Tribologija 2013-2014

Kolegij INENJERSTVO POVRINA
Studij: Kemija i inenjerstvo materijala (KIM)

Akad. god. 2013/2014
Nositelji obveznog kolegija:

Nastava:
Dr Vera Kovaevi, red.prof.
Dr Sanja Lui Blagojevi, izv.prof.
Dr Mirela Leskovac, izv.prof.
Vjebe:
Zrinka Buhin dipl. in., znanstv. novak
ECTS: 7
Ukupno sati: predavanja + (lab. vjebe + seminar): 2 + 3 (2+1)
Tip kolegija: obvezni
Diplomski studij, 1 godina , semestar: zimski.
Predavanja, seminari, vjebe;

Vjebe: laboratorijske i auditorne (seminar);
Provjera znanja: kolokvij, pismeni i usmeni ispit.
1

Cilj kolegija
Cilj je poznavanje fenomena povrina, gdje se

inenjerstvom povrina modificiraju struktura i svojstva povrina i
meupovrina, kao i materijala u cjelini, radi poboljanja
svojstava.
Temeljni pristup u razvoju novih materijala je kontrolirana

promjena svojstava na meupovrinama pristupom (buttom up) od
nanorazine do mikro- i makro-razine.
Razumijevanje tribologije povrina materijala koji su u

meusobnom gibanju daje potrebna znanja o mehanizmima trenja,
troenja i podmazivanja povrina kao preduvjet za rjeavanje
tribolokih problema - gubitaka energije i materijala u industriji, kao
i dobivanja novih triboloki kompatibilnih materijala koji su
karakterizirani niim trenjem i troenjem.
2

Okvirni sadraj kolegija dio TRIBOLOGIJA
Procesi koji se odvijaju na povrinama. Procesi kvaenja i fenomeni adhezije.
Odnos meupovrina/meufaza. Interakcije na meupovrinama. Mehaniko ponaanje
plastinih materijala. Ponaanje tankih filmova. Kontaktni kut i adhezija. Polimerni
materijali u kontaktu s otapalima i vodenim disperzijama. Kemijske i mehanike
predobrade povrine. Obrada povrine zraenjem. Utjecaj pred-tretmana na morfologiju
povrine i adhezijska svojstva. Starenje povrine.
Podruje industrijske primjene inenjerstva povrina: ocjena utjecaja predobrade
povrine na promjene svojstava odabranog materijala i odgovarajueg proizvoda.
Ocjena mogunosti produljenja trajnosti povrina primjenom novih materijala.
Primjena tribologije i zatite povrina materijala kod procesa prerade

odabranih materijala. Ponaanje povrina materijala kod trenja i troenja.
Topografija povrina. Kemijske, strukturne i triboloke karakteristike
povrinskih slojeva. Studiranje morfologije, defekata i svojstava troenja
povrina odabranih materijala. Ocjena tribolokih svojstava materijala.
Kontrola ponaanja materijala kod trenja, troenja i podmazivanja. Mikro- i
nanotribologija.

Sadraj predavanja
Fenomeni povrina
Fenomeni adhezije
Polimerne povrine
Polimer-polimer meupovrine
Meupovrine u polimernim mjeavinama,
kompozitima i adhezijskim spojevima
Tribologija
Tribologija
Sadraj predavanja
1.
2.
2.1.
2.2.
2.2.1.
2.2.2.
2.3.
UVOD
OSNOVE TRIBOLOGIJE
Industrijski znaaj tribologije
Tribologija materijala
Elementi tribosustava
Hrapavost povrine
Struktura i svojstva materijala i povrina u
funkciji tribolokog ponaanja
10
11
16
18
20
21
23
Tribologija
Sadraj predavanja
3.
3.1.
3.2.
3.3.
3.3.1.
3.4.
3.5.
3.5.1.
3.6.
TRENJE
Zakoni trenja
Fenomeni trenja
Faktor trenja
Odreivanje faktora trenja
Mehanizmi trenja
Tribologija polimernih materijala
Trenje polimera u ovisnosti o sastavu i temperaturi
Zakljuno o trenju
38
39
41
47
55
58
63
67
70
Tribologija
Sadraj predavanja
4.
4.1.
4.1.1.
4.1.2.
4.1.3.
4.2.
4.3.
4.4.
4.5
4.6.
4.6.1.
4.6.2.
4.6.3.
4.7.
TROENJE
Osnovni mehanizmi troenja
Adhezijsko troenje
Abrazijsko troenje
Troenje zamorom
Definiranje troenja
Ispitivanje troenja
Troenje metala i legura
Troenje keramike
Troenje polimernih materijala
Odreivanje otpornosti na brazdanje polimernih materijala
Klizno troenje i deformacijsko ovrivanje polimera
Nova definicija troenja polimernih materijala
Zakljuno o troenju
74
78
79
86
92
98
100
101
102
103
114
120
122
123
7
Tribologija
Sadraj predavanja
5.
5.1.
5.2.
5.3.
5.3.1.
5.3.2.
5.3.3.
5.3.4.
5.3.5.
5.3.6.
5.3.7.
5.3.8.
5.3.9.
5.3.10.
5.3.11.
PRIMJENA MATERIJALA U TRIBOLOGIJI

129
Odabir materijala
129
Primjena metalnih i keramikih materijala
131
Primjena polimernih materijala
132
Utjecaj specifinosti polimerne strukture u tribolokoj primjeni 142
Utjecaj krhkosti polimernih materijala
144
Veza deformacijskog ovrsnua i slobodnog volumena
151
Utjecaj energije povrine polimernih materijala
153
Utjecaj dodataka u sastavu polimernih materijala
155
Utjecaj magnetskog polja
157
Utjecaj zraenja
159
Utjecaj predobrade
160
Utjecaj okoline
161
Raunalna simulacija
162
Zakljuno o tribologiji polimernih materijala
167
8
Tribologija
Sadraj predavanja
6.
6.1.
6.2.
6.3.
6.4.
MAZIVA U TRIBOLOGIJI
Primjena maziva
Kruta sredstva za podmazivanje
Maziva na bazi polimera
Premazi i obrada povrina
168
168
169
170
171
7.
MIKRO I NANOTRIBOLOGIJA
179
8.
LITERATURA ZA ISPIT
183
8.1. Dodatna literatura
184
1. UVOD
Tribologija je znanost i tehnika o povrinama materijala koje su u
dodiru i relativnom gibanju, kao i o prateim pojavama i
aktivnostima u cilju uteda materijala i energije (na pr. procjena
mogunosti utede na trokovima izazvanim trenjem i troenjem ~
1-2% brutto nacionalnog proizvoda; ulaganja : uteda = 1:40 prema
I. JOST, Ministarstvo prosvjete i znanosti, UK).
-
Tribologija je znanstveno-struna disciplina koja se bavi

problematikom trenja i troenja.
Tribologija u popularnom izraavanju ukljuuje

trenje (friction), troenje (wear) i podmazivanje (lubrication).
10
2. OSNOVE TRIBOLOGIJE
Sutinu tribologije predstavlja:
- Razumijevanje prirode postojeih interakcija na
meupovrinama;
- Poznavanje procesa naprezanja;
- Rjeavanje tehnolokih problema u praktinoj primjeni.
Tijekom interakcija izmeu povrina dolazi do djelovanja privlanih
sila, kao i prijenosa mehanike energije, a time se mijenja
fizikalna i kemijska priroda meudjelujuih povrina materijala,
ukljuujui i topografiju povrine.
-
Interakcije do kojih dolazi na meupovrini (priroda interakcija i

posljedice tih interakcija) odreuju ponaanje meupovrine kod
trenja, troenja i podmazivanja, kao i ponaanje materijala u
cjelini.
11
Istraivanja u tribologiji usmjerena su na smanjivanje negativnih
posljedica trenja i troenja, kao to su direktni gubitci (energije,
materijala) i indirektni gubitci (zastoji, sigurnost, promjene u
okoliu).
Razlikuje se:
- Nekorisno (tetno) trenje i troenje uzrokuje ogromne gubitke
energije kod trenja i materijala kod troenja).
- Korisno trenje i troenje potrebno je kod kliznih parova, obradbe
materijala odvajanjem estica, poliranja, transporta, kod koenja ili
buenja, kod kotaa za vonju na vlakovima ili automobilima i dr.
Postavljaju se 2 suprotna zahtjeva koja treba uskladiti u primjeni:
- TRAJNOST predstavlja otpornost na troenje materijala i
izbjegavanje tetnog trenja i troenja, ali i
- TEHNOLOGINOST koja predstavlja sposobnost oblikovanja
materijala obradom, koja ukljuuje korisno trenje i troenje.
12
TRIBOLOGIJA JE INTERDISCIPLINARNA ZNANOST
- Osnovne (fundamentalne) discipline tribologije
opisuju osnovnu prirodu povrina, interakcije, gibanja i
materijale: FIZIKA; KEMIJA; MATEMATIKA; MEHANIKA FLUIDA;
MEHANIKA; ZNANOST O MATERIJALIMA; METALURGIJA;
STROJARSTVO.
- Primijenjene discipline tribologije
opisuju efekte odabira materijala, obradbe, podmazivanja i
primjene: MATERIJALI (metali, polimeri, keramika, novi napredni
materijali); OBRADBA MATERIJALA (povrinski tretmani
materijala);PODMAZIVANJE MATERIJALA (ulja, masti, aditivi);
MEHANIKE KONSTRUKCIJE (zupanici, leaji, klizni elementi);
NOVA ISTRAIVANJA (nanotehnologije).
Osnovni zadatak tribologije:
KONTROLA (upravljanje) TRENJA I TROENJA
13
Primjer: Najstariji primjeri o korisnoj primjeni tribologije
(a)
(b)
(c)
Slika . Eskimska luna naprava za paljenje vatre (a), Egipatski stolari bue rupe
pomou lune naprave(b), leaj lonarskog kola (Jerihon oko 2000 godine prije
Krista)(c)
14
Primjer: Egipani su koristili vodu kao mazivo za snienje trenja:

Transport ogromnog kipa-kolosa (oko 1880 BC) od strane 172 roba koji vuku kip
(pojedinac s silom oko 800 N) pomou vodom podmazanih drvenih saonica
15
2.1. Industrijski znaaj tribologije
Industrijska revolucija (1750-1850), je bila poticaj razvoju

mehanizacije i mehanike proizvodnje te podloga za zahtjeve za
boljom tribologijom - manjim trenjem i troenjem:
- Tribologija je kljuna u modernoj mehanizaciji i strojarstvu gdje

se koriste povrine koje se meusobno kliu (sliding) i/ili valjajukotrljaju (rolling).
- Neproizvo (tetno) trenje i troenje izaziva gubitke (napr. kod
motora s unutarnjim izgaranjem, zrakoplovnih motora, kod
prijenosnika-zupanika, osovina, leajeva i brtvila itd.).
- Povrine koje se kliu (sliding), valjaju ili kotrljaju (rolling) kljune
su u veini tehnologija.
16
2.1. Industrijski znaaj tribologije
Knjiga Friction and Wear of Materials, 2nd Ed., Wiley, New York
1995; Ed, Ernst Rabinowicz citat : stressed of UK Jost Report
from 1960s about the ignorance of tribology i.e. the mechanical
surface interactions phenomena, especially to the wear the most
significant tribological phenomenon from the economical point
of view, and the importance of coherent program of education
and research in tribology.
Razlozi industrijskog znaaja tribologije:
- Troenje i korozija su najznaajniji triboloki fenomeni s
ekonomskog stanovita jer troenje i korozija uzrokuju ogromne
trokove u industriji.
- Problemi korozije metala uzrokuju potrebu da se metalni dijelovi
danas esto moraju zamijeniti s polimernim dijelovima napr. u
avionskoj, automobilskoj i drugim industrijama, ili se primijenjuju
metalni i keramiki materijali koji su zatieni premazima.
17
2.2. Tribologija materijala
Osnovni triboloki elementi ije je poznavanje potrebno za
optimalno djelovanje i pouzdanost kod situacija trenja i troenja
koji definiraju triboloko ponaanje materijala:
1.
Mehanizmi trenja i troenja koji ukljuuju adheziju i

deformacije.
2.
Mehanizmi adhezije i fizikalnih i kemijskih interakcija izmeu

povrina u gibanju;
3.
Hrapavost povrine;
18
Poznavanje i razumijevanje principa tribologije omoguuje
razumijevanje tribologije u industrijskoj primjeni (napr. za
uspjeni dizajn alatnih elemenata):
-
Trenje je otpor gibanju do kojeg dolazi uvijek kada jedno vrsto

tijelo dodiruje drugo vrsto tijelo;
Troenje (habanje) predstavlja oteenje povrine ili
odstranjenje materijala s jedne ili s obje od dvije vrste povrine
koje su u kontaktu tijekom gibanja;
Kontrola trenja i troenja je kljuna kada se primjenjuju se razni
materijali, premazi i povrinske predobrade (jedan od
najuinkovitijih naina kontrole trenja i troenja je ispravno
podmazivanje - maziva (lubricant) mogu biti kapljevine, vrste
tvari ili plinovi, koje osigurava izvoenje operacija bez tekoa i
zadovoljavajue trajanje strojnih elemenata
19
2.2.1. Elementi tribosustava
Elementi jednostavnog
tribosustava su materijali
koji su u kontaktu kod
gibanja (1) i (2), uz meusredstvo (mazivo) (3) kao i
djelovanje okoline (4) (kao na
pr. korozijsko djelovanje).
- Za postizanje optimalnih
rezultata kod rjeavanja
tribolokih problema trenja,
troenja i podmazivanja,
treba uzeti u obzir
optereenje, F, smjer
gibanja ,, i suprotnu silu
trenja, , te ULAZ-IZLAZ
protok kroz sustav (gibanje,
energija, materijali,
informacije), kao i razne
SMETNJE (toplina i sl), kao i
GUBITKE radi trenja i
troenja.
20
2.2.2. Hrapavost povrine
Hrapavost povrine uzrokuje da do kontakta dolazi na diskretnim
mjestima (asperities), gdje dolazi do meupovrinske adhezije,
kada se inae glatke povrine dovedu u kontakt.
Razlikuje se:
- Povrinski dodir realnih (hrapavih) ravnih povrina (konformni);
- Povrinski dodir zakrivljenih ploha (nekonformni).
Stvarna dodirna povrina proporcionalna je:
- Broju jedininih dodira;
- Optereenju tj. normalnoj sili.
- Kod ravnih povrina stvarna dodirna povrina je manja od
nominalne dodirne povrine zbog neravnina hrapavosti.
21
2.2.2. Hrapavost povrine
Slika . Topografija i karakteristike hrapavosti povrine: Rt - najvea visina

neravnina; l referentna duljina; Ra srednja aritmetika udaljenost profila
22
2.3. Struktura i svojstva vrstih tvari
Struktura i naroito nepravilnosti nesavrenosti u strukturi
materijala na povrini i u masi utjeu na triboloka svojstva:
-
U vrstim materijalima prisutne su nesavrenosti strukture kao

nepravilnosti strukture raspodijeljene u masi materijala, tzv.
nered, koje mogu nastati za vrijeme proizvodnje ili tijekom
deformacija.
Primjer: Nepravilnosti kristalne strukture
Kristali mogu sadravati nered- atome na krivim mjestima,
nedostajue ili strane atome; nesavrenosti tj. nered u kristalu moe
se iriti u dvije dimenzije kao granina linija (boundary);
kristalasti materijal moe sadravati samo jednu strukturu ili fazu,
ali moe sadravati i vie faza raznih orijentacija;
individualni kristali nazivaju se zrna (grain)- a na granici zrna (grain
boundary) postoji tzv. prijelazna faza.
23
Primjer: Nepravilnosti kristalne strukture (nastavak)
- Mikrostruktura kristalastog materijala predstavlja geometrijski
raspored zrna i faza u materijalu:
- Veliina faze ovisi o procesu, vremenu i temperaturi;
- Granica zrna predstavlja defekte u kristalnoj strukturi i stoga
snizuje elektrinu i termiku vodljivost materijala;
- Meupovrina izmeu zrna je nestabilna jer ima visoku
meupovrinsku energiju i relativno slabo adhezijsko
povezivanje, te predstavlja prioritetna mjesta za poetak korozije
i degradacije u polikristalastim materijalima;
- Mikrostruktura se moe promatrati kod velikog poveanja
primjenom optikog (do x2000) i elektronskog mikroskopa (do
x100,000 ili vie).
24
Materijali mogu sadravati jednu ili nekoliko faza koje se razlikuju
u strukturi ili kompoziciji:
- Unutar faze struktura moe biti kristalna, polikristalna ili
amorfna;
- Faze se mijenjaju s kemijskom kompozicijom i temperaturom;
- Fazni dijagram pokazuje granice topljivosti krutog i kapljevitog
u uvjetima ravnotee, kao i kemijsku kompoziciju faza koje su
prisutne na raznim temperaturama i razliitim koncentracijama u
ravnotei.
Primjer: Krute otopine (solid solutions) su jednofazni metalni
materijali (napr. elik, na nekim temperaturama bakar).
Primjer: Smjese ili legure kod metala sastoje se od vie faza (na pr.
elik: Fe-C; na nekim temper. staklom ojaana plastika).
Primjer: Nekristalni ili amorfni materijali
(predstavljaju trodimenzionalni nered materijala u masi).
25
Najoitiju graninu liniju predstavlja vanjska povrina materijala
gdje atomi na povrini imaju viu povrinsku energiju i slabije su

vezani za unutranje atome:
Ako se dodatni atomi smjeste na povrinske atome - na pr.
predobradom ili samo djelovanjem atmosferilija, povrinska
energija se mijenja.
Za oekivati je da promjene strukture povrine (interakcije) kao i

