'Energijske tehnologije' (smjer 'Elektrotehnika i informacijska
tehnologija')
Statistika bodova i prolaznosti 2012/2013:
132
Gradivo: -1.ciklus: -Sadraj i metode fizike. Fizikalne veliine. SI jedinice.

-Kinematika estice. (Ne)jednoliko pravocrtno gibanje. Akceleracija,
brzina i put.
-1., 2. i 3. Newtonov zakon. Sile: trenje, tea, otpor zraka.
-Jednadba gibanja. Slobodni pad. Vertikalni hitac. Kosi hitac.
Balistika krivulja. Horizontalni hitac.
-(Ne)jednoliko kruno gibanje. Kutna i obodna brzina. Tangencijalna i
radijalna akceleracija. Analogija linearnog i krunog gibanja.
Centripetalna sila.
-Impuls sile. Zakon ouvanja koliine gibanja. (Ne)savreno
(ne)elastini sudar.
-Rad: (ne)konzervativne sile, gravitacije, opruge, pri dizanju. Energija:
kinetika i potencijalna. Zakon ouvanja energije.
-Gibanje i rotacija krutog tijela. Moment sile. Moment tromosti. Kutna
koliina gibanja. Ouvanje momenta koliine gibanja. Rad, snaga i
energija pri rotaciji. Precesija i nutacija.
-Statika. Uvjeti ravnotee krutog tijela. Moment sile. Par sila. Sustav
estica i centar mase. Teite.
-2.ciklus: -(Ne)inercijalni sustav. Galilejeve transformacije. Rotirajui sustav.
Coriolisova sila.
-Kepplerovi zakoni. Newtonov opi zakon gravitacije. Gravitacijsko
polje, potencijal i potencijalna energija. Sila tea.
-Specijalna teorija relativnosti. Einsteinovi postulati. Lorentzove
transformacije. Kontrakcija duljine. Dilatacija vremena. Relativistika
mehanika.
-Hidrostatika . Pascalov zakon. Hidrostatski i atmosferski tlak.
Barometarska formula. Uzgon i Arhimedov zakon. Povrinska napetost.
Nadtlak. Kapilarne pojave.
-Hidrodinamika. Idealni fluid. Jednadba kontinuiteta. Bernoullijeva
jednadba. Venturijeva cijev. Viskoznost i otpor fluida. Laminarno i
turbulentno strujanje. Poisseuilleovi zakoni protjecanja. Magnusov
efekt.
-Termodinamika. Temperatura. Termometri. Linearno i volumno
rastezanje. Plinski zakoni: Boyle-Mariottov, Gay-Lussacov, Charlesov.
Jednadba stanja idealnog stanja. Avogadrov zakon. Kalorimetrija.
Toplinski kapacitet. Agregatna stanja. Voenje topline. Idealni plin.
Tlak idealnog plina. Unutarnja energija idealnog plina.
Termodinamika temperatura. 1., 2. i 3. zakon termodinamike. Rad
idealnog plina u termodinamikim procesima. Poissonove jednadbe
pri adijabatskom procesu. Carnotov kruni proces. Entropija.
133

-srijeda (2 sata)
-*auditorne vjebe - ponedjeljak (1 sat)

1.Dubravko Horvat: -predavanja: -jako je uivljen i predaje brzim tempom, to se govora i
gustog, ratrkanog pisanja po ploi tie, pa, ponekad, zna
pogrijeiti kod oznaka i ostalih sitnica koje studenti mogu
krivo nauiti ako ue napamet; potrebno je solidno
baratanje matematikom i velika koncentracija da bi ga se
moglo pratiti jer predaje ogromnu koliinu znanja
-esto, predaje gradivo koje ne ulazi u plan i program te
rjeava zadatke preteke za ispit, no, zbog toga, oni ispitni
su prelagani jednom kad se do ispita doe
-autor je velikih, detaljnih i sveobuhvatnih knjiga iz 'Fizike
1' i 'Fizike 2'
-bodovi s predavanja: dodjeljuje ih putem dosta teih DZ (gotovo svaki
tjedan), od 2-3 zadatka, koje uzimaju dosta
vremena pri rjeavanju i koje ispravlja asistent/ica
-ispiti: -jako teko priznaje tue izvode budui da ostali profesori ne
inzistiraju toliko na detaljnim (posebno vektorskim) oznakama
koje studenti izostavljaju
-albe: teko dodjeljuje bodove, ali, po potrebi, korisno se
pozvati na izvode iz profesorove knjige
-odnos sa studentima: profesor, esto, ubacuje primjere iz ivotne
fizikalne prakse te dozu humora i ironije kako bi
razbio naporniji tempo predavanja
2.Zoran Narani: -predavanja: -jako kvalitetna, sistematina i sveobuhvatna
-preslikava ih, iskljuivo, iz vlastitih biljeki, uvijek na isti
nain
-tempo je prilagoen i umjeren
-omjer diktirane teorije, koja se doslovno zapisuje u biljenicu
i koja je jedina potrebna za UI, te jasno izloenih izvoda na
ploi i povremenih zadataka, uravnoteen je
-ne postoje profesorova predavanja, kao kod svih ostalih
profesora, na 'Ferwebu', ve samo stavlja slike, grafove i
skice koje je, na satu, pokazivao na grafoskopu
-profesor potie kontinuirani rad
-bodovi s predavanja: dodjeljuje ih putem DZ, koje daje preko
asistenta/ice (koji/a ih i ispravlja), a iji su zadaci iz
jedne od zbirke rijeenih zadataka koja se moe
podii u knjinici
-ispiti: -priznaje iskljuivo svoje izvode izloene na predavanjima (jedan
od rijetkih profesora koji na tome jako inzistira) i trai ih u jako
detaljnom obliku sa svim preciznim oznakama (tue izvode nikako
ne priznaje makar bili toni)
134
-UI: -4 izvoda x 8 bodova + 3-4 usmena pitanja za 8 bodova

-usmena pitanja: jako korektan i nimalo zahtijevan, tono trai
osnovne stvari koje je diktirao u biljenicu
3.Saa Iliji: -predavanje: -predaje jako razumljivo, prilagoenim tempom i ini predmet
zanimljivim
-nikad ne koristi projektor i dosta pie po ploi, izlaui teoriju,
izvode i neke zadatke, jer mu je cilj da studenti to vie gradiva
imaju u biljenici
-bodovi s predavanja: -dodjeljuje ih putem DZ preko sustava 'Merlin' na
'Ferwebu'
-relativno su jednostavne,a rok za predaju je 7-10 dana
nakon zadavanja
-svaka DZ sadri, najvie, 3-4 zadatka, a svaki nosi malen
broj bodova; sve zadae, zajedno, nose 120% bodova pa
nije potrebno rijeiti svaku da bi se ostvarili svi bodovi;
DZ se, unutar roka iza kojeg se vie ne moe rjeavati,
moe otvoriti i zatvoriti bilo kad; kad se pojedini zadatak
rijei, njegovo se rjeenje moe provjeriti bez
zakljuavanja DZ; ako je rjeenje tono, dobiju se svi
bodovi iz zadatka, a, ako je rjeenje krivo, zadatak se
moe rjeavati i dalje dok se ne rijeit tono, samo to, za
svaki sljedei ponueni odgovor, moe se dobiti za 10%
manje bodova od ukupnog broja bodova koje zadatak
nosi; sve navedeno vrijedi i za ostale profesore koji DZ
zadaju putem 'Merlina'
-ispiti: -teoriju i izvode ispravlja korektno i fleksibilno, nije prezahtjevan oko
preciznih izraza
-albe: teko dodjeljuje bodove
-odnos sa studentima: esto, digresijama iz ivotne fizikalne prakse, radi predahe
tijekom predavanja te voli ubacivati dozu humora i ironije
(,,Pa ne uimo mi fiziku da bismo, u ivotu, strugali cigle
na kosini i frkali tapove. Ne znam niti jednog kolegu
koji s tim, u ivotu, ima problema.''
,,Ne znam zato je, uope, definirana funkcija 'cos', ako
postoji 'sin' pomaknut za 90 stupnjeva Kad promislim,
siguran sam da bi se neki matematiar smrznuo da sam
mu ovo rekao'')
4.Tomislav Petkovi: -predavanja: -pomalo monotona i usporena, ali prilino kvalitetna

-profesor ih izlae po vlastitoj skripti, konano, dostupnoj
na 'Ferwebu'
-ispiti: -profesor priznaje bilo kakve izvode ako su toni i smisleni, no,
esto, trai skice ako su mogue i prikladne
-UI: -korektan je i srednje zahtijevan, jako rijetko baca studente i
esto dodjeljuje koji bod vie ako treba za prolaz
135
predmeta/veu ocjenu
-cijeni redovitu prisutnost studenta na predavanjima
povodom ega, prema dotinom, postupa fleksibilnije u
vidu bodova potrebnih za prolaz/veu ocjenu
-bodovi s predavanja: 4 DZ; prilino su jednostavne, prva je u 3. ili 4.
tjednu ciklusa predavanja, a svaka sljedea u
razmaku od 3 tjedna; rok za predaju je kroz
tjedan u kojem je DZ zadana
5.Sanda Plesli: -predavanja: -pomalo monotonog tempa
-profesorica ne koristi projektor, ve pie izvode na plou
-autorica je skripte praktikuma za labose i daleko
najkvalitetnijih i najdetaljnijih prezentacija predavanja koja
sadre svu potrebnu teoriju i dobre izvode pa je to velika
nadoknada neto slabijih predavanja
-bodovi s predavanja: dodjeljuje ih putem sustava 'Merlin' na 'Ferwebu'
(vidjeti prof. Ilijia)
-ispiti: -blaa u ispravljanju bilo kakvih (bilo ijih, iako kae da priznaje
samo svoje, ali u praksi je drugaije) izvoda i teorije
-usmeni: -blaga i ne toliko zahtjevna, trai osnovnije i lake stvari
-cijeni redovitu prisutnost studenta na predavanjima
povodom ega, prema dotinom, postupa fleksibilnije u
vidu bodova potrebnih za prolaz/veu ocjenu
-odnos sa studentima: trai disciplinu na satu
6.Vesna Borjanovi: -predavanja: -profesorica gradivo objanjava samo pomou prezentacija

(oblikovanih u obliku natuknica i uglavnom prepisanih iz
knjige prof. Kuliia), a, na plou, ne pie gotovo nikad
osim kad rjeava, ne toliko velik, broj zadataka
-posjeenost: srednja do solidna
-bodovi s predavanja: -dodjeljuje ih putem DZ (mogu nositi do 3
boda), bliceva i potpisa za evidenciju prisutnosti
na predavanjima
-obino, nitko ne dobije 0 bodova, ali se moe
postii preko maksimalnih 10 bodova, dok viak
slui za iznimne situacije u kojima nedostaje 1, 2
ili 3 boda do vee ocjene
-ispiti: -priznaje bilo kakve i bilo ije izvode, ako su smisleni, te ne
zahtijeva veliku jako veliku preciznost kod oznaka
-UI: blaga i ne toliko zahtjevna, trai osnovnije i lake stvari
-albe: iznimno rijetko dodjeljuje bodove, osim ako je, izriito,
njena greka
7.Lahorija Bistrii: -predavanja: profesorica, uglavnom, gradivo objanjava koristei
prezentacije i projektor, a sve izvode (koji nedostaju u
objavljenim profesoriinim predavanjima na 'Ferwebu'),
radi na satu; esto, naglaava stvari koje bi se mogle pojaviti
na ispitima
136
-bodovi s predavanja: profesorica ih dodjeljuje po prisutnosti na

predavanjima
-ispiti: -UI: blaga i ne toliko zahtjevna, trai osnovnije i lake stvari;
priznaje bilo kakve i bilo ije izvode ako su smisleni
-albe: esto zna dodijeliti ('vratiti') bodove
8.Vesna Miki Trontl: -predavanja: -profesorica predaje potiim glasom to oteava
praenje; teoriju tumai uz prezentacije, u kojima
nedostaju neke stvari, pa ih se striktno ne dri; rjeava
malo zadataka, a, prilikom izvoda, esto se dogodi da d
dovoljno ne naglasi kljune stvari, odnosno zapisuje
djelomine ili nepovezane izraze zbog ega, studentima,
uenje izvoda ne ide uvijek teno
-posjeenost: srednja (do 30-ak studenata)
-bodovi s predavanja: -dodjeljuje ih preko 1 ili 2 blica (svaki po 2
boda) od 1 zadatka, koji su lagani i za koje
ima dovoljno vremena, 1 ili 2 domae zadae
(svaka po 2 boda, a mogu se prepisati ili
napisati uz bilo kakvu pomo) i tonih
odgovora na jako kratka i lagana potpitanja
koja postavlja tijekom predavanja (bilo kakvo
usmeno sudjelovanje, odgovori i komentari
dolaze u obzir) te, za svako, dodjeljuje po 1
bod; ponekad, na predavanju, studentima zada
zadatak pa se, nakon nekog vremena, bilo tko
moe javiti, tono rijeiti zadatak na ploi i
dobiti 2 boda; kod krajnjeg dodjeljivanja
bodova, djelomino, uzima u obzir i rezultat
ostvaren na MI
-ispiti: UI: blaga i ne toliko zahtjevna, trai osnovnije i lake stvari;
priznaje bilo kakve i bilo ije izvode ako su smisleni
9.Ivana Capan: -predavanja: profesorica predaje iskljuivo s prezentacija i pomou projektora,
a predavanja nisu previe korisna u vidu ispita; ponekad, na
ispitu se pojave izvod koje profesorica nije radila na
predavanjima pa ih je bolje uiti iz nekog drugog izvora
-bodovi s predavanja: profesorica ih dodjeljuje na temelju rezultata na MI i ZI
-ispiti: UI: blaga i ne toliko zahtjevna, trai osnovnije i lake stvari; priznaje
bilo kakve i bilo ije izvode ako su smisleni
10.Ana Babi (?)
137
Profesori (po lakem usmenom ispitu i lakim bodovima s predavanja):