promjene karakteristika povrine (morfologija i prijenos
naprezanja) utjecati na promjene tribolokog ponaanja
materijala, kada je u kontaktu s drugim materijalom u gibanju, to
ukljuuje adheziju i deformaciju.
26
Deformacija nastaje kada se materijal (na pr. komponenta alatnog
stroja) podvrgne naprezanju:
- Deformacije mogu biti ili elastine i/ili plastine i ponekad vode
do loma;
- Lom materijala moe biti ili duktilni- savitljiv (ductile) ili krt-krhak
(brittle);
- Nominalno ili inenjersko ili uobiajeno naprezanje, ,
predstavlja omjer optereenja, F, i ishodnog poprenog
presjeka, A 0,, ako se naprezanje raspodjeljuje jednoliko preko
povrine poprenog presjeka:
- Stvarno ili aktualno naprezanje, t , predstavlja omjer
optereenja, F, kod bilo kojeg stupnja optereenja i aktualne
povrine poprenog presjeka kod tog stupnja optereenja (At):
F
=
A0
F
t =
At
27
Nominalno ili inenjersko ili
uobiajeno istezanje, , izraava
se kao promjena duljine ( lf l0)
podijeljena s inicijalnom
duljinom (l0):
- Stvarno ili efektivno istezanje, t
predstavlja zbroj porasta
istezanja podijeljen s aktualnom
duljinom (prirodni logaritam
konane duljine podijeljene s
inicijalnom duljinom):
- Ako nema promjene volumena
za vrijeme deformacije tj.
(A0l0 = Aflf) tada vrijedi:
( l i A predstavljaju duljinu i
popreni presjek, a indeksi, 0 i t,
predstavljaju inicijalne i konane
vrijednosti)
-
l f l0
l0
l
l0
lf
lf
dl
t = = ln = ln(1 + )
l
l0
l0
t = ln 0
Af
t = (1 + )
28
Razlike izmeu nominalnog i stvarnog naprezanja i istezanja

zanemarive su u elastinom podruju materijala: u plastinom
podruju stvarno naprezanje i istezanje vii su nego
odgovarajue nominalne vrijednosti.
Slika . Tipine krivulje naprezanje-istezanje za istezljivi

materijal
29
Duktilnost-razvlaivost (ductility) opisuje istezanje prije nego se

uzorak prelomi ili prekine, gdje l i A predstavljaju duljinu i
popreni presjek, a indeksi, 0 i t, predstavljaju inicijalne i konane
vrijednosti:
l t l0
Duktilnost =
l0
ili
At A0
A0
Kod amorfnih materijala primijenjeno naprezanje djeluje na

premjetanje atoma, kao i njihove okoline te, kao i kod
kristalastih materijala, uzrokuje dislociranja atoma i okoline, te
konano vodi do loma.
Lom (fracture) predstavlja konano poputanje materijala

(failure).
- Pojava duktilnog ili krhkog loma ovisi o procesu loma koji se
odvija u dva stupnja: stvaranje napuklina (crack) i irenje
napuklina do loma.
30
Tip loma je izrazito ovisan o mehanizmu irenja napuklina:

Duktilni lom karakterizira ekstenzivna plastina deformacija i
stabilnost napuklina sve do porasta naprezanja (via energije
istezanja do loma).
Krti lom karakteriziraju napukline koje se brzo i spontano ire i
bez porasta naprezanja s malo plastinih deformacija (nia
energija istezanja do loma).
Slika . Naprezanje-istezanje krivulja za sluaj (a) duktilni lom i

(b) krti lom: podruje ispod krivulje naprezanje-istezanje je mjera 31
ilavosti materijala
ilavost materijala (toughness) predstavlja podruje ispod krivulje

naprezanje-istezanje:
This image cannot currently be display ed.
ilavost =
d
0
Jedinica ilavosti je energija po jedininom volumenu

materijala;
ilavost je mjera sposobnosti materijala da apsorbira energiju
sve do loma (tipino materijali visoke vrstoe imaju nisku
ilavost);
ilavost inenjerskih materijala mjeri se standardno na uzorku s
pukotinom ili zarezom (en. crack ili notch);
Lom materijala (i duktilni i krti) je funkcija ilavosti materijala:
Nain loma materijala ovisi o temperaturi (na pr. duktilni
materijal ispod odreene temperature moe poputati krtim lomom).
32
Zamor (fatigue) materijala esto se naziva zakanjeli lom: ukljuuje

konano vrijeme do loma pod bilo kojim kontinuiranim vanjskim
ciklikim ili statikim naprezanjem:
Slika . Stadiji loma: (a) inicijalno suenje, (b) stvaranje malih

upljina (en. cavity), (c) koalescencija upljina i stvaranje napukline,
(d) irenje napukline, (e) konani smini lom pod kutom od 45o u
odnosu na smjer rastezanja.
33
Elastini materijali imaju sposobnost pohrane mehanike

energije bez rasipanja energije, tj pokazuju vremenski
neovisnu elastinu deformaciju.
Viskoelastini materijali imaju sposobnost djelominog

obnavljanja rada koji je uloen za njihovu deformaciju te dijelom
mogu pohraniti i dijelom mogu rasipati mehaniku energiju:
- Ne-elastina deformacija kod viskoelastinih materijala ovisna
je o vremenu;
- Napr. polimeri se openito deformiraju pomou
viskoelastine deformacije - to su obino amorfni materijali.
34
Za idealno elastinu vrstu tvar prema Hookovom zakonu,

naprezanje (stress), , direktno je proporcionalno istezanju (strain) ,
e , u malim deformacijama, i neovisno je o brzini istezanja (strain
rate):
= G e
Kod idealno viskozne kapljevine prema Newton-ovom zakonu,

naprezanje, , je uvijek direktno proporcionalno brzini istezanja, f :
= f
-
Nagib krivulje naprezanje-brzina istezanja (stress-strain rate) naziva

se apsolutna (dinamika) viskoznost, , izraena u cP (1cP=1mPa s).
35
Krivulje deformacije naprezanjevrijeme i istezanje-vrijeme opisuju
odgovarajui mehaniki modeli:
(a) Elastina deformacija prikazuje se
modelom opruge (vremenski
neovisna elastina deformacija
nestaje kod prestanka naprezanja).
(b) Viskoelastine/viskoplastine
deformacije prikazuje se modelom
prigunika (dashpot ), za
viskoznu deformaciju, u kojem se
klip giba u cilindru s viskoznim
mazivom (vremenski ovisna
deformacija).
36
Viskoelastine deformacije nisu povratne odmah nakon

prestanka djelovanja naprezanja ali dolazi do oporavka nakon
nekog vremena:
Viskoelastini materijali kombiniraju ponaanja kao-vrsta tvar i
kao-kapljevina;
Viskoelastina svojstva izrazito su ovisna o temperaturi i brzini
(frekvenciji) istezanja:
Ponaanje viskoelastinih/viskoplastinih materijala prikazuje

se modelima koji kombiniraju efekte opruge i prigunika.
37
3. TRENJE
Trenje (friction) predstavlja otpor gibanju za vrijeme klizanja ili
valjanja-kotrljanja, do kojeg dolazi kada se vrsto tijelo giba
tangencijalno preko drugog tijela s kojim je u kontaktu:
Slika . Tijelo klie na povrini (a), tijelo se kotrlja na horizontalnoj

povrini (b); W (ili FN)= normalno optereenje (sila), F(ili Ft)= sila trenja
38
3. TRENJE
3.1. Zakoni trenja
Znanstveni pristup fenomenu trenja prvi postavlja Leonardo da Vinci
(1452-1519) (njegove biljeke publicirane tek nakon 100 godina):
- Sila trenja (suprotna od smjera gibanja) je proporcionalna normalnoj
sili izmeu povrina u dodiru;
- Sila trenja neovisna je o nominalnoj dodirnoj povrini;
- Faktor trenja = sila trenja / normalno (okomito) optereenje
(coefficient of friction = friction force / normal load).
Primjer: Crtei da Vinci-evih pokusa - sila trenja na horizontalnoj i kosoj
ravnini (a); utjecaj nominalne dodirne povrine na silu trenja (b):
(a)
(b)
39
3. TRENJE
3.1. Zakoni trenja
1.
2.
3.
Dva osnovna empirijska zakona trenja (ponovno) definira

Guillaume Amontons (1699) (studira klizanje izmeu dviju
glatkih povrina):
Sila trenja (koja odolijeva klizanju na meupovrini) direktno je
proporcionalna normalnom optereenju;
Iznos sile trenja ne ovisi o prividnoj povrini dodira (apparent
area of contact);
Trei empirijski zakon trenja postavlja Charles-Augustin
Colomb (1785) i verificira ve postavljene zakone trenja:
Sila trenja neovisna je o brzini gibanja (velocity) (kada jednom
zapone gibanje).
Troenje - habanje se kao podruje istraivanja razvija puno
kasnije (Rarnar Holm, 1946 i dr.), od istraivanja trenja i nosivog
optereenja (bearing).
40
3. TRENJE
3.2. Fenomeni trenja
Tri kljune komponente trenja, treba uzeti u obzir pri prouavanju
fenomena trenja, tj. uzroka i posljedica trenja:
(1) ADHEZIJA (meupovrinske veze tj. njihov tip i vrstou te
prekid veza izmeu tarnih materijala);
(2) DEFORMACIJA (smicanje povrina i prijenos energije tarnog
para tj. plastinu i elastinu deformaciju, duktilnost i brazdanje);
(3) KONTAKTNA POVRINA (stvarno podruje dodira, tj. hrapavost
povrina).
41
3. TRENJE
Adhezijska komponenta trenja je kontrolirana stvaranjem i
prekidom veza izmeu dodirnih povrina na stvarnim tokama
kontakta:
- Kod veine polimera tipino su prisutne van der Waalsove i
vodikove veze;
- Tijekom interakcija povrina dolazi osim djelovanja privlanih sila,
i do prijenosa mehanike energije.
Deformacijska komponenta trenja, kao drugi izvor sile trenja uz
adhezijsku komponentu, pripisuje se deformacijama do kojih
dolazi na mjestima dodira (asperities) dviju klizajuih povrina:
- Na mjestima dodira povrina, dolazi do elastine, plastine ili
viskoelastine deformacije, to ovisi o svojstvima pojedinog
materijala;
- Deformacije su praene rasipanjem mehanike energije, to ovisi
o tipu deformacija, uvjetima klizanja, tarnim materijalima, njihovim
mehanikim svojstvima, okolini i drugim imbenicima.
42
3. TRENJE
Meupovrinski spojevi tj. njihovo stvaranje, rast i prekid pod
utjecajem su:
- Prirode i kemije dodirnih povrina;
- Naprezanja u povrinskim slojevima pri danim uvjetima
optereenja.
Tako je npr. specifino za podruje izmeu polimernih povrina

definirano i kao tzv. 'tree tijelo, koje je karakterizirano
meupovrinskim spojevima i produktima njihova loma kao visoko
deformirani povrinski slojevi;
'Tree tijelo' pretpostavlja da povrina polimera ukljuena u
proces trenja moe posjedovati svojstva koja se drastino
razlikuju od svojstava polimera u masi.
43
3. TRENJE
Povrinska oneienja ili tanki filmovi na povrini utjeu na trenje:
-
Snienje adhezije izmeu povrina snizuje trenje;

Dobro-podmazane povrine (well-lubricated) pokazuju slabu
adheziju i stoga i nisko trenje.
Porast adhezije izmeu povrina povisuje trenje;
Mala koliina kapljevine koja je prisutna na meupovrini moe i
suprotno - povisiti adheziju posredstvom kapljevine, to moe
rezultirati visokim trenjem, posebno izmeu glatkih povrina.
44
3. TRENJE
Primjeri ovisnosti jaine adhezije i trenja:
- Povrine istih metala i legura u kontaktu posjeduju visoku
adheziju (jake metalne veze) i odgovarajue visoko trenje (visoki
faktor trenja oko 2 i vie); oksidi metala i neistoe snizuju
adheziju i trenje;
- Keramiki parovi radi nie adhezije pokazuju nii koeficijent
trenja, u usporedbi s metalima, ali i vee otpornosti na smicanje;
- Polimeri kao posljedica slabih veza kao to su van der Waals,
vodikove veze i sl., pokazuju nisko trenje radi niih interakcija, te
nie smine vrstoe (openito su neotporni, nie krutosti i
vrstoe, u usporedbi s keramikom i metalima).
- Polimerni kompoziti pokazuju nisko trenje ali i nie troenje od
polimernih materijala, te osiguravaju ravnoteu izmeu dobre
mehanike vrstoe i dobrog tribolokog ponaanja.
- Kruta maziva snizuju trenje jer stvaraju film niske smine
vrstoe (koriste se u formi vrstih tvari ili filmova, suhog praha ili
kao ulja (disperzije ili suspenzije).
45
3. TRENJE
Vrste trenja: suho trenje i kapljevito trenje (dry friction, fluid friction):
-
Suho trenje (Coulomb trenje) opisuje tangencijalnu komponentu

sile kontakta do koje dolazi kada se dvije suhe povrine pokreu
ili se nastoje kretati jedna prema drugoj.
Kapljevito trenje opisuje tangencijalnu komponentu sile kontakta

do koje dolazi kada postoje dva susjedna sloja u kapljevini koja
se kreu razliitim brzinama relativno jedan prema drugom, kao
to se to dogaa u kapljevini ili plinu izmeu povrina.
TRENJE NIJE SVOJSTVO MATERIJALA
nego predstavlja odgovor danog tribo-sustava.
46
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
Faktor trenja, f , definira triboloko ponaanje tribopara i
predstavlja omjer sile trenja i okomitog optereenja.
RAZLIKE u veliini f KOD KLIZANJA I/ILI KOTRLJANJA:
- Vrijednosti faktora trenja kod klizanja suhog tijela tipino vie
od 0.1 do u nekim sluajevima vrijednosti veih od 1.
- Vrijednosti faktora trenja kod kotrljanja krutog cilindra ili
sferinog tijela koje se giba nasuprot cilindinog, sferinog ili tijela
blagog nagiba su niske u podruju 5x10-3 do 10-5;
Trenje materijala koje nastaje kotrljanjem (rolling friction), puno je
manje od trenja materijala koje nastaje klizanjem (sliding friction):
- Trenje kod kotrljanja obino je ogranieno na tijela besprijekornog,
kontinuiranog oblika s vrlo malom hrapavosti; spajanje i
odvajanje elemenata povrine kod kotrljanja razliito je od
kontakata kod klizanja.
- Kod kotrljanja, ovisno o kinematici, elementi povrine dolaze u
kontakt i razdvajaju se u smjeru normalno na meupovrinu,
prije nego li dodirno (tangencijalno) kao u sluaju trenja
klizanjem.
47
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
Utjecaji na veliinu faktora trenja materijala:
- Meupovrina para materijala u kontaktu (mating material);
- Priprema povrine;
- Uvjeti meusobnog djelovanja povrina (napr. djelovanje kemijskih
spojeva na povrinu, kao i podmazivanje moe promijeniti kemiju i
topografiju povrina i time se mijenjaju i faktori trenja);
- Uvjeti trenja (klizanje, kotrljanje).
Primjeri faktora trenja triboparova (istih ili razliitih) materijala:
- Metali i legure; Au (1-1.5), Cu (0.8-1.2), Ni (0.7 0.9); Ni legura (0.60.9).
- Keramika: SiC (0.3-0.7); BN (0.25 0.5), Al2O3 (0.3-0,6).
- Polimeri elastomeri: prirodni i sintetski kauuk, guma (0.3-0.6),
silikonski kauuk (0.2-0.6); Polimeri plastika: poliamidna, nylon (0.20,4), politetrafluorpolietilen - teflon (0.05-0.10);
- Sredstva za podmazivanje: kruta; grafit (0.05-0.15), fulereni (C60)
(0.05-0.10), kapljevita; ivotinjske masnoe i vegetabilna ulja (0.02- 48
0.05), sintetika ulja (0.02)
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
Faktor trenja, f , nije uvijek konstantan, i ovisi i uvjetima na
povrini:
- Definiran je omjerom sile trenja, Ft , koja djeluje suprotno smjeru
relativnog gibanja, i normalnog optereenja, FN, ali i uvjetima;
f = Ft / FN
Primjer: Promjena faktora trenja, f , u ovisnosti o sili trenja, Ft , u
kliznom dodiru tribopara bakar-bakar, kada f naglo raste zbog
probijanja zatitnog oksidnog sloja bakra kod veih
optereenja (I) i ostvarenja istog metalnog dodira na povrinama,
ili postupno raste kod namjerno oksidirane povrine (II) koja titi
povrinu i njenog postupnog troenja (Slika ).
49
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
Primjer: Promjena faktora trenja ovisi o karakteristikama

povrina: (a) ne mijenja se s porastom normalnog optereenja
(elik klie po Al na zraku); (b) raste (bakar klie po bakru na zraku
gdje je oksidirani sloj niske smine vrstoe kod nieg optereenja
odgovoran za nisko trenje jer odvaja povrine od direktnog kontakta,
a porast trenja posljedica je unitenja oksidiranog sloja i sklizanja po
istom metalu); (c) koeficijent trenja sniava se s porastom
optereenja (AlSI440C nehrajui elik klie po leguri Ni3Al u
zraku) radi porasta hrapavosti povrine koja snizuje kontakte i/ili
snienja optereenja od mikro- do nanonewton-skog podruja to
snizuje trenje (Slika).
50
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
Tipine (empirijske) vrijednosti faktora trenja za dane triboparove
materijala publicirane su u literaturi i njihova vrijednost vie je u
relativnom odnosu nego u njihovim apsolutnim vrijednostima
(Tablica).
Tablica : Faktori trenja razliitih triboparova materijala
______________________________________________________
Materijali u paru
s
____________________________________________________________________
Al na Al
0,80-1,20
Koa na metalu
0,60
Drvo na metalu
0,20-0,60
Al2O3 na Al2O3 (nepodmazana keramika)
0,30-0,60
Prirodni i sintetiki kauuk (polimeri-elastomeri)
0,30-0,60
PE visoke gustoe (polimeri-plastika)
0,15-0,30
Grafit (vrsta maziva)
0,05-0,10
Sintetika ulja (tekua maziva)
0,02-0,03
____________________________________________________________________
51
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
Statiko trenje, static friction, s , odnosno statiki faktor trenja
nepominog uzorka predstavlja silu potrebnu da potakne gibanje
(F), podijeljenu sa silom koja pritiskuje zajedno dane dodirne
mating povrine (N):
S = F/N
Dinamikog trenje, dynamic friction (nazvano i kinematiko trenje
kinematic friction) nastaje kod pokretnih uzoraka u gibanju;
Dinamiko trenje , k,, odnosno dinamiki faktor trenja,
predstavlja silu (F), potrebnu da odri gibanje danih povrina
kod definirane brzine, podijeljenu sa silom koja pritiskuje dodirne
(mating) povrine (N):
k = F/N
52
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
Dijagram ravnotee sila za tijelo na kosini:
53
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
Ovisnost faktora statikog trenja, s i konstantnog kuta u
mirovanju ili kuta trenja :
s = tan
-
je kut kod kojeg tijelo bilo koje mase smjeteno na ravninu

nagnutu za kut manji od , koji zatvara s horizontalom, ostane
na mjestu;
Kada se nagibni kut povea, tijelo pone klizati prema dolje;
Statika sila trenja je tangencijalna sila potrebna da inicira
relativno gibanje;
Kinematika (dinamika) sila trenja je sila potrebna da zadri
relativno gibanje dva tijela u kontaktu;
Faktor statikog trenja je ili vei ili jednak faktoru
kinematikog trenja.
54
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
3.2.1. Odreivanje faktora trenja
Tribologija ima relativno malo standarda, u usporedbi s mehanikom:
- Bitno je da svi uzorci kod ispitivanja imaju istu termiku
povijest;
- Bitno je da su uzorci odgovarajue pohranjeni prije ispitivanja
radi mogue degradacije zbog djelovanja vlage ili drugih
kemikalija.
Priprava materijala:
U karakterizaciji materijala openito, materijali za eksperimente
trebaju biti pripremljeni i karakterizirani prema prethodno
definiranoj proceduri koja se ukljuuje u standarde.
Odreivanje statikog i dinamikog trenja materijala:

Maina za testiranje ukljuuje primjenu pokretnog bata (sled) na
koji je privren uzorak u obliku kvadra:
55
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
Odreivanje statikog i dinamikog trenja materijala:
- Maina za testiranje ukljuuje primjenu pokretnog bata (sled) na
koji je privren uzorak u obliku kvadra:
56
3. TRENJE
3.3. Faktor trenja
Standard ASTM D-1894 dozvoljava i suprotnu opciju tj.

primjenu stacionarnog nepokretnog bata s pokretnom plohom
(standard preporua brzinu od 150 mm/minuti, temperaturu 23oC
2oC i relativnu vlanost 50 % 2 %); u praksi se koriste manje
brzine kod ispitivanja trenja radi postizanja vee tonosti
naroito je to vano kod ispitivanja malih uzoraka.
Statiko i dinamiko trenje moe se prikladno odrediti i
instaliranjem dodatnog dijela za trenje na univerzalnu mainu
za mehanika ispitivanja; elija za optereenje (load cell) se
tada koristi za mjerenje sile potrebne da uzorak klie preko
plohe.
Danas se razvijaju se i primjenjuju nove eksperimentalne
metode za polimere za odreivanje specifinih tribolokih
svojstava (niska) otpornost na grebanje (scratching).
57
3. TRENJE
3.4. Mehanizmi trenja
Trenje kod klizanja:
- Trenje kod klizanja koje nastaje izmeu dva elementa
tribosustava ilustrira pravila kod trenja (empirijske zakone) koji
vrijede:
- Sila trenja (Ft) djeluje suprotno od smjera relativnog gibanja i
kod suhog dodira proporcionalna je normalnom optereenju
(FN).
- Faktor trenja definira se kao omjer sile trenja i normalnog
optereenja;
- Sila trenja ne ovisi o nominalnoj dodirnoj plotini, niti o brzini
klizanja.
Jedinini dogaaj procesa klizanja od poetka do zavretka dodira
jednog para mikroizboina (asperities) opisuje porijeklo sile i
mehanizam trenja (Slika ):
58
3. TRENJE
Slika . Jedinini dogaaj procesa klizanja

59
3. TRENJE
Sila trenja kod klizanja predstavlja zbroj etiri komponente, koje su
i same zbroj pojedinanih komponenata i koje djeluju na svakom
dodiru mikroizboina materijala u kontaktu:
Ft = F1 + F2 + F3 + F4
F1 = otpor na elastinu deformaciju (proporcionalan modulima
elastinosti tarnog para);
F2 = otpor na plastinu deformaciju (ovisi o granicama teenja
tarnog para);
F3 = otpor na brazdanje (ovisi o duktilnosti tarnog para i brzini
relativnog gibanja);
F4 = otpor na kidanje adhezijskih veza (ovisi o jaini
adhezijskih veza uspostavljenih izmeu materijala tarnog para
prikazanih na Slici .)
60
3. TRENJE
Slika . Potencijalne adhezijske veze izmeu tarnog para materijala u

klizajuem kontaktu
61
3. TRENJE
Trenje kod kotrljanja je openito mnogo manje od trenja kod
klizanja, jer uglavnom izostaju komponente sile trenja od
brazdanja (F3) i od adhezijskih veza (F4):
Ft = F1 + F2
- Poveanjem broja prolaza kod kotrljanja smanjuje se sila trenja,
Ft , jer se postupno smanjuje intenzivnost plastine
deformacije, te se sila trenja sastoji se samo od otpora
elastinim deformacijama i posebno je niska.
- Primjer: Izazito niski faktor trenja kod kotrljanja za tarni par
meki elik-kaljeni elik za silu trenja 0.1 N i optereenje 48 N,
f = 0.002.
62
3. TRENJE
3.5. Tribologija polimernih materijala
Potrebe u industriji iniciraju razvoj materijala na bazi polimera koji
mogu zamijeniti metalne komponente u industriji.
Prednosti u primjeni polimernih materijala:
-
Glavni razlog je ouvanje i tednja energije radi karakteristika

polimernih materijala;
Niska gustoa polimernih materijala, manja masa i
manjapotronja goriva u odnosu na metalne materijale (automobili
ili avioni);
Bolja sposobnost apsorpcije okova i vibracija;
Rad s malom snagom i bukom;
Mogua optika transparentnost;
Dobra adhezija prema mnogim supstratima;
Niske cijene odravanja.
63
3. TRENJE
Nedostaci kod primjene polimernih materijala kao zamjene metala:
-
Svojstva trenja polimera su znaajno razliita od metala;

Niska mehanika vrstoa;
Velika sklonost grebanju (scratchability);
Svojstva se znaajno mijenjaju s vremenom i s temperaturom;
Visoko troenje (wear);
Primjena sredstva za podmazivanje kod polimera ne uzrokuje
snienje trenja kao i ni zatitu protiv grebanja i troenja.
64
3. TRENJE
Veina knjiga i udbenika ne pokriva podruje tribologije a

nanoito ne iz tribologije polimernih materijala (trenja, troenja,
i otpornosti na grebanje) (J.E. Mark, Ed. Physical Properties of
Polymers Handbook, American Institute of Physics Press,
Woodbury, NY (1996), A.Y. Goldman, Prediction of Deformation
Properties of Polymeric and Composite Materials, American
Chemical Society, Washington, DC (1994).
Relevantne knjige iz tribologije uglavnom opisuju metale s

osnovnim tribolokim podatcima o rezanju metala (E. Rabinovicz,
Friction and Wear of Materials, 2nd ed. Wiley, New York (1995) i ne
pokrivaju ni tribologiju polimera ni tribologiju keramike (koji su
ukljueni u industrijskim procesima obrade odvajanjem strugotina
machining , kao i troenja kod keramike obrade, metoda
podmazivanja itd.).
65
3. TRENJE
Novu strategiju rjeavanje problema u polimernoj tribologiji
zahtijevaju nove primjene (nadolazea minijaturizacija u
elektronici i odgovarajuim industrijama u kojoj se koriste polimetni
materijali):
- Sredstva za podmazivanje mogu umanjiti probleme trenja kod
metala i keramike, ali kod polimera ona uzrokuju bubrenje
(swelling);
- Primjer: Tekua sredstva za podmazivanje nisu poeljna u
aparatima za rezanje koji rade velikom brzinom (na pr. polisilikonmikromaine MEMS) jer kapljevina oko maine moe voditi do
priguenja;
- Posebni problem kod primjene polimernih materijala je
sklonost troenju i grebanju (na pr. Teflon).
Odgovor su istraivanja, razvoj i poznavanje tribolokih procesa u
polimerima koji su usmjereni na stvaranje novih materijala na bazi
polimera s niskim trenjem, visokom otpornou na grebanje, i u
danim sluajevima niskim troenjem.
66
3. TRENJE
3.5.1. Trenje polimera u ovisnosti o sastavu i temperaturi
Primjer snienja trenja polimera u ovisnosti o sastavu i
temperaturi umreivanja:
-
Ispituje se efekt otvrdnjavanja na raznim temperaturama (-24oC

i 70oC) na promjene trenja komercijalnog epoksida u koji je
dodaje rastui maseni udio termoplastinog fluoropolimera
(FPEK) u kompoziciju:
Konani cilj je poboljanje tribolokih svojstava snienje trenja
(uz istovremeno poboljanje otpornosti na grebanje to je
teko postii jer se uobiajeno poboljava ili jedno ili drugo
svojstvo, ali ne u isto vrijeme; napr. Teflon ima nisko trenje, ali i
malu otpornost na grebanje);
Epoksidi koji imaju vrlo iroku primjenu, umreavaju se
(crosslinking) tj. otvrdnjavaju (curing) i pritom je vana i brzina
otvrdnjavanja; otvrdnjavanje je provedeno na sobnoj temperaturi
24oC i na povienoj temperaturi 70 oC uz odabrani aditiv u
kompoziciji - termoplastini fluoro-polimer , 12 FPEK na Slici .
67
3. TRENJE
Slika .Promjena dinamikog trenja u
ovisnosti o kompoziciji i o temperaturi
otvrdnjavanja epoksida
Zadatak eksperimenta je
snienje trenja (ali
istovremeno) i porast
otpornosti na grebanje!)
epoksida koji je umreen na
raznim temperaturama i u koji
je dodan aditiv termoplastini
fluoropolimer (FPEK).
68
3. TRENJE
- Rezultati ispitivanja pokazuju snienje trenja epoksida koji je
umreen na nioj temperaturi otvrdnjavanja (na sobnoj
temperaturi) s manjim dodatkom FPEK-a, za razliku od porasta
trenja epoksida s istom udjelom FPEK-a, kada je otvrdnjavanje na
vioj temperaturi.
- Razlozi snienja trenja kod nie temperature otvrdnjavanja su u
migraciji FPEK-a na povrinu u danim uvjetima nie
temperature otvrdnjavanja, to se oekuje da sniava
povrinsku napetost uzorka te time sniava i trenje. (Takoer
se oekuje da se u sluaju migracije FPEK-a na povrinu stvori
sloj koji e - istovremeno povisiti otpornost povrine epoksida
na grebanje!).
- SEM rezultati su potvrdili prisutnost fluoropolimera na povrini.
- Rezultati mjerenja energije povrine su potvrdili niu energiju
povrine kod uzoraka epoksida koji su umreeni na sobnoj
temperaturi, kao potvrda pretpostavke da je stvoren sloj FPEK-a
na povrini u tim uvjetima i koji je odgovoran za opaeno
snienje trenja.
69
3. TRENJE
3.6. Zakljuno o trenju
Trenje predstavlja otpor gibanju dva materijala za vrijeme

klizanja ili kotrljanja, koje se dogaa kada se vrsto tijelo giba
tangencijalno preko drugog tijela s kojim je u kontaktu.
Faktor trenja definira se kao omjer sile trenja i normalnog
(okomitog) optereenja;
Faktor trenja nije prirodno svojstvo materijala nego ovisi o
uvjetima rada i o uvjetima povrine.
Statika sila trenja je tangencijalna sila potrebna da inicira
relativno gibanje; kinematika (dinamika) sila trenja je sila
potrebna da zadri relativno gibanje.
Faktor statikog trenja je ili vei ili jednak faktoru kinematikog
trenja.
Amontons dva zakona trenja, predviaju da je (1) sila trenja
proporcionalna je normalnom optereenju i (2) sila trenja
neovisna je o prividnom podruju kontakta.
Coulombs trei zakon trenja utvruje da je (3) faktor
kinematikog trenja je neovisan o brzini klizanja.
70
3. TRENJE
Trenje kod klizanja ili kotrljanja nastaje kao posljedica

ADHEZIJE i DEFORMACIJA te izgleda KONTAKTNE POVRINE.
ADHEZIJA ukljuuje sile koje su suprostavljene smicanju
adhezijskih veza koje se stvaraju na meupovrini u podruju
stvarnog kontakta;
Bliskost neravnina uzrokuje ili fizikalne ili kemijske interakcije;
Adhezija je prisutna u svim kontaktima;
Stupanj adhezije je funkcija uvjeta na meupovrini.
Adhezijska komponenta trenja moe se smanjiti:
snienjem vrstoe adhezije i
snienjem stvarnog podruja kontakta (jedna od metoda snienja
adhezijske vrstoe je koritenje filmova niske smine vrstoe na
meupovrini kao premazi).
71
3. TRENJE
DEFORMACIJA i mehanizmi rasipanja energije se dogaa za

vrijeme relativnog gibanja i kontakta dviju povrina:
Kontakt se dogaa na neravninama (asperity), to vodi do
plastine i/ili elastine deformacije.
Deformacija tvrdih materijala metala i keramike ukljuuje sile
koje su potrebne za deformaciju neravnina od strane tvreg
materijala po mekem materijalu.
Deformacija viskoelastinih materijala ukljuuje i gubitak
energije kao rezultat gubitaka kod elastine histereze, te
uspostavu ravnotenog stanja nakon oporavka.
Deformacijska komponenta trenja je funkcija relativne tvrdoe i
hrapavosti povrine, kao i estica od trenja uklopljenih na
meupovrini.
Optereenje rezultira deformacijama na dodirnim neravninama,
gdje se stvaraju odreena mjesta kontakta na to izrazito utjee
TVRDOA i HRAPAVOST povrine.
72
3. TRENJE
Deformacijska komponenta trenja moe se smanjiti:
- redukcijom plastine deformacije;
- snienjem hrapavosti meupovrine;
- odabirom materijala sline tvrdoe;
- uklanjanjem oneienja.
73
4. TROENJE
Osnovni triboloki elementi, ije je poznavanje potrebno za
optimalno djelovanje i pouzdanost kod situacija trenja i troenja:
-
MEHANIZMI ADHEZIJE;
MEHANIZMI TRENJA I TROENJA;
HRAPAVOST POVRINE;
PODMAZIVANJE.
Uloga tribolokih elemenata mora biti razumljiva za optimalno

djelovanje i dugotrajnu pouzdanost, te za ekonomsku opravdanost
tribopara u primjeni.
74
4. TROENJE
Troenje materijala predstavlja oteenje povrine ili uklanjanje
materijala s jedne ili s obje vrste povrine u kontaktu, koje se
kliu, kotrljaju ili gibaju, relativno u odnosu jedna na drugu:
-
Do troenja, u veini sluajeva, dolazi preko povrinskih

interakcija na neravninama;
Troenje je progresivni gubitak materijala uslijed dinamikog
kontakta s drugim vrstim tijelom ili kapljevinom tijekom relativnog
gibanja a materijal se na dodirnim povrinama mijenja;
Svojstva krutog tijela su promijenjena, makar na povrini ili
blizu povrine kada je materijal na povrini istisnut;
Svojstva povrine i materijala se mijenjaju i kada je malo ili
nimalo materijala izgubljeno, zbog promjena na mikro i nanorazini.
75
4. TROENJE
Posljedice troenja materijala mogu biti slijedee:
-
Potpuno uklanjanje materijala s povrine odvajanjem materijala

kao estica troenja - gubitak materijala raste kako oteenje
materijala kod troenja napreduje;
- Samo premjetanje materijala prema dodirnim povrinama - u
sluaju samo prijenosa materijala s jedne na drugu povrinu
konani volumen ili gubitak mase na meupovrini je nula.
Definicija troenja materijala osniva se na gubitku materijala, ali i

oteenje bez promjene volumena i mase, takoer predstavlja
troenje.
U dobro dizajniranim tribolokim sustavima uklanjanje materijala

troenjem vrlo je spori proces ali pripremljen, kontinuiran i
kontroliran.
76
4. TROENJE
Svrha istraivanja u tribologiji je maksimalno smanjiti i ukloniti
gubitke do kojih dolazi zbog trenja i troenja na svim razinama gdje
su ukljueni procesi trljanja-poliranja-bruenja-ienja i trenja
povrina.
Do troenja dolazi na mehaniki i/ili kemijski nain i openito se

troenje ubrzava zagrijavanjem kod trenja.
Troenje ukljuuje osnovne fenomene kojima je zajedniko u