1.Vesna Miki-Trontl
2.Vesna Borjanovi
3.Sanda Plesli
4.Saa Iliji
5.Tomislav Petkovi
6.Dubravko Horvat
7.Zoran Narani
Asistenti:
1.Ana Babi
2.Anja Marunovi
3.Danijela Grozdani
4.Miro Prpi
5.Silvije Domazet
6.Robert Slunjski
7.Mario Matijevi

10 (aktivnost na predavanjima (PAP)): -provoenje: -svaki ih profesor dodjeljuje na vlastiti

nain
-dodatni pribor: -nesofisticirani
kalkulator
10 (pismeni kolokvij labosa): -bodovna struktura: -5 zadataka x 2 boda

-po 1 zadatak iz svakog odraenog
pokusa (vjeba) na labosu
-provoenje: -termin: 6. labos (13. tjedan ciklusa nastave)
-provoenje labosa: -termini: 3., 5., 7., 9., 11. i 12. tjedan
-odrauje se 5 labosa (pokusa)
-detaljni postupci i rjeenja piu se na
dodijeljenom slubenom papiru sa
zadacima
-rezultati i uvidi sijede odmah nakon
kolokvija
-elementi labosa: 1.priprema
2.pokus
-1.priprema: -u repozitoriju predmeta na 'Ferwebu', tjedan ili
dva prije, objavi se popis studenata s brojem
konkretnog pokusa (vjebe) kojeg, svatko od
njih, sljedei put izvodi
138
-prema tekstu pokusa iz skripte za labose, treba

saeti (prepisati) glavne odrednice pokusa na A4
papir (pola stranice ili cijelu stranicu, ovisno o
temi) i predati asistentu na poetku labosa
-bez pripreme, ne moe se pristupiti labosu i ide
se na nadoknadu dotinog
-2.pokus: -ovisno o vrsti pokusa, asistenti rasporede studente
na mjesta (mjerne ureaje) za te vjebe
-prema uputama asistenta i onih iz skripte, obavljaju
se mjerenja i rezultati upisuju u tablice ili se crtaju
grafovi
-po zavretku mjerenja, rezultati se predaju
asistentima; ako su neki rezultati krivi, mogu se
prepraviti na licu mjesta; ako su svi (ili veina)
rezultati netoni ili im nedostaju potrebne oznake,
asistent studenta moe uputiti na nadoknadu tog
labosa
40 (MI): -bodovni prag: nema ga (ali postoji uvjet od 1 cijelog tono rijeenog zadatka)
-bodovna struktura: -4 zadatka x 6 bodova = 24 boda +
9-10 bodova (teoretska ABCD pitanja po 1 bod) +
6-7 bodova (izvodi i definicije od 2-3)
-da bi se, uope, zbrajali bodovi ostvareni na MI ili ZI, barem 1
zadatak mora biti potpuno toan (6/6 ili 7/7 bodova), inae, ukupan
broj bodova ostvaren iz svih elemenata tog ispita, svodi se na 0 (npr.
ak i da se ostvari 5/6 bodova iz sva 4 zadatka, uz dodatne bodove iz
teorije/izvoda, a ne rijei se tono 1 cijeli zadatak, dobije se 0
bodova)
-tono rjeavanje 1 cijelog zadatka i na MI i na ZI nije uvjet za prolaz
predmeta, ve, samo, predstavlja uvjet da se zbrajaju bodovi na
dotinom ispitu (npr. prije ZI, ostvareno je 10 bodova iz aktivnosti
na predavanjima, 10 bodova na pismenom kolokviju labosa i 30
bodova na MI; 10 + 10 + 30 daje 50 bodova to je dovoljno za
ocjenu 'Dovoljan (2)' uz to to se, po elji, ne mora polagati ZI, tj. 1
cijeli tono rijeeni zadatak, na ZI, nee predstavljati nuan uvjet za
prolaz predmeta, ve e otvoriti mogunost zbrajanja bodova iz svih
rijeenih elemenata ZI)
-uvidi u ispite odravaju se na nain da je, svakog dana, uvid u samo
jedan zadatak, to znai da uvidi traju 4 dana
40 (ZI): -obuhvaa samo gradivo 2. ciklusa nastave

139
10 (aktivnost na predavanjima (PAP)) + 10 (pismeni kolokvij labosa): -ouvano

40 (PI): -bodovni prag: nema ga (ali postoji uvjet od 2 cijela tono rijeena zadatka)
-bodovna struktura: -2 zadatka x 6 bodova = 12 bodova +
4 zadatka x 7 bodova = 28 bodova
-ostalo je isto kao za MI i ZI
40 (UI): -provoenje: -na 'Ferwebu', svakoj grupi posebno, objavljen je toan termin i
uionica u kojoj polae UI
-profesor, koji provodi UI, zada izvode koje treba napisati, te,
proizvoljno, odredi vrijeme za njihovo rjeavanje
-kad napie izvode (sve ili neke po izboru), student moe zatraiti
pregled rijeenog od profesora koji mu, ako je potrebno (u sluaju
manjih greaka, nedoreenosti, nejasnoa ili potrebe za dodatnim
bodovima za prolaz/viu ocjenu), moe postaviti nekoliko usmenih
pitanja
Bodovi (ocjene):
50 - 59 (2 - dovoljan)
60 - 74 (3 - dobar)
75 - 84 (4 - vrlo dobar)
85 - 100 (5 - izvrstan)

PAP: 8/10
Labosi: 8/10
MI: 17/40 (-1 cijeli zadatak (6 bodova)
-barem postaviti/smisleno zapoeti ostala 3 zadatka (3 x 1 bod = 3 boda)
-2/6-7 na izvodima
-6/10 teorija)
ZI: 17/40 (isto kao za MI)
140
Materijali:
1.(F2M) Materijali (osim pitanja s kolokvija)
-slubena PDF verzija predavanja prof. Sande Plesli: sveobuhvatna i detaljna, jedina
potrebna za ista teoretska pitanja
na ispitu; sadri i razraene izvode
koje je dovoljno uiti za pismene i
usmeni ispit kod bilo kojeg profesora,
osim kod prof. Narania i Horvata
-skenirana zbirka zadataka prof. Kuliia: jedina potrebna za vjebanje zadataka (uz stare
ispite) zbirka iz koje se, tu i tamo, pojavljuju,
brojevima i tipovima, identini zadaci na ispitima;
sadri jako korisne rijeene primjere te
nerijeene zadatke koji su, sadrajem i duinom,
prilagoeni i reprezentativni te znaju doi na
ispitima apsolutno jedina potrebna zbirka
-popis zadataka koje treba proi u zbirci prof. Kuliia: od jako velikog broja primjera i
zadataka, meu kojima ima dugih,
kompliciranih i neprikladnih za ispit,
odabrani su prilagoeni i
reprezentativni te samo njih treba
prouavati/rjeavati
2.(F2M) Skenirana predavanja - Narani
Skenirana predavanja - Horvat
-po potrebi, predavanja, tj. izvodi prof. Narania (bez iznimke i improvizacije, zahtijeva
izvode koje je obradio na predavanjima i ispituje iskljuivo teoretska pitanja na razini kojom
je teoriju diktirao u biljenicu) i prof . Horvata (trai izvode na malo vioj razini s preciznim
oznakama i izrazima koji se, u nekim izvodima, ponekad izostavljaju)
3.(FW) http://www.fer.unizg.hr/predmet/fiz1
-1. link: proli MI i ZI (desno: 'ISPITI')
4.(F2M) "ute" formule
-slubene formule (podsjetnik) dozvoljene na ispitima
5.(F2M) Svi materijali za labose

-skenirana slubena skripta za labose: skripta s uputama i opisom svih pokusa (vjebi) koje se
odrauju na labosima; iz nje se izvlae podaci za
pripremu, koja se pie za labose, te se u njoj nalaze
tablice koje se popunjavaju oitanim rezultatima
-napisane pripreme za sve labose: za svaki labos (vjebu), napisana je 1 str. pripreme u
'Wordu'; odabrano je ono najvanije (ni previe ni premalo)
uz skice i slike; prepisivati samo u sluaju nude i to ne
doslovno, ve s izmijeanim natuknicama i, barem
141
minimalno, izmijenjenim izrazima kako sve prepisane

pripreme ne bi bile identine
6.(F2M) http://materijali.fer2.net/Folder.14.aspx >> DZ

(FW) http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/F2-merlin_detalji-2013_2014.pdf
http://www.fer.unizg.hr/_download/repository/Fizika2-zadace-2013_2014.pdf
-1.link: primjeri DZ, raznih profesora koji ih provode, za bodove s predavanja (PAP)
-2.link: upute za rjeavanje DZ putem sustava 'Merlin'
7.(Youtube) http://www.youtube.com/watch?v=KDCmWOVK2bU
-izborni materijal; snimljene auditorne vjebe asistenta Roberta Slunjskog; jako dobro
objanjeni zadaci nasumino odabrani iz svakog dijela gradiva; asistent Slunjski, tu i tamo,
na vjebama daje natuknice za zadatke koji bi se mogli pojaviti na ispitima (ako on zadaje 1
od 4 zadatka iz nekog dijela gradiva, velika je vjerojatnost da e zadatak biti slian onom iz
njegovih auditornih vjebi dotinog dijela gradiva)
Konaan prijedlog za uenje teorije/izvoda/zadataka:

-teorija (PDF verzije predavanja prof. Sande Plesli)
-izvodi (zapisivani u biljenicu na predavanjima (od vlastitog profesora) ili oni iz PDF verzija
predavanja prof. Sande Plesli (osim ako je prof. Narani ili prof. Horvat))
-zadatci (biljenica 'zbirka zadataka prof. Kuliia' uz popis zadataka koje treba
prouiti/rijeiti)
142
ARHITEKTURA
RAUNALA 1
ECTS: 6
Preduvjet za: -3. semestar: 'Operacijski sustavi' (smjer 'Raunarstvo')
143
Gradivo: -1.ciklus: -FRISC: -Arhitektura

-Programiranje
-Prikljuci
-Protone strukture
-Dodatno: podaci u raunalu, naini asembliranja, proirivanje s
20 na 32 bita
-2.ciklus: -FRISC: -Ulazno-izlazni prijenos podataka
-ARM: -Programski modeli
-Naredbe
-Adresiranje
-Potprogrami
-Raunalni sustavi
-Protone strukture
-Memorijski sustav
144

-etvrtak (2 sata)