veini sluajeva uklanjanje vrstog materijala s povrine.
77
4. TROENJE
4.1. Osnovni mehanizmi troenja
Osnovni mehanizmi troenja:
(1) ADHEZIJSKI;
(2) ABRAZIJSKI;
(3) ZAMOR;
(4) EROZIJA I SUDARI;
(5) KEMIJSKI (ili korozijski);
(6) induciran ELEKTRINIM LUKOM.
- Svi mehanizmi, osim zamora, pojavljuju se uz postupno
odstranjenje materijala.
- Ne postoje pojedinani mehanizmi troenja prije su to
kombinacije adhezijskih, korozijskih ili abrazijskih naina
troenja; troenje se inicira jednim mehanizmom a nastavi nekim
drugim mehanizmom i sl.
Analiza poputanja materijala je kompleksna - istrauju se

komponente poputanja i odreuje tip mehanizma troenja koji je
odgovoran za poputanje (primjena mikroskopa i raznih
naprednih analitikih tehnika za istraivanje povrina).
78
4. TROENJE
4.1.1. Adhezijsko troenje
(1) ADHEZIJSKO TROENJE nastupa u sluaju kada je kljuna
adhezija (ili meusobno spajanje) kada su dva nominalno ravna
vrsta tijela u kontaktu klizanjem, bez ili sa podmazivanjem:
-
Adhezija se uslijed smicanja pojavljuje se na povrinama u

kontaktu na meupovrini (glatka manje hrapava- povrina
potie adheziju odnosno adhezijsko troenje).
- Adhezijsko troenje nastupa kada se neravnine - izboine koje
su uslijed klizanja u kontaktu smiu, to moe rezultirati
odvajanjem dijelova s jedne i dodatno naljepljivanjem dijelova
jedne povrine na drugu povrinu;
- Preneseni fragmenti mogu otpasti s povrine na koju su preneseni
i biti preneseni natrag na originalnu povrinu, ili se mogu formirati
estice troenja;
- Neke estice troenja su slomljene procesom zamora, za
vrijeme ponovljenih optereenja i rastereenja, to konano
rezultira odvajanjem estica i kao posljedica gubitkom mase
tijekom adhezijskog troenja.
79
4. TROENJE
Odvajanje dijelova estica od materijala adhezijskim troenjem
pretpostavlja nekoliko mehanizama u najslabijem podruju:
-
Transfer fragmenata izmeu blokova;
Plastino smicanje i stvaranje pukotina du kojih se odvajaju

fragmenti;
Kemijska promjena fragmenata koji se odvajaju s velikom

povrinom koja oksidira i snizuje adhezijsku vrstou;
Uklanjanje estica nakon prekida adhezijskih veza.
80
4. TROENJE
Volumen adhezijskog troenja () za plastini kontakt
proporcionalan je primijenjenom optereenju (W ili FN ) i
udaljenosti kod klizanja (x) i openito je obrnuto proporcionalna
tvrdoi (H) povrine koja se troi:
kWx
v=
H
k je bezdimenzijska konstanta troenja

Brzina troenja materijala s primarno plastinim kontaktom
openito opada s porastom tvrdoe, za danu kombinaciju
materijala.
Za plastine kontakte stvaranje estica kod troenja - volumen
troenja raste sa svakom interakcijom na neravninama,
odnosno raste s stvarnim podrujem kontakta, Ar ,
(Ar = W / H), i s udaljenosti kod klizanja, x.
81
4. TROENJE
Slika Shematski prikaz dvije mogunosti poputanja do loma

(1 i 2) za vrijeme smicanja meupovrine
82
4. TROENJE
Volumen adhezijskog troenja () za elastini kontakt do kojeg
dolazi na vrlo glatkim povrinama, opada s hrapavou povrine
i modulom elastinosti:
k ,Wx
v= *
E / *
gdje je:
E* = efektivni modul elastinosti,
(/ *) = hrapavost povrine: je standardna devijacija
povrinskih uzvienja (surface height), a * su i njihove
odgovarajue duljine;
k = bezdimenzijska konstanta troenja;
W = primijenjeno optereenje;
x = udaljenosti kod klizanja.
83
4. TROENJE
Tipine vrijednosti konstante troenja (k) parova materijala i
njeno snienje sa stupnja podmazivanja (degree of lubrication)
______________________________________________________
Metal
Nemetal
na metal, k (x 10-6)
na metal, k (x 10-6)
Povrina
Slini
Razliiti
____________________________________________________________
ista (bez podmaz.) 1500
15-500
1.5
Slabo podmazana
300
3-100
1.5
Prosjeno podmazana
30
0,3-10
0,3
Odlino podmazana
1
0,03-0,3
0,03
____________________________________________________________
84
4. TROENJE
Kako smanjiti primarno ADHEZIJSKO TROENJE
za danu kombinaciju materijala gdje je prisutan:
Primarno plastini kontakt;
-
Sniziti jainu veza (podmazivanjem),

Poveati tvrdou (H),
Smanjiti stvarno podruje kontakta (Ar = W/H),
Sniziti optereenje (W),
Smanjiti put klizanja (x).
Primarno elastini kontakt;

- Poveati hrapavost (/*)
-
Povisiti efektivni modul elastinosti (E*),

Sniziti optereenje (W),
Smanjiti put klizanja (x).
v=
kWx
H
k ,Wx
v= *
E / *
85
4. TROENJE
4.1.2. Abrazijsko troenje
(2) ABRAZIJSKO TROENJE bruenjem (abrasive wear) nastaje
kada neravnine hrapave tvrde povrine ili tvrde estice klize po
mekoj povrini i oteuju povrinu pomou plastine
deformacije ili loma:
-
Abrazija je troenje istiskivanjem materijala, uzrokovano tvrdim

esticama ili tvrdim izboinama:
- Mehanizmi adhezijskog i abrazijskog troenja djelotvorni su za

vrijeme direktnog fizikog kontakta izmeu dviju povrina;
-
Kada su povrine odvojene kapljevitim filmom tj. iskljuene su

abrazijske estice ti mehanizmi troenja ne djeluju.
86
4. TROENJE
Slika . Shematski prikaz
abrazijskog troenja:
(a) hrapava, tvrda povrina ili
povrina s abrazijskim
iljcima za grebanje klizi po
mekoj povrini (operacije
bruenja, rezanja);
(b) slobodni abrazijski ljunak
s iljcima koji je smjeten
izmeu povrina od kojih je
barem jedna meka od
abrazijskog ljunka (operacije
poliranja).
87
4. TROENJE
Kod abrazijskog troenja u veini situacija dolazi do grebanja i
opaaju se brazde (scratching) na mekoj povrini, koje se vide kao
serije utora-ljebova (groove) paralelnih sa smjerom klizanja.
- Izrazi koji se koriste za abrazijsko troenje su grebanje (
scratching), zarezivanje (scoring), uz pomo dijetla (gouging),
ovisno o stupnju djelovanja na povrinu;
Jednadba za adhezijsko troenje takoer moe pokriti i iroko
podruje abrazijskih situacija:
kabrWx
v=
H
gdje je kabr bezdimenzijska konstanta abrazijskog troenja koja

ukljuuje i geometriju neravnina odnosno hrapavost povrine, tj.
hrapavost povrine poveava abrazijsko troenje.
88
4. TROENJE
Utjecaj hrapavosti na volumen abrazijskog troenja vrlo je izrazit:
- U uvjetima plastinog kontakta brzina abrazijskog troenja raste
s hrapavou povrine (kabr ukljuuje hrapavost povrine) i
opada sa tvrdoom, H:
kabrWx
v=
H
-
U uvjetima elastinog kontakta stvarnih povrina u dodiru

abrazijsko troenje, suprotno od elastinog kontakta, opada s
porastom hrapavosti povrine (/ *= hrapavost povrine):
k ,Wx
v= *
E / *
)
89
4. TROENJE
Brzina abrazijskog troenja mijenja se kao funkcija brzine klizanja i
veliine estica abrazijskog papira:
-
Brzina abrazijskog troenja esto je vrlo velika dva do tri reda

veliine vea od adhezijskog troenja;
Eksperimentalni dokazi pokazuju da je brzina troenja sustava s
dva tijela openito obrnuto proporcionalna tvrdoi i da je
proporcionalna normalnom optereenju i udaljenosti kod
klizanja za mnoge iste metale; svojstva legura su puno
kompleksnija.
90
4. TROENJE
Kako smanjiti primarno ABRAZIJSKO TROENJE
(2-3x vee od adhezijskog troenja) za danu
kombinaciju materijala gdje je prisutan:
Primarno plastini kontakt;
- Poveati tvrdou (H),
- Sniziti hrapavost (nia konstanta abrazijskog
troenja, kabr,, ukljuuje niu hrapavost!)
- Sniziti kontakt (podmazivanje),
- Smanjiti stvarno podruje kontakta (Ar = W/H),
- Sniziti optereenje (W),
- Smanjiti put klizanja (x).
Primarno elastini kontakt;
- Poveati hrapavost (/*)
- Povisiti efektivni modul elastinosti (E*),
- Sniziti optereenje (W),
- Smanjiti put klizanja (x).
kabrWx
v=
H
k ,Wx
v= *
E / *
)
91
4. TROENJE
4.1.3. Troenje zamorom
(3) ZAMOR povrine i potpovrina (dubinska povrina) uoeni su
za vrijeme ciklikih promjena naprezanja - ponovljenog
kotrljanja (rolling) odnosno ponovljenog klizanja (sliding):
- Ponovljeni ciklusi optereenja i rastereenja kojima se materijal
podvrgava mogu izazvati stvaranje potpovrine ili povrinskih
pukotina, koje na kraju, nakon kritinog broja ciklusa, mogu
rezultirati u prekidu povrine i stvaranju velikih fragmenata,
ostavljajui velike jame (pits pitting).
- Prije te kritine toke (nakon 10 2,103, 105 ili vie ciklusa) dolazi do
zanemarivog troenja, to je suprotno od mehanizama troenja
uzrokovanog adhezijskim ili abrazijskim troenjem, gdje troenje
izaziva postupnu istroenost (deterioration) od poetka kretanja.
92
4. TROENJE
Koliina materijala koja se ukloni kod troenja zamorom nije
korisni parametar za procjenu:
- Relevantniji faktor (useful life) za procjenu troenja zamorom
izraava se kao broj ciklusa ili vrijeme prije nego se dogodi
poputanje zamorom (fatigue failure, fatigue life ) (ISO/R 472),
izraen kao vijek trajanja/dinamika izdrljivost;
Mehanizam zamora operativan je na meupovrini:

Povrine u kontaktu (mating) doivljavaju velika naprezanja koja
se prenose na meupovrinu;
Maksimum tlanih naprezanja javlja se na povrini;
Maksimum sminih naprezanja javlja se na nekoj udaljenosti od
povrine.
93
4. TROENJE
Vrijeme do poputanja uslijed zamora ovisi o:
- Amplitudi sminih naprezanja;
- Uvjetima podmazivanja meupovrine;
- Svojstvima zamora materijala koji se kliu jedan po drugome.
Kemijski potpomognute deformacije i lom rezultiraju u porastu

troenja povrinskih slojeva u statikim i dinamikim uvjetima
valjanja i klizanja (rolling and sliding):
Kemijski potpomognut rast pukotina (najee kod keramike)
uobiajeno se oznaava kao statiki zamor;
U prisustvu dodatnih rasteznih naprezanja i vodene pare, npr.
kod pukotine u keramici brzo dolazi do pucanja veza, to povisuje
brzinu stvaranja pukotina i ubrzava troenje zamorom.
94
4. TROENJE
Rast pukotina potpomognut vlagom predstavlja statiki zamor.
Primjer: Silika staklo u okolini gdje djeluje voda:
(H O H) + ( Si O Si ) ( Si OH HO Si )
Molekule vode hidroliziraju veze siloksan mostova na pukotini
i stvaraju dvije terminalne siloksanske grupe: (a) du meupovrine
stvara se tip krhke pukotine; (b) pucanje veza u silika staklu
uzrokovano vodom (oznake -krugovi: O= veliki, Si= srednji, H=
mali, vrste iz okoline = crni)
95
4. TROENJE
Statiki zamor ovisi o naprezanju kada dolazi do poputanja:
- Do poputanja dolazi kada su male pukotine koje se postepeno
poveavaju dovoljno duge da zadovolje Griffith-ove kriterije
za lom, tj. na najslabijem mjestu u strukturi - pukotini duljine l,
gdje produkt modula E i energije loma G ima najniu
vrijednost:
f = k (E . G / l )1/2
Rast pukotina moe se predoiti kao:
(1) polagano gibanje pukotina zbog kemijskog djelovanja na
pukotinu;
(2) kritino gibanje pukotina inicira se kada je pukotina dovoljno
duga da zadovolji kriterije Griffith-ove jednadbe.
96
4. TROENJE
Kako smanjiti primarno TROENJE ZAMOROM za danu
kombinaciju materijala:
-
Sniziti broj ponavljanja

kotrljanja i/ili meusobnog klizanja povrina;
Onemoguiti stvaranje pot-povrinskih
i povrinskih pukotina, kao i njihov rast
ispod (poznatog) kritinog broja
)1/2
-
f = k (E . G / l
ciklusa optereenja (ili vremena),

prije nego se dogodi poputanje i lom.
Birati materijale koji imaju visoki modul (E) i energiju loma (G)
Smanjiti ili ukloniti kemijske utjecaje
(voda, otapala i sl.) koji potpomau rast pukotina (statiki zamor).
97
4. TROENJE
4.2. Definiranje troenja
Troenje, kao i trenje, nije svojstvo materijala ve predstavlja
odgovor sustava:
-
Djelatni uvjeti trenja utjeu na meupovrinsko troenje;

Krivo se pretpostavlja da meupovrine s visokim trenjem
pokazuju i visoke brzine troenja i obratno.
Primjer:
- Meupovrine krutog maziva i polimera pokazuju relativno nisko
trenje, ali i relativno visoko troenje;
- Keramike pokazuju umjereno trenje ali ekstremno nisko troenje
itd.
98
4. TROENJE
4.2. Definiranje troenja
Troenje moe biti ili poeljno ili nepoeljno ponaanje materijala:
-
Poeljno troenje zahtijeva kontrolirano troenje (obrada

odvajanjem strugotina, poliranje i struganje i dr.;
Nepoeljno troenje se treba smanjiti (gotovo u svim strojnim
primjenama kao kod leajeva, brtvila, nazubljenih alata i bregastih
osovina i dr.
Dijelovi trebaju biti zamijenjeni ve nakon to je troenjem
uklonjen relativno mali dio materijala ili ako je povrina
prekomjerno hrapava;
Do troenja dolazi na mehaniki i/ili kemijski nain i openito se
troenje ubrzava zagrijavanjem kod trenja;
Troenje ukljuuje osnovne fenomene koji svi imaju zajedniko u
veini sluajeva uklanjanje vrstog materijala s povrine.
99
4. TROENJE
4.3. Ispitivanje troenja
Obino se troenje kvantificira odreivanjem specifine brzine
troenja (specific wear rate), sp, mjerenjem volumetrijskog gubitka
uzorka (Vloss) pri primijenjenoj sili (F) i putu klizanja (D):
sp = Vloss / (F . D)
-
Standardna mjerenja troenja raznih materijala u uvjetima abrazije

koja se provode prema normi (ASTM G 65-85), trebaju dati
mjerljive rezultate promjene mase, to ovisi o danom sastavu
odabranih uzoraka.
100
4. TROENJE
4.4. Troenje metala i legura
isti metali i legure u vrstom kontaktu pokazuju visoku adheziju
i odgovarajue visoko trenje, ali i troenje:
- Najmanja oneienja smanjuju kontakt ili stvaraju kemijske
filmove koji snizuju adheziju, to rezultira snienjem trenja i
troenja;
- Metalurka kompatibilnost odreuje brzinu troenja danog
metalnog para; openito troenje legura je nie od troenja istih
komponenata:
- elici su najee koriteni za strukturne i triboloke primjene i
ovisno o kemijskoj kompoziciji (postotak legurnih komponenata i
ugljika) i obradi, mogu se dobiti razne mikrostrukture i fizikalna
svojstva, kao i konstante troenja.
Tablica: Otpornost na troenje raznih metalnih mikrostruktura
____________________________________________________
Metalni par
k (x10-4)
elik elik
Kadmij Kadmij
Platina Platina
Tvrdoa (kg/mm2)
217
20
138
Konstanta troenja,
70
57
130
101
4. TROENJE
4.5. Troenje keramike
Keramiki parovi imaju puno nie vrijednosti faktora trenja i brzinu
troenja u odnosu na iste metale:
- Keramiki materijali pokazuju ogranieno plastino teenje na sobnoj
temp. i puno manju duktilnost-razvlaivost nego metali;
- ilavost keramike kod loma je vano svojstvo koje utjee na (relativno
nie) troenje;
- Keramike pokazuju visoku mehaniku vrstou, otporne na korozijska
djelovanja okoline, koriste se u uvjetima visokog optereenja, ubrzanja,
temperatura i korozije;
- Visoka mehanika svojstva rezultiraju u vrlo malom stvarnom podruju
kontakta odgovornim za vrlo nisko trenje i relativno nisko troenje.
Primjer: Abrazijske konstante troenja keramikih parova
Materijal
k ( x 10-3)
--------------------------------------------------------------------SiC
1,1
B4C
5,5
43
Si3N4
102
4. TROENJE
4.6. Troenje polimernih materijala
Polimeri openito pokazuju nisko trenje, kada se usporede s
parovima metala i keramike, ali pokazuju umjereno vie troenje:
- Polimeri ukljuuju plastomernu i duromernu plastiku i elastomere.
-
Plastike odgovarajuih svojstava u zahtjevnoj tribolokoj

primjeni koje se najee koriste su:
politetrafluoretilen (PTFE), acetalna plastika (polioksimetilenska
plastika), polietilen visoke gustoe (PE-HD), poliamidna plastika
(najlon), poli(amid-imid) (PAI), poliimid (PI), polifenilen sulfid itd.
Elastomeri u tribolokoj primjeni koji se najee koriste su:

prirodni kauuk (NR) i sintetski kauuk, butadien/akrilonitrilni kauuk
(Buna-N) ili nitrilni kauuk, stiren/butadienski kauuk (SBR) i
silikonski kauuk.
103
4. TROENJE
Polimerni kompoziti u tribolokoj primjeni koriste se radi poeljnih
mehanikih i boljih tribolokih svojstava od polimernih materijala:
-
Polimerni kompoziti su impregnirani openito sa vlaknima

ugljikovog grafita ili stakla, ili punilima prakom grafita, MoS2,
bronce i dr.);
Orjentacija vlakana utjee na brzinu troenja;
Koeficijent trenja i brzina troenja polimera su nii kada su
vlakna orjentirana normalno prema povrini klizanja.
Punila kao staklo ili ugljik mogu biti tvri od povrine metala (na
pr. aluminija) i uzrokovati oteenja metalne povrine, te se treba
uzeti u obzir tvrdoa metalne povrine kao i mogua abrazija
metalne povrine kao posljedica djelovanja punila u polimeru.
104
4. TROENJE
U veini sluajeva kod polimernih materijala kljune su etiri vrste
troenja:
- Abrazijsko troenje;
- Adhezijsko troenje;
- Troenje zbog zamora materijala i
- Troenje zbog kemijskih promjena u graninom sloju
(tribokemijsko troenje).
Troenje se primarno javlja radi adhezije izmeu povrina ako su
povrine para materijala koje se meusobno habaju (matting
surfaces) glatke.
Za polimere je posebno zanimljivo abrazijsko troenje:
- Abrazijski mehanizam je dominantan kod klizanja polimera
nasuprot hrapavim povrinama u paru;
- Osnova abrazijskog troenja je rezanje (cutting) i brazdanje
(plowing) povrine tvrim esticama ili izboinama na povrini.
105
4. TROENJE
Abrazijsko troenje polimera, temeljem eksperimentalnih rezultata
proporcionalno je relaciji:
1/u u
gdje je: u prekidno rastezno naprezanje, a u prekidno istezanje.
Rezultati ispitivanja potvrdili su da koeficijent trenja raste s omjerom
1/u u, ovisno o tipu polimera u slijedu:
- Polimeri s najniim trenjem (polietilena niske gustoe (PE-LD), i
poliamida (PA66);
- Polimeri malo vieg trenja (poli(tetrafluoretilena) (PTFE),
polipropilena (PP), poli(oksimetilena) (POM);
- Polimeri visokog trenja poli(metil-metakrilata) (PMMA) i polistirena
(PS).
106
4. TROENJE
Kod tvrih polimera, kao to su mnogi duromeri (thermoset), koji
se kliu uzdu glatkih povrina, vaan mehanizam troenja je
zamor:
-
Deformacija neravnina u polimerima primarno je elastina i

troenje zbog zamora rezultira stvaranjem pukotina (crack) koje
se povezuju s predominantnom elastinom deformacijom;
estice troenja stvaraju se irenjem i presjecanjem pukotina;
Troenje mnogih polimera dogaa se prvo transferom polimera

na tvru povrinu, koja je u paru, i zatim uklanjanjem estica
troenja.
107
4. TROENJE
Preteni mehanizam troenja ovisi o hrapavosti povrine danih
triboparova:
- Hrapavija povrina polimera rezultira u stvaranju debljeg filma
prijenosa koji je odgovoran za troenje polimera;
- Vea hrapavost povrine snizuje troenje za preteno elastini
kontakt - (/ *= hrapavost povrine);
- Hrapavost povrine metala kao tribopara za preteno plastini
kontakt, utjee na porast brzine troenja.
Preteni mehanizam troenja ovisi i o tvrdoi povrine:
- Tvra povrina snizuje troenje za preteno plastini kontakt.
(H = tvrdoa povrine)
Mehanizam ADHEZIJE preferira GLATKE POVRINE.
Mehanizam ABRAZIJE preferira HRAPAVE POVRINE.
Mehanizam ZAMORA preferira CIKLIKO OPTEREENE

POVRINE.
108
4. TROENJE
Tijekom klizanja povrina polimera kada dolazi do trenja i troenja
stvaraju se visoke temperature na meupovrini ovisno o pritisku (P)
i brzini klizanja (V) koje ograniavaju primjenu tzv. PV limiti:
P = normalni okomiti pritisak (Pressure);V = brzina klizanja
(Velocity)
Polimeri i vrsta sredstva za podmazivanje klasificiraju se na
osnovi PV limita:
- Iznad PV limita polimeri se ponu taliti na meupovrini, ak i na
sobnoj temperaturi, i troenje brzo raste;
- PV limiti elastomera jo su nii nego PV limiti za plastiku.
- PV vrijednosti za polimere u uvjetima podmazivanja (ulje ili voda)
mogu biti red veliine vii nego u suhim uvjetima bez
podmazivanja jer tekui medij uklanja toplinu trenja s
meupovrine i tako dozvoljava operacije kod viih PV uvjeta;
- Punila u plastici utjeu na triboloko ponaanje plastike kod
klizanja, tj povisuju PV limite (Tablica ):
109
4. TROENJE
Tablica . Klizanje nepunjene i punjene plastike na eliku u suhim
uvjetima
Materijal
PV limit na V
Maksimum
Konstanta troenja
Faktor
o
-7
3
i 22 C, MPa
radne temp.
( x 10 mm /
trenja
m/s (at m/s)
(oC)
Nm )
_______________________________________________________________________________
PTFE (nepunjen)
0,06 (0,5)
110-150
4000
0,05-0,1
PTFE (+stakl.vlakna)
0,35 (0,05-5,0)
200
1,19
0,1-0,25
PTFE (+grafit.vlakna)
1,05 (5,0)
200
0,1
Poliamid
0,14 (0,5)
110
38,0
0,2-0,4
Poliamid (+grafit)
0,14 (0,5)
150
3,0
0,1-0,25
Poliimid
3,50(0,5)
315
30,0
0,15-0,3
Poliimid (+grafit)
3,50(0,5)
315
5,0
0,1-0,3
Epoksid (+staklo)
1,75(0,5)
260
0,3-0,5
______________________________________________________________________________
110
4. TROENJE
Triboloka karakterizacija polimernih materijala ukljuuje:
- Trenje (friction);
- Troenje (wear);
- Otpornost na grebanje (scratch resistance); i
- Dizajn interaktivnih povrina u relativnom gibanju (design of
interactive surfaces in relative motion).
- Podmazivanje (lubrication) se takoer razmatra kao kostitutivni
element tribolokih karakterizacija, ali moe biti ukljueno i u
dizajn, posebno na nain kako utjee na trenje i troenje.
Triboloka razmatranja polimernih materijala nuna su za

korisnike u industriji (zamjena metalnih dijelova polimernim
komponentama u proizvodnji automobila u aviona, sve vea
primjena materijala na bazi polimera u zubarstvu i dr.).
111
4. TROENJE
Definicija troenja podrazumijeva da se troenje moe
jednostavno odrediti iz volumena (ili iz mase) krhotina (debris),
odnosno produkata troenja (wear particles), koji se odvajaju od ispitka
tijekom troenja.
Standardna metoda ASTM G 65-85 ne moe meutim dati

pouzdane rezultate za polimere jer koliina krhotina ovisi o
relativnoj brzini gibanja dviju povrina u dodiru, pritisku na
povrine i porastu temperature;
- Dio energije gibanja pretvara se u toplinu trenja pri klizanju ili
kotrljanju povrina tarnog para;
- to je vea brzina, stvara se vie topline, te pokusi potrebni za
odreivanje faktora trenja nisu izotermalni.
Problem je to temperatura ispitivanja koja se razlikuje od
polimera do polimera izravno utjee na troenje polimera.
112
4. TROENJE
Ista relativna brzina troenja rezultirati e razliitim porastom
temperature kod razliitih polimera:
- Stoga i uz konstantnu brzinu gibanja tijekom ispitivanja troenja
rezultati mogu biti bez smisla;
- Napr.rezultati su pokazali da brojni polimeri pri klizanju u dodiru s
elikom prolaze minimum pri karakteristinoj temperaturi.
Danas jo nema ope prihvaene standardne ispitne metode za
odreivanje troenja polimera i polimernih materijala jer
usporedba mase produkata troenja nastalih tijekom ispitivanja
polimernih materijala nema smisla jer izrazito ovisi o uvjetima
ispitivanja.
Rezultati standardnih ispitivanja troenja polimernih materijala
nisu pouzdani jer ovise o viskoelastinom ponaanju pojedinih
polimera.
113
4. TROENJE
4.6.1. Odreivanje otpornosti na brazdanje polimernih
materijala
Kod polimernih materijala pouzdano se moe mjeriti otpornost na
grebanje (scratch resistance) kao jedan od najvanijih
tribolokih parametara ponaanja:
-
Test grebanja (scratch test) originalno je dizajniran 1950 kao mjera

adhezije tankih tvrdih filmova;
Test grebanja sastoji se od deformiranja povrine pod pritiskom
povlaenjem pokretnog tvrdog bata s iglom za grebanje (tip);
Primjenjeno optereenje moe se drati konstantno, poveavati
kontinuirano ili poveavati korak po korak.
114
4. TROENJE
materijala
Ispitivanje brazdanjem prua mogunost odreivanja troenja
polimera kod klizanja (sliding wear):
- To je mnogo pouzdanija metoda od odreivanja abrazijskog
troenja mjerenjem gubitka mase (ali dobiveni rezultati viestrukim
brazdanjem nisu ekvivalentni rezultatima abrazijskog troenja).
- Otpornost na brazdanje (scratch resistance) jedan je od
najvanijih parametara odreivanja trajnosti povrine
polimernih materijala;
Ispitna metoda brazdanja ukljuuje brazdanje povrine ispitka i
mjerenje dubine brazda, odnosno ureza (depth of groove)
nastalih pri brazdanju, uz zvuni detektor koji prikazuje promjene
faza na povrini. Ispitivanja se provode mjernim instrumentom ispitivalicom brazdanja.
115
4. TROENJE
materijala
Ispitivanje troenja polimernih materijala brazdanjem du istih
udubina primjenom definiranog ispitivanja prikazanog na Slici:
116
4. TROENJE
materijala
Odreivanje otpornosti na grebanje: odreivanje trenutne

dubine penetracije Rp;
Nakon viskoelastinog oporavka (healing) koji obino traje 3

minute (ili 5 minuta) mjeri se dubina nakon oporavka Rh
(tonost mjerenja 7.5 nm; mjerenje se provodi kod konstantne
sile ili kod progresivnog poveanja sile).
117
4. TROENJE
materijala
Rezultati ispitivanja brazdanja izraavaju trenutanu dubinu
prodiranja (penetration depth), Rp, i preostalu dubinu (residual depth)
nakon oporavka (healing), Rh :
- Polimeri su viskoelastini materijali koji se stoga mogu
oporaviti, ili zacijeljeti nakon brazdanja, ime se podie dno utora
(lijeba) do konane dubine, Rh ;- definira se iznos zacjeljenja ili
oporavka (the amount of healing or recovery), R, koji predstavlja
razliku dviju dubina brazdanja:
R = Rp Rh
kao i postotak oporavka (percentage recovery), f , zbog
viskoelastinosti polimera, koji se izraunava iz (relativno velikog)
R:
f = [(Rp Rh) . 100%] / Rp
118
4. TROENJE
materijala
Odreivanje otpornosti na
grebanje: odreivanje trenutne
dubine penetracije Rp;
Nakon viskoelastinog oporavka
(healing) koji obino traje 3
minute (ili 5 minuta) mjeri se
dubina nakon oporavka Rh
(tonost mjerenja 7.5 nm;
mjerenje se provodi kod
konstantne sile ili kod
progresivnog poveanja sile.
Viestruko grebanje du istog

utora je mogue i daje rezultate
troenja kod klizanja.
119
4. TROENJE
4.6.2. Klizno troenje i deformacijsko ovrivanje

polimera
Pokazalo se da nakon porasta preostale dubine prodiranja s

porastom broja ispitivanja brazdanja kod kliznog troenja,
dolazi do ravnotee kod izvjesnog broja brazdanja kada vie nema
promjena preostale dubine prodiranja, tj. dostie se konstantna
dubina prodiranja (Slika).
120
4. TROENJE
4.6.2. Klizno troenje i deformacijsko ovrivanje
polimera
Uzastopno brazdanje postupno smanjuje dubinu brazde i vodi do
dubine koja se vie ne mijenja s brojem brazdanja:
- Pretpostavljeno je da taj fenomen podsjea na ovrivanje, gdje
dno udubine nakon viestrukog brazdanja predstavlja materijal
visoke kohezije (high cohesion material).
- Prvi primjer otkria fenomena tzv. deformacijskog ovrivanja
(strain hardening) kod kliznog troenja poliestera otkriven je 2004.
godine.(W. Brostow).
- Zakljueno je da kod veine polimera nakon izvjesnog broja
grebanja, iji broj donekle raste s naprezanjem, dostie konstantu
dubinu grebanja;
Postoje polimeri koji ne slijede ponaanje deformacijskog
ovrivanja nakon viestrukog brazdanja, to je posljedica krhkosti
- napr. polistiren (PS) po emu se PS razlikuje od drugih polimera.
121
4. TROENJE
4.6.3. Nova definicija troenja polimernih materijala
Predloena je nova definicija troenja polimera, gdje je mjera
troenja, W(F) , konana oporavljena dubina, Rh , koja se odreuje
prilikom ispitivanja viestrukog brazdanja polimera
(za danu geometriju iljka (intender), pri propisanoj brzini ispitivanja i
sili ispitivanja, (F), pri 25oC ili na nekoj drugoj temperaturi):
W(F) = lim Rh(F)

n
gdje Rh = preostala (oporavljena- healing) dubina, n = broj grebanja
du utora.
U praksi eksperiment viestrukog grebanja treba prestati kada je:
[Rh (n + 1) Rh (n)]/ Rh (n)
(tipino nakon oko 15 testova).
122
4. TROENJE
4.7. Zakljuno o troenju
Troenje predstavlja oteenje povrine ili uklanjanje materijala

s jedne ili s obadvije povrine koje se gibaju jedna prema drugoj
klizanjem, valjanjem ili udarom.
Definicija troenja openito se bazira na gubitku materijala s
jedne ili obje povrine para materijala kod trenja.
Brzina troenja nije nuno vezana uz trenje.
Otpornost na troenje para materijala openito se klasificira kao
bezdimenzijski parametar faktor troenja ili kao volumen troenja,
po jedinici optereenja, po jedinici udaljenosti klizanja.
Troenje nastaje na mehaniki ili kemijski nain i openito se
ubrzava toplinom trenja.
Troenje u sluaju trenja nije inherentno svojstvo materijala ve
ovisi o operativnim uvjetima i o uvjetima povrine.
123
4. TROENJE
Osnovni mehanizmi ukljuuju razna troenja :

(1) Adhezijsko;
(2) Abrazijsko;
(3) Zamor;
(4) Udar kod erozije i sudara;
(5) Kemijsko i
(6) Troenje inducirano elektrinim lukom.
Postupno uklanjanje materijala je karakteristino za troenje

kod svih mehanizama, osim mehanizma zamora.
Troenje zapoinje jednim mehanizmom i nastavlja se drugim
mehanizmom, u mnogo sluajeva, to komplicira analizu
poputanja.
124
4. TROENJE
Adhezijsko poputanje i troenje javlja se zbog adhezije

neravnina u kontaktu na meupovrini:
Za vrijeme klizanja neravnine na povrini podvrgnute su
deformacijama: plastinoj deformaciji, elastinoj deformaciji
i/ili lomu.
Volumen troenja koji se odnosi na primarnu plastinu
deformaciju proporcionalan je normalnom optereenju i
udaljenostima klizanja a obrnuto proporcionalan tvrdoi
povrine koja se troi:
kWx
v=
H
Volumen troenja koji se odnosi na primarnu elastinu

deformaciju proporcionalan je takoer normalnom naprezanju i
udaljenosti klizanja ali je obrnuto proporcionalan modulu
elastinosti i omjeru parametara koji definiraju hrapavost.
k ,Wx
v= *
E / *
125
4. TROENJE
Abrazijsko troenje javlja se kada neravnine hrapave, tvrde

povrine klize po mekoj povrini i oteuju meupovrinu
pomou plastine i/ili elastine deformacije i/ili loma u sluaju
savitljivih i lomljivih materijala:
,
kabrWx
v=
H
k Wx
v= *
E / *
Brzina abrazijskog troenja je u sluaju plastine deformacije

funkcija (pored tvrdoe) i hrapavosti povrine (kabr) tj. raste
s porastom hrapavosti (suprotno od adhezijskog mehanizma
troenja);
U sluaju elastine deformacije porast hrapavosti smanjuje i
adhezijsko i abrazijsko troenje.
Kemijsko i korozijsko troenje nastupa u korozijskoj okolini.
Troenje materijala openito ovisi o odabranom paru
materijala, pripremi povrine i operacijskim uvjetima.
Jednadbe troenja sugeriraju da je konstanta troenja, k ,
neovisna o normalnom naprezanju i brzini klizanja, ali ta
pretpostavka vrijedi samo za odreeno podruje naprezanja i 126
brzina.
4. TROENJE
isti metali i legure posjeduju visoku adheziju, i odgovarajui

tome visoko trenje i troenje; svako oneienje umanjuje
kontakt, a kemijski stvoreni filmovi koji smanjuju adheziju
rezultiraju u snienju trenja i troenja.
Slini ili razliiti keramiki parovi koji se obino koriste u suhim
uvjetima pokazuju umjereno trenje ali maksimalnu otpornost na
troenje; kod keramike ilavost kod loma je vano mehaniko
svojstvo koje utjee na trenje; keramike reagiraju s vlagom iz
zraka neoksidacijska reakcija stvara korisne hidride (
tribokemijska reakcija) koji rezultiraju u niskom trenju i troenju;
suprotno tome oksidi keramike rezultiraju u visokom trenju i
troenju zbog poveanja rasta pukotina u visokoj vlazi.
Metali i keramika - u irokom podruju uvjeta primjene ne djeluje
samo jedan mehanizam troenja.
127
4. TROENJE
Polimeri koji ukljuuju plastike i elastomere openito pokazuju vrlo

nisko trenje i umjereno troenje; ojaani kompoziti su otporniji
od plastike i elastomera, posebno na povienoj temperaturi i
pritisku (PV ogranienja).
Polimeri su viskoelastini materijali koji se stoga mogu
oporaviti, tj deformacije su dijelom povratne te zacijeljeti sa
vremenom nakon brazdanja, ime se podie dno utora (lijeba) do
konane dubine koja se odreuje, kao i postotak zacjeljenja ili
oporavka.
Uzastopno brazdanje postupno smanjuje dubinu brazde i vodi
do dubine koja se vie ne mijenja s brojem brazdanja te
predstavlja tzv. ovrivanje materijala.
Veina polimera nakon izvjesnog broja grebanja, iji broj donekle
raste s naprezanjem, dostie konstantu dubinu grebanja.
Postoje polimeri koji ne slijede to ponaanje kao to je
polistiren (PS) (to je posljedica krhkosti po emu se PS razlikuje
od drugih polimera.
Predloena je nova definicija troenja polimera, gdje je mjera
troenja, W(F) , preostala oporavljena dubina brazde Rh koja je 128
konstanta nakon viestrukog brazdanja polimera (oko 15x).
5. PRIMJENA MATERIJALA U TRIBOLOGIJI