*Za razliku od uobiajenog obraanja profesorima, putem njihovih e-mail adresa tipa
ime.prezime@fer.hr, kod ovog predmeta, mail poruke se alju na sljedee adrese:
-pitanja od opeg interesa svih studenata (forum predmeta na 'Ferwebu')
-privatna pitanja: -e-mail adresa: arh1@fer.hr
-oznake koje naslov e-maila, ovisno o sadraju njegovog pitanja, mora
sadravati: -LAB (labosi)
-MI (MI i ZI)
-BLIC
-OSTALO
1.Mario Kova: -predavanja: -odlian, najpreporueniji predava; prilino
entuzijastian pri objanjavanju gradiva; njegova je grupa,
gotovo uvijek, meu prve 3 po bodovnoj uspjenosti na
svakom blicu na predavanjima
-odnos sa studentima: stvara dobru i ugodnu radnu atmosferu
(Poznata je profesorova ala s patkicom. Na
prezentaciji, koju pusti preko projektora za odreeni
dio gradiva, s trake ispadne patkica. Kad ispadne,
profesor se zapita:,,Gdje je patkica? Ah, evo je'', te
ju izvue iz svoje torbe.)
2.Danko Basch: -predavanja: -profesor je vrstan znalac predmeta budui da je jedan od autora
zbirke zadataka, video-predavanja cijelog gradiva i procesora
FRISC; jako detaljno prolazi prezentacije objanjavajui
sve procese i injenice
-odnos sa studentima: -zna ubaciti alu da razbije monotonost
-uvijek susretljiv za pomo, daje konkretne odgovore
na pitanja (pogotovo u vezi naina rada procesora
FRISC) i trai iste ako, na licu mjesta, nema spreman
odgovor
3.Martin agar: -predavanja: profesor se veoma trudi pri objanjavanju pretvarajui tee
dijelove gradiva u puno zanimljivije, obrazlaui procese,
injenice i naglaavajui este ispitne greke studenata te ono
to bi se moglo pojaviti na ispitu; njegova je grupa, gotovo
uvijek, meu prve 3 po bodovnoj uspjenosti na svakom blicu
na predavanjima
-odnos sa studentima: esto, stvara ugodnu i zabavnu atmosferu kako bi
studenti mogli odrati koncentraciju, ali ne voli
vee ometanje, amor i koritenje laptopa na
predavanjima
145
4.Igor avrak: -predavanje: -profesor se trudi to detaljnije proi prezentacije uz objanjenje

procesa i razloga, a ne samih injenica, zbog ega je njegova
grupa, gotovo uvijek, meu prve 3 po bodovnoj uspjenosti na
svakom blicu na predavanjima
-dri srednje brz tempo predavanja te, iako napominje zaostatak
u tumaenju, ipak sve stigne zavriti na vrijeme
-plou ne koristi puno, samo ponekad za skice
-u tjednu prije ispita, odreena predavanja posveti rjeavanju
prologodinjeg ispita
-odnos sa studentima: -uvijek voli raspravljati o praksi predmeta tijekom
predavanja, a, pogotovo, u pauzama izmeu satova
predavanja ako ga studenti neto upitaju
-esto, ubacuje ale i dosjetke razbijajui monotoniju
ako nastane
(,,Sljedei sat, za DZ, donesite jastukejer u sigurno
pasti preko ovih ica.'')
5.Josip Knezovi: -predavanja: -profesor je dosta dobar predava za one koji su jako
skoncentrirani budui da, kontinuirano, pria prilino brzim
tempom te, esto, zna oduzeti dosta vremena od pauze kako
bi dovrio koji slajd prezentacije vie
-ispiti: albe: esto dodjeljuje ('vraa') bodove, pogotovo ako treba za
prolazak/veu ocjenu
-odnos sa studentima: otvoren za studentska pitanja i prekide tijekom
predavanja
6.Hrvoje Mlinari: -predavanja: iako se vidi da profesor dobro barata znanjem, nije uvijek
uspjean u kvalitetnom prenoenju svakog dijela gradiva
studentima,a predavanja su, ponekad, monotonog tempa;
napominje kakvi se tipovi zadataka mogu javiti na blicevima
te daje konkretne primjere
Asistenti:
1.Tamara Petrovi
2.Ivana Bosni
3.Martin agar
4.Daniel Hofman
5.Luka Lednicki
6.Matko Orsag
7.Luka Samarija
8.Josip Knezovi
146

5 (prisutnost na predavanjima): -bodovna struktura: 25 predavanja x 0.2 boda

-provoenje: -vlastitu X-icu, potrebno je oitati senzorom
postavljenim na ulazu predavaonicu
-ako se dogodi da sustav oitavanja X-ica nije
u funkciji poetkom semestra, 5 bodova, iz
prisutnosti na predavanjima, raspodjeljuje se
na ostale elemente predmeta na sljedei nain:
2 boda na MI (ukupno nosi 32 boda), 3 boda
na ZI (ukupno nosi 38 bodova)
12 (labosi): -bodovni prag: za izlazak na ispitni rok, bodovni prag je 2.4/12, a, za izlazak na
ZI, dovoljno je zadovoljavajue odraditi 3/3 labosa ('osvojiti' 0
bodova)
-bodovna struktura: 3 labosa x 4 boda
-provoenje: termini: 6., 10. i 12. tjedan ciklusa nastave
-elementi labosa: 1.rjeavanje zadataka
2.eliminacijska pitanja
4.pismeni blic
-1.rjeavanje zadataka: -na 'Ferwebu', objave se upute i zadaci (za svaki labos po
2 uz opis funkcije koju programski kod zadatka treba
izvravati) koje treba rijeiti (pisanjem, prevoenjem,
pokretanjem i spremanjem programskog koda u
programu ATLAS) i donijeti (na vlastitom laptopu,
USB-u) na labos
-potrebno je osigurati da program radi kako bi ga se,
pred asistentom, pokrenulo i objasnilo bez problema i
odugovlaenja
-2.eliminacijska pitanja: -2 asistenta idu od studenta do studenta postavljajui po
1-2 najosnovnija kratka pitanja vezana za temu i
razumijevanje labosa
-netonim odgovorom, daje se do znanja da vjeba nije
napravljena samostalno ili je prepisana s
nerazumijevanjem pa se studentu 'dodjeljuju'
(oduzimaju) -2 boda, udaljava ga se s labosa i alje na
nadoknadu dotinog
-3.usmeno ispitivanje: -asistenti eu uokolo traei studente koji su spremni
(mogu se javiti) za ispitivanje
-ispituje se znanje o oba zadatka
-uspjenim odgovaranjem, labos se smatra
zadovoljavajue obavljenim i ostvaruje se 0 bodova
-4.pismeni blic: -ako student eli osvojiti bodove, moe pisati blic na kraju
labosa
-bodovna struktura: 8 linija za ispis x 0.5 bodova
-provoenje: -vrijeme pisanja: 10-15 min.
-odmah po zavretku pisanja, asistenti ispravljaju
bliceve, omoguuju uvide i pokazuju rezultate
147
18 (blicevi na predavanjima): -bodovni prag: za izlazak na ispitni rok, bodovni prag je

3.6/18
-bodovna struktura: -5 ili 6 bliceva u semestru
-5 bliceva: 3 x 3 boda + 2 x 4.5 boda
-6 bliceva: 6 x 3 boda
-blic od 3 boda: -10 pitanja x 0.3 boda
-blic od 4.5 boda: -15 pitanja x 0.3 boda
-provoenje: -na 'Ferwebu', blicevi se najavljuju dan prije
odravanja (sve grupe piu blic istog dana)
-na poetku semestra, profesori, studentima
svojih grupa, podijele po 6 naljepnica s imenom
studenta i bar kodom
-na svakom blicu, prije pisanja, potrebno je imati
naljepnicu i zalijepiti ju na blic kako bi optiki
ita mogao registrirati studenta
-u sluaju gubitka naljepnica, potrebno se obratiti
profesoru, a, u sluaju zaboravljanja naljepnice
na dan kad se pie blic, potrebno ju je
(najkasnije do 12:00 h slijedeeg dana) odnijeti
tajnici u 'Zavod za automatiku i raunalno
inenjerstvo'
30 (MI): -bodovna struktura: 12 bodova (teorija) + 18 bodova (3-4 zadatka od 4-7 bodova)
-za studente, koji su bili bolesni tijekom originalnog termina MI, a imaju
bolesniku isprinicu, nakon, otprilike, tjedan dana, mogu pristupiti bolesnikom
MI koji, uz PI, sadri i UI
35 (ZI): -uvjet za polaganje: zadovoljivo odraena 3/3 labosa ('osvojenih' 0 bodova)

-bodovna struktura: 15 bodova (teorija) + 20 bodova (3-4 zadatka od 5-7 bodova)
5 (dolasci na predavanja): -ouvano

5 (labosi): -ukupan broj ostvarenih bodova iz labosa kontinuirane nastave, od moguih 12,
skalira se na 5 (1 bod iz labosa kontinuirane nastave = 0.42 boda iz labosa na
ispitnom roku)
148
10 (blicevi na satu): -ukupan broj ostvarenih bodova iz bliceva na predavanjima

kontinuirane nastave, od moguih 18, skalira se na 10
(1 bod iz bliceva na predavanjima kontinuirane nastave = 0.55 bodova
iz bliceva na predavanjima ispitnom roku)
80 (PI): -uvjet za polaganje: -odraena 3/3 labosa uz 2.5/12 bodova iz labosa

-3.6/18 bodova iz bliceva na predavanjima
-struktura: 7-8 bodova (teorija) + 32-33 boda (4 zadatka od 5-10 bodova)
Bodovi (ocjene):
0 - 49
(1 - nedovoljan)
50 - 64 (2 - dovoljan)
65 - 79 (3 - dobar)
80 - 89 (4 - vrlo dobar)
90 - 100 (5 - izvrstan)

Dolasci na predavanja: 5/5
Labosi: 7/12 (-1. labos: 2/4 (4/8 ispunjenih crta)
-2. labos: 3/4 (6/8 ispunjenih crta)
-3. labos: 2/4 (4/8 ispunjenih crta)
Blicevi na predavanjima: 12/18 (-1. blic: 7/10
-2. blic: 10/15
-3. blic: 10/15
-4. blic: 7/10
-5. blic: 6/10
-ukupno: 40/60 blic bodova
-pretvorba u prave bodove: 40 x 0.3 = 12)
Materijali:
1.(F2M) Predavanja, zbirka zad., knjiga, slub. podsjetnici
-slubena PDF verzija predavanja: -jedina potrebna za teoriju (sveobuhvatna, detaljna i lako
razumljiva); teoretska pitanja ispita doslovno se oblikuju
prema predavanjima
-poetni materijal za vjebanje zadataka (sadri velik broj
primjera zadataka
koji, iako nisu na
ispitnoj razini,
slue za poetak i
uvid u nain
rjeavanja)
149
-priloena su predavanja po pojedinanim temama (u vie

PDF datoteka) i skupljena predavanja (sva u jednoj PDF
datoteci) te crno-bijela i u boji
-zbirka rijeenih zadataka procesora FRISC: jako kvalitetan, prilagoen, raznovrstan i
reprezentativan izvor zadataka osnovnog,
ispitnog i naprednog tipa
-knjiga procesora ARM: izborni materijal uz PDF verzije predavanja (za one koji ele znati
neto vie)
3.(F2M) Ispiti (2005/06 - 2011/12)

(FW) http://www.fer.unizg.hr/predmet/arh1
-1.link: skupljeni svi MI i ZI 2006-2012 u jednoj PDF datoteci
-2.link: proi ispiti (desno: 'Stari ispiti')
-3.link: proli ispitni rokovi
4.(F2M) http://materijali.fer2.net/Folder.16.aspx >> Blicevi

(F2M) Slubene upute i vjebe (zadatci slini blicevima)
-1. link: primjeri pismenih bliceva s predavanja
-2. link: -slubene vjebe objavljene, na 'Ferwebu', za svaki blic pojedinano
-svaka vjeba sadri slina ili identina pitanja onima koja e uslijediti na pismenom
blicu na predavanjima
5.(F2M) Primjeri bliceva na predavanjima i slubene vjebe
6.(F2M) Datoteke za rad s Atlasom preko USB-a

(F2M) Upute za rad s Atlasom preko USB-a
-'Atlas' je program koji se koristi za pisanje, prevoenje, izvoenje i spremanje asemblerskih
kodova zadataka za labose
-na 'Ferwebu', postoje upute o instaliranju 'Atlasa' na razliite naine, a ovdje su postavljene
sve potrebne datoteke uz upute za instaliranje i koritenje na najjednostavniji i najsigurniji
nain
7.(F2M) Zadatci, upute i kodovi (.a, .doc) za labose 0, 1, 2, 3