5.1. Odabir materijala
Kod odabira materijala za triboloke primjene prvo se mora
identificirati prevladavajui mehanizam troenja s ciljem izbora
materijala koji zadovoljavaju sve operativne uvjete.
-
Svojstva materijala koja treba kontrolirati, pored mehanizma

troenja s ciljem odgovarajueg odabira i primjene materijala u
tribolokim uvjetima unutar operativnih zahtjeva su
VRSTOA, RAZVLAIVOST, ILAVOST, TVRDOA;
Ponekad zahtjevi novog dizajna trae od materijala i neka

proturjena svojstva kao to su visoka mehanika vrstoa
zajedno s visokom komfortabilnosti - razvlaivosti, ili visoka tvrdoa
zajedno s visokom ilavosti kod loma i sl;
(takva zahtjevna svojstva mogu se postii kod nanokompozita).
129

5.1. Odabir materijala
Primjena raznih materijala u tribologiji je iroka :
- Lijevano eljezo, nehrajui elik;
- Visoko temperaturne i druge legure;
- Keramika, cementni karbidi; kompoziti keramike i metala
(cermet);
- Polimeri i kompoziti (u zadnje vrijeme sve vie);
- vrsta sredstva za podmazivanje i samo-podmazujue vrste
tvari.
Krojenje svojstava materijala za specifine potrebe i ponekad
ekstremne uvjete, kao to su visoka temperatura, velika brzina,
teko optereenje, mogue je postii promjenom strukture (napr.
umreivanjem i sl.) ili s dodacima (napr. nanopunila), koji mijenjaju
interakcije na meupovrini i ovruju materijal u cjelini.
U tribologiji se odabiru pojedini anorganski i organski rastresiti
(bulk) ) materijali za primjenu radi niskog trenja i/ili niskog
troenja.
130

5.2. Primjena metalnih i keramikih materijala
-
eljezni-crni metali i njihove legure elici i lijevano eljezo

najei su kao komercijalni metali koji se primjenjuju u
tribologiji (super-legure elika s visokom koncentracijom legiranih
elemenata pogodni su za visoko-temperaturne primjene);
Ne-eljezni metali i legure kao to su indij, olovo, kositar, bakar,
aluminij posjeduju nisku sminu vrstou, dobru sposobnost
ugraivanja i odlinu konformabilnost;
Druga klasa ne-eljeznih materijala koja ukljuuje kobalt, nikal,
molibden i njihove legure odlikuje se tvrdoom i koristi se na
povienim temperaturama otporni su na troenje u korozijskim
uvjetima;
Keramike su tvrdi ne-metali kao karbidi, nitridi, boridi, silicidi (to su
materijali otporni na troenje, osiguravaju vrstou i ilavost u
tribolokim primjenama).
Kompoziti keramike i metala (cermet) posjeduju dobra svojstva i
keramike i metala.
131

5.3. Primjena polimernih materijala
U interpretaciji tribolokih svojstava polimera ne mogu se
direktno primijeniti znanja iz tribologije metala radi specifinih
strukturnih karakteristika polimera (npr. na mehanika svojstva
polimera direktno utjeu zapletaji lanaca).
- Zato se oekuje da specifinosti polimerne strukture djeluju na
triboloka svojstva polimera, kao to djeluju i na ostala
svojstva;
- Poznato je da sva makroskopska svojstva polimera ovise o
mikro-nano strukturi i interakcijama na molekulnoj razini;
- Navedeno upuuje na postojanje veza izmeu razliitih
makroskopskih svojstava ukljuivi i triboloka svojstva.
Potrebe u industriji iniciraju razvoj materijala na bazi polimera koji
mogu zamijeniti metalne komponente u - glavni razlog je ouvanje i
tednja energije s polimerima radi nieg trenja i troenja.
132

Karakteristike primjene polimera:
- Neosjetljivi su na koroziju u odnosu na metale (ali reagiraju s
tekuinama bubre i snizuju se mehanika svojstva);
- Lako teku kod umjerenih pritisaka i temperatura (flow);
- Imaju nisku toplinsku vodljivost;
- Imaju visoku toleranciju na abrazijske estice (embeddability) i
pokazuju elastinost u raspodjeli naprezanja (resilience) i
sprjeavaju zaglavljivanje napr. kalupa (seizure);
- Polimeri se koriste takoer kao aditivi u nepolimernim vrstim
tvarima i tekuim sredstvima za podmazivanje, radi svojstva
niskog trenja.
- Polimeri i polimerni kompoziti koriste kod relativno niskih
optereenja, brzina i temperatura, znatno niih nego u sluaju
metala i keramika;
- Problem primjene polimera u uvjetima okoline je osjetljivost na
djelovanje vlage i kisika radi degradacije.
133

Polimerni materijali odabiru se za primjenu u tribologiji
radi niskog trenja i/ili relativno niskog troenja:
- Nedostatak - polimeri npr. za polimerne leajeve (bearings) u
odnosu na metalne leajeve u tribolokoj primjeni imaju niu
mogunost podnoenja optereenja;
- Dodatak punila u polimere moe nadoknaditi mnoge nedostatke
kod primjene - polimerni kompoziti podnose via optereenja;
Naini oblikovanja npr. strojnih dijelova i sl. od linearnih polimera
plastomera-termoplasta:
(1) Injekcijsko preanje (injection moulding) - samo simetrini i
jednostavni oblici (ipke, cijevi);
(2) Ekstrudiranje (extrusion) - samo simetrini i jednostavni oblici;
(3) Izravno preanje (compression moulding) + ekstrudiranje za
masovnu proizvodnju.
134

Oblikovanje plastomera:
(1) Injekcijsko preanje (injection moulding) - samo za polimere koji
se prerauju u talini - stavljanjem polimera u prahu ili peletama u
zagrijanu upljinu aparata za injekcijsko preanje polimer se
omeka, i tada se rastaljeni polimer potiskuje prema naprijed u
ohlaene upljine pomou klipne punice, gdje ostaje na
temperaturi ispod staklita (Tg) ili talita (Tm) da se osigura da
oblikovani dio zadri traeni oblik;
(2) Ekstrudiranje (extrusion) - direktno oblikovanje u kalupu:
oblikovani dio se prerauje tehnikom sraivanja tj. povrinskog
staljivanja estica direktno u kalupu na povienoj temperaturi
(sintering technique); direktno oblikovanje moe takoer biti
izvedeno u jednom koraku tlaenjem (ramming) smole pod
pritiskom kroz zagrijani kalup;
(3) Izravno preanje (compression moulding) - stavljanje polimernog
materijala, obino u obliku praha, u upljine zagrijanog kalupa
uz primjenu topline i pritiska (nekoliko stotina stupnjeva Celzijusa,
135
desetine megapaskala).

Oblikovanje duromera i elastomera:
- Duromerna plastika (thermoset plastics) ovrsnuta umreivanjem,
ne moe se proizvesti injekcijskim preanjem jer bi se rastaljeni
polimer umreio ve tijekom prerade;
- Duromerna plastika proizvodi se preradom direktno u kalupu
izravnim preanjem i ekstrudiranjem;
- Svojstva duromerne plastike su promijenjena otvrdnjavanjem
pomou djelovanja topline ili kemikalija zbog umreivanja koje
stvara netopljive produkte.
- Elastomeri su polimeri sa svojstvima poput -gume (rubber-like
material);
- Produljenje (elongation) openito je vee od 200% kod poputanja i
loma uz znatnu povratnu rastegljivost (resilience);
- Elastomeri imaju niski modul elastinosti i pokazuju pod
naprezanjem veliku dimenzijsku promjenu istezanjem ali uz
povrat skoro na originalne dimenzije, odmah nakon to se ukloni
deformacijsko naprezanje.
136

Samo nekoliko tipova polimera znaajnije se koriste za primjene
koje se odnose na trenje i troenje, od velikog broja polimera koji su
komercijalno dostupni (Tablica ).
Tablica . Plastika, elastomeri, punila i ojaavala koji se koriste za triboloke
primjene
_______________________________________________________________________
Plastomerna
Duromerna
Elastomeri
Punila
plastika
plastika
_______________________________________________________________________
Fluorirani ugljikov.
PTFE
Fluorir. etilen-propilen
Acetalna plast.
Homopol.i kopol.
Polietilenska plast.
PE-HD
Poliamidna plast.
Nylon 6, 6/6, 6/10, 6/12
Polikarbonatna plast.
Visoko-temp. plast.
Poliimidi, poliesteri
Fenolna plast.
Poliimidna plast.
Poliesterska plast.
Epoksidna plast.
Prirodni kauuk
Sintetski kauuk
Stiren/butadienski kau.
Izobutilen/izopren
Etilen/propilen
Kloropren
Butadien/akrilonitril
Poliakrilat
Fluoroelastomer
Silikoni
Poliuretani
Kopoliesteri, olefini
Vlakna
Ugljik
PTFE
Staklo
Arom.poliamid
Poliester
Praci
MoS2, Ag
Ugljik, grafit
Silica, alumina
Tekuine 137
Mineralno ulje
Masne kiseline

Svojstva polimera mogu se krojiti za specifine zahtjeve pomou
dodataka punila i ojaavala:
-
Mehanika i samo-podmazujua svojstva polimera mogu se dodatno

poboljati mijeanjem s punilima u obliku vlakana, praka i kapljevina;
Dodatak punila daje mogunost koritenja polimera na visokim PV
ogranienjima (PV limits) usporedivo s mekim metalima;
Iznad uvjeta trenja definiranih PV limitom polimeri se ponu taliti na
meupovrini, ak i na sobnoj temperaturi, i troenje raste brzo.
138

Odgovarajua punila znaajno utjeu na ope poboljanje
svojstava polimera:
- Poboljanje mehanikih svojstava;
- Porast udarne ilavosti (impact strength);
- Porast rastezne vrstoe (tensile strength);
- Porast vrstoe kod puzanja - statika trajna vrstoa (creep
resistance), kao i kapacitet izdravanja optereenja (load-carrying
capacity);
- Porast koeficienta termike ekspanzije i termike vodljivosti.
Dodatak punila u polimere u kompozitima openito rezultira
poboljanjem i tribolokih svojstava:
- Snienje faktora trenja;
- Snienje brzine troenja;
- Porast izdrljivosti (endurance life).
139

Polimeri i polimerni kompoziti koriste se kao sredstva za
podmazivanje za snienje trenja kod kontakata klizanjem i kod
troenja nasuprot tvrdih i glatkih povrina:
- Plastika se koristi kao vrsti premaz na povrinama visokog
trenja kao metali, s funkcijom sredstva za podmazivanje
(lubricant) radi efekta snienja trenja;
- Plastika se takoer radi niskog troenja, dodaje uljima i drugim
kapljevinama koje se koriste kao sredstva za podmazivanje.
Prednosti polimera i polimernih kompozita kao tribolokih
materijala:
- Samo-podmazivanje i otpornost na troenje i koroziju;
- Kemijska stabilnost i podatnost (compliance);
- Sposobnost za priguivanje vibracija i amortizaciju oka;
- Niska emisija zvuka i mala masa, te niska cijena;
- Polimeri su kemijski inertni i stoga se mogu koristiti i u
korozijskim uvjetima.
140

Prednosti polimera (nastavak):
- Polimerni kompoziti i ojaani polimeri imaju visoku vrstou
stoga imaju visoki omjer vrstoe u odnosu na masu i koriste se
u strukturama koje nose optereenje (load-bearing) u
automobilu, avionu i sl;
- Polimeri mogu biti i prekriveni metalnim filmom;
- Elastomeri se zbog svojstva rastegljivosti (resilience) koriste za
brtvljenje (sealing);
- Polimeri su lagani (laki od metala) i koriste se u transportu.
Nedostaci polimera u usporedbi s metalima:
- Nia termika vodljivost;
- Nii koeficienti termike ekspanzije (10x i vie);
- Bubrenje u raznim otapalima;
- Mekanje s zagrijavanjem;
- Nia vrstoa i modul;
- Neotpornost na grebanje povrine (scratching).
141

5.3.1. Utjecaj specifinosti polimerne strukture u tribolokoj
primjeni
Razvoj tribologije polimernih materijala vezan je uz ovisnost
njihovih svojstava o trajanju optereenja, to nije sluaj s metalima
ili keramikom:
- Polimerni materijali su viskoelastini i vana je ovisnost
njihovih svojstava o vremenu;
- Oito je da su i triboloka svojstva pod slinim utjecajima kao i
mehanika svojstva te ostala svojstva polimera;
- Kako sva makroskopska svojstva ovise o molekulnoj strukturi i
interakcijama, oekuje se da postoji veza izmeu mehanikih i
ostalih svojstava te tribolokih svojstava polimera
(napr. abrazijsko troenje polimera proporcionalno je omjeru 1/u u)
Polimeri esto imaju kompleksnu viefaznu strukturu gdje postoji
vie domena i pod-domena koje znaajno mijenjaju ponaanje
polimera, to oteava triboloka i druga ispitivanja.
142

5.3.1. Utjecaj specifinosti polimerne strukture u
tribolokoj primjeni
Poznato je, sva makroskopska svojstva polimernih materijala ovise
o mikro-nano strukturi i interakcijama na molekulnoj razini:
- Mora postojati i izvjesna povezanost izmeu razliitih svojstava i
tribolokog ponaanja polimera;
- Kao primjer moe se navesti rezultat utjecaja koncentracije ae
kao dodatka, kada statiko trenje brzo opada na isti nain kao to
opada i elektrina otpornost.
Triboloka ispitivanja mogu se provesti na nekoliko razina od
mikrorazine do nanorazine:
- Na toj osnovi mogu se istraiti korelacije izmeu
viskoelastinosti, krhkosti i tribolokog ponaanja materijala na
osnovi polimera koje odraavaju utjecaje sastava, orijentacije u
magnetnom polju i obrade povrine.
143

5.3.2. Utjecaj krhkosti polimernih materijala
Eksperiment: Ispitivanje troenja mjerenjem viestrukog
brazdanja:
- Mjerenja dubine brazdanja nakon viestrukog brazdanja i nakon
oporavka W(F), potvrdila su novu definiciju troenja polimera,
W(F) = lim Rh(F) koja vrijedi za polimere (osim polistirena !)
n
144

Polimeri razliite strukture svi pokazuju svojstvo ovrsnua tj.
dostiu asimptotsku vrijednost nakon viestrukog brazdanja:
polikarbonat (PC), akrilonitril/butadien/stirenski kopolimer (ABS),
poli(tetrafluoretilen) (PTFE), polietilen niske gustoe (PE-LD),
poli(eter-sulfon) (PES), stiren/akrilonitril kopolimer (SAN) i dr.
- Viskoelastinost polimernih materijala rezultira u tribolokom
svojstvu oporavka nakon brazdanja Rh i dostizanja konstantne
dubine nakon viestrukog brazdanja. W(F) = lim Rh(F).
Razliito triboloko ponaanje polistirena (PS), tj. nepostojanje
pojave rasteznog ovrivanja (strain hardening), pripisano je
svojstvu izrazite krhkosti (brittleness) polistirena;
Krhkost polistirena, ali i ostalih manje krhkih materijala, treba
dovesti u vezu sa stupnjem oporavka radi viskoelastinosti, da
se moe interpretirati specifinost tribolokog ponaanja.
145

Rezultat dinamiko-mehanike analize polimera na najbolji nain
odreuje viskoelastina svojstva polimera:
- Viskoelastina svojstva opisana su kompleksnim modulom, E*,
koji daje vezu izmeu modula pohrane materijala, E', kao
odgovora vrstog dijela (solid-like response) i modula gubitka, E'',
kao odgovora kapljevitog dijela (liquid-like response):
E* = E' + iE''
gdje je: i = (-1)1/2.
-
Primjeri rezultata ispitivanja potvruju da postoji veza izmeu E'

i E' , energije povrine polimera, te tribolokih svojstava;
Krhkost predstavlja suprotnost ilavosti (toughness), koja se
opisuje kao integral krivulje ovisnosti naprezanje-deformacija te
predstavlja apsorbiranu energiju kod loma, odnosno prekida
(failure).
146

Materijal s visokim modulom pohrane, E', nee biti krhak, tj. postoji
njihova inverzna ovisnost, te se temeljem E' moe procijeniti
krhkost materijala i njegovo potencijalno triboloko ponaanje.
- Oito je za svojstvo krhkosti vaan otpor na deformaciju, koji se
moe predstaviti s E', ali istodobno je vano i prekidno istezanje,
tj. b ;
- Materijal visoke duktilnosti nije krhak pa se moe pretpostaviti
inverzna ovisnost izmeu krhkosti i b, kao i opisana inverzna
ovisnost krhkosti i modula pohrane E ;
U skladu s gore navedenim relacijama krhkost materijala, B,
definirana je slijedeim izrazom:
B = 1 / (b . E')
gdje se prekidno istezanje (b) moe odrediti u kvazi-statikom
rasteznom ispitivanju, a modul pohrane (E') dinamikom
mehanikom analizom (DMA) pri frekvenciji od 1.0 Hz.
147

Potvrda pretpostavke ovisnosti krhkosti materijala, B, prikazane
gornjom jedn. i veza s vrijednosti postotka oporavka materijala, f ,
prema slijedeoj jedn. , f = [(Rp Rh) . 100%] / Rp, prikazana je na Slici
za razliite tipove polimera:
- Izraziti pad krhkosti izmeu polistirena (PS) i drugih materijala koji
slijede upuuje i na odreenu graninu vrijednost krhkosti ispod koje
svi polimeri pokazuju 'normalna' ili nekrhka svojstva (i svojstvo
ovrsnua):
148

Ponaanje polistirena koje se razlikuje od ostalih polimera moe
se sada i kvantitativno objasniti kao posljedica vrlo visoke
vrijednosti krhkosti (B = 8,78)
- Visoka krhkost je razlog da jedino PS u ispitivanjima nije
pokazao triboloko svojstvo deformacijskog ovrsnua nakon
viestrukog brazdanja, prikazano na Slici, u usporedbi s ostalim
polimerima ije su vrijednosti krhkosti puno nie (B = 0,09 za
SantopreneTM; 0,11 za PC; 0,63 za PES; 1,35 za PMMA; 0,19 za
PVDF ili 1,30 za PPSU u usporedbi s vrijednosti 8,78 za PS!).
-
Na taj nain objanjena je injenica da za sada od ispitanih

materijala samo PS ne pokazuje svojstvo deformacijskog
ovrsnua i postizanje asimptotske vrijednosti nakon viestrukog
brazdanja te da zbog visoke krhkosti pokazuje izrazito mali udio
oporavka u usporedbi s ostalim polimerima.
149

Razlog specifinog ponaanja polistirena treba traiti u njegovoj
strukturi i svojstvima:
- Tako npr. efekti stirenskih jedinica u strukturi PS u polimernoj
mjeavinama s poliamidom djeluju na dobru preradljivost u taljevini,
ali loe utjeu na mehanika svojstva.
- Svi istraeni polimerni materijali pokazuju isto ponaanje, osim
polistirena, to je objanjeno njegovom visokom krhkosti u
usporedbi s ostalim polimerima.
150
5. PRIMJENA MATERIJALA U
TRIBOLOGIJI
5.3.3. Veza deformacijskog ovrsnua i slobodnog
volumena
Eksperiment: Slobodni volumen i triboloka svojstva polimera
- Oporavak nakon brazdanja moe se povezati s opom
vremenskom ovisnou mehanikih svojstava kao npr. kod
puzanja (creep).
- Predvianje pojave puzanja, moe se postii ispitivanjima koja se
temelje na odreivanju slobodnog volumena polimera.
- Moe se oekivati da e materijali koji imaju vie slobodnog
volumena, koji opisuje volumen praznina kod polimera, rezultirati u
veem udjelu oporavka, f , nakon viestrukog brazdanja.
Slobodni volumen se izraava:
f = - *
gdje su sve vrijednosti specificirane na jedininu masu kao 1 g:
* je osnovni bitni (hard-core) volumen (odgovara skupljanju
slobodnog prostora na 0 Kelvina kod beskonano visokog pritiska).
U praksi * se odreuje podeavanjem P-V-T rezultata na
jednadbu stanja.
151
TRIBOLOGIJI
5.3.3. Veza deformacijskog ovrsnua i slobodnog
volumena
Rezultati na Slici potvruju da vie slobodnog volumena rezultira
u veem viskoelastinom oporavku, gdje je za razliite polimere
prikazana ovisnost udjela oporavka (prosjek nekoliko sila koje
uzrokuju oporavak nakon troenja pri trenju klizanja, to se odreuje
uzastopnim brazdanjem - 15 puta du istog utora), o slobodnom
volumenu.
152

5.3.4. Utjecaj energije povrine polimernih materijala
Primjer: Promjenom sastava na povrini tarnog para polimernih
materijala mijenja se energija povrine i odgovarajua triboloka
svojstva.
- Eksperimenti odreivanja napetosti povrine, , odgovarajuih
vrstina mjerenjem kontaktnog kuta s tri odabrane testne kapljevine
(dvije polarne) pokazali su da postoji veza izmeu napetosti
povrine, , i tribolokih svojstava polimernih materijala, tj.
dubine prodiranja, Rp , i dubine prodiranja nakon oporavka, Rh , i
statikog i dinamikog trenja.
- Veza izmeu napetosti povrine i tribolokih svojstava
materijala oekivana je jer oba svojstva predstavljaju fenomene
povrine.
- Primjer potvruje da se minimalna napetost povrine, kao i
maksimalno poboljanje tribolokih svojstava dogaa kod iste
koncentracije fluoropolimera (~ 5%) u mjeavini s epoksidom
koja je migrirala na povrinu i odgovorna je za promjene svojstava
povrine (Slika)
153

5.3.4. Utjecaj energije povrine polimernih materijala
-
Zakljueno je da je napetost
povrine interesantna u
tribolokim istraivanjima;
rezultati primjera pokazali su
da su istovremeno snienje
trenja i porast otpornosti na
grebanje tj. poboljanje
tribolokih svojstava (gornje
krivulje na slici) posljedica
efekta fluoropolimera koji
migracijom na povrinu u
danim uvjetima istovremeno
sniava i povrinsku
napetost epoksida i konanu
dubinu grebanja.
154
TRIBOLOGIJI
5.3.5. Utjecaj dodataka u sastavu polimernih materijala
Rezultati ispitivanja sistema epoksi + FPEK:
- Mogue je postii istovremeno nisko trenje (statiko i dinamiko) i
visoku otpornost na grebanje;
- Kod koncentracije od 5 wt.% fluoropolimera s otvrdnjavanjem na
24oC snieno je istovremeno i trenje (friction) i dubina grebanja
(scratch depth) kod momentalne dubine i nakon oporavka;
- Temperatura otvrdnjavanje vrlo je vana jer rezultati pokazuju da
otvrdnjavanje na vioj temperaturi ima suprotni efekt ne sniava
nego povisuje trenje kod iste koncentracije FPEK (5%).
- Kod iste koncentracije FPEK (5%) koja povoljno utjee na
triboloka svojstva potvrena je i minimalna napetost povrine
(surface tension).
155
TRIBOLOGIJI
5.3.5. Utjecaj dodataka u sastavu polimernih materijala
Eksperiment: Utjecaj raznih dodataka
- Brojni primjeri prikazuju da je utjecaj razliitih dodataka u
sastavu polimernih materijala na triboloka i ostala svojstva u
ovisnosti o povrinskim karakteristikama dodataka i razini
interakcija s polimernom matricom.
- Tako npr. na faktor trenja polimernih mjeavina, uz osnovne
komponente, utjeu i karakteristike faktora trenja dodanog
sredstva za kompatibilizaciju, koje se dodaje zbog nemjeljivosti
polimera u polimernoj mjeavini.
- Primjer pokazuje da kompatibilizator koji se odlikuje visokim
faktorom trenja, kao npr. stiren/etilen-blok-butadien/stiren (SEBS),
dodan u PP/PS mjeavinu s manjim udjelom polistirena i
manjim faktorom trenja uglavnom negativno djeluje jer povisuje
faktor trenja mjeavine.
S druge strane dodatak istog kompatibilizatora u PP/PS
mjeavinu s veim udjelom polistirena, i veim poetnim
faktorom trenja, bitno pozitivno utjee na triboloka svojstva jer
se u tom sluaju snizuje faktor trenja.
156

5.3.6. Utjecaj magnetskog polja
Eksperiment: Polimeri s dipolnim momentom mogu se orijentirati u
elektrinom i magnetskom polju:
- Istraeni su efekti orijentacije polimera na triboloka svojstva
polimernih tekuih kristala = PLC (polymer liquid crystals):
PET/0.6PHB (poly(ethylene terephtalate)/0.6 (mol fractio of the
second LC component)PHB= p-hydroxybenzoic acid.
- PLC je zagrijan na 280oC, primijenjeno je magnetsko polje od 1.8
Tesla u vremenu 30 min na 280oC; ispitano je statiko i
dinamiko trenje kao i penetracija i dubine oporavka nakon
penetracije uzoraka u usporedbi s poetnim uzorkom (0), te
uzorcima nakon djelovanja magnetskog polja (Slika):
157

5.3.6. Utjecaj magnetskog polja
Slika. Razultati porasta statikog i dinamikog trenja za PLC

nakon djelovanja magnetskog polja radi orjentacije krutih dijelova
PLC u odnosu na smjer grebanja (scratch direction)
158

5.3.7. Utjecaj zraenja
Eksperiment: Ispitivanje utjecaja zraenja (irradiation) s
protonima na otpornost na grebanje epoksida (scratch
resistance) (Slika)
Slika. Porast otpornosti na grebanje ishodnog uzorka epoksida

(0) radi djelovanja zraenja protonima jaine 10 i 40 MeV.
159

5.3.8. Utjecaj predobrade
Eksperiment: Utjecaj predobrade - najvanije pitanje kod troenja
je kako smanjiti i/ili ukloniti troenje materijala:
- U literaturi su navedeni primjeri kako utjecati na snienje troenja
povrine s raznim obradama i predobradama povrine, ime se
moe poboljati adhezija izmeu matrice i dodataka (vlakna ili
punila) u kompozitima.
- Triboloka svojstva hibridnih materijala kao npr. epoksid+silika
izrazito su poboljana, tj. snieno je trenje i bitno je snieno
troenje kao rezultat djelovanja estica silicijeva dioksida (silika)
koje sprjeavaju stvaranje napuklina; na troenoj povrini hibrida
vidljivi su finiji valovi u usporedbi s onima na istom epoksidu, to
upuuje na njihovu specifinu mikrogeometriju povrine koja
pozitivno utjee na veu otpornost troenju.
- Ukljuivanje silika nanoestica u polimerni lateks, posebno insitu polimerizacijom, izrazito poboljava otpornost troenju, to je
osobito vano u primjeni vododisperznih premaza gdje se interakcije
na meupovrini mogu jo unaprijediti dodatkom povrinski aktivnih
i/ili funkcionalizirajuih sredstava.
160
TRIBOLOGIJI
5.3.9. Utjecaj okoline
Primjer: Djelovanje okoline
(plinovi i vlaga) utjee na
mehanika svojstva. kao i na
trenje i troenje polimera.
Slika . Brzina troenja
PTFE kompozita koji klie du
eljeza na 70oC, kao funkcija
koncentracije vode u raznim
uvjetima okoline, ovisi o vlazi i
1000x je nia u duiku u
usporedbi s djelovanjem
kisika i zraka.
161

5.3.10. Raunalna simulacija
Razlozi kompjutorske simulacije:
- Mogunost promatranja i analize fenomena i procesa bez
potrebe eksperimentiranja posebno onih na molekulnom nivou;
- Sposobnost stvaranja novih materijala s virtualnom
strukturom;
- Provjera pretpostavki, modela, teorija;
- Velika brzina dobivanja rezultata;
- Pojedinana provjera pojedinih varijabli.
Primjeri kompjutorske simulacije:
- Kontinuirano ispitivanje grebanja;
- Lociranje inicijacije loma;
- Propagacija loma.
162

Simulacija fenomena brazdanja provedena je slinom metodom
kao i simulacija rasteznih deformacija. Jedino je u tom sluaju
sila primijenjena okomito na povrinu materijala i mjerena je
rezultirajua lokalna deformacija.
- Primjer MD simulacije ispitivanja brazdanja umjesto njegova
eksperimentalnog ispitivanja moe se provesti na nain da
dijamantni iljak (indenter) (tamni element na Slici) brazda po
povrini polimera sa segmentima lanca koji su prikazani kao sfere.
- Simulacija brazdanja daje kontinuiranu ovisnost ponaanja
svakog segmenta polimera u vremenu.
- Klasini eksperiment daje samo dvije vrijednosti: prosjenu
dubinu prodiranja dno krivulje, i prosjenu dubinu prodiranja nakon
oporavka asimptotska vrijednost krivulje.
163

Simulacija ispitivanja brazdanja
164

Eksperiment: Simulacija rasteznog ponaanja polimernih tekuih
kristala
-
PLC je dvofazni sistem i koristi se isti pristup kao za svaki 2 ili vie
fazni sistem; matrica PLC sistema sadri uglavnom fleksibilne
dijelove lanca (mali udio LC faze) dok otoci u strukturi sadre vei
broj relativno krutih LC sekvenci;
Istrauju se uvjeti pod kojima e doi do poputanja i loma
materijala: standardna MSE metoda sastoji se u primjeni
pretranog elektronskog mikroskopa (SEM) za ispitivanje
povrine loma s ciljem definiranja dogaanja koja su dovelo do loma
(to je teko jer postoje mnogi naini koji vode do loma materijala).
165

Slika . (A) Simulacija dvofaznog sustava s fazom 3D kvazisferinih struktura kao otoci u drugoj fazi; (B) Simulacija rastezne
deformacije daje mogunost definiranja toke prekida veza i
slijeda razvoja pukotine dok ne doe do prekida u sustavu s LC
krutim segmentima (tamne toke kao otoci) u fleksibilnom
segmentima gdje dolazi do pucanja veza (svijetle toke)
(A)
(B)
166

5.3.11. Zakljuno o tribologiji polimernih materijala
Poboljanje tribolokih svojstava polimera i materijala na bazi

polimera mogue je uz razumijevanje osnovnih mehanizama koji
vode do niskog trenja, visoke otpornosti na grebanje i
otpornosti na troenje.
Eksperimentalno je potvrena veza izmeu napetosti povrine i
trenja kao i dokazi o otvrdnjavanju povrine polimera kod
kliznog troenja koja vodi do postizanja konstantne preostale
dubine nakon oporavka kod viestrukog grebanja koja raste s
porastom naprezanja, uz dokaze da se veina polimera tako
ponaa uz izuzetke polimera kao PS ije ponaanje odreuje
svojstvo krhkosti (brittleness).
Poboljanje tribolokih svojstava polimera, ija je povrina puno
meka od metala i keramike, moe se postii primjenom aditiva,
kao i izlaganjem djelovanju zraenja, djelovanju magnetskog
polja i dr., tj. djelovanjem koje odgovarajue mijenja povrinu
polimera.
167
6. MAZIVA U TRIBOLOGIJI
6.1. Primjena maziva
Maziva koja se koriste u obliku vrstih tvari ili filmova, suhog praha
ili kao ulja (disperzije ili suspenzije) openito snizuju trenje
stvarajui tanki film na povrini niske smine vrstoe.
- Primjena maziva (lubricants) osigurava snienje trenja, kao i
zatitu od brazdanja i troenja.
- Dodatkom kapljevitih maziva u mikroporozne polimere - tzv.
mikroporozna maziva, znatno se dodatno snizuje trenje i
troenje polimera; odgovarajue podmazivanje s nekim uljima
daje niski faktor trenja (~ 0,02) to je puno nie od najnieg
faktora trenja za same polimere (~ 0,04 za PTFE).
- Disperzija samih polimera u kapljevini, kao na pr. PTFE koloid u
nafti i sintetikom mazivom ulju, dodatno snizuje trenje i troenje
kod klizanja i valjanja.
- Kruta sredstva za podmazivanje (solid lubricants) (na pr. MoS2,
grafit, PTFE) koriste se samostalno ili u raznim kombinacijama
kao dodatci aditivi u ulja, masnoe, polimere i druge vrste
materijale.
168
6.2. Kruta sredstva za podmazivanje
Prednost mekih nemetala (molibden disulfid MoS2, grafit, talk, i
druge anorganske soli) je svojstvo podmazivanja zbog niske
smine vrstoe; MoS2 ima svojstvo podmazivanja zbog
uslojene reetkaste strukture te je svojstvo niske smine vrstoe
kod MoS2 intrinsino svojstvo.
Kod drugih mekih nemetala, posebno grafita, potrebno je

prisustvo adsorbiranih plinova ili interkalirane neistoe izmeu
osnovnih ravnina, da se postigne niska smina vrstoa.
Nedostatci samo-podmazujuih krutih tvari: npr. MoS2 brzo