-svaki red asemblerskog koda je komentiran, tj. objanjena mu je funkcija u programu
-.a je format za otvaranje datoteke u 'Atlasu'

-teorija (slubene PDF verzije predavanja)
-zadatci (stari ispiti, 'Zbirka zadataka procesora FRISC', 'Zbirka zadataka procesora ARM)'
150
ALGORITMI I
STRUKTURE
PODATAKA
ECTS: 6
Preduvjet za: -3. semestar: 'Operacijski sustavi' (smjer 'Raunarstvo')
151

2009/10
618
515
83%
2010/11
2011/12
540
65-70%
Gradivo: -1.ciklus (algoritmi): -Poziv funkcije. Segmenti virtualne memorije. Programski

slijed poziva funkcije. Stog.
-Algoritmi i sloenost. 'A priori' i 'a posteriori' analiza.
-Tehnike adresiranja. Raspreno adresiranje (hashing).
Slijedno pretraivanje sortiranih zapisa. Pretraivanje po
blokovima. Transformacija kljua u adresu. Binarno
pretraivanje.
-Rekurzija.
-Sortiranje. Selection sort. Bubble sort. Insertion sort. Shellov
sort. Mergesort. Quicksort.
-2.ciklus (strukture podataka): -Stog implementiran statikim i dinamikim poljem
(listom). Lista implementirana statikim i
dinamikim poljem. Pretraivanje, dodavanje i
brisanje elementa s liste. Dodavanje i skidanje
elementa sa stoga sa svih pozicija.
-Red implementiran statikim (krunim) i
dinamikim poljem (listom). Dodavanje i brisanje
elementa iz reda sa svih pozicija.
-Povezane liste. Dvostruki pokazivai i adrese.
Jednostruko i dvostruko povezana lista.
Pretraivanje, dodavanje i brisanje elementa sa
svih pozicija.
-Stablo. Oblikovanje stabla. Binarno stablo. Puno,
potpuno i koso stablo. Stablo implementirano
statikom i dinamikom strukturom. Pretraivanje,
dodavanje i brisanje elementa iz stabla.
-Gomila. Oblikovanje gomile. Heap sort.
-etvrtak (2 sata)
152

1.Gordan Gledec: -isto kao za 'Programiranje i programsko inenjerstvo'
2.Mile iki: -isto kao za 'Programiranje i programsko inenjerstvo'
-UI: -sastoji se od 3-4, relativno, jednostavnija zadatka (budui da je profesor
novi na UI), na koje su ukupni bodovi podjednako raspodijeljeni, i koji
sadre nekoliko teoretskih potpitanja (uglavnom definicija i opisa)
-u sluaju manjih greaka, koje se ne tiu veeg nerazumijevanja, nudi
studentu priliku za ispravak netonog, ak i nakon pregledavanja, ako je
potreban koji bod vie za prolaz; ako studentu treba samo zadovoljavanje
bodovnog praga za prolaz (pogotovo ako se izjasni kao kandidat za 'E'
smjer), profesor nee suvie detaljno gledati ispit, ve e ga procijeniti
zadovoljavajuim
3.Ivica Botiki: -predavanja: -profesor dosta dobo objanjava i rjeava puno zadataka (meu
kojima je dosta reprezentativnih ispitnih) i naglaava detalje na
kojima se, esto, na ispitima gube bodovi
-UI: profesor je neto blai, ako se radi samo o studentovom zadovoljavanju
bodovnog praga, te zadaje osnovnije i lake stvari
4.Nikica Hlupi: -predavanja: -profesor se zna zadravati na sitnicama iz prezentacija i prolazi
kroz jedan zadatak vie puta, na vie naina; ponekad nije
toliko uivljen u predavanje, ali ga pokuava odrati
zanimljivim i manje zamornim
-posjeenost: nije velika (20-ak studenata)
-UI: -teina oscilira prilino, od izbjegavanja ruenja bilo koga, do tekih
pitanja (pogotovo za vie ocjene), niskog praga tolerancije i iznimno
dugog zadravanja studenata
-cijeni redovitu prisutnost studenta na predavanjima povodom ega,
prema dotinom, postupa fleksibilnije u vidu bodova potrebnih za
prolaz/veu ocjenu
5.Vedran Mornar: -isto kao za 'Programiranje i programsko inenjerstvo'
-UI: na UI ispitnog roka, trai puno vie znanja nego na onom
kontinuirane nastave (na kojem, ionako, trai jako dobro znanje) pa,
ako se predmet ne misli poloiti kroz kontinuiranu nastavu, odabir
ovog profesora je neto tea opcija
6.Hrvoje Dapo: -predavanja: profesor se jako trudi pri objanjavanju (pogotovo na ploi)
-UI: profesor je neto blai, zadaje osnovnije i lake stvari
7.Damir Kalpi: -predavanja: profesor je interesantan kao predava i koristan ako se gradivo
eli pratiti u kontinuitetu budui da, esto, daje bliceve, iz koji
se dosta toga da nauiti
-UI: bodovi, dobiveni na blicevima na predavanjima, mogu se ubrajati u one
dobivene na UI automatski to, uvelike, olakava UI
153
8.Mirjana Domazet-Loo: -predavanja: profesorica prilino brzo pria i dri kontinuiran

tempo
-ispit: albe: esto, dodjeljuje ('vraa') vei broj bodova ili ako je
njena greka u ispravljanju ili ako student kvalitetno
objasni vlastitu ideju postupka
9.Tomislav Pribani: -predavanja: -profesor se trudi pri objanjavanju, ali su predavanja,
esto, monotona budui da, u odreenoj mjeri, nedostaje
iskustvena ica za sistematinost i efektivno prenoenje
znanja; esto se koncentrira samo na tekst prezentacija bez
dovoljno rijeenih konkretnih primjera
-posjeenost: nije velika (10-20 studenata)
-UI: profesor je prilino je blag i kae kako nikog nee ruiti, osim ako
kae neto to u pitanje dovodi ak i osnovno znanje
-odnos sa studentima: ponekad, ne odgovara na e-mail poruke
10.Ivana Nieti Kosovi: isto kao za 'Programiranje i programsko inenjerstvo'
Profesori (po lakem usmenom ispitu):

1.Pribani
2.Domazet-Loo
3.Dapo
4.Botiki
5.Kalpi
6.iki
7.Gledec
8.Mornar
9.Hlupi
Asistenti:
1.Marija Kati
2.Nenad Katani
3.Vjekoslav-Leonard Pri
4.Mario Bri
5.Ivan Budiak
6.Petar Djerasimovi
7.Tomislav Rajnovi
8.Ivo Bero
154

5 (labosi): -bodovna struktura: -2 labosa x 2.5 boda

-provoenje: termini: 6. i 9. tjedan ciklusa nastave
-elementi labosa: 1.rjeavanje zadataka
-1.rjeavanje zadataka: -na 'Ferwebu', objave se upute i zadaci koje treba
isprogramirati, prevesti i izvesti te (na laptopu, USB-u)
donijeti na labos
-nekoliko je ponuenih zadataka, u ukupnoj vrijednosti od
3, 3.5 boda (pojedinano nose 0.5, 1 ili 1.5 bod), a mogu
se koliinski izabrati i rijeiti, po elji, za bilo koji iznos
bodova
-2.usmeno ispitivanje: -provoenje: -provode ga demosi redom ispitivajui
studente koji su spremni za odgovaranje
(studenti se mogu sami javiti)
-nakon ispitivanja, za pojedinog studenta,
labos je gotov i moe se izai
10 (blicevi): -bodovna struktura: -2 blica x
5 bodova
-blic: 10 ABCDE pitanja x 0.5 bodova
-provoenje: -termini: 7. i 13. tjedan
-preko 'Ahyca'
25 (MI): -bodovna struktura: 5 zadataka s, otprilike, podjednakom raspodjelom bodova na

svaki zadatak
30 (ZI) + 30 (UI): -ZI: -bodovni prag: 10/30

-bodovna struktura: 5 zadataka s, otprilike, podjednakom
raspodjelom bodova na svaki zadatak
-UI: -uvjet za polaganje: ukupno 35 bodova, od 70 moguih, iz svih
elemenata predmeta do UI (od tih 35, barem 10/30 na ZI)
dotadanjim elementima predmeta za izlazak na UI
-bodovni prag: 15/30
155
70 (PI): -bodovni prag: 35 (uz, istovremeno, 1 cijeli toan zadatak)

-bodovna struktura: 5 zadataka s, otprilike, podjednakom raspodjelom bodova na
svaki zadatak
30 (UI): -bodovni prag: 15/30

Bodovi (ocjene):
50 - 65 (2 - dovoljan)
66 - 79 (3 - dobar)
80 - 91 (4 - vrlo dobar)
92 - 100 (5 - izvrstan)

Labosi: 5/5
Blicevi: 8/10 (-1.blic: 4/5 (8/10 odgovora)
-2.blic: 4/5 (8/10 odgovora))
MI: 8/25
ZI: 14/30
UI: 15/30
Materijali:
1.(F2M) Predavanja i kodovi programa sa slajdova (s Ferweba)
-slubena PDF verzija predavanja: -svi ih profesori koriste na svojim predavanjima
-dosta toga je jako dobro objanjeno, ali neki elementi
nedostaju - u sljedeoj natuknici su dopune stvari koje
nedostaju na slajdovima ili su povrno objanjenje
-1. i 2. natuknica, zajedno, ine sav potreban materijal za
ovaj predmet (uz prole ispite koje, obavezno, treba
prouiti)
-kodovi zadataka s predavanja: iza teoretskog dijela, priloeni su zadaci za vjebu, a ovdje su
kodovi svih tih zadataka (otvaraju se u DevC++ ili se
preimenuju u nastavak .doc i otvore u Wordu)
2.(F2M) Tutorial - Hash

(F2M) Dopune predavanja (bit e postavljeno pred poetak ljetnog semestra 2013/2014)
-oba linka: detaljnije, na primjerima, objanjeni dijelovi gradiva koji nisu objanjeni na
prezentacijama predavanja
156
3.(F2M) Slubeni podsjetnik

-slubene formule (podsjetnik) dozvoljene na ispitima
4.(FW) http://www.fer.unizg.hr/predmet/asp/ispiti
-1. link: -(lijevo: 'Ispiti') MI, ZI i ispitni rokovi zadnje 2 godine
-(desno: 'Zadatci za vjebu') vjebe za bliceve na raunalu
5.(F2M) Dev-C++ 4.9.9.2

http://mingw.en.softonic.com/
http://www.nutonian.com/download/eureqa-desktop-download/
(F2M) Upute za Mingw i GCC
-isto kao za 'Programiranje i programsko inenjerstvo', osim 3. linka - programa ('Eureqa')
kojeg je potrebno instalirati za 2. Labos i ija je funkcija objanjenja u uputama za labose
6. (F2M) Zadatci i rjeenja za oba labosa (vie verzija)
(F2M) 2lab ASP
-2. link: programski kodovi za 2. labos
7.(F2M) http://materijali.fer2.net/Folder.15.aspx >> Blicevi

-Primjeri prolih bliceva

-teorija (slubene PDF verzije predavanja 'Dopune predavanja' zapisani detalji na
predavanjima)
-zadatci (stari ispiti)
157
MENADMENT U
INENJERSTVU
ECTS: 3
Preduvjet za: -4. semestar: 'Inenjerska ekonomika'

-5. semestar: 'Projekt'
158
Gradivo: -1.ciklus: -Inenjerstvo (Povijest inenjerstva. Inenjeri. Vjetine i poslovi

inenjera.)
-Etika u inenjerstvu (Profesija. Bonton, zakon i moral. Etiki kodeksi.
Moralne dileme. Odgovornost. Primjer etike.)
-Intelektualno vlasnitvo (Vrste intelektualnog vlasnitva. Autorsko i
srodna prava. Industrijsko vlasnitvo. Patent.
ig. Dizajn. Izvornost. Topografija proizvoda.
Intelektualno vlasnitvo u digitalnoj eri.)
-Inenjersko rjeavanje problema (Pristup i razumijevanje. Kategorije.
Ciklus rjeavanja. Razvoj
specifikacija.
-Rad u timu (Definicija i izgradnja. Uloge i odgovornost. Vanost.
Preduvjeti uspjenog rada. Problemi. Upravljanje i
rjeavanje sukoba.
-Projekt i upravljanje projektom (Definicija projekta. Upravljanje i
kontroliranje. Faze: planiranje.
Pokretanje, izvrenje i zavretak.
Procesi.
-Planiranje projekata (Odreivanje dosega. Identifikacija aktivnosti.
Vremensko rasporeivanje aktivnosti. Resursi,
alat, budet i kadrovi.)
-Upravljanje rizicima u projektu (Identifikacija. Kvalitativna i
kvantitativna analiza. Praenje i
kontrola.)
-Menadment i menader (Organizacija. Funkcije i vjetine menadera.
Inenjerski, znanstveni i opi administrativni
menadment. Povijest menadmenta. Poslovi
u menadmentu. Psihologijski, situacijski,
kvalitativni i kvantitativni pristup
menadmentu. Teorija sustava.)
-Organiziranje (Specijalizacija poslova. Odnosi u organizacijama.
Poslovne funkcije poduzea. (De)centralizacija.
Smjernice za planiranje. Funkcija i organizacija
tehnikih odjela.)
-Voenje (Elementi i struktura voenja.)
Satnica predavanja: -petak (2 sata)