oksidira na temp. iznad 300oC; grafit zahtijeva prisustvo vodene
pare; PTFE je meki organski materijal za nisko optereenje.
Kruta sredstva za podmazivanje koriste se u suhom stanju ili

kao kombinirana s nosiocem (na pr. ulja, masnoe) ili s vezivom
koje se nanosi na mating povrine.
- Ponekad se kruta sredstva mijeaju sa sinteriranim metalima i
polimerima da se poboljaju samo-podmazujua svojstva.
169
6.3. Maziva na bazi polimera
Polimeri i polimerni kompoziti kao samo-podmazujue vrste

tvari pokazuju nisko trenje i/ili troenje tijekom klizanja i u
odsustvu izvana dodanog sredstva za podmazivanje.
Polimeri se koriste za podmazivanje kod relativno niskog
optereenja, niske brzine klizanja i malo poviene temperature.
Polimeri (plastike i elastomeri) koji se koriste se kao samopodmazujui materijali: PTFE (istie se po najniem koeficientu
trenja (0,04-0,1); acetali; PE; PA; poliamid-imid; fenoli; nitrili;
fluoroelastomeri.
170
6.4. Premazi i obrada povrina
Mnogi od materijala koji se koriste kao podloge za triboloke
primjene zahtijevaju premaze i obrade povrine:
- Cilj je postizanje optimalnog tribolokog ponaanja tj. niskog
trenja i niskog (umjerenog) troenja materijala, kao dodatna
posljedica efekta premaza ili obrade.
Premazi i povrinske obrade materijala koriste se u suhim

tribolokim uvjetima i uvjetima podmazivanja, s ciljem da se
zadovolje triboloki i drugi zahtjevi i/ili snize trokovi.
Premazi se klasificiraju kao tvrdi, otporni na troenje i meki, s
niskim trenjem.
Tehnike povrinske obrade ukljuuju mikrostrukturne i kemijske
promjene povrine.
171
Krute podmazujue prevlake (solid lubricant coatings) su tvrdi
premazi s visokom otpornou na troenje i s umjerenim
trenjem (eljezni i neeljezni metali, intermetalne legure, keramika,
(cermet).
- Tvrdoa premaza poveava otpornost na troenje.
- Tvrdi premazi primjenjuju se za snienje troenja kod velikih
naprezanja i/ili visokih temperatura (do 1000 oC i vie).
Tvrdi premazi nanose se pomou razliitih tehnika taloenja
(deposition):
- elektrokemijsko taloenje;
- taloenje termikim rasprivanjem;
- taloenje fizikalnim isparavanjem;
- taloenje kemijskim isparavanjem.
172
Meki premazi koji se odlikuju niskim trenjem su na bazi smole (resin
bonded coatings) a proizvode se vezanjem metalizacijom smole
pomou elektrokemijskog taloenja ili raznim procesima taloenja
fizikalnim isparavanjem:
-
Meki premazi u kojima je u smolu dodan vrsti praak, kao npr.

MoS2, grafit ili PTFE koji je vezan u polimernoj smoli, nanose se
tehnikom rasprivanja.
Meki metalni premazi, kao Ag, Au, Pb, Sn i In, nanose se
elektrokemijskim taloenjem i procesima fizikalnog taloenja i koriste
se na vrlo visokim temperaturama i u otrim uvjetima djelovanja
okoline kao kod aviona.
Pb-Sn-Cu premazi u obliku oplate na eliku koriste se ve
godinama.
Premazi zlata i srebra koriste se u svemirskim kapsulama,
avionskim motorima i sl.
173
Obrada povrine rastresitih materijala (surface treatments of bulk
materials) daje novi pristup tzv. krojenju povrinskih
karakteristika:
- Procesi obrade povrine obuhvaaju zagrijavanje materijala u
reaktivnim i nereaktivnim atmosferama i rezultiraju u
mikrostrukturalnim promjenama i/ili stvaranju kemijskih spojeva
samo u gornjem sloju povrine (debljine od 5 do 3000 m).
- Obrada povrine kod metalnih materijala koristi se u primjeni gdje
dolazi do troenja; proces se odnosi na taloenje odabranog
premaza (coating deposition).
Obrada povrine (surface treatment) mijenja povrinsku
mikrostrukturu i/ili kemiju povrine:
- Uspjenost taloenja premaza i obrade povrine s ciljem
postizanja bolje adhezije premaza ovisi o pojedinoj tehnici za
modifikaciju povrine kojom se ciljano mijenjaju svojstva
povrine i materijala u cjelini (kapacitet podnoenja naprezanja,
otpornost na troenje, koeficijent trenja i dr.)
174
Veziva za vrste premaze i maziva koja se sue na zraku su
termoplasti kao celuloza i akrilna smola i duromeri kao alkidi,
fenoli, epoksidi, silikoni i poliimidi.
- Na tritu su dostupni mnogi polimerni premazi kao npr.
mjeavine PTFE, polifenilen sulfida, poliamid-imida kao organska
veziva i kao otopljeni sistemi u tekuoj formi; mogu se rasprivati,
pei, glaati od 7,5 do 50 m debljine, te primijeniti na operativnim
temperaturama do 200 oC.
Kod optimiranja tribosustava potrebno je definirati:
- strukturu, proces i fizikalna svojstva raznih materijala;
- odabrati premaze i obradu povrine korisne za tribologiju;
- poznavati tipine podatke za trenje i troenje raznih kombinacija
(mating) materijala.
U Tablici . su navedeni primjeri koritenja materijala u raznim
tribolokim aktivnostima bez i sa premazima.
175
Triboloke
aktivnosti
Materijali (primjeri koritenja, x)
Nehrajui Keramike Plastomeri Polimeni

Tvrdi
Obrade
elik
kompoziti premazi povrine
_______________________________________________________________________________
Klizanje
Nepodmazano
x
x
x
x
x
Podmazano
x
x
x
x
x
Kotrljanje
Nepodmazano
x
x
x
x
Podmazano
x
x
x
Udar
x
Abrazija
x
x
x
x
x
Erozija estica
x
x
x
Kavitacija
x
_______________________________________________________________________________
176
Mehanika i triboloka svojstva, sa ili bez obrade povrine i
koritenja premaza, trebaju openito biti odgovarajua s ciljem da
osigura sigurna primjena.
Kljuna svojstva materijala za triboloke primjene:
- tvrdoa;
- razvlaivost;
- vijek trajanja-dinamika izdrljivost;
- smina vrstoa;
- otpornost na troenje, oksidaciju i koroziju, termiki i udarni ok.
177
Vana je sposobnost materijala da izdri uvjete djelovanja okolnog
medija za vrijeme predvienog vijeka trajanja:
- Deblji premazi openito su poeljni za dui vijek trajanja.
- Tanki premazi su poeljni radi zadravanja povrinske
topografije;
- Usklauje se termika ekspanzija materijala i premaza;
- Ne mijenjaju se mehanika svojstva supstrata;
- Premazi se mogu savijati bez pucanja itd.
Odabir materijala za premaz i odabir tehnika taloenja premaza,
kao i odabir obrade povrine za dani tribo- inenjerski element
moe se provesti samo ako su poznati svi inenjerski zahtjevi
tribo-primjene i uvjeti djelovanja okolnog medija.
- Odabir materijala i tehnika premazivanja zahtijeva kompromis u
zahtjevima kao i iskustvo!
178
7. MIKRO I NANOTRIBOLOGIJA
Studiranje mikro/nanotribologije razvija osnovno razumijevanje
meupovrinskih fenomena na nivou atoma i molekula u mikroi nanostrukturama;
- Vano je na pr. u magnetnim sistemima za memoriju (magnetic
storage system), mikroelektromehanikim sistemima (MEMS) i
drugim industrijskim primjenama.
Triboloko ponaanje materijala ovisi o strukturi i svojstvima
povrina i materijala u masi:
- Na veini meupovrina koje su od tehnoloke vanosti do
kontakta-dodira dolazi na brojnim neravninama (asperities).
- Kontakt na pojedinanim neravninama vaan je za istraivanja
osnovne-fundamentalne tribologije i za istraivanja mehanikih
svojstava povrina.
179
Novo podruje mikro- i nanotribologije odnosi se na eksperimentalna i
teoretska istraivanja procesa na meupovrinama na atomskoj i
molekulnoj, sve do mikro- i makro-razine, to predstavlja most
izmeu znanosti i inenjerstva.
- Razvoj novog podruja mikrotribologije, nanotribologije, molekulne
tribologije, ili tribologije na nivou atoma omoguen je novim
nainima modifikacije i manipulacije struktura na nano-razini u
odnosu na standardnu makro-razinu (Tablica .).
Svrha istraivanja u tribologiji je minimiziranje i eliminacija gubitaka
do kojih dolazi zbog trenja i troenja u svim nivoima tehnologije gdje
su ukljueni trljanje-poliranje-bruenje-ienje-trenje povrina:
- Razumijevanje prirode i posljedica interakcija izmeu materijala
na atomskoj skali vodi do racionalnog oblikovanja materijala za
tehnoloke primjene.
180
Tablica . Usporedba izmeu standardne makro-tribologije i nove
mikro/nanotribologije
_______________________________________________________________
Makrotribologija
Mikro/Nano-tribologija
_______________________________________________________________
velika masa
mala masa (g)
jako optereenje
slabo optereenje (g do mg)
troenje povrine
nema troenja povrine
(obvezno)
(nekoliko atomskih slojeva)
utjecaj na materijal u masi
utjecaj na povrinu materijala
mijenjaju se svojstva materijala
mijenjaju se svojstva povrine
odreuje triboloko ponaanje
odreuje triboloko ponaanje
_______________________________________________________________
181
Razvoj eksperimentalnih i teoretskih istraivanja procesa, od
atomske i molekulne razine do mikro-razine, omoguio je analizu
procesa do kojih dolazi za vrijeme adhezije, trenja, troenja i
podmazivanja u tankom filmu na klizeim povrinama:
- Sistematska istraivanja problema na meupovrini, kao i efekte
modificiranja povrina i promjena struktura na nanoskali u
tribolokoj primjeni omoguuju nove ispitne metode visokog
razluivanja:
- Mikroskopska metoda STM (scanning tunneling microscope) koja
daje trodimenzionalni (3D) izgled krute povrine donekle
elektriki vodljive, s atomskom rezolucijom;
- Metoda za pregled povrina na nivou atoma AFM (atomic force
microscope) koja mjeri ultra-male sile (manje od 1 N) koje postoje
izmeu AFM povrine i povrine uzorka koja moe biti elektriki
vodljiva ili izolator (koristi se za studij adhezije i kod studija grebanja
povrine (scratching) i dr.)
- Kompjutorske tehnike za simulaciju interakcija i
meupovrinskih svojstava (tip-surface), za primjenu u
182
nanotehnologiji.
8. LITERATURA ZA ISPIT
V.Kovaevi, D. Vrsaljko, Nastavni materijali za kolegij

Inenjerstvo povrina poglavlje Tribologija, Zagreb, 2013/14.
B. Bhushan, Principles and Applications of Tribology, John Wiley
& Sons, New York, 1999.
V. Ivui, Tribologija, Hrvatsko drutvo za materijale i tribologiju,
Zagreb, 1998.
E. Rabinowicz, Friction and Wear of Materials, 2nd edn., Wiley,
New York, 1995.
G.E. Totten, H. Liang Eds., Mechanical Tribology Materials,
Characterization, and Applications, Marcel Dekker, Inc., New
York, 2004.
183
8.1. Dodatna literatura

1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
W.Brostow, Tribology of Polymer-based Materials: Basics and Problems to Solve,

15th Tutorial on Polymer Characterization, 2007, 4-17.
B.Bilyeu, W. Brostow, K.P. Menard, J. Mater. Ed. 2001. 23, 189.
W. Brostow, G. Damarla, J. Howe and D. Pietkiewicz, e-Polymers 2004, no. 025
(http://www.e-polymers.org).
W. Brostow, A.M. Cunha and R. Simoes,, Polymer 2004, 45, 7767.
W. Brostow, J.L.Deborde, M. Jaklewicz, P. Olszynski, Tribology with Emphasis on
Polymers: Friction, Scratch Resistance and Wear, Journal of Materials Education,
24(4-6), 2003, 119-132.
B.D. Fallon. N. Eiss Jr., p.121 in Friction and Wear Technology for Advanced
Composite Materials, P.K. Rohatgi, Ed., ASM International, Materials Parks, OH
(1994).
W. Brostow, V. Kovaevi, D. Vrsaljko and J. Whithworth, Tribology of Polymers
and Polymer-based Composites, Journal of Materials Education, 32 (5-6) (2010)
273 290.
V. Kovaevi, D. Vrsaljko, W. Brostow, Tribologija polimernih materijala. Dio 1.
Faktor trenja i troenje polimernih materijala, Polimeri 30 (2009) 2: 76-82.
V. Kovaevi, D. Vrsaljko, W. Brostow, Tribologija polimernih materijala. Dio 2.
Svojstva i triboloko ponaanje, Polimeri, 30 (2009) 3: 131-137 .
184

Kontinuirano praenje i ocjenjivanje
Aktivnost :
Pripadni broj bodova:
Kolokvij (3) (5 pitanja/a 5 bodova) ukupno 75 BODOVA
Seminar/projektni zadatak (1)
20 BODOVA
Sudjelovanje u nastavi
5 BODA
__________________________________________________
UKUPNO 100 BODOVA
Ocjena:
Bodovi:
dovoljan (2)
51-63
dobar (3)
64-76
vrlo dobar (4)
77-89
izvrstan (5)
90-100
185

Tribologija 2013-2014

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Tribologija 2013-2014

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Kolegij INENJERSTVO POVRINA

Studij: Kemija i inenjerstvo materijala (KIM)

Nositelji obveznog kolegija:

Predavanja, seminari, vjebe;

Kolegij INENJERSTVO POVRINA

Cilj je poznavanje fenomena povrina, gdje se

Temeljni pristup u razvoju novih materijala je kontrolirana

Razumijevanje tribologije povrina materijala koji su u

Kolegij INENJERSTVO POVRINA

Primjena tribologije i zatite povrina materijala kod procesa prerade

Kolegij INENJERSTVO POVRINA

PRIMJENA MATERIJALA U TRIBOLOGIJI

8.1. Dodatna literatura

Tribologija je znanstveno-struna disciplina koja se bavi

Tribologija u popularnom izraavanju ukljuuje

Interakcije do kojih dolazi na meupovrini (priroda interakcija i

Primjer: Egipani su koristili vodu kao mazivo za snienje trenja:

Industrijska revolucija (1750-1850), je bila poticaj razvoju

- Tribologija je kljuna u modernoj mehanizaciji i strojarstvu gdje

Mehanizmi trenja i troenja koji ukljuuju adheziju i

Mehanizmi adhezije i fizikalnih i kemijskih interakcija izmeu

Trenje je otpor gibanju do kojeg dolazi uvijek kada jedno vrsto

Slika . Topografija i karakteristike hrapavosti povrine: Rt - najvea visina

U vrstim materijalima prisutne su nesavrenosti strukture kao

Najoitiju graninu liniju predstavlja vanjska povrina materijala

gdje atomi na povrini imaju viu povrinsku energiju i slabije su

Za oekivati je da promjene strukture povrine (interakcije) kao i

Razlike izmeu nominalnog i stvarnog naprezanja i istezanja

Slika . Tipine krivulje naprezanje-istezanje za istezljivi

Duktilnost-razvlaivost (ductility) opisuje istezanje prije nego se

Kod amorfnih materijala primijenjeno naprezanje djeluje na

Lom (fracture) predstavlja konano poputanje materijala

Tip loma je izrazito ovisan o mehanizmu irenja napuklina:

Slika . Naprezanje-istezanje krivulja za sluaj (a) duktilni lom i

ilavost materijala (toughness) predstavlja podruje ispod krivulje

Jedinica ilavosti je energija po jedininom volumenu

Zamor (fatigue) materijala esto se naziva zakanjeli lom: ukljuuje

Slika . Stadiji loma: (a) inicijalno suenje, (b) stvaranje malih

Elastini materijali imaju sposobnost pohrane mehanike

Viskoelastini materijali imaju sposobnost djelominog

Za idealno elastinu vrstu tvar prema Hookovom zakonu,

Kod idealno viskozne kapljevine prema Newton-ovom zakonu,

Nagib krivulje naprezanje-brzina istezanja (stress-strain rate) naziva

Viskoelastine deformacije nisu povratne odmah nakon

Ponaanje viskoelastinih/viskoplastinih materijala prikazuje

Slika . Tijelo klie na povrini (a), tijelo se kotrlja na horizontalnoj

Dva osnovna empirijska zakona trenja (ponovno) definira

Tako je npr. specifino za podruje izmeu polimernih povrina

Snienje adhezije izmeu povrina snizuje trenje;

Suho trenje (Coulomb trenje) opisuje tangencijalnu komponentu

Kapljevito trenje opisuje tangencijalnu komponentu sile kontakta

Primjer: Promjena faktora trenja ovisi o karakteristikama

je kut kod kojeg tijelo bilo koje mase smjeteno na ravninu

Odreivanje statikog i dinamikog trenja materijala:

Standard ASTM D-1894 dozvoljava i suprotnu opciju tj.

Slika . Jedinini dogaaj procesa klizanja

Slika . Potencijalne adhezijske veze izmeu tarnog para materijala u

Glavni razlog je ouvanje i tednja energije radi karakteristika

Svojstva trenja polimera su znaajno razliita od metala;

Veina knjiga i udbenika ne pokriva podruje tribologije a

Relevantne knjige iz tribologije uglavnom opisuju metale s

Ispituje se efekt otvrdnjavanja na raznim temperaturama (-24oC

Trenje predstavlja otpor gibanju dva materijala za vrijeme