159
Profesori:
*Ovaj predmet je takve prirode da profesori ne igraju veliku ulogu u generalnom znanju i
uenju za ispit, ve se samostalno ui, iz prezentacija predavanja, pa komentari o
profesorima nisu napisani; svejedno je kod kojeg se profesora ide na predavanja.
1.eljka Car
2.Davor krlec
3.Vedran Bilas
4.eljko tih
5.Stjepan Car
6.arko Jani
7.Darko Huljeni
8.Bojan Trkulja
10 (sudjelovanje na predavanjima): -bodovni prag: nema ga

-otprilike, 1 bod po predavanju
-profesori zatrae da se svi prisutni potpiu na njihov
papir ili zadaju neki mali zadatak/pitalicu da se napie
nekoliko redova (nita to bi zahtijevalo konkretno
znanje iz MUI, ve reda radi)
30 (seminar): -bodovni prag: nema ga

-zadaje se u 9. tjednu (na slubeni FER-mail studenta, stie tema o kojoj se
mora pisati, nikad se ne ponavlja neka tema prolih
generacija)
-predaje se u 11. tjednu (u PDF formatu putem 'Moodlea')
-nema usmenog izlaganja
-pomou posebnog programa, profesori provjeravaju jesu li odreeni dijelovi
seminara doslovno (bitno je 'doslovno', ne parafrazirano) kopirani/prepisani s
interneta ili od kolega trenutne generacije/prijanjih generacija tako da bilo
kakvo prepisivanje ne dolazi u obzir i rezultira padom predmeta (slanjem na
ispitni rok, a mogue i prijavom komisiji)
-rezultati se upisuju, otprilike, 2 tjedna nakon roka za predaju
30 (MI): -bodovna struktura: 30 ABCDE pitalica po 1 bod

-ak i bez ikakvog uenja, da se skupiti 20-ak bodova (ako ne i vie) jer je veina
pitanja openitog, logikog karaktera
30 (ZI): -provoenje: vrijeme pisanja: 60 min.

160
10 (sudjelovanje na predavanjima) + 30 (seminar): -ouvano

60 (PI): -briu se ostvareni bodovi iz MI i ZI
-sve isto kao za ZI, samo to se, ostvareni ispitni bodovi, skaliraju na 60 bodova
Bodovi (ocjene):
50 - 61 (2 - dovoljan)
62 - 73 (3 - dobar)
74 - 85 (4 - vrlo dobar)
86 - 100 (5 - izvrstan)

Sudjelovanje na predavanjima: 10/10
MI: 15/30 (15/30 zadataka)
ZI: 15/30 (15/30 zadataka)
Seminar: 10/30
Materijali:
1.Detaljna predavanja i sve za seminar
-slubena PDF verzija predavanja
-upute za izradu i predaju seminara uz elemente bodovanja
-upute i download link za 'WBS' i 'Gantt project'
-primjeri studentskih seminara za 30/30 bodova
2.http://materijali.fer2.net/Folder.17.aspx >> Ispiti

-ispiti prolih godina
161
AUTOCAD
ECTS: 2
Preduvjet za: /
Asistenti:
1.Nikola vigir
2.Damir Sumina
3.Igor Erceg
4.Davor Kukolja
5.Zlatko Hani
6.andor Ile
7.Marinko Kovai
Bodovi: nema bodova ili ocjena, mogu se ostvariti samo prolaz ili pad
'Autocad' je sofisticirani program koji slui raunalnoj izradi 1D, 2D i 3D modela objekata u
bilo kojim veliinama, bojama, oblicima (ravno, zakrivljeno, proupljeno, izdignuto,
udubljeno, u svim geometrijskim oblicima) i milimetarskoj preciznosti; modeli se mogu
pomicati, skalirati, rotirati
Provoenje:
-sastoji se od 3 labosa (vjebe)
-termini: 3., 4. i 5. tjedan ciklusa nastave
-trajanje labosa: 120 min.
-elementi labosa: 1.prouavanje i vjeba gradiva
2.izrada vjebe
-1.prouavanje i vjeba gradiva: proitati: -upute za naredni labos u kojima su opisani
postupci izrade nekog modela slinog onome to
e se raditi na labosu i odreene su naredbe koje e
se nad njim koristiti
-tehnike izvedbe tih naredbi opisane su u kratkim
prezentacijskim Autocad filmovima
-popis pitanja koja deurni asistent moe pitati (23) prilikom pokazivanja modela napravljenog na
labosu
-priloeni su i neki modeli koji se, doma za vjebu,
mogu izraditi kao priprema za labos (nije nuno)
-2.izrada vjebe: -po dolasku na labos, na ploi je nacrtan (ili asistenti kau da se nae na
Ferwebu) model kojeg svi prisutni trebaju izraditi
-ako se, barem okvirno, prolo prezentacijske filmove, uporaba naredbi nee
162
biti teka i model se da jako brzo izraditi (puno studenata bude gotovo ve u
prvih 30-40 minuta)
-uvijek se moe pitati za pomo kolegu do sebe (za neku sitnicu), ali tu su,
prvenstveno, demosi zadueni za strunu pomo, ali i deurni asistent
-samo ako je vjeba jako loe napravljena ili, u nekom sluaju, nije dovrena
u periodu od 2 sata (to je i vie nego dovoljno), student se alje na
nadoknadu tog labosa (jako rijedak sluaj)
Materijali:
1. (FW) http://www.fer.unizg.hr/predmet/autocad
-predavanje o 'Autocadu', upute za vjebe, popis usmenih pitanja, filmovi o radu u 'Autocadu',
zadatci za vjebu
TJELESNA I
ZDRAVSTVENA
KULTURA 2
ECTS: 0
Sve je isto kao i za 'Tjelesnu i zdravstvenu kulturu 1'.
163
STUDENTSKI
IVOT
1.Studentski centar Zagreb
-putem njega, obavljaju se sve vrste studentskih poslova vezanih za fakultet i studentski dom
('Smjetaj', 'Prehrana, 'Student servis') te informiranje o aktualnostima iz (zagrebakog)
studentskog ivota 'Naslovnica', 'Kultura')
-sve vane informacije s ove stranice, nalaze se u nastavku skripte
Linkovi
1.'SCZG' web stranica: http://www.sczg.unizg.hr/
2.X-ica
-Identifikacijska kartica studenta (iks X-ica)

-jedinstvena identifikacijska i korisnika kartica svakog studenta
-preuzima se na fakultetu koji se pohaa (u 'Studentskoj slubi' ) u prvom tjednu ciklusa
nastave
-slui za: -identifikaciju u referadi doma (pri useljenju, preseljenju, iseljavanju, plaanju
stanarine)
-identifikaciji na fakultetu (poslovi u 'Studentskoj slubi, identifikacija na ispitima,
registracija prisutnosti na predavanjima)
-trostruko jeftiniju prehranu u menzama
-popuste za 'ZET' prijevozni pokaz za tramvaj/bus i kartu za bus/vlak
-popuste na kulturnim manifestacijama i odreenim gradskim lokacijama
-sadri: -ime i fotografiju studenta (nainjenu, prilikom upisa na prvu godinu, na dotinom
fakultetu)
-JMBAG
-fakultet kojeg student pohaa
-optiku crnu traku za oitavanje (na poleini)
-u sluaju gubitka X-ice: -gubitak je potrebno prijaviti referadi 'Studentskog centra Zagreb',
eventualno 'Studentskoj slubi' fakulteta ili se raspitati o tome
-kod prvog gubitka X-ice, izrada nove plaa se 30 kn, a, za svaki
sljedei gubitak, plaa se duplo vie nego prethodni put
-dok se ne izradi nova X-ica (ponekad je potrebno nekoliko tjedana),
studentu se dodjeljuje privremena X-ica koja zadrava prava one
originalne i nastavlja sa zateenim iznosom subvencije
164
Linkovi:
1.Informacije o X-ici i ostale studentske informacije ('SRCE'; 'Centar za autorizaciju'):
http://www.cap.srce.hr/StoJeX.aspx
3.Studentski domovi
3.1.Dokumenti potrebni za upis u dom (i za prvu i za vie godine)
1.rodni list
2.domovnica
3.osobna iskaznica
4.OIB/JMBG
5.svjedodbe sva etiri razreda srednje kole i dravne mature (original ili kopije ovjerene u
srednjoj koli)
6.priznanja i dokumenti iz izvannastavnih aktivnosti (npr. glazbena kola, sport) i s
dravnih natjecanja (priznaju se samo prva tri mjesta, ali, za svaki sluaj, dobro je ponijeti
sva priznanja i rezultate koji su ostvareni)
7.sve vrste potvrda o osobnom statusu, statusima roditelja, brae i sestara (vie u bodovnim
kriterijima za upis
u dom)
8.potvrda o mjestu prebivalita (podignuto u MUP-u dotinog mjesta)
9.: -upisni paket za studentski dom (ispunjen upisni obrazac (ili A ili B) + uplaena uplatnica)
kupljen, po cijeni od 5 kn, u knjiari 'Studentskog centra'
-obrazac A (za upis studenata viih godina; jedan dio ispunjava student, a drugi ispunjava i
ovjerava zaposlenik 'Studentske slube' fakulteta; naznaeno je tko ispunjava
koji dio obrasca)
-obrazac B (za upis studenata prve godine; jedan dio ispunjava uenik, a drugi ispunjava i
ovjerava srednja kola; naznaeno je tko ispunjava koji dio obrasca)
*Potvrdu, o upisu na fakultet/upisu naredne godine fakulteta, FER-ova 'Studentska sluba'
automatski prosljeuje 'Studentskom centru Zagreb'
3.2.Bodovni kriteriji za upis u dom

-izravan upis: -studenti bez oba roditelja
-prosjek, prolaznih ocjena na kraju godine, 5.0 tijekom sve 4 godine srednje
kole
-prosjek akademske godine 4.5 (i vie) uz ostvarenih 55 ECTS bodova
-srednjokolski prosjek + matura: -vrijedi za upis u studentski dom na prvoj godini studija
-formula: -osobni prosjek, sve 4 godine, iz srednje kole i s
mature (zaokruen na 3 decimale) dijeli se sa
zajednikim (srednjim) prosjekom svih studenata
RH koji upisuju prvu godinu bilo kojeg
sveuilinog studija
-broj, dobiven dijeljenjem tih dvaju prosjeka,
mnoi se s 1000 i dobiva se broj bodova za upis
u dom
-ovi se bodovi ne mogu znati unaprijed, ve
165
uvidom u ukupne rezultate natjeaja za

studentski dom
-prosjek protekle akademske godine: -vrijedi za upis u studentski dom na viim godinama
studija (od druge pa nadalje)
-formula: -ukoliko je ostvaren dovoljan broj ECTS
bodova protekle akademske godine, osobni
prosjek, svih poloenih predmeta te godine,
dijeli se sa zajednikim (srednjim) prosjekom
svih studenata iste godine dotinog fakulteta
-broj, dobiven dijeljenjem tih dvaju prosjeka,
mnoi se s 1000 (ako se via godina upisuje
prvi put), odnosno 900 (ako se via godina
upisuje po drugi put) i dobiva se broj bodova
za upis u dom
-ovi se bodovi ne mogu znati unaprijed, ve
uvidom u ukupne rezultate natjeaja za
studentski dom
-gubitak roditelja; student uzdravan socijalnom skrbi (400)
-kategorije invalidnosti (tjelesne oteenosti) studenta: -50% (400)
-40% (320)
-30% (250)
-20% (200)
-10% (150)
-student kao maloljetni roditelj (300)
-mjeseni financijski prihod po ukuanu u kn (bodovi po ukuanu): -manje od 500 kn (300)
-500 - 700 kn (250)
-700 - 900 kn (200)
-900 - 1100 kn (150)
-1100 - 1300 kn (100)
-1300 - 1660 kn (50)
-roditelj branitelj; vea invalidnost roditelja; oba roditelja nezaposlena; po sestri/bratu koji
imaju zdravstveno oteenje te su izuzeti iz sustava kolovanja; faks kao deficitarno
zanimanje (200)
-za svaku sestru/brata koji ive u domainstvu; razvedeni roditelji (150)
-jedan roditelj nezaposlen (100)
-negativni bodovi - izreena disciplinska mjera pred iskljuenje (naruavanje domskog reda i
inventara) (-200)
-bodovni pragovi za stjecanje prava na (bilo koji) studentski dom: -1429 (brucoi)
-1495 (studenti viih
godina)
-rezultati natjeaja za upis u studentski dom: -polovica kolovoza (oko 15.8.)
-informacije o postignutim bodovima,
prikazanim po pojedinanim kriterijima
dodjeljivanja, i dobivenom domu
-upis u studentski dom na prvoj godini studiranja: -svi navedeni dokumenti (1.-11.) predaju se
u studentskoj slubi 'Studentskog centra
Zagreb', do krajnjeg datuma upisnog roka,
166
na lokaciji 1 sljedee slike

-posebna molba, za jednokrevetnu sobu,
predaje se lijeniku fakulteta poetkom
rujna (5.9., 6.9.)
-upis u studentski dom na viim godinama studiranja: -predaju se dokumenti 7. i 9. u
studentskoj slubi 'Studentskog centra
Zagreb', do krajnjeg datuma upisnog
roka, na lokaciji 2 sljedee slike
Plan 'Studentskog centra Zagreb'
Linkovi:
1.Natjeaj za smjetaj u studentski dom: ovdje.
2.Obrazac za upis u studentski dom na vioj godini studija: Obrazac "A"
3.Obrazac za upis u studentski dom na vioj godini studija: obrazac "B"
4.Popis prosjeka ocjena svih zagrebakih fakulteta: ovdje
5.Rezultati natjeaja za smjetaj u studentski dom: ovdje
6.Upute za rezervaciju soba: rezervaciju soba
3.3.Useljenje u dom
-useljenje u dom: -potrebni dokumenti: -osobna iskaznica/X-ica
-potvrda o sistematskom predmetu, obavljenom u bilo
kojoj bolnici (poliklinici); nakon prve godine, budui
da ga dogovara sam FER, najpraktinije ga je obaviti
u zagrebakoj poliklinici, na adresi Albaharijeva bb
(prikazana na sljedeoj slici), proizvoljno odabravi
termin u 'Burzi grupa' (kad se otvori u drugoj
polovici 2. semestra) na 'Ferwebu'
-u referadi (upravi) doma, predaju se navedeni dokumenti, plaa troak
upisa (cijena 100 kn manja od standardne mjesene stanarine), preuzimaju
kljuevi sobe i potrebne stvari iz skladita (plahta, jastunica, kabel za
Internet)
-po dolasku u sobu, potrebno je prijaviti sve nepravilnosti ako postoje
(velika neistoa, slomljeni namjetaj, problemi s odvodom) kako bi se
167
ispravile i kako bi se useljenik ogradio od potencijalne odgovornosti

-soba se moe zamijeniti drugom, ali samo u dogovoru s vlastitim cimerom,
stanarom eljene sobe te referadom doma i to, po useljenju, u to kraem
roku
3.4.Sistematski pregled
-sistematski pregled: -dolaskom u odreeni termin, na adresu Albaharijeva bb, doktorica
podijeli obrasce koje je potrebno ispuniti standardnim osobnim
podacima uz povijest bolesti i ozljeda (ako su postojale)
-kako doktorica proziva, tako se ulazi na prvi dio pregleda (mjerenje
visine, teine, tlaka, kontrola vida, dioptrije (itanje znakova iz
daljine) i daltonizma (razlikovanje tokastih brojeva na podlozi), a,
zatim, na drugi dio (sposobnost unja, provjera kraljenice
(presavijanje u struku dotiui prstima stopala ili pod), dodir prstiju
ruku iza lea (jedna ruka savinuta iza lea, druga preko ramena),
provjera disanja i trbune upljine, mehaniki uroloki pregled, kratko
ispitivanje i savjeti o zdravoj prehrani i tjelesnim aktivnostima)
-u sluaju da je student zdrav, doktorica odmah izdaje potvrdu o
urednom sistematskom pregledu (koja se mora predoiti referadi
studentskog doma pri useljavanju), a, u sluaju zdravstvenih problema,
potrebno ih je zbrinuti i doi po potvrdu (takoer, u Albaharijevu bb)
kad se to obavi
-informacije o poliklinici: -doktorica: dr.med. Branka Pukari Sai
-radno vrijeme: -parni datumi (poslijepodne)
-neparni datumi (prijepodne)
-kontakt telefon: 383-5444
Poliklinika za sistematski pregled (Albaharijeva bb)

*Ovo je put od SD 'Cvjetno' do Albaharijeve bb, no za ostale domove, vrijede sve tramvajske
linije, priloene u nastavku skripte, pa ih valja prouiti.
168
3.5.Domski Internet
Nakon to je studentu, kroz prvi tjedan pohaanja fakulteta, dodijeljen elektroniki identitet,
student moe uspostaviti vezu s Internetom putem prikljuka u sobi studentskog doma. Bez
elektronikog identiteta, pristup Internetu nije mogu iz sobe studentskog doma. Sve detaljne
upute, za uspostavljanje domske veze s Internetom, nalaze se na sljedeem linku.
Linkovi:
1.Upute za pristup domskoj mrei
4.Zagrebaki studentski domovi (po kvaliteti)

*Zajednike stvari svih domova: -zeleni okoli, klupe, telefonske govornice i kontejneri za
smee u parku
-blizina tramvajskih stanica i menzi
-oznake broja na svim paviljonima
-oznake soba: -1. kat (101, 102, 103)
-2. kat (201, 202, 203)
itd.
-jednokrevetne sobe za studente sa zdravstvenim tekoama
-veina paviljona, s jako rijetkim iznimkama, sadri
dvokrevetne sobe, a, ako su, za pojedini paviljon, naznaene
169
druge vrste soba, one su prisutne u znatno manjem broju

-naznaeni ukupan broj leajeva vjerojatno je neto vei od
pojedinanog zbroja kreveta, po razliitim vrstama soba,
budui da 2 web stranice, s koje su informacije preuzete,
nude malo drugaije informacije
-veliina sobe (zajedno s kupaonicom ako ju soba sadri)
kree se od 15-ak do 20-ak m2
-grijanje u svim sobama
-ini prikljuak za Internet u svim sobama
-radno vrijeme uprave, blagajne i skladita, objeeno na
ulazu i ovisno o studentskom domu, uglavnom poinje
izmeu 7:00 i 9:00, ima polusatnu pauzu izmeu 10:00 i
11:00 i traje do 13:00 ili 14:00
-radno vrijeme menze objeeno je na ulazu i, za svaki
studentski dom posebno, naznaeno u nastavku
-radno vrijeme praonice rublja objeeno je na ulazu i ovisi o
studentskom domu; na ulazu, kupuje se eton i dobiva raun
s kojima se odlazi do zaposlenice, a zatim i do perilice s
vlastitim, iskljuivo tekuim, deterdentom;
jedan eton omoguuje ili 1 pranje ili 1 suenje 1 perilice
pune rublja, a cijene su, uglavnom, pranje: 15-20 kn,
suenje: 10-15 kn
-mjesena lanarina u fitness centru, za vremenski
proizvoljno koritenje svakog dana, iznosi 100-120 kn, a
radno vrijeme, objeeno na ulazu, uglavnom je slino je kod
svih studentskih domova (ponedjeljak - petak/subota,
poinje izmeu 8:00 i 10:00, a traje do 22:00)
-vane odredbe domskog reda: -detaljne odredbe ovjeene
su u prizemlju svakog
paviljona svakog doma
-tee krenje odredbi moe
dovesti do opomene pred
iskljuenje ili iskljuenja iz
studentskog doma
-zabrana prodaje ili
iznajmljivanja dobivene
sobe
-zabrana seljenja u drugu
sobu bez obraanja
blagajni/upravi doma
-prijava gosta koji se, u sobi,
zadrava due vrijeme ili
noi u njoj
-redovito podmirivanje
mjesene stanarine
(stanarina, za tekui mjesec,
mora se podmiriti do
njegovog zadnjeg datuma)
170
-ouvanje stvari preuzetih u

skladitu i njihovo vraanje
po iseljavanju (u sluaju
nedostatka posuenih stvari,
za svaku se plaa simbolina
naknada od 20-ak kn)
-prijava vodovodnih kvarova
u kupaonici i mehanikih
problema na namjetaju
-prijava oteenja bilo kojeg
elementa u sobi, odmah po
useljenju, poradi oslobaanja
studenta od odgovornosti za
nastalu tetu
-prijava (nenamjernog)
oteenja bilo kojeg
elementa u sobi, dok student
boravi u njoj, u svrhu
popravka i izbjegavanja vee
kazne
-izbjegavanje stvaranja buke
i bilo kakvih nereda ili
neugodnosti ostalim
stanarima
4.1.SD 'Cvjetno naselje' ('Cvjetno')
Adresa: Odranska 8
Telefon: 6191-245
Sadraj
-uprava
-blagajna
-skladite
-8 paviljona: -broj leajeva: 1754
-sobe: -3 peterokrevetne
-8 trokrevetnih
-821 dvokrevetna
-73 jednokrevetne
-broj katova paviljona: -5 katova (6., 7. i 8.)
-4 kata (1., 2., 3., 4. i 5.)
-1., 2., 3., 4. i 5. (stariji paviljoni; etvrtasta soba, zasebna kupaonica, stariji
namjetaj i parket)
-6., 7. i 8. (noviji paviljoni; neto vea soba izduenog oblika, kupaonica
dijeljena sa susjednom sobom, izdueno predsoblje s ormarom i
kuhinjom)
-posebnosti pojedinih paviljona: -1. (novi namjetaj i laminat na podu)
-2. (ajna kuhinja)
-3. (uionica)
171
-6. (skladite, praonica rublja, peterokrevetne i

jednokrevetne sobe)
-7. i 8. (trokrevetne i jednokrevetne sobe)
-u svim sobama, povrina prozora je, gotovo duplo, vea nego u sobama ostalih
studentskih domova
-u prizemlju svakog paviljona, postoji samoposluni aparat za slatkie i
grickalice
-2 restorana u menzi: -1. restoran (lijevi): radno vrijeme: -doruak (ne radi)
-ruak (11:00 - 16:00
ponedjeljkom ne radi)
-veera (17:30 - 20:00)
-2. restoran (desni): radno vrijeme: -doruak (uto. - pet., 7:00 - 10:00
sub. - ned., 8:00 - 10:00
ponedjeljkom ne radi)
-ruak (12:00 - 15:00)
-veera (17:30 - 20:00)
-slastiarnica: radno vrijeme (ponedjeljak - subota, 11:30 - 21:30 s pauzom 17:00 - 17:30)
-praonica rublja
-uionica
-polivalentna dvorana
-fitness centar
-kola stranih jezika
-potanski ured
-lijenika i stomatoloka ordinacija
-pastoralni ured
-duan, pekarnica i kafi u neposrednoj blizini
Slike
Okoli
172
Soba u 1., 2., 3., 4. i 5. paviljonu
173
Soba u 6., 7. i 8. paviljonu
Menza
4.2.SD 'Dr. Ante Starevia' ('ara')

Adresa: Zagrebaka avenija 2
174
Telefon: 3095-434
Sadraj
-uprava
-blagajna
-skladite
-3 paviljona: -broj leajeva: 1237 leajeva
-sobe: tek nekoliko jednokrevetnih soba
-broj katova paviljona: svi paviljoni imaju 4 kata
-novi paviljoni; manje, ali uredne i dobro opremljene sobe s novim i kvalitetnim
namjetajem (vei broj polica, ladica i ormara, PVC prozori), kupaonica
dijeljena sa susjednom sobom, mali hladnjak u svakoj sobi
-svaki paviljon sadri uionicu, ajne kuhinje i praonicu rublja
-fitness centar
-igralite
Slike
Okoli
175
Soba u svim paviljonima
4.3.SD 'Stjepan Radi' ('Sava')

Adresa: Jarunska 2
Telefon: 3634-255
Sadraj
-uprava
-blagajna
-skladite
-sobe (dostupne informacije za prvih 9/12 paviljona): -17 peterokrevetnih
-1767 dvokrevetnih
176
-10 jednokrevetnih
-broj katova paviljona: svi paviljoni imaju 4 kata
-1., 2., 3., 4., 7., 8. i 9. (stariji paviljoni; peterokrevetne sobe; najmanja soba
meu svim studentskim
domovima (izduenog oblika; dovoljno velika za po dva
kreveta, ormara i stola), ajna kuhinja i zajednika
kupaonica (nekoliko tueva, 5 WC-a, 10-ak umivaonika)
na svakom katu, stariji namjetaj i parket)
-5. i 6. (noviji paviljoni; kupaonica dijeljena sa susjednom sobom, ajna kuhinja
na svakom katu)
-11. i 12. (izgraeni 2010. godine; mjesena stanarina: 500 i 600 kn; najvea
soba meu svim studentskim domovima, kupaonica , kuhinja i balkon
dijeljeni sa susjednom sobom, detektori dima, soba oliena u
nijansama boja, novi namjetaj)
-posebnosti pojedinih paviljona: -1., 2., 3. i 4. (u blizini nonih klubova,
mogunost povremene buke)
-4. (jednokrevetne sobe)
-6. i 8. (novi namjetaj)
-7. (vie polica na zidu nego u ostalim
sobama)
-na jednom od katova svakog paviljona, nalazi se klimatizirana uionica
-2 restorana u menzi: -1. restoran: radno vrijeme: -doruak (ponedjeljak - petak, 7:00 - 9:30
subota, 8:00 - 10:00)
nedjeljom ne radi)
-ruak (11:30 - 16:00)
-veera (17:30 - 21:00)
-2. restoran: radno vrijeme: -doruak (ne radi)
-ruak (12:00 - 16:30)
-veera (18:00 - 21:30)
-pizzeria: radno vrijeme (ponedjeljak - petak, 10:30 - 21:00 s pauzom 16:00 - 17:00)
-slastiarnica: radno vrijeme (ponedjeljak - subota, 11:00 - 22:00 s pauzom 16:00 - 17:00)
-duan i trafika
-uionice
-fitness centar
-igralite
-plesna dvorana
-kino dvorana
-lijenika i stomatoloka ordinacija
Slike
Okoli
177
Soba u 1., 2., 3., 4., 7., 8. i 9. paviljonu
Soba u 11. i 12. paviljonu
178
Zajednika kupaonica na svakom katu
Menza
179
4.4.SD 'Laina'
Adresa: Lainska cesta 32
Telefon: 2430-615
Sadraj
-uprava
-blagajna
-skladite
-sobe: -18 trokrevetnih
-173 dvokrevetne
-56 jednokrevetnih
-broj katova paviljona: -3 kata (1. paviljon)
-2 kata (svi ostali paviljoni)
-2 muka (1. i 6.): -200 leajeva
-posebnosti pojedinih paviljona: -1. (najvei, TV dvorana u
podrumu)
-6. (najmirniji)
-6 enskih (2., 4., 5., 7., 9. i 10.): -226 leajeva
-posebnosti pojedinih paviljona: 2. (novi
namjetaj)
-1 mjeoviti (8.): klimatizirana uionica; samo trokrevetne sobe
-1 mjeoviti glazbeni (3.): -22 enska leaja
-22 muka leaja
-posebnosti pojedinih paviljona: -1., 2., 4., 5., 6., 7., 9. i 10. (jednokrevetne
sobe)
-9. i 10. (samo jednokrevetne sobe)
-svaki paviljon ima ajnu kuhinju te, na svakom katu, zajedniku kupaonicu
-soba je, uglavnom, mala i slina onoj u SD 'Stjepan Radi', ali ima i neto
veih soba
-samo je jedna maina za pranje rublja
180
-menza: radno vrijeme: -doruak (8:00 9:30)

-ruak (11:00 - 15:30)
-veera (17:30 - 20:30)
-uionica
-dvorana za rekreaciju
-igralite
-TV dvorana
Slike
Okoli
Menza
Cjenik soba studentskih domova
181
5.Menze
-restorani, prvenstveno, namijenjeni prehrani studenata, ali otvoreni su za sve
-studenti, uz predodbu X-ice, ostvaruju pravo na, trostruko jeftiniju hranu i pie, dok
ostali, koji nemaju X-icu, plaaju punu cijenu
-u ponudi su: -doruak ((okoladno) mlijeko, bijela kava, aj, sokii, kruh, pahuljice, trukle,
gotovi sendvii od unke i sira ili samo od sira, svjei sir, mini
marmelade/maslaci/patete/med, okoladice, voe (jabuke, narane,
banane))
-ruak: -meso (peeni batak piletine, kotlet s rotilja, kuhano meso, preno
meso, nicla, beki odrezak, pariki odrezak, zagrebaki odrezak,
kranjske kobasice, pljeskavica, evapii, odojak, sarme)
-riba (panirani osli, prene srdele), prene lignje
-vegetarijanska jela (soja, panirani sir, krumpir s grakom i mrkvom,
razno povre, jaja i preni krumpiri)
-prilozi (kruh, tjestenina, krumpir, ria, kroketi, mahune, graak s
mrkvom, cikla, ribani kupus, zelena salata, brokule)
-desert (lisnati ili kremasti kola, kremasti jogurt, okoladice, griz)
-pie (voda, sokii, (okoladno) mlijeko, jogurt)
-menu standardne cijene (6.50 kn) = glavno jelo + prilog
-nakon ulaska u red i ekanja (nekad se odmah doe na red, u prosjeku se prieka 5-10 min., u
ekstremnim sluajevima 30-40 min.), pokupljeni pladanj, pribor i jelo donose se do prve
blagajne na kojoj se predaje X-ica i dobiva raun koji se uva i plaa na drugoj blagajni kod
izlaza
-u sluaju da blagajnica provue X-icu, na kojoj nije ostalo nita od subvencije, obino se
zamoli nekog, iza sebe, da posudi svoju X-icu (u protivnom, plaa se puna cijena)
-izlazak, bez predoenja rauna, nije dozvoljen, a, u sluaju gubitka rauna, plaa se
nadoknada od 50 kn; u sluaju posjedovanja rauna, ali ne i dovoljno novca za njegovo
podmirivanje, za izlazak i donoenje novaca (to se mora napraviti odmah po izlasku) moe
se zamoliti zaposlenicu na izlaznoj blagajni uz uruenje X-ice ili osobne iskaznice kao zaloga
do povratka
-raun X-ice sadri: -sastojke i cijene pojedinih dijelova odabranog menija
-iznos kojeg treba platiti iz vlastitog depa
-iznos oduzet od subvencije s X-ice
-informaciju o trenutnom stanju subvencije na X-ici
-od pune cijene nekog jela, student plaa samo dio te cijene (otprilike, treinu), dok
Ministarstvo plaa preostali iznos; taj iznos, kojeg plati Ministarstvo, zove se subvencija
koja, na X-ici, postoji u obliku bodova
-naznaeni iznos, kojeg treba platiti iz vlastitog depa, pomnoi se s koeficijentom 3 i
dobije se iznos bodova subvencije skinut s X-ice
182
-npr. student uzme jedan menu: -cijena plaena iz vlastitog depa: 6.5 kn
-skinuto bodova subvencije s X-ice: 6.5 x 3 20 bodova
-u prosjeku, obroci ruka i veere, svaki posebno, skidat e oko 20 bodova subvencije, a
doruak neto manje, oko 15 bodova; zaokrui li se dnevni skinuti iznos subvencije na,
otprilike, optimistinih 50 bodova i podijeli li se ukupni tjedni iznos subvencije na X-ici s
prosjenom dnevnom skinutom subvencijom (240:50), dobije se prosjek od 5 dana kroz koje
bi, studentu koji se redovito hrani prosjenom koliinom, iznos subvencije s X-ice trebao
trajati
-preostalih dana, u kojima nedostaje subvencije, X-ica se moe posuditi od onih koji rjee idu
u menzu, vikendima odlaze kui ili od nekog u menzi usputno (studenti su, u tim prilikama,
susretljivi i posuuju X-icu)
-kako bi se ouvalo to vie bodova subvencije na X-ici, 'masovnije' stvari dostupne u
duanima, kao to su kruh, mlijeko i slino, a koje nisu puno skuplje u odnosu na menzu,
mogu se kupovati u duanu - kota slino kao u menzi, ali je kupljeno u duanu pa bodovi
subvencije ostaju ouvani za vanije obroke
-studenti razliitih statusa imaju razliita prava na odreen tjedni broj bodova subvencije
koji se, svakog 8. dana, obnavlja na originalni iznos s poetka tjedna
-ako preostane subvencije na X-ici na kraju tjedna, taj viak se ne prenosi na slijedei
mjesec, ve se, prvog dana slijedeeg tjedna, iznos bodova obnavlja na poetnu vrijednost,
dok se ostatak, iz prolog tjedna, zanemaruje
-tjedna prava na subvenciju: -95 bodova (student koji prebiva u upaniji grada u kojem
studira)
-185 bodova (student koji studira u gradu van upanije (mjesta)
prebivalita, a, u gradu u kojem studira, ne ivi u
studentskom domu)
-240 bodova (student koji studira u gradu van upanije (mjesta)
prebivalita, a, u gradu u kojem studira, ivi u
studentskom domu)
Lokacije, adrese i radna vremena menzi
183
Tuma:
FER = crveno
Studentski domovi: -smee = 'Stjepan Radi' ('Sava')
-tamnosivo = 'Cvjetno'
-svijetlosivo = 'Ante Starevi' ('ara')
-bijelo = Laina
Menze (adrese): -smee = 'Stjepan Radi' ('Sava') (Jarunska 2)
-tamnosivo = 'Cvjetno' (Odranska 8)
-naranasto = 'Fakultet strojarstva i brodogradnje' (Ivana Luia 5)
-crveno = 'Cassandra' (FER) (Unska 3)
-uto = 'Studentski centar' (Savska cesta 25)
-crno = 'Teoloki fakultet' (Prilaz Baruna Filipovia 28)
-tamnozeleno = 'Akademija likovnih znanosti i umjetnosti' (Ilica 85c)
-svijetlozeleno = 'Borongaj' (Borongajska bb)
-svijetloplavo = 'Medicinski fakultet' (alata 3b)
-tamnoplavo = 'Ekonomski fakultet' (Kennedyjev trg 7)
-ljubiasto = 'Veterinarski fakultet' (Heinzelova 55)
-ruiasto = 'Agronomski fakultet' (Svetoimunska 25)
-maslinasto-zeleno = 'Laina' (Lainska cesta 32)
*Praznicima, rade samo odreene menze i to ne za sva 3 obroka i neto krae.
Obavijesti o radu menzi tada su dostupne na web stranici 'SCZG'.
Linkovi
1.Popis i cjenici zagrebakih menzi: http://www.cap.srce.hr/Default.aspx
2.Radna vremena menzi (dostupna klikom na odabranu menzu):
http://www.sczg.unizg.hr/prehrana/
Slike menza
'Fakultet strojarstva i brodogradnje'
184
'Studentski centar'
'Akademija likovnih znanosti i umjetnosti'
185
'Borongaj'
'Medicinski fakultet'
186
'Ekonomski fakultet'
'Veterinarski fakultet'
187
'Agronomski fakultet'
'
6.Prijevoz
-prijevoz, u Zagrebu, odvija se 'Zagrebakim elektrinim tramvajem (ZET)' koji ga provodi
tramvajima i busevima
-prijevozni pokaz 'Zagrebakog elektrinog tramvaja' vrijedi i za tramvaj i za bus ije su
mree prilino razgranate po gradu (nema podruja koje nije pokriveno nekom vrstom
prijevoza); u podrujima gdje nema tramvaja, vozi bus
-pokaz se moe izraditi/obnoviti/nadoplatiti u ZET-ovim podrunicama (poslovnicama),
u sjeditu 'Zagrebakog Holdinga', koje je udaljeno svega 50 m od FER-a, ili na jednom od
'Tisak' kioska
Lokacije 'Tisak' kioska u Zagrebu
188
-kartica pokaza izrauje se u ZET-ovim poslovnicama; na alteru, potrebno je predati posebni

studentski formular zahtjeva za izradom pokaza (prisutan u poslovnici i ispunjen osobnim
informacijama) te, sa FER-ovog 'Studomata' isprintanu, potvrdu o pohaanju fakulteta
-nakon ekanja od tjedan do dva, dok se pokaz izradi, potrebno ga je podii u istoj poslovnici
u kojoj se zahtjev predao
-pokaz se, u ZET-ovoj poslovnici, obnavlja (nadoplauje) predodbom kartice koja se skenira
i aurira kako bi ispravno radila pri oitavanju u tramvaju/busu (pokaz se ne moe obnoviti
bez pokaza kartice na alteru)
-polovicom listopada svake godine, pri ponovnoj nadoplati ZET-ovog prijevoznog pokaza,
potrebno je doi u ZET-ovu poslovnicu (ne na kiosk 'Tiska') i predoiti potvrdu (podignutu
na fakultetu) o upisanoj sljedeoj akademskoj godini
-ZET-ovi kontrolni kondukteri u tramvaj/bus mogu ui bilo gdje i bilo kada, a najee je to
na podruju oko sredita grada i u samom sreditu; pri ulasku, istog trena, blokiraju automate
za ponitavanje karata; ak i ako je obnovljen (plaen) pokaz, to kontrolni kondukteri mogu
provjeriti svojim ureajima, uvijek je poeljno registrirati se karticom
-vani dio cjenika: -jednokratna dnevna tramvaj/bus karta: 12 kn (3 kn skuplja ako je kupljena
u vozilu, a ne na kiosku;
doputa vonju od 90min.
samo u jednom smjeru)
-izrada kartice pokaza: 30 kn
-mjeseni pokaz: 120 kn
-godinji pokaz: 1200 kn (u odnosu na 12 pojedinanih mjesenih pokaza
(12 x 120 kn = 1440 kn), omoguuje utedu od
240 kn, odnosno 2 mjeseca, no, budui da
studenti ne budu u Zagrebu 7., 8. i 9. mjesec,
godinji pokaz ispada skuplji; u tom sluaju,
koristan je jedino zbog toga to se ne morate
brinuti oko redovite obnove pokaza)
-studenti, ije kuanstvo ima primanja manja od 2000 kn po ukuaninu,
imaju pravo na besplatan ZET-ov prijevozni pokaz
-kontakt telefon ZET centra: -0800 200 060

-060 100 001
Linkovi:
1.ZET web stranica: http://www.zet.hr/novosti.aspx
2.Dnevni vozni red tramvaja: http://www.zet.hr/tramvaj/dnevni.aspx
3.Za prikaz karte svih tramvajskih linija kroz Zagreb, u 'Google' upisati 'ZET karta' i odabrati
opciju 'Slike' ('Images')
189
7.Putevi od studentskih domova do FER-a i nazad

Oznake i napomene: -svi su putevi tramvajske linije, osim ako je naznaen put pjeke
-crvena isprekidana linija (put koji se prelazi pjeke)
-zelena isprekidana linija (presjedanje na drugu tramvajsku liniju,
obino, prelaskom preko ceste)
-krugovi (studentski domovi i tramvajske stanice; tramvajske stanice
istog naziva ne moraju nuno biti u neposrednoj blizini - mogu
biti udaljene i do 50-ak metara pa krugovi pokrivaju povrinu
na kojoj se nalaze sve one istog imena)
-uti okviri s brojevima (tramvajske linije)
-crne, plave i smee (tramvajske) linije razmaknute su radi preglednosti
te se ne odnose na stranu ceste kojom tramvaj, iskljuivo, vozi
-jedino tramvajska linija br. 5 vozi direktno do FER-a od bilo kojeg
studentskog doma, sve ostale linije su indirektne
-duljina puta otprilike je zaokruena na stotice
-prosjeno vrijeme putovanja odreeno je uz prosjenu brzinu tramvaja,
od 12 km/h, te pjeaenja (5 km/h); ovisno o stanju u prometu i
osobnom utjecaju, moe varirati 5-10 min. te se navedena vremena
moraju smatrati okvirnim informacijama
SD Stjepan Radi (Sava) 5, 17 - FER
Duljina puta: 2400 m (tramvaj) + 200 m (pjeke)

Vrijeme putovanja: -tramvaj: 17-18 min. (bez prometne guve), oko 25 min. (uz prometnu
guvu)
-pjeke: 2-3 min.
-ukupno: 20-ak min. ili 27-28 min.
190
SD Stjepan Radi (Sava) 14 - FER

guvu)
-pjeke: 2-3 min.
SD Stjepan Radi (Sava) - FER (pjeke)
*Put i duljina puta su isti kao i za tramvajske linije.
Vrijeme putovanja: 30-ak min.
191
FER - SD Stjepan Radi (Sava)

guvu)
-pjeke: 2-3 min.
192
SD Cvjetno - FER
Duljina puta: -gornji put: 500 m (pjeke) + 1300 m (tramvaj) = 1800 m

-donji put: 500 m (pjeke) + 1600 m (tramvaj) = 2100 m
Vrijeme putovanja: -gornji put: -tramvaj: 10-ak min. (bez prometne guve), 15-ak min. (uz
prometnu guvu)
-pjeke: 5 min.
-ukupno: 15-ak min. ili 20-ak min.
-donji put: -tramvaj: 12-13 min. (bez prometne guve), 20-ak min.
(uz prometnu guvu)
-pjeke: 5 min.
-ukupno: 17-18 min. ili 25-ak min.
*Preporuka: Vezano za odlazak na FER u ranijim jutarnjim satima - u sluaju da tramvaj broj
5 nije prvi koji nailazi, ve je to broj 4, 14 ili 17, bolje se ukrcati na jedan od ta 3
broja i izai na TS 'Uiteljski fakultet' te se, na toj stanici, ukrcati na nadolazei
broj 5. Razlog tomu je to je velik broj studenata koji, iz SD 'Stjepan Radi',
napuni broj 5 pa postoji mogunost da se, ak i ako broj 5 naie prvi na TS
'Prisavlje', ne uspije ukrcati zbog guve. Poto su navedena 3 broja puno
uestalija od broja 5, broj putnika je neto rjei, a veliki broj studenata, iz broja
5, izae upravo na TS 'Uiteljski fakultet'.
193
SD Cvjetno - FER (pjeke)
Duljina puta: -gornji put: 1400 m

-donji put: 1600 m
Vrijeme putovanja: -gornji put: 17 min.
-donji put: 20-ak min.
194
FER - SD Cvjetno
Duljina puta: -gornji put: 500 m (pjeke) + 1300 m (tramvaj) = 1800 m

-donji put: 500 m (pjeke) + 1600 m (tramvaj) = 2100 m
Vrijeme putovanja: -gornji put: -tramvaj: 10-ak min. (bez prometne guve), 15-ak min. (uz
prometnu guvu)
-pjeke: 5 min.
-ukupno: 15-ak min. ili 20-ak min.
-donji put: -tramvaj: 12-13 min. (bez prometne guve), 20-ak min.
(uz prometnu guvu)
-pjeke: 5 min.
-ukupno: 17-18 min. ili 25-ak min.
195
SD Ante Starevi (ara) - FER
Duljina puta: 200 m (pjeke) + 1000 m (tramvaj)

Vrijeme putovanja: -tramvaj: 6-7 min. (bez prometne guve), 9-10 min.(uz prometnu guvu)
-pjeke: 2-3 min.
SD Ante Starevi (ara) - FER (pjeke)
FER - SD Ante Starevi (ara)

Vrijeme putovanja: -tramvaj: 6-7 min. (bez prometne guve), 9-10 min.(uz prometnu guvu)
-pjeke: 2-3 min.
196
SD Laina - FER

Vrijeme putovanja: -tramvaj: 22-23 min. (bez prometne guve), 30-ak min. (uz prometnu
guvu)
-pjeke: 7-8 min.
SD Laina - FER (pjeke)
197
FER - SD Laina

Vrijeme putovanja: -tramvaj: 22-23 min. (bez prometne guve), 30-ak min. (uz prometnu
guvu)
-pjeke: 7-8 min.
IBAN: HR4424110063120027575
Ante Lako
FER (2. godina)
KRAJ
198

DOKUMENTI Skripta Za Brucose FER-A (v1.2)

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

DOKUMENTI Skripta Za Brucose FER-A (v1.2)

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

INFORMACIJE O

3.studenti se mogu informirati o teoriji i praksi struke i predmeta u svijetu, ii na strune

2.Srednjokolske predispozicije za FER

3.Tijek upisa na 1. godinu

4.Upis svakog sljedeeg semestra/godine/studijskog smjera/modula

-vremenski period dostupnosti stranice: -podstranica se otvara odmah nakon zadnjeg

predmeta, po semestru, sve je manji te je sve vie izbornih predmeta

5.Bolonjski sustav studija

6.Tehnike informacije o FER-u

2.Struktura i sadraj zgrada FER-a

2.1.Izvan zgrade FER-a

-laboratoriji (A209, A210)

-Zgrada B: -prizemlje: -Glavni ulaz (Unska 3)

to jedna trafika sadri (novine, asopisi, pie i

Cjenik usluga fotkopiraonice

-crni krug = samoposluni aparat za tople napitke i osvjeavajua

-prizemlje: -PCLAB 1, 2 i 3: -prostorije s 15-ak raunala (s Internetom) dostupnim

-Zgrada D: -suteren: -Knjinica: -sastoji se od itaonice i altera za posudbu literature

organizira godinja nadoplata (20 kn) za odravanje

-red je puno manji i eka se najvie 10

-IBM raunalna uionica

Jedna od zelenih povrina izmeu dviju zgrada

Ulica iza FER-a

'Sportska dvorana Martinovka': 1.put (iza 'KSET-a')

'Klub studenata elektrotehnike' ('KSET'): 1.lokacija

'Zagrebaki holding': 1.put

Najblie banke ('Erste' i 'Raiffeisen')

Put do najbliih fakulteta ('Fakultet strojarstva i brodogradnje' i 'Filozofski fakultet' i)

Dolazna/polazna tramvajska stanica 'Sveuilina aleja'; zgrada D

Pogled na zgradu A s parkiralita

Prizemlje: 1.stubite prema 3 kata i ulaz u 'TCR'

Stubite i hodnici prema predavaonicama, laboratorijima, zavodima i WC-u na svakom katu

Hodnik prema zgradi B

Hodnik prema zgradi D

Pogled na zgradu s parkiralita; glavni ulaz (Unska 3)

Stranji ulaz kod 'KSET-a'

Hodnik donjeg ulaza u predavaonicu B1

Hodnik donjeg ulaza u predavaonicu B4

Hodnik donjih ulaza u Laboratorij za elektrine strojeve, Laboratorij za rasklopna postrojenja,

Stubite ulaza u predavaonicu B5

Predavaonice istog oblika i veliine (B1 pa B4): 1.pogled prema dolje

Predavaonice istog oblika i veliine (B2 pa B3): 1.pogled prema dolje

2.pogled prema gore

Predavaonica B5: 1.pogled prema dolje

Hodnik prema A zgradi

Hodnik prema C zgradi

Hodnik prema D zgradi

Pogled na zgradu C s parkiralita

Prizemlje: 1.Ulaz u PCLAB i CIP; liftovi

Jedan od katova zavoda: 1.ulaz na zavod i liftovi

Hodnik prema B zgradi

Prizemlje: 1.'Studentska sluba' (pretinac za printanje potvrda; pretinac za predaju upisnih

Predavaonice istog oblika i veliine (D1 i D2): 1.pogled prema dolje

'Aleja laptopa'; oglasna ploa

Hodnik izmeu 'Aleje laptopa' i menze 'Cassandra'

Stubite i liftovi za ulaz profesora u zavode zgrade D

'Cassandra': 1.standardna menza

Hodnici prema predavaonicama, laboratorijima i zavodima na svakom katu:

Hodnik prema A zgradi

Hodnik prema B zgradi

Oznake za upisivanje na prvu godinu

Kalendar akademske godine 2013/2014

-tjedno, u rasporedu je 21 (1. semestar), odnosno 20 (2. semestar) sati predavanja

-vezano za ponaanje na satu, profesori ne mare puno za vakanje ili povremeno